Ćelija (biologija)

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="sh">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>shwiki</dbname>
    <base>https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.24</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Korisnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor s korisnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor o Wikipediji</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">Razgovor o MediaWikiju</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Šablon</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o šablonu</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Ćelija (biologija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3605</id>
    <revision>
      <id>42581338</id>
      <parentid>42536526</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T19:21:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23538-12</username>
        <id>344402</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prokariotska stanica */</comment>
      <origin>42581338</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38032" sha1="oae80ntpqeac0ivwit5o9389gl23k74" xml:space="preserve">'''Ćelija''' ili '''stanica''' je osnovna jedinica građe i funkcije svih zivih bica. Postoje [[jednostaničari|jednostanični organizmi]] (npr. [[bakterije]]) i [[mnogostaničari|višestanični organizmi]] (npr. [[čovjek]], 100 bilijuna stanica prosječnog promjera 10 [[mikrometar|µm]] i mase 1 [[nanogram]]a). Najveća poznata stanica je [[noj]]evo jaje.

[[Stanična teorija]] koju su prvi predložili botaničar [[Matthias Jakob Schleiden]] i zoolog [[Theodor Schwann]] [[1839]]. govori da su svi organizmi izgrađeni od jedne ili više stanica. Stanice mogu nastati samo iz postojećih stanica. Životne funkcije organizma se događaju unutar stanice koja sadrži i nasljednu uputu nužnu za regulaciju staničnih funkcija i prijenos informacija na sljedeću generaciju.

Riječ stanica dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''cellula'' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ćelija). Ime je odabrao [[Robert Hooke]] promatrajući tanke prereze [[pluto|pluta]] (stijenke mrtvih stanica).

== Građa stanice ==

[[File:Prokaryote cell.svg|thumb|left|200px|right|Prokariotska stanica]]
=== Prokariotska stanica ===
Prokariotska stanica je jednostavne građe te ima [[stanična stijenka|staničnu stijenku]] i [[stanična membrana|membranu]], ali nema [[stanična jezgra|staničnu jezgru]] (nemaju oblikovanu [[jezgrina ovojnica|jezgrinu ovojnicu]]) i [[organela|organele]], osim [[ribosom]]a koji su manji od eukariotskih. U ovu skupinu organizama pripadaju [[bakterije]] i [[Archaea]]. U [[citoplazma|citoplazmi]] prokariotskih stanica nalazi se jedna slobodna, prstenasta (iznimno linearna), zatvorena [[DNK]] koja se zove [[nukleoid]]. Najčešće je samo jedan [[kromosom]] bez histoproteina.
[[Transkripcija (biologija)|Transkripcija]] i [[translacija (biologija)|translacija]] se u [[protein|biosintezi proteina]] odvijaju u citoplazmi.

[[Datoteka:Biological cell.svg|thumb|right|350px| [[Životinje|Životinjska]] ([[eukarioti|eukariotska]]) stanica sa unutarstaničnim komponentama.

[[Organel]]i:&lt;br /&gt; 
(1) [[jezgrica]]&lt;br /&gt; 
(2) [[stanična jezgra]]&lt;br /&gt; 
(3) [[ribosomi]]&lt;br /&gt; 
(4) [[vezikula (biologija)|vezikula]]&lt;br /&gt; 
(5) [[hrapavi endoplazmatski retikulum]] (ER)&lt;br /&gt; 
(6) [[Golgijev aparat]]&lt;br /&gt; 
(7) [[Citoskelet]]&lt;br /&gt; 
(8) [[glatki endoplazmatski retikulum]]&lt;br /&gt; 
(9) [[mitohondrij]]&lt;br /&gt; 
(10) [[vakuola]]&lt;br /&gt; 
(11) [[citoplazma]]&lt;br /&gt; 
(12) [[lizosom]]&lt;br /&gt; 
(13) [[centriol]]i s [[centrosom|centosomima]]]]

=== Eukariotska stanica ===
Eukariotska stanica je stanica kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvile su se i brojne stanične [[organela|organele]] kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi, mitohondriji i plastidi. Eukariotske stanice su većinom puno veće od onih od stanica prokariota. [[Citoskelet]] čine tubuli i filamenti koji igraju važnu ulogu u definiranju organizacije i oblika stanice. Eukariotska [[DNK]] je podijeljena u nekoliko [[kromosomi|kromosoma]], koji su odvojeni mikrotubularnom vretenom tijekom diobe jezgre. Uz aseksualnu staničnu diobu, [[Mitoza|mitozu]], kod većine eukariota postoji i proces spolnog razmnožavanja, [[mejoza]], koja se ne nalazi u prokariota.

== Unutarstanične komponente ==

=== Stanična membrana ===

[[Stanična membrana]] je poluprospusni [[lipidni dvosloj]] izgrađen od [[bjelančevine|bjelančevina]] i [[lipidi|lipida]] koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja. [[Tvari]] se u [[stanica|stanicu]] i iz stanice propuštaju prema principima [[osmoza|osmoze]], [[difuzija|difuzije]] i [[aktivni prijenos|aktivnog prijenosa]]. Uključena je u procese adhezije stanice, ionske vodljivosti i [[stanična signalizacija|stanične signalizacije]]. Okružuje [[citoplazma|citoplazmu]] stanice i polazište je nekim strukturama [[citoskelet]]a. Ona okružuje [[prokarioti|prokariotske]] i [[eukarioti|eukariotske]] stanice.

=== Citoskelet ===

[[Citoskelet]] čini mreža tankih [[proteini|bjelančevinastih]] niti i cjevčica koje se protežu kroz cijelu stanicu. On daje oblik stanicama, omogućuje gibanje stanica i citokinezu, gibanje staničnih dijelova, [[stanična dioba|staničnu diobu]], [[endocitoza|endocitozu]], usidrenost staničnih organela i citoplazmatskih enzima na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici te rast same stanice. Citoskelet se sastoji od najmanje tri tipa struktura, a to su [[mikrotubuli]], [[mikrofilamenti]] i [[intermedijarni filamenti]].

=== Genetski materijal ===

[[Gen]]etski materijal nekog [[organizam|organizma]] su svi njegovi nasljedni podaci kodirani u [[DNK]] ili, kod nekih virusa, u [[RNK]]. [[RNK]] se koristi i u prijenosi informacije ([[mRNA]]), kao enzim (ribosomalna RNA), u [[translacija (biologija)|translaciji]] ([[tRNA]]) itd. Prokariotski genetski materijal nukleoida čini jednostavna kružna [[DNK]] (jedan [[kromosom]]), dok je u eukariota DNK linearna te u primjeru [[čovjek]]a imamo 23 para kromosoma linearne DNK. U mitohondrijima se nalazi [[mitohondrijska DNK]].

=== Organele ===
{| cellpadding=&quot;1&quot; style=&quot;float: right; border: 1px solid #8888aa; background: #f7f8ff; padding: 5px; font-size: 95%; margin: 0 15px 0 15px;&quot;
| style=&quot;background: #ccf; text-align: center;&quot; | '''[[Stanica|Stanične]] strukture'''
|-
| [[Datoteka:Flemming1882Tafel1Fig14.jpg|150px]]
|-
| [[Stanična membrana|Plazmatska membrana]]
|-
| [[Stanična jezgra|Jezgra]]
|-
| [[Stanična jezgrica|Jezgrica]]
|-
| [[Mitohondrij]]
|-
| [[Kloroplast]]
|-
| [[Endoplazmatski retikulum]]
|-
| [[Golgijev aparat]]
|-
| [[Lizosom]]
|-
| [[Peroksisom]]
|-
| [[Vakuole]]
|-
| [[Ribosomi]]
|-
| [[Citosol]]
|-
| [[Citoskelet]]
|-
| [[Stanična stijenka]]
|-
|}&lt;noinclude&gt;
Organela je u [[stanična biologija|staničnoj biologiji]] specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom membranom. Najraznovrsnije tipove organela nalazimo u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama viših organizama.

[[Mitohondrij]] je stanična organela [[eukarioti|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica|stanične]] energije, mjesto su aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture i sastoji se od dvije membrane. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobnih bakterija koje su ušle u stanicu.

[[Plastidi]] su organele koje posjeduju [[pigment]]e kao što su [[klorofil]]i i [[karotenoid]]i i mjesto su sinteze i skladištenja hrane. Najvažnija vrsta plastida je kloroplast. Kloroplasti sudjeluju u [[fotosineteza|fotosintezi]] odnosno koriste svjetlosnu energiju za pretvorbu [[ugljik-dioksid]]a i [[voda|vode]] u [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] i [[kisik]]. Kloroplast također ima dvije membrane kao mitohondrij. Smatra se da su kloroplasti nastali endosimbiozom [[modrozelene alge|modrozelenih algi]] koje su ušle u stanicu.

[[Ribosom]] je [[Organeli|organel]] koji se nalazi u osnovnoj tvari [[Stanica|stanice]]. Sastoji se od [[bjelančevina]] i [[RNK]], a služi prevođenju [[Genetika|genetske]] upute koja dolazi u obliku glasničke RNK (mRNA) u polipeptidni lanac koji se sastoji od [[aminokiseline|aminokiselina]].

[[Stanična jezgra]] nosi staničnu [[gen]]etsku uputu koja određuje razvoj organizma. Okružena je [[jezgrina ovojnica|jezgrinom ovojnicom]], a [[jezgrine pore]] propuštaju određene tvari iz jezgre i u jezgru. Jezgra sadrži [[jezgrica|jezgricu]].

[[Endoplazmatski retikulum]] proizvodi i transportira tvari. Dijeli se na hrapavi i glatki endoplazmatski retikulum. [[Hrapavi endoplazmatski retikulum]] služi za [[sinteza proteina|sintezu proteina]], dok [[glatki endoplazmatski retikulum]] sudjeluje u sintezi [[lipidi|lipida]], razgradnji [[otrov]]a i stvaranju [[vitamin D|vitamina D]].

[[Golgijev aparat]] pohranjuje, pakira i distribuira [[protein]]e i [[lipid]]e te proizvodi [[polisaharid]]e. Sastoji od 3 - 8 membranskih vrećica pritisnutih jedna na drugu, '''diktiosoma'''. U životinjskim stanicama golgijev aparat je jednom stranom okrenut prema [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]], a drugom prema [[stanična membrana|staničnoj membrani]].

[[Lizosomi]] se proizvode u Golgijevom tijelu. On sadrži [[enzimi|enzime]] (previrače), koji ruše složene molekule u organizmu. Ako se membrana lizosoma ošteti enzimi mogu ući u citoplazmu i razgraditi stanicu. Lizosomi također sudjeluju u diferencijaciji, preobrazbi, oplodnji, starenju, gladovanju te obrambenom mehanizmu stanica. [[Peroksisomi]] sadrže [[vodikov peroksid]].

[[Centrosomi]] su glavna organizacijska središta [[mikrotubuli|mikrotubula]] i [[mikrofilamenti|mikrofilamenata]] u [[stanica|stanici]]. Važna uloga centrosoma je upravljanje diobenim vretenom za vrijeme diobe stanice. U biljnim stanicama postoji ekvivalent centrosomu, ali on ne sadrži [[centrioli|centriole]].

[[Vakuola]] je organel koji služi za pohranu tvari. Vakuolu imaju i biljne i životinjske stanice, ali u biljnim stanicama može sadržavati i do 90% volumena stanice, dok su u životinjskih stanicama mnogo manje. Sadrže [[voda|vodu]], [[šećer]], [[soli]], otpadne i otrovne tvari i [[pigment]]e. U praživotinja vakuole su specijalizirane kao kontraktilne vakuole.

=== Jedro ===
'''Jedro''' (''jezgro'', ''nukleus'') je važna i obavezna komponenta svih eukariotskih ćelija. Ono je dobro izraženo, s izuzetkom nekih bakterija i modrozelenih algi, kod kojih je jedarni materijal organizovan kao ''nukleoid''. Obično ima oblik okruglog prozračnog tijela, okruženog tankom jedrovom opnom. U živim ćelijama ono je optički homogena struktura u kojoj se uočava jedno ili više malih tjelešaca - ''jedaraca''. Životni ciklus ćelije obuhvata dva perioda: interfazni ili metabolički i mitotički period (period diobe). Ovi periodi se od¬likuju karakterističnim i specifičnim pro¬mjenama u jedru.

Većina eukariotskih organizama u svojim ćelijama ima samo jedno jedro. Izuzeci od ovog pravila su, na primjer, neki predstavnici [[alge|algi]] i [[gljive|gljiva]]. Višejedarnost je u [[životinje|životinjskom]] svijetu rijetka. Poznato je, recimo, da (među [[protozoe|protozoama]]) paramecijum ima redovno dva jedra; manje jedro je ''[[mikronukleus]]'' i učestvuje u [[razmnožavanje|razmnožavanju]], dok veće jedro (''[[makronukleus]]'') ima ulogu u metabolizmu životinje. Kod višećelijskih [[organizam]]a veći broj jedara se javlja samo u vlaknima [[poprečno-prugasti mišići|poprečno-prugastih mišića]], a koja su nastala stapanjem većeg broja ćelija (''[[sincitija]]''). Među eukariotskim organizmima [[crvena krvna zrnca]] [[sisari|sisara]] (osim [[kamila|kamile]]) nemaju jedra. Ova bezjedarnost je sekundarna pojava.

Iako se jedro može javiti u različitim oblicima, najčešće je loptasto ili elipsoidno. U ćelijama bijelih krvnih zrnaca jedro uvijek ima režnjeviti, razuđeni oblik. U [[praživotinje|praživotinja]] se često javljaju različiti oblici: izdužen, izvijen, kobasičast itd. U živim ćelijama, kao što je rečeno, interfazno jedro izgleda homogeno i optički prazno. Na fiksiranim (specifično obojenim) preparatima jedro ispoljava svoje odgovarajuće strukture. Obojena masa jedra se, zbog afiniteta prema boji, naziva ''[[hromatin]]''. Danas se pouzdano zna da je hromatin materija od koje su građeni hromosomi i da predstavlja [[nukleoproteini|nukleoproteinsku]] komponentu [[interfaza|interfaznog]] jedra. Jedro je vrlo složen ćelijski sastojak, čiju strukturu čine [[jedrova opna]], [[jedrov sok]], [[jedarce]] i [[hromosom]]i.

*'''Jedrova opna''' (''kariomembrana'') je dvostruka membrana koja odvaja jedrov sadržaj od [[citoplazma|citoplazme]]. Proučavanja fine građe jedra pokazala su da je njegova ovojnica sastavljena od dvije membrane koje imaju slične karakteristike kao i ćelijska membrana. Sastavljene su od [[lipoproteini|lipoproteina]]. Jedrova ovojnica se na početku ćelijske diobe raspada, a nakon diobe ponovo organizira.
*'''Jedrov sok''' je vodeni rastvor raznih materija, a označava se i kao ''nukleoplazma'' ili ''karioplazma''. U jedrovom soku su smješteni njegovi osnovni sastojci i strukture – hromosomi i jedarca. Pored toga, jedro sadrži i proteine, [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinsku kiselinu]] i čitav niz raznih [[enzimi|enzima]].
*'''[[Jedarce]]''' – ''nukleolus'' (jedno ili više njih) nalazi se u jedrovom soku. Jedarca su manje-više okruglog oblika i dobro se zapažaju za vrijeme [[interfaza|interfaze]], dok se za vrijeme [[ćelijskadioba|ćelijske diobe]] gube (dezorganiziraju). Po završetku ćelijske diobe ponovo se javljaju. Jedarca najvećim dijelom sadrže bjelančevine (do 70%), zatim ribonukleinske kiseline, [[fosfolipidi|fosfolipide]] i enzime.
*'''[[Hromosom]]i''' su najvažnije komponente jedra, jer su nosioci nasljednih jedinica – [[gen]]a, koji svojom aktivnošću određuju i regulirajuu [[metabolizam|metaboličke]] i  sve ostale životne procese u ćelijama, uključujući i samoobnavljanje (''autoreprodukciju''). Hromosomi se stalno nalaze u jedru; oni su permanentne strukture, tj. održavaju svoj individualitet tokom [[ćelijski cikls|ćelijskog ciklusa]]. Odlikuju se sposobnošću za autoreprodukciju i prilikom diobe jedra dijele se i oni, što odražava njihov kontinuitet, kako u nizu ćelijskih dioba, tako u  kontinuitetu sukcesivnih generacija.

Broj hromosoma u raznih vrsta živih bića manje ili više je različit, ali je za svaku vrstu određen i stalan. Skup svih hromosoma u ćeliji označava se kao hromosomska garnitura. Razlikuju se dva tipa hromosomskih garnitura: haploidna i diploidna. U organizama sa seksualnim razmnožavanjem gamete imaju haploidni broj hromosoma (''n''), a somatične ćelije imaju diploidan hromosomski broj (''2n''), jer sadrže dvije haploidne garniture, porijeklom od dva roditelja. Prema tome, diploidnu [[hromosomska garnitra|hromosomsku garnituru]] čini, ustvari, n homolognih parova (homologan = istosmislen, odgovarajući, s istim odnosima). U svakom paru ovih hromosoma jedan potiče od oca, a drugi (isti takav) od majke. Veličina hromosoma je različita u raznih vrsta; ona je, također, različita i u istoj garnituri. Kao i broj, i veličina hromosoma je konstantna i specifična oznaka za svaku vrstu organizama. Dužina hromosoma varira izmedu 0,5 μ i 40 μ, a debljina između 0,2 μ i 2 μ. Izuzetak čine gigantski hromosomi u ćelijama pljuvačnih žlijezda nekih insekata, koji mogu imati 20 puta veću dužinu nego tipični interfazni hromosomi.

I oblik hromosoma je, također, različit u raznih vrsta organizama, a različit je i u istoj hromosomskoj garnituri. Međutim, kao i broj i veličina, tako je i forma hromosoma konstantna i specifična za svaku vrstu organizama. Zavisno od fizičkog stanja, odnosno faze ćelijske diobe, hromosomi najčešće imaju izgled kratkog konca ili štapića. Oni su u metafazi definitivno formirani i tada ispoljavaju svoj karakteristični izgled, kada se najintenzivnije boje i ispoljavaju svoje najznačajnije morfološke karakteristike.

Na tijelu svakog hromosoma redovno postoji jedno suženje (konstrikcija) koje se naziva ''primarno suženje''. Na tom mjestu se nalazi specifična hromosomska struktura, ''centromera'' (''kinetohor''). Osnovna uloga centromere je vezana za kretanje hromosoma ka polovima &quot;diobenog vretena&quot; za vrijeme ćelijske diobe. Od položaja centromere zavisi i oblik hromosoma u ćelijskoj diobi. Po tom kriteriju, hromosomi mogu hiti jednokraki (s terminalnom centromerom) i dvokraki (s centromerom u ostalim regionima).

Osim primarnog suženja, hromosomi mogu pokazivati i druge konstrikcije na jednom ili na oba kraka. Ova suženja se nazivaju ''sekundarnim''. Kod nekih hromosoma ona odvajaju mali vršni segment (dio) hromosoma, koji se naziva satelit ili trabant, a njegovi nosioci satelitski hromosomi; oni imaju ulogu organizatora jedarca. 
Terminalni dijelovi hromosoma se po svom ponašanju razlikuju od njegovih ostalih dijelova, iako ne pokazuju nikakve vidljive morfološke diferencijacije. Ti krajevi su označeni kao telomere. Uloga telomera je u vezi s kinetikom i polaritetom hromosoma za vrijeme ćelijske diobe. 
Osnovnu komponentu hromosoma čini hromonema, smještena u unutrašnjosti hromosomske matrice (matriksa). Hromoneme predstavljaju specifičnu dvojnu spiralu nukleoproteinskih niti, od kojih se obrazuju obje hromatide. Hromonema je po dužini diferencirana na specifične segmente, koji se nazivaju hromomere. 	
Glavne hemijske komponente hromosoma su nukleinske kiseline i proteini. Na ove komponente, od cjelokupne hromosomske mase, otpada 70-90%. Osim DNK i proteina, hromosomi sadr¬že različite količine RNK i nehistonskih proteina. Količina DNK i kiselih proteina veoma varira u zavisnosti od metaboličke aktivnosti ćelija.
Unutrašnja struktura hromosoma je veoma složena. Ona se danas intenzivno proučava raznim sredstvima i metodama, što omogućava da se dobije potpunija predstava o hromosomu kao strukturnoj i funkcionalnoj jedinici jedra.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Građa i funkcija ćelijskih organela i struktura]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Organele]]'''/'''Strukture'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Građa]] ''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''Funkcija'''
|-
|'''Plazma membrana''' 
|Dvostruka fosfolipidna membrana sa umetnitim proteinskim međuslojem
|Semipermeabilni transport molekula u i izvan [[ćelije]]
|-
|'''[[Jedro]]''' (Nukleus)                
|[[Nukleoplazma]], [[hromosom]] i [[jedarca]] obavijeni opnom
|
*[[Ćelije|Ćelijska]] reprodukcija
*Kontrola sinteze strukturnih I regulatotnih ([[enzim]]skih ) [[protein]]a 
|-
|'''[[Jedarce]]''' (Nukleolus)                
|Bogato [[hromatin]]om, [[protein]]ima i  [[RNK]] 
|Formiranje [[ribosom]]a 
|-
|'''[[Ribosom]]'''                
|Velika [[makromolekula]] sa velikom i malom podjedinicom  od matriksa [[RNK]] I brojnih specifičnih [[protein]]a
|Sinteza [[protein]]a
|-
|'''[[Endoplazmatski retikulum]]''' (Endoplazmatska mreža)                         
|Sistem izuvijanih membranoznih – tubularnih i pljosnatih –  kanala, koji se protežu od površinskog sloja jedarne membrane u citoplazmu
|
*Granularni – povezan sa [[ribosom]]ima: Sinteza [[protein]]a 
*Agranularni: Sinteza [[lipid]]a i [[ugljikohidrat]]a
|-
|'''[[Golđijev aparat]]'''
|Nakupine [[membrane|membranoznih]] kesica I granula                 
|Procesuiranje, pakovanje i sekrecija [[protein]]a
|-
|'''[[Vakuola|Vakuole]] i vezikule'''
|[[Membrana|membranozne]] kese        
|Skladištenje raznih supstanci
|-
|'''Lizosomi'''
|[[Membrana|Membranozni]] mjehurići koji sadrže hidrolitičke [[enzim]]e
|Unutarćelijska digestija ([[ćelije|ćelijski]] &quot;probavni sistem&quot;)
|-
|'''Mitohondrije'''             
|Semiautonomne i samoobnavljajuće tvorevine (najčešće mjehuraste ili štapičasto – cilindrične), obavijene dvostrukim [[membrane|membranama]]
|Centri aerobne respiracije i generatori [[energija|energije]]
|-
|'''Plastidi''' (Nukleus)                
|U lumenu je stroma okružena membranama; u njoj je grana sa naslaganim [[tilakoid]]ima sa tilakoidnim membranama
|
*[[Hloroplast]]i: [[Fotosinteza]]
*[[Hromoplast]]i: [[Pigment]]acija]]
*[[Leukoplast]]i: Skladištenje [[škrob]]a
|-
|'''Citoskelet'''               
|[[Mikrotubul]]i, i aktinski filament
|Oblikovanje [[ćelije]] i kretanje njenih dijelova
|-
|'''Centrioli'''             
|9 + 0 šablom [[mikrotubul]]a
|Organizacija [[mikrotubul]]a; formiranje bazalnih tijela
|-
|
*'''Treplje'''
*'''Bičevi'''             
|Devet parnih + dvije centralne mikrotbule
|Lokomocija
|-
|}

== Vanstanične komponente ==

[[Kapsula]] i glikokalis su sluzave tvorbe na površini stanica. Stvaraju ih [[enzim]]i na membrani stanice, a izlučuju se na površini stanične stijenke. Ima zaštitnu ulogu.
[[Bič (biologija)|Bičevi]] ili flagele omogućavaju pokretanje stanica. Građeni su od bjelančevina ''flagelina'', malih su dimenzija i vidljivi samo elektronskim mikroskopom.
[[Fimbrije]] i [[pili]] su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanica. U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine ''fibrilina'' odnosno ''pilina''. Pilima bakterije prijanjaju na stanice makroorganizama te se [[bakterijske kolonije|koloniziraju]]. Fimbrijie povezuju dvije bakterije omogućujući [[konjugacija (biologija)|konjugaciju]].

== Funkcija stanice ==

=== Podjela stanice ===

Stanica koja je završila interfazu i pripremila se za podijelu na dvije nove stanice, ulazi u diobu. Prokariotske stanice se dijele jednostavnom diobom, dok se eukariotske dijele mitozom ili mejozom. Promijene, koje se u stanici događaju za vrijeme diobe, mogu se uočiti [[mikroskop]]om.

[[Mitoza|Mitozom]] se dijele somatske stanice sa diploidnim brojem [[kromosom]]a, pri čemu se količina DNK pravilno rasporedi u novonastalim stanicama (obe su diploidne, 2n). Dioba kojom se stvaraju spolne stanice naziva se [[mejoza]]. Pri tome se jedna diploidna stanica (2n) dva puta dijeli i nastaju četiri haploidne stanice (n).

== Evolucija stanice ==

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;border:1px solid gray; border-collapse:collapse; clear: both;&quot;
|+'''Značajke eukariotskih i prokariotskih stanica'''
|-
|&amp;nbsp;
![[Prokarioti]]
![[Eukarioti]]
|-
!Prosječni organizmi
|[[bakterije]]
|[[protisti]], [[gljive]], [[biljke]], [[životinje]]
|-
!Prosječni promjer
|~ 1-10 [[mikrometar|µm]]
|~ 10-100 [[mikrometar|µm]] (osim manjih [[spermij]]a)
|-
!Vrsta [[stanična jezgra|jezgre]]
|[[nukleoid]]na regija, nema jezgre
|prava jezgra s dvostrukom membranom
|-
!DNA
|kružna
|linearne molekule ([[kromosom]]i) s [[histon]]ima
|-
!Sinteza RNA i proteina
|odvija se u [[Citoplazma|citoplazmi]]
|sinteza RNA u jezgri&lt;br /&gt;sinteza proteina u citoplazmi
|-
![[Ribosom]]i
|50S+30S
|60S+40S
|-
!Citoplazma
|slabo strukturirana
|jako strukturirana endomembranama i [[citoskeleton]]om
|-
![[Kemotaksija|Pokretanje]]
|[[Bič (biologija)|bičevi]] ([[flagelin]])
|bičevi i [[trepetljike]] ([[tubulin]])
|-
![[Mitohondrij]]
|nema
|jedan i više (iznimno nema)
|-
![[Kloroplast]]i
|nema
|[[alge]] i [[biljke]]
|-
!Organizacija
|jedna stanica
|jedna stanica, kolonije, višestanični organizmi s podjelom rada
|-
![[Stanična dioba]]
|[[svojna dioba]] (obična dioba)
|[[mitoza]] &lt;br /&gt;[[mejoza]]
|}

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;border:1px solid gray; border-collapse:collapse;&quot;
|+'''Usporedba građe životinjskih i biljnih stanica'''
|-
|
!Prosječna životinjska stanica
!Prosječna biljna stanica
|- valign=&quot;top&quot;
!Organeli
|
* [[Stanična jezgra|Jezgra]]
** [[Jezgrica]] (unutar jezgre)
* Hrapavi [[endoplazmatski retikulum]] (ER)
* Glatki [[endoplazmatski retikulum]]
* [[Ribosom]]i
* [[Citoskeleton]]
* [[Golgijev aparat]]
* [[Citoplazma]]
* [[Mitohondrij]]
* [[Vezikul]]
* [[Lizosom]]
* [[Centrosom]]
** [[Centriol]]
** [[Vakuola]]
|
* [[Stanična jezgra|Jezgra]]
** [[Jezgrica]] (unutar jezgre)
* Hrapavi [[endoplazmatski retikulum]] (ER)
* Glatki [[endoplazmatski retikulum]]
* [[Ribosom]]i
* [[Citoskeleton]]
* [[Golgijev aparat]] ([[diktiosom]]i)
* [[Citoplazma]]
* [[Mitohondrij]]
* [[Vezikul]]
* [[Kloroplast]] i drugi [[plastid]]i
** [[Vakuola|Središnja vakuola]]
** [[Tonoplast]]
* [[Peroksisom]]
* [[Vakuola|Vakuole]]
* [[Glioksisom]]
|- valign=&quot;top&quot;
!Ostale strukture
|
* [[Plazmatska membrana]]
* [[Bič (biologija)|Bičevi]]
* [[Trepetljike]]
|
* [[Plazmatska membrana]]
* [[Bič (biologija)|Bičevi]] (samo u gameta)
* [[Stanična stijenka]]
* [[Plazmodezma]]
|}

== Osnovna fizička svojstva protoplazme ==
[[Protoplazma]] (''protoplast'')  je složeni koloidni sistem. Uopće, pod [[koloidima]] se podrazumijevaju smjese, koje u osnovnoj tečnoj masi sadrže čestice, čvrste, tečne ili gasovite, veličine iznad 0,001 mikrona. Protoplazma kao cjelina ima svojstva koloida (polutečno agregatno stanje, neprekidno kretanje čestica itd.) ali svi njeni sastojci u tom pogledu nisu jednaki.
Za sve koloide je karakteristična pojava [[koagulacija|koagulacije]] – zgrušavanja koloidnih čestica. Koagulacija, međutim, ima različit tok i posljedice u raznim koloidnim rastvorima; s obzirom na to, koloidi se dijele na ''hidrofobne'' i ''hidrofilne''. Hidrofobni koloidi su nestalni i lahko koaguliraju, a koagulacija im je nepovratna. Hidrofilni koloidi su mnogo stabilniji i teže koaguliraju; koagulacija njihovih čestica je povratna (reverzibilna), što znači da se one i nakon zgrušavanja mogu ponovo raspršiti u otapalu.

Ove naročite odlike hidrofilnih koloida potječu otuda što između čestica faze i [[molekula]] sredstva postoji jako privlačenje. Protoplazma spada u hidrofilne koloide. Glavninu koloidnih čestica protoplazme predstavljaju [[proteini|proteinske]] [[makromolekule]]. [[Bjelančevine]] stupaju u vezu s molekulama vode, tako da voda (sredstvo) zajedno s bjelančevinama formira koloidne čestice (fazu). Zahvaljujući tome, pojedini dijelovi protoplazme mogu tako prelaziti iz žitkog stanja (''sol'') u pihtijasto (polučvrsto - ''gel''), procesom reverzibilne [[koagulacija|koagulacije]]. Pihtijasti makromolekularni dijelovi protoplazme većinom postaju od dugačkih lanaca polimera; ti lanci obrazuju svojevrsne mreže u čijim se očicama nalazi vezana voda. Ovakva mrežasta struktura omogućava da u gel-stanje prelaze koloidi s vrlo visokim sadržajem vode, čak do 85%.

Ćelijska opna, struktura putem koje protoplazma saobraća s okolnim svijetom, ispoljava izvjesna karakteristična svojstva. Od osobitog značaja je njena propustljivost (''[[permeabilnost]]''). Kroz ćelijsku opnu mogu, u oba smjera, prolaziti ioni, voda i mnoge supstance malih molekula; krupnije čestice, npr. makromolekule, ćelijska opna ne propušta (osim putem specijalnih procesa ''fagocitoze'' i ''pinocitoze'', ali to, zapravo, nije prolaženje kroz ćelijsku opnu). Zato se kaže da je ćelijska opna ''[[semipermeabilna]]'' (tj. polupropustljiva; tačnije bi bilo reći da je selektivno propustljiva, što bi značilo da &quot;bira&quot; šta će propustiti).

Prolaz materija kroz ćelijsku opnu bazira se na pojavi difuzije. [[Difuzija]] je kretanje čestica raznih supstanci iz mjesta gdje ih ima više, na mjesta gdje ih ima manje; drugim riječima, čestice date supstance kreću se iz prostora veće koncentracije, u prostor gdje je koncentracija te supstance manja. Ukoliko ne postoje neke zapreke, difuzija vodi ravnomjemoj raspršenosti čestica unutar izvjesnog jedinstvenog prostora. Difuzija kroz semipermeabilne membrane ima određene osobenosti i označava se kao osmoza; za osmozu je karakteristično kretanje molekula supstance – rastvarača, a to je u živim sistemima redovno – voda.

Stavljene u čistu vodu, ćelije nabubre, pošto protoplazma sadrži mnogo raznih molekula koje su prevelike da bi slobodno prolazile kroz ćelijsku opnu, dok male molekule vode relativno lahko prolaze kroz opnu i ulaze u ćeliju. U takvoj situaciji, koncentracija molekula vode unutar ćelije je manja od koncentracije napolju, jer je voda u ćeliji &quot;razrijeđena&quot; zbog prisustva krupnih molekula, koje ne mogu proći kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] (opnu). Stoga voda, putem osmoze, prodire u ćeliju, izazivajući njeno bubrenje. Ukoliko ćelija dospije u vodenu sredinu gdje ima više rastvorenih molekula nego što ih sadrži protoplazma,  dolazi do obratne pojave: koncentracija molekula vode u ćeliji je veća nego  spolja i voda napušta ćeliju. Navedeni primjeri prikazuju ekstremne posljedice [[osmoza|osmoze]], u sasvim naročitim uslovima. Inače, osmotski procesi se do neke mjere odvijaju u gotovo svim ćelijama svih živih bića i predstavljaju važan put razmjene materije između protoplazme i okolne sredine.

==Ćelijska membrana ==
[[Protoplazma]] svake ćelije, bez obzira na njenu unutrašnju diferencijaciju i bez obzira na to da li se radi o [[prokarioti|prokariotskoj]] ili [[eukarioti|eukariotskoj]] ćeliji, ima na svojoj površini posebnu strukturu – ćelijsku membranu ili opnu. Ovaj površinski sloj se naziva i protoplazmatična ili citoplazmatična membrana. Botaničari je često označavaju i starim imenom – ''plazmolema''. Zbog izuzetnog značaja koji membrana ima za život ćelije, ova struktura je već dugi niz godina istraživana upotrebom raznih tehnika i metoda. Ona je veoma tanka i ne može se vidjeti [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Zahvaljujući razvoju [[elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], naučnici su uspjeli da upoznaju strukturu i funkciju ove značajne ćelijske komponente.

Ćelijska membrana je sastavljena od tri sloja. Unutrašnji sloj je građen od [[lipidi|lipida]], dok su spoljašnji slojevi [[proteini|proteinske]] strukture. Plazmamembrana je poglavito građena od lipida i velikog broja raznih vrsta proteina ([[lipoproteini|lipoproteinski]] kompleks). Od lipida, najčešće se javljaju [[fosfolipidi]]. Ispitivanja su pokazala da se u membrani nalaze i [[enzimi]], koji učestvuju u membranskim [[metabolizam|metaboličkim]] aktivnostima. Debljina plazmatične membrane, kao i njen [[molekula]]rni sastav,  mogu znatno varirati u zavisnosti od tipa ćelija i vrste [[organizam|organizma]].

Na površini plazmatične membrane često se mogu naći izlučene razne materije od kojih zavise fiziološka svojstva ćelije. Ima izvjesnih dokaza o postojanju plazmatičnih pora koje omogućavaju prodiranje [[molekula]] i [[joni|jona]]. Plazmatska membrana ima mnogobrojne i izuzetno značajne funkcije u životu ćelije. Pored toga što odvaja unutrašnjost ćelije od spoljašnje sredine, ona ima važnu ulogu i u metabolizmu, pošto su za membranu vezani (ili s njom čine integralni dio) mnogi enzimski sistemi. Glavna funkcija joj je regulacija toka materijala koji ulazi u ćeliju ili iz nje izlazi. To se odvija pasivnom [[difuzija|difuzijom]] i [[aktivni transport|aktivnim transportom]]. Ćelijska membrana je selektivna, tj. propušta samo određene male molekule (voda, neki joni itd.), dok se krupne česti¬ce u ćeliju unose na drugi način (''fagocitozom'' i ''pinocitozom''). Proces kojim se koloidne tvari (bjelančevine) odvajaju od ostalih materija iz zajedničkog rastvora označava se kao [[dijaliza]]. Odvija se zahvaljujući pojavi da polupropustiljive membrane propuštaju samo ione i manje molekule.

(Dijaliza pomoću vještačkih membrana primijenjuje se u prečiščavanju krvi teških [[bubreg|bubrežnih]] bolesnika).

== Ćelijski zid ==
[[Biljka|Biljne]] ćelije, za razliku od [[životinje|životinjskih]], na površini protoplazmatične membrane imaju poseban vanjski omotač - [[ćelijski zid]]. Ovaj omotač joj pruža zaštitu, daje joj čvrstinu i određuje oblik ćelije. Ćelijski zid se uglavnom sastoji od [[ugljični hidrati|ugljičnih hidrata]], a [[plazmolema]] od [[lipoproteini|lipoproteina]]. Osnovna materija primarnog ćelijskog zida je [[celuloza]]. Njene duge molekule (''micele'') okupljene su u fina duga vlakna, ''[[mikrofibrile]]'', koje su povezane u veće skupine, ''[[makrofibrile]]''. One su međusobno izukrštane u raznim pravcima i sačinjavaju njegovu tipičnu skeletnu strukturu, koja zidu daje čvrstinu i elastičnost. U prostorima između celuloznih fibrila nalaze se srazmjerno velike količine vode, zatim [[hemiceluloza, [[pektin]]ske materije, a prema najnovijim podacima i [[proteini]].
Primarni zidovi susjednih ćelija su povezani, slijepljeni pektinskim materijama koje grade [[srednja lamela|srednju lamelu]]. Kroz nju i kroz primarne zidove prolaze veoma tanka citoplazmatična vlakna – [[plazmodezme]] koje povezuju protoplazmu susjednih ćelija.
Neke ćelije u viših biljaka stalno ostaju obavijene samo primarnim zidom, dok se kod nekih tokom razvoja stvaraju različita zadebljanja. Stvaranjem novih slojeva nastaje sekundarni ćelijski zid. Njegova debljina može biti vrlo različita. Ako dolazi do veoma jakog zadebljanja zidova, takve ćelije se nazivaju [[sklerenhim]]ske. Njihov lumen se postepeno smanjuje, što dovodi do odumiranja živog unutrašnjeg sadržaja. Takve mrtve ćelije imaju isključivo mehaničku funkciju u [[organizam|organizmu]]. U zidovima ćelija na površini raznih biljnih organa javljaju se [[suberin]], [[hitin]], [[voskovi]] koji štite od suvišnog isparavanja, napada raznih štetočina i sl. Čvrstoću zida nekih biljaka često pojačavaju i neorganske materije, najčešće [[kalcij]] i [[silicij]].
== Metabolizam ćelije ==
U živoj ćeliji se neprekidno odvija ogroman broj hemijskih reakcija. Cjelina svih hemijskih procesa, odnosno, ukupan promet [[materija|materije]] i za materiju vezane [[energija|energije]] naziva se [[metabolizam]]. Metabolizam karakterišu dva osnovna procesa:
* anabolizam i
* katabolizam.

''Anabolizam'' predstavlja sintezu složenih spojeva iz prostih, uz potrošnju energije kakvi su npr. [[fotosinteza]], sinteza [[protein]]a itd. ''Katabolizam'' su reakcije razgradnje složenih jedinjenja na prosta, uz oslobađanje energije, pripadaju mu procesi kao što su [[disanje]], [[varenje]] i dr. U ćeliji se neprekidno odvijaju tijesno povezani procesi razlaganja organske materije uz oslobađanje energije i sinteza složenih sastojaka ćelije uz utrošak energije.

Pošto se anabolizam neprekidno odvija (ćelija neprekidno sintetizuje proteine, [[šećer]]e, [[masti]] idr.), ćelija ima stalnu potrebu za energijom. Živa ćelija, bez obzira na vrstu organizma, energiju dobija [[redoks|oksidacijom]] organskih jedinjenja, tj. njihovim sagorijevanjem (što pripada kataboličkim procesima). Organska jedinjenja se polahko i postupno oksidiraju tako da se energija iz njih otpušta sporo, djelimično u vidu [[toplota|toplote]], a dijelom i kao hemijska energija ([[ATP]]) koju ćelija može da koristi u anabolizmu.

Po načinu dobijanja organskih molekula, koji služe kao izvor energije živa bića se dijele u dvije velike grupe:

* autotrofni i
* heterotrofni.

Autotrofni organizmi su sposobni da vrše fotosintezu (ili hemosintezu), da [[sunčeva energija|sunčevu energiju]] (ili hemijsku energiju) iskoriste za sintezu organskih materija koje će im služiti za dobijanje energije. Heterotrofni organizmi uzimaju gotove organske materije hranom i sagorijevanjem tih materija obezbeđuju potrebnu energiju. Hrana heterotrofa direktno ili indirektno potiče iz organskih materija nastalih fotosintezom.Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell.&lt;ref&gt;Garland Pzblishing, INc., New York, London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Citologija]]
*[[Histologija]]
*[[Citogenetika]]
*[[Genetika]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book | author = Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P | title = Molecular Biology of the Cell | edition = 4th| publisher = Garland | year = 2002 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.TOC&amp;depth=2 | isbn = 0-8153-3218-1}}
* {{Cite book | author = Lodish H, Berk A, Matsudaira P, Kaiser CA, Krieger M, Scott MP, Zipurksy SL, Darnell J | title = Molecular Cell Biology | edition = 5th | publisher=WH Freeman: New York, NY | year = 2004 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mcb.TOC|isbn= 978-0-7167-4366-8}}
* {{Cite book |author=Cooper GM |title=The cell: a molecular approach | edition = 2nd | publisher=ASM Press |location=Washington, D.C |year=2000 |pages= |isbn=0-87893-102-3 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=cooper.TOC&amp;depth=2 }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
 
* [http://www.mechanobio.info/ MBInfo - Descriptions on Cellular Functions and Processes]
* [http://www.mechanobio.info/topics/cellular-organization MBInfo - Cellular Organization] 
* [http://publications.nigms.nih.gov/insidethecell/ Inside the Cell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170720164847/http://publications.nigms.nih.gov/insidethecell/ |date=2017-07-20 }} - a science education booklet by [[National Institutes of Health]], in PDF and ePub.
* [http://www.cellsalive.com/ Cells Alive!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409081232/http://www.cellsalive.com/ |date=2015-04-09 }}
* [http://www.biology.arizona.edu/cell_bio/cell_bio.html Cell Biology] in &quot;The Biology Project&quot; of University of Arizona.
* [http://www.centreofthecell.org/ Centre of the Cell online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625174722/https://www.centreofthecell.org/ |date=2022-06-25 }}&lt;!-- Partly by [[Queen Mary University]]. --&gt;
* [http://cellimages.ascb.org/ The Image &amp; Video Library of The American Society for Cell Biology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610012208/http://cellimages.ascb.org/ |date=2011-06-10 }}, a collection of peer-reviewed still images, video clips and digital books that illustrate the structure, function and biology of the cell.
* [http://highmagblog.blogspot.com/ HighMag Blog], still images of cells from recent research articles.
* [http://www.hhmi.org/news/betzig20110304.html New Microscope Produces Dazzling 3D Movies of Live Cells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509013311/http://www.hhmi.org/news/betzig20110304.html |date=2013-05-09 }}, March 4, 2011 - Howard Hughes Medical Institute.
* [http://wormweb.org/celllineage WormWeb.org: Interactive Visualization of the ''C. elegans'' Cell lineage] - Visualize the entire cell lineage tree of the nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]''

{{Ćelija}}
{{Materija}}

[[Kategorija:Ćelija| ]]
[[Kategorija:Celularna biologija|Ćelija]]</text>
      <sha1>oae80ntpqeac0ivwit5o9389gl23k74</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581339</id>
      <parentid>42581338</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T19:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23538-12</username>
        <id>344402</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ćelijski zid */</comment>
      <origin>42581339</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="38033" sha1="9rr0e5t19mwfm1batwulakscry96qnn" xml:space="preserve">'''Ćelija''' ili '''stanica''' je osnovna jedinica građe i funkcije svih zivih bica. Postoje [[jednostaničari|jednostanični organizmi]] (npr. [[bakterije]]) i [[mnogostaničari|višestanični organizmi]] (npr. [[čovjek]], 100 bilijuna stanica prosječnog promjera 10 [[mikrometar|µm]] i mase 1 [[nanogram]]a). Najveća poznata stanica je [[noj]]evo jaje.

[[Stanična teorija]] koju su prvi predložili botaničar [[Matthias Jakob Schleiden]] i zoolog [[Theodor Schwann]] [[1839]]. govori da su svi organizmi izgrađeni od jedne ili više stanica. Stanice mogu nastati samo iz postojećih stanica. Životne funkcije organizma se događaju unutar stanice koja sadrži i nasljednu uputu nužnu za regulaciju staničnih funkcija i prijenos informacija na sljedeću generaciju.

Riječ stanica dolazi od [[latinski jezik|latinske]] riječi ''cellula'' ([[hrvatski jezik|hrv.]] ćelija). Ime je odabrao [[Robert Hooke]] promatrajući tanke prereze [[pluto|pluta]] (stijenke mrtvih stanica).

== Građa stanice ==

[[File:Prokaryote cell.svg|thumb|left|200px|right|Prokariotska stanica]]
=== Prokariotska stanica ===
Prokariotska stanica je jednostavne građe te ima [[stanična stijenka|staničnu stijenku]] i [[stanična membrana|membranu]], ali nema [[stanična jezgra|staničnu jezgru]] (nemaju oblikovanu [[jezgrina ovojnica|jezgrinu ovojnicu]]) i [[organela|organele]], osim [[ribosom]]a koji su manji od eukariotskih. U ovu skupinu organizama pripadaju [[bakterije]] i [[Archaea]]. U [[citoplazma|citoplazmi]] prokariotskih stanica nalazi se jedna slobodna, prstenasta (iznimno linearna), zatvorena [[DNK]] koja se zove [[nukleoid]]. Najčešće je samo jedan [[kromosom]] bez histoproteina.
[[Transkripcija (biologija)|Transkripcija]] i [[translacija (biologija)|translacija]] se u [[protein|biosintezi proteina]] odvijaju u citoplazmi.

[[Datoteka:Biological cell.svg|thumb|right|350px| [[Životinje|Životinjska]] ([[eukarioti|eukariotska]]) stanica sa unutarstaničnim komponentama.

[[Organel]]i:&lt;br /&gt; 
(1) [[jezgrica]]&lt;br /&gt; 
(2) [[stanična jezgra]]&lt;br /&gt; 
(3) [[ribosomi]]&lt;br /&gt; 
(4) [[vezikula (biologija)|vezikula]]&lt;br /&gt; 
(5) [[hrapavi endoplazmatski retikulum]] (ER)&lt;br /&gt; 
(6) [[Golgijev aparat]]&lt;br /&gt; 
(7) [[Citoskelet]]&lt;br /&gt; 
(8) [[glatki endoplazmatski retikulum]]&lt;br /&gt; 
(9) [[mitohondrij]]&lt;br /&gt; 
(10) [[vakuola]]&lt;br /&gt; 
(11) [[citoplazma]]&lt;br /&gt; 
(12) [[lizosom]]&lt;br /&gt; 
(13) [[centriol]]i s [[centrosom|centosomima]]]]

=== Eukariotska stanica ===
Eukariotska stanica je stanica kod kojih je nasljedni materijal smješten u jezgri obavijenoj posebnom jezgrinom membranom. U eukariotskoj stanici razvile su se i brojne stanične [[organela|organele]] kojih nema kod prokariotskih organizama, među kojima su: endoplazmatiski retikulum, Golgijev aparat, lizosomi, mitohondriji i plastidi. Eukariotske stanice su većinom puno veće od onih od stanica prokariota. [[Citoskelet]] čine tubuli i filamenti koji igraju važnu ulogu u definiranju organizacije i oblika stanice. Eukariotska [[DNK]] je podijeljena u nekoliko [[kromosomi|kromosoma]], koji su odvojeni mikrotubularnom vretenom tijekom diobe jezgre. Uz aseksualnu staničnu diobu, [[Mitoza|mitozu]], kod većine eukariota postoji i proces spolnog razmnožavanja, [[mejoza]], koja se ne nalazi u prokariota.

== Unutarstanične komponente ==

=== Stanična membrana ===

[[Stanična membrana]] je poluprospusni [[lipidni dvosloj]] izgrađen od [[bjelančevine|bjelančevina]] i [[lipidi|lipida]] koji odvaja unutarstanični dio od vanstaničnog okruženja. [[Tvari]] se u [[stanica|stanicu]] i iz stanice propuštaju prema principima [[osmoza|osmoze]], [[difuzija|difuzije]] i [[aktivni prijenos|aktivnog prijenosa]]. Uključena je u procese adhezije stanice, ionske vodljivosti i [[stanična signalizacija|stanične signalizacije]]. Okružuje [[citoplazma|citoplazmu]] stanice i polazište je nekim strukturama [[citoskelet]]a. Ona okružuje [[prokarioti|prokariotske]] i [[eukarioti|eukariotske]] stanice.

=== Citoskelet ===

[[Citoskelet]] čini mreža tankih [[proteini|bjelančevinastih]] niti i cjevčica koje se protežu kroz cijelu stanicu. On daje oblik stanicama, omogućuje gibanje stanica i citokinezu, gibanje staničnih dijelova, [[stanična dioba|staničnu diobu]], [[endocitoza|endocitozu]], usidrenost staničnih organela i citoplazmatskih enzima na određenom mjestu čime se održava optimalan prostorni raspored u samoj stanici te rast same stanice. Citoskelet se sastoji od najmanje tri tipa struktura, a to su [[mikrotubuli]], [[mikrofilamenti]] i [[intermedijarni filamenti]].

=== Genetski materijal ===

[[Gen]]etski materijal nekog [[organizam|organizma]] su svi njegovi nasljedni podaci kodirani u [[DNK]] ili, kod nekih virusa, u [[RNK]]. [[RNK]] se koristi i u prijenosi informacije ([[mRNA]]), kao enzim (ribosomalna RNA), u [[translacija (biologija)|translaciji]] ([[tRNA]]) itd. Prokariotski genetski materijal nukleoida čini jednostavna kružna [[DNK]] (jedan [[kromosom]]), dok je u eukariota DNK linearna te u primjeru [[čovjek]]a imamo 23 para kromosoma linearne DNK. U mitohondrijima se nalazi [[mitohondrijska DNK]].

=== Organele ===
{| cellpadding=&quot;1&quot; style=&quot;float: right; border: 1px solid #8888aa; background: #f7f8ff; padding: 5px; font-size: 95%; margin: 0 15px 0 15px;&quot;
| style=&quot;background: #ccf; text-align: center;&quot; | '''[[Stanica|Stanične]] strukture'''
|-
| [[Datoteka:Flemming1882Tafel1Fig14.jpg|150px]]
|-
| [[Stanična membrana|Plazmatska membrana]]
|-
| [[Stanična jezgra|Jezgra]]
|-
| [[Stanična jezgrica|Jezgrica]]
|-
| [[Mitohondrij]]
|-
| [[Kloroplast]]
|-
| [[Endoplazmatski retikulum]]
|-
| [[Golgijev aparat]]
|-
| [[Lizosom]]
|-
| [[Peroksisom]]
|-
| [[Vakuole]]
|-
| [[Ribosomi]]
|-
| [[Citosol]]
|-
| [[Citoskelet]]
|-
| [[Stanična stijenka]]
|-
|}&lt;noinclude&gt;
Organela je u [[stanična biologija|staničnoj biologiji]] specijalizirana podjedinica stanice koja je funkcionalno izdvojena od ostatka stanice vlastitom membranom. Najraznovrsnije tipove organela nalazimo u [[eukarioti|eukariotskim]] stanicama viših organizama.

[[Mitohondrij]] je stanična organela [[eukarioti|eukariotskih]] stanica koja služi kao izvor [[stanica|stanične]] energije, mjesto su aktivnosti ciklusa limunske kiseline ([[Krebsov ciklus|Krebsovog ciklusa]]) kao i mjesto stvaranja [[adenozin trifosfat]]a elektronskim transportom i [[oksidativna fosforilacija|oksidativnom fosforilacijom]]. Cilindrične su strukture i sastoji se od dvije membrane. Vjeruje se da su nastali endosimbiozom od aerobnih bakterija koje su ušle u stanicu.

[[Plastidi]] su organele koje posjeduju [[pigment]]e kao što su [[klorofil]]i i [[karotenoid]]i i mjesto su sinteze i skladištenja hrane. Najvažnija vrsta plastida je kloroplast. Kloroplasti sudjeluju u [[fotosineteza|fotosintezi]] odnosno koriste svjetlosnu energiju za pretvorbu [[ugljik-dioksid]]a i [[voda|vode]] u [[ugljikohidrati|ugljikohidrate]] i [[kisik]]. Kloroplast također ima dvije membrane kao mitohondrij. Smatra se da su kloroplasti nastali endosimbiozom [[modrozelene alge|modrozelenih algi]] koje su ušle u stanicu.

[[Ribosom]] je [[Organeli|organel]] koji se nalazi u osnovnoj tvari [[Stanica|stanice]]. Sastoji se od [[bjelančevina]] i [[RNK]], a služi prevođenju [[Genetika|genetske]] upute koja dolazi u obliku glasničke RNK (mRNA) u polipeptidni lanac koji se sastoji od [[aminokiseline|aminokiselina]].

[[Stanična jezgra]] nosi staničnu [[gen]]etsku uputu koja određuje razvoj organizma. Okružena je [[jezgrina ovojnica|jezgrinom ovojnicom]], a [[jezgrine pore]] propuštaju određene tvari iz jezgre i u jezgru. Jezgra sadrži [[jezgrica|jezgricu]].

[[Endoplazmatski retikulum]] proizvodi i transportira tvari. Dijeli se na hrapavi i glatki endoplazmatski retikulum. [[Hrapavi endoplazmatski retikulum]] služi za [[sinteza proteina|sintezu proteina]], dok [[glatki endoplazmatski retikulum]] sudjeluje u sintezi [[lipidi|lipida]], razgradnji [[otrov]]a i stvaranju [[vitamin D|vitamina D]].

[[Golgijev aparat]] pohranjuje, pakira i distribuira [[protein]]e i [[lipid]]e te proizvodi [[polisaharid]]e. Sastoji od 3 - 8 membranskih vrećica pritisnutih jedna na drugu, '''diktiosoma'''. U životinjskim stanicama golgijev aparat je jednom stranom okrenut prema [[endoplazmatski retikulum|endoplazmatskom retikulumu]], a drugom prema [[stanična membrana|staničnoj membrani]].

[[Lizosomi]] se proizvode u Golgijevom tijelu. On sadrži [[enzimi|enzime]] (previrače), koji ruše složene molekule u organizmu. Ako se membrana lizosoma ošteti enzimi mogu ući u citoplazmu i razgraditi stanicu. Lizosomi također sudjeluju u diferencijaciji, preobrazbi, oplodnji, starenju, gladovanju te obrambenom mehanizmu stanica. [[Peroksisomi]] sadrže [[vodikov peroksid]].

[[Centrosomi]] su glavna organizacijska središta [[mikrotubuli|mikrotubula]] i [[mikrofilamenti|mikrofilamenata]] u [[stanica|stanici]]. Važna uloga centrosoma je upravljanje diobenim vretenom za vrijeme diobe stanice. U biljnim stanicama postoji ekvivalent centrosomu, ali on ne sadrži [[centrioli|centriole]].

[[Vakuola]] je organel koji služi za pohranu tvari. Vakuolu imaju i biljne i životinjske stanice, ali u biljnim stanicama može sadržavati i do 90% volumena stanice, dok su u životinjskih stanicama mnogo manje. Sadrže [[voda|vodu]], [[šećer]], [[soli]], otpadne i otrovne tvari i [[pigment]]e. U praživotinja vakuole su specijalizirane kao kontraktilne vakuole.

=== Jedro ===
'''Jedro''' (''jezgro'', ''nukleus'') je važna i obavezna komponenta svih eukariotskih ćelija. Ono je dobro izraženo, s izuzetkom nekih bakterija i modrozelenih algi, kod kojih je jedarni materijal organizovan kao ''nukleoid''. Obično ima oblik okruglog prozračnog tijela, okruženog tankom jedrovom opnom. U živim ćelijama ono je optički homogena struktura u kojoj se uočava jedno ili više malih tjelešaca - ''jedaraca''. Životni ciklus ćelije obuhvata dva perioda: interfazni ili metabolički i mitotički period (period diobe). Ovi periodi se od¬likuju karakterističnim i specifičnim pro¬mjenama u jedru.

Većina eukariotskih organizama u svojim ćelijama ima samo jedno jedro. Izuzeci od ovog pravila su, na primjer, neki predstavnici [[alge|algi]] i [[gljive|gljiva]]. Višejedarnost je u [[životinje|životinjskom]] svijetu rijetka. Poznato je, recimo, da (među [[protozoe|protozoama]]) paramecijum ima redovno dva jedra; manje jedro je ''[[mikronukleus]]'' i učestvuje u [[razmnožavanje|razmnožavanju]], dok veće jedro (''[[makronukleus]]'') ima ulogu u metabolizmu životinje. Kod višećelijskih [[organizam]]a veći broj jedara se javlja samo u vlaknima [[poprečno-prugasti mišići|poprečno-prugastih mišića]], a koja su nastala stapanjem većeg broja ćelija (''[[sincitija]]''). Među eukariotskim organizmima [[crvena krvna zrnca]] [[sisari|sisara]] (osim [[kamila|kamile]]) nemaju jedra. Ova bezjedarnost je sekundarna pojava.

Iako se jedro može javiti u različitim oblicima, najčešće je loptasto ili elipsoidno. U ćelijama bijelih krvnih zrnaca jedro uvijek ima režnjeviti, razuđeni oblik. U [[praživotinje|praživotinja]] se često javljaju različiti oblici: izdužen, izvijen, kobasičast itd. U živim ćelijama, kao što je rečeno, interfazno jedro izgleda homogeno i optički prazno. Na fiksiranim (specifično obojenim) preparatima jedro ispoljava svoje odgovarajuće strukture. Obojena masa jedra se, zbog afiniteta prema boji, naziva ''[[hromatin]]''. Danas se pouzdano zna da je hromatin materija od koje su građeni hromosomi i da predstavlja [[nukleoproteini|nukleoproteinsku]] komponentu [[interfaza|interfaznog]] jedra. Jedro je vrlo složen ćelijski sastojak, čiju strukturu čine [[jedrova opna]], [[jedrov sok]], [[jedarce]] i [[hromosom]]i.

*'''Jedrova opna''' (''kariomembrana'') je dvostruka membrana koja odvaja jedrov sadržaj od [[citoplazma|citoplazme]]. Proučavanja fine građe jedra pokazala su da je njegova ovojnica sastavljena od dvije membrane koje imaju slične karakteristike kao i ćelijska membrana. Sastavljene su od [[lipoproteini|lipoproteina]]. Jedrova ovojnica se na početku ćelijske diobe raspada, a nakon diobe ponovo organizira.
*'''Jedrov sok''' je vodeni rastvor raznih materija, a označava se i kao ''nukleoplazma'' ili ''karioplazma''. U jedrovom soku su smješteni njegovi osnovni sastojci i strukture – hromosomi i jedarca. Pored toga, jedro sadrži i proteine, [[ribonukleinska kiselina|ribonukleinsku kiselinu]] i čitav niz raznih [[enzimi|enzima]].
*'''[[Jedarce]]''' – ''nukleolus'' (jedno ili više njih) nalazi se u jedrovom soku. Jedarca su manje-više okruglog oblika i dobro se zapažaju za vrijeme [[interfaza|interfaze]], dok se za vrijeme [[ćelijskadioba|ćelijske diobe]] gube (dezorganiziraju). Po završetku ćelijske diobe ponovo se javljaju. Jedarca najvećim dijelom sadrže bjelančevine (do 70%), zatim ribonukleinske kiseline, [[fosfolipidi|fosfolipide]] i enzime.
*'''[[Hromosom]]i''' su najvažnije komponente jedra, jer su nosioci nasljednih jedinica – [[gen]]a, koji svojom aktivnošću određuju i regulirajuu [[metabolizam|metaboličke]] i  sve ostale životne procese u ćelijama, uključujući i samoobnavljanje (''autoreprodukciju''). Hromosomi se stalno nalaze u jedru; oni su permanentne strukture, tj. održavaju svoj individualitet tokom [[ćelijski cikls|ćelijskog ciklusa]]. Odlikuju se sposobnošću za autoreprodukciju i prilikom diobe jedra dijele se i oni, što odražava njihov kontinuitet, kako u nizu ćelijskih dioba, tako u  kontinuitetu sukcesivnih generacija.

Broj hromosoma u raznih vrsta živih bića manje ili više je različit, ali je za svaku vrstu određen i stalan. Skup svih hromosoma u ćeliji označava se kao hromosomska garnitura. Razlikuju se dva tipa hromosomskih garnitura: haploidna i diploidna. U organizama sa seksualnim razmnožavanjem gamete imaju haploidni broj hromosoma (''n''), a somatične ćelije imaju diploidan hromosomski broj (''2n''), jer sadrže dvije haploidne garniture, porijeklom od dva roditelja. Prema tome, diploidnu [[hromosomska garnitra|hromosomsku garnituru]] čini, ustvari, n homolognih parova (homologan = istosmislen, odgovarajući, s istim odnosima). U svakom paru ovih hromosoma jedan potiče od oca, a drugi (isti takav) od majke. Veličina hromosoma je različita u raznih vrsta; ona je, također, različita i u istoj garnituri. Kao i broj, i veličina hromosoma je konstantna i specifična oznaka za svaku vrstu organizama. Dužina hromosoma varira izmedu 0,5 μ i 40 μ, a debljina između 0,2 μ i 2 μ. Izuzetak čine gigantski hromosomi u ćelijama pljuvačnih žlijezda nekih insekata, koji mogu imati 20 puta veću dužinu nego tipični interfazni hromosomi.

I oblik hromosoma je, također, različit u raznih vrsta organizama, a različit je i u istoj hromosomskoj garnituri. Međutim, kao i broj i veličina, tako je i forma hromosoma konstantna i specifična za svaku vrstu organizama. Zavisno od fizičkog stanja, odnosno faze ćelijske diobe, hromosomi najčešće imaju izgled kratkog konca ili štapića. Oni su u metafazi definitivno formirani i tada ispoljavaju svoj karakteristični izgled, kada se najintenzivnije boje i ispoljavaju svoje najznačajnije morfološke karakteristike.

Na tijelu svakog hromosoma redovno postoji jedno suženje (konstrikcija) koje se naziva ''primarno suženje''. Na tom mjestu se nalazi specifična hromosomska struktura, ''centromera'' (''kinetohor''). Osnovna uloga centromere je vezana za kretanje hromosoma ka polovima &quot;diobenog vretena&quot; za vrijeme ćelijske diobe. Od položaja centromere zavisi i oblik hromosoma u ćelijskoj diobi. Po tom kriteriju, hromosomi mogu hiti jednokraki (s terminalnom centromerom) i dvokraki (s centromerom u ostalim regionima).

Osim primarnog suženja, hromosomi mogu pokazivati i druge konstrikcije na jednom ili na oba kraka. Ova suženja se nazivaju ''sekundarnim''. Kod nekih hromosoma ona odvajaju mali vršni segment (dio) hromosoma, koji se naziva satelit ili trabant, a njegovi nosioci satelitski hromosomi; oni imaju ulogu organizatora jedarca. 
Terminalni dijelovi hromosoma se po svom ponašanju razlikuju od njegovih ostalih dijelova, iako ne pokazuju nikakve vidljive morfološke diferencijacije. Ti krajevi su označeni kao telomere. Uloga telomera je u vezi s kinetikom i polaritetom hromosoma za vrijeme ćelijske diobe. 
Osnovnu komponentu hromosoma čini hromonema, smještena u unutrašnjosti hromosomske matrice (matriksa). Hromoneme predstavljaju specifičnu dvojnu spiralu nukleoproteinskih niti, od kojih se obrazuju obje hromatide. Hromonema je po dužini diferencirana na specifične segmente, koji se nazivaju hromomere. 	
Glavne hemijske komponente hromosoma su nukleinske kiseline i proteini. Na ove komponente, od cjelokupne hromosomske mase, otpada 70-90%. Osim DNK i proteina, hromosomi sadr¬že različite količine RNK i nehistonskih proteina. Količina DNK i kiselih proteina veoma varira u zavisnosti od metaboličke aktivnosti ćelija.
Unutrašnja struktura hromosoma je veoma složena. Ona se danas intenzivno proučava raznim sredstvima i metodama, što omogućava da se dobije potpunija predstava o hromosomu kao strukturnoj i funkcionalnoj jedinici jedra.

{| border=&quot;1&quot; cellpadding=&quot;7&quot; cellspacing=&quot;0&quot; style=&quot;margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 85%; float: center;&quot;
|- style=&quot;background: #E9E9E9&quot;
|colspan =&quot;7&quot; |'''[[Građa i funkcija ćelijskih organela i struktura]]'''
|-
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#F5DEB3&quot; | '''[[Organele]]'''/'''Strukture'''
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''[[Građa]] ''' 
|'''style=&quot;background: bgcolor=&quot;#C2B280&quot; | '''Funkcija'''
|-
|'''Plazma membrana''' 
|Dvostruka fosfolipidna membrana sa umetnitim proteinskim međuslojem
|Semipermeabilni transport molekula u i izvan [[ćelije]]
|-
|'''[[Jedro]]''' (Nukleus)                
|[[Nukleoplazma]], [[hromosom]] i [[jedarca]] obavijeni opnom
|
*[[Ćelije|Ćelijska]] reprodukcija
*Kontrola sinteze strukturnih I regulatotnih ([[enzim]]skih ) [[protein]]a 
|-
|'''[[Jedarce]]''' (Nukleolus)                
|Bogato [[hromatin]]om, [[protein]]ima i  [[RNK]] 
|Formiranje [[ribosom]]a 
|-
|'''[[Ribosom]]'''                
|Velika [[makromolekula]] sa velikom i malom podjedinicom  od matriksa [[RNK]] I brojnih specifičnih [[protein]]a
|Sinteza [[protein]]a
|-
|'''[[Endoplazmatski retikulum]]''' (Endoplazmatska mreža)                         
|Sistem izuvijanih membranoznih – tubularnih i pljosnatih –  kanala, koji se protežu od površinskog sloja jedarne membrane u citoplazmu
|
*Granularni – povezan sa [[ribosom]]ima: Sinteza [[protein]]a 
*Agranularni: Sinteza [[lipid]]a i [[ugljikohidrat]]a
|-
|'''[[Golđijev aparat]]'''
|Nakupine [[membrane|membranoznih]] kesica I granula                 
|Procesuiranje, pakovanje i sekrecija [[protein]]a
|-
|'''[[Vakuola|Vakuole]] i vezikule'''
|[[Membrana|membranozne]] kese        
|Skladištenje raznih supstanci
|-
|'''Lizosomi'''
|[[Membrana|Membranozni]] mjehurići koji sadrže hidrolitičke [[enzim]]e
|Unutarćelijska digestija ([[ćelije|ćelijski]] &quot;probavni sistem&quot;)
|-
|'''Mitohondrije'''             
|Semiautonomne i samoobnavljajuće tvorevine (najčešće mjehuraste ili štapičasto – cilindrične), obavijene dvostrukim [[membrane|membranama]]
|Centri aerobne respiracije i generatori [[energija|energije]]
|-
|'''Plastidi''' (Nukleus)                
|U lumenu je stroma okružena membranama; u njoj je grana sa naslaganim [[tilakoid]]ima sa tilakoidnim membranama
|
*[[Hloroplast]]i: [[Fotosinteza]]
*[[Hromoplast]]i: [[Pigment]]acija]]
*[[Leukoplast]]i: Skladištenje [[škrob]]a
|-
|'''Citoskelet'''               
|[[Mikrotubul]]i, i aktinski filament
|Oblikovanje [[ćelije]] i kretanje njenih dijelova
|-
|'''Centrioli'''             
|9 + 0 šablom [[mikrotubul]]a
|Organizacija [[mikrotubul]]a; formiranje bazalnih tijela
|-
|
*'''Treplje'''
*'''Bičevi'''             
|Devet parnih + dvije centralne mikrotbule
|Lokomocija
|-
|}

== Vanstanične komponente ==

[[Kapsula]] i glikokalis su sluzave tvorbe na površini stanica. Stvaraju ih [[enzim]]i na membrani stanice, a izlučuju se na površini stanične stijenke. Ima zaštitnu ulogu.
[[Bič (biologija)|Bičevi]] ili flagele omogućavaju pokretanje stanica. Građeni su od bjelančevina ''flagelina'', malih su dimenzija i vidljivi samo elektronskim mikroskopom.
[[Fimbrije]] i [[pili]] su uglavnom ravne i čvrste tvorbe koje se nalaze na površini stanica. U odnosu na bičeve su brojnije i mnogo manje, građene od bjelančevine ''fibrilina'' odnosno ''pilina''. Pilima bakterije prijanjaju na stanice makroorganizama te se [[bakterijske kolonije|koloniziraju]]. Fimbrijie povezuju dvije bakterije omogućujući [[konjugacija (biologija)|konjugaciju]].

== Funkcija stanice ==

=== Podjela stanice ===

Stanica koja je završila interfazu i pripremila se za podijelu na dvije nove stanice, ulazi u diobu. Prokariotske stanice se dijele jednostavnom diobom, dok se eukariotske dijele mitozom ili mejozom. Promijene, koje se u stanici događaju za vrijeme diobe, mogu se uočiti [[mikroskop]]om.

[[Mitoza|Mitozom]] se dijele somatske stanice sa diploidnim brojem [[kromosom]]a, pri čemu se količina DNK pravilno rasporedi u novonastalim stanicama (obe su diploidne, 2n). Dioba kojom se stvaraju spolne stanice naziva se [[mejoza]]. Pri tome se jedna diploidna stanica (2n) dva puta dijeli i nastaju četiri haploidne stanice (n).

== Evolucija stanice ==

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;border:1px solid gray; border-collapse:collapse; clear: both;&quot;
|+'''Značajke eukariotskih i prokariotskih stanica'''
|-
|&amp;nbsp;
![[Prokarioti]]
![[Eukarioti]]
|-
!Prosječni organizmi
|[[bakterije]]
|[[protisti]], [[gljive]], [[biljke]], [[životinje]]
|-
!Prosječni promjer
|~ 1-10 [[mikrometar|µm]]
|~ 10-100 [[mikrometar|µm]] (osim manjih [[spermij]]a)
|-
!Vrsta [[stanična jezgra|jezgre]]
|[[nukleoid]]na regija, nema jezgre
|prava jezgra s dvostrukom membranom
|-
!DNA
|kružna
|linearne molekule ([[kromosom]]i) s [[histon]]ima
|-
!Sinteza RNA i proteina
|odvija se u [[Citoplazma|citoplazmi]]
|sinteza RNA u jezgri&lt;br /&gt;sinteza proteina u citoplazmi
|-
![[Ribosom]]i
|50S+30S
|60S+40S
|-
!Citoplazma
|slabo strukturirana
|jako strukturirana endomembranama i [[citoskeleton]]om
|-
![[Kemotaksija|Pokretanje]]
|[[Bič (biologija)|bičevi]] ([[flagelin]])
|bičevi i [[trepetljike]] ([[tubulin]])
|-
![[Mitohondrij]]
|nema
|jedan i više (iznimno nema)
|-
![[Kloroplast]]i
|nema
|[[alge]] i [[biljke]]
|-
!Organizacija
|jedna stanica
|jedna stanica, kolonije, višestanični organizmi s podjelom rada
|-
![[Stanična dioba]]
|[[svojna dioba]] (obična dioba)
|[[mitoza]] &lt;br /&gt;[[mejoza]]
|}

{| align=&quot;center&quot; class=&quot;toccolours&quot; border=&quot;1&quot; style=&quot;border:1px solid gray; border-collapse:collapse;&quot;
|+'''Usporedba građe životinjskih i biljnih stanica'''
|-
|
!Prosječna životinjska stanica
!Prosječna biljna stanica
|- valign=&quot;top&quot;
!Organeli
|
* [[Stanična jezgra|Jezgra]]
** [[Jezgrica]] (unutar jezgre)
* Hrapavi [[endoplazmatski retikulum]] (ER)
* Glatki [[endoplazmatski retikulum]]
* [[Ribosom]]i
* [[Citoskeleton]]
* [[Golgijev aparat]]
* [[Citoplazma]]
* [[Mitohondrij]]
* [[Vezikul]]
* [[Lizosom]]
* [[Centrosom]]
** [[Centriol]]
** [[Vakuola]]
|
* [[Stanična jezgra|Jezgra]]
** [[Jezgrica]] (unutar jezgre)
* Hrapavi [[endoplazmatski retikulum]] (ER)
* Glatki [[endoplazmatski retikulum]]
* [[Ribosom]]i
* [[Citoskeleton]]
* [[Golgijev aparat]] ([[diktiosom]]i)
* [[Citoplazma]]
* [[Mitohondrij]]
* [[Vezikul]]
* [[Kloroplast]] i drugi [[plastid]]i
** [[Vakuola|Središnja vakuola]]
** [[Tonoplast]]
* [[Peroksisom]]
* [[Vakuola|Vakuole]]
* [[Glioksisom]]
|- valign=&quot;top&quot;
!Ostale strukture
|
* [[Plazmatska membrana]]
* [[Bič (biologija)|Bičevi]]
* [[Trepetljike]]
|
* [[Plazmatska membrana]]
* [[Bič (biologija)|Bičevi]] (samo u gameta)
* [[Stanična stijenka]]
* [[Plazmodezma]]
|}

== Osnovna fizička svojstva protoplazme ==
[[Protoplazma]] (''protoplast'')  je složeni koloidni sistem. Uopće, pod [[koloidima]] se podrazumijevaju smjese, koje u osnovnoj tečnoj masi sadrže čestice, čvrste, tečne ili gasovite, veličine iznad 0,001 mikrona. Protoplazma kao cjelina ima svojstva koloida (polutečno agregatno stanje, neprekidno kretanje čestica itd.) ali svi njeni sastojci u tom pogledu nisu jednaki.
Za sve koloide je karakteristična pojava [[koagulacija|koagulacije]] – zgrušavanja koloidnih čestica. Koagulacija, međutim, ima različit tok i posljedice u raznim koloidnim rastvorima; s obzirom na to, koloidi se dijele na ''hidrofobne'' i ''hidrofilne''. Hidrofobni koloidi su nestalni i lahko koaguliraju, a koagulacija im je nepovratna. Hidrofilni koloidi su mnogo stabilniji i teže koaguliraju; koagulacija njihovih čestica je povratna (reverzibilna), što znači da se one i nakon zgrušavanja mogu ponovo raspršiti u otapalu.

Ove naročite odlike hidrofilnih koloida potječu otuda što između čestica faze i [[molekula]] sredstva postoji jako privlačenje. Protoplazma spada u hidrofilne koloide. Glavninu koloidnih čestica protoplazme predstavljaju [[proteini|proteinske]] [[makromolekule]]. [[Bjelančevine]] stupaju u vezu s molekulama vode, tako da voda (sredstvo) zajedno s bjelančevinama formira koloidne čestice (fazu). Zahvaljujući tome, pojedini dijelovi protoplazme mogu tako prelaziti iz žitkog stanja (''sol'') u pihtijasto (polučvrsto - ''gel''), procesom reverzibilne [[koagulacija|koagulacije]]. Pihtijasti makromolekularni dijelovi protoplazme većinom postaju od dugačkih lanaca polimera; ti lanci obrazuju svojevrsne mreže u čijim se očicama nalazi vezana voda. Ovakva mrežasta struktura omogućava da u gel-stanje prelaze koloidi s vrlo visokim sadržajem vode, čak do 85%.

Ćelijska opna, struktura putem koje protoplazma saobraća s okolnim svijetom, ispoljava izvjesna karakteristična svojstva. Od osobitog značaja je njena propustljivost (''[[permeabilnost]]''). Kroz ćelijsku opnu mogu, u oba smjera, prolaziti ioni, voda i mnoge supstance malih molekula; krupnije čestice, npr. makromolekule, ćelijska opna ne propušta (osim putem specijalnih procesa ''fagocitoze'' i ''pinocitoze'', ali to, zapravo, nije prolaženje kroz ćelijsku opnu). Zato se kaže da je ćelijska opna ''[[semipermeabilna]]'' (tj. polupropustljiva; tačnije bi bilo reći da je selektivno propustljiva, što bi značilo da &quot;bira&quot; šta će propustiti).

Prolaz materija kroz ćelijsku opnu bazira se na pojavi difuzije. [[Difuzija]] je kretanje čestica raznih supstanci iz mjesta gdje ih ima više, na mjesta gdje ih ima manje; drugim riječima, čestice date supstance kreću se iz prostora veće koncentracije, u prostor gdje je koncentracija te supstance manja. Ukoliko ne postoje neke zapreke, difuzija vodi ravnomjemoj raspršenosti čestica unutar izvjesnog jedinstvenog prostora. Difuzija kroz semipermeabilne membrane ima određene osobenosti i označava se kao osmoza; za osmozu je karakteristično kretanje molekula supstance – rastvarača, a to je u živim sistemima redovno – voda.

Stavljene u čistu vodu, ćelije nabubre, pošto protoplazma sadrži mnogo raznih molekula koje su prevelike da bi slobodno prolazile kroz ćelijsku opnu, dok male molekule vode relativno lahko prolaze kroz opnu i ulaze u ćeliju. U takvoj situaciji, koncentracija molekula vode unutar ćelije je manja od koncentracije napolju, jer je voda u ćeliji &quot;razrijeđena&quot; zbog prisustva krupnih molekula, koje ne mogu proći kroz [[ćelijska membrana|ćelijsku membranu]] (opnu). Stoga voda, putem osmoze, prodire u ćeliju, izazivajući njeno bubrenje. Ukoliko ćelija dospije u vodenu sredinu gdje ima više rastvorenih molekula nego što ih sadrži protoplazma,  dolazi do obratne pojave: koncentracija molekula vode u ćeliji je veća nego  spolja i voda napušta ćeliju. Navedeni primjeri prikazuju ekstremne posljedice [[osmoza|osmoze]], u sasvim naročitim uslovima. Inače, osmotski procesi se do neke mjere odvijaju u gotovo svim ćelijama svih živih bića i predstavljaju važan put razmjene materije između protoplazme i okolne sredine.

==Ćelijska membrana ==
[[Protoplazma]] svake ćelije, bez obzira na njenu unutrašnju diferencijaciju i bez obzira na to da li se radi o [[prokarioti|prokariotskoj]] ili [[eukarioti|eukariotskoj]] ćeliji, ima na svojoj površini posebnu strukturu – ćelijsku membranu ili opnu. Ovaj površinski sloj se naziva i protoplazmatična ili citoplazmatična membrana. Botaničari je često označavaju i starim imenom – ''plazmolema''. Zbog izuzetnog značaja koji membrana ima za život ćelije, ova struktura je već dugi niz godina istraživana upotrebom raznih tehnika i metoda. Ona je veoma tanka i ne može se vidjeti [[optički mikroskop|optičkim mikroskopom]]. Zahvaljujući razvoju [[elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], naučnici su uspjeli da upoznaju strukturu i funkciju ove značajne ćelijske komponente.

Ćelijska membrana je sastavljena od tri sloja. Unutrašnji sloj je građen od [[lipidi|lipida]], dok su spoljašnji slojevi [[proteini|proteinske]] strukture. Plazmamembrana je poglavito građena od lipida i velikog broja raznih vrsta proteina ([[lipoproteini|lipoproteinski]] kompleks). Od lipida, najčešće se javljaju [[fosfolipidi]]. Ispitivanja su pokazala da se u membrani nalaze i [[enzimi]], koji učestvuju u membranskim [[metabolizam|metaboličkim]] aktivnostima. Debljina plazmatične membrane, kao i njen [[molekula]]rni sastav,  mogu znatno varirati u zavisnosti od tipa ćelija i vrste [[organizam|organizma]].

Na površini plazmatične membrane često se mogu naći izlučene razne materije od kojih zavise fiziološka svojstva ćelije. Ima izvjesnih dokaza o postojanju plazmatičnih pora koje omogućavaju prodiranje [[molekula]] i [[joni|jona]]. Plazmatska membrana ima mnogobrojne i izuzetno značajne funkcije u životu ćelije. Pored toga što odvaja unutrašnjost ćelije od spoljašnje sredine, ona ima važnu ulogu i u metabolizmu, pošto su za membranu vezani (ili s njom čine integralni dio) mnogi enzimski sistemi. Glavna funkcija joj je regulacija toka materijala koji ulazi u ćeliju ili iz nje izlazi. To se odvija pasivnom [[difuzija|difuzijom]] i [[aktivni transport|aktivnim transportom]]. Ćelijska membrana je selektivna, tj. propušta samo određene male molekule (voda, neki joni itd.), dok se krupne česti¬ce u ćeliju unose na drugi način (''fagocitozom'' i ''pinocitozom''). Proces kojim se koloidne tvari (bjelančevine) odvajaju od ostalih materija iz zajedničkog rastvora označava se kao [[dijaliza]]. Odvija se zahvaljujući pojavi da polupropustiljive membrane propuštaju samo ione i manje molekule.

(Dijaliza pomoću vještačkih membrana primijenjuje se u prečiščavanju krvi teških [[bubreg|bubrežnih]] bolesnika).

== Ćelijski zid ==
[[Biljka|Biljne]] ćelije, za razliku od [[životinje|životinjskih]], na površini protoplazmatične membrane imaju poseban vanjski omotač - [[ćelijski zid]]. Ovaj omotač joj pruža zaštitu, daje joj čvrstinu i određuje oblik ćelije. Ćelijski zid se uglavnom sastoji od [[ugljični hidrati|ugljičnih hidrata]], a [[plazmolema]] od [[lipoproteini|lipoproteina]]. Osnovna materija primarnog ćelijskog zida je [[celuloza]]. Njene duge molekule (''micele'') okupljene su u fina duga vlakna, ''[[mikrofibrile]]'', koje su povezane u veće skupine, ''[[makrofibrile]]''. One su međusobno izukrštane u raznim pravcima i sačinjavaju njegovu tipičnu skeletnu strukturu, koja zidu daje čvrstinu i elastičnost. U prostorima između celuloznih fibrila nalaze se srazmjerno velike količine vode, zatim [[hemiceluloza, [[pektin]]ske materije, a prema najnovijim podacima i [[proteini]].
Primarni zidovi susjednih ćelija su povezani, slijepljeni pektinskim materijama koje grade [[srednja lamela|srednju lamelu]]. Kroz nju i kroz primarne zidove prolaze veoma tanka citoplazmatična vlakna – [[plazmodezme]] koje povezuju protoplazmu susjednih ćelija.
Neke ćelije u viših biljaka stalno ostaju obavijene samo primarnim zidom, dok se kod nekih tokom razvoja stvaraju različita zadebljanja. Stvaranjem novih slojeva nastaje sekundarni ćelijski zid. Njegova debljina može biti vrlo različita. Ako dolazi do veoma jakog zadebljanja zidova, takve ćelije se nazivaju [[sklerenhim]]ske. Njihov lumen se postepeno smanjuje, što dovodi do odumiranja živog unutrašnjeg sadržaja. Takve mrtve ćelije imaju isključivo mehaničku funkciju u [[organizam|organizmu]]. U zidovima ćelija na površini raznih biljnih organa javljaju se [[suberin]], [[hitin]], [[voskovi]] koji štite od suvišnog isparavanja, napada raznih štetočina i sl. Čvrstoću zida nekih biljaka često pojačavaju i neorganske materije, najčešće [[kalcij]] i [[silicij]].

== Metabolizam ćelije ==
U živoj ćeliji se neprekidno odvija ogroman broj hemijskih reakcija. Cjelina svih hemijskih procesa, odnosno, ukupan promet [[materija|materije]] i za materiju vezane [[energija|energije]] naziva se [[metabolizam]]. Metabolizam karakterišu dva osnovna procesa:
* anabolizam i
* katabolizam.

''Anabolizam'' predstavlja sintezu složenih spojeva iz prostih, uz potrošnju energije kakvi su npr. [[fotosinteza]], sinteza [[protein]]a itd. ''Katabolizam'' su reakcije razgradnje složenih jedinjenja na prosta, uz oslobađanje energije, pripadaju mu procesi kao što su [[disanje]], [[varenje]] i dr. U ćeliji se neprekidno odvijaju tijesno povezani procesi razlaganja organske materije uz oslobađanje energije i sinteza složenih sastojaka ćelije uz utrošak energije.

Pošto se anabolizam neprekidno odvija (ćelija neprekidno sintetizuje proteine, [[šećer]]e, [[masti]] idr.), ćelija ima stalnu potrebu za energijom. Živa ćelija, bez obzira na vrstu organizma, energiju dobija [[redoks|oksidacijom]] organskih jedinjenja, tj. njihovim sagorijevanjem (što pripada kataboličkim procesima). Organska jedinjenja se polahko i postupno oksidiraju tako da se energija iz njih otpušta sporo, djelimično u vidu [[toplota|toplote]], a dijelom i kao hemijska energija ([[ATP]]) koju ćelija može da koristi u anabolizmu.

Po načinu dobijanja organskih molekula, koji služe kao izvor energije živa bića se dijele u dvije velike grupe:

* autotrofni i
* heterotrofni.

Autotrofni organizmi su sposobni da vrše fotosintezu (ili hemosintezu), da [[sunčeva energija|sunčevu energiju]] (ili hemijsku energiju) iskoriste za sintezu organskih materija koje će im služiti za dobijanje energije. Heterotrofni organizmi uzimaju gotove organske materije hranom i sagorijevanjem tih materija obezbeđuju potrebnu energiju. Hrana heterotrofa direktno ili indirektno potiče iz organskih materija nastalih fotosintezom.Alberts B. et al. (1983): Molecular biology of the cell.&lt;ref&gt;Garland Pzblishing, INc., New York, London, {{ISBN|0-8240-7283-9}}.&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Citologija]]
*[[Histologija]]
*[[Citogenetika]]
*[[Genetika]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin}}
* {{Cite book | author = Alberts B, Johnson A, Lewis J, Raff M, Roberts K, Walter P | title = Molecular Biology of the Cell | edition = 4th| publisher = Garland | year = 2002 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mboc4.TOC&amp;depth=2 | isbn = 0-8153-3218-1}}
* {{Cite book | author = Lodish H, Berk A, Matsudaira P, Kaiser CA, Krieger M, Scott MP, Zipurksy SL, Darnell J | title = Molecular Cell Biology | edition = 5th | publisher=WH Freeman: New York, NY | year = 2004 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=mcb.TOC|isbn= 978-0-7167-4366-8}}
* {{Cite book |author=Cooper GM |title=The cell: a molecular approach | edition = 2nd | publisher=ASM Press |location=Washington, D.C |year=2000 |pages= |isbn=0-87893-102-3 | url = http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?rid=cooper.TOC&amp;depth=2 }}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
 
* [http://www.mechanobio.info/ MBInfo - Descriptions on Cellular Functions and Processes]
* [http://www.mechanobio.info/topics/cellular-organization MBInfo - Cellular Organization] 
* [http://publications.nigms.nih.gov/insidethecell/ Inside the Cell] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170720164847/http://publications.nigms.nih.gov/insidethecell/ |date=2017-07-20 }} - a science education booklet by [[National Institutes of Health]], in PDF and ePub.
* [http://www.cellsalive.com/ Cells Alive!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150409081232/http://www.cellsalive.com/ |date=2015-04-09 }}
* [http://www.biology.arizona.edu/cell_bio/cell_bio.html Cell Biology] in &quot;The Biology Project&quot; of University of Arizona.
* [http://www.centreofthecell.org/ Centre of the Cell online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220625174722/https://www.centreofthecell.org/ |date=2022-06-25 }}&lt;!-- Partly by [[Queen Mary University]]. --&gt;
* [http://cellimages.ascb.org/ The Image &amp; Video Library of The American Society for Cell Biology] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110610012208/http://cellimages.ascb.org/ |date=2011-06-10 }}, a collection of peer-reviewed still images, video clips and digital books that illustrate the structure, function and biology of the cell.
* [http://highmagblog.blogspot.com/ HighMag Blog], still images of cells from recent research articles.
* [http://www.hhmi.org/news/betzig20110304.html New Microscope Produces Dazzling 3D Movies of Live Cells] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130509013311/http://www.hhmi.org/news/betzig20110304.html |date=2013-05-09 }}, March 4, 2011 - Howard Hughes Medical Institute.
* [http://wormweb.org/celllineage WormWeb.org: Interactive Visualization of the ''C. elegans'' Cell lineage] - Visualize the entire cell lineage tree of the nematode ''[[Caenorhabditis elegans|C. elegans]]''

{{Ćelija}}
{{Materija}}

[[Kategorija:Ćelija| ]]
[[Kategorija:Celularna biologija|Ćelija]]</text>
      <sha1>9rr0e5t19mwfm1batwulakscry96qnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frula</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13869</id>
    <revision>
      <id>42581350</id>
      <parentid>42170568</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Redaktor GLAM</username>
        <id>225992</id>
      </contributor>
      <comment>Higher resolution version of image</comment>
      <origin>42581350</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4859" sha1="3g26lorpe7t2nb1xv0wyvlrqka8cocr" xml:space="preserve">[[Datoteka:Khluimouthpiece.jpg|thumb|right|190px|Uski prorez (''labina'') kroz koji [[svirač]] duva da bi dobio ton.]]
'''Frula''' ({{jez-ital|zufolo}}, {{jez-engl|pipe}}; {{jez-fra|fifre}}, {{jez-nem|Pfeife}})&lt;ref name=&quot;Strani termini&quot;&gt;[[Vlastimir Peričić]], [[Vlastimir Peričić#Knjige|''Višejezični rečnik muzičkih termina'']]&lt;/ref&gt; je [[duvački instrumenti|duvački]] [[aerofoni instrumenti|aerofoni instrument]] koji se pravi od jednog komada [[drveće|drveta]] (uglavnom [[šljiva|šljive]]), trske, zove i sl. To je jednostavni narodni instrument cilindričnog oblika, sličan ''uzdužnoj flauti''. 
[[Datoteka:Polish folk pipes (99247568).jpg|140px|thumb|Trska|Frule od kore [[vrba|vrbe]] (''fujary''), duge 40cm, sa izložbe muzike u [[Varšava|Varšavi]] [[1888]]. godine.]]

== Istorijat ==
Smatra se da je frula najstariji&lt;ref&gt;[http://www.glas-javnosti.rs/clanak/vesti/glas-javnosti-26-06-2009/blok-flauta-iz-ledenog-doba Duvački instrumenti, ''najstariji instrumenti na planeti''.]&lt;/ref&gt; i najmnogobrojniji instrument na svetu. U raznim varijantama, veličinama i oblicima, nalazimo ih gotovo kod svih naroda planete.

Instrumenti slični fruli bili su poznati još najstarijim narodima. Obzirom da su se jednostavno i lako gradili. Svaka trska i stara šuplja kost mogla je poslužiti za pravljenje ovog instrumenta.

Razni spisi govore da su [[Egipat|Egipćani]] svirali na primitivnom instrumentu koji se zvao „mem“, [[Grci]] su imali [[panova frula|panovu frulu]].

U našim krajevima na fruli i [[Dvojnice|dvojnicama]] svirali su [[pastir]]i čuvajući svoja stada. Frula se koristi i dan-danas kao [[narodni instrumenti|narodni instrument]].

Koliko je ovaj instrument popularan i koliko se frulaška tradicija do danas očuvala u [[Srbija|Srbiji]] najbolje svedoče ''brojne manifestacije'' posvećene fruli (selo [[Jagnjilo (Mladenovac)|Jagnjilo]] kod [[Opština Mladenovac|Mladenovca]]), ''Dani Save Jeremića'' ([[Ražanj]]), ''sabori frulaša'' ([[Lelić]] kod [[Valjevo|Valjeva]], [[Prislonica]] kod [[Čačak|Čačka]]), ''takmičenja frulaša'' (selo [[Iđoš]] kod [[Kikinda|Kikinde]]), ''Frula fest'' ([[Kruševac]]).
== Opis instrumenta ==
[[Datoteka:Fluiers.jpg|140px|desno|thumb|[[Moldavija|Moldavske]] frule (''fluer'').]]
Sastoji se iz čepa kojim je instrument zatvoren sa gornje strane (ne u potpunosti s obzirom da mu je odsečen jedan uzdužni deo da bi omogućio prolaz [[vazduh]]a kroz cev svirale). Princip dobijanja [[ton]]a&lt;ref&gt;[http://klarinetknjige.wordpress.com/o-autorima/radivoj-lazic/ Radivoj Lazić], [http://klarinetknjige.wordpress.com/literatura/339-2/ucim-klarinet-i/ Škola za klarinet: ''Učim klarinet I''], [http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/01/26/stvaranje-tona/ Princip dobijanja tona kod duvača]&lt;/ref&gt; je takav da se duvanjem uzana vazdušna struja iz [[svirač]]evih usta se upravlja u uski prorez (''pisak'' ili ''labinu''), gde se razbija o oštru ivicu i dolazi do treperenja usled deljenja vazdušnog mlaza na ''usni''. Otuda se frula ubraja u ''labijalne instrumente'', jer na ''[[latinski jezik|lat.]]'' ''labea'' znači ''usna''.

Na poleđini instrumenta nalazi se otvor sa oštrim bridom koji se naziva ''vetrilo'', a koji seče vazduh stvarajući [[ton]]. Na dnu svirale nalazi se rupa koja se naziva ''oduška''. Na prednjoj strani svirale nalazi se šest rupa pomoću kojih možemo izvesti sedam tonova (najčešće [[ton]]ovi durske lestvice).

Izrada današnjih frula postala je prava majstorija. Savremeni graditelji izrađuju frule različitih veličina i štimova, kristalno jasnog tona i [[Intonacija|intonacije]].

Graditelji frule često ukrašavaju rezbarijama, šarama u boji i bakarnom žicom ili gvozdenim obručima.

== Poznati srpski frulaši ==
Bez obzira na krajnju jednostavnost ovog [[muzički instrumenti|instrumenta]], brojni [[svirač]]i kod nas i u našoj bližoj okolini na fruli postižu zapanjujući [[Umetnik (muzika)|umetnički]] nivo [[Muziciranje|muziciranja]] i [[virtuoz]]iteta.

Poznati [[Srbija|srpski]] frulaši su [[Adam Milutinović]], [[Sava Jeremić]], [[Tihomir Paunović]], [[Velja Kokorić]], [[Borivoje Todorović]], [[Bora Dugić]], [[Slobodan Vukićević]], [[Spasoje Jović]], [[Andrija Bajić|Andrija]] i [[Tomislav Bajić]], [[Radovan Jovanović]] i drugi.

== Povezano ==
* [[Aerofoni instrumenti]]
* [[Podela muzičkih instrumenata]]
* [[Tehnika daha]]
* [[Dvojnice]]
* [http://klarinetknjige.wordpress.com/2012/08/21/muziciranje/ Muziciranje]
* [http://en.wikipedia.org/wiki/Pipe_%28instrument%29 Pipe (''engl''.)]
* [http://an.wikipedia.org/wiki/Chiflo Chiflo]

== Izvori ==
{{Commonscat|Wind instruments}}
{{izvori}}

[[Kategorija:Drveni puhački instrumenti]]

[[bg:Галубе]]
[[es:Pito rociero]]
[[fr:Galoubet]]
[[fy:Fluier]]
[[lv:Stabule]]
[[nl:Fluier]]
[[pl:Piszczałka]]
[[ro:Fluier]]
[[ru:Флуер]]</text>
      <sha1>3g26lorpe7t2nb1xv0wyvlrqka8cocr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Magnetno polje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>17118</id>
    <revision>
      <id>42581345</id>
      <parentid>42411238</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:03:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23755-33</username>
        <id>344452</id>
      </contributor>
      <origin>42581345</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10365" sha1="40ik8wai5tk6lxuiwlm5bakoxlmsyki" xml:space="preserve">[[Datoteka:RechteHand.png|200px|thumb|right|Struja koja teče kroz provodnik stvara magnetno polje oko provodnika. Polje je orijentisano na osnovu [[pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].]]
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Magnetostatika]]}}

[[datoteka:VFPt cylindrical magnet thumb.svg|mini|290px|desno|Magnetsko polje je [[prostor]] oko prirodnih i umjetnih [[magnet]]a i unutar njih u kojem djeluju [[magnet]]ske [[sila|sile]].]]

[[datoteka:Permeability by Zureks.svg|mini|desno|290px|Pojednostavljeni uporedni pregled [[Magnetska permeabilnost|magnetske permeabilnosti]]: [[Feromagnetizam|feromagnetika]] (μ&lt;sub&gt;f&lt;/sub&gt;), [[Paramagnetizam|paramagnetika]] (μ&lt;sub&gt;p&lt;/sub&gt;), [[vakuum]]a (μ&lt;sub&gt;0&lt;/sub&gt;) i [[Dijamagnetizam|dijamagnetika]] (μ&lt;sub&gt;d&lt;/sub&gt;).]]

[[datoteka:VFPt dipole magnetic3.svg|mini|290px|desno|Magnetsko polje prstenastog magneta.]]

'''Magnetsko polje''' (na magnetu imamo dva pola jedan je N sto znaci Nenad a drugi je S sto znaci Slavko )je[[prostor]] oko prirodnih i umjetnih [[magnet]]a i unutar njih u kojem djeluju [[magnet]]ske [[sila|sile]]. Magnetsko polje postoji također u prostoru oko toka [[električna struja|električne struje]], pa se najčešće obrađuje kao [[elektromagnetsko polje]]. Razlikuju se '''magnetostatičko polje''', na primjer u okolini stalnoga magneta, i '''magnetodinamičko polje''', na primjer kod [[Indukcijski motor|asinkronog električnoga motora]]. Općenito, magnetsko polje slično je [[električno polje|električnom polju]] s obzirom na [[matematika|matematičku obradu]], ali je bitna razlika u tome što ne postoje slobodni magnetski naboji kao što postoje slobodni [[elektron]]i. Magnetsko polje nastaje oko niza [[električni naboj|električnih naboja]] u [[gibanje|gibanju]], to jest oko [[električni vodič|električnog vodiča]] kojim teče [[električna struja]]. Magnetsko polje stvaraju i [[Elementarna čestica|elementarne čestice]] koje posjeduju [[magnetski moment]].&lt;ref&gt;'''magnetsko polje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38061] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Jakost magnetskog polja ==
'''Jakost magnetskog polja''' (oznaka ''H'') je [[vektor]]ska [[fizikalna veličina]] koja opisuje uzroke nastanka magnetskoga polja, jednaka je [[magnetska indukcija|magnetskoj indukcij]]i ''B'' podijeljenoj s [[Magnetska permeabilnost|magnetskom permeabilnošću]] ''μ'' sredstva:

:&lt;math&gt; \mathbf{H} ={\mathbf{B} \over \mu} &lt;/math&gt;

[[Mjerna jedinica]] jakosti magnetskoga polja je [[amper]] po [[metar|metru]] (A/m).&lt;ref&gt;'''jakost magnetskoga polja''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69159] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.&lt;/ref&gt;

== Magnetsko polje i magnetska permeabilnost ==
Ako stavimo na [[magnet]] tvrdi [[papir]] i pospemo sa sitnom [[željezo|željeznom]] piljevinom, vidjet ćemo da će se piljevina najviše skupiti na krajevima magnetima i poređati u obliku crta koje idu od jednog [[pol]]a prema drugome. Te se crte nazivaju magnetske [[silnice]]. Ako pak postavimo vrlo blizu istoimene polove dvaju magneta i prekrijemo ih tvrdim papirom sa željeznom piljevinom, vidjet ćemo da će magnetske silnice ići u stranu kao da se odbijaju.

Ako se protivni polovi dvaju magneta postave blizu, a između njih se stavi manji komad željeza, opazit ćemo da su silnice na tom mjestu gdje se nalazi manji komad željeza mnogo gušće. Iz toga vidimo da željezo upija magnetske silnice. '''Sposobnost sredstva da magnetske silnice propušta u većem ili manjem broju zove se [[magnetska permeabilnost]]''' ''μ''. Budući da sve [[tvar]]i osim [[Feromagnetizam|feromagnetskih]] imaju isti permeabilitet, uzima se da je [[permeabilnost]] svih tvari, pa i [[Permeabilnost vakuuma|vakuuma]] jednak jedinici, to jest ''μ'' = 1. Permeabilitet željeza je mnogo puta veći od 1. On može biti od 300 do 2 500. To znači da kroz [[Četvorni metar|1 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]] presjeka željeza prolazi od 300 do 2 500 više magnetskih silnica nego kroz 1 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; zraka.

'''Prostor u kojem se javlja privlačna i odbojna sila magneta zove se magnetsko polje.''' Magnetsko polje je to jače što je magnet jači. Smjer magnetskog polja je onaj koji ide od sjevernog pola prema južnom. U magnetu silnice teku od južnog pola prema sjevernom.

Magnetsko polje može biti homogeno ili nehomogeno. Homogeno magnetsko polje je ono gdje je jakost polja u svim točkama polja ista, to jest [[Konstanta|konstantna]]. U takvom su polju magnetske silnice svuda paralelne, kao što je na primjer u prostoru između dva raznoimena pola magneta čije su plohe međusobno paralelne. Nehomogeno magnetsko polje je ono kod kojeg silnice nisu paralelne.&lt;ref&gt;Velimir Kruz: &quot;Tehnička fizika za tehničke škole&quot;, &quot;Školska knjiga&quot; Zagreb, 1969.&lt;/ref&gt;

=== Magnetska influencija ===
Pričvrstimo li na štapu [[magnet]], a do njega na donjem kraju na malu udaljenost stavimo komad mekog željeza ([[Feromagnetizam|feromagnetični materijal]]), onda će donji kraj mekog željeza držati dosta željezne piljevine, što znači da je meko željezo postalo magnetično i djelovanjem na daljinu. Odmaknemo li magnet, piljevina će pasti; meko željezo je, dakle, izgubilo [[magnetizam]]. Znaci da nije vise namagnetisano.

Meko željezo je magnetično dok se nalazi u magnetskom polju. Ova pojava da meko željezo postane magnetično u blizini drugog magneta zove se '''magnetska influencija'''. Učinimo li isti [[pokus]] s [[čelik]]om, vidjet ćemo da on ostaje magnetičan i nakon udaljenja magneta. Čelik, dakle, magnetskom influencijom postaje stalan ili permanentan magnet.

== Energija magnetskog polja ==
Magnetsko polje u sebi sadržava [[energija|energiju]]. [[Gustoća]] energije sadržane u magnetskom polju jest:

:&lt;math&gt;u = \frac{1}{2} \cdot \frac{1}{\mu_0} \cdot \mathbf{B}^2&lt;/math&gt;

gdje je: &lt;math&gt;\ u&lt;/math&gt; - gustoća energije, &lt;math&gt;\mu_0&lt;/math&gt; - [[permeabilnost vakuuma]], &lt;math&gt;\ \mathbf{B}&lt;/math&gt; - [[magnetska indukcija]] ili [[gustoća magnetskog toka]]. Kvadrat magnetskog polja znači da se magnetsko polje [[skalarni umnožak|skalarno množi]] samo sa sobom, pa je on identički jednak kvadratu apsolutne vrijednosti magnetskog polja.

Ukupna energija magnetskog polja sadržana u volumenu ''V'' je stoga:

:&lt;math&gt;U = \int_{V} \frac{1}{2} \cdot \frac{1}{\mu_0} \cdot \mathbf{B}^2 \, \mathrm{d}V&lt;/math&gt;

gdje je: ''U'' - energija magnetskog polja, a d''V'' - element volumena.

== Magnetsko polje i elektricitet ==
S [[elektricitet]]om imaju veliku srodnost i [[magnet]]ske pojave. Povijesno je proučavanje magnetskih pojava prethodilo električnim. U prirodi se pojavljuju stalni (permanentni) magneti, koji se lako mogu proračunati. Magneti djeluju međusobno privlačnim i odbojnim silama. Prema tome možemo, kao i kod elektriciteta, govoriti o negativnom i pozitivnom magnetskom naboju. Za odbijanje i privlačenje takvih magnetskih naboja vrijedi [[Coulombov zakon]] kao i za [[električni naboj|električne naboje]]. Iz Coulombove sile možemo, kao i u [[elektrostatika|elektrostatici]], odrediti jedinice magnetskog naboja. Magnetski naboj označit ćemo sa ''m''. Analiza [[sila]] vodi nas opet do shvaćanja magnetskih polja, koja okružuju magnetske naboje. Sila na mali magnetski naboj može se prikazati umnoškom tog naboja i jednog fizikalnog čimbenika, magnetskog polja ''H'':

:&lt;math&gt; F = m \cdot H &lt;/math&gt;

U prirodi nikada ne dolazi sam pozitivni ili negativni magnetski naboj. Oni se pojavljuju uvijek kao [[Magnetski pol|polovi magneta]]. Svaki magnet ima određeni [[magnetski moment]]. Magnetski moment jednak je umnošku udaljenosti obaju polova i veličine naboja. Sa ''l'' ćemo označiti udaljenost između oba pola, a sa ''m'' naboj na polu. Na jednom kraju magneta naboj je jednak + ''m'', a na drugom - ''m''. Magnetski moment ''μ'' jednak je umnošku ''l∙m''. Često je važno znati koliku [[potencijalna energija|potencijalnu energiju]] ima magnet u magnetskom polju. Ta potencijalna energija može se vrlo jednostavno izračunati. Sila na pozitivni pol  jednaka je ''m∙H'', a sila na negativni pol jednaka je - ''m∙H'', gdje je ''H'' vanjsko magnetsko polje koje djeluje na magnet. Sa ''x'' označit ćemo udaljenost od neke okomite ravnine u smjeru vanjskog magnetskog polja ''H''. Negativni naboj ima na udaljenosti ''x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'' potencijalnu energiju jednaku ''m∙H∙x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'', a pozitivni pol na udaljenosti ''x&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'' negativnu potencijalnu energiju jednaku -'' m∙H∙x&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;''. Magnet ima, dakle, ukupnu potencijalnu energiju jednaku - ''m∙H''∙(''x&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;'' - ''x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;''). [[Smjer]] magneta uzima se od negativnog prema pozitivnom polu. [[Duljina]] ''x&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'' jednaka je projekciji duljine ''l'' magneta u smjeru magnetskog polja, a prema tome je i ''m''∙(''x&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; - x&lt;sub&gt;1&lt;/sub&gt;'') projekcija magnetskog momenta u smjeru magnetskog polja. Potencijalna energija ''U'' magneta u vanjskom polju je, prema tome, jednaka:

:&lt;math&gt; F = -\, m \cdot H \cdot \cos(\vec \mu,\,\vec H) &lt;/math&gt;

Negativan predznak potencijalne energije je očigledan. Magnet ima najmanju potencijalnu energiju (- ''μ∙H'') kada stoji svojim magnetskim momentom paralelno prema magnetskom polju, a najveću potencijalnu energiju (+ ''μ∙H'') kada stoji antiparalelno sa svojim momentom.

Između elektriciteta i magnetizma ne postoji tako savršena simetrija kako se čini u prvi trenutak. Činjenica je da se [[magnetizam]] pojavljuje samo u obliku magneta, a nikada kao samo pozitivan ili samo negativan naboj. Ako magnetski štap presiječemo na polovini, tada nipošto ne dobivamo na jednoj polovini pozitivni, a na drugoj negativni magnetski naboj. Obje polovice magneta pokazuju opet i pozitivni i negativni pol na svojim krajevima. Ovo temeljno iskustvo uopće je vodilo do mišljenja da ne postoji neka magnetska tvar poput elektriciteta, već je pojava magneta prouzrokovana [[električna struja|električnim strujama]].&lt;ref&gt;[[Ivan Supek]]: &quot;Nova fizika&quot;, Školska knjiga Zagreb, 1966.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Elektromagnetsko polje]]
* [[Električno polje]]
* [[Maxwellove jednadžbe]]
* [[Vektorsko polje]]

[[Kategorija:Fizikalne veličine]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]</text>
      <sha1>40ik8wai5tk6lxuiwlm5bakoxlmsyki</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čelarevo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>50466</id>
    <revision>
      <id>42581344</id>
      <parentid>42489597</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:02:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23708-17</username>
        <id>344447</id>
      </contributor>
      <comment>Pomesali su ne treba hyperlink</comment>
      <origin>42581344</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6911" sha1="ro6f5mjyzk5zchszya4h35h3x3hu2pn" xml:space="preserve">{{for|istoimeno arheološko nalazište|Avarska nekropola}}

{{Naseljeno mesto u Srbiji
|grb=
|slika=
|opis_slike=
|mesto=Čelarevo
|pokrajina=Vojvodina
|okrug=Južnobački
|opština=Bačka Palanka
|nadm visina=76
|populacija=5423
|površina=33,7
|gustina=161
|poštanski kod=21413 
|pozivni broj=021
|registarska oznaka=BP
|gšir=45.268333
|gduž=19.521833
}}
'''Čelarevo''' (ranije '''Čib''') je gradsko naselje u [[Vojvodina|Vojvodini]], odnosno [[Srbija|Srbiji]] koje administrativno pripada [[opština Bačka Palanka|opštini Bačka Palanka]] u [[Južnobački okrug|Južnobačkom okrugu]]. Prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] bilo je 5423 stanovnika (prema popisu iz [[Popis stanovništva 1991. u SFRJ|1991.]] bilo je 5011 stanovnika).

U Čelarevu se nalazi fabrika piva [[Karlsberg]], fudbalski klub [[FK ČSK Pivara|ČSK Pivara]] i košarkaški klub Čelarevo. Nedaleko od naselja se nalazi i arheološko nalazište od izuzetnog značaja, poznato pod imenom ''[[Avarska nekropola]]''.

== Historija ==
Pre [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] mesto se zvalo '''Čib'''. Dolaskom kolonista iz [[BiH|Bosne]], [[1946]]. godine, mestu je promenjeno ime u '''Čelarevo''' u znak sećanja na [[narodni heroj|narodnog heroja]] [[Zdravko Čelar|Zdravka Čelara]] ([[1917]]-[[1942]]).

== Demografija ==
U naselju Čelarevo živi 4397 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,9 godina (38,6 kod muškaraca i 41,1 kod žena). U naselju ima 1865 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,91.

Grad  je uglavnom naseljen [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je porast u broju stanovnika.

{| width=&quot;50%&quot; style=&quot;background:transparent; &quot;
| valign=&quot;top&quot; width=&quot;50%&quot; style=&quot;border:1px solid gray; &quot; |
&lt;!-- =============================================================================================
                                       POČETAK GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
&lt;center&gt;
:''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka''
{|  
| style=&quot;padding: 0;&quot; |

&lt;timeline&gt;
ImageSize  = width:250 height:200
PlotArea   = left:40 right:10 top:10 bottom:20
TimeAxis   = orientation:horizontal
AlignBars  = justify
Colors = 
  id:gray1 value:gray(0.9)

DateFormat = yyyy
Period     = from:1940 till:2010
ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940

PlotData = 
  bar:6507 color:gray1 width:1
  from:start till:end
  bar:4338 color:gray1
  from:start till:end
  bar:2169 color:gray1
  from:start till:end
  bar:0 color:gray1

LineData = 
  layer:front
  points:(62,110)(77,110) color:blue  width:2 
  points:(77,110)(100,117) color:blue  width:2
  points:(100,117)(128,126) color:blue  width:2
  points:(128,126)(157,145) color:blue  width:2
  points:(157,145)(185,150) color:blue  width:2
  points:(185,150)(217,161) color:blue  width:2

&lt;/timeline&gt;
|}
&lt;/center&gt;
&lt;!-- =============================================================================================
                                       KRAJ GRAFIKA
===============================================================================================--&gt;
| valign=&quot;down&quot; width=&quot;50%&quot; |
{{Popis
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 9}}&lt;/ref&gt;
|p1948=3454
|p1953=3483
|p1961=3717
|p1971=4073
|p1981=4817
|p1991=5011
|p1991n=4940
|p2002s=5505
|p2002=5423
}}
|}

{{Grafikon postoci
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 1}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]]
|pozadina=#ddd
|pozicija=left
|šipke=
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|4396|81.06}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|blue|462|8.51}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|red|138|2.54}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|green|114|2.10}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|orange|62|1.14}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|cyan|22|0.40}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|magenta|15|0.27}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|black|10|0.18}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|gray|4|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|pink|4|0.07}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|navy|3|0.05}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|silver|2|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|purple|2|0.03}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|yellow|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|blue|1|0.01}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato|red|5|0.09}}
}}

{{Grafikon piramida
|izvor=&lt;ref&gt;{{Stat Knjiga 2}}&lt;/ref&gt;
|širina=300px
|naslov=
|pozadina=#eee
|levo2=m
|desno2=ž
|šipke levo desno=
{{Vrsta levo desno|?|gray|8|2.80|3.15|9}}
{{Vrsta levo desno|80+|gray|23|8.07|23.50|67}}
{{Vrsta levo desno|75-79|gray|44|15.43|24.91|71}}
{{Vrsta levo desno|70-74|gray|113|39.64|51.92|148}}
{{Vrsta levo desno|65-69|gray|160|56.14|60.0|171}}
{{Vrsta levo desno|60-64|gray|162|56.84|67.71|193}}
{{Vrsta levo desno|55-59|gray|130|45.61|47.71|136}}
{{Vrsta levo desno|50-54|gray|217|76.14|83.50|238}}
{{Vrsta levo desno|45-49|gray|233|81.75|76.84|219}}
{{Vrsta levo desno|40-44|gray|194|68.07|77.54|221}}
{{Vrsta levo desno|35-39|gray|186|65.26|59.29|169}}
{{Vrsta levo desno|30-34|gray|188|65.96|64.56|184}}
{{Vrsta levo desno|25-29|gray|189|66.31|74.73|213}}
{{Vrsta levo desno|20-24|gray|184|64.56|65.96|188}}
{{Vrsta levo desno|15-19|gray|168|58.94|56.14|160}}
{{Vrsta levo desno|10-14|gray|179|62.80|47.71|136}}
{{Vrsta levo desno|5-9|gray|146|51.22|54.73|156}}
{{Vrsta levo desno|0-4|gray|112|39.29|37.89|108}}
|prosekm=38.6
|prosekž=41.1
}}

{{DomaćinstvaNaseljaSrbija|709|829|961|1161|1460|1597|1865|297|485|432|464|134|41|11|1|-|-|2.91}}

{{BrakNaseljaSrbija|2199|658|1385|97|57|2|2387|517|1414|378|75|3}}

{{ZanimanjaNaseljaSrbija|1143|204|-|-|640|5|34|75|24|25|974|52|-|-|619|1|13|103|13|4|2117|256|-|-|1259|6|47|178|37|29|6|11|46|13|7|23|1|-|29|12|10|10|48|60|11|3|-|15|18|21|56|61|67|34|4|-|44}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Srbija}}
{{Commonscat|Čelarevo}}
* [http://www.fallingrain.com/world/RI/00/Celarevo.html Mape, aerodromi i vremenska situacija lokacija (Fallingrain)]
* [http://wikimapia.org/maps?ll=45.268333,19.521833&amp;spn=0.3,0.3 Satelitska mapa (Wikimapia)]
* [http://www.maplandia.com/serbia-and-montenegro/vojvodina/celarevo/ Gugl satelitska mapa (Maplandia)]
* [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?latlongtype=decimal&amp;latitude=45.268333&amp;longitude=19.521833&amp;zoom=8 Plan naselja na mapi (Mapquest)]{{Dead link|date=August 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.dvorci.info/dvorci/celarevo/infoc.htm Dvorac u Čelarevu]

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Lav1.jpg|''Pivara Lav'' Čelarevo
Datoteka:Čelarevo,_Catholic_Church.jpg|Katolička crkva
Datoteka:Čelarevo,_old_house.jpg|Stara seoska kuća
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Čelarevo}}
* [http://www.carlsbergsrbija.rs Carlsberg Grupa Čelarevo]

{{Opština Bačka Palanka}}

[[Kategorija:Opština Bačka Palanka]]
[[Kategorija:Naselja u Vojvodini]]</text>
      <sha1>ro6f5mjyzk5zchszya4h35h3x3hu2pn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infobox Italian comune</title>
    <ns>10</ns>
    <id>66223</id>
    <revision>
      <id>42581373</id>
      <parentid>42563981</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:51:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dušan Kreheľ</username>
        <id>156150</id>
      </contributor>
      <comment>Automatic statistics from common datasets over [[Šablon:IT]].</comment>
      <origin>42581373</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4040" sha1="ky93khotqotuxr86xg4sz3ufym7s4cs" xml:space="preserve">{{Infobox settlement
| name                    = {{{name|}}}
| official_name           = {{{official_name|Comune di {{{name}}}}}}
| native_name = {{{native_name|}}}
| native_name_lang = it
| settlement_type = {{{settlement_type|''{{lang|it|[[Opština|Comune]]}}''}}}
| image_skyline = {{{image_skyline|}}}
| imagesize = {{{imagesize|}}}
| image_alt = {{{image_alt|}}}
| image_caption = {{{image_caption|}}}
| image_shield = {{#ifexist:media:{{{image_shield}}}|{{{image_shield}}}|{{#ifexist:media:{{{img_coa}}}|{{{img_coa}}}|{{#ifexist:media:{{{name}}}-Stemma.png|{{{name}}}-Stemma.png}}}}}}
| shield_size = {{#if:{{{shield_size|}}}|{{{shield_size}}}|{{#if:{{{img_coa_small|}}}|px}}}}
| shield_alt = {{{shield_alt|}}}
| image_map = {{{image_map|{{{map|}}}}}}
| mapsize = {{{mapsize|}}}
| map_alt = {{{map_alt|}}}
| map_caption = {{{map_caption|}}}
| pushpin_map = {{#if:{{{latd|}}}{{{longd|}}}|Italy}}
| pushpin_label_position = {{{pushpin_label_position|{{{locator_position|right}}}}}}
| pushpin_map_alt = {{{pushpin_map_alt|}}}
| pushpin_mapsize = {{{pushpin_mapsize|}}}
| pushpin_map_caption = Položaj općine {{{name|{{{official_name}}}}}} u Italiji
| latd = {{{latd|}}} |latm = {{{latm|}}} |lats = {{{lats|}}} |latNS = {{{latNS|}}}
| longd = {{{longd|}}} |longm = {{{longm|}}} |longs = {{{longs|}}} |longEW = {{{longEW|}}} 
| coordinates_type = {{{coordinates_type|}}}
| coordinates_display = {{{coordinates_display|}}}
| coordinates_footnotes = {{{coordinates_footnotes|}}}
| subdivision_type = Zemlja
| subdivision_name = [[Italija]]
| subdivision_type1 = [[Regije Italije|Regija]]
| subdivision_name1 = {{{region|}}}
| subdivision_type2 = [[Provincije Italije|Provincija]]
| subdivision_name2 = {{{province|}}}
| subdivision_type3 = [[Metropole Italije|Metropolitanski grad]]
| subdivision_name3 = {{{metropolitan_city|{{{metropolitan city|}}}}}}
| parts_type = ''{{lang|it|[[Frazione|Frazioni]]}}''
| parts_style = para
| parts = 
| p1 = {{#if:{{{frazioni|}}}|&lt;small&gt;{{{frazioni}}}&lt;/small&gt;}}
| leader_party = {{#if:{{{mayor_party|}}}|[[Popis političkih stranaka u Italiji|{{{mayor_party}}}]]}}
| leader_title = {{#if:{{{mayor|}}}|Gradonačelnik}}
| leader_name = {{{mayor|}}}
| area_footnotes = {{#if: {{IT|a}}|{{IT|A|name_A=IT-A}}|{{{area_footnotes|}}}}}
| area_total_km2 = {{#if: {{IT|a}}|{{IT|a}}|{{{area_total_km2|}}}}}
| population_footnotes = {{#if: {{IT|p}}|{{IT|P|name_A=IT-P}}|{{{population_footnotes|}}}}}
| population_total = {{#if: {{IT|p}}|{{IT|p}}|{{{population_total|}}}}}
| population_as_of = {{#if: {{IT|p}}|{{IT|y}}.|{{{population_as_of|}}}}}
| population_density_km2 = {{#if: {{IT|p}}|{{#if: {{IT|a}}|{{IT|d}}|{{#if:{{{area_total_km2|}}}|auto}}}}|{{#if:{{{area_total_km2|}}}|auto}}}}
| pop_density_footnotes = {{#if: {{IT|p}}|{{#if: {{IT|a}}|{{IT|d}}|{{{pop_density_footnotes|}}}}}|{{{pop_density_footnotes|}}}}}
| population_demonym = {{{population_demonym|{{{gentilic|}}}}}}
| elevation_footnotes = {{#if: {{IT|h}}|&lt;ref name=&quot;IT-A&quot;/&gt;}}{{{elevation_footnotes|}}}
| elevation_m = {{#if: {{IT|h}}|{{IT|h}}|{{{elevation_m|}}}}}
| elevation_min_m = {{{elevation_min_m|}}}
| elevation_max_m = {{{elevation_max_m|}}}
| twin1 = {{{twin1|}}}
| twin1_country = {{{twin1_country|}}}
| twin2 = {{{twin2|}}}
| twin2_country = {{{twin2_country|}}}
| twin3 = {{{twin3|}}}
| twin3_country = {{{twin3_country|}}}
| twin4 = {{{twin4|}}}
| twin4_country = {{{twin4_country|}}}
| blank_name_sec1 = {{#if:{{{saint|}}}|Svetac zaštitnik}}
| blank_info_sec1 = {{{saint|}}}
| blank1_name_sec1 = {{#if:{{{day|}}}|Svetkovina}}
| blank1_info_sec1 = {{{day|}}}
| timezone1 = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]]
| utc_offset1 = +1
| timezone1_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]]
| utc_offset1_DST = +2
| postal_code_type = Poštanski kod
| postal_code = {{{postal_code|{{{postalcode|}}}}}}
| area_code_type = [[Pozivni brojevi u Italiji|Pozivni&amp;nbsp;broj]]
| area_code = {{{area_code|{{{telephone|}}}}}}
| website = {{{website|}}}
| footnotes = {{{footnotes|}}}
}}&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>ky93khotqotuxr86xg4sz3ufym7s4cs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antički Rim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>71701</id>
    <revision>
      <id>42581282</id>
      <parentid>42453589</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:04:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581282</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36753" sha1="oxn0nwuhzlywhvjdj2de31emjggc6tl" xml:space="preserve">[[Datoteka:Roman Republic Empire map.gif|thumb|Područje pod rimskom upravom
{{legend|#a64|[[Rimska republika]]}}
{{legend|#a6a|[[Rimsko carstvo]]}}
{{legend|#48a|[[Zapadno rimsko carstvo|Zapadno carstvo]]}}
{{legend|#bc4|[[Vizantijsko carstvo|Istočno carstvo]]}}
]]
'''Antički Rim''' (često nazivan i kao '''stari''' ili '''drevni Rim''') je bila [[civilizacija]] koja je nastala od [[polis|grada-države]] osnovanog na [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskom poluostrvu]] po tradiciji koju prenosi [[Tit Livije]] [[753. pne.]] do ogromnog carstva koje je okruživalo [[Sredozemno more]]. Tokom svog postojanja, rimska civilizacija je prešla put od [[Monarhija|monarhije]], [[Republika|republike]] sa kombinacijom [[Oligarhija|oligarhije]] i [[Demokratija|demokratije]], do [[dominat|autokratskog carstva]]. Rimska civilizacija je dominirala [[zapadna Evropa|zapadnom Evropom]] i područjima oko Sredozemnog mora putem osvajanja i [[kulturološka asimilacija|asimilacije]].

[[Zapadno rimsko carstvo|Zapadni deo carstva]], uključujući [[Hispanija|Hispaniju]], [[Galija|Galiju]] i [[Italija|Italiju]], se u [[5. vek]]u raspalo posle [[Velika seoba naroda|seobe naroda]] u nezavisne kraljevine. [[Vizantijsko carstvo|Istočno rimsko carstvo]], čiji je centar bio [[Istanbul|Konstantinopolj]], se obično naziva [[Vizantijsko carstvo]] nakon [[476]], tradicionalnog datuma pada [[Rim]]a i potonjeg početka ranog [[srednji vijek|srednjeg veka]], takođe znanog kao [[mračni vek]].

Rimska civilizacija se često svrstava u „klasičnu antiku“, sa [[Antička Grčka|antičkom Grčkom]], civilizacijom koja je inspirisala veliki deo kulture antičkog Rima. Antički Rim je značajno doprineo razvoju [[pravo|prava]], ratne veštine, [[umetnost]]i, [[književnost]]i, [[arhitektura|arhitekture]], [[tehnologija|tehnologije]] i jezika u zapadnom svetu, a njegova istorija još uvek ima uticaj na današnji svet.

== Rimsko kraljevstvo ==
=== Legende i kraljevi ===
[[Datoteka:Rome, Italy, Ancient Roman Forum.jpg|thumb|right|370px|Forum Romanum- danas]]

Na osnovu starorimskih izvora [[osnivanje Rima]] se vezuje za 753. pne. Već od 10. veka pne. postojala su na bregu [[Kapitol]]u prva naselja. Kasnije su se raširila na brežuljke kod reke [[Tibar]] i njihovim spajanjem je nastao [[grad]] čiji je verski i politički centar bio Kapitol. Osnivanje grada u sredini 8. veka pne. se poklapa sa kolonizacijom [[Italija|Italije]].

Prema legendi nastanak Rima nadovezao se na istorija [[Troja|Troje]]. Potomci [[Eneja|Eneje]], sina Anhisa i boginje [[Venera (boginja)|Venere]], braća blizanci – [[Romul i Rem]] bili su po naređenju kralja grada [[Alba Longa|Alba Longe]] odmah po rođenju bačeni u [[Tibar]]. Kako je blizance rodila vestalka Rea Silvija, sa bogom rata [[Mars (bog)|Marsa]], bogovi su uredili da sanduk sa blizancima reka izbaci na obalu gde ih je u prvo vreme usvojila [[Vuk|vučica]]. Braća su kasnije ubila kralja Alba Longe i osnovali su vlastiti grad na mestu gde ih je nekada voda izbacila. Pošto se Rem narugao brazdama kojima je njegov brat blizanac označio buduće [[zid]]ine grada, Romul ga je ubio. Usled toga, grad je dobio ime po Romulu Roma tj. Rim, a Romul je postao prvi od sedam legendarnih kraljeva Rima.
[[Datoteka:Lupa Capitolina, Rome.jpg|thumb|levo|250px|'''Kapitolska vučica''', antička statua sa predstavom vučice koja doji Romula i Rema.]]

Krajem 7. veka pne. napali su Rim [[Etrurci]] kojima je Rim u to vreme bio lokalni rival. Za vreme vladavine etrurskih kraljeva Rim je brzo narastao u najveći grad na Apeninskom poluostrvu jer je kontrolisao značajne trgovačke puteve. Kralj [[Servije Tulije]] je sagradio rimske zidine i sproveo je reformu vojske. Poslednji etrurski kralj [[Tarkvinije Oholi]] bio je iz grada isteran od strane aristokratije pod vođstvom [[Lucije Junije Brut|Lucija Junija Bruta]]. U svakom slučaju, posle oslobođenja Rima od etrurske vladavine značaj grada je porastao. Godina 509. pne. koja je tradicionalno vezana za ove događaje je dodata kasnije i nije smatrana za sigurno datiranje. Kulturno su Rimljani bili pod jakom uticajem Etruraca. Njihovim posredstvom Rim je došao u kontakt sa [[antička Grčka|starogrčkom]] kulturom čiji se uticaji mogu videti u upotrebi etrurskih brojeva, pisma iz kojeg se razvija [[latinica|latinsko pismo]], ptičje perspektive u plastičnim umetnostima, pogrebni rituali itd.

== Rimska republika ==
=== Nastanak Republike i osvajanje Apeninskog poluostrva ===
[[Polibije]], grčki istoričar, rimsku republiku je posmatrao kao kombinaciju monarhije i demokratije. Vladu u državi su izvršavala dva [[rimski konzul|konzula]] koja su imala najvišu izvršnu moć, bili vojskovođe i stajali na vrhu magistratskih ureda. Njih su svake godine birala narodna skupština. [[Rimski senat]], aristokratsko veće, igrao je značajnu ulogu a sve do doba [[principat]]a nije imao nadležnost nad zakonodavnim pravom. Moć senata je proizlazila iz njegovog autoriteta. Pored njega je postojala i narodna skupština koja je bila isto tako važna jer je odlučivala o [[rat]]u i [[mir]]u, potvrđivala je zakone i predstavljala je najvišu sudsku instancu. Centralno mesto političkog života u Rimu predstavljao je gradski forum tj. trg ([[Forum Romanum]]) koji je služio kao mesto za sednice političke, društvene i verske prilike.

[[Datoteka:Cicero Denounces Catiline in the Roman Senate by Cesare Maccari - 3.jpg|thumb|320px|Zasedanje senata (slika iz [[19. vek]]a) ]]

U vremene kraja kraljevstva i početka republike stvoreno je uređenje rimskog društva koje je uz manje promene trajalo vekovima. Na vrhu su bili stari rimski rodovi i vlasnici zemlje [[patriciji]] koji su bili najuticajniji. Najveći deo stanovništva je bio sastavljen od [[Plebejci|plebejaca]] i verovatno se radilo o porobljenom stanovništvu koje je moglo da se bavi samo ograničenim političkim problemima i istupali su sa patricijama kao klijenti koji su se zavetovali patricijama na vernost tražili su od njih zaštitu. Najniži na lestvici bili su [[ropstvo|robovi]] koji nisu imali nikakva prava, iako su mogli da dobiju slobodu.

Plebejci su vremenom dobili određena prava, kao naprimer legalizaciju brakova sa patricijama i pristup magistraturama. Ipak je samo malom broju plebejaca omogućeno da se probiju do rimskog vladajućeg sloja i time je došlo do stvaranja novog tipa aristokratije – [[nobilitet]]a.

[[Datoteka:Via_appia.jpg|thumb|left|180px|[[Via Appia]] [[Apijev put]] u južnoj Italiji ]]

U 5. veku pne. Rim je vodio brojne ratove sa svojim susedima koji su 493. godine pne. priznali njegovu vladavinu i tražili su zaštitu od njega od spoljnih neprijatelja. Posle uništenja etrurskog grada [[Veji|Veja]] 396. godine p. n. e, moćnog rimskog rivala, Rim je počeo da širi svoju hegemoniju nad celim Apeninskim poluostrvom, mada su ga jednom prilikom opljačkali [[Gali]], što je oslabilo uticaj Rima na ostala plemena u Italiji. Sledećih pola veka obeležile su borbe sa [[Gali]]ma i borbom sa latinskim saveznicima a posle ratova većina Latina je dobila rimsko državljanstvo. Na prelazu 4. i 3. veka pne. u ratovima su Rimljani porobili [[Samniti|Samnite]] čime su ova plemena pala pod vlast Rima.

Tajna relativno brzog rimskog napredka počiva u sklapanju savezništva sa u tom vremenu moćnim i na kraju porobljenim neprijateljem koji je postao lojalni rimski saveznik. Porobljenu Italiju je Rim pokrio sa velikim brojem puteva na čijim strateškim mestima su bili osnivane kolonije što je omogućavalo kontrolu nad zemljištem koje je bilo osvojeno. Iz toga doba je Rim izašao kao čvrsta državna tvorevina sa moćnom armijom i daljim uslovima za napredak i dalji rast i time su položeni temelji za njegovu budućnost i prosperitet.

=== Pir, Punski ratovi i Hanibalova invanzija na Italiju ===
U trećem samnitskom ratu 298–290. pne. Rimljani su savladali koaliciju Samnita i to im je omogućilo da preuzmu kontrolu nad celom današnjom Italijom. Rim se 282. pne. umešao u sukob [[Grčka|grčkih]] polisa i grada [[Tarent]]a koji je pozvao u pomoć epirskog kralja [[Pir]]om. Pir se 280. pne. iskrcao u Italiji sa velikom vojskom i slonovima. Iako je Pir pobeđivao više puta rimski saveznički sistem je bio dovoljno imun i Rimljani su umesto da prihvate Pirove mirovne ponude, bili su uporni i nastavljali su sa borbama i onemogućili su da iskoristi svoje „[[Pirova pobeda|Pirove pobede]]“ tako da je njegov položaj u Italiji doveden do neizdrživosti. Nakon poraza 275. pne. Pir je otplovio natrag u Grčku čime su Rimljani stekli kontrolu nad svim grčkim gradovima računajući i Tarent.

Rat sa Pirom bio je prethodnica za mnogo veće ratove. Rast rimske moći doveo je neizbežno do konflikta sa [[Antička Kartagina|Kartaginom]] koja je štitila svoje interese u politici i trgovini. Predmet spora je bila [[Sicilija]] gde se prožimao uticaj Feničana i Grka. Zahvaljujući kolonizaciji [[Fenikija|Feničana]] zapadna i severozapadni deo ostrva bio je pod uticajem Kartagine, dok su na istoku i jugu od 8. veka pne. bili [[Grci]] i grčki najmoćniji grad [[Sirakuza]] bio je u sukobu sa Kartaginom.

Posle incidenta u Mesini ravnoteža na Siciliji je bila u korist Rimljana i to je izazvalo punsku flotilu na napade italijanske obale i lokalni konflikt je prerastao u rat između velikih sila. To je bio [[Prvi punski rat]] 264–241. pne. Na kopnu su pobeđivali rimske legije, ali su Rimljani na moru bili bespomoćni u odnosu na pomorsku dominaciju Kartagine. Posle nekoliko poraza Rimljani su se trajno naselili na Siciliji. Posle ove pobede Kartaginjani su morali da plate velike odštete po mirovnom ugovoru između Rima i njih. Rim je porobio i [[Sardinija|Sardiniju]]. Ubrzo zatim ipak Kartagina staje na noge na čemu je u mnogome doprineo [[Hamilkar Barka]].

Kada je Hamilkarev sin [[Hanibal]] napao grad [[Saguntum]], koji je bio rimski saveznik u današnjoj Španiji, i kada su Kartaginjani odbili njegovu ekstradiciju došlo je ponovo do [[Drugi punski rat|Drugog punskog rata]] 218–201. pne. kada je Hanibal preduzao naporan put preko Hispanije i južne Galije i posle prelaska Alpi upao na teritoriju Italije sa svojom vojskom. Posle serije od nekoliko pobeda Hanibal je Rimljane doveo do ruba poraza. No Hanibal je tu ipak ostao odsečen i nije mogao da Rimljanima nanese konačan poraz i morao je da se povuče. Posle 202. godine rimski vojskovođa [[Scipion Afrikanac]] je pobedio Hanibala u odlučujućoj [[bitka kod Zame|bici kod Zame]].

Kartagina je morala da se odrekne svih svojih vanafričkih teritorija, da raspusti svoju pomorsku flotu i bila je prinuđena da isplati velike ratne odštete čime je bila slomljena njena moć. U spoljašnjoj politici je postala u potpunosti zavisna od volje Rima. Ipak je zadržala značajne trgovačke pozicije, a Rim je posle Drugog punskog rata postao glavna sila u Sredozemnom moru a [[Hispanija]] je postala rimska provincija.

=== Ekspanzija u istočnom Sredozemlju ===
{{main|Makedonski ratovi|Mitridatski ratovi|Sirski rat|Ilirski ratovi}}
Posle pobede nad Kartaginom, Rim se usmerio ka istoku. [[Helenistička era|Helenističke]] države [[Pergamska kraljevina|Pergam]] i [[Rodos]], ugrožene koalicijom [[seleukidsko carstvo|seleukidskog]] kralja [[Antioh III Veliki|Antioha III Velikog]] i [[Antička Makedonija|makedonskog]] kralja [[Filip V|Filipa V]], obratile su se za pomoć Rimu i rimski Senat je iskoristio to što je već u toku Punskih ratova zaratio sa Filipom čime je prekinuo makedonsku hegemoniju u staroj Grčkoj. [[Tit Flaminije]] proglasio je na [[Istamske igre|Istamskim igrama]] u [[Korint]]u slobodu helenskih gradova. Dalje angažovanje na istoku pridonela je ekspanzija seleukidskog kralja [[Antioh III Veliki|Antioha III]] u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i u Grčkoj sa kojim je vođen rat 192–188. pne. Rat se završio pobedom Rima i predajom svih teritorija u Maloj Aziji, čime je Rim postao najjača sila na istočnoj obali Sredozemnog mora.
[[Datoteka:Expansion of Rome, 2nd century BC.gif|thumb|350px|Ekspanzija rimske republike u 2. veku pne.]]

[[Antička Makedonija|Makedonija]] je posle protivrimske pobune pretvorena u rimsku provinciju 148. god. pne. Konflikt sa [[Numidija|numidskim]] kraljem koji je bio saveznik Rima i koji je svojevoljno napao Kartaginu doveo je do [[Treći punski rat|Trećeg punskog rata]] posle čega je Kartagina bila potpuno uništena i razorena. Osvojena teritorija je bila ustrojena u [[Afrika (provincija)|provinciju Afriku]]. Slično se dogodilo i sa nezavisnošću Helena, a [[Korint]], centar grčkog otpora Rimljanima, takođe je snašla slična sudbina. Grad je bio razoren i opljačkan, a građani prodati u roblje i deportovani u Rim. Posle zaveštanja poslednjeg pergamskog kralja [[Atal III|Atala III]] 133. pne. teritorija [[Pergamska kraljevina|Pergamske kraljevine]] (zapadni deo Male Azije) je postao rimski posed i pretvoren je u provinciju [[Azija (provincija)|Aziju]].

U novim provincijama su a pre svega u bogatim istočnim zemljama određeni su veliki porezi koji su skupljani od strane patricija koji su davali državi fiksni deo. Ovo je dovodilo do učestalih ustanaka. Rimske pobede su bile veličanstvene ali unutar rimske države je dolazilo do postepenog propadanja republikanskih vrednosti i uređenja.

=== Kriza republike i braća Grah ===
Unutarpolitički život Rima pratio je konstantanat uspon nobilita. Najmoćniji aristokratski rodovi čiji su se članovi vodili i bili učesnici u ratovima dobili su monopol u pristupu magistraturama a time i u senat koji je stalno više i više postajao vladajući organ. Iako su narodne skupštine potvrđivale zakone, one su sve više gubile na značaju.

Republika je tako, pored napredka države i povećanja teritorije, došla do unutrašnjepolitičke krize koje je dovedila do građanskih ratova i na kraju do kraja dotadašnjih državnih formi. Razlog je bila duboka socijalna polarizacija rimskog društva i poziv ka [[reformama]] pre svega u agrarnoj oblasti. Jedan od posledica rimskih vojno-političkih uspeha je priliv velikog bogatstva i robova. Sitni poljoprivrednici i zanatlije plebejskog porekla bili su odsutni u ratovima na velikim udaljenostima od svojeg prebivališta što je otežavalo njihovu upravu poseda i privrede. Nasuprot tome veliki posednici su povećevali svoje imovine često proteravši stare vlasnike što je dovodilo do stvarenja velikih poseda - [[latifundija]] i iskorištavanja robovskog rada. Opadanjem broja zemljoradnika narastao je broj ljudi bez imovine i do oslabljivanja borbene sposobnosti rimskih legija. Rast Rima doveo je do propasti rimskih širokih slojeva koji su imali najveće zasluge za njegov razvoj. Osiromašavanje ovog sloja dovodilo je do migracija stanovništva u gradove, propadanje sela i do narstvajućeg nespokojstva ljudstva.

Narastajući socijalni nemiri kulminirali su kada je 133. godine pne. narodni tribun [[Tiberije Sempronije Grah|Tiberije Grah]] pokušao da predloži zemljišni zakon kojim bi trebala da se podeli i ograniči posede velikoposednika. Razlog za ovakove reforme bio je nedostatak regruta za legije. Predlog Graha nije prošao jer je drugi tribun uložio veto. Ovim je došlo do krize u donošenju odluka, koji je rezultirao Grahovim ubistvom, a dalje reforme su zaustavljene. Njegov brat [[Gaj Sempronije Grah|Gaj Grah]] je posle deset godina sledio bratovljevo zalaganje za reforme. Ništa bolje nije prošao ni Gaj Graj koje je ubijen 121. pne.

Pobeda senatske većine [[optimati|optimata]] nad narodnom stranom [[populari|populara]] u republici nije doneo smirenje. Kriza države se stalno produbljivala. Rim je potresao ustanak robova pod vođstvom [[Spartak]]a u godinama 73–71. pne. kao i dalji konflikti na granicama imperije. U ovoj krizi je prosperirao sa svojim reformama [[Gaj Marije|Gaja Marija]] čije reforme su se razlikovale od reformi braće Grah. U legijama su mogli da služe i bezemljaši koji su bili nagrađivani dodeljivanjem zemlje kao veterani i od tih vremena vojnici nisu osećeli lojalnost prema drževi već prema tome ko im je omogućavao da steknu posed i tako se stvaraju uslovi za početak građanskih ratova.

=== Građanski ratovi ===
Osim sukoba unutar rimskog društva dolazilo je i na prelazu 2. i 1. veka pne. do konflikata između [[italija]]nskih saveznika koji su tražili prava kao i Rimljani. Posle savezničkih ratova u kojim su saveznici bili poraženi ipak je većina od njih dobila rimsko građansko pravo. Kada se završio saveznički rat, velika opasnost se pojavila na istoku. [[Pontska kraljevina|Pontski]] kralj [[Mitridat VI od Ponta|Mitridat VI]] je osvojio Malu Aziju i isplovio za Grčku a na njegovu stranu prešla je i [[Antička Atina|Atina]].

Kada je [[Kornelije Sula|Lucije Kornelije Sula]] određen da vodi vojsku posle pobede nad popularima, i kada je posle pobedonosnog pohoda protiv Mitriadesa vratio u Rim svoje protivnike je masakrirao i [[proskripcije|izdao je spisak građana]] koje je trebalo ubijiti. Sula se brzo povukao sa svoje funkcije i omogućio je nastupanje dvojici ambicioznih pojedinaca Krasu i Pompeju. Ovaj drugi je definitivno doveo u red neprilike Rima na istoku u Maloj Aziji. [[Gnej Pompej Veliki|Pompej]] je sklopio [[Prvi trijumvirat|savez]] sa [[Marko Licinije Kras|Krasom]] i ambicioznim [[Gaj Julije Cezar|Julijem Cezarom]].

[[Lucije Sergije Katilina]] je 63. pne. pokušao nasilno da sruši Rimsku republiku, ali njegov plan nije uspeo. Pompej, Kras i Cezar su 60. godine pne. stvorili neformalni savez u cilju vlastitih interesa nazvan prvi trijumvirat. Cezar je uz pomoć ostalih triumvira 59. godine pne. postao konzul i obezbedio vođstvo u Galiji. On je osvojio Galiju, čime je stekao veliku popularnost. Kada je Kras poginuo u [[bitka kod Kare|bici kod Kare]] protiv [[Partijsko carstvo|Parćana]], neprijateljstvo između Cezara i Pompeja je došlo do izražaja i Cezar, kojem je u slučaju povratka pretio sudski proces, prešao je 49. pne. reku [[Rubikon]] čime je započeo [[Cezarov građanski rat|građanski rat]]. On je pobedio Pompeja sledeće godine koji je pobegao u Egipat gde je posle bio ubijen a Cezar je dobio vlast nad celim Rimom. Cezarov pošaj za institualizajiju svoje vladavine nije uspeo i pao je kao žrtva republikanaca u senatu pod vodstvom [[Marko Junije Brut|Marka Junija Bruta]] i [[Gaj Kasije Longin|Gaja Kasija Longina]].

[[Rat protiv Cezarovih ubica|Građanski rat]] se ponovo rasplamsao. [[Marko Antonije]] i Cezarov usvojeni sin [[Oktavijan Avgust|Gaj Oktavijan]] su napravili savez sa [[Marko Emilije Lepid (trijumvir)|Emilijem Lepidom]] i stvorili [[drugi trijumvirat]] koji je bio organizovan protiv sledbenika republike i Cezarovih ubica. Posle pobede su podelili imperiju. Oktavijan je dobio zapadne provincije, Marko Antonije je bio na istoku sa [[Kleopatra VII od Egipta|Kleopatrom VII]], egipatskom kraljicom i Cezarovom ljubavnicom. Oba trijumvira su došli u sukob i posle Oktavijanove pobede u [[građanski rat između Oktavijana i Antonija|građanskom ratu]] Antonije i Kleopatra su izvršili samoubistvo. Time je završeno doba građanskih ratova i bila je završena rimska republika a Oktavijan se odrekao svih svojih prava proglasivši republiku, ali je bio jedini koji je vladao rimskim carstvom.

== Carstvo ==
=== Principat ===
[[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|thumb|right|220px|Avgust, prvi rimski car]]

Oktavijan je slično kao i Cezar stigao do vlasti, ali za razliku od Cezara nije pokušao da svoj položaj samovladara potvrdi u državom uredu diktatora nego je svoj položaj prikrio pod velom republikanskih institucija. Formalno je ostavio stari ustav a svoju poziciju je osnažio preuzevši izvršenja nekih republikanskih ureda i dobijanjem posebnih punomoći i pre svega kontrolom nad ključnim provincijama sa brojnim rimskim legijama. On je imenovao sebe principom („prvim građaninom“) i demonstrirao je time da sebe smatrao za ravnopravnog sa ostalim senatorima koji su kao administratori, sudci, upravnici provincija i vojskovođe trebali zajednički da vladaju i on je ovim osnovao novi poredak koji je bio nazvan principat. [[Rimski senat|Senat]] mu je pored mnogih [[spisak titula|titula]] dodelio i titulu časnog imena „Avgustus“.

Avgustova vladavina je donela državi mir i blagostanje. Pod principatom je došlo do epohe spoljne i unutrašnje konsolidacije: car je izgradio mreže novih puteva i ulica a privreda i kultura su doživele novi polet posle godina ratovanja. Bila je podupirana urbanizacija provincija uređivanjem kolonija veterana i nesebičnim poklanjanjem rimskog državljanstva. Bio je beleženo opadanje glavnog grada i provincijalizacija rimske imperije u odnosu na ponekad nedavno porobljene zemlje.

Posle smrti [[14.]] godine nove ere, nastupio je na tronu njegov pastorak [[Tiberije]] koji je bio komplikovana ličnost i osećao se kao republikanac. Tokom svoje vlade on se staro za obezbeđenje granica i punjanje blagajne. Značajan događaj za vreme Tiberije bilo je razapinjanje na krst [[Isus]]a u provinciji Judeja. Već treći principat [[Kaligula]] se pokazao kao tiranin. Njegova se vlada završila posle tri godine njegovim ubistvom od strane pretorijanaca. Za vreme cara [[Klaudije|Klaudija]] carstvu je prisajedinjena provincija [[Britanija]] a posle i [[Trakija]]. Posle Klaudija, koga je otrovala njegova supruga Agripina, vlast je nasledio [[Neron]]. Njegova u početku poletna vladavina se promenila u teror u toku kojeg je ubijao članove svoje porodice a spekuliše se da je zapalio Rim 64. godine. Za vreme njegove vladavine došlo je i do prvih progona hrišćana. Kada su se protiv njega pobunile legije on je izvršio samoubistvo [[68]]. godine. Od ovog doba rimski carevi više nisu bili iz redova stare rimske aristokratije.

=== Vrhunac carstva ===
[[Datoteka:Arch of Titus (Roma).jpg|mini|200x200piksel|Titov slavoluk]]
Posle Neronovog samoubistva došlo je borbe za vlast i kao pobednik je izašao vojskovođa [[Vespazijan]] koji je osnovao dinastiju [[Flavijevci|Flavijevaca]]. Kada je posle uspešne vladavine Vespazijan umro [[70.]] godine, car je postao njegov stariji [[sin]] [[Tit]]. Njegova period vladavine je poznat po tome što su se desile snažne erupcije [[Vezuv]]a i epidemija [[tifus]]a, a završena je i izgradnja [[Koloseum]]a. Posle njega i njegovog prevremenog kraja vladavine nastupio je njegov mlađi [[brat]] [[Domicijan]] koji je u izvorima, najpre kod istoričara [[Tacit]]a, prikazan kao autokrata. Domicijan je, suprotno rimskim tradicijama, tražio da mu se ukazuju božanske počasti i koristio je titulu dominoma tj. gospodara. Senatori su u više navrata kovali zavere protiv Domicijana i car je [[96.]] godine pao kao žrtva atentata.

Naredni period od [[96]]. do [[193]]. godine poznat je kao period dinastije [[Antonini|Antonina]] ili adoptivnih careva, koje se smatra za doba vrhunca imperija u pogledu kulturnog i privrednog uspona. [[Car]]evi su vladali u saglasnosti i slozi sa senatom, a senatori su zauzvrat postavaljali [[principat]]a. Senat je 96. za vladara izabrao [[Nerva|Nervu]], a ovaj je adoptirao je vojskovođu [[Trajan]]a i proglasio ga time svojim naslednikom. Trajan je ujedno postao prvi car koji nije bio rođen u Italiji, već u provinciji Hispaniji. Zahvaljujući Trajanovim uspešnim ratovima protiv [[Dačani|Dačana]] na srednjem [[Dunav]]u i protiv [[Partijsko carstvo|Parćana]] u [[Mesopotamija|Mesopotamiji]], Rimsko carstvo je dostiglo svoj teritorijalni vrhunac.

Trajanov naslednik je bio [[Hadrijan]] i njegova vladavina je donela konsolidaciju i civilizacioni, kulturni i tehnički procvat države koji je pomogao nastupanje tada mladog [[Hrišćanstvo|hrišćanstva]]. U njegovo vreme su počele da se javljaju prve teškoće koje u to vreme još nisu zahtevale posebne mere.

U prvoj polovini [[2. vek]]a za cara [[Antonin Pije|Antonina Pija]] carstvo je dostiglo vrhunac. Ali već za vreme „filozofa na tronu“ [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] ([[161]]–[[180]]) se pojavljuju prvi važni problemi. Na rubu rimskog sveta počela je seoba brojnih [[Germani|germanskih]] i [[Sarmati|sarmatskih]] plemena koja su napala dunavsku granicu (limes) i ugrozila samu Italiju. Zahvaljujući [[Markomani]]ma, jednom od ovih ratobornih plemena, ovi ratovi su nazvani [[Markomanski ratovi]]. U isto vreme su Parćani napali istočne rimske provincije, a pobedničke rimske legije su sa istoka donele [[tifus]] nazvan „antonijanska epidemija“. Osim ovih teškoća sa spoljne strane javljaju se i unutrašnje teškoće u državnim finansijama. Posle Marka Aurelija nastupio je njegov sin [[Komod]] koji je ostao zapamćen kao drugi Neron i koji je ubijen [[192.]] godine kada senatori i dvorani više nisu mogli da podnose njegovu tiraniju.

=== Dinastija Severa i vojnički carevi (193-284) ===
Posle građanskog rata [[193]]. godine došao je na vlast [[Septimije Sever]] koji je prvi car koji je bio poreklom iz Afrike. Na početku [[3. vek]]a je povratio stabilnost imperije za izvesno vreme. U njegovo vreme je počeo rast političke moći rimske vojske.

Njegov sin [[Karakala]] koji je, uprkos svom krutom vladanju prema senatu i svojoj porodici, imao podršku među ljudima i vojnicima, pao je kao žrtva atentata za vreme pohoda na [[Parcani|Parćane]]. Sledila je kratka vladavina [[Elagabal]]a koji je pokušao da uvede kult istoimenog orijentalnog božanstva iz Emese u Siriji. Već [[222.]] godine je ovaj ekscentrični vladar ubijen i car je postao njegov mladi rođak [[Aleksandar Sever]] koji je pokušao da se suprostavi novom istočnom protivniku, [[Sasanidsko carstvo|Sasanidskom ili Novopersijskom carstvu]] i germanskim plemenima, ali je ubijen od strane nezadovoljnih vojnika.
[[Datoteka:Map of Ancient Rome 271 AD-sr.svg|thumb|250px|Teritorije koje nisu priznavale autoritet rimskih imperatora. Zelenom bojom je prikazano [[Galorimsko carstvo]], a žutom [[Palmirsko carstvo]]]]
Ubistvom Aleksandra Severa i uklanjanjem dinastije Severa [[235.]] godine, počelo je doba vojničkih careva poznato kao [[kriza III veka]]. Neprekidna serija građanskih ratova, uzurpacija i ubijanje careva oslabila je imperiju koja je sada bila bespomoćna pred napadima njenih neprijatelja. Tokom pedeset godina između ubistva Aleksandera Severa i dolaska [[Dioklecijan]]a na vlast na tronu su se smenila dvadeset i jedan legitimni car i bezbroj uzurpatora. Ovi carevi morali su da odbijaju napade Germana na [[Rajna|Rajni]] i [[Dunav]]u. [[Goti]], koji su nastanjivali severne obale [[Crno more|Crnog mora]], vršili su razorne napade na [[Balkansko poluostrvo|Balkan]] i [[Grčka|Grčku]] a napadali su i [[Mala Azija|Malu Aziju]]. Na zapadu su napadali [[Alemani]] tokom sedme decenije [[3. vek]]a Galiju i Italiju. Međutim, najteži ratovi su se odigravali na istočnoj granici gde je najveću opasnost predstavljalo Sasanidsko carstvo. Veliki kralj [[Šapur I]] upadao je nekoliko puta u Siriju i pobeđivao rimske legije. Šapur je 259. godine čak zarobio rimskog cara [[Valerijan]]a i odveo ga u ropstvo gde je rimski vladar umro.

Za razliku od ostalih religija i paganskih kultova [[hrišćani]] nisu pridavali odgovarajuće poštovanje instituciji cara. [[Decije Trajan]] koji je pokušao da uspostavi poštovanje starih božanstava progonio je hrišćane, a posle njega su to činili i [[Valerijan]] i [[Dioklecijan]].

=== Pozna antika (284-395) ===
[[Datoteka:Venice – The Tetrarchs 03.jpg|thumb|left|220px|Tetrarhi skulptura koje je ukradena iz Konstantinopola od strane Venecije [[1204.]] godine]]

Dolazak [[Dioklecijan]]a na tron [[284]]. godine danas se smatra za početak doba Pozne antike koje je karakterisala centralizacija i birokratizacija imperije i kasnija pobeda hrišćanstva. [[Dioklecijan]]u je krenuo sa reforama u dosadašnjim formama principata sa ciljem da odgodi propadanje rimske imperije. Car je sproveo reformu državne uprave u okviru koje je povećao broj provincija. U svakoj od njih je bila odeljena vojnička i civilna uprava što je trebalo da sprečava pobunu protiv centralne vlade. Ka obezbeđenju granica sproveo je reforme armije koje je pored ostalog povećala već i tada visoke poreze.

Dioklecijan je stvorio novi sistem vladavine poznat kao [[tetrarhija]] (četvorovlašće). Za svoga kolegu i drugog avgusta je pozvao [[Maksimijan]]a, svog starog prijatelja po oružju. Oba cara su imanovali po jednog savladara nižeg ranga koji je nosio titulu cezara, Dioklecijan [[Galerije|Galerija]], Maksimijan [[Konstancije I Hlor|Konstancija I Hlora]]. Neposredni povod za ovu reorganizaciju bio je da se spreče uzurpacije. Podela carske vlasti nije bila novina, ali je za vreme Dioklecijana bila realizovana dosledno. Rim je i dalje bio glavni grad, ali su carevi pomerili svoje rezidencije bliže granicama gde su mogli lakše sa se suprotstave neprijateljima.

Dioklecijan je težio da ojača autoritet države i ličnosti cara i primio je ime „Jovius“ po bogu [[Jupiter (bog)|Jupiteru]]. Hrišićane koji su odbijali da mu pruže božanske počasti je progonio. Slično vladarima 3. veka, Dioklecijan nije mario za senat i vladao je kao apsolutni vladar tj. gospodar ({{jez-lat|dominus}}). Zbog toga se danas smatra da od Dioklecijanove vladavine stari sistem carske uprave, principat, smenjuje [[dominat]].

Sistem tetrahije se urušio nakon Dioklecijanovog povlačenja sa prestola 305. godine. Bez njegovog autoriteta brzo su izbila na površinu neslaganja unutar carskog kolegijuma. Tokom nerednih nemira i građanskih ratova vladar čitavog carstva postaje postepeno [[Konstantin Veliki|Konstantin I Veliki]], sin Konstancija Hlora. Konstantin je u početku vladao severozapadnim delom Rimskog carstva, ali je [[312]]. u [[Bitka kod Milvijskog mosta|bici kod Milvijskog mosta]], nedaleko od Rima, Konstantin pobedio i uklonio [[Maksencije|Maksencija]], Maksimijanovog sina. Za razliku od Dioklecijana i Galerija, Konstantin je već od dolaska na vlast 306. godine bio tolerantan prema hrišćanima, a u bici kod Milvijskog mosta njegovi vojnici su pobedili noseći [[Isus]]ovim monogramom (hiron) na štitovima i vojnim stegovima. Pobeda iz 312. je inspirisala Konstantina da prigrli hrišćanstvo, a naredne, 313. godine, izdao je [[Milanski edikt]] zajedno sa zetom i savladarom [[Licinije]]m. [[Hrišćanstvo]] postaje jedna od zvaničnih religija Rimskog carstva, a posle [[324]]. godine, kada je Konstantin ujedino carstvo pod svojom vlašću, prestaju svi progoni hrišćanskog klera.

Crkva je sa svojom složenom hijerarhijom u početku oponašala rimsku provincijsku upravu. Pored toga, Konstantin i članovi njegove porodice su započeli tradiciju ktitorstva zidajući crkve širom carstva. Takođe, Konstantin je episkopima dao i svetovna ovlašćenja da sude u sporovima među samim hrišćanima, a kler je oslobodio poreza. Osim priznavanja hrišćanstva car Konstantin Veliki je poznat po još jednom događaju a to je bilo osnivanje ''Novog Rima'' - [[Istanbul|Konstantinopolja]]. Težište imperije se time preselilo u bogatiji i stabilniji deo istočne polovine. Konstantin je nastavio sa reformama Dioklecijana i imperija je bila podeljena na četiri prefekture koje su se dalje delili na trinaest dijeceza. Dioklecijanove i Konstantinove reforme doprineli su stabilnosti imperije, dodale su nova finansijska sredstva koje su dozvolila da se poveća armija i da se učvrsti odbrana imperije.

Ubrzo posle smrti Konstantina I Velikog između njegovih tri sina se razvila borba za vlast. [[Konstancije II]] je nadživeo svoju braću i do [[353]]. godine uklonio uzurpatore [[Vetranion]]a i [[Magnencije|Magnencija]]. Konstancije je sa uspehom branio carstvo od Persijanaca, a preduzeo je i pohod protiv Sarmata na srednjem Dunavu. Kako bi sprečio nove uzurpacije na Zapadu, Konstancije je proizveo svog brata od strica [[Flavije Klaudije Julijan|Julijana]] u savladara-cezara. Novi građanski rat je izbegnut Konstancijevom iznenadnom smrću [[361]], a [[Flavije Klaudije Julijan|Julijan Apostata]] (Otpadnik) je pokušao da osnaži tradicionalno paganstva. Carev pokušaj nije bilo dugog veka i posle pohoda na Persiju i smri ovog vladara [[363]]. ugasila se [[Konstantinova dinastija]]. Novu carsku dinastiju utemeljio je [[Valentinijan I]] koji je za svog istočnog savladara imenovao brata [[Valens]]a.

Novi car Teodosije je bio prinuđen da uspostavi mir sa Gotima kojim je bilo dozvoljeno da nasele ove zemlje kao „federate“ od kada potiče kao trajna pojava prisustvo barbara na rimskoj teritoriji. [[Teodosije I]] je bio poslednji rimski car nakon što je savladao poslednju uzurpaciju i vladao je celom imperijom. Za vreme njegove vladavine hrišćanstvo je bilo ustanovljeno kao jedina državna religija posle njegove smrti vladali su carstvom njegovi sinovi [[Honorije]] i [[Arkadije]] na zapadu i istoku. Iako je ova podela kasnije postala kao definitivna misao o jedinstvu trajala je i dalje i tako su zakoni koji su proglašeni od jednog cara bili važeći i na drugoj strani.

=== Kraj antičkog carstva ===
[[Datoteka:Heinrich Leutemann, Plünderung Roms durch die Vandalen (c. 1860–1880).jpg|thumb|220px|Pljačkanje Rima od strane Vandala g. [[455.]]]]

Istočno rimsko carstvo je bilo ekonomski konsolidovanije i gustije nastanjeni deo imperija koji je bez većih posledica preživelo seobe naroda. Nasuprot Istočnom, Zapadno rimsko carstvo u toku [[5. vek]]a polako tone. Upad Huna u Evropu pokrenuo je domino efekat i pokreti plemena koji su u potpunosti promenili lik celog kontinenta. Da bi zabranili upade Germana u Italiju, Zapadno rimsko carstvo je povuklo svoje legije sa granica Rajne koju su posle toga [[406]]. godine [[Prelazak Rajne 406.|prešla]] varvarska plemena koja su srušila upravu Rima u Galiji i Hispaniji, dok je Britanija ostavljena svojoj sudbini. [[Vizigoti]] su [[410]]. godine pod vođstvom [[Alarik I|Alarika I]] [[pljačka Rima 410.|opljačkali Rim]] što je imalo veliki odjek. Oni su posle nekog vremena otišli u Galiju ali su i dalje bili velika opasnost za Rim. Zatim su [[Vandali]] prešli u Afriku u ovu važnu provinciju za rimsku imperiju posle pada Kartagine 438. godine, a 455. im je uspelo da ponovo [[Pljačka Rima 455.|opljačkaju Rim]] i iz tih razloga se njihovo ime upotrebljava kao pogrdno.

Iako je [[451]]. godine u jedinstvu sa [[Vizigoti]]ma Rim savladao [[Huni|Hune]] pod vođstvom [[Atila|Atile]] u [[Bitka na Katalaunskim poljima|bici na Kataluanskim poljima]] rimska imperija se nazadrživo kretala ka svome kraju jer su carevi bili slabi i lutke u rukama vojskovođa. Odoakar je [[476]]. godine smenio cara [[Romul Avgustul|Romula Avgustula]] što se smatra krajem Zapadnog carstva iako se Odokar smatrao za „Germana u rimskoj službi“ i svoju vladavinu je tumačio kao upravljanje Italijom u ime cara u Konstantinopolju. Čisto formalno je Italija stalno deo imparije i tako je i nastupnik [[Odoakar]]a ostrogotski kralja [[Teodorih Veliki]] težio da dobije priznanje istočnoga cara.

Za razliku od Zapadnog, Istočno rimsko carstvo nije bilo tako razarajuće pogođeno germanskim najezdama, a pored toga ona je imala mnogo veća finansijska sredstva i sposobnu diplomatiju. Imalo je i bolji geografski položaj i prirodne granice koji su stvorile prirodne prepreke nadiranju neprijatelja.
[[Datoteka:Justinian mosaik ravenna.jpg|thumb|left|270px|mozajik - Car Justinijan sa pratnjom u crkvi- bazilici San Vitale u Raveni]]

Za vlade [[Justinijan I|Justinijana I]] poslednjeg cara čiji je jezik kao materinji bio [[latinski jezik|latinski]], njegov vojskovođa [[Velizar]] je povratio velike delove zapadnog carstva (severnu Afriku, Italiju i južnu Španiju). Justinijan koji je ratovao i sa Persijancima koji su posle pada Zapadnog carstva osećali svoju šansu ipak je postao najjači vladar u Sredozemlju i pri tome je kontrolisao sve zemlje koje su od davnine bili rimska imperija (sa izuzetkom Britanije, Galije i Hispanije). Posle Justinijanove smrti se zapadne zamlje pokazuju kao dugotrajno neodržive.

Istočno carstvo je tokom [[7. vek]]a postepeno izgubilo svoj rimski karakter. Istočna rimska imperija sa svojim glavnim gradom Konstantinopolem trajala je sve do [[15. vek]]a i njeno se stanovništvo smatralo za Rimljane a u unutrašnjim strukturama imperije došlo je posle godine [[640]]. do velike transformacije tako da se od toga datuma govori o istočnom rimskom carstvu kao o Vizantijskom carstvu.

== Povezano ==
{{Commonscat|Ancient Rome}}
* [[Hronologija antičkog Rima]]
* [[Latinska imena]]
* [[Istočno Rimsko Carstvo]]

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Antički Rim| ]]
[[Kategorija:Historija Italije po periodima]]
[[Kategorija:Stare civilizacije]]
[[Kategorija:Antika|Rim]]</text>
      <sha1>oxn0nwuhzlywhvjdj2de31emjggc6tl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:S-sports</title>
    <ns>10</ns>
    <id>79064</id>
    <revision>
      <id>42581287</id>
      <parentid>42429614</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581287</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="393" sha1="kdo6ze4xnz5zc7aacqp7ba4k28s8dka" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;|-
! colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background:#78FF78;&quot; |{{#if:{{{1}}}||Sportske dužnosti}}{{#switch:{{{1}}}
 |#default={{#if:{{{1}}}|Sportske dužnosti}}
 |gaa=[[Galske igre]]
 |oly=[[Ljetne olimpijske igre]]
 |woly=[[Zimske olimpijske igre]]
 |ufc=[[Ultimate Fighting Championship]]
 |ruc=Rugby Union Captain
 |run=[[Ragbi unija]]
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{documentation}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>kdo6ze4xnz5zc7aacqp7ba4k28s8dka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cognomen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>100298</id>
    <revision>
      <id>42581335</id>
      <parentid>40828062</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T18:30:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Amherst99</username>
        <id>14664</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42581335</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="404" sha1="9dysbq2bhw9enp5vsh27jwmf7xsmkom" xml:space="preserve">'''Cognomen''' ([[latinski jezik|latinski]] &quot;epitet&quot;, pl. ''cognomina'') je bio treći dio [[Rimska imena|imena]] regularnog [[antički Rim|rimskog]] imenovanja. Cognomen se najčešće birao na osnovu neke crte karaktera, ili fizičke vrline odnosno mane. Kasnije su cognomeni bili djelimično naslijedni, pri čemu je najstariji sin preuzimao cognomen oca.

[[Kategorija:Prozopografija drevnog Rima| ]]</text>
      <sha1>9dysbq2bhw9enp5vsh27jwmf7xsmkom</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Galicija (Španija)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>105416</id>
    <revision>
      <id>42581379</id>
      <parentid>42540809</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T10:32:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Paxin37H</username>
        <id>344574</id>
      </contributor>
      <comment>dodat sadrzaj</comment>
      <origin>42581379</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6375" sha1="h0wt4s1z3xcwkp2gkpy3ef89irihhhy" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Galicija (razvrstavanje)}}
{{Španjolska autonomna zajednica |
| SHIme = Galicija
| genitiv = Galicije
| ESPIme = Galicia
| zastava = Flag of Galicia.svg
| grb = Escudo de Galicia.svg
| karta = Galicia in Spain (plus Canarias).svg
| glavni_grad = [[Santiago de Compostela]]
| rang_površina = 7.
| površina = 29.574
| stan_rang = 6.
| stan_broj = 2.767.524
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 93,78
| pol_stat_ime = autonomna zajednica
| statut_datum = [[28. 4.|28. travnja]] [[1981]].
| iso 3166-2 = GA
| broj_predstavnika_u_kongresu = 25
| broj_predstavnika_u_senatu = 19
| predsjednik = Alberto Núñez Feijoo
| službene_stranice = http://www.xunta.es
|}}

'''Galicija''' ([[galicijski jezik|galicijski]]: '''Galicia''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθa]]] {{small|(zvanično)}} ili '''Galiza''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθja]]], [[španski jezik|španjolski]]: '''Galicia''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθja]]]), [[španske autonomne zajednice|španjolska autonomna zajednica]] smještena na krajnjem sjeverozapadu [[Pirinejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Nalazi se na obali [[Atlantik|Atlantskog oceana]], graniči na jugu s [[Portugal]]om, na istoku s [[Asturija|Asturijom]] i [[Kastilja i Leon|Kastiljom i Leónom]] (provincije [[Zamora]] i [[Leon|León]]).

Galiciji također pripadaju arhipelag Cíes (kojeg čine otoci Faro, Monteagudo i San Martiño), arhipelag Ons (kojeg čine otoci Ons i Onza), i arhipelag Sálvora (kojeg čine otoci Sálvora, Vionta y Sagres), kao i drugi otoci kao Cortegada, Arosa, Sisargas, i Malveiras; većina ih pripada [[Nacionalni park|nacionalnom parku]] ''Islas Atlánticas'' (Atlantski otoci).

Galicija se dijeli na četiri provincije: [[La Coruña]] (galicijski: ''A Coruña''), [[Lugo]], [[Ourense|Orense]] (galicijski: ''Ourense'') i [[Pontevedra]]. Glavni grad je [[Santiago de Compostela]]. Galicija je priznata kao povijesna nacija u svom Statutu autonimije iz [[1981]]. godine.

Službeni jezik u Galiciji, pored [[španski jezik|španjolskog]], je i [[galicijski jezik]] (galicijski: ''galego'', španjolski: ''gallego''). Jezik se smatra srodnim [[portugalski jezik|portugalskom jeziku]], a prema nekim podjelama on je portugalski [[dijalekt]].

{{Commonscat|Galicia (Spain)}}
{{Španjolske regije}}

[[Kategorija:Galicija (Španija)| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]

{{Infokutija Književnost
| ime              = Galicijska književnost
| slika            = Rosalía de Castro por José Silva.jpg
| opis             = Rosalía de Castro, središnja figura galicijskog preporoda.
| jezik            = [[Galicijski jezik]]
| period           = XII. vijek – danas
| država           = [[Španija]] ([[Galicija]])
}}

'''Galicijska književnost''' obuhvaća sva književna djela napisana na [[galicijski jezik|galicijskom jeziku]], koji se govori u autonomnoj zajednici [[Galicija (Španija)|Galiciji]] na sjeverozapadu [[Španija|Španije]]. Njena povijest seže od briljantnog srednjovjekovnog razdoblja do suvremene produkcije, prolazeći kroz vijekove potiskivanja i ponovnog rađanja.

== Srednji vijek: Zlatno doba galicijsko-portugalske lirike ==
Tokom srednjeg vijeka (XII–XIV. vijek), galicijsko-portugalski jezik bio je prestižni jezik lirske poezije na gotovo cijelom Pirinejskom poluotoku. Ova epoha poznata je po svojim ''kantigama'' (pjesmama):

* '''Cantigas de amigo''' (Pjesme o prijatelju): Karakteristične po ženskom glasu koji pjeva o čežnji za voljenim.
* '''Cantigas de amor''' (Ljubavne pjesme): Nastale pod utjecajem provansalskih trubadura.
* '''Cantigas de escarnio e maldicir''' (Rugalačke pjesme): Britka društvena i osobna satira.

Najznačajnije djelo ovog doba su '''Cantigas de Santa Maria''' (Pjesme o Djevici Mariji), koje se pripisuju kralju [[Alfonso X Mudri|Alfonsu X. Mudrom]].

== Mračna stoljeća (Séculos Escuros) ==
Od XVI. do sredine XIX. vijeka galicijski jezik biva potisnut iz pisane kulture i administracije u korist kastiljskog (španskog). Ovaj period naziva se „Mračna stoljeća“. Književnost je u to vrijeme opstala gotovo isključivo kroz usmenu predaju, narodne pjesme i poslovice.

== Rexurdimento (Preporod) ==
U XIX. vijeku, pod utjecajem romantizma, započinje pokret kulturne i političke obnove poznat kao '''Rexurdimento''' (Preporod). Ključna godina je 1863, kada je '''[[Rosalía de Castro]]''' objavila zbirku ''Cantares gallegos'' (Galicijske pjesme), čime je udaren temelj modernoj književnosti.

Ostali važni autori ovog doba su:
* '''Eduardo Pondal''': Autor stihova galicijske himne.
* '''Manuel Curros Enríquez''': Poznat po socijalno angažiranoj i antiklerikalnoj poeziji.

== XX. vijek i Građanski rat ==
Početkom XX. vijeka grupa intelektualaca oko časopisa ''Nós'' (Mi), predvođena '''[[Alfonso Daniel Rodríguez Castelao|Castelaom]]''', nastoji modernizirati galicijsku kulturu i povezati je s evropskim avangardnim strujanjima.

Nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] (1936) i uspostave diktature [[Francisco Franco|Franciska Franka]], galicijski jezik je zabranjen u javnoj upotrebi. Mnogi pisci odlaze u egzil, prvenstveno u [[Buenos Aires]], koji decenijama služi kao kulturna prijestolnica Galicije.

== Suvremena književnost ==
S povratkom demokracije (1975) i dobivanjem statusa autonomije, galicijska književnost doživljava procvat i diversifikaciju.

* '''Álvaro Cunqueiro''': Majstor fantastične književnosti i magičnog realizma.
* '''Manuel Rivas''': Jedan od najprevođenijih suvremenih autora (''Jezik leptira'', ''Olovka stolara'').
* '''Estíbaliz Espinosa''': Istaknuta suvremena pjesnikinja i esejistica čiji rad povezuje poeziju s naukom, astronomijom i muzikom.
* '''Ismael Ramos''': Jedan od najvažnijih glasova mlađe generacije, dobitnik Državne nagrade Španije za mladu poeziju (2022).
* '''Suso de Toro''': Značajan predstavnik moderne proze.

== Dan galicijske književnosti ==
Svake godine 17. maja slavi se '''Día das Letras Galegas''' (Dan galicijske književnosti). Svake godine praznik je posvećen drugom preminulom autoru koji je značajno doprinio jeziku i kulturi.

== Vidi još ==
* [[Galicijski jezik]]
* [[Galicija (Španija)]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Književnost po jezicima]]
[[Kategorija:Književnost Španije]]
[[Kategorija:Galicija]]</text>
      <sha1>h0wt4s1z3xcwkp2gkpy3ef89irihhhy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581380</id>
      <parentid>42581379</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T10:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Paxin37H</username>
        <id>344574</id>
      </contributor>
      <comment>/* Suvremena književnost */dodat sadrzaj</comment>
      <origin>42581380</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6768" sha1="j1k9glds5sbei644anny4mq3uqy6e5z" xml:space="preserve">{{Ostale upotrebe|Galicija (razvrstavanje)}}
{{Španjolska autonomna zajednica |
| SHIme = Galicija
| genitiv = Galicije
| ESPIme = Galicia
| zastava = Flag of Galicia.svg
| grb = Escudo de Galicia.svg
| karta = Galicia in Spain (plus Canarias).svg
| glavni_grad = [[Santiago de Compostela]]
| rang_površina = 7.
| površina = 29.574
| stan_rang = 6.
| stan_broj = 2.767.524
| godina_popisa = [[2006]].
| stan_gust = 93,78
| pol_stat_ime = autonomna zajednica
| statut_datum = [[28. 4.|28. travnja]] [[1981]].
| iso 3166-2 = GA
| broj_predstavnika_u_kongresu = 25
| broj_predstavnika_u_senatu = 19
| predsjednik = Alberto Núñez Feijoo
| službene_stranice = http://www.xunta.es
|}}

'''Galicija''' ([[galicijski jezik|galicijski]]: '''Galicia''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθa]]] {{small|(zvanično)}} ili '''Galiza''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθja]]], [[španski jezik|španjolski]]: '''Galicia''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ɡaˈliθja]]]), [[španske autonomne zajednice|španjolska autonomna zajednica]] smještena na krajnjem sjeverozapadu [[Pirinejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]]. Nalazi se na obali [[Atlantik|Atlantskog oceana]], graniči na jugu s [[Portugal]]om, na istoku s [[Asturija|Asturijom]] i [[Kastilja i Leon|Kastiljom i Leónom]] (provincije [[Zamora]] i [[Leon|León]]).

Galiciji također pripadaju arhipelag Cíes (kojeg čine otoci Faro, Monteagudo i San Martiño), arhipelag Ons (kojeg čine otoci Ons i Onza), i arhipelag Sálvora (kojeg čine otoci Sálvora, Vionta y Sagres), kao i drugi otoci kao Cortegada, Arosa, Sisargas, i Malveiras; većina ih pripada [[Nacionalni park|nacionalnom parku]] ''Islas Atlánticas'' (Atlantski otoci).

Galicija se dijeli na četiri provincije: [[La Coruña]] (galicijski: ''A Coruña''), [[Lugo]], [[Ourense|Orense]] (galicijski: ''Ourense'') i [[Pontevedra]]. Glavni grad je [[Santiago de Compostela]]. Galicija je priznata kao povijesna nacija u svom Statutu autonimije iz [[1981]]. godine.

Službeni jezik u Galiciji, pored [[španski jezik|španjolskog]], je i [[galicijski jezik]] (galicijski: ''galego'', španjolski: ''gallego''). Jezik se smatra srodnim [[portugalski jezik|portugalskom jeziku]], a prema nekim podjelama on je portugalski [[dijalekt]].

{{Commonscat|Galicia (Spain)}}
{{Španjolske regije}}

[[Kategorija:Galicija (Španija)| ]]
[[Kategorija:Autonomne pokrajine Španije]]

{{Infokutija Književnost
| ime              = Galicijska književnost
| slika            = Rosalía de Castro por José Silva.jpg
| opis             = Rosalía de Castro, središnja figura galicijskog preporoda.
| jezik            = [[Galicijski jezik]]
| period           = XII. vijek – danas
| država           = [[Španija]] ([[Galicija]])
}}

'''Galicijska književnost''' obuhvaća sva književna djela napisana na [[galicijski jezik|galicijskom jeziku]], koji se govori u autonomnoj zajednici [[Galicija (Španija)|Galiciji]] na sjeverozapadu [[Španija|Španije]]. Njena povijest seže od briljantnog srednjovjekovnog razdoblja do suvremene produkcije, prolazeći kroz vijekove potiskivanja i ponovnog rađanja.

== Srednji vijek: Zlatno doba galicijsko-portugalske lirike ==
Tokom srednjeg vijeka (XII–XIV. vijek), galicijsko-portugalski jezik bio je prestižni jezik lirske poezije na gotovo cijelom Pirinejskom poluotoku. Ova epoha poznata je po svojim ''kantigama'' (pjesmama):

* '''Cantigas de amigo''' (Pjesme o prijatelju): Karakteristične po ženskom glasu koji pjeva o čežnji za voljenim.
* '''Cantigas de amor''' (Ljubavne pjesme): Nastale pod utjecajem provansalskih trubadura.
* '''Cantigas de escarnio e maldicir''' (Rugalačke pjesme): Britka društvena i osobna satira.

Najznačajnije djelo ovog doba su '''Cantigas de Santa Maria''' (Pjesme o Djevici Mariji), koje se pripisuju kralju [[Alfonso X Mudri|Alfonsu X. Mudrom]].

== Mračna stoljeća (Séculos Escuros) ==
Od XVI. do sredine XIX. vijeka galicijski jezik biva potisnut iz pisane kulture i administracije u korist kastiljskog (španskog). Ovaj period naziva se „Mračna stoljeća“. Književnost je u to vrijeme opstala gotovo isključivo kroz usmenu predaju, narodne pjesme i poslovice.

== Rexurdimento (Preporod) ==
U XIX. vijeku, pod utjecajem romantizma, započinje pokret kulturne i političke obnove poznat kao '''Rexurdimento''' (Preporod). Ključna godina je 1863, kada je '''[[Rosalía de Castro]]''' objavila zbirku ''Cantares gallegos'' (Galicijske pjesme), čime je udaren temelj modernoj književnosti.

Ostali važni autori ovog doba su:
* '''Eduardo Pondal''': Autor stihova galicijske himne.
* '''Manuel Curros Enríquez''': Poznat po socijalno angažiranoj i antiklerikalnoj poeziji.

== XX. vijek i Građanski rat ==
Početkom XX. vijeka grupa intelektualaca oko časopisa ''Nós'' (Mi), predvođena '''[[Alfonso Daniel Rodríguez Castelao|Castelaom]]''', nastoji modernizirati galicijsku kulturu i povezati je s evropskim avangardnim strujanjima.

Nakon [[Španski građanski rat|Španskog građanskog rata]] (1936) i uspostave diktature [[Francisco Franco|Franciska Franka]], galicijski jezik je zabranjen u javnoj upotrebi. Mnogi pisci odlaze u egzil, prvenstveno u [[Buenos Aires]], koji decenijama služi kao kulturna prijestolnica Galicije.


== Suvremena književnost ==
S povratkom demokracije (1975) i dobivanjem statusa autonomije, galicijska književnost doživljava procvat i diversifikaciju.

* '''Álvaro Cunqueiro''': Majstor fantastične književnosti i magičnog realizma.
* '''Manuel Rivas''': Jedan od najprevođenijih suvremenih autora (''Jezik leptira'', ''Olovka stolara'').
* '''María Xosé Queizán''': Pionirka feminističke književnosti i teorije u Galiciji, svestrana autorica koja je kroz eseje i romane transformirala modernu galicijsku misao.
* '''Luísa Villalta''': Pjesnikinja, dramatičarka i muzičarka čije djelo spaja književnost s društvenim angažmanom; njoj je bio posvećen Dan galicijske književnosti 2024. godine.
* '''Estíbaliz Espinosa''': Istaknuta suvremena pjesnikinja i esejistica čiji rad povezuje poeziju s naukom, astronomijom i muzikom.
* '''Ismael Ramos''': Jedan od najvažnijih glasova mlađe generacije, dobitnik Državne nagrade Španije za mladu poeziju (2022).
* '''Suso de Toro''': Značajan predstavnik moderne proze i utjecajan intelektualac.

== Dan galicijske književnosti ==
Svake godine 17. maja slavi se '''Día das Letras Galegas''' (Dan galicijske književnosti). Svake godine praznik je posvećen drugom preminulom autoru koji je značajno doprinio jeziku i kulturi.

== Vidi još ==
* [[Galicijski jezik]]
* [[Galicija (Španija)]]

== Reference ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Književnost po jezicima]]
[[Kategorija:Književnost Španije]]
[[Kategorija:Galicija]]</text>
      <sha1>j1k9glds5sbei644anny4mq3uqy6e5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rukometaš</title>
    <ns>10</ns>
    <id>108997</id>
    <revision>
      <id>42581294</id>
      <parentid>42580486</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581294</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3592" sha1="pvq0zcauvbyu63wqgzaht2ap30d3kjf" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%; margin: 0 0 0.5em 1em; white-space:nowrap;&quot;
|-
{{#if:{{{ime|}}} | {{!}}+ {{{ime}}} }}
|-
{{#if: {{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{{slika_širina|220px}}}]]
{{#if: {{{slika opis|}}} | &lt;small&gt;{{{slika opis}}}&lt;/small&gt; }}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Država
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobni podatci
|-
{{#if: {{{puno ime|}}} |
{{!}}'''Puno ime'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{puno ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nadimak|}}} |
{{!}}'''Nadimci'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
|'''Datum rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{datum rođenja}}}
|-
|'''Mjesto rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{mjesto rođenja}}}, {{{država rođenja}}}
|-
{{#if: {{{datum smrti|}}} |
{{!}}'''Datum smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{datum smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mjesto smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}} |
{{!}}'''Mjesto smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{mjesto smrti}}}, {{{država smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{visina|}}} |
{{!}}'''Visina'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|}}} |
{{!}} '''Pozicija'''
{{!}}{{#switch: {{{pozicija}}}
| LK = lijevo krilo
| LV = lijevi vanjski
| SV = srednji vanjski
| DV = desni vanjski
| DK = desno krilo
| PI = pivot
| VR = golman
| #default = {{{pozicija}}}
}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ruka|}}} |
{{!}}'''Ruka'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ruka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{trenutačni klub|}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Podaci o klubu
{{!}}-
{{!}}'''Klub'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{trenutačni klub}}}
{{!}}-
{{#if: {{{broj u klubu|}}} |
{{!}}'''Broj'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{broj u klubu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ugovor|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Ugovor
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ugovor}}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if: {{{juniorski klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Juniorski klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}}-
{{!}} {{{mlade godine}}}
{{!}} {{{juniorski klubovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{profesionalni klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Profesionalni klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godina}}}
{{!}} {{{profesionalni klubovi}}}
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{reprezentacija|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Reprezentacija
{{!}}-
{{#if: {{{debi|}}} |
{{!}}'''Debi'''
{{!}} {{{debi}}}}}
{{!}}-
{{#if: {{{protiv|}}} |
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;protiv
{{!}} {{{protiv}}}}}
{{!}}-
{{!}} '''Godina'''
{{!}}&amp;nbsp;
{{!}} stylee=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godine u reprezentaciji}}}
{{!}} {{{reprezentacija}}} 
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi u reprezentaciji(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{klubovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Trenirane momčadi
{{!}}-
{{!}}  {{{godine treniranja}}}
{{!}}  colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{klubovi}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Rukometni šabloni]]
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Rukometaš]]
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Rukometaš]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>pvq0zcauvbyu63wqgzaht2ap30d3kjf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581296</id>
      <parentid>42581294</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:53:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581296</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3621" sha1="a7vxp5jqgk8veqzr7dqd4rm5w0s0ac7" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%; margin: 0 0 0.5em 1em; white-space:nowrap;&quot;
|-
{{#if:{{{ime|}}} | {{!}}+ {{{ime}}} }}
|-
{{#if: {{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|}}}|{{{slika_širina}}}|220px}}]]
{{#if: {{{slika opis|}}} | &lt;small&gt;{{{slika opis}}}&lt;/small&gt; }}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Država
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobni podatci
|-
{{#if: {{{puno ime|}}} |
{{!}}'''Puno ime'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{puno ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nadimak|}}} |
{{!}}'''Nadimci'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
|'''Datum rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{datum rođenja}}}
|-
|'''Mjesto rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{mjesto rođenja}}}, {{{država rođenja}}}
|-
{{#if: {{{datum smrti|}}} |
{{!}}'''Datum smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{datum smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mjesto smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}} |
{{!}}'''Mjesto smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{mjesto smrti}}}, {{{država smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{visina|}}} |
{{!}}'''Visina'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|}}} |
{{!}} '''Pozicija'''
{{!}}{{#switch: {{{pozicija}}}
| LK = lijevo krilo
| LV = lijevi vanjski
| SV = srednji vanjski
| DV = desni vanjski
| DK = desno krilo
| PI = pivot
| VR = golman
| #default = {{{pozicija}}}
}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ruka|}}} |
{{!}}'''Ruka'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ruka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{trenutačni klub|}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Podaci o klubu
{{!}}-
{{!}}'''Klub'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{trenutačni klub}}}
{{!}}-
{{#if: {{{broj u klubu|}}} |
{{!}}'''Broj'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{broj u klubu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ugovor|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Ugovor
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ugovor}}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if: {{{juniorski klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Juniorski klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}}-
{{!}} {{{mlade godine}}}
{{!}} {{{juniorski klubovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{profesionalni klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Profesionalni klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godina}}}
{{!}} {{{profesionalni klubovi}}}
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{reprezentacija|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Reprezentacija
{{!}}-
{{#if: {{{debi|}}} |
{{!}}'''Debi'''
{{!}} {{{debi}}}}}
{{!}}-
{{#if: {{{protiv|}}} |
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;protiv
{{!}} {{{protiv}}}}}
{{!}}-
{{!}} '''Godina'''
{{!}}&amp;nbsp;
{{!}} stylee=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godine u reprezentaciji}}}
{{!}} {{{reprezentacija}}} 
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi u reprezentaciji(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{klubovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Trenirane momčadi
{{!}}-
{{!}}  {{{godine treniranja}}}
{{!}}  colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{klubovi}}}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Rukometni šabloni]]
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Rukometaš]]
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Rukometaš]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>a7vxp5jqgk8veqzr7dqd4rm5w0s0ac7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581313</id>
      <parentid>42581296</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:18:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>test</comment>
      <origin>42581313</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4006" sha1="qjjgf244ldsca64sz5o995lmu71mw6e" xml:space="preserve">{| class=&quot;infobox&quot; style=&quot;float:right; font-size:85%; margin: 0 0 0.5em 1em; white-space:nowrap;&quot;
|-
{{#if:{{{ime|}}} | {{!}}+ {{{ime}}} }}
|-
{{#if: {{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;3&quot; style=&quot;text-align:center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|}}}|{{{slika_širina}}}|220px}}]]
{{#if: {{{slika opis|}}} | &lt;small&gt;{{{slika opis}}}&lt;/small&gt; }}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{država|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Država
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{država}}}
{{!}}-
}}
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; | Osobni podatci
|-
{{#if: {{{puno ime|}}} |
{{!}}'''Puno ime'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{puno ime}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{nadimak|}}} |
{{!}}'''Nadimci'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{nadimak}}}
{{!}}-
}}
|'''Datum rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{datum rođenja}}}
|-
|'''Mjesto rođenja'''
|colspan=&quot;2&quot;|{{{mjesto rođenja}}}, {{{država rođenja}}}
|-
{{#if: {{{datum smrti|}}} |
{{!}}'''Datum smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{datum smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{mjesto smrti|}}}{{{mjesto smrti|}}} |
{{!}}'''Mjesto smrti'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{mjesto smrti}}}, {{{država smrti}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{visina|}}} |
{{!}}'''Visina'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{visina}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{pozicija|}}} |
{{!}} '''Pozicija'''
{{!}}{{#switch: {{{pozicija}}}
| LK = lijevo krilo
| LV = lijevi vanjski
| SV = srednji vanjski
| DV = desni vanjski
| DK = desno krilo
| PI = pivot
| VR = golman
| #default = {{{pozicija}}}
}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{ruka|}}} |
{{!}}'''Ruka'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ruka}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{trenutačni klub|}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Podaci o klubu
{{!}}-
{{!}}'''Klub'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{trenutačni klub}}}
{{!}}-
{{#if: {{{broj u klubu|}}} |
{{!}}'''Broj'''
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{broj u klubu}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{ugovor|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;text-align:left;&quot; {{!}} Ugovor
{{!}} colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{ugovor}}}
{{!}}-
}}
}}
{{#if: {{{juniorski klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Juniorski klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}}-
{{!}} {{{mlade godine}}}
{{!}} {{{juniorski klubovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{profesionalni klubovi|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align:center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Profesionalni klubovi
{{!}}-
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;'''Godina'''
{{!}} '''Klub'''
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godina}}}
{{!}} {{{profesionalni klubovi}}}
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{reprezentacija|}}} |
! style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Reprezentacija
{{!}}-
{{#if: {{{debi|}}} |
{{!}}'''Debi'''
{{!}} {{{debi}}}}}
{{!}}-
{{#if: {{{protiv|}}} |
{{!}}&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;&amp;nbsp;protiv
{{!}} {{{protiv}}}}}
{{!}}-
{{!}} '''Godina'''
{{!}}&amp;nbsp;
{{!}} stylee=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} '''Uta. (gol.)'''
{{!}}-
{{!}} {{{godine u reprezentaciji}}}
{{!}} {{{reprezentacija}}} 
{{!}} style=&quot;text-align:right;&quot; {{!}} {{{nastupi u reprezentaciji(golovi)}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{klubovi|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |
! style=&quot;background:#BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} Trenirane momčadi
{{!}}-
{{!}}  {{{godine treniranja}}}
{{!}}  colspan=&quot;2&quot; {{!}} {{{klubovi}}}
{{!}}-
}}
{{#if: {{{medalje-naslov|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}{{{medaltemplates|{{{medalje|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}}}}|
{{!}}- class=&quot;note&quot;
{{!}}style=&quot;background: #BFD7FF; text-align: center;&quot; colspan=&quot;3&quot; {{!}} {{Infobox medal templates
 | title  = {{{medalje-naslov}}}
 | medals = {{{medaltemplates|{{{medalje}}}}}}
 | expand = {{#ifeq:{{lc:{{{prikaži-medalje}}}}}|no||yes}}
 }}
{{!}}-
}}
|}&lt;noinclude&gt;
{{dokumentacija}}
[[Kategorija:Rukometni šabloni]]
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Rukometaš]]
[[Kategorija:Infokutije]]
[[Kategorija:Standardne infokutije|Rukometaš]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qjjgf244ldsca64sz5o995lmu71mw6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>121266</id>
    <revision>
      <id>42581336</id>
      <parentid>42442354</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T18:34:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stebunik</username>
        <id>22243</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42581336</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14036" sha1="rbsyzwbnk4jbxp9w2uwt8cec9q0p7uf" xml:space="preserve">{{Arhijerej
 | Arhijerej= Patrijarh srpski Gavrilo (Dožić)
 | Slika = [[Datoteka:Патриарх Сербский Гавриил V.jpg|288px]]
 | širina_slike = 
 | Opis = 
 | Pomjesna crkva = [[Srpska pravoslavna crkva]]
 | Arhiepiskopija = 
 | Mitropolija = 
 | Eparhija = 
 | Arhijerejski čin = [[Patrijarh]]
 | Titula = ''Arhiepiskop pećki, mitropolit beogradsko-karlovački i [[patrijarh srpski]]''
 | Način obraćanja = Njegova svetost
 | Država = [[Srbija]]
 | Sjedište = [[Beograd]]
 | Godine službe = od [[21. februar]]a [[1938]]. do [[7. maj]]a [[1950.]]
 | Prethodnik = [[Patrijarh Varnava]]
 | Nasljednik = [[Patrijarh Vikentije]]
 | Eparhija 2 = [[Mitropolija crnogorsko-primorska]]
 | Godine službe 2 = [[1920]]—[[1938]].
 | Prethodnik 2 = [[Mitrofan Ban]]
 | Nasljednik 2 = [[Joanikije Lipovac]]
 | Eparhija 3 = 
 | Godine službe 3 = 
 | Prethodnik 3 = 
 | Nasljednik 3 = 
 | Svetovno ime = Đorđe Dožić
 | Datum rođenja = [[17. maj]] [[1881]].
 | Mjesto rođenja = [[Manastir Morača (selo)|Donja Morača]] 
 | Država rođenja = [[Knjaževina Crna Gora]]
 | Datum smrti = [[7. maj]] [[1950.]]
 | Mjesto smrti = [[Beograd]]
 | Država smrti = [[FNRJ]]
 | Napomena = 
}}

'''Patrijarh srpski Gavrilo V'''  (po rođenju '''Đorđe Dožić'''; [[Manastir Morača (selo)|Donja Morača]], [[17. maj]] [[1881]] – [[Beograd]], [[7. maj]] [[1950]]) je bio 41. [[patrijarh]] [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].

Vodio je srpsku crkvu [[Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu|u razdoblju oko Drugog svetskog rata]].

== Biografija ==
Đorđe Dožić je rođen [[17. maj]]a [[1881]]. godine u Vrujcima, u [[Manastir Morača (selo)|Donjoj Morači]] u blizini [[manastir Morača|manastira Morače]]. Osnovnu školu je završio u manastiru Morači, a potom školovanje nastavio u [[Beograd]]u. Bio je jedno vreme iskušenik u manastiru Lipovcu kod Aleksinca, a zatim u manastiru Sićevo. Zamonašio se [[26. februar]]a [[1900]]. u manastiru Sićevo kod Niša, sutradan ga je episkop niški [[Nikanor Ružičić]] rukopoložio u čin jerođakona, a posle sedam dana u čin jeromonaha.

Godine [[1905]]. upisao je Bogoslovski fakultet Atinskog univerziteta, kao državni pitomac Srbije. Diplomirao je 1909, a nešto kasnije i doktorirao na ovom fakultetu. Posle toga postavljen je za sekretara srpskog manastira [[Manastir Hilandar|Hilandara]] u [[Sveta gora|Svetoj gori]], odatle odlazi na mesto srpskog predstavnika u [[Carigradska patrijaršija|Carigradskoj patrijaršiji]]. Tu je izbran za mitropolita raško-prizrenskog [[1. decembar|1. decembra]] [[1911]]. godine. Posle završetka Balkanskih ratova, preimenovan je u mitropolita i arhiepiskopa pećkog.

Za vreme [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] bio je interniran u Cegled, u [[Mađarska|Mađarskoj]] gde je oboleo, pa je 1918. kao bolesnik vraćen u [[Ulcinj]], gde ostaje do oslobođenja pod austrijskom stražom. Bio je na čelu grupe od 18 poslanika crnogorskog parlamenta koja je u novembru 1918. odnela u Beograd svoju odluku o ujedinjenju sa [[Srbija|Srbijom]].

Posle smrti mitropolita crnogorsko-primorskog [[Mitrofan Ban|Mitrofana (Bana)]], izabran je za novog mitropolita crnogorsko-primorskog [[17. novembar|17. novembra]] [[1920]]. godine. Na ovom položaju ostao je do izbora za patrijarha srpskog [[21. februar]]a [[1938]]. (po starom 8. februar). Predvodio je delegaciju Srpske pravoslavne crkve na Konferenciji u Carigradu [[1923]], koja je bila posvećena reformi kalendara. Na ovoj konferenciji sa srpske strane je učestvovao i [[Milutin Milanković]] kao astronom da im pomogne oko prevazilaženja problema vezanog za kalendar i dužinu trajanja godine.

Na patrijaršijskom tronu nasledio je [[patrijarh srpski Varnava|patrijarha Varnavu]] [[1938]]. godine.

=== Vojni puč 27. marta ===
{{main|Vojni puč 27. marta 1941.}}
Bio je žestok protivnik potpisivanja [[Trojni pakt|Trojnog pakta]] i tražio je jugoslovenskoj vladi da ga ne potpisuje. Srpski patrijarh Gavrilo i episkopi [[SPC]] su činili sve što su mogli da bi onemogućili potpisivanje Pakta sa silama Osovine.&lt;ref name=&quot;Memoari&quot;&gt;[http://www.27mart.com/images/File/Memoari%20patrijarha%20Gavrila.pdf MEMOARI PATRIJARHA SPRSKOG GAVRILA]&lt;/ref&gt; Djelatnost patrijarha dr Gavrila Dožića bila je prvih mjeseci 1941. dobrim dijelom usmjerena na politički teren, Patrijaršiju su redovno posjećivali političke ličnosti iz opozicije.&lt;ref name=&quot;Folić&quot;&gt;[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_izmedju_1_i_2_svj_rata/kosovski_mit_u_projekcijama_srpske_pravoslavne_crkve.htm Mr Zvezdan Folić: KOSOVSKI MIT U PROJEKCIJAMA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE]&lt;/ref&gt; No, trojni pakt je ipak potpisan, ali je ubrzo srušen [[Vojni puč od 27. marta 1941|Vojni pučem od 27. marta 1941]]. Istog dana kada je izvrešen puč, [[Sveti arhijerejski sabor]] SPC je već bio na okupu. Otvarajući vanredno zasedanje Sabora [[patrijarh Gavrilo]] je blagoslovio državni udar rečima:

{{izdvojeni citat|Noćašnji akt spasao je čast našeg naroda i države, pa zbog toga i mi možemo samo blagosloviti ovo delo.&lt;ref name=&quot;Tomanić&quot;&gt;[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf Milorad Tomanić, Srpska crkva u ratu i ratovi u njoj]&lt;/ref&gt;}}

27. marta 1941. patrijarh je više puta izlazio na prozor Patrijaršije i držao govore mnogobrojnim demonstrantima.&lt;ref name=&quot;Folić&quot;/&gt; Nacionalno ushićenje doveo je do tačke ključanja Dožićev govor na beogradskom radiju, prepun [[kosovski mit|kosovske simbolike]], koji su prenosile i stanice Zagreb i Ljubljana, poručujući da je na saboru Srpska pravoslavna crkva jednoglasno podržala vojni puč kao opredeljenje za &quot;[[Nebeska Srbija|carstvo nebesko]]&quot;:

{{izdvojeni citat|Pred našu naciju u ove dana sudba je ponovo bila postavila pitanje kome će se privoleti carstvu. Jutros u zoru na to pitanje dat je odgovor. Privoleli smo se carstvu Nebeskom, to jest carstvu Božje istine i pravde, narodne sloge i slobode... Ako je živeti, da živimo u svetinji i slobodi, ako je mreti, da umremo za svetinju i slobodu kao i mnogo miliona proslavljenih predaka naših.&lt;ref name=&quot;Folić&quot;/&gt;|[[patrijarh Gavrilo]]}}

Patrijarh Gavrilo je 28. marta 1941. u patrijaršiji dočekao pučistu generala [[Dušan Simović|Simovića]] i tom prilikom je rekao da puč nije samo delo vojnika već &quot;celokupnog srpskog naroda i nas svih koji smo se za to angažovali&quot;.&lt;ref name=&quot;Memoari II&quot;/&gt; On je tom prilikom ocenio da je 27. mart jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji i da je ravan [[Vidovdan]]u:

{{izdvojeni citat|Vidovdan 1389. godine, Vidovdan 1914. godine i 27. mart 1941. godine su isti no suštini i motivima. Sva tri ova velika datuma vode carstvu Nebeskome, tj. putem prošlosti, oličenim u duhu viteštva.&lt;ref name=&quot;Memoari II&quot;&gt;[http://www.27mart.com/images/File/Memoari%20patrijarha%20Gavrila%20II%20deo.pdf MEMOARI PATRIJARHA SPRSKOG GAVRILA II]&lt;/ref&gt;}}

=== Drugi svetski rat ===
{{main|Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu}}
Početkom bombardovanja Beograda, [[6. april]]a [[1941]], Patrijarh se prvo sklonio u [[manastir Rakovica|manastir Rakovicu]], a iste noći između 6. i 7. aprila otputovao u [[manastir Žiča|manastir Žiču]] (jer je prevladalo mišljenje da treba da sledi Kraljevsku Vladu) a odatle u [[manastir Ostrog]] gde su ga nemačke vojne vlasti uhapsile [[25. april]]a 1941. godine.&lt;ref&gt;&quot;Izveštaj Svetog Arhijerejskog Sinoda Svetom Arhijerejskom Saboru o radu od 1941. do 1947. godine&quot;, str. 34.&lt;/ref&gt; Na Ostrogu je uhapšen kao „''glavni ratni zločinac, krivac i huškač za ulazak Jugoslavije u rat protivu sila Osovine''“.&lt;ref name=&quot;Džomić&quot;&gt;{{Cite web |title=Velibor V. Džomić, Mučeništvo Srpskog Patrijarha Gavrila Dožića |url=http://www.mitropolija.co.me/istbibl/dzomic-patrijarh_dozic_l.html |access-date=2011-08-23 |archive-date=2011-09-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110917101255/http://www.mitropolija.co.me/istbibl/dzomic-patrijarh_dozic_l.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Iz Ostroga su ga doveli u [[Beograd]], gde je jedno vreme bio zatvoren u zatvoru Okružnog suda. Potom su ga premestili u manastir Rakovicu, a zatim u manastir Vojlovicu, gde je zajedno sa [[Nikolaj Velimirović|episkopom žičkim Nikolajem]] bio zatočen. Za vreme svog zatočeništva u Vojlovici dvojica srpskih crkvenih velikodostojnika odolevala su pritiscima da sarađuju s Nemcima. Oni su uporno odbijali da potpišu javni proglas protiv [[Tito|Tita]] i [[partizani|partizana]], kao i da učestvuju u stvaranju pro-nacističke vlade nacionalnog spasa.&lt;ref name=&quot;Byford&quot;/&gt;

Polovinom [[septembar|septembra]] [[1944]]. kada su nemačke trupe počele da se povlače iz Srbije pred naletima [[Crvena armija|Crvene armije]], Velimirović i Dožić su prebačeni prvo u Austriju, a potom u Nemačku, u koncentracioni logor [[Dahau (koncentracioni logor)|Dahau]], gde su držani kao posebni zatvorenici (''Ehrenhäftling'') u delu za visoke oficire i sveštenstvo.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Jovan Bajford, Peščanik FM (str. 50-56) |url=http://www.fabrikaknjiga.co.rs/pdf/pescanik03.pdf |access-date=2011-08-26 |archive-date=2011-07-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110728125837/http://www.fabrikaknjiga.co.rs/pdf/pescanik03.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; ’Počasni zarobljenici’ su imali poseban smeštaj i hranili se kao nemački oficiri, vrata ćelija u kojima su boravili zaključavana, a imali su i slobodan pristup zasebnom dvorištu u logoru.&lt;ref name=&quot;Byford&quot;/&gt; Pored toga, bilo im dozvoljeno da nose svešteničke mantije i nije im brijana glava.&lt;ref name=&quot;Byford&quot;/&gt; U crkvenoj literaturi se naglašava da su oni u logoru Dahau ‘doživeli sve strahote ovog pakla na zemlji’ i pretrpeli ‘stradanje i patnje’.

U Dahauu ostaju tri meseca, do decembra [[1944]]. godine kada ih Nemci oslobađaju. Izgleda da je puštanje Velimirovića i Dožića iz logora Dahau bilo je deo pogodbe Ljotića i Nedića s visokim nemačkim funkcionerom u okupiranoj Srbiji [[Hermann Neubacher|Hermanom Nojbaherom]].&lt;ref name=&quot;Byford&quot;/&gt; Iz Nemačke putuju zajedno sa [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]] i nemačkim generalom Hermanom Nojbaherom u Sloveniju, gde su se Nemci nadali kako će iskoristiti njihov autoritet među izbeglim Srbima u borbi protiv [[NOVJ|partizana]]. Krajem [[april]]a 1945. patrijarh Gavrilo i episkop Nikolaj su preko [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stupili u kontakt sa Dimitrijem Ljotićem, tražeći da se sastanu sa njim. Dimitrije Ljotić je krenuo prema njima ali je poginuo [[23. april]]a [[1945]]. kod [[Ajdovščina|Ajdovščine]] u Sloveniji bežeći od [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]].

Patrijarh Gavrilo i biskup Nikolaj su potom, zajedno sa drugima koji su bežali ispred partizana, prešli u Austriju. Završetak rata patrijarh Gavrilo Dožić i episkop [[Nikolaj Velimirović]] su dočekali, zajedno sa premijerom srpske kolaboracionističke vlade [[Milan Nedić|Milanom Nedićem]], nemačkim generalom Hermanom Nojbaherom, četnicima, ljotićevcima i kolaboracionistima, u austrijskom gradiću [[Kitzbühel]], gdje su bile smještene vlade čije su zemlje Nijemci okupirali. Tu su se sreli sa zapadnim saveznicima [[8. maj]]a 1945. kada je Kitzbühel zauzela [[36. pešadijska divizija SAD|američka 36. pešadijska divizija]]. Odatle su otišli u Englesku, nakon čega su se razdvojili - patrijarh se vraća u [[Demokratska Federativna Jugoslavija|novu Jugoslaviju]], a Nikolaj odlazi u Ameriku, te je u domovini smatran saradnikom fašista i izdajnikom.&lt;ref name=&quot;Byford&quot;&gt;{{Cite web |title=Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi |url=http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |access-date=2011-08-26 |archivedate=2008-11-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081121124233/http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Posleratni period ===
{{main|Srpska pravoslavna crkva u SFRJ}}
Po završetku rata, patrijarh Gavrilo se zbog nove vlasti ne vraća odmah u zemlju, već nakon pregovora koji su uslijedili. Arhijerejski Sinod je 14. jula 1945. godine preko Ministarstva unutrašnjih poslova DFJ uputilo pismo patrijarhu u kome ga moli da se što pre vrati u otadžbinu.&lt;ref name=&quot;rastko&quot;/&gt; 10. avgusta patrijarh Dožić je iz [[Rim]]a stigao u [[Prag]], te moli da mu se pošalje neko ko će ga dopratiti u Beograd. Patrijarh Gavrilo je stigao iz Praga avionom u Beograd u pratnji protojereja Iva Kaluđerovića dana [[14. novembar|14. novembra]] [[1946]]. godine. Odmah po dolasku preuzeo je sve dužnosti i sazvao vanredno zasedanje Svetog arhijerejskog sabora, da bi se razmotrila novonastala situacija.&lt;ref name=&quot;rastko&quot;&gt;[http://www.rastko.rs/istorija/spc_dsvr.html Српска Црква у Другом светском рату]&lt;/ref&gt;

Patrijarh Gavrilo je umro [[7. maj]]a [[1950]]. u Beogradu. Sahranjen je u beogradskoj [[Saborna crkva u Beogradu|Sabornoj crkvi]], u južnom delu hrama, u neposrednoj blizini [[Miloš Obrenović|kneza Miloša]] i [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila Obrenovića]]. Posle njega patrijarh srpski je postao [[Patrijarh srpski Vikentije|Vikentije (Prodanov)]].

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.mitropolija.co.me/istbibl/dzomic-patrijarh_dozic.html Knjiga &quot;Mučeništvo srpskog patrijarha&quot;]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}

{{niz|
pre=[[Mitrofan Ban|Mitrofan (Ban)]]|
spisak=[[mitropolija crnogorsko-primorska|mitropolit crnogorsko-primorski]]&lt;br /&gt;[[1920]]—[[1938]].|
posle=[[Joanikije Lipovac|Joanikije (Lipovac)]]|
pre2=[[Patrijarh srpski Varnava|Varnava]]|
spisak2=[[spisak poglavara Srpske pravoslavne crkve|patrijarh srpski]]&lt;br /&gt;[[1938]]—[[1950]].|
posle2=[[Patrijarh srpski Vikentije|Vikentije]]
}}

{{Poglavari SPC}}

{{Lifetime|1881|1950|Dožić, Gavrilo}}

[[Kategorija:Historija Crne Gore]]
[[Kategorija:SPC-Ličnosti|Gavrilo Dozžić]]
[[Kategorija:Mitropoliti crnogorsko-primorski]]
[[Kategorija:Srpski patrijarsi]]</text>
      <sha1>rbsyzwbnk4jbxp9w2uwt8cec9q0p7uf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petrova crkva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>122409</id>
    <revision>
      <id>42581300</id>
      <parentid>42229411</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:57:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23630-64</username>
        <id>344355</id>
      </contributor>
      <comment>Pa ne moze crkva da bude iz 7 veka pre nove ere a Hriscanstvo pocinje od nulte godine.</comment>
      <origin>42581300</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4262" sha1="4v13vwmnjgzxkjfemeal9ykyk20n43q" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Crkva Svetih apostola Petra i Pavla}}
{{UNESKO kutijica
| WHS = [[Stari Ras]] i [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]]
| Image = Petrova crkva.jpg
| State Party = {{flag|Srbija}}
| Type = Kulturna
| Criteria = i, iii
| ID = 96
| Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Evropi|Evropa]]
| Year = 1979.
| Session = 3.
| Link = http://whc.unesco.org/en/list/96
}}
'''Petrova crkva''' u [[Stari Ras|Rasu]], kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] (punim nazivom: '''crkva Svetih apostola Petra i Pavla'''), predstavlja najstariji spomenik crkvene arhitekture na prostoru [[Srbija|Srbije]] i prvobitno je sedište raške episkopije. Crkva se nalazi 2 -{km}- severno od centra Novog Pazara, a prema do sada poznatim pisanim izvorima potiče iz [[7. vijek pne.|7. veka.]]

Tačan datum osnivanja je nepoznat. Pominje se u 9. veku kao sedište eparhije srpske ([[Eparhija raško-prizrenska|Eparhija raška]]). Iskopavanja ispod poda crkve 1957/58. godine su otkrila grčke skulpture i crnofiguru keramiku iz 7. i 6. veka pre nove ere, kao i kneževski grob iz 5. veka pre nove ere (sa regalijama, haljinama, zlatnom-srebrnim nakitom, maskama, perlama i atičkom keramikom).&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/antiq_0770-2817_2004_num_73_1_2554_t1_0585_0000_2 Trebenishte: the fortunes of an unusual excavation] – M. Stibbe, Rastko Vasić&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;/&gt; The findings are presently at the [[National Museum of Serbia]], in [[Belgrade]]. Roman, Byzantine and medieval Slavic tombs surround the church.&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |title=Panacomp – the Church of St. Apostles Peter and Paul |access-date=7. augusta 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511085619/http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |archive-date=2011-05-11 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Sama crkva ima osnovu [[Rotonda|rotonde]] sa upisanim četvrorolistom i potiče iz [[Vizantijsko carstvo|vizantijskog doba]], dok [[Freska|freske]] iz njene unutrašnjosti potiču iz [[10. vek|10]], [[12. vek|12]]. i [[13. vek]]a. Na njenom mestu se nalazio ranohrišćanski objekat koji je podignut u [[7. vek]]u. Prilikom istraživanja unutrašnjosti crkve, na prostoru ostataka [[Iliri|ilirskog]] [[Knez|kneževskog]] tuluma iz [[5. vek pne.|5. veka pne.]] nađena je kolekcija od 92 predmeta u zlatu i ćilibaru. Istraživački i konzervatorski radovi vršeni su krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog stoleća, arheološka iskopavanja od [[1984]]. do [[1986]]. godine, a nastavljena su i poslednjih nekoliko godina. Posle detaljnih [[Arheološka istraživanja|arheoloških istraživanja]], crkva je [[Konzervacija|konzervirana]] [[1960]]. godine. Neki od najznačajnijih događaja iz perioda vladavine dinastije Nemanjića su vezani za ovu crkvu.

Po načinu gradnje slična je [[Crkva (građevina)|crkvama]] sa prostora Primorja, [[Gruzija|Gruzije]], [[Jermenija|Jermenije]] i [[Italija|Italije]] koje potiču od [[7. vek|7]]. do [[9. vek]]a, ali je usled prepravki i dograđivanja postala jedinstvena, što je bio jedan od razloga da se nađe na [[Unesko]]voj [[Svetska baština|listi svetske baštine]] od [[1979]]. godine u sklopu spomenika [[Srednji vek|srednjeg veka]] objedinjenih pod zaštićenom celinom ''[[Stari Ras]]''.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Petrova crkva}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/96/ Sajt UNESKO-a o Starom Rasu sa okolinom]
* [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva Petrova crkva na sajtu Republičkog zavoda za spomenike kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402102525/http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva |date=2012-04-02 }}
*[https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html Virtulna šetnja Petrovom crkvom i foto kolekcija Fonda Blago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118170950/https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html |date=2021-01-18 }}

{{Svetska kulturna baština u Srbiji}}
{{Koordinate|43_09_40_N_20_31_37_E_|43° 09‘ S. 20° 31‘ I.}}

[[Kategorija:Srednjovekovne crkve u Srbiji]]
[[Kategorija:Crkve Eparhije raško prizrenske]]
[[Kategorija:Spomenici kulture od izuzetnog značaja]]</text>
      <sha1>4v13vwmnjgzxkjfemeal9ykyk20n43q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581301</id>
      <parentid>42581300</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:57:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23630-64</username>
        <id>344355</id>
      </contributor>
      <comment>uklonjen link</comment>
      <origin>42581301</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4244" sha1="3v023msxkzwy4tux0ue2e5vu6cfy1ev" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Crkva Svetih apostola Petra i Pavla}}
{{UNESKO kutijica
| WHS = [[Stari Ras]] i [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]]
| Image = Petrova crkva.jpg
| State Party = {{flag|Srbija}}
| Type = Kulturna
| Criteria = i, iii
| ID = 96
| Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Evropi|Evropa]]
| Year = 1979.
| Session = 3.
| Link = http://whc.unesco.org/en/list/96
}}
'''Petrova crkva''' u [[Stari Ras|Rasu]], kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] (punim nazivom: '''crkva Svetih apostola Petra i Pavla'''), predstavlja najstariji spomenik crkvene arhitekture na prostoru [[Srbija|Srbije]] i prvobitno je sedište raške episkopije. Crkva se nalazi 2 -{km}- severno od centra Novog Pazara, a prema do sada poznatim pisanim izvorima potiče iz 7. veka.

Tačan datum osnivanja je nepoznat. Pominje se u 9. veku kao sedište eparhije srpske ([[Eparhija raško-prizrenska|Eparhija raška]]). Iskopavanja ispod poda crkve 1957/58. godine su otkrila grčke skulpture i crnofiguru keramiku iz 7. i 6. veka pre nove ere, kao i kneževski grob iz 5. veka pre nove ere (sa regalijama, haljinama, zlatnom-srebrnim nakitom, maskama, perlama i atičkom keramikom).&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/antiq_0770-2817_2004_num_73_1_2554_t1_0585_0000_2 Trebenishte: the fortunes of an unusual excavation] – M. Stibbe, Rastko Vasić&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;/&gt; The findings are presently at the [[National Museum of Serbia]], in [[Belgrade]]. Roman, Byzantine and medieval Slavic tombs surround the church.&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |title=Panacomp – the Church of St. Apostles Peter and Paul |access-date=7. augusta 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511085619/http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |archive-date=2011-05-11 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Sama crkva ima osnovu [[Rotonda|rotonde]] sa upisanim četvrorolistom i potiče iz [[Vizantijsko carstvo|vizantijskog doba]], dok [[Freska|freske]] iz njene unutrašnjosti potiču iz [[10. vek|10]], [[12. vek|12]]. i [[13. vek]]a. Na njenom mestu se nalazio ranohrišćanski objekat koji je podignut u [[7. vek]]u. Prilikom istraživanja unutrašnjosti crkve, na prostoru ostataka [[Iliri|ilirskog]] [[Knez|kneževskog]] tuluma iz [[5. vek pne.|5. veka pne.]] nađena je kolekcija od 92 predmeta u zlatu i ćilibaru. Istraživački i konzervatorski radovi vršeni su krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog stoleća, arheološka iskopavanja od [[1984]]. do [[1986]]. godine, a nastavljena su i poslednjih nekoliko godina. Posle detaljnih [[Arheološka istraživanja|arheoloških istraživanja]], crkva je [[Konzervacija|konzervirana]] [[1960]]. godine. Neki od najznačajnijih događaja iz perioda vladavine dinastije Nemanjića su vezani za ovu crkvu.

Po načinu gradnje slična je [[Crkva (građevina)|crkvama]] sa prostora Primorja, [[Gruzija|Gruzije]], [[Jermenija|Jermenije]] i [[Italija|Italije]] koje potiču od [[7. vek|7]]. do [[9. vek]]a, ali je usled prepravki i dograđivanja postala jedinstvena, što je bio jedan od razloga da se nađe na [[Unesko]]voj [[Svetska baština|listi svetske baštine]] od [[1979]]. godine u sklopu spomenika [[Srednji vek|srednjeg veka]] objedinjenih pod zaštićenom celinom ''[[Stari Ras]]''.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Petrova crkva}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/96/ Sajt UNESKO-a o Starom Rasu sa okolinom]
* [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva Petrova crkva na sajtu Republičkog zavoda za spomenike kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402102525/http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva |date=2012-04-02 }}
*[https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html Virtulna šetnja Petrovom crkvom i foto kolekcija Fonda Blago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118170950/https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html |date=2021-01-18 }}

{{Svetska kulturna baština u Srbiji}}
{{Koordinate|43_09_40_N_20_31_37_E_|43° 09‘ S. 20° 31‘ I.}}

[[Kategorija:Srednjovekovne crkve u Srbiji]]
[[Kategorija:Crkve Eparhije raško prizrenske]]
[[Kategorija:Spomenici kulture od izuzetnog značaja]]</text>
      <sha1>3v023msxkzwy4tux0ue2e5vu6cfy1ev</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581303</id>
      <parentid>42581301</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:59:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23630-64</username>
        <id>344355</id>
      </contributor>
      <comment>pre nove ere je netacno</comment>
      <origin>42581303</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4219" sha1="hc1f9invryrzvx9l0tohmwbeuw5ez4g" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Crkva Svetih apostola Petra i Pavla}}
{{UNESKO kutijica
| WHS = [[Stari Ras]] i [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]]
| Image = Petrova crkva.jpg
| State Party = {{flag|Srbija}}
| Type = Kulturna
| Criteria = i, iii
| ID = 96
| Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Evropi|Evropa]]
| Year = 1979.
| Session = 3.
| Link = http://whc.unesco.org/en/list/96
}}
'''Petrova crkva''' u [[Stari Ras|Rasu]], kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] (punim nazivom: '''crkva Svetih apostola Petra i Pavla'''), predstavlja najstariji spomenik crkvene arhitekture na prostoru [[Srbija|Srbije]] i prvobitno je sedište raške episkopije. Crkva se nalazi 2 -{km}- severno od centra Novog Pazara, a prema do sada poznatim pisanim izvorima potiče iz 7. veka.

Tačan datum osnivanja je nepoznat. Pominje se u 9. veku kao sedište eparhije srpske ([[Eparhija raško-prizrenska|Eparhija raška]]). Iskopavanja ispod poda crkve 1957/58. godine su otkrila grčke skulpture i crnofiguru keramiku iz 6. i 7. veka , kao i kneževski grob iz 5. veka (sa regalijama, haljinama, zlatnom-srebrnim nakitom, maskama, perlama i atičkom keramikom).&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/antiq_0770-2817_2004_num_73_1_2554_t1_0585_0000_2 Trebenishte: the fortunes of an unusual excavation] – M. Stibbe, Rastko Vasić&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;/&gt; The findings are presently at the [[National Museum of Serbia]], in [[Belgrade]]. Roman, Byzantine and medieval Slavic tombs surround the church.&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |title=Panacomp – the Church of St. Apostles Peter and Paul |access-date=7. augusta 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511085619/http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |archive-date=2011-05-11 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Sama crkva ima osnovu [[Rotonda|rotonde]] sa upisanim četvrorolistom i potiče iz [[Vizantijsko carstvo|vizantijskog doba]], dok [[Freska|freske]] iz njene unutrašnjosti potiču iz [[10. vek|10]], [[12. vek|12]]. i [[13. vek]]a. Na njenom mestu se nalazio ranohrišćanski objekat koji je podignut u [[7. vek]]u. Prilikom istraživanja unutrašnjosti crkve, na prostoru ostataka [[Iliri|ilirskog]] [[Knez|kneževskog]] tuluma iz [[5. vek pne.|5. veka pne.]] nađena je kolekcija od 92 predmeta u zlatu i ćilibaru. Istraživački i konzervatorski radovi vršeni su krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog stoleća, arheološka iskopavanja od [[1984]]. do [[1986]]. godine, a nastavljena su i poslednjih nekoliko godina. Posle detaljnih [[Arheološka istraživanja|arheoloških istraživanja]], crkva je [[Konzervacija|konzervirana]] [[1960]]. godine. Neki od najznačajnijih događaja iz perioda vladavine dinastije Nemanjića su vezani za ovu crkvu.

Po načinu gradnje slična je [[Crkva (građevina)|crkvama]] sa prostora Primorja, [[Gruzija|Gruzije]], [[Jermenija|Jermenije]] i [[Italija|Italije]] koje potiču od [[7. vek|7]]. do [[9. vek]]a, ali je usled prepravki i dograđivanja postala jedinstvena, što je bio jedan od razloga da se nađe na [[Unesko]]voj [[Svetska baština|listi svetske baštine]] od [[1979]]. godine u sklopu spomenika [[Srednji vek|srednjeg veka]] objedinjenih pod zaštićenom celinom ''[[Stari Ras]]''.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Petrova crkva}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/96/ Sajt UNESKO-a o Starom Rasu sa okolinom]
* [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva Petrova crkva na sajtu Republičkog zavoda za spomenike kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402102525/http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva |date=2012-04-02 }}
*[https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html Virtulna šetnja Petrovom crkvom i foto kolekcija Fonda Blago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118170950/https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html |date=2021-01-18 }}

{{Svetska kulturna baština u Srbiji}}
{{Koordinate|43_09_40_N_20_31_37_E_|43° 09‘ S. 20° 31‘ I.}}

[[Kategorija:Srednjovekovne crkve u Srbiji]]
[[Kategorija:Crkve Eparhije raško prizrenske]]
[[Kategorija:Spomenici kulture od izuzetnog značaja]]</text>
      <sha1>hc1f9invryrzvx9l0tohmwbeuw5ez4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581304</id>
      <parentid>42581303</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:59:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23630-64</username>
        <id>344355</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42581303|42581303]] korisnika [[Special:Contributions/~2026-23630-64|~2026-23630-64]] ([[User talk:~2026-23630-64|razgovor]])</comment>
      <origin>42581304</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4244" sha1="3v023msxkzwy4tux0ue2e5vu6cfy1ev" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Crkva Svetih apostola Petra i Pavla}}
{{UNESKO kutijica
| WHS = [[Stari Ras]] i [[Manastir Sopoćani|Sopoćani]]
| Image = Petrova crkva.jpg
| State Party = {{flag|Srbija}}
| Type = Kulturna
| Criteria = i, iii
| ID = 96
| Region = [[Spisak mesta Svetske baštine u Evropi|Evropa]]
| Year = 1979.
| Session = 3.
| Link = http://whc.unesco.org/en/list/96
}}
'''Petrova crkva''' u [[Stari Ras|Rasu]], kod [[Novi Pazar|Novog Pazara]] (punim nazivom: '''crkva Svetih apostola Petra i Pavla'''), predstavlja najstariji spomenik crkvene arhitekture na prostoru [[Srbija|Srbije]] i prvobitno je sedište raške episkopije. Crkva se nalazi 2 -{km}- severno od centra Novog Pazara, a prema do sada poznatim pisanim izvorima potiče iz 7. veka.

Tačan datum osnivanja je nepoznat. Pominje se u 9. veku kao sedište eparhije srpske ([[Eparhija raško-prizrenska|Eparhija raška]]). Iskopavanja ispod poda crkve 1957/58. godine su otkrila grčke skulpture i crnofiguru keramiku iz 7. i 6. veka pre nove ere, kao i kneževski grob iz 5. veka pre nove ere (sa regalijama, haljinama, zlatnom-srebrnim nakitom, maskama, perlama i atičkom keramikom).&lt;ref&gt;[https://www.persee.fr/doc/antiq_0770-2817_2004_num_73_1_2554_t1_0585_0000_2 Trebenishte: the fortunes of an unusual excavation] – M. Stibbe, Rastko Vasić&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;/&gt; The findings are presently at the [[National Museum of Serbia]], in [[Belgrade]]. Roman, Byzantine and medieval Slavic tombs surround the church.&lt;ref name=&quot;PANACOMP&quot;&gt;{{Cite web |url=http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |title=Panacomp – the Church of St. Apostles Peter and Paul |access-date=7. augusta 2017 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110511085619/http://www.panacomp.net/content/view/133/206/lang%2Cenglish |archive-date=2011-05-11 |url-status=bot: unknown }}&lt;/ref&gt;

Sama crkva ima osnovu [[Rotonda|rotonde]] sa upisanim četvrorolistom i potiče iz [[Vizantijsko carstvo|vizantijskog doba]], dok [[Freska|freske]] iz njene unutrašnjosti potiču iz [[10. vek|10]], [[12. vek|12]]. i [[13. vek]]a. Na njenom mestu se nalazio ranohrišćanski objekat koji je podignut u [[7. vek]]u. Prilikom istraživanja unutrašnjosti crkve, na prostoru ostataka [[Iliri|ilirskog]] [[Knez|kneževskog]] tuluma iz [[5. vek pne.|5. veka pne.]] nađena je kolekcija od 92 predmeta u zlatu i ćilibaru. Istraživački i konzervatorski radovi vršeni su krajem 50-ih i početkom 60-ih godina dvadesetog stoleća, arheološka iskopavanja od [[1984]]. do [[1986]]. godine, a nastavljena su i poslednjih nekoliko godina. Posle detaljnih [[Arheološka istraživanja|arheoloških istraživanja]], crkva je [[Konzervacija|konzervirana]] [[1960]]. godine. Neki od najznačajnijih događaja iz perioda vladavine dinastije Nemanjića su vezani za ovu crkvu.

Po načinu gradnje slična je [[Crkva (građevina)|crkvama]] sa prostora Primorja, [[Gruzija|Gruzije]], [[Jermenija|Jermenije]] i [[Italija|Italije]] koje potiču od [[7. vek|7]]. do [[9. vek]]a, ali je usled prepravki i dograđivanja postala jedinstvena, što je bio jedan od razloga da se nađe na [[Unesko]]voj [[Svetska baština|listi svetske baštine]] od [[1979]]. godine u sklopu spomenika [[Srednji vek|srednjeg veka]] objedinjenih pod zaštićenom celinom ''[[Stari Ras]]''.

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Petrova crkva}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/96/ Sajt UNESKO-a o Starom Rasu sa okolinom]
* [http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva Petrova crkva na sajtu Republičkog zavoda za spomenike kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120402102525/http://www.heritage-db.org/lat/nkd/pregled/petrova_crkva |date=2012-04-02 }}
*[https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html Virtulna šetnja Petrovom crkvom i foto kolekcija Fonda Blago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210118170950/https://www.blagofund.org/Archives/StPetersChurch/index_s.html |date=2021-01-18 }}

{{Svetska kulturna baština u Srbiji}}
{{Koordinate|43_09_40_N_20_31_37_E_|43° 09‘ S. 20° 31‘ I.}}

[[Kategorija:Srednjovekovne crkve u Srbiji]]
[[Kategorija:Crkve Eparhije raško prizrenske]]
[[Kategorija:Spomenici kulture od izuzetnog značaja]]</text>
      <sha1>3v023msxkzwy4tux0ue2e5vu6cfy1ev</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fever (album, Kylie Minogue)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>128343</id>
    <revision>
      <id>42581352</id>
      <parentid>42579447</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T22:51:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Hypuxylun</username>
        <id>13561</id>
      </contributor>
      <comment>cleanup</comment>
      <origin>42581352</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21193" sha1="9n7rrf6t06f2bii7jjoddtnt4ksmc8v" xml:space="preserve">{{drugo značenje3|Fever}}
{{Album 
| Name             = Fever
| Type             = studio
| Longtype         = 
| Izvođač/ica      = [[Kylie Minogue]]
| image            = 
| Veličina_slike   = 
| Caption          = 
| Datum            = 1. oktobar 2001.
| Snimanje         = januar–august 2001.
| Žanr             = [[Dance-pop]], [[nu-disco]], [[synthpop]]
| Trajanje         = 45:38
| Jezik            = 
| Izdavač          = [[Parlophone]]
| Producent        = Steve Anderson, Rob Davis, Cathy Dennis, Greg Fitzgerald, Pascal Gabriel, Julian Gallagher, Tom Nichols, Mark Picchiotti, Richard Stannard, Paul Statham, TommyD
| Recenzije        = 
| Kompilovao       = 
| Hronologija      = [[Kylie Minogue]]
| Album_prije      = [[Light Years]]
| Ime_albuma       = Fever
| Album_poslije    = [[Body Language (album Kylie Minogue)|Body Language]]
| godina0          = 2000.
| godina           = 2001.
| godina2          = 2003.
| Misc             = 
{{Singlovi
 | Ime Albuma  = Fever
 | Type = studio
 | Singl 1     = [[Can't Get You Out of My Head]]
 | Singl 1 date = 8. septembar 2001.
 | Singl 2     = [[In Your Eyes]]
 | Singl 2 date = 21. januar 2002.
 | Singl 3     = [[Love at First Sight]]
 | Singl 3 date = 3. juni 2002.
 | Singl 4     = [[Come into My World]]
 | Singl 4 date = 4. novembar 2002.
}}
}}

'''''Fever''''' je osmi studijski album australijske pjevačice [[Kylie Minogue]], objavljen 1. oktobra 2001. godine za izdavačku kuću [[Parlophone]]. Minogue je sarađivala sa tekstopiscima i producentima kao što su Cathy Dennis, Rob Davis, Richard Stannard, Julian Gallagher, Tom Nichols, Pascal Gabriel i drugi kako bi stvorili album sa [[disco]] i [[europop]] uticajima [[dance-pop]]a i [[nu-disco]]. Ostali muzički uticaji na albumu kreću se od [[synthpop]]a do elektronske muzike.

''Fever'' je po objavljivanju bio dobro prihvaćen od strane kritičara, od kojih su mnogi hvalili njegovu produkciju i komercijalnu privlačnost. Tokom godina, album je dobio široka kritička priznanja i retrospektivno je proglašen za najbolji album Minogueove karijere od strane publikacija kao što je ''[[New Musical Express|NME]]''. Globalni komercijalni uspjeh, album dostigao je prvo mjesto u Australiji, Austriji, Njemačkoj, Irskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji. U Sjedinjenim Državama, album je dostigao treće mjesto na [[Billboard 200]] listi, postavši Minogueov najprodavaniji album u zemlji. Album je dobio platinasti sertifikat od strane [[Recording Industry Association of America]], sedam puta platinasti sertifikat od strane [[Australian Recording Industry Association]] i pet puta platinasti sertifikat od strane [[British Phonographic Industry]].

Sa albuma ''Fever'' objavljena su četiri singla. Prvi singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ dostigao je prvo mjesto na listama u 40 zemalja. Često prepoznata kao Minogueov prepoznatljivi znak, to je njen najprodavaniji singl sa pet milijona prodatih primjeraka širom sveta. „[[In Your Eyes]]“ i „[[Love at First Sight]]“ takođe su postali međunarodni hitovi, dok je „[[Come into My World]]“ donela Minogue njenu prvu nagradu [[Grammy]] u kategoriji „Najbolji Dance Snimak“ 2004. godine. Da bi dodatno promovisala album, Minogue je krenula na svoju sedmu koncertnu turneju pod nazivom [[KylieFever2002]].

== Muzika i tekst pjesama ==
''Fever'' je prvenstveno [[dance-pop]] album sa istaknutim elementima [[disco]] muzike i [[europop]]a pod utjecajem 1970-ih.&lt;ref name=albumreviewallmusic&gt;{{cite web|last=True|first=Chris|title=Fever – Kylie Minogue|url=http://www.allmusic.com/album/fever-mw0000658212|publisher=AllMusic|access-date=21. juli 2013|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=albumreviewnme /&gt; [[BBC|BBC Music]] je napisao da album nije „čisti pop“, već ga karakterizira avanturističkiji zvuk orijentiran na ples.&lt;ref name=albumreviewbbc&gt;{{cite web|last=Hodges|first=Jacqueline|title=Kylie Minogue Fever Review|url=https://www.bbc.co.uk/music/reviews/nvrg/|publisher=[[BBC|BBC Music]]|access-date=22. juli 2013|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; ''[[New Musical Express|NME]]'' je identificirao „efekat filtrirane disco muzike“, opisan kao „onaj koji zvuči kao da ste zaronili pod vodu, a zatim ekstatično izronili po zrak“, radeći na raznim pjesmama na albumu.&lt;ref name=albumreviewnme&gt;{{cite web|last=Needham|first=Alex|title=Kylie Minogue : Fever|url=https://www.nme.com/reviews/5652|work=[[New Musical Express|NME]]|access-date=3. augusta 2013|date=12. septembar 2005|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; ''Fever'' je vidio kao „ažuriranje“ disco muzike sa albuma ''[[Light Years]]''.&lt;ref name=albumreviewnme /&gt; Nadalje, ''[[Stereogum]]'' je retrospektivno klasificirao album kao nu-disco album.&lt;ref name=&quot;turner&quot;&gt;{{cite web |last=Turner-Williams |first=Jaelani |title=''Fever'' Turns 20 |url= https://www.stereogum.com/2162104/kylie-minogue-fever-turns-20/reviews/the-anniversary/ |work=[[Stereogum]] |date=1. oktobar 2021 |access-date=27. decembra 2021 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Pjesme poput uvodne „More More More“ i posljednje „Burning Up“ primjeri su produkcije albuma pod utjecajem disco muzike. Prva je brza pjesma sa jakom bas linijom,&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt; dok je druga opisana kao spora disco pjesma.&lt;ref name=albumreviewallmusic/&gt; Elementi tinejdžerskog popa prisutni su u pjesmama poput „[[Love at First Sight]]“, koja počinje uvodom na električnom klaviru,&lt;ref name=albumreviewpopmatters&gt;{{cite web |last=Thompson |first=Jason |title=Kylie Minogue: Fever |url=https://www.popmatters.com/minoguekylie-fever-2496003895.html |work=[[PopMatters]] |access-date=22. juli 2013 |date=25. februar 2002 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; i „agresivnoj“ pjesmi „Give It to Me“.&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;&lt;ref name=albumreviewpitchfork&gt;{{cite web|last=Leone|first=Dominique|title=Kylie Minogue: Fever|url=http://pitchfork.com/reviews/albums/5313-fever/|work=[[Pitchfork Media]]|access-date=22. juli 2013|date=21. mart 2002|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=albuminfobillboard&gt;{{cite web|title=Fever|url=http://www.billboard.com/articles/news/76716/fever|work=[[Billboard]]|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;

Glavni singl „[[Can't Get You Out of My Head]]“ je „robotska“ dance i disco pjesma srednjeg tempa.&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian&gt;{{cite web|last=Dorian|first=Lynskey|title=The best No 1 records: Kylie Minogue – Can't Get You Out of My Head|url=https://www.theguardian.com/music/2012/may/31/kylie-minogue-cant-get-you-out-of-my-head|work=[[The Guardian]]|access-date=22. juli 2013|date=21. maj 2012|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Mnogi kritičari su smatrali da su razne pjesme na albumu, posebno „[[Come into My World]]“, slične pjesmi „Can't Get You Out of My Head“.&lt;ref name=albumreviewnme /&gt;&lt;ref name=albumreviewew&gt;{{cite web|last=Farber|first=Jim|title=Fever|url=https://ew.com/article/2002/03/01/fever/|work=[[Entertainment Weekly]]|access-date=3. augusta 2013|date=1. mart 2002|language=na engleskom}}&lt;/ref&gt; Naslovne pjesme „Fever“ i „Dancefloor“ crpe utjecaje iz [[synthpop]]a i klupske muzike.&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt;&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt;&lt;ref name=albumreviewpitchfork /&gt; „[[In Your Eyes]]“ sadrži naznake disco i [[techno]] muzike.&lt;ref name=albuminfobillboard /&gt; Manji uticaji [[ambijentalna muzika|ambijentalne muzike]] javljaju se u „atmosferskoj“ pjesmi „Fragile“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Minoguein vokalni izgovor se kreće od „senzualnog“ u „More More More“ do „slatkog“ u „Your Love“. Potonja pjesma sadrži instrumentaciju akustične gitare.&lt;ref name=albumreviewbbc /&gt; ''[[PopMatters]]'' je komentirao da Minogue „zna kako se izraziti kroz neodoljive melodije i zavodljive emocije“,&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Za razliku od Minogueinih prethodnih studijskih radova, ''Fever'' ne sadrži [[balada|balade]].&lt;ref name=albumreviewallmusic /&gt;

Tekst pjesme albuma ''Fever'' se uglavnom fokusira na teme ljubavi i uživanja.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; U pjesmi „Love at First Sight“, Minogue opisuje kako se zaljubila u svog partnera na „prvi pogled“ i kako je to dovelo do dobrih stvari koje su joj se dešavale.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Can't Get You Out of My Head“ je nazvana „misterijom“ jer pjevačica nikada ne pominje ko je njen objekat želje u pjesmi.&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /&gt; ''[[The Guardian]]'' je sugerisao da Minogue naziva svoju opsesiju ili „partnerom, izbegavajućim avanturom za jednu noć ili nekim ko ne zna da postoji“.&lt;ref name=cantgetyououtofmyheadtheguardian /&gt; Produkcija pjesme „Give It to Me“ je u suprotnosti sa njenim tekstom, gdje Minogue poziva svog partnera da „uspori“, ali ritam „ide u suprotnom smjeru i govori vašem telu da ga malo više pogura na plesnom podijumu“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; Tekst pjesme „Fragile“ je jednostavan i direktno usmjeren na „srce slušaoca“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Come into My World“ je „molba za ljubav“ dok Minogue poziva svog partnera u svoj život.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt; „Dancefloor“ se fokusira na pitanja poput suočavanja sa krajem veze, pri čemu Minogue slavi raskid tako što se „prepušta muzici“.&lt;ref name=albumreviewpopmatters/&gt;

== Informacija ==
Prvi singl &quot;[[Can't Get You Out of My Head]]&quot; je došao na vrh top lista mnogo država. Album je dospio na prvo mjesto na australskoj i mnogo europskih ljestvica i prodan je u preko 1,9 milijuna primjeraka samo u Velikoj Britaniji. Diljem svijeta prodano je 10 milijona primjeraka albuma. Postao je najprodavaniji album Minogue u Australiji, SAD, Kanadi i Rusiji.

Album je dosegao prvo mjesto u Australiji i tamo ostao pet tjedana. Na top ljestvici je ukupno ostao sedamdeset četiri tjedna, postavši najuspješniji album Minogue u toj zemlji, te je sedam puta certificiran kao platinast. U Novom Zelandu je bio na trećem mjestu. Album je uspjeh i drugdje, te je došao na prvo mjesto u Velikoj Britaniji gdje je ostao dva tjedna, a na ljestvicama ukupno sedamdeset tjedana. Album je dosegao broj treće mjesto na top listi [[Billboard 200]] i postao najuspješniji album Minogue u SAD.
 
Postoje tri različite verzije omota albuma. Na originalnoj verziji omota je Minogue odjevena u bijelo i drži [[mikrofon]]. Ova inačica distribuirana je u Australiji, Aziji, Europi i Latinskoj Americi. Kad je album objavljen u SAD i ponovno objavljen u nekim državama u Aziji, omot je zamijenjen drugom verzijom omota singla &quot;[[In Your Eyes]]&quot;. Ovaj omot je također dostupan u Kanadi. Omot izdanja na bonus disku je sličan izvornikom albumom ali s Minogue nosi plavi kostim.

== Singlovi ==
&quot;[[Can't Get You Out of My Head]]&quot; je objavljena kao singl u septembru 2001. u Europi i Australiji. Debitirala je na prvom mjestu top lista u Australiji, Irskoj i Velikoj Britaniji i ostala tjedna na ljestvici u svakoj od te tri zemlje. Bila je na visokim mjestima na ljestvicama u preko 40 država. Pjesma je objavljena 2002. godine u SAD i postala njen drugi hit na jednom od Top 10, došavši na sedmom mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]].
 
&quot;[[In Your Eyes]]&quot; je objavljena kao singl u februaru 2002. Dospjela je na najvišu poziciju u Australiji, Mađarskoj i Rumunjskoj, a u Velikoj Britaniji završila je na trećem mjestu, u Irskoj na šestom mjestu i u Kanadi na 11. mjestu. Nije objavljena u SAD.
 
&quot;[[Love at First Sight]]&quot; je objavljena kao singl u junu 2002. Dospjela je na drugo mjesto top ljestvice u Velikoj Britaniji i treće mjesto u Australiji. Pjesma je nominirana za Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2003. godine, nakon što je završila na prvom mjestu u SAD-u na dance ljestvici. Dospjela je na 23. mjesto na ljestvici [[Billboard Hot 100]] i sedmo na irskoj ljestvici.
 
&quot;[[Come into My World]]&quot; je kao singl objavljena u novmebru 2002. Pjesma je dospjela na četvrtom mjestu u Australiji, osmo u Velikoj Britaniji, 11. mjesto u Irskoj i 91. mjesto u SAD na [[Billboard Hot 100]]. Pjesma je dobila Grammy nagradu za najbolju dance pjesmu 2004. godine.

== Popis pjesama ==
{{Popis pjesama

| collapsed       = 
| naslov          = 
| extra_stupac    = Producent(i)
| autor_pjesme    = da

| skladba1        = More More More
| napomena1       = 
| autor1          = Tommy D, Liz Winstanley
| extra1          = Tommy D
| trajanje1       = 4:40

| skladba2        = [[Love at First Sight]]
| napomena2       = 
| autor2          = Kylie Minogue, Richard Stannard, Julian Gallagher, Ash Howes,
Martin Harrington
| extra2          = Stannard, Gallagher
| trajanje2       = 3:57

| skladba3       = [[Can't Get You Out of My Head]]
| napomena3      = 
| autor3         = Cathy Dennis, Rob Davis
| extra3         = Dennis, Davis
| trajanje3      = 3:49

| skladba4       = Fever
| napomena4      = 
| autor4         = Greg Fitzgerald, Tom Nichols
| extra4         = Fitzgerald
| trajanje4      = 3:30

| skladba5       = Give It to Me
| napomena5      = 
| autor5         = Minogue, Picchiotti, Anderson
| extra5         = Picchiotti
| trajanje5      = 2:48

| skladba6       = Fragile
| napomena6      = 
| autor6         = Davis
| extra6         = Davis
| trajanje6      = 3:44

| skladba7       = [[Come into My World]]
| napomena7      = 
| autor7         = Dennis, Davis
| extra7         = Dennis, Davis
| trajanje7      = 4:30

| skladba8       = [[In Your Eyes]]
| napomena8      = 
| autor8         = Minogue, Stannard, Gallagher, Howes
| extra8         = Stannard, Gallagher
| trajanje8      = 3:18

| skladba9       = Dancefloor
| napomena9      = 
| autor9         = Anderson, Dennis
| extra9         = Anderson
| trajanje9      = 3:24

| skladba10       = Love Affair
| napomena10      = 
| autor10         = Minogue, Stannard, Gallagher
| extra10         = Stannard, Gallagher
| trajanje10      = 3:47

| skladba11       = Your Love
| napomena11      = 
| autor11         = Minogue, Pascal Gabriel, Paul Statham
| extra11         = Gabriel, Statham
| trajanje11      = 3:47

| skladba12       = Burning Up
| napomena12      = 
| autor12         = Greg Fitzgerald, Tom Nichols
| extra12         = Fitzgerald, Nichols
| trajanje12      = 3:59
}}

== Top ljestvice ==
{{col-begin}}
{{col-2}}
=== Tjedni ljestvice ===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Top ljestvica
!Najviša&lt;br/&gt;pozicija
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija (ARIA Charts)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija (Ö3 Austria)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Ultratop Flandrija)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|14
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (Ultratop Valonija)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (''[[Billboard (časopis)|Billboard]]'')
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska (Tracklisten)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Europa (''Music &amp; Media'')
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Finska (Suomen virallinen lista)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|20
|-
|align=&quot;left&quot;|Francuska (SNEP)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|21
|-
|align=&quot;left&quot;|Grčka (IFPI)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Irska (IRMA)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Italija (FIMI)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|6
|-
|align=&quot;left&quot;|Japan (Oricon)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Mađarska (MAHASZ)
|align=&quot;center&quot;|8
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska (Album Top 100)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|7
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka (Offizielle Top 100)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland (RMNZ)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Norveška (VG-lista)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|4
|-
|align=&quot;left&quot;|Poljska (ZPAV)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|12
|-
|align=&quot;left&quot;|Španjolska (PROMUSICAE)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|9
|-
|align=&quot;left&quot;|Švajcarska (Schweizer Hitparade)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska (Sverigetopplistan)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|10
|-
|align=&quot;left&quot;|Velika Britanija (OCC)
| style=&quot;text-align:center;&quot;|1
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD ([[Billboard 200]])
| style=&quot;text-align:center;&quot;|3
|-
|}
{{col-2}}
=== Kraj godine ljestvice ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top ljestvica (2001)
!Najviša&lt;br/&gt;pozicija
|-
|Australija (ARIA Charts)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2001.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2001 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|5
|-
|Austrija (Ö3 Austria)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.austriancharts.at/2001_album.asp |title=Jahreshitparade 2001 |publisher=International Federation of the Phonographic Industry. Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na njemačkom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|24
|-
|Švajcarska (Schweizer Hitparade)
|align=&quot;center&quot;|18
|-
|Švedska (Sverigetopplistan)
|align=&quot;center&quot;|92
|-
|Velika Britanija (OCC)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20010107/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2001 |publisher=Official Charts Company |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|10
|-
!Top ljestvica (2002)
!Najviš&lt;br/&gt;pozicija
|-
|Australija (ARIA Charts)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2002.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2002 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|4
|-
|Belgija (Ultratop Flandrija)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/nl/annual.asp?year=2002&amp;cat=a |title=Jaaroverzichten 2002 |publisher=Ultratop (Flandrija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na holandskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|67
|-
|Belgija (Ultratop Valonija)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ultratop.be/fr/annual.asp?year=2002&amp;cat=a |title=Rapports Annuels 2002 |publisher=Ultratop (Valonija). Hung Medien |accessdate=19. februar 2011 |language=na francuskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|64
|-
|Francuska (SNEP)
|align=&quot;center&quot;|55
|-
|Novi Zeland (RMNZ)
|align=&quot;center&quot;|30
|-
|SAD (Billboard 200)
|align=&quot;center&quot;|82
|-
|Velika Britanija (OCC)&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.officialcharts.com/charts/end-of-year-artist-albums-chart/20020106/37502/ |title=End of Year Album Chart Top 100 – 2002 |publisher=Official Charts Company |accessdate=5. juli 2016 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|15
|-
!Top ljestvica (2003)
!Najviša&lt;br/&gt;pozicija
|-
|Australija (ARIA Charts)&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aria.com.au/pages/aria-charts-end-of-year-charts-top-100-albums-2003.htm |title=ARIA Charts – End Of Year Charts – Top 100 Albums 2003 |publisher=Australian Recording Industry Association |accessdate=11. januar 2011 |language=na engleskom}}&lt;/ref&gt;
|align=&quot;center&quot;|57
|-
|Velika Britanija (OCC)
|align=&quot;center&quot;|196
|}

=== Kraj decenije ljestvice ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Top ljestvica (2000–2009)
!Najviša&lt;br/&gt;pozicija
|-
|Australija (ARIA Charts)
|align=&quot;center&quot;|13
|-
|Velika Britanija (OCC)
|align=&quot;center&quot;|43
|}
{{col-end}}

== Prodaja i certifikacije ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
!Država
!Certifikacija
!Prodaja
|-
|align=&quot;left&quot;|Argentina (CAPIF)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|20&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Australija (ARIA)
|align=&quot;center&quot;|7× Platina
|align=&quot;center&quot;|490&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Austrija (IFPI)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|40&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Belgija (BEA)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|25&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Kanada (Music Canada)
|align=&quot;center&quot;|2× Platina
|align=&quot;center&quot;|200&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Danska (IFPI)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|25&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Francuska (SNEP)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|300&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Grčka (IFPI)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|15&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Mađarska (MAHASZ)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|20&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Nizozemska (NVPI)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|40&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Njemačka (BVMI)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|300&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Novi Zeland (RMNZ)
|align=&quot;center&quot;|2× Platina
|align=&quot;center&quot;|30&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Poljska (ZPAV)
|align=&quot;center&quot;|Zlata
|align=&quot;center&quot;|50&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Rusija (NFPF)
|align=&quot;center&quot;|Dijamant
|align=&quot;center&quot;|60&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Španjolska (PROMUSICAE)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|200&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Švajcarska (IFPI)
|align=&quot;center&quot;|2× Platina
|align=&quot;center&quot;|80.000
|-
|align=&quot;left&quot;|Švedska (GLF)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|80&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|Velika Britanija (BPI)
|align=&quot;center&quot;|5× Platina
|align=&quot;center&quot;|1&amp;nbsp;730&amp;nbsp;000
|-
|align=&quot;left&quot;|SAD (RIAA)
|align=&quot;center&quot;|Platina
|align=&quot;center&quot;|1&amp;nbsp;159&amp;nbsp;000
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.kylie.com Službena stranica Kylie Minogue] {{en icon}}

{{Kylie Minogue}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Albumi 2001.]]
[[Kategorija:Albumi Kylie Minogue]]</text>
      <sha1>9n7rrf6t06f2bii7jjoddtnt4ksmc8v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija fudbaler/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>129058</id>
    <revision>
      <id>42581299</id>
      <parentid>42580324</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:54:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kod */</comment>
      <origin>42581299</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4259" sha1="jolvfyd4n3ci30485zbvjjcs4voe1aq" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacijska podstranica}}&lt;/noinclude&gt;

== Korišćenje ==
=== Primjer ===
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = Marco van Basten
| slika                     = Marco van Basten (2).jpg
| punoime                   = Marcel van Basten
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = 31. oktobar 1964. godine
| rodnigrad                 = [[Utreht]]
| rodnadržava               = [[Holandija]]
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| pozicija                  = Napadač
| visina                    = 1,88 m
| trenutniklub              = 
| omladinskegodine          = 1981-1982
| omladinskipogoni          = [[Ajax]]
| godine                    = 1982-1987
| klubovi                   = [[Ajax]]
| nastupi(golovi)           = 172 (152)
| godine2                    = 1987-1993
| klubovi2                   = [[Milan]]
| nastupi(golovi)2           = 198 (125)
| reprezentacija            = [[Holandska nogometna reprezentacija]]
| nacionalnegodine          = 1981&lt;br /&gt;1983-1992
| nacionalneekipe           = [[Holandska nogometna reprezentacija U-21|Holandija U-21]]&lt;br /&gt;[[Holandska nogometna reprezentacija|Holandija]]
| nacionalninastupi(golovi) = 15 (13)&lt;br /&gt;58 (24)
| trenergodine              = 2003-2004&lt;br /&gt;2004-2008&lt;br /&gt;2008-2009
| trenerklubovi             = Jong Ajax&lt;br /&gt;[[Holandska nogometna reprezentacija|Holandija]]&lt;br /&gt;[[Ajax]]
| zadnjiuređaj              = 11. januar 2011. godine
}}

=== Kod ===
&lt;pre&gt;
{{Infokutija nogometaš
| imenogometaša             = 
| slika                     = 
| slika_širina              =
| punoime                   = 
| nadimak                   = 
| datumrođenja              = 
| rodnigrad                 = 
| rodnadržava               = 
| datumsmrti                = 
| gradsmrti                 = 
| državasmrti               = 
| nacionalnost              =
| državljanstvo             =
| visina                    = 
| pozicija                  = 
| trenutniklub              =
| brojnadresu               =
| datumimjestodebija        =
| omladinskegodine          = 
| omladinskipogoni          = 
| godine1                    = 
| klubovi1                   = 
| nastupi(golovi)1           = 
| godine2                    = 
| klubovi2                   = 
| nastupi(golovi)2           = 
| godine3                    = 
| klubovi3                   = 
| nastupi(golovi)3           = 
| godine4                    = 
| klubovi4                   = 
| nastupi(golovi)4           = 
| godine5                    = 
| klubovi5                   = 
| nastupi(golovi)5           = 
| godine6                    = 
| klubovi6                   = 
| nastupi(golovi)6           = 
| godine7                    = 
| klubovi7                   = 
| nastupi(golovi)7           = 
| godine8                    = 
| klubovi8                   = 
| nastupi(golovi)8           = 
| godine9                    = 
| klubovi9                   = 
| nastupi(golovi)9           = 
| godine10                   = 
| klubovi10                  = 
| nastupi(golovi)10          = 
| godine11                   = 
| klubovi11                  = 
| nastupi(golovi)11          = 
| godine12                   = 
| klubovi12                  = 
| nastupi(golovi)12          = 
| godine13                   = 
| klubovi13                  = 
| nastupi(golovi)13          = 
| godine14                   = 
| klubovi14                  = 
| nastupi(golovi)14          = 
| godine15                   = 
| klubovi15                  = 
| nastupi(golovi)15          = 
| reprezentacija            =
| nacionalnegodine1          = 
| nacionalneekipe1           = 
| nacionalninastupi(golovi)1 = 
| nacionalnegodine2          = 
| nacionalneekipe2           = 
| nacionalninastupi(golovi)2 = 
| nacionalnegodine3          = 
| nacionalneekipe3           = 
| nacionalninastupi(golovi)3 = 
| nacionalnegodine4          = 
| nacionalneekipe4           = 
| nacionalninastupi(golovi)4 = 
| trenergodine              =
| trenerklubovi             =
| zadnjiuređaj              =
}}
&lt;/pre&gt;

&lt;includeonly&gt;
[[Kategorija:Sportske biografske infokutije|Nogometaš]]
[[Kategorija:Fudbalski šabloni|Nogometaš]]
&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>jolvfyd4n3ci30485zbvjjcs4voe1aq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija fudbaler</title>
    <ns>10</ns>
    <id>129059</id>
    <revision>
      <id>42581298</id>
      <parentid>42580451</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:54:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581298</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12300" sha1="l8jc5h98bo774xpdpc74slw5cjaziz3" xml:space="preserve">&lt;includeonly&gt;{{Infokutija
|naslov         = {{{imenogometaša|{{{ime}}} }}} 
|tijelostil     = 
|sirina         = 25em
|iznad          = 
|iznadstil      = 

|slika          = {{#if: {{{slika|}}}|[[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{slika_širina|}}}|{{{slika_širina}}}|220px}}]] }}
|slikastil      = 
|tekst          = {{{tekst|{{{opis_slike|}}} }}} 
|captionstyle   = 
|zaglavljestil  = border-bottom:1px solid #b0c4de;
|oznakastil     = 
|podacistil     = 

|zaglavlje1     = Lični podaci
|oznaka1        = 
|podaci1        = 
|zaglavlje2     = 
|oznaka2        = Puno ime
|podaci2        = {{#if: {{{punoime|}}}|{{{punoime}}} }}
|zaglavlje3     =
|oznaka3        = {{nowrap|Datum rođenja}}
|podaci3        = {{{datumrođenja|{{{datum_rođenja}}} }}}
|zaglavlje4     = 
|oznaka4        = {{nowrap|Mjesto rođenja}}
|podaci4        = {{#if: {{{rodnigrad|}}}{{{mjesto_rođenja|}}} |{{{rodnigrad|{{{mjesto_rođenja}}} }}} }}{{#if: {{{rodnadržava|}}}{{{država_rođenja|}}}|, {{{rodnadržava|{{{država_rođenja}}}}}} }}
|zaglavlje5     =
|oznaka5        = Datum smrti
|podaci5        = {{#if: {{{datumsmrti|}}}{{{datum_smrti|}}}|{{{datumsmrti|{{{datum_smrti}}}}}} }}
|zaglavlje6     = 
|oznaka6        = Mjesto smrti
|podaci6        = {{#if: {{{gradsmrti|}}}{{{mjesto_smrti|}}} |{{{gradsmrti|{{{mjesto_smrti}}} }}}}}{{#if:{{{državasmrti|}}}{{{država_smrti|}}}|, {{{državasmrti|{{{država_smrti}}}}}} }}
|zaglavlje7     = 
|oznaka7        = Nacionalnost
|podaci7        = {{#if: {{{nacionalnost|}}}|{{{nacionalnost}}} }}
|zaglavlje8     = 
|oznaka8        = Državljanstvo
|podaci8        = {{#if: {{{državljanstvo|}}}|{{{državljanstvo}}} }}
|zaglavlje9     = 
|oznaka9        = Visina
|podaci9        = {{#if: {{{visina|}}}|{{{visina}}} }}
|zaglavlje10     = 
|oznaka10        = Nadimak
|podaci10        = {{#if: {{{nadimak|}}}|{{{nadimak}}} }}
|zaglavlje11     = 
|oznaka11        = Pozicija
|podaci11        = {{{pozicija}}}
|zaglavlje12     = {{#if: {{{trenutniklub|}}}{{{trenutačni_klub|}}}{{{brojnadresu|}}}{{{broj_u_klubu|}}}|Informacija o klubu }}
|oznaka12        = 
|podaci12        = 

|zaglavlje13     = 
|oznaka13        = Trenutni klub
|podaci13        = {{#if: {{{trenutniklub|}}}{{{trenutačni_klub|}}}|{{{trenutniklub|{{{trenutačni_klub}}}}}}}}
|zaglavlje14     = 
|oznaka14        = Broj na dresu
|podaci14        = {{#if: {{{brojnadresu|}}}{{{broj_u_klubu|}}}|{{{brojnadresu|{{{broj_u_klubu}}}}}} }}
|zaglavlje15     = 
|oznaka15        = Datum i mjesto debija
|podaci15        = {{#if: {{{datumimjestodebija|}}}|{{{datumimjestodebija}}} }}
|zaglavlje16     = {{#if: {{{omladinskipogoni|}}}|Omladinski pogoni }}
|oznaka16        = 
|podaci16        = 
|zaglavlje17     = 
|oznaka17        = 
|podaci17        = {{#if: {{{omladinskegodine|}}}{{{omladinskipogoni|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;width:31%;&quot;&gt;{{{omladinskegodine}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:69%;&quot;&gt;{{{omladinskipogoni}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
|zaglavlje18     = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|Profesionalni klubovi* }}
|oznaka18        = 
|podaci18        = 
|zaglavlje19     =
|oznaka19        = 
|podaci19        = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}{{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}|&lt;table style=&quot;width:100%;&quot;&gt;
{{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}{{{klubovi|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;width:31%;&quot;&gt;'''Godine'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:46%;&quot;&gt;'''Klub'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:22%; text-align:right;&quot;&gt;{{nowrap|'''Uta. (gol.)'''}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
{{#if: {{{godine|}}}{{{klubovi|}}}{{{nastupi(golovi)|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine1|}}}{{{klubovi1|}}}{{{nastupi(golovi)1|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine1}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi1}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)1}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine2|}}}{{{klubovi2|}}}{{{nastupi(golovi)2|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine2}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi2}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)2}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine3|}}}{{{klubovi3|}}}{{{nastupi(golovi)3|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine3}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi3}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)3}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine4|}}}{{{klubovi4|}}}{{{nastupi(golovi)4|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine4}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi4}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)4}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine5|}}}{{{klubovi5|}}}{{{nastupi(golovi)5|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td &gt;{{{godine5}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi5}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)5}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine6|}}}{{{klubovi6|}}}{{{nastupi(golovi)6|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine6}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi6}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)6}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine7|}}}{{{klubovi7|}}}{{{nastupi(golovi)7|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine7}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi7}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)7}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine8|}}}{{{klubovi8|}}}{{{nastupi(golovi)8|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine8}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi8}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)8}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine9|}}}{{{klubovi9|}}}{{{nastupi(golovi)9|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine9}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi9}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)9}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine10|}}}{{{klubovi10|}}}{{{nastupi(golovi)10|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine10}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi10}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)10}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine11|}}}{{{klubovi11|}}}{{{nastupi(golovi)11|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine11}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi11}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)11}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine12|}}}{{{klubovi12|}}}{{{nastupi(golovi)12|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine12}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi12}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)12}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine13|}}}{{{klubovi13|}}}{{{nastupi(golovi)13|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine13}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi13}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)13}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine14|}}}{{{klubovi14|}}}{{{nastupi(golovi)14|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine14}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi14}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)14}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine15|}}}{{{klubovi15|}}}{{{nastupi(golovi)15|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine15}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi15}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)15}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine16|}}}{{{klubovi16|}}}{{{nastupi(golovi)16|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine16}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi16}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)16}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine17|}}}{{{klubovi17|}}}{{{nastupi(golovi)17|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine17}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi17}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)17}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine18|}}}{{{klubovi18|}}}{{{nastupi(golovi)18|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine18}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi18}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)18}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine19|}}}{{{klubovi19|}}}{{{nastupi(golovi)19|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine19}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi19}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)19}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine20|}}}{{{klubovi20|}}}{{{nastupi(golovi)20|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine20}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi20}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)20}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine21|}}}{{{klubovi21|}}}{{{nastupi(golovi)21|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine21}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi21}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)21}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine22|}}}{{{klubovi22|}}}{{{nastupi(golovi)22|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine22}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi22}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)22}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine23|}}}{{{klubovi23|}}}{{{nastupi(golovi)23|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine23}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi23}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)23}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine24|}}}{{{klubovi24|}}}{{{nastupi(golovi)24|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine24}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi24}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)24}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{godine25|}}}{{{klubovi25|}}}{{{nastupi(golovi)25|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{godine25}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{klubovi25}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nastupi(golovi)25}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
}}
&lt;tr style=&quot;text-align:center;&quot;&gt;
&lt;td colspan=&quot;3&quot; style=&quot;width:100%; border-bottom:1px solid #b0c4de; text-align:center;&quot;&gt;{{#if: {{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalnegodine1|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalneekipe1|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)1|}}}|'''Nacionalna reprezentacija**''' &lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;width:31%;&quot;&gt;'''Godine'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:46%;&quot;&gt;'''Reprezentacija'''&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:22%; text-align:right;&quot;&gt;{{nowrap|'''Uta. (gol.)'''}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;
{{#if: {{{nacionalnegodine|}}}{{{nacionalneekipe|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{nacionalnegodine1|}}}{{{nacionalneekipe1|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)1|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine1}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe1}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)1}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{nacionalnegodine2|}}}{{{nacionalneekipe2|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)2|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine2}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe2}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)2}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{nacionalnegodine3|}}}{{{nacionalneekipe3|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)3|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine3}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe3}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)3}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{nacionalnegodine4|}}}{{{nacionalneekipe4|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)4|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine4}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe4}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)4}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
{{#if: {{{nacionalnegodine5|}}}{{{nacionalneekipe5|}}}{{{nacionalninastupi(golovi)5|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalnegodine5}}}&lt;/td&gt;
&lt;td&gt;{{{nacionalneekipe5}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;text-align:right;&quot;&gt;{{{nacionalninastupi(golovi)5}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt;}}
}}
&lt;/table&gt; }}
|zaglavlje20     = 
|oznaka20        = 
|podaci20        = 
|zaglavlje21     = 
|oznaka21        = 
|podaci21        = 
|zaglavlje22     = {{#if: {{{trenerklubovi|}}}|Trenirani klubovi }}
|oznaka22        = 
|podaci22        = 
|zaglavlje23     = 
|oznaka23        = 
|podaci23        = {{#if: {{{trenergodine|}}}{{{trenerklubovi|}}}|&lt;tr style=&quot;text-align:left;&quot;&gt;
&lt;td style=&quot;width:31%;&quot;&gt;{{{trenergodine}}}&lt;/td&gt;
&lt;td style=&quot;width:69%;&quot;&gt;{{{trenerklubovi}}}&lt;/td&gt;
&lt;/tr&gt; }}
|zaglavlje24   = {{Infobox medal templates
  |title = Medalje
  |medals = {{{medaltemplates|}}}
  |expand = {{{medaltemplates-expand|}}}
  }}
|oznaka24 =
|podaci24 =

|ispodstil       = color:#808080;
|ispod           = {{#if: {{{godine|}}}{{{godine1|}}}|&lt;small&gt;* Nastupi i golovi u profesionalnim klubovima koji se računaju samo za službene utakmice i tačni su do {{{zadnjiuređaj}}}. &lt;/small&gt;}} {{#if: {{{zadnjiuređajrep|}}}|&lt;br /&gt;&lt;small&gt;** Nastupi i golovi u nacionalnoj reprezentaciji tačni su do {{{zadnjiuređajrep}}}.&lt;/small&gt;}}
}}&lt;/includeonly&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}
[[Kategorija:Standardne infokutije|Fudbaler]]
[[Kategorija:Infokutije]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l8jc5h98bo774xpdpc74slw5cjaziz3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbi u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160062</id>
    <revision>
      <id>42581281</id>
      <parentid>42555919</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T13:53:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23679-21</username>
        <id>344340</id>
      </contributor>
      <comment>/* Promene za vreme građanskog rata u Hrvatskoj */</comment>
      <origin>42581281</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76960" sha1="l4luutfutyk3pg75wnp97eeefd6fwpr" xml:space="preserve">{{ambox
| vrsta       = sitnica
| slika       = [[File:Unbalanced_scales.svg|40px]]
| tekst       = '''[[Wikipedia:Neutralno gledište|Neutralnost]] ovog članka je [[Wikipedia:Spor oko nepristrasnosti članka|osporena]].'''&lt;br/&gt;Molimo da prije uređivanja članka sporne rečenice razmatrate na stranici za [[{{TALKPAGENAME}}|razgovor]].
}}

'''Srbi''' su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]] [[manajina|nacionalnu manjinu]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]].

Po popisu stanovništva iz [[2001]]. Srba je bilo 201.631 i činili su 4,54% stanovništva Hrvatske.&lt;ref name=&quot;DZS1&quot;&gt;{{Cite web |title=Stanovništvo prema narodnosti, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Graphs/narbars_body.html#IDX1 |access-date=2012-06-27 |archive-date=2008-06-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080621095636/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/Graphs/narbars_body.html#IDX1 }}&lt;/ref&gt; U odnosu na [[1991]]. godinu, kada ih je bilo 581.663 i kada su u ukupnom broju stanovništva učestvovali sa 12,2%, broj Srba u Hrvatskoj je smanjen za dve trećine. Goleme demografske promene zbile su se usled građanskog rata u Hrvatskoj, a najveći egzodus Srba iz Hrvatske odigrao se tokom [[Operacija Oluja|Operacije Oluja]].
[[Ustav Republike Hrvatske|Božićnim Ustavom]] iz 1990. godine [[Hrvatski Sabor|Sabor Republike Hrvatske]] je srpskom narodu ukinuo status konstitutivnog naroda u Hrvatskoj koji im je potvrđen odlukama trećeg zasjedanja [[ZAVNOH|ZAVNOH-a]], a koji im je bio priznat u Habsburškoj Monarhiji Vlaškim statutima i posle ponovljen kao jednakopravni narod s pismom Austro-Ugarskoj. Isti taj Ustav odluke ZAVNOHa spominje kao temelje državnosti no zanemaruje prvu odluku Deklaracije o osnovnim pravima naroda i građana demokratske Hrvatske: ''Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravnopravni.'' Najpoznatiji Srbin iz Hrvatske je znanstvenik [[Nikola Tesla]].

== Demografija ==
[[Demografska historija Srba u Hrvatskoj]]{{Glavni članak|Demografska istorija Srba u Hrvatskoj}}

Najveći broj Srba u Republici Hrvatskoj živi u [[Zagreb]]u.&lt;ref name=&quot;DZS3&quot;&gt;{{Cite web |title=Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opštinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02.html |access-date=2012-06-27 |archive-date=2019-05-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190519065506/https://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_02/H01_02_02.html }}&lt;/ref&gt; Posle Zagreba, najveći broj Srba živi na [[Banija|Baniji]], [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]], [[Severna Dalmacija|Severnoj Dalmaciji]], [[Slavonija|Slavoniji]], zapadnom [[Srem]]u i [[Baranja|Baranji]].&lt;ref name=&quot;DZS3&quot;&gt;[Stanovništvo pprema narodnosti po gradovima/opštinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Manji broj Srba živi u južnoj [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Bilogora|Bilogori]], [[Moslavina|Moslavini]], [[Gorski kotar|Gorskom kotaru]] i [[Istra|Istri]].&lt;ref name=&quot;DZS3&quot;&gt;[Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opštinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

17 opština u Republici Hrvatskoj ima većinsko srpsko stanovništvo:
* [[Dvor (grad)|Dvor]] i [[Vrginmost]] u [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]];
* [[Vojnić]] i [[Krnjak]] u [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]];
* [[Donji Lapac]] i [[Vrhovine (Lika)|Vrhovine]] u [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]];
* [[Erdut]], [[Jagodnjak]], i [[Šodolovci]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]];
* [[opština Biskupija]], [[Civljane]], [[Ervenik]], i [[Kistanje]] u [[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninskoj županiji]];
* [[Borovo (Slavonija)|Borovo]], [[Markušica]], [[Negoslavci]], i [[Trpinja]] u [[Vukovarsko-sremska županija|Vukovarsko-sremskoj županiji]].

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine u četiri županije u ukupnom broju stanovnika Srbi učestvuju sa više od 10%: u [[Vukovarsko-sremska županija|Vukovarsko-sremskoj županiji]] (15,6%), [[Sisačko-moslavačka županija|Sisačko-moslavačkoj županiji]] (11,7%), [[Karlovačka županija|Karlovačkoj županiji]] (11,0%) i [[Ličko-senjska županija|Ličko-senjskoj županiji]] (11,5%).&lt;ref name=&quot;DZS3&quot;&gt;[Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opštinama, popis 2001, Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt;

Broj Srba je 1991. bio puno veći, kada ih je bilo 581,663 &lt;ref&gt;[http://www.vojska.net/eng/armed-forces/croatia/about/population/ Population of Croatia 1931-2001&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; čineći 12,2% stanovništva Hrvatske.
U popisu stanovništva 1971. je u [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatskoj]] zabeležen najveći broj Srba, njih 626,789 (preko 14% stanovništva).&lt;ref&gt;[http://www.osa.ceu.hu/files/holdings/300/8/3/text/85-4-120.shtml Yugoslavia Census&lt;!-- Bot generated title --&gt;]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, [[Hrvatski jezik|hrvatskim]] kao maternjim jezikom govori 4.265.081 (96,12%) stanovnika Hrvatske, dok 44.629 (1,01%) stanovnika govori [[srpski jezik]] kao maternji&lt;ref name=&quot;DZS2&quot;&gt;{{Cite web |title=Stanovništvo prema materinskom jeziku po gradovima/opštinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html |access-date=2012-06-27 |archive-date=2014-03-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140320141529/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/Popis/H01_02_03/H01_02_03.html }}&lt;/ref&gt;, što je značajno manje od 201.631 (4,54%), koliko se stanovnika Hrvatske nacionalno izjasnilo kao Srbi.&lt;ref name=&quot;DZS3&quot;&gt;[Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/opštinama, popis 2001., Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske&lt;!-- Bot generated title --&gt;]&lt;/ref&gt; Prema metodologiji hrvatskog Državnog zavoda za statistiku, pod maternjim jezikom se podrazumeva jezik koji je osoba naučila u ranom detinjstvu, odnosno, ako se u domaćinstvu govorilo nekoliko jezika jezik koji osoba smatra svojim maternjim.&lt;ref name=&quot;DZS4&quot;&gt;{{Cite web |title=Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske; Popis 2001., Metodološka objašnjenja, pod tačka 7. Definicije i objašnjenja uz iskazane rezultate Popisa 2001.&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm |access-date=2012-06-27 |archive-date=2012-11-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121113160549/http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Census2001/census_met.htm }}&lt;/ref&gt;

=== Promene za vreme drugog svjetskog rata ===
{{main|Demografski gubici Jugoslavije u drugom svjetskom ratu}}
Tokom drugog svjetskog rata broj Srba u Hrvatskoj je osjetno smanjen usled genocida i ratnih stradanja. Između predratnog popisa iz [[1931]]. i prvog posleratnog popisa iz [[1948]]. godine, broj Srba na području današnje Republike Hrvatske smanjen je za oko 90.000 ljudi:

::::::::{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; width:60%;&quot;
!Srbi
! class=&quot;background: red; color: purple&quot; |[[Hrvatska]]&lt;ref&gt;[http://www.vojska.net/hrv/oruzane-snage/hrvatska/o/stanovnistvo/ Croatia Population 1931 – 2001] Retrieved 26 December 2010.&lt;/ref&gt;
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot;| '''1931 popis stanovništva'''
| style=&quot;text-align:right; width:100px;&quot;| 633.000
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | '''1948 popis stanovništva'''
| style=&quot;text-align:right;&quot;| 543.795
|-
|class=&quot;hintergrundfarbe6&quot; | '''Razlika'''
| style=&quot;text-align:right;&quot;| '''- 89,205''' 
|}

=== Promene za vreme građanskog rata u Hrvatskoj ===

[[Datoteka:Serbs in Croatia.jpg|minijatura|300px|Gradovi i općine u Hrvatskoj prema udjelu Srba u ukupnom stanovništvu prema popisu iz 2011.]]
Najveći pad broja Srba u Hrvatskoj se dogodio za vreme Domovinskog [[Rat u Hrvatskoj|Rata u Hrvatskoj]] 1991-1995. Većina Srba, njih 200.000 (2005). nastavlja da i dalje živi u izbeglištvu u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Croatia: Operation &quot;Storm&quot; - still no justice ten years on {{!}} Amnesty International&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://web.amnesty.org/library/index/engeur640022005 |access-date=2005-12-16 |archivedate=2005-12-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051216105101/http://web.amnesty.org/library/index/engeur640022005 |deadurl=no }}&lt;/ref&gt;

Prema popisu stanovništva iz 1991., poslednjem pre početka rata, u Hrvatskoj je živelo 581.663 Srba. U ukupnom stanovništvu Hrvatske, procentualno, [[Srbi]] i [[Hrvati]], odnosno pripadnici [[Pravoslavlje|pravoslavne]] i [[Rimokatolička crkva|katoličke]] veroispovesti su učestvovali sa:
* Hrvati 78.1%, katolici 76.5%
* Srbi 12.2%, pravoslavci 11.1%

Za vreme rata, velike promene u prostornom rasporedu Srba u Hrvatskoj i njihovom broju dogodile se se u dva navrata: na početku, tokom 1991, i zatim na kraju rata, tokom 1995. godine.

Posle [[Rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], udeo [[Srbi|Srba]] i [[Hrvati|Hrvata]], odnosno pripadnika [[Pravoslavlje|pravoslavne]] i [[Rimokatolička crkva|katoličke]] veroispovesti je sledeći:
* Hrvati 89.6%, katolici 87.8%
* Srbi 4.5%, pravoslavci 4.4%

Na početku rata najveći deo Srba proteran je s područja [[Bilogora|Bilogore]] i Severozapadne [[Slavonija|Slavonije]], dok je na kraju rata, tokom 1995. u operacijama [[Operacija Bljesak|Bljesak]] i [[Operacija Oluja|Oluja]] većina srpskog stanovništva izbegla sa područja Zapadne [[Slavonija|Slavonije]], [[Banija|Banije]], [[Kordun]]a, [[Lika|Like]] i Severne [[Dalmacija|Dalmacije]].

== Historija ==
=== Rani srednji vek ===
[[Datoteka:Манастирска црква у Крупи на Врбасу.jpg|mini|[[Manastir Krupa]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]], sagrađen [[1317]]. godine, najstariji je sačuvani srpski manastir u Hrvatskoj.]]
Srbi su se na teritorije koje su ušle u sastav Hrvatske posle [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]], naselili i davno pre seobe pod vođstvom [[Arsenije Čarnojević|Arsenija Čarnojevića]] [[1690.]] godine. 
Argumenti drevnog prisustva Srba su u predajama Krajišnika. Apostol Pavle putovao je kroz rimsku provinciju Dalmaciju i  zatekao kolonizovane Rimljane u primorskim i posavsko - podunavskim gradovima. U selima je sreo unuke domorodaca, desetkovanih u Panonskom ustanku 9. godine. Pavlova propovijed Jevanđelja je većinu domorodaca okrenula Hristu i ostavila dubok trag u predanju našeg naroda. Do ovih dana Krajišnici u blizini Kistanja su pokazivali kud je apostol Pavle prolazio. Rimokatolički poznavaoci Dalmacije od XVII stoljeća beležili su da pravoslavni manastir Krka čuva to predanje. Papa Jovan X potvrđuje ovo predanje po kome su Sloveni Dalmacije, dakle Srbi, od početka sabrani u apostolsku Crkvu. Već tada je uspostavljen srpski kontinuitet u Dalmaciji. Biograf Teodosije beleži da je Sveti Sava bio arhiepiskop Dalmacije i Dakije. O Srbima u Dalmaciji postoje drevna arheološka svedočanstva. Najstarija poznata potiču iz Resanovaca kod Grahova. Onde je otkrivena gromila iz poslednje četvrtine IV veka, direktno uz rimski put. Pisani podaci objašnjavaju pojavu te i drugih gromila, odatle i iz Crljivice. U delu cara Konstantina VII Porfirogenita (913-959) poznato je da Srbi vode poreklo iz zemlje Bojki (današnje razvođe Tise, Dnestra i Sana, u Galiciji). Član delegacije koja je pregovarala sa Hunima Prisk beleži da 434. Boiski (Bojki, odnosno neki Srbi), i sa njima drugi, prilaze Vizantiji, a Huni traže da ih Vizantija odbije. Očigledno su pred Hunima koji 375. provaljuju u Evropu krenuli u seobu na Dunavu i potom se naselili na tlu Dalmacije, kao rimski saveznici. Tokom V veka dešava se svega pojava novih forma posuđa, raširenih u VI veku. Među njima su neke posude prilagođene za drugačiji način spremanja hrane, na ognjištu. Menja se kultura rimskog doba u Dalmaciji. To je indikator vremena dolaska Srba sa severa. Istočni Goti su između 486. i 535. vladali važnim delovima Dalmacije ali nisu ostavili važnog fizičkog traga, nego samo pojedinačne grobne nalaze, na pravcu od Kašića do Sremske Mitrovice. Zdenko Vinski na Greblju u Kninu istraženih 218 grobova iz VI veka pripisuje starosedeocima, uz neznatno prisustvo predmeta germanskog porekla. Groblje odaje regionalne odlike, osobene za Dalmaciju VI veka. Verovatno su sahranjivani Srbi. U oblasti Knina do sada nisu ostavljene gromile uz crkve ranovizantiskog doba (Tepljuh, Sučević i Čuker u Mokrom Polju), kao u Cimešama kod Petrovca.

Nova srpska plemena stižu po doseljavanju Avara u Panoniju. Isteravaju Langobarde u Italiju. Srbi se naseljavaju u Dalmaciji i na Dunavu kao vizantijski Krajišnici. Sa sobom su doneli prepoznatljivo grnčarstvo i obnavljaju običaj spaljivanja pokojnika sa konjem. Negdje u to vrijeme stiže još jedno slovensko pleme (Duljebi?) i naseljava se u primorju Dalmacije, između Splita i Trsta. Verovatno između 597. i 615. usledila je i avarska najezda na Dalmaciju. Stradalo je gradsko stanovništvo, pretežno latinskog jezika. Zbog potiskivanja Latina iz unutrašnjosti, došlo je do podele između Latina nastanjenih u primorskim gradovima i već bar tri veka starosedelačkih Srba-Slovena. Sve se završilo oko 615 srpsko-slovenskim osvajanjem glavnog grada Dalmacije Salone (Solin kod Splita). Napad je izazvan prethodnim napadom Latina iz Trilja na Slovene, vjerovatno Srbe nastanjene sa druge strane Cetine. 641 se primirilo neprijateljstvo između Srba i Latina, kada su solinskim izbeglicama u Dioklecijanovoj palati, na zahtjev vizantijskih careva, Srbi omogućili da iskopaju mošti mučenika iz Salone i prenesu ih u Split. Srbi su kao saveznici Vizantije, bili stari neprijatelji Langobarda u Italiji, koji su za saveznike našli Bugare. Napadom Bugara može da se veže skrivanje ostave bronzanih matrica za izradu ukrasa, nađene u selu Pliskovo kod Biskupije. Bugari su potom otišli za Italiju. Langobardi su ih naselili u Beneventu, odnosno u zaleđu Siponta gdje su Srbi probali da se nasele. Naseljaanjem su ugrožavali langobardsku vlast na jugu Italije. Srbi i Sloveni u Istri i primorju takođe su stupili u prijateljske odnose sa Vizantijom. Nema zasad drugih arheoloških podataka o ranom srednjem veku. Crkve ranovizantijskog doba, poput one u Cimešama kod Petrovca, a verovatno u Sučevićima - Mokrom Polju i Tepljuhu, nastavile su da žive. Ustanovljena je izgradnjazida oko veće gromile u Uzdolju u blizini otkrivene crkve, gdje je održavan kult pretka, najkasnije od VII veka, verovatno osnivača tamošnjeg naselja.

Dr Velimir Branković pominje da su [[Južni Sloveni]], odnosno Srbi i [[Hrvati]] svoje prve države dobili u [[Panonija|Panoniji]] pod [[Vojimir]]om i [[Ljudevit Posavski|Ljudevitom Posavskim]] oko [[796]]. godine. Srbi su imali i pod [[Višeslav]]om i [[Radoslav]]om [[800]]. godine. 
Sudbonosno se stvari menjaju sa širenjem Franaka. Car Karlo Veliki i rimski papa želeli su da Dalmaciju uključe u granice zamišljenog obnovljenog Zapadnorimskog carstva. Franci su isprovokovali rat rat i napali 802. vizantijsku Dalmaciju (primorske gradove) i Srbiju pod knezom Višeslavom. Srbi su pružili najjači otpor napadu nadmoćnijeg neprijatelja. Pružen je u tvrđavama Bribir, Knin, Čuker kod Mokrog Polja, i dalje niz Unu. Mir je zaključen između Vizantije i Franačke 812. u Ahenu. Vizantiji su ostala ostrva između Istre i Trogira i primorski gradovi Zadar, Trogir i Split, u koje se tada u većem broju doseljavaju Srbi. Ostala je bez primorja od Istre do Nina, gdje su naseljeni franački saveznici Hrvati pod guduščanskim knezom Ljudemislom. Srbija je ostala bez svoje pokrajine Like, gde su naseljeni Guduščani pod knezom Bornom, bez prostora jugozapadno od Dinare sa Cetinom gde su naseljeni Hrvati sa severozapada Panonske nizine, i bez Zahumlja gdje su se naselili Liciki sa Visle. Franački baroni iz Knina su uspostavili u Biskupiji manastir sa crkvom franačke arhitekture, gdje su se sahranjivali. Iz Knina su vladali naseljenim Hrvatima. Drugo franačko groblje obrazovano je u Vrlici. I pre primanja hrišćanstva Srbi u Dubrovniku bili su Srbi.

Hrvati dolaze sa područja preovlađujuće huno-bugarske kulture kao što je sahranjivanje pokojnika sa prilozima u hrani i doneli su nove navike u krajeve u koje su došli kao franački trabanti. Sredinom IX veka se Franačka podelila i država pod vođstvom franačkih barona Hrvatska uspela je da se osamostali. Kratkotrajno je ojačala tokom X veka uz pomoć Franačke i iznuđivala danak vizantijskim primorskim gradovima. Kada su Bugari napadali kneževinu Srbiju sa istoka i 924. čak uspjeli da je najvećim dijelom zauzmu, Hrvatska je upravo u vrijeme iskoristtila da zauzme i taj dio Srbije, Liku i Plivu. U Šipovu je otkriveno srpsko groblje, sa stavljanjem trizne u grob, u kome dolazi do privremenog prekida sahranjivanja u X stoljeću, baš kada je Hrvatska osvojila taj dio Srbije. Srpske izbjeglice u Hrvatskoj, koje beleži car Konstantin Porfirogenit posvedočene su nakitom iz Biskupije, nalik onom iz Matičana i Čečana na Kosovu. Natpisi sa pomenima vladara svedoče o hrvatskom osvajanju Kninske krajine. Raskolom u hrišćanskoj crkvi [[1054]]. godine nastala je podela između Srba i Hrvata na pravoslavce (istočne hrišćane) i katolike (zapadne hrišćane). Slabljenjem Franačke države tokom XI veka opada država Franačkih barona Hrvatska. Kninska krajina u vreme kraljeva Mihaila i Bodina, ako ne i cela Hrvatska, povremeno bivaju uključeni u granice Srbije. Arheološki potvrđuje glagoljičko - ćirilički natpis iz crkve na Kapitulu kod Knina koji svedoči o primjeni zabranjene slovenske službe u crkvi, zabranjene od pape. U to vreme Rim je vodio borbu da svuda svede liturgiju na jednu latinsku, i brisao je sve razlike. Zato su podržali Mađare da osvoje Dalmaciju i onemoguće ujedinjenje zapadnih predela Srbije sa maticom. Izgradnja crkvi sa poprečnim travejima u Uzdolju, Mokrom Polju i drugde svedoči o Bodinovoj vlasti. Mada se crkva podelila, u dubrovačkim katoličkim porodicama se vekovima posle slavila krsna slava i bili su sačuvani mnogi srpski običaji. Spajala ih je ljubav prema narodu, međusobno poštovanje i osećaj slobodoumlja. U srpskim državama [[Bodin]]a, [[Miroslav]]a i posebno [[Nemanjići|Nemanjića]] na [[Balkan]]u, slobodno je radila [[Katolička crkva]], dok je [[Pravoslavna crkva]] imala svoje centre u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Slavonija|Slavoniji]], [[Južna Ugarska|Južnoj Ugarskoj (Vojvodini)]] i staroj (banskoj) Hrvatskoj: [[Mljet]], Krupa, Krka, [[Krušedol]], [[Hopovo]], [[Orahovica]], [[Marča]], [[Sremski Karlovci]]... Mada je papa podržavao Mađare i onemogućavao ujedinjenje, povratak srpskih pretežno stočarskih rodova nastavljen je pod mađarskom okupacijom. U XI-XII veku Mađarska je bila zemlja uglavnom slovenske kulture, gde pravoslavni dugo nisu bili proganjani. Srpkinja Jelena je bila žena kralja Bele II. Njen brat Beloš bio je namesnik njenom maloletnom sinu Gezi II (1141-1162) i ban Hrvatske. Na brdu Spas u Kninu u groblju iz XI-XII veka, korišćeno verovatno do tatarske najezde 1242, nađen je nakit koji u najvećoj meri odgovara onom otkrivenom u poslednje vreme u Podgorici, Čačku i kod Kruševca. Pravoslavna crkva svo vreme opstala je u Dalmaciji, što manastiri Krka, Dragović, Rmanj i brojne isposnice. Kaluđeri iz Krupe na Vrbasu osnivaju Krupu na Zrmanji, jer su se sklonili kod svojih.

=== Razvijeni srednji vek ===
U Dalmaciju se doseoba novih Srba u razvijenom srednjem veku desila u nekoliko talasa. 1305 se desila prva seoba Srba. Svoje hramove, imanja i kuće [[Srbi]] su već tada imali u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] još pre Kosovskog boja. [[Manastir Krupa]] podignut je [[1317]]. godine. Sledeća seoba je bila 1338. godine. Velikaš Mladen Šubić bio je te godine u sukobu s kninskim knezom Nelipićem. Od bosanskog bana Stevana Kotromanića Šubić je zatražio vojsku nego i narod koji će da naseli opustela mesta oko Skradina i reke Krke. Srbi su osnovali [[manastir Krka]] [[1345]]. godine. Sestra cara Dušana Jelna udala se za Mladena Šubića 1347 što je bio dalji podsticaj za doseljavanje Srba u severnu Dalmaciju. Nakon muževljeve smrti 1348. godine ona je postala gospodarka gradova Klisa i Skradina. Vojska srpskog cara pod dvoje njegovih vojvoda stigla je u Jelenine gradove u jesen ili zimu 1355. godine . Nije se u njima nije dugo zadržala, pošto je Dušan već bio mrtav. Vojska se vratila, a komandant vojsko Ðuraš Ilijić grad Skradin predao je Mlečanima. U okolinu Skradina i Klisa naselili su se Srbi, većinom iz Hercegovine. Srpski car Dušan je tada slao svoje mlade vlasteline u Dubrovnik, da se nauče zapadnjačkim načinima ophođenja. 1371 godine prešlo iz Bosne mnogo srpskog naroda prema podacima iz “Dalmatinske hronike” zadarskog nadbiskupa. Srbi su se nastanili u bregovitim stranama Dalmacije. Tih Srba, “Vlaha-šizmatika”, bivalo je sve više, tako da su zabeleženi u Zadru, Šibeniku, Obrovcu a stigli su i pred zidine grada Trogira. Bosansko srpski kralj Tvrtko 1390. zavladao je Dalmacijom i njena vrata doseljavanje Srba još su šire otvoren. 
Pod kraljem Tvrtkom Knin je opet bio u srpskoj državi. Mramorovi (stećci), poznati iz Biskupije, Uzdolja, uz Sveti Spas na Cetini i širom Krajine su svedočanstvo srpskog pravoslavnog stanovništva. Natpisi ukoliko ga imaju su ćirilički. U istraživanim grobovima zabeležena je trizna, i prepoznatljiva srpska grnčarija, poznata iz Mokrog Polja, Cetine i Bribira. Novi talasi Srba u Tvrtkovo vreme su stizali, naročito na prostore Knina. U vreme kralja Stevana Dabiše, Tvrtkovog nasljednika, 1394. i 1397. godine, kada su Turci izvršili prodore u Bosnu, došlo je do novog talasa iseljavanja Srba u Dalmaciju, naročito oko Knina, u Kninsko Polje, Golubić, Pađene, Polaču. Između dva napada Srbi su podigli manastir Dragović [[1395]] i tada je već u Dalmaciji bilo mnogo srpskih pravoslavnih hramova. 
Nova seoba bila je između 1413. i 1417. godine, kada je u Dalmaciju prešlo tako mnogo Srba, da se odatle moglo da dobije 5,000 dobrih vojnika. Organizovano doseljavanje Srba u Slavoniju vršeno je i za vreme vladavine [[Dragutin|kralja Dragutina]], a zatim [[Despot Stefan Lazarević|despota Stefana Lazarevića]] i [[Despot Đurađ Branković|despota Đurđa Brankovića]]. Ženidbom hrvatskog bana [[Urlih Celjski|Urliha Celjskog]] sa despotovom ćerkom [[Katarina Branković|Katarinom Branković]] [[1434]]. godine, Srbi se masovnije naseljavaju i u severnu Hrvatsku: [[Medvedgrad]] kod [[Zagreb]]a, [[Kalnik]], [[Križevci|Križevce]] i [[Koprivnica|Koprivnicu]]. Bili su to većinom vojnici, mladi, neoženjeni, koji su se tu i orodili sa Hrvatima, prelazili na katoličanstvo i njihovi potomci vremenom su postajali Hrvati. 1450. godine iz Bosne je prešao veći broj Srba u današnje Kotare i tada je naseljena Kula Atlagića, u kojoj je podignuta srpska pravoslavna crkva, kao i u Pađenima, Polači, Golubiću i Kninskom polju,  kao najubedljiviji dokaz o prisustvu Srba u tom delu Dalmacije. Inače to su bila vremena u kojima je verska pripadnost bila mnogo izraženija nego nacionalna. Ljudi tog doba, dakle, više su se određivali po verskoj ili jezičkoj, odnosno plemenskoj pripadnosti. Naravno, bilo je i suprotnih migracija i dešavanja. O poreklu ovih davno doseljenih starih srpskih porodica u katoličku Hrvatsku svedoče samo još njihova nepromenjena prezimena, čuvena i u starom kraju: Brankovići, Borići, Ivkovići, Jugovići, Draškovići, Marčetići, Milićevići, Poznanovići, Radinovići... 
Promene su se u ovoj oblasti desile pošto su Srbiju (1459), Bosnu (1463), Hercegovinu (1482) i Zetu (1499) osvojili Turci a primorsku Dalmaciju zauzela Venecija. Masa iseljenika iz dinarske zone, naročito iz Bosne i Hercegovine, prodrla je u jadranske oblasti, na zemljište hrišćanske države, mletačke republike, i ovo je bilo od presudnog značaja za docniji razvitak primorja. Turci su se učvrstili u Bosni i osvojili od Ugarske i Mletačke republike delove Dalmacije i zatim sami sprovodili preseljavanje Srba u svoje pogranične oblasti. Poznato je da se sa svojom pratnjom u Dubrovniku nastanila srpska srednjovekovna vlastela koju su Turci lišili imanja, U pratnji je bilo guslara koji su pevali o slavi srpskih junaka. U 16. veku već po celoj Dalmaciji znanje o tome bilo rašireno. Doseljeni pravoslavci su kotlini između Drniša i Knina u dalmatinskoj Zagori dali su ime Kosovo, po polju na kome je bila čuvena bitka. Svi zagorski Srbi na tom Kosovu skupljaju se 15/28 juna svake godine. 1574 godine u jednom izveštaju mletačkog guvernera u Splitu, a reč je o podeli životnih namirnica stanovništvu: zabeleženo je da jedan slepac, stari uskok koga vodi unuka, vraća se s onim što je dobio pevajući pesmu o Kraljeviću Marku a narod je u horu prihvata: svi su je znali. Od 1523. do 1527. godine, iz Bosne, Hercegovine i Stare Srbije izvedena najveća seoba Srba u Dalmaciju u Kninsku krajinu, Bukovicu u Kotare. Doselelo više hiljada srpskih porodica sa mnogim sveštenicima u mjesta napuštena od starosedelaca Srba, prema Končarevićevom srpskom ljetopisu i zvaničnom izveštaju mletačkoj vladi iz 1527. godine. Tada su podignute mnoge pravoslavne crkve, primjerice u Biljanima, Ostrovici, Karinu, Ðevrskama, Kistanjama, Biovičinom Selu, Radučiću, Mokrom Polju, Žagroviću. Srpsko gospodarstvo nad Kalnikom trajalo je npr. čitavih sto godina, do [[1537.]] i [[Nikola Hercegović|Nikole Hercegovića]]. Zbog toga se srbstvo ponajbolje i očuvalo, tvrdi [[dr Velimir Branković]], baš u Slavonskoj krajini. Nedugo nakon srpske seobe, od 1537. do 1540. godine, došlo je do mletačko-turskog rata i podijele Dalmacije između Mletačke republike i Otomanskog carstva. Republika je zadržala uski primorski pojas s gradovima dok je Turskoj pripao kontinentalni dio koji obuhvata Kotare, Bukovicu, Kninsku krajinu u okviru novostvorenog Ličkog sandžaka, zatim Kosovo polje, Cetinsku krajinu i druge delove s druge strane reke Krke. Nema pouzdanih brojeva koliko je bilo Srba u turskoj Dalmaciji. Zvanični izveštaj za mletačku Dalmaciju iz 1575. godine pominje 40.656 duša, od kojih 13.297 Srba. Vatikan je u hrvatskom katolicizmu gledao kao jedno borbeno jezgro protiv šizmatika, a sa juga stvarao je slično jezgro, Arbanase. Arbanasi su sve vidnije pristajali uz tursku vlast i postajali sve oštrija snaga protiv Srba. Vatikan je u pokatoličavanju Arbanasa tražio saveznika protiv Srba, a ne saveznika koji bi bio udružen sa Srbima, pogodan za borbu protiv islamskog nadiranja.  Takvom stavu Vatikana odgovarao je i onaj pokolj Srba u severnoj Albaniji (Skadar - Đakovica) još 1574. od strane sve izraženijih srpskih protivnika Albanaca. Na svim kontinentima je Vatikan uspeo da naturi katoličanstvo priznajući mu grubi feudalni poredak - uobraženost i nakićenost verskih vlastodržaca počev sa najvišeg mesta. Ispred svojih vrata, na istočnoj obali Jadrana,  vekovima nije mogao da ispred svojih vrata, da uništi srpsko pravoslavlje i obrazuje ona katolička jezgra kao kod drugih naroda. Pokušali su da Srbe pridobiju za katoličku crkvu sa srpskom oznakom. Srpska masa imala je otpornost koju hrvatska masa nije imala. Sa tim Vatikani je malo ili delimice uspelo, pa je u celosti pridobijene Hrvate za katoličanstvo i pojedine povodljive Srbe proglašavao jednom nacijom - hrvatskom. Tako je stvarao na zapadnom Balkanu jedan čvrst katoličko-hrvatski sistem koji je vekovima sve upornije upućivan protiv Srba.

=== Kasni srednji vek ===
[[Turska|Turskom]] najezdom i razbijanjem starih srpskih država, Srbi su saterani na zapadne i severne granice Balkana. Dok ih je na jugu pratila nasilna [[islamizacija]], na severozapadu Srbi su bili pod udarom [[Germanizacija|germanizacije]] i [[Unijaćenje|unijaćenja]] i to u vreme mira.

Decenije su prolazile bez znatnijeg pomeranja stanovništva. 1633. godine je zbog turskih zuluma iz Bosne i Srbije mnogo srpskih porodica prebegao je na mletačku teritoriju i naselio se na prostore oko Zadra, Šibenika i drugih gradova o čemu je zvanični izveštaj poslao lično dalmatinski providur Frančesko Zena. No petnaestak godina docnije kuga je pohodila je ove krajeve, naročito oko Šibenika, i odnijela na hiljade duša dok se dio stanovništva zbog gladi, odseleo u druge pokrajine. Pola veka docnije, u toku rata Svete lige protiv Turske, od 1683. do 1699. godine, došlo je do promene mletačko-turske granice u Dalmaciji. Republika je došla u posed Kninske krajine i potpuno zaokružila granice Dalmacije, koje će da zadrži do kraja mletačke vlasti na ovoj strani Jadranskog mora.

=== Od seobe 1690. do revolucije 1848. ===
U XVIII veku bile su nove seobe u mletačku severnu Dalmaciju. Dva izvora svedoče. Prvi potiče iz 1706. godine od vikara skradinskog biskupa, koji tvrdi da se u tridesetak sela Skradinske biskupije naselelo više od 10.000 šizmatika iz Panonije, koje je prevodilo njihovih dvadesetak kaluđera. Posle proterivanja Turaka muhamedanski Dinarci su retko ostajali u Zagori, ili su prelazili u hrišćanstvo kao na primer u selu Otonu). Mnogi su doseljeni pravoslavni dinarski Srib primili katoličku veru, naročito severno od Neretve, u okolini Makarske, Šibenika, u polju Dicmu od Splita, itd. Deo starog stanovništva Boke Kotorske iselio je u predeo severno od Trogira, npr. u selo Ubli. [[Reka Sava]] i [[Beograd]] su sredinom 18. veka bili granica dva carstva. Na prostorima Hrvatske i Slavonije, katoličko nasilje nad pravoslavcima imalo je za posledicu njihove sve češće pobune. Kada je [[1755.]] godine Zagreb preoteo manastir Marču, izbila je [[Severinska buna]], koju je vodio Srbin [[Petar Ljubojević]] iz okoline [[Bjelovar]]a. 1758, Dalmacija i Boka Kotorska imala je 51.268 pravoslavnih podanika što je bilo dve trećinu celokupne njene populacije, ostatak su bili Katolički Srbi, Talijani i nešto malo Grci poreklom iz mletačkih poseda na Kipru. Veći dio srpskog stanovništva nalazio se, naravno, u sjevernoj Dalmaciji oko Zadra, Knina i Benkovca. 1768-1774. u toku rusko-turskog rata dosta Srba iz Bosne prešlo je u Dalmaciju. Samo u Skradin se naselilo 400 duša i nepoznat broj ostao je u okolini Zadra, Šibenika i Knina. 
Osma decenija XVIII veka značila je da srpsko stanovništvo u sjevernoj Dalmaciji će da se proredi. Zbog iseljavanja do koga je došlo zbog gladi i verskog ugnjetavanja, a iz dela koji je bio pod Turcima, zbog njihovog zuluma nad hrišćanima. 1774 godine zabeležio je Arhimandrit manastira Krupe Gerasim Zelić da se zbog gladi u Tursku i u Austrijsku monarhiju, pnajviše u Srem iselelo oko 1.000 srpskih porodica. U izveštaju iz 1790 Generalni providur za Dalmaciju kaže da je na području Zadra u 12 pravoslavnih srpskih sela i 89 zaselaka bilo 24.313 duša. Bilo je to vreme pokreta za očuvanje srpskog nacionalnog bića u Dalmaciji, severnoj Hrvatskoj, Slavoniji i [[Podravina|Podravini]]. Krajem 18. veka tu su otvorene i prve srpske [[škola|škole]]. U tom periodu podignut je i najveći broj pravoslavnih [[Crkva (građevina)|crkava]], kao i [[bogoslovija|bogoslovije]] u [[Metak|Metku]], [[Zalužnica|Zalužnici]], [[Plaški|Plaškom]] i [[Karlovac|Karlovcu]]. Samo [[Gornjokarlovačka eparhija|episkop Gornjokarlovački]] [[Lukijan Mušicki]] osnovao je osamdeset srpskih škola. U [[Pakrac]]u je iz Bogoslovske škole kasnije izrasla srpska Učiteljska škola i sva ostala srednja učilišta, a u okviru njih i [[KUD Karadžić|KUD „Karadžić“]]. Tada je izlazio i srpski časopis „[[Dobri pastir]]“.

Srbi u gradovima vrlo rano ulaze u modernizacijske procese. U krajiškom, povojačenom društvu su ti procesi znatno sporije napredovali, a činjenica je da je veći broj Srba u Hrvatskoj bio upravo iz seoskih sredina. Srbi u gradovima bili su disperzirani po čitavoj Hrvatskoj, što je otežavalo buđenje njihove nacionalne svesti. Ipak, Srem je izuzetak. Ovde najveći broj stanovnika i na selu i u gradovima predstavljaju Srbi, a budući da je bio podeljen između [[Vojna krajina|Vojne krajine]] i civilnog dela Hrvatske te se u njemu nalazilo i središte srpskoga pravoslavlja u Habsburškoj Monarhiji, bio je plodno tlo za razvitak narodnog preporoda. I u drugim gradovima, poput [[Vukovar]]a, [[Osijek]]a, [[Požega (Slavonska)|Požege]], [[Zagreb]]a i [[Karlovac|Karlovca]], Srbi su razvijali svoju nacionalnu svest, ali je zbog njihove relativno male zastupljenosti to bilo znatno slabije nego u sremskim središtima.

Porazom Mletačke republike 1797. godine Dalmacija i Boka Kotorska dolaze su pod austrijsku, zatim pod francusku, a od 1813. godine, ponovo pod austrijsku vlast. 1835 je  u Dalmaciji je bilo 71.426 pravoslavnih stanovnika srpske narodnosti.

Kada u [[Zagreb]]u i drugim gradskim centrima počinje [[ilirski pokret]] suštinski se menjaju hrvatsko-srpski odnosi.&lt;ref name=&quot;D. Roksandić 1991&quot;&gt;D. Roksandić, Srbi u Hrvatskoj, Zagreb 1991.&lt;/ref&gt; Panslavistički pokreti i demokratizacija kulture znatno utiču na odnose Hrvata i Srba. To je ujedno prelomna faza za integraciju srpske nacije u hrvatsko društvo. U tom smislu se, u vrlo kratkom periodu, prevladavaju verske netrpeljivosti te se stvaraju osnove za građanska prava. Istaknuti hrvatski Ilirci [[Janko Drašković]], [[Ljudevit Gaj]] i [[Ivan Kukuljević]] zalažu se za punu ravnopravnost „domorodaca“ obeju veroispovesti i versku trpeljivost. Mnogi Srbi učestvuju u hrvatskom narodnom preporodu i postaju njegovi najistaknutiji pristalice kao npr. [[Petar Preradović]] i [[Anastas Popović]].

=== Revolucionarna 1848. godina ===
[[Datoteka:The_May_Assembly_1848_in_Sremski_Karlovci.jpg|mini|desno|300p|Majska skupština]]

Saradnja Srba i Hrvata dosiže svoj vrhunac u [[Revolucija 1848/49.|revoluciji 1848. godine]]. Godine [[1848]]. i Srbi učestvuju u revolucionarnim i kontrarevolucionarnim gibanjima. Budući da su [[Mađari]] odbili srpske zahteve za priznavanjem prava narodnosti u okvirima narodno-crkvene autonomije i za slobodnom upotrebom „narodnog jezika“, Srbi su stali na stranu [[Habzburška monarhija|Austrije]]. U drugoj fazi pokreta održana je [[Majska skupština]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] od [[13. maj|13]] do [[15. maj]]a. Na toj skupštini ističe se pravo srpskog naroda u Austriji i Ugarskoj na autonomni, politički i kulturni razvitak. Radi ostvarenja toga prava traži se ustrojstvo [[Srpska Vojvodina|Srpske Vojvodine]]. Istovremeno se izglasava zaključak da se bira srpski vojvoda, graničarski pukovnik [[Stevan Šupljikac]], da se mitropolit [[Josif Rajačić]] proglasi patrijarhom, da se proklamuje politički savez između Srpske Vojvodine i Hrvatske, Slavonije i Dalmacije „na osnovu slobode i savršene jednakosti“. Odluke Majske skupštine nisu smatrale zakonitim ni Mađari ni Austrijanci. Austrija je tek kasnije priznala legalitet ovim odlukama, prilikom obračuna s mađarskim pokretom. Nakon pobede nad Mađarima Austrija je, da bi oslabila mađarski položaj, dala Vojvodini status posebne krunske oblasti. Formirana pod imenom [[Srpska Vojvodina i Tamiški Banat|Srpska Vojvodstva i Tamiškog Banata]], kao autonomna jedinica, dejstvovala je u prvi mah umirujuće, jer je izgledalo da se njome ispunjavaju zahtevi Srba s Majske skupštine. Ipak, Srbi su tim činom bili izigrani. Srpski Vojvodinom upravljao je austrijski guverner, njeno središte se nalazilo u [[Temišvar]]u, u njenim školama i ustanovama obavezni jezik je bio nemački, a titulu njena vojvode nosio je sam car. Istovremeno, Hrvatski sabor, poduprt krajiškim težnjama, izradio je prvi program teritorijalne integracije [[Vojna krajina|Vojne krajine]] s građanskom Hrvatskom.

Krajiški ustav utvrđuje da je Vojna krajina nerazdruživ deo Trojedne Kraljevine. Krajiški ustav precizirao je još dve odredbe: novi zakoni za Krajinu mogu se donositi samo u Hrvatskom saboru, a narodni se jezik uvodi u sve javne poslove Krajine iu njene škole. Osim toga, sva zemlja koju Krajišnici poseduju proglašena je „njihovom pravnom svojinom“. Austrija nakon poraza Mađara nije dopustila demobilizaciju Vojne krajine, što je hrvatski sabor takođe tražio. U Hrvatski sabor ulaze [[1848]]. godine i predstavnici Srba iz gradova građanske Hrvatske. Srpski kandidati predstavljaju gotovo polovinu saborskog zastupstva i najbrojniji su u onoj skupini zastupnika koja od početka zasedanja insistira na radikalnijim rešenjima otvorenih pitanja.&lt;ref name=&quot;D. Roksandić 1991&quot;/&gt; Iste godine u aprilu [[1848]]. proglasili su [[Srbi u Dalmaciji|Srbi iz Dalmacije]] svoja zahtevanja. Tražili su, među ostalim, potpunu slobodu crkve, slobodan prelaz sa katoličke vere na pravoslavnu i obrnuto, državne plate za sveštenike, slobodu škola itd. Što se tiče [[Josip Jelačić|bana Josipa Jelačića]], njegov stav o „slogi i bratinstvu“ između Hrvata i Srba nikada nije dolazio u pitanje. O tome svedoči i njegov ćirilični proglas „Narodu srpskom i srpskom u Trojednoj Kraljevini Dalmacije, Hrvatske i Slavonije“ u vezi sa svojim imenovanjem za bana.

=== Od Revolucije 1848. do Prvog svetskog rata ===
[[Datoteka:Petar Preradović square in Zagreb.jpg|mini|desno|250p|Saborni hram Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu iz 1866. godine]]
Nakon ovoga vrlo burnog perioda, koje je protkano uskom saradnjom Srba i Hrvata, dolazi period razvitka nacionalizama i kod jednih i kod drugih. Sve rasprave o etnogenezi Srba i Hrvata, o državnim tradicijama i prostorima jednih i drugih, o kulturnim sferama, nastaju upravo u vreme nakon [[1848]]. godine.
Cvijić je utvrdeo da se uopšte u jadranskom varijetetu, javljaju neke osobine i neke podobnosti i ovo je stanovništvo, onako kao i ono u Šumadiji, Hercegovini i Crnoj Gori, jedna od najsnažnijih i najaktivnijih grupa među zapadnim Južnim Slovenima. Ipak, bez obzira na to, potres koji je pogodio Monarhiju [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarskom]] i [[Hrvatsko-ugarsko kraljevstvo|Hrvatsko-ugarskom nagodbom]] ukazao je i Hrvatima i Srbima u Hrvatskoj da jedni bez drugih ne mogu funkcionisati, tj da mogu štititi svoje interese jedino ako nisu nacionalno konfrontirani. Godine [[1860]]. krajiški zastupnici ulaze u Hrvatski sabor, s pravom učestvovanja u raspravi o državnopravnim pitanjima. Sledeći je korak bilo demobilizaciju Vojne krajine [[1871]]. godine. U XIX veku nositelji srpske narodne misli u Dubrovniku bili su Srbi katolici. Značajan su činilac srpskog naroda. Otvoreno su se borili protiv poricanja o postojanju srpstva u Dubrovniku. Mada je u Dubrovniku stvorena praksa da se niko u grad ne prima za stalnog žitelja ako ne usvoji pravilo katoličke crkve, pokatoličeni pravoslavni Srbi ostajali su i dalje Srbi, čuvajući svoju tradiciju i svoje običaje. Srpska obeležja u Dubrovniku su svuda, u pesmama Srba Dubrovčana, u štampi XIX i početkom XX veka, u društvima koja su osnovana, u jeziku i književnosti starih Dubrovčana. Po svom nacionalnom karakteru dubrovačka književnost bila je srpska većim svojim delom. Pisana je štokavskim dijalektom pre nego što je taj dijalekat postao osnovica književnog jezika Srba. Srbi su vekovima pod pritiskom Vatikana da se pokatoliče, što je snažno prvi put kulminisalo u XIX veku. Srbi su snažno pritisnuti hrvatsko-arbanaškim makazama u službi Vatikana trpeli kroz vekove.
Uz živu srpsku tradiciju vezanu za pravoslavnu veru i prošlost čuvala se kod Srba u Dubrovniku i hercegovačka nošnja pa je dubrovački nadbiskup morao da preduzima posebne mere protiv sveštenih lica koja nisu htela da odbace poznatu hercegovačku kapu. Čuvao se srpski narodni duh, narodna književnost, junačke i lirske pesme, pevanje uz gusle, pa se tragovi osećaju i u delima mnogih dubrovačkih pisaca. Matija Ban i Medo Pucić su burnih godina 1848/49. dubrvačko slovinstvo opravdano izjednačavali sa srpstvom, jer je dubrovačko slovinstvo uglavnom značilo što i srpstvo, sa onim nasleđem iz zaleđa, i da je u stvari tada samo dobilo svoje pravo ime.

U vremnima bana [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] i bana [[Kuen Hedervari|Kuena Hedervarija]] Srbi dolaze na visoke funkcije u hrvatskom društvu. Sve tri najviše funkcije Civilne Hrvatske i Slavonije, osim banke, drže Srbi u vreme bana Mažuranića. Šef Odjeljenja za unutrašnje poslove i podban je [[Jovan Živković]]. Predsednik vrhovnog suda je [[Livije Radivojević]], a [[Nikola Krestić]] je predsednik Hrvatskog sabora. Za vreme Kuena Hedervarija deo Srba je pristajao uz njegovu promađarske politiku. Ipak, na izborima za crkveno-narodni sabor [[1897]]. godine koalicija srpskih liberala, radikala i samostalaca pobeđuje „Kuenove Srbe“ ostavljajući im jedva koji mandat. Službena ugarska politika podsticala je u vreme Kuena Hedervarija konflikte između Hrvata i Srba. Narodna slobodumna stranka [[Svetozar Miletić|Svetozara Miletića]], koja je svoj program osmislila u [[Ruma|Rumi]] [[1881]]. godine, insistira na jednakosti Srba i Hrvata u crkvenoj i školskoj autonomiji i na priznanju srpskog naroda u [[Austrougarska|Austrougarskoj]] tako da se u svakom zakonu spominje i srpski narod, a jezik da se naziva hrvatski ili srpski. Godine [[1887]]. zastupnici u Hrvatskom saboru potvrđuju crkveno-narodnu srpsku autonomiju. Ugledajući se na ugarski saborski član -{IX}- iz [[1868]]. godine, Srbi imaju autonomiju crkve i škole, obezbeđena im je ravnopravnost sa ostalim religijama, a isto se tako slobodno smeju služiti ćirilicom u čitavoj Kraljevini Slavoniji i Hrvatskoj, a u krajevima gde žive u povećanom broju mogu se služiti samo ćirilicom.

Srbi u Hrvatskoj u zadnjim decenijama [[19. vek]]a inicijativama [[Vladimir Matijević|Vladimira Matijevića]] stvaraju niz jakih institucija kao što su [[Srpska banka]], [[Savez srpskih zemljoradničkih zadruga]] i [[Srpsko privredno društvo Privrednik (1897—1946)|Srpsko privredno društvo Privrednik]]. Od [[1884]]. godine izlazi i „Srbobran“, stranačko glasilo [[Srpska samostalna stranka|Srpske samostalne stranke]]. U prvim godinama [[20. vek]]a na području Dalmacije i Hrvatske nastaje Hrvatsko-srpska koalicija. Srbi Dubrovčani pokušavaju da smire srpsko-hrvatski spor i opredeljivali su se sve više za srpsko ime i za srpsku stranku. Pokretu su pristupili najširi krugovi: i trgovci, i radnici, i sveštenici katolički. Srpska kulturno-prosvetna društva u Dalmaciji nisu bila podeljena na društva Srba katolika i Srba pravoslavaca, nego su bila zajednička. U oktobru [[1905]]. potpisane su dve rezolucije, od kojih je Zadarsku potpisala srpska strana, a Riječku hrvatska, u kojima se ističe jedinstvo hrvatskog i srpskog naroda te njihova ravnopravnost. Srbi u Zadarskoj rezoluciji daju podršku Hrvatima za ujedinjenje Dalmacije i ostatka Hrvatske. [[Hrvatsko-srpska koalicija]] pobeđuje na izborima [[1905]]. i [[1906]]. godine, ali je do izbora [[1907]]. ona slomljena pod pritiscima iz [[Beč]]a i [[Budimpešta|Budimpešte]]. Ipak, koalicija se nije raspala ni u vreme velikih montiranih procesa protiv hrvatskih Srba ([[Veleizdajnički proces|Veleizdajnički]] i [[Fridjungov proces]]). Budući da su uticaji Miletićeva Srpske samostalne stranke, koja se nije slagala sa ugarskom službenom politikom, bili sve jači u narodnocrkvenim saborima, godine [[1912]]. ugarska vlada ukinula je srpsku autonomiju ukidanjem narodno-crkvenih sabora. U periodu između [[Aneksija Bosne i Hercegovine|aneksije Bosne i Hercegovine]] i početka [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]] dolazi do razvoja ekstremnih struja i kod Srba i kod Hrvata.

[[Datoteka:Austria hungary 1911 and post war borders.jpg|mini|desno|250p|Po popisu stanovništva Ugarske iz 1910. godine, Srbi sačinjavaju oko 24 % stanovništva autonomne Hrvatske pod mađarskom upravom. Hrvatska tada nije uključivala Dalmaciju, ali je uključivala Srem.]]

Kada su, [[Evropa|Evropu]] zahvatili novi ratovi, Beču nije odgovarala srpskohrvatska sloga, pa je Slavoniju i Vojvodinu prepustio uticaju militantne [[Budimpešta|Pešte]]. To mučno razdoblje potpune podložnosti Hrvatske [[Ugarska|ugarskim]] ([[mađari|mađarskim]]) interesima i novog nasilja nad Srbima trajalo je sve do [[1918]]. godine, jer je Austrougarska želela da reformu svoje monarhije izvrši na račun [[Sloveni|Slovena]], a pre svega, Srba. Posle atentata [[Gavrilo Princip|Gavrila Principa]] na prestolonaslednika [[Franc Ferdinand|Franca Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]], Srbi su u ovoj monarhiji, pa i tadašnjem hrvatskom prostoru postali „veleizdajnički narod“. Antisrpskih demonstracija, uz rušenje i skrnavljenje grobalja i crkava, bilo je u Zagrebu, [[Đakovo|Đakovu]], [[Petrinja|Petrinji]], Slavonskom Brodu, a manje u dalmatinskim gradovima [[Šibenik]]u, Splitu i Dubrovniku. Posle objave mobilizacije avgusta 1914. godine, Srbi su nasilno uzimani kao taoci, zatvarani u logore, čak i streljani, a mnogi su proterivani iz mesta stanovanja. Sve je to vršeno uz saglasnost hrvatskog [[Sabor]]a, pod optužbama za vređanje Cara i širenje srpske propagande. Došlo je čak i do javnih suđenja u Zagrebu, gde su na „crnu klupu“ seli [[Srđan Budisavljević]], poslanik [[Laza Popović]], [[Milan Teodorović]] i [[Đorđe Gavrilović]]. Tokom 1916. montiranih procesa bilo je i u Splitu, Zadru i Dubrovniku. Naredbom [[Ban]]a, ćirilica je zabranjena još na početku [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]], a potom i srpski listovi: ''Novi Srbobran'', ''Srpski Glas'' i ''Dubrovnik''.

Za vreme Prvog svetskog rata velik broj hrvatskih Srba učestvuje u ratu na strani Austrougarske. Dobar je primer za to [[Svetozar Borojević]], koji je dostigao čin feldmaršala i bio jedan od retkih uspešnih austrijskih generala na bojištu. [[Majska deklaracija|Majskom deklaracijom]] i [[Krfska deklaracija|Krfskom deklaracijom]], koje su potpisane za vreme Prvog svetskog rata, otvaraju se mnoge mogućnosti, ali i pitanja u vezi s mogućom budućom zajedničkom državom južnih Slovena.

=== Period Kraljevine Jugoslavije (1918 — 1941) ===
Formiranjem Nacionalnog veća Slovenaca, Hrvata i Srba težilo se jednakosti u novonastaloj [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi Slovenaca, Hrvata i Srba]]. [[Svetozar Pribićević]] održao je govor u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] [[29. oktobar|29. oktobra]] [[1918]]. godine na kojem je među ostalim izjavio da su u zajedničkoj državi Slovenci, Hrvati i Srbi potpuno jednak faktor i da su ta tri narodna imena izraz za jednu politiku i narodnu svest.&lt;ref&gt;''Glas Slovenaca, Hrvata i Srba'', br. 237 od 5. oktobra 1918.&lt;/ref&gt;

Na Svetozara Pribićevića i njegove sledbenike nakon ujedinjenja Države SHS sa [[Kraljevina Srbija u Prvom svetskom ratu|Kraljevinom Srbijom]] i [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevinom Crnom Gorom]] u [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]] pada glavnina mržnje Hrvata zbog neravnopravnog, iznuđenog ujedinjenja, a potom i zbog političke, privredne i nacionalne represije velikih razmera koja je usledila odmah nakon ujedinjenja. Pribićević je u zajedničkoj vladi sa radikalom [[Nikola Pašić|Nikolom Pašićem]] izdržao svega godinu dana. Samostalna demokratska stranka, kako se zvala Pribićevića stranka, težila je integralnom jugoslovenstvu i jakoj nacionalnoj državi. Od [[1925]]. godine pa sve do [[1939]]. Samostalna demokratska stranka, kao najjača stranka hrvatskih Srba, ne izlazi iz opozicije, a i [[1939]]. godine se vraća na vlast kao koalicioni partner [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]] u [[Seljačko-demokratska koalicija|Seljačko-demokratskoj koaliciji]]. Pribićević će svoj život završiti zatvoren u [[Prag]]u [[1936]]. godine, ali će njegova ideja o saradnji hrvatskih i srpskih političara preživeti sve do Drugog svetskog rata. U Zagrebačkim puntikacijama iz [[1932]]. godine koje je donela Seljačko-demokratska koalicija, teži se federalnom uređenju [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]].

Prema etničkoj mapi srpskohrvatskog prostora centralne [[Jugoslavija|Jugoslavije]], koja je [[1936]]. godine rađena za potrebe [[Krunski savet|Krunskog saveta]] [[Knez Pavle Karađorđević|Kneza Pavla]], 90% stanovništva u [[Zapadna Slavonija|Zapadnoj Slavoniji]], [[Banija|Baniji]], [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Dalmatinska Zagora|Dalmatinskoj Zagori]], činili su Srbi{{činjenica|date=09. 2009.}}. Tada je u granicama današnje Hrvatske bilo 1,2 miliona Srba. Pet godina kasnije, međutim, u [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]] (NDH), nemački vojni predstavnik [[Glez fon Horstenau]] zapisao je u Zagrebu da Srbi u Hrvatskoj čine 31 odsto stanovništva i da su najviše koncentrisani u [[Savska banovina|Savskoj]], [[Vrbaska banovina|Vrbaskoj]] i [[Primorska banovina|Primorskoj banovini]]. U nemačkim službenim izvorima, u NDH je krajem [[1940]]. godine, živelo 1.847.000 Srba, a Hrvata tri miliona. Na teritoriji NDH postojalo je devet srpsko-pravoslavnih eparhija, od čega su četiri bile u Hrvatskoj: [[Slavonska eparhija|Slavonska]] u Pakracu, [[Zagrebačko-Ljubljanska eparhija|Zagrebačka]], [[Gornjokarlovačka eparhija|Gornjokarlovačka]] i [[Dalmatinska eparhija|Šibenska]].

Osnivanjem [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] [[1937]]. godine, sve je veći broj Srba seljaka okupljen u ovoj stranci. [[Sporazum Cvetković-Maček|Sporazumom Cvetković - Maček]] [[1939]]. godine u kojem učestvuje kao partner [[Hrvatska seljačka stranka]] i [[Samostalna demokratska stranka]], stvorena je [[Banovina Hrvatska]]. Jedan deo Srba nezadovoljan je tim rešenjem te traže stvaranje nove političke jedinice, Srpske krajine, sastavljene od delova Bosanske i Hrvatske krajine. Ipak, zbog vrlo male podrške toj grupi, do stvaranja takve jedinice nije došlo.

=== Genocid u NDH i oružani otpor (1941 — 1945) ===
{{main|Genocid u NDH|Ustanak u NDH|ZAVNOH}}

Uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] [[1941]]. godine počelo je najtragičnije razdoblje u istoriji srpskog naroda u Hrvatskoj.

Dolaskom [[Ante Pavelić]]a i [[ustaše|ustaša]] na vlast, Srbi su kao narod jednostavno bili potisnuti i podvrgnuti [[genocid]]u. To je ozakonjeno „Odredbama za obranu naroda i države“, zatim „Odredbom o zabrani ćirilice“ i „Naredbom o obeležavanju pravoslavaca“ trakom sa natpisom „P“, kao i „Odredbom za jezička pitanja“, koja je imala za cilj da da iskoreni [[srpski jezik|srpski]] iz [[hrvatski jezik|hrvatskog]] jezika. I kroz sve druge zakone koje je donosila vlada NDH, diskriminacija i genocid nad Srbima bio je legalizovan.

Ustanak je planuo isprva u krajevima koji su bili naseljeni srpskim stanovništvom. Ipak, u otporu ustašama, nacistima i fašistima učestvovali su zajedno Srbi i Hrvati. Iz zajedničkog otpora neprijatelju rađa se prividno jedinstvena Jugoslavija, iako i Hrvati i Srbi u Hrvatskoj baštine traume izazvane strahotama iz Drugog svetskog rata. Dokumenti [[ZAVNOH]]-a potvrđuju Srbe iz Hrvatske zajedno sa Hrvatima kao konstituente u formiranju ZAVNOH-a i u donošenju svih njegovih dokumenata kojima je tokom [[Narodnooslobodilački rat|Narodnooslobodilačkog rata]] uspostavljena Demokratska Srbija (uz formiranje i djelovanje Srpskog kluba odbornika u okviru ZAVNOH-a).&lt;ref&gt;U Plitvičkoj rezoluciji od [[14. jun]]a [[1943]]. godine u tački 11 stoji da je ZAVNOH sastavljen od predstavnika hrvatskog i srpskog naroda, te nacionalnih manjina u Hrvatskoj, bez obzira na njihovu političku i versku pripadnost. Zato su se u ZAVNOH-u okupili i pristalice bivše [[Hrvatska seljačka stranka|Hrvatske seljačke stranke]], [[Samostalna demokratska stranka|Samostalne demokratske stranke]], [[Komunistička partija Hrvatske|Komunističke partije]], predstavnici narodnih udruženja kao „Seljačke sloge“, „Seljačkog kola“, „Privredne sloge“, sindikata itd., koji bez obzira na sve razlike stoje nepokolebljivo na stanovištu borbe protiv fašističkih okupatora i njihovih slugu i pomagača.&lt;/ref&gt;

Srpski klub vićnika ZAVNOH-a osnovan je [[10. novembar|10. novembra]] [[1943]]. godine, te je osnivanje Kluba dokaz pune ravnopravnosti i jednakosti Srba i Hrvata u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;ZAVNOH, Zbornik dokumenata 1943, Zagreb 1964&lt;/ref&gt; Povereništvo prosvete ZAVNOH-a uputilo je [[9. februar]]a [[1945]]. raspis narodnooslobodilački odborima o upotrebi pisama u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. U tome raspisu stoji da se u školama uče i ćirilica i latinica. Nesumnjivo je najvažniji dokument Trećeg zasedanja ZAVNOH-a Deklaracija o osnovnim pravima naroda i građana Demokratske Hrvatske, jer je on osnova ustavnopravnog razvoja [[Narodna Republika Hrvatska|NR/SR Hrvatske]] u čitavu poslijeratnom periodu. U Deklaraciji stoji da su hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravnopravni.&lt;ref&gt;ZAVNOH, Zbornik dokumenata 1944, (od 1. januara do 9. maja), Zagreb 1970.&lt;/ref&gt;

Osnivanjem Srpskog kluba vićnika ZAVNOH-a usledilo je, na polju kulture i osivanje Srpskog pevačkog društva „Obilić“, pokretanje lista „Srpska reč“, a [[14. novembar|14. novembra]] [[1944]]. godine u [[Glina (grad)|Glini]] osnovano je i [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]].

=== Period SFR Jugoslavije (1945 — 1990) ===

=== Rat u Hrvatskoj (1990 — 1995) ===
{{glavni članak|Rat u Hrvatskoj|Republika Srpska Krajina|Erdutski sporazum}}

Dana [[27. jun]]a [[1990.]] godine na osnovu 43. amandmana na [[Ustav]] Hrvatske, Skupština opštine [[Knin]] donela je odluku o formiranju Zajednice opština Severna Dalmacija i Lika, što je faktički bio zvaničan predlog zagrebačkim vlastima za uvođenje m srpske autonomije u Hrvatskoj. Tom prilikom je lider tek osnovane [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpske demokratske stranke]] dr. [[Jovan Rašković]] javno istakao da je Zajednica opština baza za uspostavljanje političkog, a i teritorijalnog jedinstva srpskog naroda i korak ka modernoj autonomiji.

Dr. [[Milan Babić]], tadašnji predsednik opštine Knin, odricao je da je tu reč o stvaranju srpske države, govoreći da se samo radi o reakciji Srba na kroatizam i na torturu većine u hrvatskom Saboru. 25. decembra [[1990.]] godine Ustav Hrvatske je promijenjen, što su Srbi smatrali oduzimanjem prava konstitutivnoga naroda, iako je Ustav jamčio jednaka prava svim narodima, kako Srbima tako i Hrvatima i ostalima. Sabor 25. juna [[1991.]] godine, proglasio stvaranje nove nezavisne Hrvatske, došlo je do oružanih sukoba i otcepljenja prvo te Zajednice opština, a potom i delova [[Zapadna Slavonija|Zapadne Slavonije]], kao i Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema u jedinstveno područje [[Republika Srpska Krajina|Republiku Srpsku Krajinu]], [[19. decembar|19. decembra]] [[1991.]] godine. Ovo područje naseljavalo je u toku [[Rat u Hrvatskoj|rata]] oko 360.000 stanovnika, a od strane međunarodne zajednice proglašena je UNPA (ružičastom) zaštićenom zonom. Babić je kasnije na [[MKSJ]]-u u Haagu priznao da ga je prevarila [[Slobodan Milošević|Miloševićeva]] [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|propaganda]] te je izrazio žaljenje i molio Hrvate za oprost.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Milan Babić: Priznanje krivice|url=http://www.icty.org/sid/208|date=27. januar 2004|publisher=MKSJ}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1991]]. godine grupe intelektualaca i uglednih Srba iz Hrvatske pokreće inicijative u cilju sprečavanja rata i iznalaženja razrešenja konfliktne situacije u Republici Hrvatskoj mirnim putem. U tom kontekstu osniva se [[Srpski demokratski forum]]. U [[Zagreb]]u se obnavljaju i [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]] i [[Srpsko privredno društvo Privrednik]] do kraja [[1993]]. godine. Osniva se i [[Srpska narodna stranka (Hrvatska)|Srpska narodna stranka]] koja s izbijanjem rata u Hrvatskoj postaje politička partija koja je zastupala interese Srba na područjima pod nadzorom hrvatske vlasti. Srpska narodna stranka je u periodu od [[1992]]. do [[1995]]. godine u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] imala 3 poslanika s [[Milan Đukić|Milanom Đukićem]] koji je bio potpredsednik Sabora.

[[1995.]] godine u vojnim akcijama [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]] [[Republika Srpska Krajina]] je ukinuta i vraćena pod međunarodno priznate granice Hrvatske, pri čemu je oko 250.000 Srba izbeglo u [[Srbija|Srbiju]] i [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]], dok su se dogodili razni ratni zločini i ubojstva 677 srpskih civila.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=Deutsche Welle|title= Prijepori oko broja žrtava &quot;Oluje&quot;|author=Dževad Sabljaković|date=4.8. 2011|url=http://www.dw.de/prijepori-oko-broja-%C5%BErtava-oluje/a-15296561}}&lt;/ref&gt;

==== Egzodus tijekom operacije Oluja ====
{{Glavni|Operacija Oluja}}
[[Datoteka:Martic-order1995.jpg|minijatura|Naređenje Milana Martića za evakuaciju civila s područja pogođenih vojnim dejstvima.]]
[[Datoteka:Oluja traktor.jpg|thumb|175px|Starica iz Krajine na traktorskoj prikolici prelazi granicu Srbije.]]

Tokom čitavog rata Srbi su usled ratnih dejstava napuštali svoje domove u Hrvatskoj i odlazili u Srbiju, BiH, Crnu Goru ili udaljene zemlje. No, najveće masovno iseljavanje Srba iz Hrvatske zbilo se tokom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]].

Objašnjavajući egzodus, hrvatski autori naglašavaju da su Srbi iseljeni po naređenju vlade &quot;Republike Srpske Krajine&quot; za evakuiranje civila s područja pogođenih vojnim dejstvima, izdanom 4.8.1995.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=33 dokumenata o evakuaciji Srba |url=http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |access-date=2013-11-04 |archivedate=2009-07-29 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090729213506/http://www.nacional.hr/clanak/10628/33-dokumenata-o-evakuaciji-srba |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Službeni stav [[Franjo Tuđman|Tuđmanove]] vlade je bio kako etničkog čišćenja nije bilo te da su &quot;Srbi sami otišli&quot; uprkos upornim pozivima hrvatske vlade da ostanu.&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;/&gt;

{{izdvojeni citat|Službene hrvatske izjave koje pozivaju Srbe da ostanu ili da se vrate moraju se promatrati tako da su u potpunom nesuglasju sa stvarnošću. Čak ako ova djelovanja nisu nastala uslijed svjesne službene politike, nedostatak djelotvornosti koje su hrvatske vlasti pokazale u njihovom kontroliranju i obustavljanju kroz čitavih mjesec dana zasigurno stavlja veliku odgovornost na čitavu vlast.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj Misije [[Evropska unija|EU]] iz rujna 1995. godine.}}
{{izdvojeni citat|Postoje direktni dokazi o sistematskom paljenju civilnih kuća i društvenog vlasništva, uključujući i tvrtke, od strane HV-a, civilne policije i pripadnika specijalnih postrojbi policije.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;|Izvještaj komisije Međunarodne helsinške federacije OESS 25. kolovoza 1995.}}

Tijekom i neposredno poslije akcije na tim prostorima zabilježeni su slučajevi paleža, pljačke i ubojstva preostalih pripadnika srpske nacionalnosti.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; Tijekom vojnih operacija, hrvatske vlasti su javno pozivale Srbe da ostanu. Mnogi civili koji su poslušali Tuđmanov savjet da ostanu kod svojih kuća su ubijeni: u Sektoru jug ostao je 4.051 građanin, a ubijeno je 15 posto, oko šest stotina civila, uglavnom staraca.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; Nakon zarobljavanja, strijeljan je i neutvrđen broj zarobljenika.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;&gt;[http://www.novossti.com/2011/04/svjedocanstva-strave/ Svjedočanstva strave]&lt;/ref&gt; Rezolucijom [[Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda|Vijeća sigurnosti]] br. 1009 od [[10. kolovoza]] 1995. godine, [[Ujedinjeni narodi]] su oštro osudili granatiranje civilnih ciljeva, izrazili &quot;duboku zabrinutost zbog teške situacije osoba prognanih iz svojih domova&quot; i tražili od vlade Hrvatske zaštitu civila, njihove imovine i kažnjavanje počinitelja zločina.&lt;ref&gt;[http://www.unhcr.org/refworld/docid/3b00f15e3c.html Text of Resolution at UNHCR.org]&lt;/ref&gt;

Nedugo nedugo nakon rezolucije UN, Hrvatski predsjednik [[Franjo Tuđman]] je [[26. kolovoza]] 1995. godine pozvao Hrvate da &quot;ne uništavaju kuće Srba, koji su otišli, jer to je sada hrvatska imovina&quot;, najavljujući da se mora smjestiti 380.000 hrvatskih prognanika i izbjeglica &quot;u domove, kuće i imanja, koja su ostala, koja su na hrvatskoj zemlji i koja su vlasništvo hrvatskog naroda, hrvatske države&quot;.&lt;ref name=&quot;Tuđman citati&quot;&gt;{{Cite web |title=Tako je govorio Franjo Tuđman |url=http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |access-date=2013-11-04 |archivedate=2011-09-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110919100518/http://www.e-novine.com/region/region-hrvatska/46866-Kao-nikada-nije-bilo.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Kao da ih nikad nije bilo |url=http://www.snv.hr/tjednik-novosti/592/kao-da-ih-nikad-nije-bilo/ |access-date=2013-11-04 |archivedate=2014-09-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140904202345/http://www.snv.hr/tjednik-novosti/592/kao-da-ih-nikad-nije-bilo/ |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; U tako ispražnjena područja je vlada hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana nešto kasnije naselila izbjeglice hrvatske nacionalnosti iz BiH.

Organizacije za zaštitu ljudskih prava, poput [[Human Rights Watch]]-a, su i tijekom naredne [[1996]]. godine upozoravale da su hrvatske oružane snage činile masovne ratne zločine (&quot;skupna pogubljenja, nasilna odvođenja, mučenja i druga fizička zlostavljanja, palež, krađu i razaranja čitavih sela&quot;) koji su, uz rijetke izuzetke, ostali su potpuno nekažnjeni.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt; Izvješće [[Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država|Državnog tajništva SAD]] iz [[1996]]. godine navodi da se &quot;ubojstva, krađe i prijetnje nastavljaju&quot; na područjima oslobođenima u &quot;Oluji&quot;.&lt;ref name=&quot;Svjedočanstva&quot;/&gt;

[[Državno odvjetništvo Republike Hrvatske]] je 2011. godine priznalo da nitko još nije bio osuđen za počinje ratne zločine tijekom ili nakon Operacije Oluja &lt;ref&gt;[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dorh-priznao-nitko-u-hrvatskoj-nije-osudjen-za-ratne-zlocine-u-oluji/549301.aspx DORH priznao:nitko u hrvatskoj nije osuđen za ratne zločine u oluji]&lt;/ref&gt;

U poslednjih nekoliko godina deo [[Srbi|Srba]], većinom starijeg stanovništva, se vraća na svoja imanja u bivšoj Republici Srpskoj Krajini.

== Srbi u Hrvatskoj danas ==
[[Datoteka:Nikola Tesla Memorial Center.JPG|mini|300p|Rodna kuća [[Nikola Tesla|Nikole Tesle]] u [[Smiljan]]u (levo) sa spomenikom Nikoli Tesli vajara Mile Blaževića, i parohijska Crkva sv. apostola Petra i Pavla iz 1765. godine (desno) – kompleks Memorijalnog centra „Nikola Tesla“]]
[[Datoteka:Dalj_Street_sign.JPG||mini|300p|[[Dalj]]]]
Kako bi zaštitili svoj kulturni i nacionalni identitet, te se uključili u politički život [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Srbi]] osnivaju svoja udruženja i političke stranke.

Centralna organizacija Srba u Hrvatskoj je [[Srpsko narodno vijeće]] - Nacionalna koordinacija veća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj deluju sledeće političke stranke Srba&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Registar političkih stranaka |url=http://www.uprava.hr/default.aspx?id=664 |access-date=2012-06-27 |archive-date=2012-12-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121209024324/http://www.uprava.hr/default.aspx?id=664 |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;: parlamentarna [[Samostalna demokratska srpska stranka]] i vanparlamentarne [[Srpska narodna stranka (Hrvatska)|Srpska narodna stranka]], [[Partija podunavskih Srba]], [[Nova srpska stranka]], [[Demokratska partija Srba]] i [[Naša stranka (Hrvatska)|Naša stranka]].

Poptredsednik [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade Republike Hrvatske]] [[Slobodan Uzelac|prof. dr Slobodan Uzelac]] (na funkciji od [[12. januar]]a [[2008]]. do [[22. decembra]] [[2011]].) je bio prvi član Vlade srpske nacionalnosti u samostalnoj Hrvatskoj.

U [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] Srbima su zagarantovana tri mandata.

Značajnija udruženja su [[Srpsko privredno društvo Privrednik]], [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]] i [[Srpski demokratski forum]] iz Zagreba koje deluju na teritoriji cele Hrvatske, te [[Zajedničko veće opština]] iz Vukovara, [[Društvo Đurđevdan]] iz [[Ogulin|Drežnice]] i [[Zajednica Srba Rijeka]].

Eparhije [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]] koje se nalaze na teritoriji Hrvatske su: [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska|Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i cele Italije]], [[Eparhija dalmatinska]], [[Eparhija gornjokarlovačka]], [[Eparhija slavonska]] i [[Eparhija osječkopoljska i baranjska]].

Pod pokroviteljstvom [[SPC|Srpske pravoslavne crkve]] u Hrvatskoj i [[Mitropolija zagrebačko-ljubljanska i cele Italije|Zagrebačke mitroploije]] [[2005]]. godine u [[Zagreb]]u je utemeljena [[Srpska pravoslavna opšta gimnazija|Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković]].&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.srpskagimnazija-zg.org/hr/o-skoli/opci-podaci.aspx |access-date=2012-06-27 |archive-date=2012-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424133701/http://www.srpskagimnazija-zg.org/hr/o-skoli/opci-podaci.aspx |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;

Broj [[Srbi|Srba]] je u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] sveden na trećinu predratnog broja. Zahvaljujući povratku izbjeglica iz [[Srbija|Srbije]] i [[Republika Srpska|Republike Srpske]], broj [[Srbi|Srba]] je u porastu. Struktura povratničkog stanovništva je izrazito nepovoljna, jer se prvenstveno radi o starijim osobama&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mesić, M., Bagić, D.: Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj, Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95763-0-9, strana 35.&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |access-date=2012-06-27 |archivedate=2009-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091128010015/http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; najvećim delom s nižom stručnom spremom.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mesić, M., Bagić, D.: Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj, Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95763-0-9, strana 37.&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |access-date=2012-06-27 |archivedate=2009-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091128010015/http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Povratnici se prvenstveno vraćaju u manja mesta (do 500 stanovnika), dok je broj povratanika u veće gradove izrazito malen.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Mesić, M., Bagić, D.: Održivost manjinskog povratka u Hrvatskoj, Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), Zagreb, 2007. ISBN 978-953-95763-0-9, strana 31.&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |access-date=2012-06-27 |archivedate=2009-11-28 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091128010015/http://www.sdf.hr/korisni_sadrzaj/manjinski_povratak.pdf |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; Povratak teče sporo usled brojnih problema s kojima se susreću povratnici:
* stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava;
* stambeno zbrinjavanje na „Područjima od posebne državne skrbi“ se odvija sporo u objektima potpuno neadekavatnim za život;
* nemogućnosti konvalidacije radnog staža ostvarenog u [[Republika Srpska Krajina|Krajini]];
* otežanog sticanja državljanstva;
* sigurnosna situacija je otežana uz incidente na nacionalnoj osnovi;
* preko 200 srpskih povratničkih sela i danas nema struju.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Reakcije Srpskog demokratskog foruma na izjave Ministra Kalmete u emisiji „Otvoreno“, 17.3.2007.&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.sdf.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=99&amp;Itemid=9 |access-date=2012-06-27 |archivedate=2008-10-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081005030420/http://www.sdf.hr/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=99&amp;Itemid=9 |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

Prema [[Koalicija udruženja izbeglica|Koaliciji udruženja izbeglica]] prava Srba u Hrvatskoj su ugrožena i velikom broju Srba koji su izbegli i prognani iz Hrvatske ni do [[2011]]. godine nije obezbeđeno korišćenje svoje imovine i stečenih prava. Koalicija navodi da je do [[2011]]. godine desetine hiljada izbeglih i prognanih Srba pokušalo da povrati svoja nezakonito oduzeta imovinska i stečena prava pred sudovima Republike Hrvatske, međutim to većini nije uspelo zbog pristrasnosti sudova&lt;ref&gt;[http://www.rts.rs/page/stories/ci/story/124/%D0%94%D1%80%D1%83%D1%88%D1%82%D0%B2%D0%BE/970766/%D0%9F%D0%B8%D1%81%D0%BC%D0%BE+%D0%BE+%D0%BE%D0%B1%D0%B0%D0%B2%D0%B5%D0%B7%D0%B0%D0%BC%D0%B0+%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B5.html RTS: Pismo o obavezama Hrvatske (11.10.2011)]&lt;/ref&gt;.

U Hrvatskoj je od 1. januara 1996. do sredine 2012. ubijeno 83 uglavnom starijih Srba, a nijedan ubica nije otkriven.&lt;ref name=&quot;Od 96. do danas u Hrvatskoj ubijeno 83 Srba&quot;&gt;{{cite web |url=http://rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=63167 |title=Od 96. do danas u Hrvatskoj ubijeno 83 Srba |author= |authorlink= |coauthors= |date=10. 6. 2012. |format= |work= |publisher=Radio-televizija Republike Srpske |pages= |language=sr |archiveurl= |archivedate= |quote= |accessdate=11. 6. 2012. }}&lt;/ref&gt;

=== Simboli ===
{{glavni članak|Zastava srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Flag of Serbian national minority in Croatia.svg|mini|150p|Zastava]]
Na sednici [[Srpsko narodno vijeće|Srpskog narodnog vijeća]] [[9. april]]a [[2005]]. godine doneta je odluka o usvajanju zastave srpske zajednice u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.snv.hr/pdf/odluka_zastava_srpske_manjine_hr.pdf |access-date=2012-06-27 |archive-date=2016-03-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160310185531/http://snv.hr/pdf/odluka_zastava_srpske_manjine_hr.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Zastava je pravougaonog oblika, podeljena na tri horizontalna polja jednake širine, redom: [[crveno]], [[plavo]] i [[belo]] (''videti: [[panslovenske boje]]''), bez drugih simbola, razmera 1:2. Upotreba zastave je legalizirana 26. aprila 2005. odlukom Savjeta za nacionalne manjine [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] – najvišeg organa manjinske samouprave u Hrvatskoj. Po izgledu zastava je slična [[Zastava Srbije|narodnoj zastavi Republike Srbije]]. Zastava se ističe u prostorima Vijeća srpske nacionalne manjine i srpskih organizacija, i na skupovima srpske zajednice, i to uz [[Zastava Hrvatske|zastavu Hrvatske]].

Grb srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj još nije usvojen.

== Značajne osobe ==
{{glavni članak|Spisak poznatih Srba u Hrvatskoj}}
[[Datoteka: N.Tesla.JPG |mini|185px|[[Nikola Tesla]], čuveni naučnik i inovator, rodom iz [[Smiljan]]a, [[Lika]].]]
[[Datoteka:Nh koncar rade.jpg|minijatura|185px|Narodni heroj [[Rade Končar]], generalni sekretar [[Savez komunista Hrvatske|Komunističke partije Hrvatske]] i organizator [[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka u Dalmaciji]].]]
Veliki broj znamenitih i poznatih Srba je rođen u Hrvatskoj ili je rođen u nekoj drugoj zemlji a veći deo svog radnog veka je proveo u Hrvatskoj. Izdvajamo:

* [[Nikola Tesla]], najpoznatiji Srbin uopšte, jedan od najpoznatijih svetskih pronalazača i naučnika u oblasti fizike, elektrotehnike i radiotehnike.
* [[Milutin Milanković]], inženjer, geofizičar, klimatolog i astronom, svetski poznat kao autor teorije poznate pod imenom [[Milankovićevi ciklusi]], koja opisuje nastanak [[ledeno doba|ledenih doba]].
* [[Josif Pančić]], botaničar i prvi predsednik [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpske kraljevske akademije]].
* [[Vladan Desnica]], književnik.
* [[Grigor Vitez]], pjesnik, dečji pisac, prevodilac.
* [[Simo Matavulj]], književnik.
* [[Vojin Bakić]] vajar, autor spomenika [[Stjepan Stevo Filipović|Stjepanu Filipoviću]] u [[Valjevo|Valjevu]] i spomenika na [[Petrova gora|Petrovoj gori]].
* [[Svetozar Pribićević]], najvažniji politički predstavnik srpskog naroda u [[Austrougarska|Austro-ugarskoj]], kasnije političar u [[Država Slovenaca, Hrvata i Srba|Državi Slovenaca Hrvata i Srba]] i [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]].
* [[Josif Rajačić]], karlovački mitropolit, srpski patrijarh i upravitelj [[Vojvodina|Srpske Vojvodine]].
* [[Patrijarh srpski Pavle]], poglavar [[SPC|Srpske pravoslavne crkve]].
* [[Vladimir Matijević]], osnivač najvažnije humanitarne organizacije između dva svetska rata [[Privrednik|Srpskog Privrednog društva Privrednik]], [[Srpska banka|Srpske banke]] i Saveza zemljoradničkih zadruga.
* [[Rade Šerbedžija]], glumac.
* [[Milorad Pupovac]], političar, predsednik [[Srpsko narodno vijeće|Srpskog narodnog vijeća]].
* [[Jovanka Broz]], udovica [[SFRJ|jugoslovenskog]] predsednika [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]].
* [[Rade Končar]], jedan od vođa [[KPH]], i [[narodni heroj]]
* [[Predrag Stojaković]], košarkaš.
* [[Jasna Šekarić]], reprezentativka [[Srbija|Srbije]] u [[streljaštvo|streljaštvu]], višestruka je [[Olimpijske igre|olimpijska]], [[Svetsko prvenstvo|svetska]] i [[Evropsko prvenstvo|evropska]] šampionka.
* [[Siniša Mihajlović]], fudbaler.
* [[Dado Pršo|Miladin &quot;Dado&quot; Pršo]], fudbaler, bivši reprezentativac [[Fudbalska reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]].
* [[Arsen Dedić]], muzičar i kantautor.
* [[Svetozar Borojević]], austrougarski feldmaršal, jedan od najboljih defanzivnih stratega 1. svetskog rata.

== Povezano ==

* [[Srbi]]
* [[Hrvatska]]
* [[Demografska istorija Srba u Hrvatskoj]]
* [[Srbi u Dalmaciji]]
* [[Republika Srpska Krajina]]
* [[Rat u Hrvatskoj]]
* [[Naseljena mesta u Hrvatskoj sa preko 500 Srba, popis 1991.]]

== Reference ==
{{izvori|3}}

== Literatura ==
* Lujo Bakotić, Srbi u Dalmaciji od pada mletačke republike do ujedinjenja, Beograd 1938.
* J. Cvijić, ''Balkansko poluostrvo i Južnoslovenske zemlje''
* A. Fabris, ''Izabrani članci'', Beograd 1940.
* Đ. Janković, ''Kninska Krajina u srednjem vijeku - arheološka svjedočanstva materijalne kulture''. Kninska Krajina, Zavičajni klub &quot;Kninska Krajina&quot; - Srpsko kulturno društvo &quot;Zora&quot; - Udruženje Srba iz Hrvatske, Knin-Beograd, 2002, str. 50-56.
* Kosta Milutinović, O pokretu Srba u Dalmaciji, Dubrovniku, Zbornik o Srbima u Hrvatskoj, knj. I, 1989.
* D. Roksandić, ''Srbi u Hrvatskoj'', Zagreb 1991.
* Jovan Skerlić, Istorija nove srpske književnosti, Beograd 1953
* Ivan Stojanović, Dubrovačka književnost, Dubrovnik 1900.
* R. Veselinović, &quot;Srpski narodno-crkveni sabori&quot; u: ''Enciklopedija Jugoslavije'', sv. 8, Zagreb 1971.
* ''Historija naroda Jugoslavije'', sv. 2, Zagreb 1959., (poglavlja -{XXXIII}-, -{XXXVI}-, -{XXXVII}-, -{XLII}-)

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Serbs of Croatia}}
* [http://www.snv.hr/ Srpsko narodno vijeće]
* [http://www.privrednik.net/ Srpsko privredno društvo &quot;Privrednik&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100927060936/http://www.privrednik.net/ |date=2010-09-27 }}
* [http://www.zvo.hr/ Zajedničko veće opština]
* [http://www.skdprosvjeta.com/ Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]
* [http://www.privrednikjunior.hr/ Privrednik Junior] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100902011257/http://www.privrednikjunior.hr/ |date=2010-09-02 }}
* [http://www.novossti.com/ Nedeljnik &quot;Novosti&quot;]
* [http://www.sdss.hr/ Samostalna demokratska srpska stranka]
* [http://www.sns.hr/ Srpska narodna stranka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150419053554/http://www.sns.hr/ |date=2015-04-19 }}
* [http://www.mitropolija-zagrebacka.org/ Mitropolija Zagrebačko-Ljubljanska] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120805033852/http://www.mitropolija-zagrebacka.org/ |date=2012-08-05 }}
* [http://www.srpskagimnazija-zg.org/ Srpska pravoslavna opšta gimnazija Kantakuzina Katarina Branković]
* [http://www.sdf.hr/ Srpski demokratski forum]
* [http://www.politika.rs/rubrike/intervjui-kultura/Od-srpske-crkve-do-shkole.sr.html Srpska crkva i škola u Dubrovniku („Politika“, 26. april 2008)]
* [http://pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/189015/Kud+nestado%C5%A1e+dubrova%C4%8Dki+Srbi.html Kud nestadoše dubrovački Srbi („Pres“, 27. novembar 2011)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120102171713/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/PresMagazin/story/189015/Kud+nestado%C5%A1e+dubrova%C4%8Dki+Srbi.html |date=2012-01-02 }}

[[Kategorija:Etničke grupe Hrvatske]]
[[Kategorija:Srbi po teritorijama|Hrvatska]]</text>
      <sha1>l4luutfutyk3pg75wnp97eeefd6fwpr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>176285</id>
    <revision>
      <id>42581351</id>
      <parentid>42463079</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T22:39:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nagrade */</comment>
      <origin>42581351</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="82334" sha1="ahf4tefvy3klain3fobrhnmmk382ijr" xml:space="preserve">[[File:Handball pictogram.svg|220px|right]]
'''[[Rukomet]]''' se na '''[[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' prvi put pojavio [[1936.]] godine u [[Berlin]]u i to u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se igrao na otvorenom. Nakon berlinske Olimpijade, [[rukomet]] nije bio dio olimpijskog programa sve do [[1972.]] godine, kada je [[dvoranski rukomet]] postao službeni olimpijski sport za muškarce, odnosno [[1976.]] godine, kada je rukomet dobio i natjecanje u ženskoj konkurenciji. Od tog trenutka, rukomet je standardni sport na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]].

==Turnir za muškarce==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za muškarce
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1936.]] {{small|([[veliki rukomet]])}}&lt;br&gt;[[1972.]] {{small|([[dvoranski rukomet]])}}
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{RukRep|DAN}} {{small|(drugi naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{RukRep|FRA}} {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za muškarce na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Muški turnir je, u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], prvi put odigran na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u, ali je onda ukinut i nije igran sve do [[Olimpijada 1972|Olimpijskih igara 1972.]] godine u [[München]]u. Od [[1972.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;&gt;Reprezentacije iz Oceanije mogu nastup ostvariti samo domaćinstvom, jer [[IHF]] ne priznaje [[OHF]] kao punopravnu kontinentalnu federaciju.&lt;/ref&gt; a aktualni prvak je [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], kojoj je to rekordni treći naslov. Nakon Francuske, po dva naslova imaju [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezenetacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]], s tim da je potonja svoj prvi naslov osvojila kao Ujedinjeni tim.

===Historija===

Unatoč njegovoj globalnoj popularnosti u suvremenom svijetu sporta, [[rukomet]] je relativno kasno uveden u službeni program [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]. Prva pojava ovog sporta bila je u sklopu [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara 1936.]] godine u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se danas više ne igra. Na turniru je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija ([[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] kao jedina neeuropska reprezentacija), a igralo se u grupnom sustavu u kojeme je, na kraju, slavio domaćin - [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]].

Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Olimpijske igre]] nisu ponovno organizirane sve do [[1948.]] godine, međutim rukomet nije uvršten kao sport na tim igrama. Na [[Olimpijada 1952|Olimpijadi 1952.]] u [[Helsinki]]ju, [[veliki rukomet]] je uvršten kao demonstracijski sport, a jedinu utakmicu odigrale su [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]], međutim isti se nikada nije formalno vratio na Olimpijske igre. Iako je [[1954.]] godine došlo do obnove [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] u dvoranskom rukometu, isti se na Olimpijadi nije pojavio sve do [[Olimpijada 1972|Igara 1972.]] godine u [[München]]u. Te je godine organiziran samo muški turnir, na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija sa četiri kontinenta; prvak je bila [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], koja je u finalu svladala [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]] 21:16.

Od minhenske Olimpijade, rukomet je postao standardni dio olimpijskog programa te se kontinuirano igra na svim Olimpijadama. Na [[Olimpijada 1976|Olimpijadi 1976.]] sudjelovalo je 11 ekipa, dok je od [[Olimpijada 1980|Olimpijade 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]] ustaljen broj od ukupno 12 sudionika završnog turnira.

Olimpijskim turnirima u vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]] mahom su dominirale zemlje [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Tako je [[SFR Jugoslavija]] na turniru u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine osvojila svoje drugo zlato, dok je [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] osvajao titule [[1976.]] i [[1988.]] godine; olimpijski turnir u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], kojoj je to bio jedini osvojeni međunarodni turnir. Na Olimpijskom turniru [[1992.]] pobjedu je odnio [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], koji je predstavljao 12 od 15 zemalja bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (Baltičke zemlje nastupale su samostalno); danas se ta medalja pripisuje [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusiji]], koja je zlato osvojila i [[2000.]] godine. 
[[File:Handball podium08.jpg|320px|thumb|left|[[Francuska rukometna reprezentacija]] je [[2012.]] godine postala prva i jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila olimpijsko zlato.]]
[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Olimpijski turnir 1996.]] godine u [[Atlanta|Atlanti]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], koja je, vođena [[Velimir Kljaić|izbornikom Kljaićem]], tako osvojila svoje prvo zlato. Drugi put će postati prvaci [[2004.]] godine pod vodstvom [[Lino Červar|izbornika Červara]]. Kada je [[Claude Onesta|Onestina]] [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] [[2008.]] i [[2012.]] osvojila zlatnu medalju, postala je prva muška reprezentacija u historiji koja je obranila olimpijsko zlato.

Zanimljivo je primijetiti kako [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]], koja je 90-ih godina dominirala svjetskim rukometom, nikada nije bila olimpijski prvak; čak su četiri puta igrali u finalu (tri puta uzastopno od [[1992.]] do [[2000.]] te [[2012.]]), međutim svaki puta su osvajali srebrnu medalju.

Na [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|turniru u Riju de Janeiru]], Francuska reprezentacija je ulaskom u finale dobila priliku da postane prva muška reprezentacija koja će tri puta za redom osvojiti olimpijsko zlato. Međutim, u finalu su izgubili od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], kojoj je to bilo prvo olimpijsko finale i prva medalja na tom turniru. Francuska je, ipak, postala prva reprezentacija koja je osvojila tri olimpijska zlata u muškom rukometu [[2021.]], kada je u [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|finalu Igara 2020.]] godine pobijedila Dansku 25:23, postavivši tako novi rekord. Četiri godine kasnije, u [[Pariz]]u, Danska je osvojila svoju drugu zlatnu medalju, pobijedivši Njemačku u finalu s rekordnom razlikom.

===Format===

Uz izuzetak [[Olimpijada|Igara]] [[1936.]] i [[1972.]] godine, format natjecanja na Olimpijskim igrama je u potpunosti ujednačen. Na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine igrao se [[veliki rukomet]] i sudjelovalo je samo šest reprezentacija, koje su dobile pozivnice. Momčadi su bile raspoređene u dvije grupe po tri reprezentacije, a dvije prvoplasirane momčadi iz obaju grupa su prolazile u završnu grupu, gdje su igrale međusobno; pobjednik turnira bila je momčad s najviše bodova u drugoj grupnoj fazi, a posljednje momčadi iz prve grupne faze su međusobno igrale za peto i šesto mjesto. Što se tiče turnira [[1972.]] godine, na njemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija. Reprezentacije su bile raspodjeljene u četiri grupe po četiri ekipe, a u drugu fazu su prolazile dvije najbolje plasirane momčadi iz svake skupine; ostale momčadi međusobno su igrale za plasman. Druga faza sastojala se također od grupa, točnije dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa odlazili su u finale, a drugoplasirani u utakmicu za broncu, dok su treća i četvrta momčad igrale utakmice za plasman.

Od [[1976.]] godine, olimpijski turnir je sveden na 12 reprezentacija i tako se zadržalo i do danas. Momčadi su se kvalificirale preko [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] i kvalifikacijskih turnira, a kasnije je omogućena kvalifikacija i preko kontinentalnih prvenstava. Dvanaest reprezentacija raspoređeno je u dvije grupe po šest, s tim da je kroz godine variralo koliko reprezentacija ide dalje. Tako do [[1992.]] godine nije bilo faze na izbacivanje već su prvoplasirane momčadi iz grupa igrale u finalu, a drugoplasirane su se borile za broncu; ostale reprezentacije igrale su za plasman. Na turnirima [[1992.]] i [[1996.]] uvedeno je polufinale za dvije najbolje plasirane momčadi iz dvaju grupa, dok od [[2000.]] godine iz grupne faze prolaze ukupno četiri reprezentacije koje igraju četvrtfinale, polufinale i finale; druga faza je, tako, faza na izbacivanje.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatni
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrni
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončani
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirani

|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Berlin]], [[Treći Reich]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Njemačka rukometna reprezentacija|Treći Reich]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]]
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|colspan=&quot;8&quot;| ''Rukomet se od [[1948.]] do [[1968.]] nije igrao na Olimpijskim igrama''
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[München]], [[Zapadna Njemačka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''21:16'''
|[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Čehoslovačka rukometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''19:16'''
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''19:15'''
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland (1928-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]'''
|'''23:22'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''18:17'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''23:19'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''32:25'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''27:23'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|'''22:20'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''27:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''27:25'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''26:22'''
|[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''26:24'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''28:23'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''35:29'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''33:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''31:25'''
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''25:23'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''33:31'''
|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''39:26'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''23:22'''
|{{flagicon|SLO|size=30px}}&lt;br&gt;[[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Uključujući i zemlje koje danas više ne postoje, ukupno 39 zemalja je sudjelovalo u završnom olimpijskom turniru za muškarce. Od tih 39 zemalja, njih je trinaest igralo u finalu (ne računajući turnir iz [[1936.]], kada se igrala samo grupna faza), dok je ukupno osam zemalja osvojilo zlatnu medalju.

Od osam osvajača zlatne medalje, samo je [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] osvajala zlato tri puta, dok su četiri reprezentacije to ostvarile dva puta. [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je prva momčad koja je postala dvostruki olimpijski prvak ([[1972.]] i [[1984.]]), a to su još uspjele i reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1988.]]), [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] ([[1996.]] i [[2004.]]) i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]] ([[1992.]], kao [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]], i [[2000.]]); Francuska je jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila naslov olimpijskog prvaka, dok je treći naslov osvojen kasnije. Po jedno zlatno odličje imaju [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] ([[1936.]] kao [[Treći Reich]]), [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] ([[1980.]]) i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] ([[2016.]]).

Francuska ujedno ima i pet osvojenih medalja ukupno, što je rekord olimpijskog turnira. S druge strane, reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Švedska|Švedske]], [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]] i [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] imaju najviše osvojenih medalja, bez da su ikada osvajale zlatno odličje; Švedska je četiri puta bila srebrna, Rumunjska je osvojila jedno srebro i tri brončane medalje, dok je Španjolska čak pet puta bila brončana. Četiri medalje ima još i Njemačka, međutim ta je reprezenetacija bila olimpijski prvak. Sve reprezentacije koje su se našle među četiri najbolje bile su iz Europe, osim [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]], koja je [[1988.]] godine osvojila srebrnu medalju, i [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipta]], koji je na Igrama [[2020.]] godine osvojio četvrto mjesto.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|FRA}}
|3||1||1||'''5'''
|-
|rowspan=2|2||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||1||0||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|DAN}}
|2||1||0||'''3'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUS}}*
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|HRV}}
|2||0||1||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|NJE}}{{sup|1}}
|1||3||1||'''5'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|DDR}}''
|1||0||0||'''1'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠVE}}
|0||4||0||'''4'''
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUM}}
|0||1||3||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|AUT}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|ČSSR}}''
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|JKO}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ISL}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|15||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠPA}}
|0||0||5||'''5'''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|16||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|POLJ}}
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''15''' || '''15''' || '''15''' || '''45'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zlatna medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
:{{sup|1}} Uključuje i odličja koja je osvojila [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]].
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;20&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji golman
! rowspan=&quot;20&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji igrač
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Hans Theilig]]
|{{center|22}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;6&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;13&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Gheorghe Gruia]]
|{{center|37}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Ștefan Birtalan]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|DAN}} [[Bent Larsen]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]    
|{{flagicon image|Flag of Poland (1928-1980).svg}} [[Jerzy Klempel]]
|{{center|44}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Björn Jilsén]]
|{{center|50}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{center|49}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|width=150|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{center|47}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{center|43}}
|{{center|60}}
|{{center|72%}}
|{{center|6}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{center|51}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Yun Gyeong-shin]]
|{{center|58}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{center|49}}
|{{center|65}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]
|{{center|50}}
|{{center|74}}
|{{center|68%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Karol Bielecki]]
|{{center|55}}
|{{center|87}}
|{{center|63%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{center|61}}
|{{center|100}}
|{{center|61%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|{{center|62}}
|{{center|83}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja momčad====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|Berlin 1936.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Bez izbora''}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|München 1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|Montreal 1976.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|Seoul 1988.]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[László Marosi]]
|{{flagicon|SFRJ}} [[Zlatko Portner]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Mihály Iváncsik]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Denis Lathoud]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Chi-hyo]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Frédéric Volle]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Stéphane Stoecklin]]
|{{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Dragan Škrbić]]
|{{flagicon|JKO}} [[Baek Won-cheol]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{flagicon|RUS}} [[Lav Voronjin]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|Atena 2004.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivano Balić]]
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Mirza Džomba]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|Peking 2008.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Bertrand Gille]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Daniel Narcisse]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]}}
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Albert Rocas]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|London 2012.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Källman]]
|{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Čupić]]
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Cédric Sorhaindo]]
|{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Valentin Porte]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|FRA}} [[Ludovic Fabregas]]
|{{flagicon|FRA}} [[Hugo Descat]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA}} [[Nedim Remili]]
|{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]
|{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]
|{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]
|{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]
|{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetani i izbornici reprezentacija olimpijskih prvaka====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[1936.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Otto Günther Kaundinya]]
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]
|-
|{{center|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[1972.]]}} 
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Vlado Štencl]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|DDR}} [[Paul Tiedemann]]
| {{RukRep|DDR}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Branislav Pokrajac]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS|1991}} [[Spartak Mironovič]]
| {{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Goran Perkovac]]
| {{flagicon|HRV}} [[Velimir Kljaić]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]
| {{RukRep|RUS}}
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Slavko Goluža]]
| {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Olivier Girault]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Jérôme Fernandez]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Michaël Guigou]]
| {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| {{RukRep|FRA}}
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|NJE|Nazi}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]'''
||'''{{flagicon|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{RukRep|ALŽ}}||X||•||•||10.||12.||10.||•||10.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ARG}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||10.||10.||12.||12.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|AUS}}||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|AUT}}||bgcolor=silver|2.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|BHR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|BRA}}||•||•||•||•||•||•||12.||11.||•||10.||11.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||10.||•||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|''{{RukRep|ČSSR}}''||•||bgcolor=silver|2.||7.||•||•||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|DAN}}||•||13.||8.||9.||4.||•||•||•||•||•||7.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|EGI}}||•||•||•||•||•||•||11.||6.||7.||12.||10.||•||9.||4.||5.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|FRA}}||•||•||•||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||4.||6.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|8.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|GRČ}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|HRV}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||•||9.||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|{{RukRep|ISL}}||•||12.||•||•||6.||8.||4.||•||•||9.||bgcolor=silver|2.||5.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{RukRep|DDR}}''||X||4.||•||bgcolor=gold|1.||•||7.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|JAP}}||•||11.||9.||•||10.||11.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||11.||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|JKO}}||X||•||•||•||11.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||6.||•||9.||8.||8.||11.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KAN}}||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KAT}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KIN}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KUB}}||•||•||•||11.||•||•||•||•||11.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KUV}}||•||•||•||12.||•||•||•||12.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|MAĐ}}||4.||8.||6.||4.||•||4.||7.||•||•||4.||•||4.||•||•||10.||•||•||'''9'''
|- 
|align=left|{{RukRep|NOR}}||•||9.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||7.||6.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|NJE}}||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||colspan=&quot;5&quot;|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||10.||7.||5.||bgcolor=silver|2.||9.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||bgcolor=silver|2.||•||•||'''8'''
|- 
|align=left|{{RukRep|POLJ}}||•||10.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||•||•||•||•||•||5.||•||4.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|POR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{RukRep|RUM}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|RUS}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||6.||14.||10.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||12.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|SLO}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||8.||11.||•||•||6.||•||4.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||X||bgcolor=gold|1.||5.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||•||5.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|SRB}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ŠPA}}||•||15.||•||5.||8.||9.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''12'''
|-
|align=left|{{RukRep|ŠVE}}||•||7.||•||•||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||5.||7.||•||•||'''10'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||8.||7.||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|TUN}}||X||16.||bgcolor=red|{{color|white|•}}||•||•||•||•||•||10.||•||•||8.||12.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||X||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||4.||•||bgcolor=silver|2.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|}

==Turnir za žene==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za žene
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1976.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]] {{small|(treći naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;br&gt;{{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za žene na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Ženski turnir je prvi put uveden na [[Olimpijada 1976|Olimpijskim igrama 1976.]] godine u [[Montreal]]u, četiri godine nakon što je odigran prvi muški turnir u [[rukomet|dvoranskom rukometu]]. Od [[1976.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;/&gt; a aktualni prvak je [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], kojoj je to treći naslov. Najuspješnije reprezentacije u historiji su [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je od [[1996.]] do [[2004.]] godine tri puta uzastopno osvajala olimpijsko zlato, te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je [[2024.]] godine osvojila treće olimpijsko zlato.

===Historija===

Ženski rukomet prvi put je na [[Olimpijada|Olimpijsim igrama]] uveden u [[Montreal]]u [[1976.]] godine, kada je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija. Natjecanje se igralo kroz jednu grupu u kojoj je svaka reprezentacija igrala međusobno, a medalje su se dijelile sukladno plasmanu u grupi. Prvu zlatnu medalju odnijela je [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacija Sovjetskog Saveza]], koja je uspješno obranila titulu i na [[Olimpijada 1980|Igrama 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]].

Sovjetske reprezentativke nisu mogle obraniti naslov [[1984.]] godine zbog bojkota tako da je zlato otišlo u ruke [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]], koja je u finalu porazila [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]. Koreanke su u [[Seoul]]u [[1988.]] uspjele, na domaćem terenu, osvojiti zlatnu medalju, koju su i obranile [[1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Nakon toga je uslijedila dominacija [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Dankinja]], koje su osvajile tri uzastopna zlata na igrama [[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]] godine. Danska dominacija prekinuta je [[2008.]] godine, kada su zlato odnijele [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norvežanke]], koje su ga uspješno obranile u [[London]]u [[2012.]] godine.

Na turniru u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], zlato su odnijele reprezentativke [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]], koje su u finalu svladale [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuskinje]]. Francuskinje su ipak osvojile svoj prvi naslov na Igrama [[2020.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]; kako je muška reprezentacija te godine također osvojila zlato, Francuska je postala prva zemlja nakon SFR Jugoslavije [[1984.]] godine koja je iste godine osvojila zlato i u muškom i u ženskom rukometu. Francuskinje su [[2024.]] godine na domaćem terenu također igrale u finalu, ali su poražene od Norvežanki.

===Format===

Zbog čestih promjena u broju reprezentacija koje su sudjelovale u završnom turniru, format ženskog rukometnog turnira na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] mijenjao se nekoliko puta prije nego se [[2008.]] godine uskladio s formatom muškog turnira.

Od [[1976.]] do [[1984.]] godine, na turniru je sudjelovalo samo šest reprezentacija, koje su međusobno igrale u jednoj grupi po jednu utakmicu. Nakon pet odigranih kola, medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi. Godine [[1988.]], broj reprezentacija povećan je na osam, a iste su bile raspoređene u dvije grupe po četiri ekipe. Dvije najbolje momčadi iz svake grupe išle su u drugu grupnu fazu, gdje su međusobno igrale po jednu utakmicu, a medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi u drugoj fazi; treća i četvrta reprezentacija iz prve grupne faze išle su u drugu grupu, gdje su igrale za plasman od petog do osmog mjesta.

Isti broj reprezentacija natjecao se i [[1992.]], međutim uz promijenjen format. Prve dvije reprezentacije iz grupne faze odlazile su u polufinale, dok su treće i četvrte reprezentacije iz grupne faze igrale utakmice za plasman. Isti format zadržan je i u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996.]] godine.

U [[Sydney]]ju [[2000.]] godine ponovo dolazi do povećanja sudionica, s osam na deset, što ujedno donosi i promjenu formata. Reprezentacije su raspoređene u dvije grupe po pet ekipa, četiri koje su išle u četvrtfinale. Gubitnici iz četvrtfinala međusobno bi razigravali za plasman, dok bi pobjednici išli u polufinale, odnosno utakmicu za broncu i finale. Nakon što je [[2004.]] godine format ostao nepromijenjen, godine [[2008.]] je došlo do povećanja broja sudionica na 12, mada je format ostao nepromijenjen i isti kao na muškom turniru; jedina razlika je što se grupna faza sastojala od dvije grupe po šest (ne više pet) reprezentacija, što znači da su dvije reprezentacije ispadale već u prvoj fazi.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatne
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrne
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončane
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirane

|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of China.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
|'''28:21'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''37:33'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''31:27'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''34:34''' (pr.)&lt;br&gt;(4:2 – 7m)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''34:27'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|'''33:28'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''26:23'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''31:29'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''22:19'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:26'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''30:25'''
|{{flagicon image|Olympic flag.svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|ROO]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:19'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''29:21'''
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|'''30:25'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – Žene|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – Žene|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Od uvođenja ženskog rukometnog turnira [[1976.]] godine, ukupno su 34 ženske reprezentacije sudjelovale na završnom turniru; među njima su i neke zemlje koje danas više ne postoje. Među njima, samo se sedam reprezentacija ovjenčalo olimpijskim zlatom - tri otkako je uveden sustav na izbacivanje te četiri dok se igrao grupni sustav.

Najuspješnija ženska reprezentacija je ona [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koja je tri puta uzastopno ([[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]]) osvajala olimpijsko zlato, s tim da ni prije ni poslije te serije više nije igrala u polufinalu i tako došla u šansu osvojiti medalju. Po dva zlata, sva osvojena uzastopno, imaju i reprezentacije [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskaog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1980.]]), [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] ([[1988.]] i [[1992.]]) te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveške]] ([[2008.]] i [[2012.]]), dok [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] imaju po jedno zlato, osvojeno [[1984.]], [[2016.]], odnosno [[2020.]] godine. Kao i u muškom rukometu, sve osvajačice medalja su iz Europe, uz izuzetak reprezentacije Južne Koreje. Najviše osvojenih medalja, njih sedam, ima Norveška.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|3||2||3||'''8'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|3||0||1||'''4'''
|-
|3||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|2||3||1||'''6'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]*
|1||2||1||'''4'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||2||0||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|1||1||0||'''2'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|0||1||2||'''3'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''
|0||1||1||'''2'''
|-
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''13''' || '''13''' || '''13''' || '''39'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Brončana medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;17&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja vratarka
! rowspan=&quot;17&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja igračica
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
|colspan=&quot;5&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;10&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. - muškarci|1992.]]
|width=160|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]
|{{center|41}}
|{{center|61}}
|{{center|67%}}
|{{center|5}}
|width=175|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{center|41}}
|{{center|58}}
|{{center|71%}}
|{{center|5}}
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{center|61}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]
|{{center|54}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{center|56}}
|{{center|78}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{center|53}}
|{{center|93}}
|{{center|57%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|62}}
|{{center|96}}
|{{center|65%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|52}}
|{{center|72}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|{{center|41}}
|{{center|59}}
|{{center|69}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja ekipa====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|Montreal 1976.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;4&quot; {{N/A}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|Seoul 1988.]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Sundal]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Mi Yeong]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]}}
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NJE}} [[Silvia Schmitt]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Marina Bažanova]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Erzsébet Kocsis]]
|{{flagicon|JKO}} [[Kim Eun-mi]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anja Andersen]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|JKO}} [[Hong Jeong-ho]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Anette Hoffmann]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{nowrap|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|DAN}} [[Janne Kolling]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|Atena 2004.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|DAN}} [[Line Daugaard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Katrine Fruelund]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Sang-eun]]
|{{flagicon|UKR}} [[Marina Vergeljuk]]
|{{flagicon|JKO}} [[U Seon-hui]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|Peking 2008.]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]}}
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Else-Marthe Sørlie Lybekk]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Orsolya Vérten]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ljudmila Postnova]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{flagicon|RUS}} [[Irina Bliznova]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|London 2012.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Hyo-bi]]
|{{flagicon|CG}} [[Bojana Popović]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Marta Mangué]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Alexandra do Nascimento]]}}
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|RUS}} [[Polina Kuznjecova]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Allison Pineau]]
|{{flagicon|RUS}} [[Darja Dmitrijeva]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Alexandra Lacrabère]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pauletta Foppa]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Polina Kuznjecova]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jamina Roberts]]
|{{flagicon|FRA}} [[Grâce Zaadi]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Flippes]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Brattset Dale]]
|{{flagicon|DAN}} [[Emma Friis]]
|{{flagicon|FRA}} [[Estelle Nze Minko]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Stine Bredal Oftedal]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Katrin Klujber]]
|{{flagicon|FRA}} [[Alicia Toublanc]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetanica
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Josip Samaržija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Chung Hyung-kyun]]
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ulrik Wilbek]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Karen Brødsgaard]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Gro Hammerseng-Edin|Gro Hammerseng]]
| {{flagicon|NOR}} [[Marit Breivik]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Marit Malm Frafjord]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
| [[Irina Bliznova]]
| {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Trefilov]]
| {{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Coralie Lassource]]
| {{flagicon|FRA}} [[Olivier Krumbholz]]
| {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
| [[Stine Bredal Oftedal]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{flagicon|ANG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Angole|Angola]]||•||•||•||•||•||7.||9.||9.||12.||10.||8.||10.||9.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||12.||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|AUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Australije|Australija]]||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||•||•||6.||•||5.||•||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|{{flagicon|BRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|||•|||•|||•|||•|||•||•||8.||7.||9.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.|||11.||7.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||6.||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|ČSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''||•||5.||•||5.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]||•||•||•||•||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||•||9.||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||•||•||•||•||•||•||6.||4.||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|GRČ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|HRV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||7.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|-
|align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska rukometna reprezentacija Japana|Japan]]||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||•||•||bgcolor=silver|2.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||10.||8.||10.||•||•||'''11'''
|-
|align=left|{{flagicon|KAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kanade|Kanada]]||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KAZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||•||10.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||5.||•||8.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KON}} [[Ženska rukometna reprezentacija Republike Konga|Kongo]]||•||6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||4.||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||•||•||7.||6.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NGR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|NIZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||4.||5.||5.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||•||•||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{flagicon|NJE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||4.||6.||•||•||11.||•||•||•||8.||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]]||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|RUM}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]]||4.||•||•||•||•||•||7.||•||7.||•||9.||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||bgcolor=silver|2.||8.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |5.||7.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot; |8.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |Q||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|SLO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||•||•||•||11.||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- 
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||•||•||6.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||9.||12.||•||•||'''6'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||11.||7.||4.||4.||•||•||'''5'''
|- 
|align=left|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||•||•||4.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''1'''
|}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ihf.info/IHFCompetitions/OlympicGames/OlympicGamesRio2016 Olimpijske igre na stranici IHF-a]

{{Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama| ]]
[[Kategorija:Sportovi na Ljetnim olimpijskim igrama|Rukomet]]
[[Kategorija:Rukometna takmičenja|Ljetne olimpijske igre]]</text>
      <sha1>ahf4tefvy3klain3fobrhnmmk382ijr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581353</id>
      <parentid>42581351</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T23:06:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nagrade */</comment>
      <origin>42581353</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83034" sha1="hec6klpssybosngy3umkx6ktc6kae80" xml:space="preserve">[[File:Handball pictogram.svg|220px|right]]
'''[[Rukomet]]''' se na '''[[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' prvi put pojavio [[1936.]] godine u [[Berlin]]u i to u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se igrao na otvorenom. Nakon berlinske Olimpijade, [[rukomet]] nije bio dio olimpijskog programa sve do [[1972.]] godine, kada je [[dvoranski rukomet]] postao službeni olimpijski sport za muškarce, odnosno [[1976.]] godine, kada je rukomet dobio i natjecanje u ženskoj konkurenciji. Od tog trenutka, rukomet je standardni sport na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]].

==Turnir za muškarce==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za muškarce
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1936.]] {{small|([[veliki rukomet]])}}&lt;br&gt;[[1972.]] {{small|([[dvoranski rukomet]])}}
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{RukRep|DAN}} {{small|(drugi naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{RukRep|FRA}} {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za muškarce na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Muški turnir je, u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], prvi put odigran na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u, ali je onda ukinut i nije igran sve do [[Olimpijada 1972|Olimpijskih igara 1972.]] godine u [[München]]u. Od [[1972.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;&gt;Reprezentacije iz Oceanije mogu nastup ostvariti samo domaćinstvom, jer [[IHF]] ne priznaje [[OHF]] kao punopravnu kontinentalnu federaciju.&lt;/ref&gt; a aktualni prvak je [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], kojoj je to rekordni treći naslov. Nakon Francuske, po dva naslova imaju [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezenetacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]], s tim da je potonja svoj prvi naslov osvojila kao Ujedinjeni tim.

===Historija===

Unatoč njegovoj globalnoj popularnosti u suvremenom svijetu sporta, [[rukomet]] je relativno kasno uveden u službeni program [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]. Prva pojava ovog sporta bila je u sklopu [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara 1936.]] godine u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se danas više ne igra. Na turniru je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija ([[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] kao jedina neeuropska reprezentacija), a igralo se u grupnom sustavu u kojeme je, na kraju, slavio domaćin - [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]].

Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Olimpijske igre]] nisu ponovno organizirane sve do [[1948.]] godine, međutim rukomet nije uvršten kao sport na tim igrama. Na [[Olimpijada 1952|Olimpijadi 1952.]] u [[Helsinki]]ju, [[veliki rukomet]] je uvršten kao demonstracijski sport, a jedinu utakmicu odigrale su [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]], međutim isti se nikada nije formalno vratio na Olimpijske igre. Iako je [[1954.]] godine došlo do obnove [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] u dvoranskom rukometu, isti se na Olimpijadi nije pojavio sve do [[Olimpijada 1972|Igara 1972.]] godine u [[München]]u. Te je godine organiziran samo muški turnir, na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija sa četiri kontinenta; prvak je bila [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], koja je u finalu svladala [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]] 21:16.

Od minhenske Olimpijade, rukomet je postao standardni dio olimpijskog programa te se kontinuirano igra na svim Olimpijadama. Na [[Olimpijada 1976|Olimpijadi 1976.]] sudjelovalo je 11 ekipa, dok je od [[Olimpijada 1980|Olimpijade 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]] ustaljen broj od ukupno 12 sudionika završnog turnira.

Olimpijskim turnirima u vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]] mahom su dominirale zemlje [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Tako je [[SFR Jugoslavija]] na turniru u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine osvojila svoje drugo zlato, dok je [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] osvajao titule [[1976.]] i [[1988.]] godine; olimpijski turnir u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], kojoj je to bio jedini osvojeni međunarodni turnir. Na Olimpijskom turniru [[1992.]] pobjedu je odnio [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], koji je predstavljao 12 od 15 zemalja bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (Baltičke zemlje nastupale su samostalno); danas se ta medalja pripisuje [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusiji]], koja je zlato osvojila i [[2000.]] godine. 
[[File:Handball podium08.jpg|320px|thumb|left|[[Francuska rukometna reprezentacija]] je [[2012.]] godine postala prva i jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila olimpijsko zlato.]]
[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Olimpijski turnir 1996.]] godine u [[Atlanta|Atlanti]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], koja je, vođena [[Velimir Kljaić|izbornikom Kljaićem]], tako osvojila svoje prvo zlato. Drugi put će postati prvaci [[2004.]] godine pod vodstvom [[Lino Červar|izbornika Červara]]. Kada je [[Claude Onesta|Onestina]] [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] [[2008.]] i [[2012.]] osvojila zlatnu medalju, postala je prva muška reprezentacija u historiji koja je obranila olimpijsko zlato.

Zanimljivo je primijetiti kako [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]], koja je 90-ih godina dominirala svjetskim rukometom, nikada nije bila olimpijski prvak; čak su četiri puta igrali u finalu (tri puta uzastopno od [[1992.]] do [[2000.]] te [[2012.]]), međutim svaki puta su osvajali srebrnu medalju.

Na [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|turniru u Riju de Janeiru]], Francuska reprezentacija je ulaskom u finale dobila priliku da postane prva muška reprezentacija koja će tri puta za redom osvojiti olimpijsko zlato. Međutim, u finalu su izgubili od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], kojoj je to bilo prvo olimpijsko finale i prva medalja na tom turniru. Francuska je, ipak, postala prva reprezentacija koja je osvojila tri olimpijska zlata u muškom rukometu [[2021.]], kada je u [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|finalu Igara 2020.]] godine pobijedila Dansku 25:23, postavivši tako novi rekord. Četiri godine kasnije, u [[Pariz]]u, Danska je osvojila svoju drugu zlatnu medalju, pobijedivši Njemačku u finalu s rekordnom razlikom.

===Format===

Uz izuzetak [[Olimpijada|Igara]] [[1936.]] i [[1972.]] godine, format natjecanja na Olimpijskim igrama je u potpunosti ujednačen. Na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine igrao se [[veliki rukomet]] i sudjelovalo je samo šest reprezentacija, koje su dobile pozivnice. Momčadi su bile raspoređene u dvije grupe po tri reprezentacije, a dvije prvoplasirane momčadi iz obaju grupa su prolazile u završnu grupu, gdje su igrale međusobno; pobjednik turnira bila je momčad s najviše bodova u drugoj grupnoj fazi, a posljednje momčadi iz prve grupne faze su međusobno igrale za peto i šesto mjesto. Što se tiče turnira [[1972.]] godine, na njemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija. Reprezentacije su bile raspodjeljene u četiri grupe po četiri ekipe, a u drugu fazu su prolazile dvije najbolje plasirane momčadi iz svake skupine; ostale momčadi međusobno su igrale za plasman. Druga faza sastojala se također od grupa, točnije dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa odlazili su u finale, a drugoplasirani u utakmicu za broncu, dok su treća i četvrta momčad igrale utakmice za plasman.

Od [[1976.]] godine, olimpijski turnir je sveden na 12 reprezentacija i tako se zadržalo i do danas. Momčadi su se kvalificirale preko [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] i kvalifikacijskih turnira, a kasnije je omogućena kvalifikacija i preko kontinentalnih prvenstava. Dvanaest reprezentacija raspoređeno je u dvije grupe po šest, s tim da je kroz godine variralo koliko reprezentacija ide dalje. Tako do [[1992.]] godine nije bilo faze na izbacivanje već su prvoplasirane momčadi iz grupa igrale u finalu, a drugoplasirane su se borile za broncu; ostale reprezentacije igrale su za plasman. Na turnirima [[1992.]] i [[1996.]] uvedeno je polufinale za dvije najbolje plasirane momčadi iz dvaju grupa, dok od [[2000.]] godine iz grupne faze prolaze ukupno četiri reprezentacije koje igraju četvrtfinale, polufinale i finale; druga faza je, tako, faza na izbacivanje.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatni
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrni
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončani
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirani

|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Berlin]], [[Treći Reich]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Njemačka rukometna reprezentacija|Treći Reich]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]]
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|colspan=&quot;8&quot;| ''Rukomet se od [[1948.]] do [[1968.]] nije igrao na Olimpijskim igrama''
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[München]], [[Zapadna Njemačka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''21:16'''
|[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Čehoslovačka rukometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''19:16'''
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''19:15'''
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland (1928-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]'''
|'''23:22'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''18:17'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''23:19'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''32:25'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''27:23'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|'''22:20'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''27:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''27:25'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''26:22'''
|[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''26:24'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''28:23'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''35:29'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''33:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''31:25'''
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''25:23'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''33:31'''
|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''39:26'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''23:22'''
|{{flagicon|SLO|size=30px}}&lt;br&gt;[[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Uključujući i zemlje koje danas više ne postoje, ukupno 39 zemalja je sudjelovalo u završnom olimpijskom turniru za muškarce. Od tih 39 zemalja, njih je trinaest igralo u finalu (ne računajući turnir iz [[1936.]], kada se igrala samo grupna faza), dok je ukupno osam zemalja osvojilo zlatnu medalju.

Od osam osvajača zlatne medalje, samo je [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] osvajala zlato tri puta, dok su četiri reprezentacije to ostvarile dva puta. [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je prva momčad koja je postala dvostruki olimpijski prvak ([[1972.]] i [[1984.]]), a to su još uspjele i reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1988.]]), [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] ([[1996.]] i [[2004.]]) i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]] ([[1992.]], kao [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]], i [[2000.]]); Francuska je jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila naslov olimpijskog prvaka, dok je treći naslov osvojen kasnije. Po jedno zlatno odličje imaju [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] ([[1936.]] kao [[Treći Reich]]), [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] ([[1980.]]) i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] ([[2016.]]).

Francuska ujedno ima i pet osvojenih medalja ukupno, što je rekord olimpijskog turnira. S druge strane, reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Švedska|Švedske]], [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]] i [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] imaju najviše osvojenih medalja, bez da su ikada osvajale zlatno odličje; Švedska je četiri puta bila srebrna, Rumunjska je osvojila jedno srebro i tri brončane medalje, dok je Španjolska čak pet puta bila brončana. Četiri medalje ima još i Njemačka, međutim ta je reprezenetacija bila olimpijski prvak. Sve reprezentacije koje su se našle među četiri najbolje bile su iz Europe, osim [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]], koja je [[1988.]] godine osvojila srebrnu medalju, i [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipta]], koji je na Igrama [[2020.]] godine osvojio četvrto mjesto.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|FRA}}
|3||1||1||'''5'''
|-
|rowspan=2|2||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||1||0||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|DAN}}
|2||1||0||'''3'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUS}}*
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|HRV}}
|2||0||1||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|NJE}}{{sup|1}}
|1||3||1||'''5'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|DDR}}''
|1||0||0||'''1'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠVE}}
|0||4||0||'''4'''
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUM}}
|0||1||3||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|AUT}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|ČSSR}}''
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|JKO}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ISL}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|15||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠPA}}
|0||0||5||'''5'''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|16||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|POLJ}}
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''15''' || '''15''' || '''15''' || '''45'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zlatna medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
:{{sup|1}} Uključuje i odličja koja je osvojila [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]].
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;20&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji golman
! rowspan=&quot;20&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji igrač
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Hans Theilig]]
|{{center|22}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;6&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;13&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Gheorghe Gruia]]
|{{center|37}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Ștefan Birtalan]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|DAN}} [[Bent Larsen]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]    
|{{flagicon image|Flag of Poland (1928-1980).svg}} [[Jerzy Klempel]]
|{{center|44}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Björn Jilsén]]
|{{center|50}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{center|49}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|width=150|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{center|47}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{center|43}}
|{{center|60}}
|{{center|72%}}
|{{center|6}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{center|51}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Yun Gyeong-shin]]
|{{center|58}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{center|49}}
|{{center|65}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]
|{{center|50}}
|{{center|74}}
|{{center|68%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Karol Bielecki]]
|{{center|55}}
|{{center|87}}
|{{center|63%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{center|61}}
|{{center|100}}
|{{center|61%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|{{center|62}}
|{{center|83}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja momčad====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|Berlin 1936.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Bez izbora''}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|München 1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|Montreal 1976.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|Seoul 1988.]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[László Marosi]]
|{{flagicon|SFRJ}} [[Zlatko Portner]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Mihály Iváncsik]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Denis Lathoud]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Chi-hyo]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Frédéric Volle]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Stéphane Stoecklin]]
|{{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Dragan Škrbić]]
|{{flagicon|JKO}} [[Baek Won-cheol]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{flagicon|RUS}} [[Lav Voronjin]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|Atena 2004.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivano Balić]]
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Mirza Džomba]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|Peking 2008.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Bertrand Gille]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Daniel Narcisse]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]}}
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Albert Rocas]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|London 2012.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Källman]]
|{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Čupić]]
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Cédric Sorhaindo]]
|{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Valentin Porte]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|FRA}} [[Ludovic Fabregas]]
|{{flagicon|FRA}} [[Hugo Descat]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA}} [[Nedim Remili]]
|{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]
|{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]
|{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]
|{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]
|{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetani i izbornici reprezentacija olimpijskih prvaka====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[1936.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Otto Günther Kaundinya]]
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]
|-
|{{center|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[1972.]]}} 
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Vlado Štencl]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|DDR}} [[Paul Tiedemann]]
| {{RukRep|DDR}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Branislav Pokrajac]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS|1991}} [[Spartak Mironovič]]
| {{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Goran Perkovac]]
| {{flagicon|HRV}} [[Velimir Kljaić]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]
| {{RukRep|RUS}}
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Slavko Goluža]]
| {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Olivier Girault]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Jérôme Fernandez]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Michaël Guigou]]
| {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| {{RukRep|FRA}}
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|NJE|Nazi}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]'''
||'''{{flagicon|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{RukRep|ALŽ}}||X||•||•||10.||12.||10.||•||10.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ARG}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||10.||10.||12.||12.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|AUS}}||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|AUT}}||bgcolor=silver|2.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|BHR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|BRA}}||•||•||•||•||•||•||12.||11.||•||10.||11.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||10.||•||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|''{{RukRep|ČSSR}}''||•||bgcolor=silver|2.||7.||•||•||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|DAN}}||•||13.||8.||9.||4.||•||•||•||•||•||7.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|EGI}}||•||•||•||•||•||•||11.||6.||7.||12.||10.||•||9.||4.||5.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|FRA}}||•||•||•||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||4.||6.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|8.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|GRČ}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|HRV}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||•||9.||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|{{RukRep|ISL}}||•||12.||•||•||6.||8.||4.||•||•||9.||bgcolor=silver|2.||5.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{RukRep|DDR}}''||X||4.||•||bgcolor=gold|1.||•||7.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|JAP}}||•||11.||9.||•||10.||11.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||11.||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|JKO}}||X||•||•||•||11.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||6.||•||9.||8.||8.||11.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KAN}}||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KAT}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KIN}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KUB}}||•||•||•||11.||•||•||•||•||11.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KUV}}||•||•||•||12.||•||•||•||12.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|MAĐ}}||4.||8.||6.||4.||•||4.||7.||•||•||4.||•||4.||•||•||10.||•||•||'''9'''
|- 
|align=left|{{RukRep|NOR}}||•||9.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||7.||6.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|NJE}}||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||colspan=&quot;5&quot;|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||10.||7.||5.||bgcolor=silver|2.||9.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||bgcolor=silver|2.||•||•||'''8'''
|- 
|align=left|{{RukRep|POLJ}}||•||10.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||•||•||•||•||•||5.||•||4.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|POR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{RukRep|RUM}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|RUS}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||6.||14.||10.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||12.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|SLO}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||8.||11.||•||•||6.||•||4.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||X||bgcolor=gold|1.||5.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||•||5.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|SRB}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ŠPA}}||•||15.||•||5.||8.||9.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''12'''
|-
|align=left|{{RukRep|ŠVE}}||•||7.||•||•||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||5.||7.||•||•||'''10'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||8.||7.||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|TUN}}||X||16.||bgcolor=red|{{color|white|•}}||•||•||•||•||•||10.||•||•||8.||12.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||X||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||4.||•||bgcolor=silver|2.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|}

==Turnir za žene==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za žene
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1976.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]] {{small|(treći naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;br&gt;{{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za žene na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Ženski turnir je prvi put uveden na [[Olimpijada 1976|Olimpijskim igrama 1976.]] godine u [[Montreal]]u, četiri godine nakon što je odigran prvi muški turnir u [[rukomet|dvoranskom rukometu]]. Od [[1976.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;/&gt; a aktualni prvak je [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], kojoj je to treći naslov. Najuspješnije reprezentacije u historiji su [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je od [[1996.]] do [[2004.]] godine tri puta uzastopno osvajala olimpijsko zlato, te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je [[2024.]] godine osvojila treće olimpijsko zlato.

===Historija===

Ženski rukomet prvi put je na [[Olimpijada|Olimpijsim igrama]] uveden u [[Montreal]]u [[1976.]] godine, kada je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija. Natjecanje se igralo kroz jednu grupu u kojoj je svaka reprezentacija igrala međusobno, a medalje su se dijelile sukladno plasmanu u grupi. Prvu zlatnu medalju odnijela je [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacija Sovjetskog Saveza]], koja je uspješno obranila titulu i na [[Olimpijada 1980|Igrama 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]].

Sovjetske reprezentativke nisu mogle obraniti naslov [[1984.]] godine zbog bojkota tako da je zlato otišlo u ruke [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]], koja je u finalu porazila [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]. Koreanke su u [[Seoul]]u [[1988.]] uspjele, na domaćem terenu, osvojiti zlatnu medalju, koju su i obranile [[1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Nakon toga je uslijedila dominacija [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Dankinja]], koje su osvajile tri uzastopna zlata na igrama [[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]] godine. Danska dominacija prekinuta je [[2008.]] godine, kada su zlato odnijele [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norvežanke]], koje su ga uspješno obranile u [[London]]u [[2012.]] godine.

Na turniru u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], zlato su odnijele reprezentativke [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]], koje su u finalu svladale [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuskinje]]. Francuskinje su ipak osvojile svoj prvi naslov na Igrama [[2020.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]; kako je muška reprezentacija te godine također osvojila zlato, Francuska je postala prva zemlja nakon SFR Jugoslavije [[1984.]] godine koja je iste godine osvojila zlato i u muškom i u ženskom rukometu. Francuskinje su [[2024.]] godine na domaćem terenu također igrale u finalu, ali su poražene od Norvežanki.

===Format===

Zbog čestih promjena u broju reprezentacija koje su sudjelovale u završnom turniru, format ženskog rukometnog turnira na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] mijenjao se nekoliko puta prije nego se [[2008.]] godine uskladio s formatom muškog turnira.

Od [[1976.]] do [[1984.]] godine, na turniru je sudjelovalo samo šest reprezentacija, koje su međusobno igrale u jednoj grupi po jednu utakmicu. Nakon pet odigranih kola, medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi. Godine [[1988.]], broj reprezentacija povećan je na osam, a iste su bile raspoređene u dvije grupe po četiri ekipe. Dvije najbolje momčadi iz svake grupe išle su u drugu grupnu fazu, gdje su međusobno igrale po jednu utakmicu, a medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi u drugoj fazi; treća i četvrta reprezentacija iz prve grupne faze išle su u drugu grupu, gdje su igrale za plasman od petog do osmog mjesta.

Isti broj reprezentacija natjecao se i [[1992.]], međutim uz promijenjen format. Prve dvije reprezentacije iz grupne faze odlazile su u polufinale, dok su treće i četvrte reprezentacije iz grupne faze igrale utakmice za plasman. Isti format zadržan je i u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996.]] godine.

U [[Sydney]]ju [[2000.]] godine ponovo dolazi do povećanja sudionica, s osam na deset, što ujedno donosi i promjenu formata. Reprezentacije su raspoređene u dvije grupe po pet ekipa, četiri koje su išle u četvrtfinale. Gubitnici iz četvrtfinala međusobno bi razigravali za plasman, dok bi pobjednici išli u polufinale, odnosno utakmicu za broncu i finale. Nakon što je [[2004.]] godine format ostao nepromijenjen, godine [[2008.]] je došlo do povećanja broja sudionica na 12, mada je format ostao nepromijenjen i isti kao na muškom turniru; jedina razlika je što se grupna faza sastojala od dvije grupe po šest (ne više pet) reprezentacija, što znači da su dvije reprezentacije ispadale već u prvoj fazi.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatne
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrne
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončane
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirane

|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of China.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
|'''28:21'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''37:33'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''31:27'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''34:34''' (pr.)&lt;br&gt;(4:2 – 7m)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''34:27'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|'''33:28'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''26:23'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''31:29'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''22:19'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:26'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''30:25'''
|{{flagicon image|Olympic flag.svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|ROO]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:19'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''29:21'''
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|'''30:25'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – Žene|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – Žene|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Od uvođenja ženskog rukometnog turnira [[1976.]] godine, ukupno su 34 ženske reprezentacije sudjelovale na završnom turniru; među njima su i neke zemlje koje danas više ne postoje. Među njima, samo se sedam reprezentacija ovjenčalo olimpijskim zlatom - tri otkako je uveden sustav na izbacivanje te četiri dok se igrao grupni sustav.

Najuspješnija ženska reprezentacija je ona [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koja je tri puta uzastopno ([[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]]) osvajala olimpijsko zlato, s tim da ni prije ni poslije te serije više nije igrala u polufinalu i tako došla u šansu osvojiti medalju. Po dva zlata, sva osvojena uzastopno, imaju i reprezentacije [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskaog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1980.]]), [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] ([[1988.]] i [[1992.]]) te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveške]] ([[2008.]] i [[2012.]]), dok [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] imaju po jedno zlato, osvojeno [[1984.]], [[2016.]], odnosno [[2020.]] godine. Kao i u muškom rukometu, sve osvajačice medalja su iz Europe, uz izuzetak reprezentacije Južne Koreje. Najviše osvojenih medalja, njih sedam, ima Norveška.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|3||2||3||'''8'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|3||0||1||'''4'''
|-
|3||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|2||3||1||'''6'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]*
|1||2||1||'''4'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||2||0||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|1||1||0||'''2'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|0||1||2||'''3'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''
|0||1||1||'''2'''
|-
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''13''' || '''13''' || '''13''' || '''39'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Brončana medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;17&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja vratarka
! rowspan=&quot;17&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja igračica
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
|width=160|{{flagicon|JAP}} [[Terumi Kurata]]
|{{center|28}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;3&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;10&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
|width=160|{{flagicon|SFRJ}} [[Biserka Višnjić]]
|{{center|33}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
|width=160|{{flagicon|SFRJ}} [[Jasna Merdan-Kolar]]
|{{center|48}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
|width=160|{{flagicon|KIN}} [[Sun Xiulan]]
|{{center|36}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|width=175|{{flagicon|JKO|1984}} [[Song Ji-hyeon]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. - muškarci|1992.]]
|width=160|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]
|{{center|41}}
|{{center|61}}
|{{center|67%}}
|{{center|5}}
|width=175|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{center|41}}
|{{center|58}}
|{{center|71%}}
|{{center|5}}
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{center|61}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]
|{{center|54}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{center|56}}
|{{center|78}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]}}
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{center|53}}
|{{center|93}}
|{{center|57%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|62}}
|{{center|96}}
|{{center|65%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|52}}
|{{center|72}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|{{center|41}}
|{{center|59}}
|{{center|69}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja ekipa====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|Montreal 1976.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;3&quot; {{N/A|Bez izbora}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|Seoul 1988.]]
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Song Ji-hyeon]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Natalija Cigankova]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kristin Midthun]]
|{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Natalija Morskova]]}}
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Gim Hyeon-mi]]
|{{flagicon|SAD}} [[Leora Jones]]
|{{flagicon|KIN}} [[Sun Xiulan]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Sundal]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Mi Yeong]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]}}
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NJE}} [[Silvia Schmitt]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Marina Bažanova]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Erzsébet Kocsis]]
|{{flagicon|JKO}} [[Kim Eun-mi]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anja Andersen]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|JKO}} [[Hong Jeong-ho]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Anette Hoffmann]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{nowrap|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|DAN}} [[Janne Kolling]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|Atena 2004.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|DAN}} [[Line Daugaard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Katrine Fruelund]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Sang-eun]]
|{{flagicon|UKR}} [[Marina Vergeljuk]]
|{{flagicon|JKO}} [[U Seon-hui]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|Peking 2008.]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]}}
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Else-Marthe Sørlie Lybekk]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Orsolya Vérten]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ljudmila Postnova]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{flagicon|RUS}} [[Irina Bliznova]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|London 2012.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Hyo-bi]]
|{{flagicon|CG}} [[Bojana Popović]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Marta Mangué]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Alexandra do Nascimento]]}}
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|RUS}} [[Polina Kuznjecova]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Allison Pineau]]
|{{flagicon|RUS}} [[Darja Dmitrijeva]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Alexandra Lacrabère]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pauletta Foppa]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Polina Kuznjecova]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jamina Roberts]]
|{{flagicon|FRA}} [[Grâce Zaadi]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Flippes]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Brattset Dale]]
|{{flagicon|DAN}} [[Emma Friis]]
|{{flagicon|FRA}} [[Estelle Nze Minko]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Stine Bredal Oftedal]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Katrin Klujber]]
|{{flagicon|FRA}} [[Alicia Toublanc]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetanica
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Josip Samaržija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO}} [[Chung Hyung-kyun]]
| {{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ulrik Wilbek]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Karen Brødsgaard]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Gro Hammerseng-Edin|Gro Hammerseng]]
| {{flagicon|NOR}} [[Marit Breivik]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Marit Malm Frafjord]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
| [[Irina Bliznova]]
| {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Trefilov]]
| {{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Coralie Lassource]]
| {{flagicon|FRA}} [[Olivier Krumbholz]]
| {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
| [[Stine Bredal Oftedal]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{flagicon|ANG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Angole|Angola]]||•||•||•||•||•||7.||9.||9.||12.||10.||8.||10.||9.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||12.||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|AUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Australije|Australija]]||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||•||•||6.||•||5.||•||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|{{flagicon|BRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|||•|||•|||•|||•|||•||•||8.||7.||9.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.|||11.||7.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||6.||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|ČSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''||•||5.||•||5.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]||•||•||•||•||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||•||9.||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||•||•||•||•||•||•||6.||4.||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|GRČ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|HRV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||7.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|-
|align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska rukometna reprezentacija Japana|Japan]]||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||•||•||bgcolor=silver|2.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||10.||8.||10.||•||•||'''11'''
|-
|align=left|{{flagicon|KAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kanade|Kanada]]||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KAZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||•||10.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||5.||•||8.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KON}} [[Ženska rukometna reprezentacija Republike Konga|Kongo]]||•||6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||4.||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||•||•||7.||6.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NGR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|NIZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||4.||5.||5.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||•||•||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{flagicon|NJE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||4.||6.||•||•||11.||•||•||•||8.||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]]||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|RUM}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]]||4.||•||•||•||•||•||7.||•||7.||•||9.||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||bgcolor=silver|2.||8.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |5.||7.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot; |8.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |Q||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|SLO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||•||•||•||11.||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- 
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||•||•||6.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||9.||12.||•||•||'''6'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||11.||7.||4.||4.||•||•||'''5'''
|- 
|align=left|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||•||•||4.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''1'''
|}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ihf.info/IHFCompetitions/OlympicGames/OlympicGamesRio2016 Olimpijske igre na stranici IHF-a]

{{Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama| ]]
[[Kategorija:Sportovi na Ljetnim olimpijskim igrama|Rukomet]]
[[Kategorija:Rukometna takmičenja|Ljetne olimpijske igre]]</text>
      <sha1>hec6klpssybosngy3umkx6ktc6kae80</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581355</id>
      <parentid>42581353</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T23:08:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja */</comment>
      <origin>42581355</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83079" sha1="718f1jk94my0k5l3g8n2wwy0q1tqy23" xml:space="preserve">[[File:Handball pictogram.svg|220px|right]]
'''[[Rukomet]]''' se na '''[[Olimpijske igre|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' prvi put pojavio [[1936.]] godine u [[Berlin]]u i to u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se igrao na otvorenom. Nakon berlinske Olimpijade, [[rukomet]] nije bio dio olimpijskog programa sve do [[1972.]] godine, kada je [[dvoranski rukomet]] postao službeni olimpijski sport za muškarce, odnosno [[1976.]] godine, kada je rukomet dobio i natjecanje u ženskoj konkurenciji. Od tog trenutka, rukomet je standardni sport na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]].

==Turnir za muškarce==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za muškarce
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1936.]] {{small|([[veliki rukomet]])}}&lt;br&gt;[[1972.]] {{small|([[dvoranski rukomet]])}}
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{RukRep|DAN}} {{small|(drugi naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{RukRep|FRA}} {{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za muškarce na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Muški turnir je, u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], prvi put odigran na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine u [[Berlin]]u, ali je onda ukinut i nije igran sve do [[Olimpijada 1972|Olimpijskih igara 1972.]] godine u [[München]]u. Od [[1972.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;&gt;Reprezentacije iz Oceanije mogu nastup ostvariti samo domaćinstvom, jer [[IHF]] ne priznaje [[OHF]] kao punopravnu kontinentalnu federaciju.&lt;/ref&gt; a aktualni prvak je [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]], kojoj je to rekordni treći naslov. Nakon Francuske, po dva naslova imaju [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezenetacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]], s tim da je potonja svoj prvi naslov osvojila kao Ujedinjeni tim.

===Historija===

Unatoč njegovoj globalnoj popularnosti u suvremenom svijetu sporta, [[rukomet]] je relativno kasno uveden u službeni program [[Olimpijada|Olimpijskih igara]]. Prva pojava ovog sporta bila je u sklopu [[Olimpijada 1936|Olimpijskih igara 1936.]] godine u [[Treći Reich|Trećem Reichu]], ali u formi [[veliki rukomet|velikog rukometa]], koji se danas više ne igra. Na turniru je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija ([[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]] kao jedina neeuropska reprezentacija), a igralo se u grupnom sustavu u kojeme je, na kraju, slavio domaćin - [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]].

Zbog [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Olimpijske igre]] nisu ponovno organizirane sve do [[1948.]] godine, međutim rukomet nije uvršten kao sport na tim igrama. Na [[Olimpijada 1952|Olimpijadi 1952.]] u [[Helsinki]]ju, [[veliki rukomet]] je uvršten kao demonstracijski sport, a jedinu utakmicu odigrale su [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]] i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]], međutim isti se nikada nije formalno vratio na Olimpijske igre. Iako je [[1954.]] godine došlo do obnove [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] u dvoranskom rukometu, isti se na Olimpijadi nije pojavio sve do [[Olimpijada 1972|Igara 1972.]] godine u [[München]]u. Te je godine organiziran samo muški turnir, na kojemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija sa četiri kontinenta; prvak je bila [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], koja je u finalu svladala [[Rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačku]] 21:16.

Od minhenske Olimpijade, rukomet je postao standardni dio olimpijskog programa te se kontinuirano igra na svim Olimpijadama. Na [[Olimpijada 1976|Olimpijadi 1976.]] sudjelovalo je 11 ekipa, dok je od [[Olimpijada 1980|Olimpijade 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]] ustaljen broj od ukupno 12 sudionika završnog turnira.

Olimpijskim turnirima u vrijeme [[Hladni rat|Hladnoga rata]] mahom su dominirale zemlje [[Istočni blok|Istočnog bloka]]. Tako je [[SFR Jugoslavija]] na turniru u [[Los Angeles]]u [[1984.]] godine osvojila svoje drugo zlato, dok je [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] osvajao titule [[1976.]] i [[1988.]] godine; olimpijski turnir u [[Moskva|Moskvi]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]], kojoj je to bio jedini osvojeni međunarodni turnir. Na Olimpijskom turniru [[1992.]] pobjedu je odnio [[Ujedinjeni tim na Olimpijadi 1992.|Ujedinjeni tim]], koji je predstavljao 12 od 15 zemalja bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]] (Baltičke zemlje nastupale su samostalno); danas se ta medalja pripisuje [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusiji]], koja je zlato osvojila i [[2000.]] godine. 
[[File:Handball podium08.jpg|320px|thumb|left|[[Francuska rukometna reprezentacija]] je [[2012.]] godine postala prva i jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila olimpijsko zlato.]]
[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Olimpijski turnir 1996.]] godine u [[Atlanta|Atlanti]] osvojila je [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]], koja je, vođena [[Velimir Kljaić|izbornikom Kljaićem]], tako osvojila svoje prvo zlato. Drugi put će postati prvaci [[2004.]] godine pod vodstvom [[Lino Červar|izbornika Červara]]. Kada je [[Claude Onesta|Onestina]] [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] [[2008.]] i [[2012.]] osvojila zlatnu medalju, postala je prva muška reprezentacija u historiji koja je obranila olimpijsko zlato.

Zanimljivo je primijetiti kako [[Švedska rukometna reprezentacija|Švedska]], koja je 90-ih godina dominirala svjetskim rukometom, nikada nije bila olimpijski prvak; čak su četiri puta igrali u finalu (tri puta uzastopno od [[1992.]] do [[2000.]] te [[2012.]]), međutim svaki puta su osvajali srebrnu medalju.

Na [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|turniru u Riju de Janeiru]], Francuska reprezentacija je ulaskom u finale dobila priliku da postane prva muška reprezentacija koja će tri puta za redom osvojiti olimpijsko zlato. Međutim, u finalu su izgubili od [[Danska rukometna reprezentacija|Danske]], kojoj je to bilo prvo olimpijsko finale i prva medalja na tom turniru. Francuska je, ipak, postala prva reprezentacija koja je osvojila tri olimpijska zlata u muškom rukometu [[2021.]], kada je u [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|finalu Igara 2020.]] godine pobijedila Dansku 25:23, postavivši tako novi rekord. Četiri godine kasnije, u [[Pariz]]u, Danska je osvojila svoju drugu zlatnu medalju, pobijedivši Njemačku u finalu s rekordnom razlikom.

===Format===

Uz izuzetak [[Olimpijada|Igara]] [[1936.]] i [[1972.]] godine, format natjecanja na Olimpijskim igrama je u potpunosti ujednačen. Na [[Olimpijada 1936|Olimpijskim igrama 1936.]] godine igrao se [[veliki rukomet]] i sudjelovalo je samo šest reprezentacija, koje su dobile pozivnice. Momčadi su bile raspoređene u dvije grupe po tri reprezentacije, a dvije prvoplasirane momčadi iz obaju grupa su prolazile u završnu grupu, gdje su igrale međusobno; pobjednik turnira bila je momčad s najviše bodova u drugoj grupnoj fazi, a posljednje momčadi iz prve grupne faze su međusobno igrale za peto i šesto mjesto. Što se tiče turnira [[1972.]] godine, na njemu je sudjelovalo ukupno 16 reprezentacija. Reprezentacije su bile raspodjeljene u četiri grupe po četiri ekipe, a u drugu fazu su prolazile dvije najbolje plasirane momčadi iz svake skupine; ostale momčadi međusobno su igrale za plasman. Druga faza sastojala se također od grupa, točnije dvije grupe po četiri ekipe. Pobjednici grupa odlazili su u finale, a drugoplasirani u utakmicu za broncu, dok su treća i četvrta momčad igrale utakmice za plasman.

Od [[1976.]] godine, olimpijski turnir je sveden na 12 reprezentacija i tako se zadržalo i do danas. Momčadi su se kvalificirale preko [[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|Svjetskog prvenstva]] i kvalifikacijskih turnira, a kasnije je omogućena kvalifikacija i preko kontinentalnih prvenstava. Dvanaest reprezentacija raspoređeno je u dvije grupe po šest, s tim da je kroz godine variralo koliko reprezentacija ide dalje. Tako do [[1992.]] godine nije bilo faze na izbacivanje već su prvoplasirane momčadi iz grupa igrale u finalu, a drugoplasirane su se borile za broncu; ostale reprezentacije igrale su za plasman. Na turnirima [[1992.]] i [[1996.]] uvedeno je polufinale za dvije najbolje plasirane momčadi iz dvaju grupa, dok od [[2000.]] godine iz grupne faze prolaze ukupno četiri reprezentacije koje igraju četvrtfinale, polufinale i finale; druga faza je, tako, faza na izbacivanje.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatni
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrni
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončani
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirani

|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Treći Reich}} [[Berlin]], [[Treći Reich]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of German Reich (1935–1945).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Njemačka rukometna reprezentacija|Treći Reich]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Austria.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Austrijska rukometna reprezentacija|Austrija]]
|[[Datoteka:Flag of Switzerland.svg|20px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|colspan=&quot;8&quot;| ''Rukomet se od [[1948.]] do [[1968.]] nije igrao na Olimpijskim igrama''
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[München]], [[Zapadna Njemačka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''21:16'''
|[[Datoteka:Flag of Czechoslovakia.svg|border|30px]]&lt;br /&gt;[[Čehoslovačka rukometna reprezentacija|Čehoslovačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''19:16'''
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''19:15'''
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|[[Datoteka:Flag of Poland (1928-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]'''
|'''23:22'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
|'''18:17'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|'''23:19'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
|'''32:25'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|'''27:23'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]'''
|'''22:20'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''27:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''27:25'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''26:22'''
|[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija SR Jugoslavije|SR Jugoslavija]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]'''
|'''26:24'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''28:23'''
|[[Datoteka:Flag of Iceland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''35:29'''
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|[[Datoteka:Flag of Croatia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]
|'''33:26'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Mađarska rukometna reprezentacija|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''28:26'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|'''31:25'''
|[[Datoteka:Flag of Poland.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Poljske|Poljska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''25:23'''
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''33:31'''
|[[Datoteka:Flag of Egypt.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''39:26'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''23:22'''
|{{flagicon|SLO|size=30px}}&lt;br&gt;[[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Uključujući i zemlje koje danas više ne postoje, ukupno 39 zemalja je sudjelovalo u završnom olimpijskom turniru za muškarce. Od tih 39 zemalja, njih je trinaest igralo u finalu (ne računajući turnir iz [[1936.]], kada se igrala samo grupna faza), dok je ukupno osam zemalja osvojilo zlatnu medalju.

Od osam osvajača zlatne medalje, samo je [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] osvajala zlato tri puta, dok su četiri reprezentacije to ostvarile dva puta. [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]] je prva momčad koja je postala dvostruki olimpijski prvak ([[1972.]] i [[1984.]]), a to su još uspjele i reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1988.]]), [[Rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatske]] ([[1996.]] i [[2004.]]) i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]] ([[1992.]], kao [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]], i [[2000.]]); Francuska je jedina muška reprezentacija koja je uspješno obranila naslov olimpijskog prvaka, dok je treći naslov osvojen kasnije. Po jedno zlatno odličje imaju [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]] ([[1936.]] kao [[Treći Reich]]), [[Rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]] ([[1980.]]) i [[Rukometna reprezentacija Danske|Danska]] ([[2016.]]).

Francuska ujedno ima i pet osvojenih medalja ukupno, što je rekord olimpijskog turnira. S druge strane, reprezentacije [[Rukometna reprezentacija Švedska|Švedske]], [[Rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjske]] i [[Španjolska rukometna reprezentacija|Španjolske]] imaju najviše osvojenih medalja, bez da su ikada osvajale zlatno odličje; Švedska je četiri puta bila srebrna, Rumunjska je osvojila jedno srebro i tri brončane medalje, dok je Španjolska čak pet puta bila brončana. Četiri medalje ima još i Njemačka, međutim ta je reprezenetacija bila olimpijski prvak. Sve reprezentacije koje su se našle među četiri najbolje bile su iz Europe, osim [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]], koja je [[1988.]] godine osvojila srebrnu medalju, i [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipta]], koji je na Igrama [[2020.]] godine osvojio četvrto mjesto.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|FRA}}
|3||1||1||'''5'''
|-
|rowspan=2|2||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||1||0||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|DAN}}
|2||1||0||'''3'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUS}}*
|2||0||1||'''3'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|HRV}}
|2||0||1||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|NJE}}{{sup|1}}
|1||3||1||'''5'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|DDR}}''
|1||0||0||'''1'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠVE}}
|0||4||0||'''4'''
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|RUM}}
|0||1||3||'''4'''
|-
|rowspan=&quot;4&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|AUT}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|''{{RukRep|ČSSR}}''
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|JKO}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ISL}}
|0||1||0||'''1'''
|-
|15||align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|ŠPA}}
|0||0||5||'''5'''
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|16||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{RukRep|POLJ}}
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''15''' || '''15''' || '''15''' || '''45'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Zlatna medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
:{{sup|1}} Uključuje i odličja koja je osvojila [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]].
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;20&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji golman
! rowspan=&quot;20&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolji igrač
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Hans Theilig]]
|{{center|22}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;6&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;13&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Gheorghe Gruia]]
|{{center|37}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|-
|rowspan=&quot;2&quot;|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]
|{{flagicon|RUM|1965}} [[Ștefan Birtalan]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|DAN}} [[Bent Larsen]]
|{{center|32}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]    
|{{flagicon image|Flag of Poland (1928-1980).svg}} [[Jerzy Klempel]]
|{{center|44}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Björn Jilsén]]
|{{center|50}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{center|49}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|width=150|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{center|47}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|width=150|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{center|43}}
|{{center|60}}
|{{center|72%}}
|{{center|6}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{center|51}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Yun Gyeong-shin]]
|{{center|58}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{center|49}}
|{{center|65}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]
|{{center|50}}
|{{center|74}}
|{{center|68%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]
|{{flagicon|POLJ}} [[Karol Bielecki]]
|{{center|55}}
|{{center|87}}
|{{center|63%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{center|61}}
|{{center|100}}
|{{center|61%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|{{center|62}}
|{{center|83}}
|{{center|75%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja momčad====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|Berlin 1936.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;5&quot; {{N/A|''Bez izbora''}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|NJE}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|München 1972.]]
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|Montreal 1976.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|Seoul 1988.]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[László Marosi]]
|{{flagicon|SFRJ}} [[Zlatko Portner]]
|{{flagicon|JKO}} [[Gang Jae-won]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Mihály Iváncsik]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Andrej Lavrov]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Valerij Gopin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Denis Lathoud]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Chi-hyo]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Mats Olsson]]
|{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]
|{{flagicon|HRV}} [[Patrik Ćavar]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Frédéric Volle]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Stéphane Stoecklin]]
|{{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]
|{{flagicon|SRJ}} [[Dragan Škrbić]]
|{{flagicon|JKO}} [[Baek Won-cheol]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]
|{{flagicon|RUS}} [[Lav Voronjin]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|Atena 2004.]]
|{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]
|{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Juanín García]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivano Balić]]
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Mirza Džomba]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|Peking 2008.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Bertrand Gille]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]}}
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Daniel Narcisse]]
|{{nowrap|{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]}}
|{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Albert Rocas]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|London 2012.]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Thierry Omeyer]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jonas Källman]]
|{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]
|{{flagicon|HRV}} [[Ivan Čupić]]
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Cédric Sorhaindo]]
|{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Nikola Karabatić]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Valentin Porte]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Vincent Gérard]]
|{{flagicon|FRA}} [[Ludovic Fabregas]]
|{{flagicon|FRA}} [[Hugo Descat]]
|{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Hansen]]
|{{flagicon|FRA}} [[Nedim Remili]]
|{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]
|{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]
|{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]
|{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]
|{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetani i izbornici reprezentacija olimpijskih prvaka====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetan
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|NJE|Nazi}} [[1936.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Otto Günther Kaundinya]]
| {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Rukometna reprezentacija Njemačke|Treći Reich]]
|-
|{{center|{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[1972.]]}} 
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Vlado Štencl]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|DDR}} [[Paul Tiedemann]]
| {{RukRep|DDR}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Branislav Pokrajac]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Anatolij Jevtušenko]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS|1991}} [[Spartak Mironovič]]
| {{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Goran Perkovac]]
| {{flagicon|HRV}} [[Velimir Kljaić]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]
| {{RukRep|RUS}}
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Slavko Goluža]]
| {{flagicon|HRV}} [[Lino Červar]]
| {{RukRep|HRV}}
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Olivier Girault]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Jérôme Fernandez]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Claude Onesta]]
| {{flagicon|FRA|1976}} [[Rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Michaël Guigou]]
| {{flagicon|FRA}} [[Guillaume Gille]]
| {{RukRep|FRA}}
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
|[[Niklas Landin]]
|{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]
|{{RukRep|DAN}}
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|NJE|Nazi}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1936.|1936.]]'''
||'''{{flagicon|Zapadna Njemačka}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1972.|1972.]]'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – muškarci|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – muškarci|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – muškarci|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – muškarci|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – muškarci|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – muškarci|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – muškarci|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – muškarci|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – muškarci|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – muškarci|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – muškarci|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – muškarci|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – muškarci|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – muškarci|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – muškarci|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{RukRep|ALŽ}}||X||•||•||10.||12.||10.||•||10.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ARG}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||10.||10.||12.||12.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|AUS}}||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|AUT}}||bgcolor=silver|2.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|BHR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|BRA}}||•||•||•||•||•||•||12.||11.||•||10.||11.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||10.||•||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|''{{RukRep|ČSSR}}''||•||bgcolor=silver|2.||7.||•||•||6.||9.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|DAN}}||•||13.||8.||9.||4.||•||•||•||•||•||7.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|EGI}}||•||•||•||•||•||•||11.||6.||7.||12.||10.||•||9.||4.||5.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|FRA}}||•||•||•||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||4.||6.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|8.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{RukRep|GRČ}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|HRV}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=gold|1.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||5.||•||9.||•||•||'''6'''
|- 
|align=left|{{RukRep|ISL}}||•||12.||•||•||6.||8.||4.||•||•||9.||bgcolor=silver|2.||5.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{RukRep|DDR}}''||X||4.||•||bgcolor=gold|1.||•||7.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-
|align=left|{{RukRep|JAP}}||•||11.||9.||•||10.||11.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||11.||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|JKO}}||X||•||•||•||11.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||6.||•||9.||8.||8.||11.||•||•||•||•||•||'''7'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KAN}}||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|11.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KAT}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KIN}}||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|KUB}}||•||•||•||11.||•||•||•||•||11.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- 
|align=left|{{RukRep|KUV}}||•||•||•||12.||•||•||•||12.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|MAĐ}}||4.||8.||6.||4.||•||4.||7.||•||•||4.||•||4.||•||•||10.||•||•||'''9'''
|- 
|align=left|{{RukRep|NOR}}||•||9.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||7.||6.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|NJE}}||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||colspan=&quot;5&quot;|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||10.||7.||5.||bgcolor=silver|2.||9.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||bgcolor=silver|2.||•||•||'''8'''
|- 
|align=left|{{RukRep|POLJ}}||•||10.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||•||•||•||•||•||5.||•||4.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|POR}}||X||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{RukRep|RUM}}||5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''6'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|RUS}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=gold|1.||5.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||6.||14.||10.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||12.||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|9.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|SLO}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||8.||11.||•||•||6.||•||4.||•||•||'''4'''
|-
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||X||bgcolor=gold|1.||5.||6.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||•||5.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||bgcolor=gold|1.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|SRB}}||colspan=&quot;6&quot;|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||9.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{RukRep|ŠPA}}||•||15.||•||5.||8.||9.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||bgcolor=#cc9966|3.||7.||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''12'''
|-
|align=left|{{RukRep|ŠVE}}||•||7.||•||•||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||5.||7.||•||•||'''10'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Rukometna reprezentacija Švicarske|Švicarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||8.||7.||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{RukRep|TUN}}||X||16.||bgcolor=red|{{color|white|•}}||•||•||•||•||•||10.||•||•||8.||12.||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||X||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||4.||•||bgcolor=silver|2.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|}

==Turnir za žene==
{{Infokutija Sportsko natjecanje
| ime                    = Rukometni turnir na&lt;br&gt;Olimpijskim igrama za žene
| izvorni naziv           = 
| logo                    = 
| veličina                   = 
| opis        = 
| utemeljeno          = [[1976.]]
| ukinuto       =
| regija                   = 
| momčadi     = 12
| aktualni prvak          = {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]] {{small|(treći naslov)}}
| najuspješnija momčad   = {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]&lt;br&gt;{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]&lt;br&gt;{{small|(tri naslova)}}
| geslo =
}}
'''[[Rukomet]]ni turnir za žene na [[Olimpijada|Ljetnim olimpijskim igrama]]''' igra se svake četiri godine u sklopu [[Olimpijske igre|Olimpijskih igara]]. Ženski turnir je prvi put uveden na [[Olimpijada 1976|Olimpijskim igrama 1976.]] godine u [[Montreal]]u, četiri godine nakon što je odigran prvi muški turnir u [[rukomet|dvoranskom rukometu]]. Od [[1976.]] godine, turnir se igra na svim Olimpijskim igrama.

Trenutno na glavnom turniru sudjeluje 12 reprezentacija sa svih kontinenata osim [[Oceanija|Oceanije]],&lt;ref name=&quot;Oceanija&quot;/&gt; a aktualni prvak je [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], kojoj je to treći naslov. Najuspješnije reprezentacije u historiji su [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]], koja je od [[1996.]] do [[2004.]] godine tri puta uzastopno osvajala olimpijsko zlato, te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]], koja je [[2024.]] godine osvojila treće olimpijsko zlato.

===Historija===

Ženski rukomet prvi put je na [[Olimpijada|Olimpijsim igrama]] uveden u [[Montreal]]u [[1976.]] godine, kada je sudjelovalo ukupno šest reprezentacija. Natjecanje se igralo kroz jednu grupu u kojoj je svaka reprezentacija igrala međusobno, a medalje su se dijelile sukladno plasmanu u grupi. Prvu zlatnu medalju odnijela je [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentacija Sovjetskog Saveza]], koja je uspješno obranila titulu i na [[Olimpijada 1980|Igrama 1980.]] godine u [[Moskva|Moskvi]].

Sovjetske reprezentativke nisu mogle obraniti naslov [[1984.]] godine zbog bojkota tako da je zlato otišlo u ruke [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavije]], koja je u finalu porazila [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]. Koreanke su u [[Seoul]]u [[1988.]] uspjele, na domaćem terenu, osvojiti zlatnu medalju, koju su i obranile [[1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]]. Nakon toga je uslijedila dominacija [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Dankinja]], koje su osvajile tri uzastopna zlata na igrama [[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]] godine. Danska dominacija prekinuta je [[2008.]] godine, kada su zlato odnijele [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norvežanke]], koje su ga uspješno obranile u [[London]]u [[2012.]] godine.

Na turniru u [[Rio de Janeiro|Riju de Janeiru]], zlato su odnijele reprezentativke [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusije]], koje su u finalu svladale [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuskinje]]. Francuskinje su ipak osvojile svoj prvi naslov na Igrama [[2020.]] godine u [[Tokyo|Tokyu]]; kako je muška reprezentacija te godine također osvojila zlato, Francuska je postala prva zemlja nakon SFR Jugoslavije [[1984.]] godine koja je iste godine osvojila zlato i u muškom i u ženskom rukometu. Francuskinje su [[2024.]] godine na domaćem terenu također igrale u finalu, ali su poražene od Norvežanki.

===Format===

Zbog čestih promjena u broju reprezentacija koje su sudjelovale u završnom turniru, format ženskog rukometnog turnira na [[Olimpijada|Olimpijskim igrama]] mijenjao se nekoliko puta prije nego se [[2008.]] godine uskladio s formatom muškog turnira.

Od [[1976.]] do [[1984.]] godine, na turniru je sudjelovalo samo šest reprezentacija, koje su međusobno igrale u jednoj grupi po jednu utakmicu. Nakon pet odigranih kola, medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi. Godine [[1988.]], broj reprezentacija povećan je na osam, a iste su bile raspoređene u dvije grupe po četiri ekipe. Dvije najbolje momčadi iz svake grupe išle su u drugu grupnu fazu, gdje su međusobno igrale po jednu utakmicu, a medalje su se dodjeljivale ovisno o plasmanu u grupi u drugoj fazi; treća i četvrta reprezentacija iz prve grupne faze išle su u drugu grupu, gdje su igrale za plasman od petog do osmog mjesta.

Isti broj reprezentacija natjecao se i [[1992.]], međutim uz promijenjen format. Prve dvije reprezentacije iz grupne faze odlazile su u polufinale, dok su treće i četvrte reprezentacije iz grupne faze igrale utakmice za plasman. Isti format zadržan je i u [[Atlanta|Atlanti]] [[1996.]] godine.

U [[Sydney]]ju [[2000.]] godine ponovo dolazi do povećanja sudionica, s osam na deset, što ujedno donosi i promjenu formata. Reprezentacije su raspoređene u dvije grupe po pet ekipa, četiri koje su išle u četvrtfinale. Gubitnici iz četvrtfinala međusobno bi razigravali za plasman, dok bi pobjednici išli u polufinale, odnosno utakmicu za broncu i finale. Nakon što je [[2004.]] godine format ostao nepromijenjen, godine [[2008.]] je došlo do povećanja broja sudionica na 12, mada je format ostao nepromijenjen i isti kao na muškom turniru; jedina razlika je što se grupna faza sastojala od dvije grupe po šest (ne više pet) reprezentacija, što znači da su dvije reprezentacije ispadale već u prvoj fazi.

===Rezultati===

====Pregled dosadašnjih turnira====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; text-align: center; width: 100%;&quot;
|-
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;5%&quot;|Godina
!rowspan=&quot;2&quot; width=&quot;12%&quot;|Domaćin
!colspan=&quot;3&quot;|Finale
!colspan=&quot;3&quot;|Utakmica za 3. mjesto
|-
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#ffd700&quot;|Zlatne
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#c0c0c0&quot;|Srebrne
!width=&quot;15%&quot; bgcolor=&quot;#cc9966&quot;|Brončane
!width=&quot;10%&quot;|Rezultat
!width=&quot;15%&quot;|Četvrtoplasirane

|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KAN}} [[Montreal]], [[Kanada]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Romania (1965-1989).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|SR Rumunjska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Moskva]], [[Sovjetski Savez]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of the Soviet Union (1955-1980).svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|[[Datoteka:Flag of East Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of China.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JKO}} [[Seoul]], [[Južna Koreja]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Flag of the Soviet Union.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
| &lt;span style=&quot;color:#A0A0A0;&quot;&gt;Grupni sustav&lt;/span&gt;
|[[Datoteka:Flag of SFR Yugoslavia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|ŠPA}} [[Barcelona]], [[Španjolska]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]'''
|'''28:21'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|[[Datoteka:Olympic flag.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]]
|'''24:20'''
|[[Datoteka:Flag of Germany.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Atlanta]], [[Sjedinjene Države]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''37:33'''&lt;br&gt;(produžeci)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|'''20:18'''
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Sydney]], [[Australija]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''31:27'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''22:21'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|GRČ}} [[Atena]], [[Grčka]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]'''
|'''34:34''' (pr.)&lt;br&gt;(4:2 – 7m)
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|[[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|'''21:18'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|KIN}} [[Peking]], [[Kina]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''34:27'''
|[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|'''33:28'''
|[[Datoteka:Flag of Hungary.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''26:23'''
|[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|[[Datoteka:Flag of Spain.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|'''31:29'''
|[[Datoteka:Flag of South Korea.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rio de Janeiro]], [[Brazil]]}}
|'''[[Datoteka:Flag of Russia.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]'''
|'''22:19'''
|[[Datoteka:Flag of France.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:26'''
|[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]
|-
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|JAP}} [[Tokyo]], [[Japan]]}}
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]'''
|'''30:25'''
|{{flagicon image|Olympic flag.svg|size=30px}}&lt;br&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|ROO]]
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|'''36:19'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|FRA}} [[Pariz]], [[Francuska]]}}
|[[Datoteka:Flag of Norway.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;'''[[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]'''
|'''29:21'''
|{{flagicon|FRA|size=30px}}&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|[[Datoteka:Flag of Denmark.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|'''30:25'''
|[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|30px|border]]&lt;br /&gt;[[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]
|- 
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – Žene|2028.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|SAD}} [[Los Angeles]], [[Sjedinjene Države]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|- style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – Žene|2032.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot; |{{nowrap|{{flagicon|AUS}} [[Brisbane]], [[Australija]]}}
|
|''':'''
|
|
|''':'''
|
|}

====Uspješne reprezentacije====

Od uvođenja ženskog rukometnog turnira [[1976.]] godine, ukupno su 34 ženske reprezentacije sudjelovale na završnom turniru; među njima su i neke zemlje koje danas više ne postoje. Među njima, samo se sedam reprezentacija ovjenčalo olimpijskim zlatom - tri otkako je uveden sustav na izbacivanje te četiri dok se igrao grupni sustav.

Najuspješnija ženska reprezentacija je ona [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danske]], koja je tri puta uzastopno ([[1996.]], [[2000.]] i [[2004.]]) osvajala olimpijsko zlato, s tim da ni prije ni poslije te serije više nije igrala u polufinalu i tako došla u šansu osvojiti medalju. Po dva zlata, sva osvojena uzastopno, imaju i reprezentacije [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskaog Saveza|Sovjetskog Saveza]] ([[1976.]] i [[1980.]]), [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južne Koreje]] ([[1988.]] i [[1992.]]) te [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveške]] ([[2008.]] i [[2012.]]), dok [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]], [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]] i [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]] imaju po jedno zlato, osvojeno [[1984.]], [[2016.]], odnosno [[2020.]] godine. Kao i u muškom rukometu, sve osvajačice medalja su iz Europe, uz izuzetak reprezentacije Južne Koreje. Najviše osvojenih medalja, njih sedam, ima Norveška.

{| {{RankedMedalTable|class=wikitable sortable plainrowheaders}} 
|-
|1||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|3||2||3||'''8'''
|-
|2||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|3||0||1||'''4'''
|-
|3||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|2||3||1||'''6'''
|-
|4||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''
|2||0||1||'''3'''
|-
|5||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]*
|1||2||1||'''4'''
|-
|6||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|1||2||0||'''3'''
|-
|7||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''
|1||1||0||'''2'''
|-
|8||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]
|0||1||2||'''3'''
|-
|9||align=&quot;left&quot; width=300|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''
|0||1||1||'''2'''
|-
|-
|10||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]
|0||1||0||'''1'''
|-
|rowspan=&quot;3&quot;|11||align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]
|0||0||1||'''1'''
|-
|align=&quot;left&quot; width=300|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]
|0||0||1||'''1'''
|-
!colspan=2| '''Ukupno''' || '''13''' || '''13''' || '''13''' || '''39'''
|}
{{small|
:'''Napomena:''' Reprezentacije u italiku označavaju one zemlje koje su se u međuvremenu raspale ili spojile s drugim zemljama.
:&lt;nowiki&gt;*&lt;/nowiki&gt; Brončana medalja koju je [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.|Ujedinjeni tim]] osvojio [[1992.]] danas se pripisuje Rusiji.
}}

===Nagrade===

{| class=wikitable
|-
! rowspan=&quot;2&quot;|Igre
! colspan=&quot;5&quot;|Najbolji strijelac
! rowspan=&quot;17&quot;|
! rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja vratarka
! rowspan=&quot;17&quot;|
! width=&quot;150&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Najbolja igračica
|-
! Igrač
! Gol.
! Uda.
! %
! Uta.
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]
|width=160|{{flagicon|JAP}} [[Terumi Kurata]]
|{{center|28}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|rowspan=&quot;3&quot; {{N/A}}
|rowspan=&quot;10&quot; {{N/A}}
|-
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]
|width=160|{{flagicon|SFRJ}} [[Biserka Višnjić]]
|{{center|33}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]
|width=160|{{flagicon|SFRJ}} [[Jasna Merdan-Kolar]]
|{{center|48}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|5}}
|-
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]
|width=160|{{flagicon|KIN}} [[Sun Xiulan]]
|{{center|36}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|6}}
|width=175|{{flagicon|JKO|1984}} [[Song Ji-hyeon]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. - muškarci|1992.]]
|width=160|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]
|{{center|41}}
|{{center|61}}
|{{center|67%}}
|{{center|5}}
|width=175|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{center|41}}
|{{center|58}}
|{{center|71%}}
|{{center|5}}
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{center|61}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|-
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]
|{{center|54}}
|{{N/A}}
|{{N/A}}
|{{center|7}}
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|{{center|56}}
|{{center|78}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]}}
|-
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{center|53}}
|{{center|93}}
|{{center|57%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|-
|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|62}}
|{{center|96}}
|{{center|65%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Nora Mørk]]
|{{center|52}}
|{{center|72}}
|{{center|72%}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|{{center|41}}
|{{center|59}}
|{{center|69}}
|{{center|8}}
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]
|
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|{{center|}}
|
|
|}

====Najbolja ekipa====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%; width: 100%;&quot;
|-
! Olimpijske igre
! width=&quot;14%&quot;| Golman
! width=&quot;14%&quot;| Pivot
! width=&quot;14%&quot;| Lijevo krilo
! width=&quot;14%&quot;| Lijevi vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Sredni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desni vanjski
! width=&quot;14%&quot;| Desno krilo
|-
|{{flagicon|KAN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|Montreal 1976.]]
| colspan=&quot;7&quot; rowspan=&quot;3&quot; {{N/A|Bez izbora}}
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SSSR}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|Moskva 1980.]]
|-
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|Los Angeles 1984.]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JKO}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|Seoul 1988.]]
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Song Ji-hyeon]]
|{{flagicon|SSSR}} [[Natalija Cigankova]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kristin Midthun]]
|{{nowrap|{{flagicon|SSSR}} [[Natalija Morskova]]}}
|{{flagicon|JKO|1984}} [[Gim Hyeon-mi]]
|{{flagicon|SAD}} [[Leora Jones]]
|{{flagicon|KIN}} [[Sun Xiulan]]
|-
|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|Barcelona 1992.]]
|{{flagicon|AUT}} [[Marianna Racz]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Sundal]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Mi Yeong]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Natalija Morskova]]}}
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NJE}} [[Silvia Schmitt]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Marina Bažanova]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|Atlanta 1996.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Susanne Lauritsen]]
|{{flagicon|MAĐ}} [[Erzsébet Kocsis]]
|{{flagicon|JKO}} [[Kim Eun-mi]]
|{{flagicon|DAN}} [[Anja Andersen]]
|{{flagicon|JKO}} [[Im O-gyeong]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|JKO}} [[Hong Jeong-ho]]
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|Sydney 2000.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Tjugum]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]}}
|{{flagicon|DAN}} [[Anette Hoffmann]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{nowrap|{{flagicon|MAĐ}} [[Bojana Radulovics]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kjersti Grini]]
|{{flagicon|DAN}} [[Janne Kolling]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|Atena 2004.]]
|{{flagicon|DAN}} [[Rikke Schmidt]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Véronique Pecqueux-Rolland]]
|{{flagicon|DAN}} [[Line Daugaard]]
|{{flagicon|DAN}} [[Katrine Fruelund]]
|{{flagicon|JKO}} [[I Sang-eun]]
|{{flagicon|UKR}} [[Marina Vergeljuk]]
|{{flagicon|JKO}} [[U Seon-hui]]
|-
|{{flagicon|KIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|Peking 2008.]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde Haraldsen]]}}
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Else-Marthe Sørlie Lybekk]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Orsolya Vérten]]
|{{flagicon|RUS}} [[Ljudmila Postnova]]
|{{flagicon|JKO}} [[O Seong-ok]]
|{{flagicon|RUS}} [[Irina Bliznova]]
|{{flagicon|RUM}} [[Ramona Maier]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|UK}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|London 2012.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|JKO}} [[Jo Hyo-bi]]
|{{flagicon|CG}} [[Bojana Popović]]
|{{flagicon|ŠPA}} [[Marta Mangué]]
|{{flagicon|CG}} [[Katarina Bulatović]]
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Alexandra do Nascimento]]}}
|-
|{{nowrap|{{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|Rio de Janeiro 2016.]]}}
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Aalvik Grimsbø]]
|{{flagicon|NOR}} [[Heidi Løke]]
|{{flagicon|RUS}} [[Polina Kuznjecova]]
|{{flagicon|FRA|1976}} [[Allison Pineau]]
|{{flagicon|RUS}} [[Darja Dmitrijeva]]
|{{nowrap|{{flagicon|FRA|1976}} [[Alexandra Lacrabère]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Nathalie Hagman]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|Tokyo 2020.]]
|{{flagicon|NOR}} [[Katrine Lunde]]
|{{flagicon|FRA}} [[Pauletta Foppa]]
|{{nowrap|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Polina Kuznjecova]]}}
|{{flagicon|ŠVE}} [[Jamina Roberts]]
|{{flagicon|FRA}} [[Grâce Zaadi]]
|{{flagicon image|Olympic flag.svg}} [[Ana Vjahireva]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Flippes]]
|-
|{{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|Pariz 2024.]]
|{{flagicon|FRA}} [[Laura Glauser]]
|{{flagicon|NOR}} [[Kari Brattset Dale]]
|{{flagicon|DAN}} [[Emma Friis]]
|{{flagicon|FRA}} [[Estelle Nze Minko]]
|{{nowrap|{{flagicon|NOR}} [[Stine Bredal Oftedal]]}}
|{{flagicon|MAĐ}} [[Katrin Klujber]]
|{{flagicon|FRA}} [[Alicia Toublanc]]
|-style=&quot;background: #D0E6FF;&quot;
|{{flagicon|SAD}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|Los Angeles 2028.]]
|
|
|
|
|
|
|
|-
|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|Brisbane 2032.]]
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Rekordi i statistike===

====Kapetanice i izbornici reprezentacija olimpijskih prvakinja====

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;65%&quot;
|-
! width=&quot;5%&quot;| Igre
! width=&quot;15%&quot;| Kapetanica
! width=&quot;15%&quot;| Izbornik
! width=&quot;15%&quot;| Reprezentacija
|-
|{{center|{{flagicon|KAN}} [[1976.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SSSR}} [[1980.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SSSR}} [[Igor Turčin (rukometaš)|Igor Turčin]]
| {{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1984.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|SFRJ}} [[Josip Samaržija]]
| {{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JKO}} [[1988.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO|1984}} [[Pak Jung-ku]]
| {{flagicon|JKO|1984}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|ŠPA}} [[1992.]]}}
| {{N/A}}
| {{flagicon|JKO|1984}} [[Chung Hyung-kyun]]
| {{flagicon|JKO|1984}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[1996.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ulrik Wilbek]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2000.]]}}
| [[Janne Kolling]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|GRČ}} [[2004.]]}}
| [[Karen Brødsgaard]]
| {{flagicon|DAN}} [[Jan Pytlick]]
| {{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]
|-
|{{center|{{flagicon|KIN}} [[2008.]]}}
| [[Gro Hammerseng-Edin|Gro Hammerseng]]
| {{flagicon|NOR}} [[Marit Breivik]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|UK}} [[2012.]]}}
| [[Marit Malm Frafjord]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|BRA}} [[2016.]]}}
| [[Irina Bliznova]]
| {{flagicon|RUS}} [[Jevgenij Trefilov]]
| {{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]
|-
|{{center|{{flagicon|JAP}} [[2020.]]}}
| [[Coralie Lassource]]
| {{flagicon|FRA}} [[Olivier Krumbholz]]
| {{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]
|-
|{{center|{{flagicon|FRA}} [[2024.]]}}
| [[Stine Bredal Oftedal]]
| {{flagicon|ISL}} [[Þórir Hergeirsson]]
| {{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]
|-
|{{center|{{flagicon|SAD}} [[2028.]]}}
|
|
|
|-
|{{center|{{flagicon|AUS}} [[2032.]]}}
|
|
|
|}

====Nastupi kroz historiju====

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center; font-size:90%&quot;
|-valign=bottom
|'''Momčad'''
||'''{{flagicon|KAN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1976. – žene|1976.]]'''
||'''{{flagicon|SSSR}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1980. – žene|1980.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1984. – žene|1984.]]'''
||'''{{flagicon|JKO}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1988. – žene|1988.]]'''
||'''{{flagicon|ŠPA}}&lt;br/&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1992. – žene|1992.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1996. – žene|1996.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2000. – žene|2000.]]'''
||'''{{flagicon|GRČ}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2004. – žene|2004.]]'''
||'''{{flagicon|KIN}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2008. – žene|2008.]]'''
||'''{{flagicon|UK}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2012. – žene|2012.]]'''
||'''{{flagicon|BRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2016. – žene|2016.]]'''
||'''{{flagicon|JAP}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2020. – žene|2020.]]'''
||'''{{flagicon|FRA}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2024. – žene|2024.]]'''
||'''{{flagicon|SAD}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2028. – žene|2028.]]'''
||'''{{flagicon|AUS}}&lt;br /&gt;[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 2032. – žene|2032.]]'''
||'''Ukupno'''
|-
|align=left|{{flagicon|ANG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Angole|Angola]]||•||•||•||•||•||7.||9.||9.||12.||10.||8.||10.||9.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ARG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||12.||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|AUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Australije|Australija]]||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|Q||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|AUT}} [[Ženska rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]]||•||•||6.||•||5.||•||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|{{flagicon|BRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]]|||•|||•|||•|||•|||•||•||8.||7.||9.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|5.|||11.||7.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CG}} [[Ženska rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||bgcolor=silver|2.||11.||6.||•||•||•||'''3'''
|-
|align=left|''{{flagicon|ČSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Čehoslovačke|Čehoslovačka]]''||•||5.||•||5.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|DAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Danske|Danska]]||•||•||•||•||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||•||9.||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||'''5'''
|-
|align=left|{{flagicon|FRA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Francuske|Francuska]]||•||•||•||•||•||•||6.||4.||5.||5.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=silver|2.||•||•||'''7'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|GRČ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Grčke|Grčka]]||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|10.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|HRV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Hrvatske|Hrvatska]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||7.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|DDR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Istočne Njemačke|Istočna Njemačka]]''||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''2'''
|-
|align=left|{{flagicon|JAP}} [[Ženska rukometna reprezentacija Japana|Japan]]||5.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||'''2'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|JKO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]]||•||•||bgcolor=silver|2.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=silver|2.||bgcolor=#cc9966|3.||4.||10.||8.||10.||•||•||'''11'''
|-
|align=left|{{flagicon|KAN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kanade|Kanada]]||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KAZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kazahstana|Kazahstan]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||•||10.||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|KIN}} [[Ženska rukometna reprezentacija Kine|Kina]]||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||•||5.||•||8.||style=&quot;border:3px solid red&quot;|6.||•||•||•||•||•||•||'''5'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|KON}} [[Ženska rukometna reprezentacija Republike Konga|Kongo]]||•||6.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|MAĐ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]]||bgcolor=#cc9966|3.||4.||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=silver|2.||5.||4.||•||•||7.||6.||•||•||'''8'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NGR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nigerije|Nigerija]]||•||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|NIZ}} [[Ženska rukometna reprezentacija Nizozemske|Nizozemska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||4.||5.||5.||•||•||'''3'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|NOR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Norveške|Norveška]]||•||•||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=silver|2.||4.||bgcolor=#cc9966|3.||•||bgcolor=gold|1.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=#cc9966|3.||bgcolor=gold|1.||•||•||'''9'''
|-
|align=left|{{flagicon|NJE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Njemačke|Njemačka]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Zapadna Njemačka}}''||4.||6.||•||•||11.||•||•||•||8.||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|CIV}} [[Ženska rukometna reprezentacija Obale Slonovače|Obala Slonovače]]||•||•||•||8.||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-
|align=left|{{flagicon|RUM}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rumunjske|Rumunjska]]||4.||•||•||•||•||•||7.||•||7.||•||9.||•||•||•||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|RUS}} [[Ženska rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||bgcolor=silver|2.||8.||bgcolor=gold|1.||bgcolor=silver|2.||•||•||•||'''4'''
|-
|align=left|{{flagicon|SAD}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |5.||7.||6.||style=&quot;border:3px solid red&quot; |8.||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot; |Q||•||'''4'''
|- bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|SLO}} [[Ženska rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]]||colspan=4|''Vidi {{flag|SFR Jugoslavija}}''||•||•||•||•||•||•||•||•||11.||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|SFRJ}} [[Ženska rukometna reprezentacija SFR Jugoslavije|SFR Jugoslavija]]''||•||bgcolor=silver|2.||bgcolor=gold|1.||4.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''3'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|''{{flagicon|SSSR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]]''||bgcolor=gold|1.||style=&quot;border:3px solid red&quot; bgcolor=gold|1.||•||bgcolor=#cc9966|3.||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''4'''
|- 
|align=left|{{flagicon|ŠPA}} [[Ženska rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]]||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|7.||•||•||6.||•||bgcolor=#cc9966|3.||6.||9.||12.||•||•||'''6'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|ŠVE}} [[Ženska rukometna reprezentacija Švedske|Švedska]]||•||•||•||•||•||•||•||•||8.||11.||7.||4.||4.||•||•||'''5'''
|- 
|align=left|{{flagicon|UKR}} [[Ženska rukometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]]||colspan=4|''Vidi {{flag|Sovjetski Savez}}''||•||•||•||bgcolor=#cc9966|3.||•||•||•||•||•||•||•||'''1'''
|-bgcolor=#D0E6FF
|align=left|{{flagicon|UK}} [[Ženska rukometna reprezentacija Velike Britanije|Velika Britanija]]||•||•||•||•||•||•||•||•||•||style=&quot;border:3px solid red&quot;|12.||•||•||•||•||•||'''1'''
|- 
|align=left|''{{flagicon|Zapadna Njemačka}} [[Ženska rukometna reprezentacija Zapadne Njemačke|Zapadna Njemačka]]''||•||•||4.||•||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||X||'''1'''
|}

==Reference==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.ihf.info/IHFCompetitions/OlympicGames/OlympicGamesRio2016 Olimpijske igre na stranici IHF-a]

{{Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama}}
{{Olimpijski prvaci u rukometu}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama| ]]
[[Kategorija:Sportovi na Ljetnim olimpijskim igrama|Rukomet]]
[[Kategorija:Rukometna takmičenja|Ljetne olimpijske igre]]</text>
      <sha1>718f1jk94my0k5l3g8n2wwy0q1tqy23</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>205351</id>
    <revision>
      <id>42581311</id>
      <parentid>42580919</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sportaši */</comment>
      <origin>42581311</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="192663" sha1="k5qes3ks3ifow2yn22ab7awf1mcqqip" xml:space="preserve">&lt;center&gt;
&lt;div style=&quot;font-family: Optima, Trebuchet MS, sans-serif&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;background:white; border:thin solid blue; padding:;.1em; margin: 0em 1em 1em 1em&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thick solid #DDDDCC;thin solid yellow&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border: thin solid blue; padding-top:.6em&quot;&gt;
{| style=&quot;font-family:Optima, Trebuchet MS, sans-serif;&quot; 
| &lt;center&gt;[[File:Edgar Allan Poe 2.jpg|96px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|96px|link=Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[File:Benedetto da maiano, incoronazione di ferdinando I d'aragona e sei musici, 1490 ca., 01.JPG|x120px|link=Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| style=&quot;margin-top:-.5em&quot; |
 &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Korisnička stranica]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Razgovor sa korisnikom:Edgar Allan Poe|Razgovor]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi|Doprinosi]]&lt;/center&gt;
| &lt;center&gt;[[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nagrade|Nagrade]]&lt;/center&gt;
|-
| colspan=7 |
&lt;hr&gt;
|-
| colspan=7 style=&quot;padding:.3em; font-family:Helvetica, Arial, Verdana, sans-serif&quot; |
&lt;center&gt;'''Poruku mi možete ostaviti [https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Razgovor_sa_korisnikom:Edgar_Allan_Poe&amp;action=edit&amp;section=new ovdje]'''&lt;/center&gt;
|}
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/center&gt;

Ovdje se nalazi '''popis članaka koje sam napisao ili nadopunio''' tokom svog rada na ovoj Wikipediji, poredan tematski. 

==Književnost==

{| style=&quot;border-spacing: 2px; border: 1px solid darkgray;&quot; width=&quot;100%&quot;
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Ekspresionizam]] • {{small|2.}} [[Gotička fikcija]] • {{small|3.}} [[Humanizam]] • {{small|4.}} [[Klasicizam]] • {{small|5.}} [[Galgenhumor]] • {{small|6.}} ''[[Nouveau roman]]'' • {{small|7.}} [[Južnjačka gotika]] • {{small|8.}} [[Struja svijesti (književnost)|Struja svijesti]] •  {{small|9.}} [[Izgubljeni grad (fikcija)]] • {{small|10.}} [[Čehovljev pištolj]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Književne nagrade'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Nagrada Agatha]] • {{small|2.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Nobelova nagrada za književnost]] • {{small|3.}} [[NIN-ova nagrada]] • {{small|4.}} [[Velika nagrada za teatar Francuske akademije]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; colspan=&quot;5&quot; | 
'''Nacionalne književnosti'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid silver; background-color:#AAD0FF;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Općenito'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot;colspan=&quot;4&quot;| 
{{small|1.}} [[Kostarikanska književnost]] 
|-
! style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot; | {{flagicon|ENG}} '''Engleska književnost'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;15%&quot;| '''Autori'''
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;4&quot;|
{{small|1.}} [[Douglas Adams]] • {{small|2.}} [[Jane Austen]] • {{small|3.}} [[George Bellairs]] • {{small|4.}} [[Anne Brontë]] • {{small|5.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • {{small|6.}} [[Geoffrey Chaucer]] • {{small|7.}} [[Gilbert Keith Chesterton]] • {{small|8.}} [[Agatha Christie]] • {{small|9.}} [[Daniel Defoe]] • {{small|10.}} [[Adrian Conan Doyle]] • {{small|11.}} [[Arthur Conan Doyle]] • {{small|12.}} [[Gervase od Tilburyja]] • {{small|13.}} [[John le Carré]] • {{small|14.}} [[Karoline Leach]] • {{small|15.}} [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • {{small|16.}} [[Edgar Wallace]] • {{small|17.}} [[Tom Stoppard]]
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Djela'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;2&quot; rowspan=&quot;2&quot; |
# ''[[Titus Andronicus]]''
# ''[[A Christmas Carol]]''
# ''[[Through the Looking-Glass]]'' (&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)
# ''[[Euclid and his Modern Rivals]]''
# ''[[The Nursery &quot;Alice&quot;]]''
# [[:kategorija:Djela Agathe Christie|djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')
# ''[[The Floating Admiral]]''
# ''[[Animal Farm]]''
# ''[[Our Story (knjiga)|Our Story]]''
# ''[[Born Fighter]]''
# ''[[My Story (Ronnie Kray)|My Story]]''
# ''[[In the Shadow of the Dreamchild]]''
# ''[[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]]''
# ''[[The Constant Gardener]]''

| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;3&quot;| '''Sherlock Holmes'''
|-
| style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; colspan=&quot;3&quot; |
&quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[A Study in Scarlet]]'' • ''[[The Sign of the Four]]'' • ''[[The Hound of the Baskervilles]]''
----
{{small|1.}} ''[[The Exploits of Sherlock Holmes]]''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; colspan=&quot;5&quot;| '''Likovi i franšize'''
|- style=&quot;text-align: center;&quot;
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Sherlock Holmes'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Agatha Christie'''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''''Harry Potter'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Carrollova ''Alice'''''
| style=&quot;border: 1px solid #C8102E; background-color:white; color:#C8102E;&quot; width=&quot;20%&quot;| '''Ostalo'''
|- style=&quot;font-size:smaller; text-align: left&quot; |
| 
# [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]]
# [[Dr. Watson]]
# [[Sebastian Moran]]
# [[Inspektor Lestrade]]
# [[Mycroft Holmes]]
# [[Profesor Moriarty]]
# [[Irene Adler]]
# [[Mary Morstan]]
----
# [[Klub Diogenes]]
| 
# [[Hercule Poirot]]
# [[Miss Marple]]
# [[Tommy i Tuppence]]
# [[Viši inspektor Japp]]
# [[Arthur Hastings]]
# [[Parker Pyne]]
# [[Ariadne Oliver]]
# [[Gospođica Lemon]]
| 
# [[Sirius Black]]
# [[Remus Lupin]]
# [[Severus Snape]]
# [[Armando Dippet]]
# [[Gabrielle Delacour]]
# [[Alastor Moody]]
# [[Barty Crouch]]
# [[Phineas Nigellus Black]]
| 
# [[Jubjub]]
# [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]]
# [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]]
# [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]]
# [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]]
# [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]]
# [[Ludi Šeširdžija]]
# [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]
|
# [[James Bond (lik)]]
|}

===Engleska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja engleske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Gervase Tilburyski]] • [[Geoffrey Chaucer]] • [[Daniel Defoe]] • [[Jane Austen]] • [[Anne Brontë]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lewis Carroll]] • [[Arthur Conan Doyle]] • [[Gilbert Keith Chesterton]] • [[Edgar Wallace]] • [[Adrian Conan Doyle]] • [[Agatha Christie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Bertrand Russell]] • [[George Bellairs]] • [[Douglas Adams]] • [[John le Carré]] • [[Karoline Leach]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[A Christmas Carol]] • [[Through the Looking-Glass]] ''(&quot;[[The Walrus and the Carpenter]]&quot; • &quot;[[Haddocks' Eyes]]&quot;)'' • [[Euclid and his Modern Rivals]] • [[The Nursery &quot;Alice&quot;]] • [[A Study in Scarlet]] • [[The Sign of the Four]] • [[The Hound of the Baskervilles]] • [[The Floating Admiral]] • ''[[:kategorija:Djela Agathe Christie|Djela Agathe Christie]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ten Little Niggers]]'')'' • [[Animal Farm]] • [[The Exploits of Sherlock Holmes]] • [[Our Story (knjiga)|Our Story]] • [[Born Fighter]] • [[A Way of Life: Over Thirty Years of Blood, Sweat and Tears]] • [[My Story (Ronnie Kray)|My Story]] • [[In the Shadow of the Dreamchild]] • [[The Constant Gardener]]'' • &quot;[[How Watson Learned the Trick]]&quot; • ''[[The Adventures of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[A Scandal in Bohemia]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red-Headed League|The Red-Headed League]]&quot; • &quot;[[The Man with the Twisted Lip]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Copper Beeches|The Copper Beeches]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blue Carbuncle|The Blue Carbuncle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Speckled Band|The Speckled Band]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Noble Bachelor|The Noble Bachelor]]&quot; • &quot;[[The Boscombe Valley Mystery]]&quot; • &quot;[[A Case of Identity]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Beryl Coronet|The Beryl Coronet]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Engineer's Thumb|The Engineer's Thumb]]&quot; • &quot;[[The Five Orange Pips]]&quot;) • ''[[The Memoirs of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[Silver Blaze]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Cardboard Box|The Cardboard Box]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Yellow Face|The Yellow Face]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Stockbroker's Clerk|The Stockbroker's Clerk]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Gloria Scott|The ''Gloria Scott'']]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Reigate Squire|The Reigate Squire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Musgrave Ritual|The Musgrave Ritual]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Crooked Man|The Crooked Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Resident Patient|The Resident Patient]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Greek Interpreter|The Greek Interpreter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Naval Treaty|The Naval Treaty]]&quot; • &quot;[[The Final Problem]]&quot;) • ''[[The Return of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Empty House|The Empty House]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Norwood Builder|The Norwood Builder]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dancing Men|The Dancing Men]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Solitary Cyclist|The Solitary Cyclist]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Priory School|The Priory School]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Black Peter|Black Peter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Charles Augustus Milverton|Charles Augustus Milverton]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Six Napoleons|The Six Napoleons]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Students|The Three Students]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Golden Pince-Nez|The Golden Pince-Nez]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Missing Three-Quarter|The Missing Three-Quarter]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Abbey Grange|The Abbey Grange]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Second Stain|The Second Stain]]&quot;) • ''[[His Last Bow]]'' (&quot;[[The Adventure of Wisteria Lodge|Wisteria Lodge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Red Circle|The Red Circle]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Bruce-Partington Plans|The Bruce-Partington Plans]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Dying Detective|The Dying Detective]]&quot; • &quot;[[The Disappearance of Lady Frances Carfax|Lady Frances Carfax]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Devil's Foot|The Devil's Foot]]&quot; • &quot;[[His Last Bow (priča)|His Last Bow]]&quot;) • ''[[The Case-Book of Sherlock Holmes]]'' (&quot;[[The Adventure of the Mazarin Stone|The Mazarin Stone]]&quot; • &quot;[[The Problem of Thor Bridge|Thor Bridge]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Creeping Man|The Creeping Man]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Sussex Vampire|The Sussex Vampire]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Garridebs|The Three Garridebs]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Illustrious Client|The Illustrious Client]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Three Gables|The Three Gables]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Blanched Soldier|The Blanched Soldier]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Lion's Mane|The Lion's Mane]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Retired Colourman|The Retired Colourman]]&quot; • &quot;[[The Adventure of the Veiled Lodger|The Veiled Lodger]]&quot; • &quot;[[The Adventure of Shoscombe Old Place|Shoscombe Old Place]]&quot;) • ''[[The Valley of Fear]]'' • ''[[Titus Andronicus]]''

|group3 = Likovi
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = Holmes
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes]] • [[Dr. Watson]] • [[Sebastian Moran]] • [[Inspektor Lestrade]] • [[Mycroft Holmes]] • [[Profesor Moriarty]] • [[Irene Adler]] • [[Mary Morstan]]

|group2 = ''Harry Potter''
|list2= [[Sirius Black]] • [[Remus Lupin]] • [[Severus Snape]] • [[Armando Dippet]] • [[Gabrielle Delacour]] • [[Alastor Moody]] • [[Barty Crouch]] • [[Phineas Nigellus Black]]

|group3 = ''Alice''
|list3= [[Jubjub]] • [[Bijeli Skakač (Through the Looking-Glass)|Bijeli Skakač]] • [[Ovca (Through the Looking-Glass)|Ovca]] • [[Crveni Kralj (Through the Looking-Glass)|Crveni Kralj]] • [[Grifon (Alice's Adventures in Wonderland)|Grifon]] • [[Alice (Alice's Adventures in Wonderland)|Alice]] • [[Ludi Šeširdžija]] • [[Gusjenica (Alice's Adventures in Wonderland)|Gusjenica]]

|group4 = Christie
|list4= [[Hercule Poirot]] • [[Miss Marple]] • [[Tommy i Tuppence]] • [[Viši inspektor Japp]] • [[Arthur Hastings]] • [[Parker Pyne]] • [[Ariadne Oliver]] • [[Gospođica Lemon]]

}}

|group4=Ostalo
|list4= [[Klub Diogenes]]

|below=

}}

===Francuska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja francuske književnosti
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF;background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;

|above= [[Francuska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Francuska književnost&lt;/span&gt;]]

|group1 = Pisci
|list1= ''[[La Pléiade]]'' ([[Pierre de Ronsard]] • [[Joachim du Bellay]]) • [[Margarita od Navarre]] • [[Clément Marot]] • [[Théodore-Agrippa d'Aubigné]] • [[Jean de La Fontaine]] • [[Molière]] • [[Alphonse de Lamartine]] • [[Alexandre Dumas (sin)|Alexandre Dumas, ''fils'']] • [[Alexandre Dumas (otac)|Alexandre Dumas, ''père'']] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Victor Hugo]] • [[Sully Prudhomme]] • [[Frédéric Mistral]] • [[Louis Aragon]] • [[Roger Martin du Gard]] • [[Eugène Ionesco]] • [[Jean-Paul Sartre]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Albert Camus]] • [[Jacques Prévert]] • [[François Villon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[André Malraux]] • [[Jean Genet]] • [[Max Jacob]] • [[François-René de Chateaubriand]] • [[Pierre-Augustin Caron de Beaumarchais]] • [[George Sand]] • [[Paul Claudel]] • [[François Mauriac]] • [[Patrick Modiano]] • [[Romain Rolland]] • [[Claude Simon]] • [[Saint-John Perse]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jean Anouilh]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[La Chanson de Roland]] • [[Roman de la Rose]] • [[L'Avare ou l'École du mensonge]] • [[Bug-Jargal]] • [[Le Rhin]] • [[Torquemada (drama)|Torquemada]] • [[L'Éducation sentimentale]] • [[Madame Bovary]] • [[Les Rougon-Macquart, Histoire naturelle et sociale d'une famille sous le Second Empire]] ''(''[[Germinal]] • [[Nana (roman)|Nana]]'')'' • [[La Nausée]] • ''[[:Kategorija:Djela Eugènea Ionescoa|djela Eugènea Ionescoa]]'' • [[En attendant Godot]]'' • ''[[À l'échelle humaine]]'' • [[:Kategorija:Djela Andréa Malrauxa|djela Andréa Malrauxa]] • ''[[Le Barbier de Séville]]'' • ''[[Le Mariage de Figaro]]'' • ''[[La Mère coupable]]'' • ''[[Hernani (drama)|Hernani]]'' • &quot;[[Le Bateau ivre]]&quot; • ''[[Les Fleurs du mal]]'' • [[:Kategorija:Djela Jeana Anouilha|djela Jeana Anouilha]] (osim ''Becketa''; [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Antigone]]'')

|below= [[Emma Bovary|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Emma Bovary&lt;/span&gt;]] • [[Bérenger|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Bérenger&lt;/span&gt;]]

}}

===Ruska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja ruske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;

|above= [[Ruska književnost|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Ruska književnost&lt;/span&gt;]] (nedovršeno)

|group1 = Pisci
|list1= [[Ivan Krilov]] • [[Ivan Gončarov]] • [[Aleksandar Blok]] • [[Isak Babelj]] • [[Andrej Platonov]] • [[Danil Harms]] • [[Mihail Šolohov]] • [[Vladimir Dudincev]] • [[Eduard Limonov]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Šinelj]] • [[Zločin i kazna]] • [[Tri sestre]]''

|below= 

}}

===Američka književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja američke književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|belowstyle= text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|groupstyle = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edgar Allan Poe]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Smrt Edgara Allana Poea|smrt]] • [[Bibliografija Edgara Allana Poea|bibliografija]]) • [[Emily Dickinson]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[William Faulkner]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[H. P. Lovecraft]] ([[:Kategorija:H. P. Lovecraft|kategorija]])

|group2 = Djela
|list2= ''[[The Raven]] • [[The Murders in the Rue Morgue]] • [[The Narrative of Arthur Gordon Pym of Nantucket]] • [[Adventures of Huckleberry Finn]] • [[The Da Vinci Code]] • [[Franz Kafka: The Office Writings]]'' • [[:Kategorija:Djela Williama Faulknera|djela Williama Faulknera]]

|below= [[Auguste Dupin|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;C. Auguste Dupin&lt;/span&gt;]] • [[Yoknapatawpha|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Yoknapatawpha&lt;/span&gt;]] • [[Obitelj Compson|&lt;span style=&quot;color:white&quot;&gt;Obitelj Compson&lt;/span&gt;]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ono (lik)|{{color|white|Ono}}]]

}}

===Japanska književnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi s područja japanske književnosti
|abovestyle=text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|belowstyle= text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;

|above= 

|group1 = Pisci
|list1= [[Chikamatsu Monzaemon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edogawa Ranpo]] • [[Shūji Terayama]] • [[Project Itō]] • [[Sanjūgo Naoki]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Osamu Dazai]] ([[Samoubojstvo Osamua Dazaija|suicid]] • [[:Kategorija:Djela Osamua Dazaija|djela]]) • [[Shizuko Ōta]]

|group2 = Djela
|list2= &quot;[[Ningen Isu]]&quot; • &quot;[[Rashōmon]]&quot; • ''[[Noruwei no Mori]]'' • ''[[Nihon Ōdai Ichiran]]'' • [[Bibliografija Osamua Dazaija]] ([[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Ningen Shikkaku]]'')

|below= [[Kogorō Akechi|{{color|red|Kogorō Akechi}}]] • ''[[Buraiha|{{color|red|Buraiha}}]]'' • [[Ja-roman|{{color|red|Ja-roman}}]] • ''[[Shayō-zoku|{{color|red|Shayō-zoku}}]]'' • [[Yōzō Ōba|{{color|red|Yōzō Ōba}}]]

}}

===Ostalo===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Ostali doprinosi s područja književnosti
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Afrika 

|list1= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|ANG}} Angola}}
|group1style = background-color:#d81e05; color:yellow; text-align:center; border:1px solid black;
|list1=[[José Luandino Vieira]] • [[Pepetela]]

|group2 = {{flagicon|GAN}} Gana
|group2style = text-align:center; background:yellow; color:black; border: 1px solid black;
|list2=[[J. E. Casely Hayford]]

|group3 = {{flagicon|TOG}} Togo
|group3style = text-align:center; background:#FFCE00; color:#006A4E; border: 1px solid #006A4E;
|list3=[[Félix Couchoro]]


}} 


|group2 = Amerike 
|group2style = 
|list2= {{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|BRA}} Brazil}}
|group1style = background-color:#FFCC29; color:#3E4095; text-align:center; border:1px solid #00A859;
|list1=[[Machado de Assis]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|KUB}} Kuba}}
|group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid red;
|list2=[[Nicolás Guillén]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
|group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list3=[[Rufino Blanco-Fombona]]

|group4 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
|group4style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list4=[[Argentina Díaz Lozano]] • [[Froylán Turcios]] • [[Lucila Gamero de Medina]]

|group5 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
|group5style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list5=[[Bernardo Ashetu]] • [[Johanna Schouten-Elsenhout]]

}}  

|group3 = Azija  
|group3style =
|list3= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|group1style = text-align:center; color:blue; background:white; border:1px solid blue;
|list1= [[Shmuel Yosef Agnon]]

|group2 = {{flagicon|KIN}} Kina
|group2style = text-align:center; background:#DD0000; color:gold; border: 1px solid silver;
|list2= [[Gao Xingjian]] • [[Mo Yan]]

|group3 = {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid #0073CF;
|list3=''[[Segi wa tŏburŏ]]''

|group4 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|group4style = text-align:center; background:blue; color: white; border:1px solid red;
|list4=''[[Reamker]]'' • [[Preah Ko i Preah Keo]] • [[Kmerski teatar sjena]]

}}  

|group4 = Europa 
|group4style = 
|list4= {{Navbox subgroup
|group1 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|group1style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid silver;
|list1= [[Karl Bruckner]]

|group2 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|group2style =  text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background:#DD0000; border:1px solid #000080;

|group1 = Pisci
|list1= [[Karel Čapek]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Franz Kafka]] • [[Max Brod]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Der Process]] • ''&quot;[[Vor dem Gesetz]]&quot;'' • ''&quot;[[Die Verwandlung]]&quot;''''}}

|group3 = {{flagicon|DAN}} Danska
|group3style = text-align:center; background:#D21034; color:white; border: 1px solid silver;
|list3=[[Johannes Vilhelm Jensen]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= ''[[U registraturi]]''

|group5 = {{flagicon|IRS}} Irska
|group5style = text-align:center; color:white; background:green; border:1px solid silver;
|list5= [[Oscar Wilde]] • [[Bram Stoker]]

|group6 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|group6style = color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list6= [[Ferenc Molnár]]

|group7 = {{flagicon|NOR}} Norveška
|group7style = text-align:center; background:#EF2B2D; color:white; border: 1px solid #002868;
|list7= [[Bjørnstjerne Bjørnson]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|group8style = text-align:center; color:yellow; background:blue; border:1px solid yellow;
|list8= [[Carl Gustaf Verner von Heidenstam]]

|group9 = {{flagicon|ITA}} Italija
|group9style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list9= [[Giacomo Casanova]] • [[Luigi Pirandello]] • [[Dario Fo]]

|group10 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group10style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list10= [[Ernst Theodor Amadeus Hoffmann]] • [[Herta Müller]]

|group11 = {{flagicon|EST}} Estonija
|group11style = text-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;
|list11= {{Navbox subgroup
| groupstyle = ttext-align:center; color:white; background:#0072CE; border:1px solid black;

|group1 = Pisci
|list1= [[Carl Robert Jakobson]] • [[Johann Voldemar Jannsen]] • [[Friedrich Reinhold Kreutzwald]] • [[Marie Under]] • [[Anton Hansen Tammsaare]] • [[Lydia Koidula]]

|group2 = Djela
|list2= ''[[Kalevipoeg]]''}}

|group12 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|group12style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list12= [[Wisława Szymborska]] • [[Olga Tokarczuk]] • [[Władysław Reymont]]


}}  

|group5 = Oceanija 
|group5style = 
|list5={{Navbox subgroup
|group1 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
|group1style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list1= [[Banjo Paterson]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
|group2style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list2= [[Vilsoni Hereniko]]
}}  

|group6 = {{nowrap|Antički Rim}}
|group6style = text-align:center; color:#E4D96F; background:white; border:1px solid #E4D96F;
|list6 = [[Vergilije]] • [[Tit Makcije Plaut]]


|below= 

}}

==Glazba==

===Teorija i terminologija u glazbi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja teorije i glazbene terminologije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
''[[Ballets Russes]]'' • [[Muzička nagrada Léonie Sonning]] • ''[[Musique concrète]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Novi val]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Synthpop]] • [[Novi romantizam]] • ''[[Laulupidu]]'' • [[Tintinnabuli]] • [[Kawina (muzika)|Kawina]] • [[Kaseko]]

|list2={{Navbox subgroup
|abovestyle=background-color:#EBF5FF; color:black; text-align:center
|above= '''Eurosong'''
|list1={{flagicon|ŠVI}} [[Pjesma Eurovizije 1989.|1989.]] • {{flagicon|SFRJ}} [[Pjesma Eurovizije 1990.|1990.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Eurosong 2002.|2002.]] • {{flagicon|TUR}} [[Pjesma Eurovizije 2004.|2004.]] • {{flagicon|GRČ}} [[Pjesma Eurovizije 2006|2006.]] •  {{flagicon|FIN}} [[Pjesma Eurovizije 2007|2007.]] • {{flagicon|SRB}} [[Pjesma Eurovizije 2008.|2008.]] • {{flagicon|NOR}} [[Pjesma Eurovizije 2010.|2010.]] • {{flagicon|NJE}} [[Eurosong 2011|2011.]] • {{flagicon|AZE}} [[Eurosong 2012|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Eurosong 2014|2014.]]}}
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o skladateljima (po razdobljima)
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle = 

|above= 

|group1 = Barok
|group1style = text-align:center; background:#bfb1a3; color:white; border:1px solid silver;
|list1= [[Georg Friedrich Händel]]

|group2 = Klasicizam
|group2style = background:#6495ED; color:white; border:1px solid silver;
|list2= [[Jan Václav Stamic]]

|group3 = Romantizam
|group3style = text-align:center; background:#9955BB; color:white; border:1px solid silver;
|list3= [[Vincenzo Bellini]] • [[Johann Strauss mlađi]] • [[Giacomo Meyerbeer]] • [[Cezar Antonovič Kjui]] • [[Davorin Jenko]] • [[Charles-François Gounod]] • [[Gabriel Fauré]]

|group4 = XX. stoljeće
|group4style = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Impresionizam
|list1= [[Maurice Ravel]]

|group3 = Avangarda
|list3= [[Pierre Schaeffer]] • [[Olivier Messiaen]] • [[Pierre Boulez]]

|group2 = Modernizam
|list2= [[Benjamin Britten]] • [[Umberto Giordano]] • [[Erik Satie]] • ''[[Les Six]]'' ([[Georges Auric|Auric]] • [[Louis Durey|Durey]] • [[Arthur Honegger|Honegger]] • [[Darius Milhaud|Milhaud]] • [[Francis Poulenc|Poulenc]] • [[Germaine Tailleferre|Tailleferre]]) • [[Ernesto Nazareth]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:red; border:1px solid black;

|group1 = Neoklasicizam
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Dmitrij Šostakovič]] • [[Igor Stravinski]]

|group2 = Ekspresionizam
|list2= [[Arnold Schönberg]] • [[Anton Webern]] • [[Alban Berg]]

}}

|group5 = Ostalo
|list5= [[Władysław Szpilman]] • [[Alfi Kabiljo]] • [[Arvo Pärt]]
}}


|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o pop izvođačima
|abovestyle=
|belowstyle= 
|groupstyle =  background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Solisti
|list1= [[Ringo Starr]] • [[Jem]] • [[Mark Hollis]] • [[Rob Thomas]] • [[Gloria Estefan]] • [[Celia Cruz]] • [[Hajrudin Varešanović]] • [[Marija Šestić]] • [[Sandra Nurmsalu]] • [[Ott Lepland]] • [[Kurt Calleja]] • [[Petar Nalič]] • [[Dima Bilan]] • [[Aleksej Vorobjov]] • [[Kōji Wada]] • [[Ajumi Mijazaki]] • [[Ai Maeda (pjevačica)|Ai Maeda]] • [[Hitomi Shimatani]] • [[Akiko Shikata]] • [[Yūgo Kanno]] • [[Tōru Kitajima]] ([[:Kategorija:TK from 凛として時雨|diskografija]]) • [[Jelena Tomašević]] • [[Milan Stanković]] • [[Harel Skaat]] • [[K'naan]] • [[Jessy Matador]] • [[Amaury Vassili]] • [[Stereo Mike]] • [[Loukas Giorkas]] • [[Lena Meyer-Landrut]] • [[Frank Schindel]] • [[Andy Knote]] • [[Stefan Raab]] • [[Milli Vanilli]] • [[Gréta Salóme Stefánsdóttir]] • [[Jón Jósep Snæbjörnsson]] • [[Olia Tira]] • [[Ivi Adamou]] • [[Emmelie de Forest]] • [[Daniel Jones]] • [[Darren Hayes]] • [[Knez (pjevač)|Knez]] • [[Hayley Westenra]] • [[Lorde]] • [[Kimbra]] • [[Sinn Sisamouth]] • [[Ros Serey Sothea]] • [[Angélique Kidjo]] • [[Tanel Padar]] • [[Dave Benton]] • [[Liam Payne]] • [[Miyoko Nakamura]] • [[Masatoshi Nakano]]

|group2 = Bendovi
|list2= [[Blue]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Talk Talk]] • [[The Beach Boys]] • [[The Byrds]] • [[Toto (sastav)|Toto]] • [[Regina (bend)|Regina]] • [[Urban Symphony]] • [[maNga]] • [[Glazbena družina Petra Naliča]] • [[A Friend In London]] • [[Aqua Timez]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Ling Tosite Sigure]] • [[EGOIST]] • [[Nothing's Carved in Stone]] • [[Savage Garden]] • [[Nick Cave and the Bad Seeds]] • [[Quasarr]] • [[Moranbong Band]] • [[OMC (bend)|OMC]] • [[U pol’ 9 kod Sabe]] • [[Soul Militia]]

}}

=== Opus === 

{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz kompozicije
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Opere
|list1= ''[[Trubadur (opera)|Il trovatore]]'' • [[Korejska revolucionarna opera]] (''[[Kkot panŭn ch'ŏnyŏ]]'' • ''[[P'ibada]]'')

|group2 = Baleti
|list2= ''[[Žar-ptica]] • [[Posvećenje proljeća]] • [[Petruška]]''

|group3 = Instrumentalna djela
|list3= ''[[Islamej]] • [[Boléro]]''

|group4 = Himne
|list4= &quot;[[Kimigayo]]&quot; • &quot;[[Noble patria, tu hermosa bandera]]&quot; • &quot;[[God Bless Our Homeland Ghana]]&quot; • &quot;[[Advance Australia Fair]]&quot; • &quot;[[Hino Nacional Brasileiro]]&quot; • &quot;[[Aegukka]]&quot; • &quot;[[La Bayamesa]]&quot; • &quot;[[Angola Avante]]&quot; • &quot;[[God Defend New Zealand]]&quot; • &quot;[[Gloria al Bravo Pueblo]]&quot; • &quot;[[Nokor Reach]]&quot; • &quot;[[Pjesma Kmerske Republike]]&quot; • &quot;[[Dap Prampi Mesa Chokchey]]&quot; • &quot;[[Himna Narodne Republike Kampućije]]&quot; • &quot;[[Državna himna Hondurasa]]&quot; • &quot;[[L'Aube Nouvelle]]&quot; • &quot;[[God Bless Fiji]]&quot; • &quot;[[Mu isamaa, mu õnn ja rõõm]]&quot; • &quot;[[Himna Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]]&quot; • &quot;[[God zij met ons Suriname]]&quot; • &quot;[[Majulah Singapura]]&quot; • &quot;[[Himno Istmeño]]&quot;

|below= 

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz pop skladbe
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:white;background:#E34234; border:1px solid silver;
|belowstyle= text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;
|groupstyle = text-align:center; color:white; background:#E34234; border:1px solid silver;

|above= 

|group1 = Albumi
|list1= ''[[Vrijeme je]] • [[Kad poludimo]] • [[Kad pogledaš me preko ramena]] • [[Sreća (Hari Mata Hari)|Sreća]] • [[Umineko no Naku Koro ni (EP)|Umineko no Naku Koro ni]]'' • ''[[Hotel Nacional (album)|Hotel Nacional]]'' • ''[[Girl You Know It's True (album)|Girl You Know It's True]]'' • [[:Kategorija:Albumi benda Ling tosite sigure|albumi benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Albumi benda Talk Talk|albumi benda Talk Talk]]

|group2 = Pjesme
|list2= &quot;[[Russians]]&quot; • &quot;[[Wavin' Flag]]&quot; • &quot;[[Manijači]]&quot; • &quot;[[Molitva (pjesma)|Molitva]]&quot; • &quot;[[Rijeka bez imena]]&quot; • &quot;[[Vjerujem u ljubav]]&quot; • &quot;[[I love you mi vida]]&quot; • &quot;[[Lejla]]&quot; • &quot;[[Oro (pjesma)|Oro]]&quot; • &quot;[[Bistra voda]]&quot; • &quot;[[Rändajad]]&quot; • &quot;[[Lane moje]]&quot; • &quot;[[La La Love]]&quot; • &quot;[[Never Forget]]&quot; • &quot;[[Satellite (pjesma Lene Meyer-Landrut)|Satellite]]&quot; • &quot;[[Lost and Forgotten]]&quot; • &quot;[[Ovo je Balkan]]&quot; • &quot;[[Milim]]&quot; • &quot;[[What's Another Year?]]&quot; • &quot;[[Rock me]]&quot; • &quot;[[Lako je sve (pjesma)|Lako je sve]]&quot; • &quot;[[Zauvijek moja]]&quot; • &quot;[[Wadde hadde dudde da?]]&quot; • &quot;[[Love in Rewind]]&quot; • &quot;[[Hold Me Now]]&quot; • &quot;[[We Could Be the Same]]&quot; • &quot;[[Allez Ola]]&quot; • &quot;[[Everybody (pjesma)|Everybody]]&quot; • &quot;[[Refrain]]&quot; • &quot;[[Munja i grom]]&quot; • &quot;[[Korake ti znam]]&quot; • &quot;[[Party for Everybody]]&quot; • &quot;[[Crno i belo]]&quot; • &quot;[[Kuula (pjesma)|Kuula]]&quot; • &quot;[[This is the Night (pjesma Kurta Calleje)|This is the Night]]&quot; • &quot;[[Only Teardrops]]&quot; • &quot;[[Tomorrow (pjesma Gianluce Bezzine)|Tomorrow]]&quot; • &quot;[[Moja ljubavi]]&quot; • &quot;[[Svadbarskim sokakom]]&quot; • [[:Kategorija:Pjesme benda Ling tosite sigure|pjesme benda Ling tosite sigure]] • [[:Kategorija:Pjesme benda Talk Talk|pjesme benda Talk Talk]] • &quot;[[Adio (pjesma)|Adio]]&quot; • &quot;[[How Bizarre (pjesma)|How Bizzare]]&quot; • &quot;[[Cambodia (pjesma)|Cambodia]]&quot;

|group4 = Instrumentalna djela
|list4= 

|group3 = OST
|list3= &quot;[[Butter-Fly]]&quot; • &quot;[[brave heart]]&quot; • &quot;[[keep On]]&quot; • &quot;[[I wish]]&quot; • &quot;[[Katayoku no Tori]]&quot; • &quot;[[VII (pjesma)|VII]]&quot;

|below= 

}}

==Likovna umjetnost==

===Umjetnici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikari&lt;br&gt;Ilustratori/Crtači
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Salvador Dalí]] • [[Egon Schiele]] • [[Gustav Klimt]] • [[Kazimir Maljevič]] • [[Vasilij Kandinski]] • [[Georges Braque]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Piet Mondrian]] • [[Georges Seurat]] • [[John Tenniel]] • [[Isaak Brodskij]] • [[Dmitrij Vrubelj]] • [[Sidney Paget]] • [[Gonzalo Morales Sáurez]] • [[Albert Namatjira]] • [[Paul Signac]] • [[Pedro Américo]] • [[Akira Amano]] • [[Arturo Michelena]] • [[Martín Tovar y Tovar]] • [[Kristjan Raud]] • [[Paul Raud]]

|group2 = Kipari&lt;br&gt;Dizajneri
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= [[Auguste Rodin]] • [[Gustav Fabergé]] • [[Petar Karl Fabergé]] • [[Leonid Sherwood]] • [[Yves Saint Laurent]] • [[Jesús Rafael Soto]]

|group3 = Arhitekti
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Frank Lloyd Wright]] • [[Ibo Bonilla]] • [[Carlos Raúl Villanueva]]

|group4 = Fotografi
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[Félix Nadar]] • [[Alberto Korda]]

|below= 

}}

===Umjetnost===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#702963; background: #DF73FF; border:1px solid #702963;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz umjetnost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Slikarstvo
|group1style = text-align:center; color:#882D17; background:#CC7722; border:1px solid #882D17;
|list1= ''[[Krik]] • [[Nedjeljno poslijepodne na otoku La Grande Jatte]] • [[Kupači kod Asnièresa]] • [[Izbij Bijele Crvenim klinom]] • [[Bijelo na bijelom]] • [[Gospode! Pomozi mi preživjeti ovu smrtonosnu ljubav]] • [[Veliki val kod Kanagawe]] • [[Posvećenje Napoleona I (David)|Posvećenje Napoleona I]] • [[Napoleon I na carskom tronu]] • [[Napoleon u svojoj studiji]] • [[Nedovršeni portret generala Bonapartea]]'' 

|group2 = Kiparstvo&lt;br&gt;Dizajn
|group2style = text-align:center; color:#C04000; background:#FF7E00; border:1px solid #C04000;
|list2= ''[[Telefon sa slušalicom od jastoga]] • [[Sofa u obliku usta Mae West]]'' • [[Koh-i-Noor]] • ''[[Senbazuru]]'' • ''[[Gandhijeva tri majmuna]]'' • [[Toranj Juche|Toranj ''Juche'']] • [[Veliki spomenik na brdu Mansu]]

|group3 = Arhitektura
|group3style = text-align:center; color:#555555; background:#E5E4E2; border:1px solid #555555;
|list3= [[Guggenheimov muzej u Bilbau]] • [[Opatija Westminster]] • [[Dvorac Osu]] • [[Dvorac Cape Coast]] • [[Dvorac Elmina]] • [[Elizejska palača]] • ''[[Palais Bourbon]]'' • ''[[Palais Luxembourg]]'' • ''[[Les Invalides]]'' • [[Palača Tuileries]] • [[Rowan Oak]] • [[Trg Kim Il-sunga]] • [[Kongresna dvorana Mansudae]] • [[Međunarodni aerodrom José Martí]] • [[Presidio Modelo]] • [[Aerodrom Quatro de Fevereiro]] • [[Međunarodni aerodrom Simón Bolívar (Venezuela)]] • [[Univerzitetski grad u Caracasu]] • [[Museo de Bellas Artes (Caracas)]] • [[Muzej moderne umjetnosti Jesús Soto]] • [[Kizuna (most)]] • [[Međunarodni aerodrom u Phnom Penhu]] • [[Muzej genocida Tuol Sleng]] • [[El Cajón (brana)]] • [[Vrata bez povratka (Ouidah)]] • [[Musée Honmè]] • [[Međunarodni aerodrom u Nadiju]] • [[Međunarodni aerodrom u Nausoriju]] • [[Fort Zeelandia (Paramaribo)]] • [[Fort Nieuw-Amsterdam]] • [[Zatvor Outram]] • [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)]]

|group4 = Općenito
|group4style = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|list4= [[De Stijl]] • [[Camp (stil)|Camp]] • [[Salon (Pariz)|Salon]]

|below= 

}}

==Filmska umjetnost==

===Opći pojmovi===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja filmografije
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Ekranizacija]] • [[Production I.G]] • [[noitaminA]]

|list2=
}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmašima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = Glumci
|list1=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= [[Dean Winters]] • [[Tobin Bell]] • [[Ed O'Neill]] • [[Mariska Hargitay]] • [[Tamara Tunie]] • [[Sam Waterston]] • [[Diane Neal]] • [[B.D. Wong]] • [[Robert Sean Leonard]] • [[Peter Jacobson]] • [[Matt Damon]] • [[Andy García]] • [[Billy Dee Williams]] • [[Robert Forster]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Ian Hart]] • [[Emma Watson]] • [[Hugh Fraser]] • [[Philip Jackson]] • [[David Suchet]] • [[Pauline Moran]] • [[Alan Rickman]] • [[David Thewlis]] • [[Linus Roache]] • [[Albert Finney]] • [[Phil Davis]] • [[Rupert Penry-Jones]] • [[Steve Pemberton]] • [[Sam Stockman]] • [[George Rossi]] • [[Hannah Walters]] • [[Johnny Harris]] • [[Ben Bishop]] • [[Christopher Fulford]] • [[Claire Rushbrook]] • [[Alex Jennings]] • [[Eille Norwood]] • [[Arthur Wontner]] • [[Clive Brook]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group3style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list3= [[Costas Mandylor]] • [[Chris Hemsworth]] • [[Liam Hemsworth]] • [[Luke Hemsworth]] • [[Mia Wasikowska]] • [[Jesse Spencer]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Duško Gruborović]]

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Vasilij Livanov]] • [[Igor Petrenko]] • [[Andrej Panjin]] • [[Stanislav Govoruhin]]

|group6 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group6style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list6 = [[Irène Jacob]]

|group7 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group7style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list7= [[Kazuhiro Yamaji]] • [[Ryōhei Kimura]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group8style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list8= [[Matt Frewer]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group9style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list9= [[Édgar Ramírez]]
}}

|group2 = Režiseri
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Bryan Singer]]
|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= [[Alfred Hitchcock]]

|group3 = {{nowrap|{{flagicon|ITA}} Italija}}
| group3style = text-align:center; color:#FFFFFF;background:#009246; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[Federico Fellini]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Branko Ivanda]] • [[Goran Kulenović]] • [[Dražen Žarković]]


|group5 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group5style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list5= [[Hirojuki Kakudō]] • [[Itsurō Kawasaki]] • [[Naoyoshi Shiotani]] • [[Katsuyuki Motohiro]] • [[Kiyotaka Suzuki]]

|group6 = {{nowrap|{{flagicon|AUS}} Australija}}
| group6style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list6= [[Peter Weir]]

|group7 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group7style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list7= [[Martin Campbell]] • [[Niki Caro]]

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group8style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list8= [[Pim de la Parra]]

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|POLJ}} Poljska}}
| group9style = background:white; border:1px solid red; color: red; text-align:center;
|list9= [[Agnieszka Holland]]

}}

|group3 = Scenaristi&lt;br&gt;Producenti
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid #EF4135;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1=  [[Peter Blake]] • [[Katie Jacobs]] • [[Paul Attanasio]] • [[Lawrence Kaplow]]

|group2 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group2style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list2= [[Akijoshi Hongo]] • [[Reiko Joshida]] • [[Satoru Nishizono]] • [[Jōji Wada]] • [[Makoto Fukami]] • [[Kōji Yamamoto]] • [[Tō Ubukata]] • [[Jun Kumagai]]

|group3 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|group3style = text-align:center; color:red;background:white; border:1px solid #EF4135;
|list3= [[David Shore]]

|group4 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group4style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list4= [[Ivan Maloča]] • [[Zoran Lazić]] • [[Tonći Kožul]] • [[Vlado Bulić]] • [[Branko Ružić (scenarist)|Branko Ružić]] • [[Koraljka Meštrović]] • [[Antonio Gabelić]] • [[Irena Krčelić]] • [[Nikolina Čuljak]]

}}

|below= 

}}

===Filmovi i serije===

{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o filmovima
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Psycho]]'' • ''[[The Birds]]'' • ''[[Vertigo]]'' • ''[[Frenzy]]'' • ''[[Marnie]]'' • ''[[Rear Window]]'' • ''[[Rebecca]]'' • ''[[Mr. &amp; Mrs. Smith (1941)|Mr. &amp; Mrs. Smith]]'' • [[The Man Who Knew Too Much (1956)|''The Man Who Knew Too Much'' (1956)]] • ''[[Topaz (1969)|Topaz]]'' • [[Saw (2003)|''Saw'' (2003)]] • ''[[Saw (2004)|Saw]]'' • ''[[Saw II]]'' • ''[[Saw III]]'' • ''[[Saw IV]]'' • ''[[Saw V]]'' • ''[[From Hell (2001)|From Hell]]'' • [[The Count of Monte Cristo (2002)|''The Count of Monte Cristo'' (2002)]] • ''[[Notorious (1946)|Notorious]]'' • [[Sherlock Holmes (film, 1922)|''Sherlock Holmes'' (1922)]] • [[The Return of Sherlock Holmes (film, 1929)|''The Return of Sherlock Holmes'' (1929)]] • [[Sherlock Holmes (film, 1932)|''Sherlock Holmes'' (1932)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1933)|''A Study in Scarlet'' (1933)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (film, 2017)|''It'' (2017)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Sherlock Holmes and the Case of the Silk Stocking]]'' • [[The Hound of the Baskervilles (film, 2002)|''The Hound of the Baskervilles'' (2002)]] • ''[[Harry Potter and the Philosopher's Stone (2001)|Harry Potter and the Philosopher's Stone]]'' • ''[[Harry Potter and the Chamber of Secrets (2002)|Harry Potter and the Chamber of Secrets]]'' • ''[[Harry Potter and the Prisoner of Azkaban (2004)|Harry Potter and the Prisoner of Azkaban]]'' • ''[[Harry Potter and the Goblet of Fire (2005)|Harry Potter and the Goblet of Fire]]'' • ''[[Harry Potter and the Order of the Phoenix (2007)|Harry Potter and the Order of the Phoenix]]'' • ''[[Harry Potter and the Half-Blood Prince (2009)|Harry Potter and the Half-Blood Prince]]'' • ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 1]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Harry Potter and the Deathly Hallows - Part 2]]'' • ''[[Agatha]]'' • ''[[The Krays]]'' • [[The Trial (1993)|''The Trial'' (1993)]] • ''[[Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Murder on the Orient Express (1974)|''Murder on the Orient Express'' (1974)]] • ''[[Murder, She Said]]'' • ''[[Murder Most Foul]]'' • ''[[Murder Ahoy!]]'' • ''[[Murder at the Gallop]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sherlock Holmes (2009)|''Sherlock Holmes'' (2009)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Sherlock Holmes: A Game of Shadows]]'' • [[The Valley of Fear (film, 1916)|''The Valley of Fear'' (1916)]] • [[A Study in Scarlet (film, 1914)|''A Study in Scarlet'' (1914)]] • [[The Hound of the Baskervilles (film, 1921)|''The Hound of the Baskervilles'' (1921)]] • [[The Sign of Four (film, 1923)|''The Sign of Four'' (1923)]] • ''[[The Sleeping Cardinal]]'' • ''[[The Missing Rembrandt]]'' • ''[[The Triumph of Sherlock Holmes]]'' • [[The Sign of Four (film, 1932)|''The Sign of Four'' (1932)]] • [[Silver Blaze (film, 1937)|''Silver Blaze'' (1937)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Naked (film, 1993)|Naked]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[The Killing Fields (film)|The Killing Fields]]''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Lea i Darija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svećenikova djeca]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Smrt Djevojčice sa žigicama (film)|Smrt Djevojčice sa žigicama]]'' • ''[[Mirotvorac (film)|Mirotvorac]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Digimon Adventure (film)|''Digimon Adventure'' (film)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass: The Movie]]'' • ''[[Saraba hakobune]]'' • ''[[Issun-bōshi (film)|Issun-bōshi]]''

|group5 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|group5style = text-align:center; color:#000000; background:#FFCC00; border:1px solid #FF0000;
|list5 = [[Der Hund von Baskerville (film, 1914)|''Der Hund von Baskerville'' (1914)]] • [[Der Hund von Baskerville (film, 1929)|''Der Hund von Baskerville'' (1929)]]

|group6 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|group6style = text-align:center; color:#FFD700; background:red; border:1px solid #FFD700;
|list6 = ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona]]'' (''[[Šerlok Holms i doktor Vatson]]'' • [[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona (film)|''Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona'' (film)]] • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sobaka Baskervilej|Sobaka Baskervilej]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Sokroviša Agri|Sokroviša Agri]]'' • ''[[Priključenja Šerloka Holmsa i doktora Vatsona: Dvadcatij vek načinajecja|Dvadcatij vek načinajecja]]'') • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Desjat negritjat]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
| group1style =text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list1 =''[[Savva. Serdce voina]]''

}}

|group7 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|group7style = color:#FFFFFF; background:#0055A4; border:1px solid #EF4135;
|list7 = ''[[Espoir, sierra de Teruel]]'' • ''[[Un chant d'amour]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Z (film)|Z]]''

|group8 = {{nowrap|{{flagicon|NZL}} Novi Zeland}}
| group8style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border: 1px solid silver
|list8= ''[[Whale Rider]]''

|group9 = {{nowrap|{{flagicon|KAN}} Kanada}}
| group9style = background-color:white; color:red; text-align:center; border-top: 1px solid #FF0000; border-bottom: 1px solid #FF0000; border-left: 1px solid white; border-right: 1px solid white;
|list9= ''[[The Hound of the Baskervilles (film, 2000)|The Hound of the Baskervilles]]'' • ''[[The Sign of Four (film, 2001)|The Sign of Four]]'' • ''[[The Royal Scandal]]'' • ''[[The Case of the Whitechapel Vampire]]''

|group10 = {{nowrap|{{flagicon|VEN}} Venezuela}}
| group10style =  background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #FCD116;
|list10= ''[[Punto y raya]]''

|group11 = {{nowrap|{{flagicon|HON}} Honduras}}
| group11style = background-color:#0073CF; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list11= ''[[Morazán (film)|Morazán]]''

|group12 = {{nowrap|{{flagicon|FIJ}} Fidži}}
| group12style = background-color:#68BFE5; color:white; text-align:center; border:1px solid silver;
|list12= ''[[The Land Has Eyes]]''

|group13 = {{nowrap|{{flagicon|SUR}} Surinam}}
| group13style = background:#C8102E; border:1px solid #007A33; color: #FFCD00; text-align:center;
|list13= ''[[Wan Pipel]]''

|group14= Likovi
|list14 = [[King Kong]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border: 1px solid black;

|group1 = ''Star Wars''
|list1 = [[Darth Sidious]] • [[Yoda]] • [[Darth Vader]] • [[Qui-Gon Jinn]] • [[General Grievous]]

|group2 = ''Saw''
|list2 = [[Mark Hoffman]]

}}

}}
{{Navbox generic
|titlestyle = color:black; background:white; border:1px solid black;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi o serijama
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|belowstyle= text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;
|groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|above= 

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|group1style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:#B22234; border:1px solid #3C3B6E;
|list1= ''[[Law &amp; Order: Special Victims Unit]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Odjel za žrtve|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order: Criminal Intent]] ''([[:Kategorija:Zakon i red: Zločinačke nakane|kategorija]])'' • [[Law &amp; Order]] ''([[:Kategorija:Zakon i red|kategorija]])'' • [[House, M.D.]] ''([[:Kategorija:Dr. House|kategorija]])'' • [[Toro i Pončo]] '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[It (miniserija)|''It'' (miniserija)]]

|group2 = {{nowrap|{{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo}}
| group2style = background-color:#1C2D8C; color:white; text-align:center; border:1px solid #CC0000;
|list2= ''[[Agatha Christie's Poirot]] • [[The Adventures of Sherlock Holmes (televizijska serija)|The Adventures of Sherlock Holmes]] • [['Allo 'Allo!]] • [[Blackadder]] • [[Whitechapel (serija)|Whitechapel]] ''([[:Kategorija:Whitechapel|kategorija]])'' ''

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]'' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bitange i princeze]]'' ([[:Kategorija:Bitange i princeze|kategorija]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Epizoda 9 (Bitange i princeze, sezona 1)|Epizoda 9 (S1)]]&quot;)

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' '' • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Psycho-Pass]]'' ([[:Kategorija:Psycho-Pass|kategorija]] • [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass|Epizode - sezona 1]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Perfect World]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[Saint's Supper]]&quot; • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Gates of Judgment]]&quot; ] / [[:Kategorija:Epizode animea Psycho-Pass 2|2]] [ [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] &quot;[[The Scales of Justice 〈299/300〉]]&quot; ])

|group5 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|group5style = text-align:center; color:#FFFFFF; background:red; border:1px solid #0039A6;
|list5= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Šerlok Holms (TV serija)|Šerlok Holms]]''

|group6= Likovi
|list6 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taichi Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}

}}

==Strip i mange==

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi s područja stripa
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| list1 =
[[Stripovska smrt]]

|list2=
}}

===Batman===

{{Navbox generic
|titlestyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Batman
|groupstyle = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|abovestyle= text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|belowstyle=  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|groupstyle =  text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;

|above= 

|group1 = Likovi
|group1style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Batman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joker (strip)|Joker]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Penguin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Riddler]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mr. Freeze]] • [[Robin]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Catwoman]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Two-Face]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mad Hatter (DC comics)|Mad Hatter]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Calendar Man]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Scarecrow]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Professor Pyg]] • [[Dollotroni]] • [[Son of Pyg]] • [[Hugo Strange]]

|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]
&lt;!--
|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

===Bleach===

{{Navbox 
|titlestyle =  
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title=Bleach
|groupstyle =
|abovestyle=
|belowstyle=  
|groupstyle =  

|above= 

|group1 = 
|group1style = 
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] ''[[Bleach (manga)|Bleach]]'' ([[Lista poglavlja i tankōbon izdanja mange Bleach|poglavlja]]) • [[Bleach (anime)|Anime]] • [[Tite Kubo]]

&lt;!--
|group2 = Autori
| group2style = text-align:center; color:yellow; background:black; border:1px solid yellow;
|list2= [[Bob Kane]] • [[Bill Finger]] • [[Jerry Robinson]]

|group3 = {{flagicon|HRV}} Hrvatska
|group3style = text-align:center; color:white; background:red; border:1px solid blue;
|list3= ''[[Nad lipom 35]]''

|group4 = {{flagicon|JAP}} Japan
|group4style = text-align:center; color:red; background:white; border:1px solid red;
|list4 = ''[[Digimon Adventure]] ''([[:Kategorija:Digimon Adventure|kategorija]] • [[Popis epizoda Digimon Adventurea|popis epizoda]])'' ''

|group5= Likovi
|list5 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:white; border:1px solid black;

|group1 = ''SVU''
|list1 = [[Donald Cragen]] • [[Melinda Warner]] • [[Casey Novak]] • [[Dani Beck]] • [[Chester Lake]] • [[Elizabeth Donnelly]] • [[Brian Cassidy]] • [[Monique Jeffries]] • [[Kim Greylek]] • [[George Huang]]

|group2 = ''L&amp;O''
|list2 = [[Michael Cutter]] • [[Cyrus Lupo]] • [[Connie Rubirosa]] • [[Abbie Carmichael]] • [[Emil Skoda]] • [[Rey Curtis]] • [[Kevin Bernard]] • [[Jack McCoy]]

|group3 = ''CI''
|list3 = [[Nola Falacci]] • [[Danny Ross]] • [[Zach Nichols]]

|group4 = ''House''
|list4 =  [[Gregory House]] • [[James Wilson]] • [[Robert Chase]] • [[Chris Taub]] • [[Lucas Douglas]] • [[Henry Dobson]] • [[John i Blythe House]] • [[Darryl Nolan]]

|group5 = ''Whitechapel''
|list5 =  [[Emerson Kent]] • [[Finlay Mansell]] • [[Megan Riley]]

|group6 = ''[[Digimon]]''&lt;br&gt;&lt;small&gt;([[Popis Digimona]])&lt;/small&gt;
|list6 =  [[Taiči Jagami]] • [[Gospodari tame]] ([[Machinedramon]] • [[Piedmon]] • [[Puppetmon]] • [[MetalSeadramon]]) • [[Izzy Izumi]] • [[Devimon]] • [[Whamon]] • [[Phantomon]] • [[Apocalymon]] • [[Andromon]] • [[Datamon]] • [[Bakemon]] • [[Etemon]] • [[Monzaemon]] • [[Digitamamon]] • [[Meramon]] • [[MetalEtemon]] • [[Seadramon]] • [[Myotismon]] • [[VenomMyotismon]] • [[Centarumon]] • [[Piximon]] • [[Ogremon]] • [[Wizardmon]] • [[Shellmon]] • [[Elecmon]] • [[Frigimon]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leomon]] • [[SaberLeomon]] • [[DemiDevimon]] • [[LadyDevimon]]

}}--&gt;

}}

==Prirodne znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanost
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizika
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Čvor (mjerna jedinica)]] • [[Veber]] • [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije]] • [[Kirchhoffovi zakoni]] • [[Paulijeva jednadžba]] • [[RIKEN]] • [[Laplaceov demon]]

|group2 = Kemija
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Eksploziv]] • [[Mendeljejevovi predviđeni elementi]] • [[Primordijski elementi]] • [[Arsenatna kiselina]] • [[Orsinijeva bomba]]

|group3 = Biologija&lt;br&gt;Medicina
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;

|group1=Biologija
|list1= [[Gušter]] • ''[[Bufo periglenes]]'' • ''[[Doryanthes excelsa]]'' • ''[[Varanus giganteus]]'' • ''[[Phyllopteryx]]'' • ''[[Callocephalon fimbriatum]]'' • ''[[Lycalopex vetulus]]'' • ''[[Bothrops insularis]]'' • ''[[Bletilla striata]]'' •  [[Divovska sabljasta antilopa]] • ''[[Laniarius brauni]]'' • [[Pelorus Jack]] • [[Snareski pingvin]] • ''[[Agathis australis]]'' • ''[[Leiopelmatidae]]'' • [[Haastov orao]] • [[Srebrna paprat]] • [[Novozelandski dugorepi šišmiš]] • [[Sisavac iz Saint Bathansa]] • ''[[Icterus icterus]]'' • ''[[Cattleya mossiae]]'' • [[Kuprej]] • ''[[Sphaerocoryne affinis]]'' • [[Ruatanski aguti]] • ''[[Brachylophus]]'' • [[Plava otrovna žaba]] • [[Papilionanthe Miss Joaquim|''Papilionanthe'' Miss Joaquim]]

|group2=Medicina
|list2= [[Guillain-Barréov sindrom]]

}}

|group4 = Tehnologija
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Metalurgija]] • [[Vatreno oružje]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;

|group1=Računalna tehnologija
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Apple Inc.]] ([[Korisnik:Rjecina2|suradnja]]) • ''[[Crash Twinsanity]] • [[Sly 3: Honor Among Thieves]] • [[The Da Vinci Code (igra)|The Da Vinci Code]]'' • [[HOLMES2]] • [[Japanese Movie Database]] • [[Red Star OS]]
}}

|group5 = Geografija
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1=Država
|list1= [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Benin}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Estonija}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Fidži}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Francuska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Honduras}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Kambodža}} • {{flag|Škotska}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Venezuela}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Surinam}} • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flag|Sjeverna Koreja}}

|group2=Naselja
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Benguela]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cabinda (grad)|Cabinda]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cambambe]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Cuito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Huambo]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lobito]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Lubango]]{{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Lucapa]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Malanje]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Namibe]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Klosterneuburg]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Waterloo (Belgija)|Waterloo]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Parakou]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Djougou]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Bohicon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Allada]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Kandi, Benin|Kandi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ouidah]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Abomey-Calavi]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Ganvié]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Vratislavice]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Labasa]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nadi]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Nausori]]{{•w}} 
{{flagicon|FIJ}} [[Sigatoka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Besançon]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Colombey-les-Deux-Églises]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jœuf]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mérignac]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vichy]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Ho, Gana|Ho]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kumasi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sekondi-Takoradi]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tema, Gana|Tema]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Trujillo, Honduras|Trujillo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Caprese Michelangelo]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Nabari]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Satoshō]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Kampong Cham]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Sihanoukville]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Battambang]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Siem Reap]]{{•w}}
{{flagicon|Kambodža}} [[Poipet]]{{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[San José, Kostarika|San José]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Ujarrás]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Baracoa]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Bayamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Cienfuegos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Guantánamo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Las Tunas (grad)|Las Tunas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Manzanillo, Kuba|Manzanillo]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Pinar del Río]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Puerto Padre]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Santa Clara, Kuba|Santa Clara]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Voorhout]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Dunedin]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Nelson, Novi Zeland|Nelson]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Waitangi, Northland|Waitangi]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Oranienbaum]]{{•w}} 
{{flagicon|SIN}} [[Bedok]]{{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Ch'ŏngjin]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Hamhŭng]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Namp'o]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[P'anmunjŏm]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Rasŏn]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Sinŭiju]]{{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Wŏnsan]]{{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Moiwana]]
{{nowrap end}}

|group3=Ostalo
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;

|group1 = Administracija
|list1 = [[Uljanovska oblast]] • [[Provincije Kostarike]] • [[Regioni Francuske]] • [[:Kategorija:Provincije Sjeverne Koreje|Provincije Sjeverne Koreje]] • [[Cabinda (provincija)]] • [[Rossov zavisni teritorij]] • [[Kraljevstvo Novi Zeland]] • [[Regije Novog Zelanda]] ([[Tasman (distrikt)|Tasman]] • [[Otago (regija)|Otago]] • [[Marlborough (regija)|Marlborough]] • [[Southland (regija)|Southland]] • [[Canterbury (regija, Novi Zeland)|Canterbury]] • [[West Coast (regija)|West Coast]]) • [[Scottova baza]] • [[Savezni teritoriji Venezuele]] • [[Obala komaraca]] • [[Departmani Benina]]

|group2 = Otoci&lt;br&gt;Poluotoci
|list2 = [[Iwo Jima]] • [[Ilha da Queimada Grande]] • [[Isla de la Juventud]] • [[Kermadecovi otoci]] • [[Los Roques (arhipelag)]] • [[Margaritin otok]] • [[Koh Kong (otok)|Koh Kong]] • [[Baia dos Tigres]] • [[Tigrov otok]] • [[Labuđi otoci]] • [[Viti Levu]] • [[Vanua Levu]] • [[Ceva-I-Ra]] • [[Koro (otok)|Koro]] • [[Kadavu]] • [[Taveuni]] • [[Rotuma]] • [[Uea]] • [[Bau (otok)|Bau]] • [[Naissaar]] • [[Pulau Ujong]] • [[Pedra Branca (Singapur)]]

|group3 = Hidrologija
|list3 = [[Arenal]] • [[Crvena Volta (rijeka)|Crvena Volta]] • [[Jezero Bosumtwi|Bosumtwi]] • [[Cascade de Gavarnie]] • [[Parnaíba (rijeka)|Parnaíba]] • [[Taedong]] • [[Korejski zaljev]] • [[Istočnokorejski zaljev]] • [[Tumen (rijeka)|Tumen]] • [[Rajsko jezero]] • [[Laguna de Leche]] • [[Zaljev Guantánamo]] • [[Cookov prolaz]] • [[Slapovi Calandula]] • [[Waikato (rijeka)|Waikato]] • [[Rotorua (jezero)|Rotorua]] • [[Tonlé Sap]] • [[Kwanza]] • [[Cunene]] • [[Lucala]] • [[Sangkae]] • [[Río Coco]] • [[Honduraški zaljev]] • [[Aguán]] • [[Ouémé (rijeka)|Ouémé]] • [[Oti (rijeka)|Oti]] • [[Beninski zaljev]] • [[Couffo (rijeka)|Couffo]] • [[Zou (rijeka)|Zou]] • [[Rewa (rijeka)|Rewa]] • [[Sigatoka (rijeka)|Sigatoka]] • [[Bligh Water]] • [[Valaste (vodopad)]] 

|group4 = Geologija
|list4 = [[Mount Afadjato]] • [[Irazú]] • [[Pico da Neblina]] • [[Sierra Maestra]] • [[Serra da Chela]] • [[Mount Earnslaw]] • [[Južne Alpe]] • [[Pico Bolívar]] • [[Pico Humboldt]] • [[Pico Bonpland]] • [[Roraima (tepui)|Roraima]] • [[Kukenán (tepui)|Kukenán]] • [[Phnom Aural]] • [[Kardamonske planine]] • [[Slonovske planine]] • [[Phnom Kulen]] • [[Morro do Moco]] • [[Cerro Las Minas]] • [[Atakora (planinski lanac)|Atakora]] • [[Mont Sokbaro]] • [[Mont Agou]] • [[Mount Tomanivi]] • [[Van Asch Van Wijck (planinski lanac)]]

|group5 = Ostalo
|list5 = [[Park Ueno]] • ''[[Outback]]'' • [[Skijalište Masikryong]] • [[Pjongjanško vrijeme]] • [[Močvara Zapata]] • [[Park Johna Lennona]] • ''[[Lluvia de peces]]'' • [[Koraljna obala (Fidži)]] • [[Vanalinn]] • [[Singapurska luka]]

}}

}}

|below= 

}}

===Znanstvenici===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz znanstvenike
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Fizičari
|group1style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list1= [[Antoine Henri Becquerel]] • [[Heinrich Rudolf Hertz]] • [[Carl Hellmuth Hertz]] • [[Gustav Ludwig Hertz]] • [[Michael Faraday]] • [[Wilhelm Conrad Röntgen]] • [[Gerardus 't Hooft]] • [[Max Born]] • [[Edward Teller]] • [[Charles-Augustin de Coulomb]] • [[Joseph Henry]] • [[Wilhelm Eduard Weber]] • [[Lise Meitner]] • [[Gustav Robert Kirchhoff]] • [[Igor Kurčatov]] • [[Evangelista Torricelli]] • [[Erwin Schrödinger]] • [[Albert Einstein]] • [[Louis de Broglie]] • [[Wolfgang Pauli]] • [[Jean Baptiste Perrin]] • [[Arthur Holly Compton]] • [[Owen Willans Richardson]] • [[Čandrasekara Venkata Raman]] • [[Charles Thomson Rees Wilson]] • [[Carl David Anderson]] • [[George Paget Thomson]] • [[Victor Franz Hess]] • [[Isidor Isaac Rabi]] • [[Clinton Joseph Davisson]] • [[Aleksandar Prohorov]] • [[Henri Poincaré]] • [[Hideki Yukawa]] • [[Shin'ichirō Tomonaga]] • [[Joshio Nishina]] • [[William Lawrence Bragg]] • [[Brian Schmidt]] • [[William Henry Bragg]] • [[Mark Oliphant]] • [[Jean d'Alembert]] • [[Abdus Salam]]

|group2 = Kemičari
|group2style = text-align:center; color:#800080; background:#C9A0DC; border:1px solid #800080;
|list2= [[Dmitrij Mendeljejev]] • [[Pierre Curie]] • [[Henry Cavendish]] • [[William Ramsay]] • [[Francis William Aston]] • [[Adolf von Baeyer]] • [[Eduard Buchner]] • [[Jacobus Henricus van 't Hoff]] • [[Henri Moissan]] • [[John Warcup Cornforth]] • [[Alan MacDiarmid]] • [[Glenn T. Seaborg]]

|group3 = Liječnici
|group3style = text-align:center; color:#01796F; background:	#50C878; border:1px solid #01796F;
|list3= [[Alexander Fleming]] • [[Hakaru Hashimoto]] • [[Tomisaku Kawasaki]] • [[Mikito Takajasu]] • [[Hidejo Noguchi]] • [[Kitasato Shibasaburō]] • [[Howard Florey]] • [[Robin Warren]] • [[Barry J. Marshall]] • [[Elizabeth Blackburn]] • [[Peter C. Doherty]] • [[Frank Macfarlane Burnet]] • [[John Carew Eccles]] • [[Dominique-Jean Larrey]] • [[Carlos Chagas]] • [[Sergej Korsakov]] • [[Arístides Agramonte]] • [[Carlos Finlay]] • [[John Marshall Macdonald]] • [[Baruj Benacerraf]] • [[Jacinto Convit]] • [[Salvador Moncada]] • [[Friedrich Robert Faehlmann]] • [[Jean Itard]] • [[Georges Mathé]]

|group4 = Izumitelji
|group4style = text-align:center; color:#B8860B; background:#DAA520; border:1px solid #B8860B;
|list4= [[Ferdinand Porsche]] • [[André Citroën]] • [[Gottlieb Daimler]] • [[Eli Whitney]] • [[Humberto Fernández-Morán]]

|group5 = Geografi
|group5style = text-align:center; color:#964B00; background:#E1A95F; border:1px solid #964B00;
|list5= [[Vladimir Tagancev]]

|below= 

}}

==Društvene znanosti==

===Općenito===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Povijest Europe]] (nedovršeno)

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = pre-XX vijek.
|list1 = [[Banket kestenja]] • [[Osmanski interegnum]] • [[Šogunat Tokugawa]] • [[Kultura Diquis]] • [[Zlatna Obala (danska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (portugalska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (švedska kolonija)]] • [[Zlatna Obala (nizozemska kolonija)]] • [[Bushrangeri]] • [[Plesna epidemija iz 1518.]] • [[Edikt iz Nantesa]] • [[Edikt iz Fontainebleaua]] • [[Kolonijalni Brazil]] • [[Generalna kapetanija Kuba]] • [[Guvernorat Kuba]] • [[Loango-Angola]] • [[Provincija Venezuela]] • ''[[Klein-Venedig]]'' • [[Funan]] • [[Mračno doba (Kambodža)]] • [[Longvek]] • [[Generalna kapetanija Gvatemala]] • [[Podzemni grad Agongointo-Zoungoudo]] • [[Obala robova]] • [[Kraljevstvo Dahomej]] • [[Carstvo Oyo]] • [[Kralj Dahomeja]] • [[Dahomejski godišnji običaji]] • [[Društvo za Surinam]] • [[Invazija Surinama (1667)|Invazija Surinama]] • [[Napad na Fort Zeelandiju (1667)|Napad na Fort Zeelandiju]] • [[Kraljevina Singapura]] • ''[[Malajski anali]]'' • [[Temasek]] • [[Grčko herojsko doba]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = XVIII. vijek
|list1 = [[Savjet drevnih]] • [[Prva Francuska Republika]] • [[Konzulat (Francuska)]] • [[Direktorij (Francuska)]] • [[Komitet javnog spasa]] • [[Jakobinska diktatura]] • [[Termidorska reakcija]] • [[Puč 18. brumairea]] • [[Žirondinci]] • [[Septembarski masakri]] • [[Bijeg u Varennes]] • [[Žirondinski ustavni projekt]] • [[Kraljevstvo Francuska (1791-1792)]] • [[Prva industrijska revolucija]] • [[Vicekraljevstvo Nova Granada]] • [[Generalna kapetanija Venezuela]] • ''[[Kambodžanske kraljevske kronike]]''

|group2 = XIX. vijek
|list2 = [[Posvećenje Napoleona I]] • [[Kraljevina Holandija]] • [[Kraljevina Vestfalija]] • [[Burbonska restauracija]] • [[Druga industrijska revolucija]] • [[Monroeova doktrina]] • [[Zlatna Obala (britanska kolonija)]] • [[Pobuna u Eureki]] • [[Julska Monarhija]] • [[Francuska revolucija 1848.]] • [[Druga Francuska Republika]] • [[Dani lipnja]] • [[Predsjednički izbori u Francuskoj 1848.]] • [[Francuski ustavni referendum 1851.]] • [[Referendum o Drugom Francuskom Carstvu 1852.]] • [[Pariški sporazum (1856)]] • [[Pariški kongres (1856)]] • [[Orsinijev atentat]] • [[Bitka kod Sedana (1870)]] • [[Treća Francuska Republika]] • [[Suđenje tridesetorici]] • [[Kriza 16. svibnja 1877.]] • [[Panamski skandali]] • [[Tonkinska afera]] • [[Protektorat Annam]] • [[Kočinkina]] • [[Zastupnički dom (Francuska)]] • [[Predstavnički dom (Francuska)]] • [[Incident u Fashodi]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1891.]] • [[Ujedinjeno Kraljevstvo Portugala, Brazila i Algarva]] • [[Kraljevina Brazil]] • [[Nezavisnost Brazila]] • [[Brazilsko Carstvo]] • [[Brazilski rat za nezavisnost]] • [[Prva Brazilska Republika]] • [[Desetogodišnji rat]] • [[Mali rat (Kuba)]] • [[Kubanski rat za nezavisnost]] • [[Američka vojna uprava na Kubi]] • [[Tellerov amandman]] • [[Pariški sporazum (1898)]] • [[Novi Zeland (kolonija)]] • [[Ratovi mušketa]] • [[Novozelandski ratovi]] • [[Sewellovo ministarstvo (1856.)]] • [[Vrhovna hunta]] • [[Prva Venezuelanska Republika]] • [[Venezuelanski rat za nezavisnost]] ([[Bitka na jezeru Maracaibo]]) • [[Druga Venezuelanska Republika]] • [[Manifest iz Cartagene]] • [[Divna kampanja]] • [[Dekret o ratu do smrti]] • [[Treća Venezuelanska Republika]] • [[Kongres u Angosturi]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Velika Kolumbija]] • [[Država Venezuela]] • [[Savezni rat]] • [[Sjedinjene Države Venezuele]] • [[Venezuelanska kriza (1895)]] • [[Francuski protektorat u Kambodži]] • [[Tonkin (francuski protektorat)]] • [[Comayagua (provincija)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1827.]] • [[Prvi francusko-dahomejski rat]] • [[Drugi francusko-dahomejski rat]] • [[Francuski Dahomej]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska Zapadna Afrika]] • [[Kraljevstvo Fidži]] • [[Fidži (kolonija)]] • ''[[Ärkamisaeg]]'' • [[Singapurski sporazum 1819.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Tjesnačka naselja]] • [[Anglo-nizozemski sporazum (1824)]]

|group3 = XX. vijek&lt;br&gt;(do 1914.)
|list3 = [[Plattov amandman]] • [[Republika Kuba (1902–1959)]] • [[Pacifikacija Kube]] • [[Novi Zeland (dominion)]] • [[Venezuelanska kriza (1902–1903)]] • [[Nizozemsko-venezuelanski rat]]

}}

|group2 = Prvi svjetski rat&lt;br&gt;(1914. - 1918.)
|list2 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Prvi svjetski rat]] • [[Središnje sile]] 

|group2 = Bitke
|list2 = [[Bitka kod Tannenberga (1914.)|Bitka kod Tannenberga]] • [[Cerska bitka]] • [[Kolubarska bitka]] • [[Ofenziva od 100 dana]] • [[Druga bitka na Marni]] • [[Ofenziva Meuse-Argonne]] • [[Bitka na granicama]] • [[Nivelleova ofenziva]] • [[Bitka kod grebena Vimy]]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Sarajevski atentat]] • [[Oktobarska revolucija]] • [[Mir u Brest-Litovsku]] • [[Ruska revolucija (1917.)|Ruska revolucija 1917.]] • [[Britanski Togoland]] • ''[[Entente Cordiale]]'' • [[Francusko-ruska alijansa]] • [[Anglo-ruska antanta]] • [[Sovjetska Republika Naissaar]] • [[Manifest narodā Estonije]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Prvom svjetskom ratu]] • [[Singapurska pobuna 1915.]]

}}

|group3 = Međuratno razdoblje&lt;br&gt;(1918. - 1939.)
|list3 = [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] • [[Münchenski sporazum]] • [[Abdikacijska kriza]] • [[Ugovori iz Locarna]] • [[Briand-Cerettijev sporazum]] • [[Briand-Kelloggov pakt]] • [[Kriza 6. veljače 1934.]] • [[Predsjednički izbori u Brazilu 1930.]] • [[Brazilska revolucija 1930.]] • [[Privremena vojna junta (1930)]] • [[Vargasova era]] • [[Pentarhija iz 1933.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonski rat za nezavisnost]] • [[Estonska radnička komuna]] • [[Rusko-estonski sporazum iz Tartua]] • [[Vaps (pokret)]] • [[Pokušaj državnog udara u Estoniji 1924.]] • [[Suđenje 149-orki]] • [[Baltička antanta]] • [[Doba šutnje]]

|group4 = Drugi svjetski rat&lt;br&gt;(1939. - 1945.)
|list4 =  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Drugi svjetski rat]] • [[Uzroci Drugog svjetskog rata]] • [[Saveznici]] • [[Sile Osovine]] • [[Posljedice Drugog svjetskog rata]]

|group2 = Bitke
|list2 = [[Operacija Bagration]] • [[Bitka za Francusku]] • [[Bitka kod La Plate]] • [[Saveznička invazija Sicilije]] • [[Operacija Anton|Operacija ''Anton'']] • [[Operacija Dragoon|Operacija ''Dragoon'']] • [[Praški ustanak]] • [[Ljetni rat]] • [[Bitka za Singapur]] • [[Operacija Jaywick|Operacija ''Jaywick'']] • [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)]] • [[Bombardiranje Singapura (1941)]] • [[Operacija Tiderace|Operacija ''Tiderace'']] • [[Operacija Struggle|Operacija ''Struggle'']]

|group3 = Ostalo
|list3 = [[Schindlerovi židovi]] • [[Hitlerov pozdrav]] • [[Operacija Valkira]] • [[Vichyevska Francuska]] • [[Republika Slovačka (1939. - 1945.)]] • [[Riomski proces]] • [[Glasovanje o delegaciji punih ustavnih ovlasti Philippeu Pétainu]] • [[Njemačka vojna uprava u Belgiji i sjevernoj Francuskoj]] • [[Njemačka vojna uprava u okupiranoj Francuskoj]] • ''[[Militärverwaltung]]'' • [[Slobodna Francuska]] • [[Apel 18. juna]] • [[Privremena vlada Francuske Republike]] • [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Benešovi dekreti]] • [[Japanska okupacija Kambodže]] • [[Njemačka okupacija Estonije u Drugom svjetskom ratu]] • ''[[Generalbezirk Estland]]'' • [[Estonska samouprava]] • [[Reichskommissariat Ostland|''Reichskommissariat'' Ostland]] • [[Bijeg podmornice Orzeł|Bijeg podmornice ''Orzeł'']] • [[Shōnan-tō]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Sook Ching]] • [[Sōjūsetsu incident]] • [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] • [[Operacija Zipper|Operacija ''Zipper'']] • [[Britanska vojna uprava (Malaja)]]

}}

|group5 = Hladni rat&lt;br&gt;(1945. - 1991.)
|list5 =  [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hladni rat]] • [[Elizejski ugovor]] • [[Nixonov posjet Kini 1972.]] • [[Angolski građanski rat]] • [[Trumanova doktrina]] • [[Socijalistička Republika Rumunjska]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Demokratska Kampućija]] • [[Zapadna Njemačka]] • [[Kostarikanski građanski rat]] • [[Gana (krunska zemlja)]] • [[Neredi u Accri 1948.]] • [[Velika šestorica (Gana)]] • [[Politika bijele Australije]] • [[Ustavna kriza u Australiji 1975.]] • [[Četvrta Francuska Republika]] • [[Peta Francuska Republika]] • [[Maj 1968]] • [[Druga Brazilska Republika]] • [[Državni udar u Brazilu 1964.]] • [[Vojna diktatura u Brazilu]] • [[Brazilska vojna hunta (1969)]] • [[Narodna Republika Koreja]] • [[Sovjetska civilna uprava]] • [[Privremeni narodni komitet za Sjevernu Koreju]] • [[Korejska demilitarizirana zona]] • [[Bitka za Incheon]] • [[Operacija Pokpoong]] • [[Podjela Koreje]] • [[Korejski sporazum o primirju]] • [[Bombaški napad u Rangoonu]] • [[Ubojstva sjekirom u P'anmunjŏmu]] • [[Kasarne Moncada]] • [[Operacija Mongoose]] • [[Operacija Northwoods]] • [[Cubana de Aviación let 455]] • [[Narodna Republika Angola]] • [[Demokratska Narodna Republika Angola]] • [[Republika Cabinda]] • [[Angolski rat za nezavisnost]] • [[Alvorski sporazum]] • [[Češka i Slovačka Federativna Republika]] • [[ANZUS]] • [[Paktomanija]] • ''[[El Trienio Adeco]]'' • [[Četvrta Venezuelanska Republika]] • [[Pakt iz Puntofija]] • [[Državni udar u Venezueli 1958.]] • [[Državni udar u Venezueli 1945.]] • [[Francuska unija]] • [[Francuska zajednica]] • [[Kraljevina Kambodža (1953–1970)]] • [[Bangkoška zavjera]] • [[Operacija Menu]] • [[Operacija Freedom Deal]] • [[Državni udar u Kambodži 1970.]] • [[Kmerska Republika]] • [[Predsjednički izbori u Kambodži 1972.]] • [[Predstavnička skupština kampućijskog naroda]] • [[Santebal]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Kambodžanski genocid]] ([[Kambodžanska polja smrti]] • [[Drvo smrti]] • [[Choeung Ek]] • [[Masakr u Ba Chúcu]]) • [[Narodna Republika Kampućija]] • [[Plan K5]] • [[Država Kambodža]] • [[Kambodžansko-vijetnamski rat]] • [[Koalicijska vlada Demokratske Kampućije]] • [[Pariški mirovni sporazum (1991)]] • [[Državni udar u Hondurasu 1963.]] • [[Državni udar u Hondurasu 1975.]] • [[Honduraška vojna hunta (1956–1957)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Fudbalski rat]] • [[Sahelsko-beninska unija]] • [[Republika Dahomej]] • [[Državni udar u Dahomeju 1963.]] • [[Predsjedničko vijeće (Dahomej)]] • [[Predsjednički izbori u Dahomeju 1970.]] • [[Državni udar u Dahomeju 1972.]] • [[Narodna Republika Benin]] • [[Pokušaj državnog udara u Beninu 1977.]] • [[Fidži (dominion)]] • [[Državni udari na Fidžiju 1987.]] • [[Operacija Morris Dance]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Estonska vlada u egzilu]] • [[Deklaracija suvereniteta Estonske SSR]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Raspjevana revolucija]] • [[Fosforitni rat]] • [[Pismo četrdesetorice]] • [[Surinam (Kraljevina Nizozemska)]] • [[Državni udar u Surinamu 1980.]] • [[Nacionalni vojni savjet (Surinam)]] • [[Decembarska ubojstva]] • [[Surinamski unutrašnji rat]] • [[Masakr u Moiwani]] • [[Državni udar u Surinamu 1990.]] • [[Singapur (kolonija)]] • [[Singapur (savezna država)]] • [[Malezijski sporazum]] • [[Sporazum o nezavisnosti Singapura (1965)]] • [[Proglašenje Singapura]] • [[Referendum o integraciji Singapura 1962.]] • [[Izvanredno stanje u Poljskoj]]

|group6 = 1990-e&lt;br&gt;XXI. vijek
|list6 = [[Crno proljeće (Kuba)]] • [[Opći izbori u Angoli 1992.]] • [[Masakr na Noć vještica]] • [[Pokušaji državnih udara u Venezuel 1992.]] • [[Bolivarska revolucija]] • [[Pokušaj državnog udara u Venezueli 2002.]] • [[Prijelazna uprava Ujedinjenih nacija u Kambodži|UNTAC]] • [[Privremena vlada nacionalnog jedinstva i nacionalnog spasa Kambodže]] • [[Ustavna kriza u Hondurasu 2009.]] • [[Državni udar u Hondurasu 2009.]] • [[UTAGE let 141]] • [[Državni udar na Fidžiju 2000.]] • [[Državni udar na Fidžiju 2006.]] • [[Prosvjedi u Surinamu 1999.]]


}}

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= [[Scotland Yard]] • [[Old Bailey]] • ''[[Volksgerichtshof]]'' • [[Vrhovni sud Kostarike]] • [[Vrhovni sud Gane]] • [[Ustav Australije]] • [[Ustav Gane]] • [[Ustav Francuske (1791)]] • [[Ustav Francuske (1793)]] • [[Ustav Francuske (1795)]] • [[Ustav Francuske (1799)]] • [[Ustav Francuske (1802)]] • [[Ustav Francuske (1804)]] • [[Povelja iz 1814.]] • [[Dopunski akt ustavima Prvog Carstva]] • [[Povelja iz 1830.]] • [[Ustav Francuske (1848)]] • [[Ustav Francuske (1852)]] • [[Francuski ustavni zakoni (1875)]] • [[Ferryjevi zakoni]] • [[Francuski ustavni zakon (1940)]] • [[Francuski ustavni zakon (1945)]] • [[Ustav Francuske (1946)]] • [[Ustav Francuske]] • [[Ustav Brazila]] • [[Ustav Sjeverne Koreje]] • [[Ustav Kube]] • [[Bustamanteov kodeks]] • [[Ustav Angole]] • [[Ustavni sud (Češka)]] • [[Macdonaldova trijada]] • [[Vrhovni sud Novog Zelanda]] • [[Ustav Novog Zelanda]] • [[Panoptikon]] • [[Deklaracija nezavisnosti Novog Zelanda]] • [[Sporazum iz Waitangija]] • [[Vrhovni sud pravde (Venezuela)]] • [[Ustav Venezuele]] • [[Deklaracija nezavisnosti (Venezuela)]] • [[Ustav Kambodže]] • [[Kambodžanski tribunal]] • [[Ustav Hondurasa]] • [[Vrhovni sud pravde (Honduras)]] • [[Ustav Benina]] • [[Kvazisud]] • ''[[modus operandi]]'' • [[Ustav Fidžija]] • [[Zakon o pomirbi, toleranciji i jedinstvu]] • [[Ustav Estonije]] • [[Ustav Surinama]] • [[Vrhovni sud Singapura]] • [[Ustav Paname]] • [[Vrhovni sud pravde (Panama)]]

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Općenito
|list1 = [[Nacizam]] • ''[[Révolution nationale]]'' • [[Koronelizam]] • ''[[Juche]]'' • ''[[Songun]]'' • ''[[Songbun]]'' • [[Neutralna država]] • [[Čavizam]] • [[Nulta godina (Kambodža)|Nulta godina]] • ''[[Françafrique]]'' • ''[[Corregimiento]]'' • ''[[Comarca]]''

|group2 = Posebno
|list2 = [[Popis njemačkih ministara obrane]] • [[Premijer Ujedinjenog Kraljevstva]] • [[Hitlerov kabinet]] • [[Premijer Japana]] • ''[[Kokkai]]'' • [[Nacionalna stranka oslobođenja (Kostarika)|PLN]] • [[Stranka građanske akcije|PAC]] • [[Libertarijanski pokret|ML]] • [[Predsjednik Kostarike]] • [[Zakonodavna skupština (Kostarika)]] • [[Predsjednik Gane]] • [[Premijer Gane]] • [[Stranka narodne konvencije|CPP]] • [[Parlament Gane]] • [[Državni savjet (Gana)]] • [[Premijer Australije]] • [[Parlament Australije]] • [[Generalni guverner Australije]] • [[Premijer Francuske]] • [[Predsjednik Francuske]] • [[Francuski parlament]] • [[Senat (Francuska)]] • [[Narodna skupština (Francuska)]] • [[Kongres Francuskog parlamenta]] • [[Predsjednik Brazila]] • ''[[Congresso Nacional]]'' • ''[[Senado Federal]]'' • ''[[Câmara dos Deputados]]'' • [[Premijer Brazila]] • [[Vječni predsjednik republike]] • [[Vrhovna narodna skupština]] • [[Premijer Sjeverne Koreje]] • [[Administrativna podjela Sjeverne Koreje]] • [[Spisak vrhovnih vođa Sjeverne Koreje]] • [[Spisak državnih poglavara Sjeverne Koreje]] • ''[[Ch'ŏndogyo Ch'ŏngudang]]'' • [[Predsjednik Kube]] • [[Premijer Kube]] • [[Nacionalna skupština narodne sile]] • [[Predsjednik Angole]] • [[Potpredsjednik Angole]] • [[Premijer Angole]] • [[Narodna skupština (Angola)]] • [[Generalni guverner Novog Zelanda]] • [[Premijer Novog Zelanda]] • [[Parlament Novog Zelanda]] • [[Predstavnički dom (Novi Zeland)]] • [[Zakonodavno vijeće (Novi Zeland)]] • [[Laburistička stranka Novog Zelanda]] • [[Zelena stranka Aotearoe Novog Zelanda]] • [[Prvo Novi Zeland]] • [[Kolonijalni tajnik Novog Zelanda]] • [[Predsjednik Venezuele]] • [[Narodna skupština (Venezuela)]] • [[Demokratska akcija (Venezuela)]] • [[Parlament Kambodže]] • [[Senat (Kambodža)]] • [[Narodna skupština (Kambodža)]] • [[Kralj Kambodže]] • [[Premijer Kambodže]] • [[Liberalna stranka (Kambodža)]] • [[Demokratska stranka (Kambodža)]] • [[Sangkum]] • [[Komunistička partija Kampućije]] • [[Nacionalni kongres (Honduras)]] • [[Predsjednik Hondurasa]] • [[Narodna skupština (Benin)]] • [[Predsjednik Benina]] • [[Premijer Benina]] • [[Conseil de l'Entente]] • [[Partija narodne revolucije Benina]] • [[Predsjednik Fidžija]] • [[Premijer Fidžija]] • [[Parlament Fidžija]] • [[Senat (Fidži)]] • [[Predstavnički dom (Fidži)]] • [[Veliko vijeće poglavica]] • [[Guverner Fidžija]] • [[Generalni guverner Fidžija]] • [[Administrativna podjela Fidžija]] • [[Premijer Kraljevstva Fidži]] • [[Ratu]] • [[Glavni ministar Fidžija]] • [[Zakonodavno vijeće (Fidži)]] • ''[[Riigikogu]]'' • [[Premijer Estonije]] • ''[[Riigihoidja]]'' • [[Komunistička partija Estonije]] • [[Predsjednik Surinama]] • [[Potpredsjednik Surinama]] • [[Premijer Surinama]] • [[Narodna skupština (Surinam)]] • [[Generalni guverner Surinama]] • [[Parlament Singapura]] • [[Predsjednik Singapura]] • [[Premijer Singapura]] • [[Stranka narodne akcije]] • [[Singapurska samouprava]] • [[Guverner Singapura]] • [[Yang di-Pertuan Negara]] • [[Zakonodavno vijeće (Singapur)]] • [[Zakonodavna skupština (Singapur)]] • [[Glavni ministar Singapura]] • [[Narodna skupština (Panama)]] • [[Narodna skupština predstavnika corregimienta|Narodna skupština predstavnika ''corregimienta'']] • [[Predsjednik Paname]] • [[Corregimiento (Panama)|''Corregimiento'' (Panama)]] 


}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= [[Regia Marina]] • [[Royal Navy]] • [[Vojska Kostarike]] • ''[[Maréchal de France]]'' • ''[[École spéciale militaire de Saint-Cyr]]'' • [[Korejska narodna armija]] • [[USS Pueblo (AGER-2)]] • ''[[Movimiento 26 de Julio]]'' • [[Oružane snage Angole]] • [[Kubanske revolucionarne oružane snage]] • ''[[Generalissimus]]'' • [[Khmer Issarak]] • [[Dahomejske Amazonke]] • [[Oružane snage Republike Fidži]] • ''[[Junglecommando]]'' • [[Singapurska strategija]] • ''[[Kenpei]]''

|group5 = Lingvistika
|group5style = text-align:center; color:black; background: white; border:1px solid black;
|list5 = [[Joruba jezik]] • [[Fon jezik]] • [[Fidžijski jezik]] • [[Fidžijski hindski jezik]] • [[Rotumanski jezik]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[Kultura Sovjetskoga Saveza]] • [[Centar za obiteljske evidencije]] • [[Stair House]] • [[David Livingstone Centre]] • [[Psihijatrijska bolnica Broadmoor]] • [[The Blind Beggar]] • [[Oni (folklor)]] • ''[[Hanami]]'' • [[Tri mudra majmuna]] • ''[[The Strand Magazine]]'' • [[221B Baker Street]] • [[Museo Nacional de Costa Rica]] • [[Mekatelyu]] • [[Nacionalni park Tortuguero]] • [[Nacionalni park Poás]] • [[Waakye]] • [[Ganci]] • [[Sveučilište u Adelaideu]] • [[Sveučilište u Melbourneu]] • [[Marianne]] • [[Čudovište iz Rajskog jezera]] • ''[[Rodong Sinmun]]'' • [[Korejska centralna novinska agencija]] • [[Festival Arirang]] • [[Vargaška tragedija]] • [[Kambodžanski riel]] • [[Novi ljudi]] • [[Nacionalni autonomni univerzitet Hondurasa]] • [[Naša Gospa od Suyape]] • [[Zapadnoafrički CFA franak]] • [[Srednjoafrički CFA franak]] • [[Chupa Chups]] • [[Univerzitet na Fidžiju]] • [[Fidžijski dolar]] • [[Nacionalni park Sigatoka Sand Dunes]] • ''[[Cibi]]'' • [[Estonska marka]] • ''[[Postimees]]'' • [[Zastava Estonske Sovjetske Socijalističke Republike]] • [[Surinamski dolar]] • [[Surinamski gulden]] • [[Planska područja u Singapuru]] • [[Regije Singapura]] • [[Japanski okupacijski dolar]] • [[Panamska balboa]] • ''[[Shinjū]]''


|below= 

}}

===Biografije===

{{Navbox generic
|titlestyle = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Doprinosi vezani uz društvene znanosti
|groupstyle = text-align:center; color:red; border:1px solid silver;
|abovestyle=text-align:center; color:#702963;background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|belowstyle= text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;
|groupstyle = text-align:center; color:#702963; background:#DF73FF; border:1px solid #702963;

|above= 

|group1 = Povijest
|group1style = text-align:center; color:#800000; background:#C19A6B; border:1px solid #800000;
|list1= [[Slavko Goldstein]]

|group2 = Pravo&lt;br&gt;Kriminologija
|group2style = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;
|list2= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:black; background:silver; border:1px solid black;


|group1 = Pravo
|list1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Roland Freisler]] • [[Clarence Darrow]] • [[Moisés Vieites]] • [[Antonio Sánchez de Bustamante y Sirvén]]

|group2 = Kriminologija
|list2 = [[Vlado Černozemski]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Braća Kray]] • [[George Cornell]] • [[Jack McVitie]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Leopold i Loeb]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Jack Trbosjek]] ([[:Kategorija:Jack Trbosjek|kategorija /uz izuzetke/]]) • [[Igor Guzenko]] • [[Issei Sagawa]] • [[Charles Augustus Howell]] • [[Charlotte Corday]] • [[Charles-Henri Sanson]] • [[Felice Orsini]] • [[Sante Geronimo Caserio]] • [[Leonard Read]] • [[Sogomon Tejlirjan]]


}}

|group3 = Politika
|group3style = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = Amerike
|list1 = {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1 =[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Harry S. Truman]] • [[William H. Seward]] • [[William Jennings Bryan]] • [[Harvey Milk]] • [[Dan White]] • [[George Moscone]] • [[Frank B. Kellogg]] • [[Fiorello H. La Guardia]]

|group2 = {{flagicon|KAN}} Kanada
|list2=  [[Lester B. Pearson]] • [[Pierre Trudeau]]

|group3 = {{flagicon|Kostarika}} Kostarika
|list3=  [[Juan Mora Fernández]] • [[José María Castro Madriz]] • [[Federico Tinoco Granados]] • [[Otilio Ulate Blanco]] • [[José Figueres Ferrer]] • [[Rafael Ángel Calderón Guardia]] • [[Laura Chinchilla]] • [[Óscar Arias]]

|group4 = {{flagicon|Brazil}} Brazil
|list4=  [[Deodoro da Fonseca]] • [[Pedro I od Brazila]] • [[Pedro II od Brazila]] • [[Arthur Bernardes]] • [[Venceslau Brás]] • [[Washington Luís]] • [[Júlio Prestes]] • [[Getúlio Vargas]] • [[Plínio Salgado]] • [[João Goulart]] • [[Humberto Castelo Branco]] • [[Artur da Costa e Silva]] • [[Ernesto Geisel]]

|group5 = {{flagicon|Kuba}} Kuba
|list5=  [[Carlos Saladrigas Zayas]] • [[Ramón Zaydín]] • [[Anselmo Alliegro y Milá]] • [[Félix Lancís Sánchez]] • [[Tomás Estrada Palma]] • [[Ramón Grau]] • [[Gerardo Machado]] • [[Camilo Cienfuegos]]

|group6 = {{flagicon|Venezuela}} Venezuela 
|list6=  [[José Antonio Páez]] • [[Cristóbal Mendoza]] • [[Francisco de Miranda]] • [[Rómulo Gallegos]] • [[Rafael Urdaneta]] • [[Juan Vicente Gómez]] • [[Cipriano Castro]] • [[Rafael Caldera]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Rómulo Betancourt]]

|group7 = {{flagicon|HON}} Honduras
|list7=  [[Juan Orlando Hernández]] • [[Dionisio de Herrera]] • [[Francisco Morazán]] • [[José Francisco Zelaya]] • [[Francisco Ferrera]] • [[Ramón Villeda Morales]] • [[Julio Lozano Díaz]] • [[Oswaldo López Arellano]] • [[Juan Alberto Melgar]] • [[Manuel Zelaya]] • [[Roberto Micheletti]]

|group8 = {{flagicon|SUR}} Surinam
|list8=  [[Chan Santokhi]] • [[Ronnie Brunswijk]] • [[Johan Ferrier]] • [[Henck Arron]] • [[Dési Bouterse]]

|group9 = {{flagicon|PAN}} Panama
|list9=  [[José Raúl Mulino]]

}}


|group2 = Europa
|list2=  {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1={{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list1=[[Edward VIII.]] • [[George VI.]] • [[Herbert Henry Asquith]] • [[Clement Attlee]] • [[Tom Driberg]] • [[Robert Boothby, baron Boothby]] • [[Arnold Wienholt Hodson]] • [[Spencer Perceval]] • [[Stamford Raffles]]

|group2 = {{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2 = [[Nikita Hruščov]] • [[Jurij Andropov]] • [[Konstantin Černjenko]] • [[Andrej Gromijko]] • [[Vjačeslav Molotov]] 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|RUS}} Rusija
|list1 = [[Boris Jeljcin]]

|group2 = {{flagicon|GRU}} Gruzija
|list2 = [[Eduard Ševarnadze]]

|group3 = {{flagicon|EST}} Estonija
|list3 = [[Jaan Anvelt]] • [[Karl Kark]] • [[Konstantin Päts]] • [[Jaan Tõnisson]] • [[Kaarel Eenpalu]] • [[Jüri Uluots]] • [[Hjalmar Mäe]] • [[Johannes Vares]] • [[Jüri Ratas]] • [[Alar Karis]] • [[Johannes Käbin]] • [[Edgar Savisaar]]

}}

|group3 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3 = [[Charles de Gaulle]] • [[Philippe de Gaulle]] • [[Pierre Laval]] • [[Adolphe Thiers]] • [[Louis Barthou]] • [[Jean Monnet]] • [[Philippe d'Orléans, grof od Pariza|Philippe d'Orléans]] • [[Emmanuel Joseph Sieyès]] • [[Roger Ducos]] • [[Jean-Paul Marat]] • [[Louis Antoine de Saint-Just]] • [[Camille Desmoulins]] • [[Joséphine de Beauharnais]] • [[Joseph Fouché]] • [[Lucien Bonaparte]] • [[Élisa Bonaparte]] • [[Louis Bonaparte]] • [[Napoléon Louis Bonaparte]] • [[Jérôme Bonaparte]] • [[François Guizot]] • [[Lazare Carnot]] • [[Louis-Mathieu Molé]] • [[Victor de Broglie (1785–1870)|Victor de Broglie]] • [[Louis Blanc]] • [[Alexis de Tocqueville]] • [[Louis Eugène Cavaignac]] • [[Eugénie de Montijo]] • [[Napoléon Eugène Louis Bonaparte]] • [[Louis Jules Trochu]] • [[Patrice de Mac Mahon]] • [[Louis Auguste Blanqui]] • [[Léon Gambetta]] • [[Marie François Sadi Carnot]] • [[Jules Grévy]] • [[Albert de Broglie]] • [[Jules Armand Dufaure]] • [[William Henry Waddington]] • [[Jules Ferry]] • [[Jean Casimir-Perier]] • [[Charles Dupuy]] • [[Félix Faure]] • [[Émile Loubet]] • [[Raymond Poincaré]] • [[Aristide Briand]] • [[Paul Deschanel]] • [[Alexandre Millerand]] • [[Gaston Doumergue]] • [[Paul Doumer]] • [[Édouard Herriot]] • [[Pierre-Étienne Flandin]] • [[André Tardieu]] • [[Édouard Daladier]] • [[Albert Lebrun]] • [[André Maginot]] • [[Léon Blum]] • [[Vincent Auriol]] • [[René Coty]] • [[Alain Poher]] • [[Valéry Giscard d'Estaing]]

|group4 = {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list4 = [[Konrad Adenauer]] (suradnja) 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1 = 

|group2 = {{flagicon|NJE}} Weimarska Republika
|list2 = [[Wilhelm Cuno]] • [[Gustav Stresemann]] • [[Wilhelm Marx]] • [[Joseph Wirth]] • [[Philipp Scheidemann]] • [[Gustav Bauer]] • [[Konstantin Fehrenbach]] • [[Hans Luther]] • [[Hugo Haase]] • [[Kurt von Schleicher]]

|group3 = {{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list3 = [[Heinrich Himmler]] • [[Lutz Graf Schwerin von Krosigk]] • [[Martin Bormann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Joseph Goebbels]] • [[Edmund Veesenmayer]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Hermann Göring]] • [[Walther Funk]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Reinhard Heydrich]] • [[Karl-Siegmund Litzmann]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Alfred Rosenberg]]

|group4 = {{flagicon|DDR}} Istočna Njemačka
|list4 = [[Walter Ulbricht]]

}}

|group5 = {{flagicon|ITA}} Italija
|list5 = [[Giovanni Giolitti]]

|group6 = {{flagicon|ŠPA}} Španjolska
|list6 = [[Francisco Franco]]

|group7 = {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list7 = [[Wojciech Jaruzelski]] • [[Bronisław Komorowski]]

|group8 = {{flagicon|ŠVE}} Švedska
|list8 = [[Olof Palme]]

|group9 = {{flagicon|AUT}} Austrija
|list9 = [[Karl Renner]]

|group10 = {{flagicon|GRČ}} Grčka
|list10 = [[Ioannis Metaxas]]

|group12 = {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list12 = [[Marija Terezija|Maria Theresia]] • [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Joseph II.]] • [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]] • [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karl VI.]] • [[Franjo I., car Svetog Rimskog Carstva|Franz I.]] • [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franz II.]] • [[Ferdinand I. Austrijski|Ferdinand I.]] • [[Franjo Josip I.|Franz Joseph I.]] (dopuna) • [[Aleksandar Drašković]] • [[Sofija Chotek]] • [[Marie-Louise od Austrije]]

|group13 = {{flagicon|SRB}} Srbija
|list13 = [[Ilija Garašanin]] • [[Milan Nedić]] • [[Aleksandar I. Karađorđević]]

|group14 = {{flagicon|MAĐ}} Mađarska
|list14 = [[Lajos Kossuth]] • [[Károly Khuen-Héderváry]] • [[Miklós Horthy]]

|group15 = {{flagicon|FIN}} Finska
|list15 = [[Jaana Pelkonen]] • [[Carl Gustaf Emil Mannerheim]]

|group16 = {{flagicon|RUM}} Rumunjska
|list16 = [[Ion Antonescu]] • [[Nicolae Ceauşescu]]

|group17 = {{flagicon|ČEŠ}} Češka
|list17 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Edvard Beneš]]
}}

|group3= Azija i&lt;br&gt;Oceanija
|list3= [[Kir Mlađi]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1 = {{flagicon|JAP}} Japan
|list1 = [[Hirohito]] • [[Itō Hirobumi]] • [[Hideki Tōjō]] • [[Hara Takashi]] • [[Tsuyoshi Inukai]] • [[Keisuke Okada]] • [[Fumio Gotō]] • [[Yasuo Fukuda]] • [[Eisaku Satō]] • [[Car Taishō]] • [[Minamoto no Yoritomo]] • [[Yasuhiro Nakasone]]

|group2 = {{flagicon|Kina}} Kina
|list2 = [[Pu Yi]]

|group3 = {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list3 = [[Hồ Chí Minh]] • [[Lê Đức Thọ]]

|group4 = {{flagicon|Tajvan}} Republika Kina/Tajvan
|list4 = [[Sun Jat-sen]] • [[Chiang Kai-shek]]

|group5 = {{flagicon|Indija}} Indija
|list5 = [[Jawaharlal Nehru]]

|group6 = [[File:Flag of Korea 1882.svg|22px|border]] Koreja
|list6 = [[Sunjong od Koreje]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|Sjeverna Koreja}} Sjeverna Koreja
|list1 = [[Kim Il-sung]] • [[Kim Jong-il]] • [[Kim Yŏng-nam]] • [[Kim Il (političar)|Kim Il]]

|group2 = {{flagicon|Južna Koreja}} Južna Koreja
|list2 = 

}}

|group7 = {{flagicon|IZR}} Izrael
|list7 = [[Menahem Begin]]

|group8 = {{flagicon|Kambodža}} Kambodža
|list8 = [[Norodom Sihanouk]] • [[Norodom Sihamoni]] • [[Ponhea Yat]] • [[Ang Duong]] • [[Norodom od Kambodže]] • [[Sisowath od Kambodže]] • [[Sisowath Monivong]] • [[Sơn Ngọc Thành]] • [[Penn Nouth]] • [[Nuon Chea]] • [[Ieng Sary]] • [[Pol Pot]] • [[Khieu Samphan]] • [[Kang Kek Iew]] • [[Hun Sen]]
 
|group9 = {{flagicon|Jordan}} Jordan
|list9 = [[Hussein I., kralj Jordana|Hussein I.]]

|group12 = {{flagicon|AUS}} Australija
|list12 = [[Edmund Barton]] • [[Ben Chifley]] • [[Harold Holt]] • [[John Curtin]] • [[Robert Menzies]] • [[Gough Whitlam]] • [[John Kerr]] • [[Malcolm Fraser]] • [[Stanley Bruce]]

|group11 = {{flagicon|NZL}} Novi Zeland
|list11 = [[Patsy Reddy]] • [[William Hobson]] • [[James Busby]] • [[Henry Sewell]] • [[Alfred Domett]] • [[John Ballance]] • [[Richard Seddon]] • [[Michael Joseph Savage]] • [[Peter Fraser (novozelandski političar)|Peter Fraser]]

|group10 = {{flagicon|Mjanmar}} Mjanmar
|list10 = [[U Thant]]

|group13 = {{flagicon|FIJ}} Fidži
|list13 = [[Seru Epenisa Cakobau]] • [[Kamisese Mara]] • [[Sitiveni Rabuka]] • [[Timoci Bavadra]] • [[Penaia Ganilau]] • [[Josefa Iloilo]] • [[Frank Bainimarama]] • [[Jioji Konrote]] • [[Epeli Nailatikau]]

|group14 = {{flagicon|SIN}} Singapur
|list14 = [[Tharman Shanmugaratnam]] • [[Lee Hsien Loong]] • [[Lawrence Wong]] • [[David Marshall (singapurski političar)|David Marshall]] • [[Lim Yew Hock]] • [[Yusof bin Ishak]]

}}

|group4= Afrika
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = text-align:center; color:white; background: black; border:1px solid silver;

|group1= {{flagicon|EGI}} Egipat
|list1= [[Gamal Abdel Nasser]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Anwar Sadat]] • [[Hosni Mubarak]]

|group2= {{flagicon|ANG}} Angola
|list2= [[Agostinho Neto]] • [[Lopo do Nascimento]] • [[Fernando José de França Dias Van-Dúnem]] • [[José Eduardo dos Santos]] • [[Jonas Savimbi]] • [[João Lourenço]]

|group3= {{flagicon|SOM}} Somalija
|list3= [[Mohamed Siad Barre]]

|group4= {{flagicon|ZIM}} Zimbabve
|list4= [[Robert Mugabe]]

|group5={{flagicon|TOG}} Togo
|list5= [[Faure Gnassingbé]]

|group6={{flagicon|CIV}} Obala Bjelokosti
|list6=[[Félix Houphouët-Boigny]]

|group7={{flagicon|Gvineja}} Gvineja
|list7= [[Ahmed Sékou Touré]]

|group8={{flagicon|GAN}} Gana
|list8= [[Samia Nkrumah]] • [[John Dramani Mahama]] • [[John Atta Mills]] • [[John Agyekum Kufuor]] • [[Jerry Rawlings]] • [[Hilla Limann]] • [[Fred Akuffo]] • [[Ignatius Kutu Acheampong]] • [[Edward Akufo-Addo]] • [[Nii Amaa Ollennu]] • [[Akwasi Afrifa]] • [[Joseph Arthur Ankrah]] • [[Kofi Abrefa Busia]] • [[Nana Akufo-Addo]]

|group9={{flagicon|BEN}} Benin
|list9= [[Gangnihessou]] • [[Dakodonou]] • [[Houegbadja]] • [[Hangbè]] • [[Agaja]] • [[Ghézo]] • [[Béhanzin]] • [[Agoli-Agbo]] • [[Toffa I]] • [[Sourou-Migan Apithy]] • [[Hubert Maga]] • [[Justin Ahomadégbé-Tomêtin]] • [[Christophe Soglo]] • [[Émile Derlin Zinsou]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Mathieu Kérékou]] • [[Thomas Boni Yayi]] • [[Patrice Talon]]

}}

}}

|group4 = Vojna znanost
|group4style = text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1= {{flagicon|SAD}} Sjedinjene Države
|list1= [[Douglas MacArthur]] • [[Omar Bradley]]

|group2= {{flagicon|UK}} Ujedinjeno Kraljevstvo
|list2= [[Andrew Cunningham]] • [[Harold Alexander]] • [[Jean Conan Doyle]] • [[John Jellicoe]] • [[Bernard Freyberg]] • [[Ivan Lyon]]

|group3= {{flagicon|FRA}} Francuska
|list3= [[Philippe Pétain]] • [[Louis Franchet d'Esperey]] • [[Joseph Jacques Césaire Joffre]] • [[Ferdinand Foch]] • [[Gilbert du Motier, markiz de La Fayette]] • [[Joachim Murat]] • [[Michel Ney]] • [[Pierre-Charles Villeneuve]] • [[Georges Ernest Boulanger]] • [[Robert Nivelle]] • [[François Darlan]] • [[Henri Giraud]] • [[Maxime Weygand]] • [[Maurice Gamelin]] • [[Bob Denard]]

|group4= {{flagicon|ITA}} Italija
|list4= [[Alfredo Guzzoni]] • [[Angelo Iachino]] 

|group5= {{flagicon|POLJ}} Poljska
|list5= [[Edward Rydz-Śmigły]]

|group6= {{flagicon|VIJ}} Vijetnam
|list6= [[Võ Nguyên Giáp]]

|group7= {{flagicon|NJE}} Njemačka
|list7= {{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|NJE|empire}} Njemačko Carstvo
|list1= [[Alfred von Schlieffen]] • [[Erich Ludendorff]] • [[Erich von Falkenhayn]] • [[August von Mackensen]] • [[Reinhard Scheer]] • [[Franz von Hipper]] • [[Colmar Freiherr von der Goltz]] • [[Alfred von Tirpitz]] • [[Adolf von Seckendorff]]

|group2={{flagicon|NJE|Nazi}} Treći Reich
|list2= [[Karl Dönitz]] • [[Wilm Hosenfeld]] • [[Friedrich Paulus]] • [[Erich von Manstein]] • [[Wilhelm Keitel]]

}}

|group8= {{flagicon|Austro-Ugarska}} Austro-Ugarska
|list8= [[Oskar Potiorek]] • [[Conrad von Hötzendorf]] • [[Alois Hitler]]

|group9= {{flagicon|JAP}} Japan
|list9= [[Isoroku Jamamoto]] • [[Princ Akihito Komatsu]] • [[Takamori Saigō]]

|group10= {{flagicon|SRB}} Srbija
|list10= [[Pavle Jurišić Šturm]]

|group11= {{flagicon|RUS}} Rusija
|list11={{Navbox subgroup
| groupstyle =text-align:center; color:#556B2F; background:#6B8E23; border:1px solid #556B2F;

|group1={{flagicon|RUS}} Rusko Carstvo
|list1= [[Aleksej Brusilov]] • [[Pjotr Wrangel]] • [[Nikolaj Judenič]]

|group2={{flagicon|SSSR}} Sovjetski Savez
|list2= [[Georgij Žukov]] • [[Konstantin Rokosovski]] • [[Nikolaj Kuznjecov]]

}}

|group12= {{flagicon|SJKOR}} Sjeverna Koreja
|list12= [[Nam Il]]

|group13= {{flagicon|EST}} Estonija
|list13 = [[Johan Laidoner]] • [[Ain-Ervin Mere]]

}}

|group5 = Filozofi
|group5style = text-align:center; color:#6699CC; background:#73C2FB; border:1px solid #6699CC;
|list5= [[Baruch de Spinoza]] • [[Émile Durkheim]] • [[Jean-François Lyotard]] • [[Jacques Derrida]] • [[Louis Althusser]] • [[José Ortega y Gasset]] • [[Jeremy Bentham]]

|group6 = Ostalo
|group6style = text-align:center; color:#808080; background: #DCDCDC; border:1px solid #808080;
|list6= [[David Livingstone]] • [[Oskar Schindler]] • [[Emilie Schindler]] • [[Wallis Simpson]] • [[Alice Pleasance Liddell]] • [[Ottla Kafka]] • [[Sadako Sasaki]] • [[Peter Turkson]] • [[Theodosia Okoh]] • [[Joan Sutherland]] • [[Maria Letizia Ramolino]] • [[Jan Palach]] • [[Pedro Álvares Cabral]] • [[Bernhard Schwarz]] • [[Michel Wieviorka]] • [[Carlos Manuel de Céspedes]] • [[Elián González]] • [[Diogo Cão]] • [[Paulo Dias de Novais]] • [[Irene Sáez]] • [[Anthelme Mangin]] • [[Dith Pran]] • [[Sydney Schanberg]] • [[Charles Delaunay]] • [[Poe Toaster]] • [[Virginia Eliza Clemm Poe]] • [[Lempira (vođa Lenka)|Lempira]] • [[Udre Udre]] • [[Aleksandar Langfang]] • [[Bayard Rustin]] • [[Aleksandar Holiga]] • [[Sang Nila Utama]] • [[Elizabeth Choy]] • [[Lav XIV]] • [[Lim Bo-seng]] • [[Shimeko Tanabe]] • [[Hatsuyo Oyama]] • [[Michiko Tsushima]] • [[Tomie Yamazaki]] • [[Valentina Tereškova]]


|below= 

}}

==Sport==

{{Navbox generic
|titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|name  = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
|title= Općenito o sportu (po sportovima)
|groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
|belowstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[File:Football pictogram.svg|20px]] Nogomet
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Francuske|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Gane|Gana]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HON}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}} 
{{flagicon|Kambodža}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kambodže|Kambodža]] {{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Poljske|Poljska]] {{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Ukrajine|Ukrajina]] {{•w}}  
{{flagicon|VEN}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Fidžija|Fidži]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EST}} [[Fudbalska ili nogometna reprezentacija Estonije|Estonija]] {{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Fudbalska reprezentacija Surinama|Surinam]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Fudbalska reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}

|group2 = Klubovi
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ENG}} [[Arsenal FC]] {{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Fulham FC]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[4.25]] {{•w}} 
{{flagicon|SJKOR}} [[Pyongyang City SC]] {{•w}} 
{{flagicon|SUR}} [[Inter Moengotapoe]]
{{nowrap end}}

|group3 = Lige
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Ligue 1]]
{{nowrap end}}

|group4 = Prvenstva
|list4= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIFA Svjetsko prvenstvo|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA|1830}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1938|1938.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA|1889a}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1950|1950.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 1998|1998.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|BRA}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2014|2014.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|RUS}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2018.|2018.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[FIFA Svjetsko prvenstvo 2022.|2022.]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Finala
|list1= {{nowrap begin}}
[[Nizozemska - Zapadna Njemačka (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 1974.)|1974.]] {{•w}} 
[[Brazil - Francuska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 1998)|1998.]] {{•w}} 
[[Italija - Francuska (finale Svjetskog prvenstva u nogometu 2006.)|2006.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Francuska – Hrvatska (finale FIFA Svjetskog prvenstva 2018.)|2018.]]
{{nowrap end}}

}}

|group2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[UEFA Euro|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|POLJ}} / {{flagicon|UKR}} [[UEFA Euro 2012|2012.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[UEFA Euro 2016.|2016.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EU}} [[UEFA Euro 2020.|2020.]] {{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[UEFA Euro 2024.|2024.]]
{{nowrap end}}

|group3 = Olimpijske igre
|list3= 

|group4 = Kup nacija
|list4 = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1963.|1963.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 1978.|1978.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} / {{flagicon|Nigerija}} [[Afrički kup nacija 2000.|2000.]] {{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Afrički kup nacija 2008.|2008.]] {{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|ANG}} [[Afrički kup nacija 2010.|2010.]]
{{nowrap end}}

|group5 = [[AFC Azijski kup|Azijski kup]]
|list5 = {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SIN}} [[AFC Azijski kup 1984.|1984.]]
{{nowrap end}}

}}

|group5 = Ostalo
|list5= {{nowrap begin}}
[[FIFA 100]] {{•w}} 
[[Australija - Američka Samoa (kvalifikacijska utakmica za FIFA Svjetsko prvenstvo 2002)|Australija 31:0 Američka Samoa]] {{•w}} 
[[Nagrade FIFA Svjetskog prvenstva]] {{•w}} 
[[Trofej Artemio Franchi]] {{•w}} 
[[Urugvaj - Brazil (finalna runda FIFA Svjetskog prvenstva 1950)|''Maracanaço'']] {{•w}} 
''[[Brazil - Njemačka (polufinale FIFA Svjetskog prvenstva 2014)|Mineiraço]]'' {{•w}} 
[[Portugal - Sjeverna Koreja (četvrtfinale FIFA Svjetskog prvenstva 1966)|Portugal 5:3 Sjeverna Koreja]] {{•w}} 
[[Maskote FIFA Svjetskih prvenstava]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Suci
|list1= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ARG}} [[Néstor Pitana]] {{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Frank De Bleeckere]] {{•w}} 
{{flagicon|UZB}} [[Ravšan Irmatov]]
{{nowrap end}}

|group2 = Stadioni
|list2 = {{nowrap begin}}
[[Estadio Nacional de Costa Rica (2011)]] {{•w}} 
[[Stadion Ohene Djan|Ohene Djan]] {{•w}} 
[[Stadion Baba Yara|Baba Yara]] {{•w}} 
[[Stade de France]] {{•w}} 
[[Estádio 11 de Novembro]] {{•w}} 
[[Stade de l'Amitié]]
{{nowrap end}}

}}

}}

|group2 = [[File:Ice hockey pictogram.svg|20px]] Hokej na ledu
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|KAN}} [[Hokej na ledu na ZOI 2010. - muškarci]]
{{nowrap end}}

|group3 = [[File:Handball pictogram.svg|20px]] Rukomet
|list3= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1= {{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = EHF
|list1= {{nowrap begin}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Francuska rukometna reprezentacija|Francuska]] {{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Srpska rukometna reprezentacija|Srbija]] {{•w}} 
{{flagicon|UK}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenog Kraljevstva|Ujedinjeno Kraljevstvo]] {{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Rukometna reprezentacija Mađarske|Mađarska]] {{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rukometna reprezentacija Španjolske|Španjolska]] {{•w}} 
{{flagicon|FIN}} [[Rukometna reprezentacija Finske|Finska]] {{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Rukometna reprezentacija Bjelorusije|Bjelorusija]] {{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Rukometna reprezentacija Makedonije|Makedonija]] {{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Rukometna reprezentacija Crne Gore|Crna Gora]] {{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Rukometna reprezentacija Slovenije|Slovenija]] {{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Rukometna reprezentacija Austrije|Austrija]] {{•w}} 
{{flagicon|BIH}} [[Rukometna reprezentacija Bosne i Hercegovine|Bosna i Hercegovina]] {{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Rukometna reprezentacija Islanda|Island]] {{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Rukometna reprezentacija Češke|Češka]] {{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Rukometna reprezentacija Slovačke|Slovačka]] {{•w}} 
{{flagicon|EST}} [[Rukometna reprezentacija Estonije|Estonija]]
{{nowrap end}}

|group2 = AHF
|list2= {{nowrap begin}}
{{flagicon|JKO}} [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Rukometna reprezentacija Katara|Katar]] {{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Rukometna reprezentacija Saudijske Arabije|Saudijska Arabija]] {{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Rukometna reprezentacija Japana|Japan]] {{•w}}
{{flagicon|UAE}} [[Rukometna reprezentacija Ujedinjenih Arapskih Emirata|Ujedinjeni Arapski Emirati]] {{•w}}
{{flagicon|SJKOR}} [[Rukometna reprezentacija Sjeverne Koreje|Sjeverna Koreja]] {{•w}}
{{flagicon|SIN}} [[Rukometna reprezentacija Singapura|Singapur]]
{{nowrap end}}

|group3 = CAHB
|list3= {{nowrap begin}}
{{flagicon|TUN}} [[Rukometna reprezentacija Tunisa|Tunis]] {{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Rukometna reprezentacija Egipta|Egipat]] {{•w}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Rukometna reprezentacija Alžira|Alžir]] {{•w}}
{{flagicon|ANG}} [[Rukometna reprezentacija Angole|Angola]] {{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Rukometna reprezentacija Benina|Benin]] {{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Rukometna reprezentacija Demokratske Republike Kongo|DR Kongo]]
{{nowrap end}}

|group4 = OCHF
|list4= {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Rukometna reprezentacija Australije|Australija]] {{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Rukometna reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] {{•w}}
{{flagicon|Cookovi Otoci}} [[Rukometna reprezentacija Cookovog Otočja|Cookovi Otoci]] {{•w}}
{{flagicon|Nova Kaledonija}} [[Rukometna reprezentacija Nove Kaledonije|Nova Kaledonija]] {{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Rukometna reprezentacija Fidžija|Fidži]]
{{nowrap end}}

|group5 = PATHF
|list5= {{nowrap begin}}
{{flagicon|ČIL}} [[Čileanska rukometna reprezentacija|Čile]] {{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Rukometna reprezentacija Argentine|Argentina]] {{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rukometna reprezentacija Brazila|Brazil]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Rukometna reprezentacija Hondurasa|Honduras]] {{•w}}
{{flagicon|CRC}} [[Rukometna reprezentacija Kostarike|Kostarika]] {{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rukometna reprezentacija Kube|Kuba]] {{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rukometna reprezentacija Venezuele|Venezuela]]
{{nowrap end}}

 }}

|group2 = Klubovi
|list2= {{flagicon|FRA}} [[Montpellier HB]]

|group3 = Prvenstva
|list3= 

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[Svjetsko prvenstvo u rukometu za muškarce|Svjetsko prvenstvo]]
|list1= {{flagicon|NJE|Nazi}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Njemačka 1938.|1938.]] • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 1954.|1954.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 1970.|1970.]] • {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2001.|2001.]] • {{flagicon|HRV}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2009.|2009.]] &lt;small&gt;(osim dvorana)&lt;/small&gt; • {{flagicon|ŠVE}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Švedska 2011.|2011.]] • {{flagicon|ŠPA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Španjolska 2013.|2013.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|Katar}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Katar 2015.|2015.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|FRA}} [[Svjetsko prvenstvo u rukometu - Francuska 2017.|2017.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}} / {{flagicon|NJE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2019.|2019.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 2021.|2021.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}}{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2023.|2023.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|HRV}}{{flagicon|NOR}} [[IHF Svjetsko rukometno prvenstvo 2025.|2025.]]

|group2 = [[Europsko prvenstvo u rukometu|Europsko prvenstvo]]
|list2= {{flagicon|POR}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Portugal 1994.|1994.]] • {{flagicon|AUT}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Austrija 2010.|2010.]] • {{flagicon|SRB}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Srbija 2012.|2012.]] • {{flagicon|DAN}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Danska 2014.|2014.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|POLJ}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Poljska 2016.|2016.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|HRV}} [[Europsko prvenstvo u rukometu - Hrvatska 2018.|2018.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|AUT}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2020.|2020.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|MAĐ}}{{flagicon|SLK}} [[EHF Euro 2022.|2022.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|NJE}} [[EHF Euro 2024.|2024.]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DAN}}{{flagicon|NOR}}{{flagicon|ŠVE}} [[EHF Euro 2026.|2026.]]

|group3 = [[Rukomet na Olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]
|list3= {{flagicon|FIN}} [[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama 1952.|1952.]] • {{flagicon|SAD}} [[Rukomet na OI 1996. - muškarci|1996. (M)]] • {{flagicon|KIN}} [[Rukomet na OI 2008. - muškarci|2008. (M)]] • {{flagicon|UK}} [[Rukomet na Olimpijadi 2012. - muškarci|2012. (M)]] • {{flagicon|BRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2016. - muškarci|2016. (M)]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|JAP}} [[Rukomet na Olimpijadi 2020. – Muškarci|2020. (M)]] • {{flagicon|FRA}} [[Rukomet na Olimpijadi 2024. – Muškarci|2024. (M)]]

|group4 = [[Oceanijski kup nacija (rukomet)|Oceanijsko prvenstvo]]
|list4= {{flagicon|NZL}} [[Oceanijski kup nacija - Novi Zeland 2010.|2010.]] • {{flagicon|AUS}} [[Oceanijski kup nacija 2012 (rukomet)|2012.]]

|group5 = [[Afrički rukometni kup nacija|Afričko prvenstvo]]
|list5= {{flagicon|ANG}} [[Afrički rukometni kup nacija - Angola 2008.|2008.]]

}}

|group4 = Ostalo
|list4= [[Rivalstvo Francuske i Hrvatske u rukometu]] • [[IHF-ov igrač godine]] • [[IHF]] • [[EHF Kuća slavnih]]


}}

|group4 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
|list4= {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2009.]] • {{flagicon|UK}} [[Wimbledon 2011.]]

|group5 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
|list5= [[FIBA EuroBasket]] • &quot;[[Havlicek je ukrao loptu!]]&quot; • [[FIBA Kuća slavnih]] ([[Lista članova FIBA Kuće slavnih|članovi]]) • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] [[FIBA Svjetsko prvenstvo u košarci]]

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;

|group1 = Reprezentacije
|list1 = {{flagicon|BEN}} [[Košarkaška reprezentacija Benina|Benin]] • {{flagicon|HON}} [[Košarkaška reprezentacija Hondurasa|Honduras]] • [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|Dream Team]]&quot; • {{flagicon|EST}} [[Košarkaška reprezentacija Estonije|Estonija]] • {{flagicon|SUR}} [[Košarkaška reprezentacija Surinama|Surinam]] • {{flagicon|SIN}} [[Košarkaška reprezentacija Singapura|Singapur]]

|group2 = Klubovi
|list2 = [[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]] ([[Spisak igrača Boston Celticsa|igrači]])

}}

| group6 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi	
| list6  = {{nowrap begin}}	
{{flagicon|NZL}} [[Ragbi reprezentacija Novog Zelanda|Novi Zeland]] • {{flagicon|FIJ}} [[Ragbi reprezentacija Fidžija|Fidži]] ([[Ragbi sedam reprezentacija Fidžija|ragbi sedam]])
{{nowrap end}}

|below = {{flagicon|SRB}} [[Srbija na OI 2008.]]

}}

===Sportaši===

{{Navbox
| name      = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| title     = Doprinosi o sportašima
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| image     = 
| imageleft =
| bodyclass = hlist

| group1 = [[File:Athletics pictogram.svg|20px]] Atletika
| list1  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|ANG}} [[João N'Tyamba]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Jack Metcalfe]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Roman Šebrle]]{{•w}} 
{{flagicon|JAM}} [[Usain Bolt]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Dayron Robles]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Peter Snell]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Silnov]]{{•w}} 
{{flagicon|SLO}} [[Primož Kozmus]]
{{nowrap end}}

| group2 = [[File:Boxing pictogram.svg|20px]] Boks
| list2  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Clement Quartey]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Eddie Blay]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Prince Amartey]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Teófilo Stevenson]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Francisco Rodríguez (boksač, rođen 1945.)|Francisco Rodríguez]]
{{nowrap end}}

| group3 = [[File:F1 pictogram.svg|20px]] Formula 1
| list3  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Jack Brabham]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Alan Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Nelson Piquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Prost]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Denny Hulme]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Bruce McLaren]]
{{nowrap end}} 

| group4 = [[File:Basketball pictogram.svg|20px]] Košarka
| list4  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|BRA}} [[Nenê]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leandro Barbosa]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar Schmidt]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Anderson Varejão]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Tiago Splitter]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Veselý]]{{•w}} 
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|DR Kongo}}{{flagicon|SAD}} [[Dikembe Mutombo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Tony Parker]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Joakim Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Boris Diaw]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Batum]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Pape Sy]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Sean Marks]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Steven Adams]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Danny Ainge]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Red Auerbach]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Larry Bird]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Chuck Cooper (košarkaš)|Chuck Cooper]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Bob Cousy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[John Havlicek]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Tom Heinsohn]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Dennis Johnson]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[K. C. Jones]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Sam Jones (košarkaš)|Sam Jones]]{{•w}}
[[Datoteka:LinkFA-star.png|14px]] {{flagicon|SAD}} [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Robert Parish]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Greivis Vásquez]]
{{nowrap end}}

| group5 = [[File:Fencing pictogram.svg|20px]] Mačevanje
| list5  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|KUB}} [[Ramón Fonst]]{{•w}} 
{{flagicon|VEN}} [[Rubén Limardo]]
{{nowrap end}}

| group6 = [[File:Swimming pictogram.svg|20px]] Plivanje
| list6  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Ian Thorpe]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Claudia Poll]]{{•w}} 
{{flagicon|CRC}} [[Silvia Poll]]
{{nowrap end}}

| group7 = [[File:Rugby union pictogram.svg|20px]] Ragbi
| list7  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|NZL}} [[Jonah Lomu]]
{{nowrap end}}

| group8 = [[File:Alpine skiing pictogram.svg|20px]] Skijanje
| list8  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|GAN}} [[Kwame Nkrumah-Acheampong]]
{{nowrap end}}

| group9 = [[File:Tennis pictogram.svg|20px]] Tenis
| list9  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|FRA}} [[Yannick Noah]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[René Lacoste]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marion Bartoli]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Richard Gasquet]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Jannik Sinner]]{{•w}} 
{{flagicon|NZL}} [[Anthony Wilding]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Alcaraz]]
{{nowrap end}}

| group10 = [[File:Weightlifting pictogram.svg|20px]] Dizanje utega
| list10  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Tan Howe Liang]]
{{nowrap end}}

| group11 = [[File:Table tennis pictogram.svg|20px]] Stolni tenis
| list11  = {{nowrap begin}}
{{flagicon|SIN}} [[Feng Tianwei]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o rukometašima
| listclass = hlist


| group1 = Europa
| list1  = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUT}} [[Thomas Bauer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Mykola Bilyk]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Robert Weber (rukometaš)|Robert Weber]]{{•w}}
{{flagicon|BJE}} [[Sjargej Rutenka]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Jurij Šaucou]]{{•w}} 
{{flagicon|BJE}} [[Mihail Jakimovič]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Veselin Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Žarko Marković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}}  [[Rade Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Miloš Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Vasko Ševaljević]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Branko Vujović]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Filip Jícha]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Filip (rukometaš)|Jan Filip]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Ondřej Zdráhala]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Daniel Kubeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[David Juříček]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Flemming Ladefoged Hansen|Flemming Hansen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Søren Stryger]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Hvidt]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Jan Eiberg Jørgensen|Jan Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Svan Hansen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Michael Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Allan Damgaard]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Rasmus Lauge Schmidt]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Nikolaj Jacobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Landin]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Gidsel]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Anders Eggert]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Simon Pytlick]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Magnus Saugstrup]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Emil Jakobsen]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Lukas Jørgensen]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Elias Ellefsen á Skipagøtu]]{{•w}}
{{flagicon|FRO}} [[Hákun West av Teigum]]{{•w}}
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Chovrebadze]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Marko Mamić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Igor Karačić]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Zlatko Saračević]]{{•w}}
{{flagicon|HRV}} [[Alvaro Načinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Ivan Martinović]]{{•w}} 
{{flagicon|HRV}} [[Goran Perkovac]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Guðjón Valur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Þórir Ólafsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ólafur Stefánsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Aron Pálmarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alexander Petersson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Dagur Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Snorri Steinn Guðjónsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Guðmundur Guðmundsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Kristján Andrésson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Ómar Ingi Magnússon]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viktor Gísli Hallgrímsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Bjarki Már Elísson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Gíslason]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Orri Freyr Þorkelsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Viggó Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ISL}} [[Gísli Þorgeir Kristjánsson]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leo Prantner]]{{•w}}
{{flagicon|LAT}} [[Dainis Krištopāns]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[László Nagy]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Császár]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Máté Lékai]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Timuzsin Schuch]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Bánhidi]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[József Éles]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Roland Mikler]]{{•w}} 
{{flagicon|MAĐ}} [[Bence Imre]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Filip Lazarov]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Naumče Mojsovski]]{{•w}} 
{{flagicon|MAK}} [[Dejan Manaskov]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Stojanče Stoilov]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Kay Smits]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Luc Steins]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Rutger ten Velde]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Dani Baijens]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Niels Versteijnen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian Berge]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Sander Sagosen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Frank Løke]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kent Robin Tønnesen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Torbjørn Bergerud]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Christian O'Sullivan]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Bjarte Myrhol]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Kristian Bjørnsen]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Abelvik Rød]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Magnus Jøndal]]{{•w}}
{{flagicon|NOR}} [[Håvard Tvedten]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[Alexander Blonz]]{{•w}} 
{{flagicon|NOR}} [[August Pedersen]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Hans Theilig]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Henning Fritz]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Daniel Stephan]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Uwe Gensheimer]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Andreas Wolff]]{{•w}}  
{{flagicon|NJE}} [[Tobias Reichmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Volker Zerbe]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Sprenger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Kehrmann]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Stefan Kretzschmar]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Fabian Wiede]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Timo Kastening]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Hendrik Pekeler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Christian Schwarzer]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Michael Kraus (rukometaš)|Michael Kraus]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Johannes Golla]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Juri Knorr]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Renārs Uščins]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Marko Grgić]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Sławomir Szmal]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Marcin Lijewski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Michał Jurecki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurkiewicz]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Jurasik]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Carlos Resende]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Alfredo Quintana]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Silva (rukometaš)|Rui Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Paulo Pereira]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Pedro Portela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Martim Costa]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Luís Frade]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[António Areia]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Salvador Salvador]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Gheorghe Gruia]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Kovaljev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Igropulo]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Timur Dibirov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Torgovanov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Eduard Kokšarov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Kudinov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Krivošljikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Pogorelov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Žitnjikov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Valerij Gopin]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Kosorotov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Vladimir Maksimov (rukometaš)|Vladimir Maksimov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Lavrov]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Dragan Gajić]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Uroš Zorman]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Vid Kavtičnik]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Jure Dolenec]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleš Pajovič]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Blaž Janc]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Tettey Banfro]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Aleks Vlah]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Novak (rukometaš)|Domen Novak]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Domen Makuc]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Momir Ilić]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Škrbić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Mladen Bojinović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Jovica Cvetković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Žarko Šešum]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Arpad Šterbik]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Darko Stanić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Rastko Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ivan Nikčević]]{{•w}}
{{flagicon|SRB}} [[Petar Nenadić]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alberto Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Raúl Entrerríos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Julen Aguinagalde]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Viran Morros]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Talant Dujšebajev]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Andrei Xepkin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Iker Romero]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jaume Fort Mauri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Alex Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Dujšebajev]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Ribera]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferrán Solé]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Jorge Maqueda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Roberto García Parrondo]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gonzalo Pérez de Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Mateo Garralda]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Enric Masip]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aleix Gómez]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gedeón Guardiola]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Daniel Fernández (rukometaš)|Daniel Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Marcos Fis]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Ian Barrufet]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Stefan Lövgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Wislander]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Lindgren]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Staffan Olsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ljubomir Vranješ]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Peter Gentzel]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Magnus Andersson (rukometaš)|Magnus Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Jakobsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tomas Svensson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Tobias Karlsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Kim Andersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Johan Petersson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Erik Hajas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Pierre Thorsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jerry Tollbring]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Niclas Ekberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Albin Lagergren]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jesper Nielsen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Jim Gottfridsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Hampus Wanne]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Palicka]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Yngve Lamberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Dalibor Doder]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Per Carlén]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Oscar Bergendahl]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Eric Johansson (rukometaš)|Eric Johansson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Felix Claar]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Andy Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Marc Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI|size=16px}} [[Lenny Rubin]]{{•w}}
{{flagicon|UK}}  [[Steven Larsson]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Oleg Velikij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Sergij Bilik]]
{{nowrap end}}

{{Navbox subgroup
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

|group1 = {{flagicon|FRA}} Francuska
|list1= 
{{nowrap begin}}
[[Thierry Omeyer]]{{•w}} 
[[Nikola Karabatić]]{{•w}} 
[[Daniel Narcisse]]{{•w}} 
[[Didier Dinart]]{{•w}} 
[[Jérôme Fernandez]]{{•w}} 
[[Luc Abalo]]{{•w}} 
[[Claude Onesta]]{{•w}} 
[[Guillaume Gille]]{{•w}} 
[[Joël Abati]]{{•w}} 
[[Guillaume Joli]]{{•w}} 
[[William Accambray]]{{•w}} 
[[Bruno Martini (rukometaš)|Bruno Martini]]{{•w}} 
[[Grégory Anquetil]]{{•w}} 
[[Jackson Richardson]]{{•w}} 
[[Olivier Girault]]{{•w}} 
[[Andrej Golić]]{{•w}} 
[[Patrick Cazal]]{{•w}} 
[[Stéphane Stoecklin]]{{•w}} 
[[Bertrand Gille]]{{•w}} 
[[Michaël Guigou]]{{•w}} 
[[Cédric Sorhaindo]]{{•w}} 
[[Sébastien Bosquet]]{{•w}} 
[[Xavier Barachet]]{{•w}} 
[[Mathieu Grébille]]{{•w}} 
[[Cyril Dumoulin]]{{•w}} 
[[Kentin Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Burdet]]{{•w}} 
[[Franck Junillon]]{{•w}} 
[[Laurent Puigségur]]{{•w}} 
[[Daouda Karaboué]]{{•w}} 
[[Samuel Honrubia]]{{•w}} 
[[Frédéric Volle]]{{•w}} 
[[Kevynn Nyokas]]{{•w}} 
[[Grégoire Detrez]]{{•w}} 
[[Arnaud Bingo]]{{•w}} 
[[Bertrand Roiné]]{{•w}} 
[[Sébastien Ostertag]]{{•w}} 
[[Alain Portes]]{{•w}} 
[[Daniel Costantini]]{{•w}} 
[[Denis Lathoud]]{{•w}} 
[[Stéphane Plantin]]{{•w}} 
[[Christian Gaudin]]{{•w}} 
[[Philippe Gardent]]{{•w}} 
[[Patrice Canayer]]{{•w}} 
[[Pascal Mahé]]{{•w}} 
[[Cédric Paty]]{{•w}} 
[[Sylvain Nouet]]{{•w}} 
[[Thimothey N'Guessan]]{{•w}} 
[[Valentin Porte]]{{•w}} 
[[Igor Anić]]{{•w}} 
[[Vincent Gérard]]{{•w}} 
[[Olivier Nyokas]]{{•w}} 
[[Ludovic Fabregas]]{{•w}} 
[[Benoît Kounkoud]]{{•w}} 
[[Théo Derot]]{{•w}} 
[[Nedim Remili]]{{•w}}
[[Adrien Dipanda]]{{•w}}
[[Dika Mem]]{{•w}}
[[Raphaël Caucheteux]]{{•w}}
[[Melvyn Richardson]]{{•w}}
[[Hugo Descat]]{{•w}}
[[Guéric Kervadec]]{{•w}}
[[Philippe Debureau]]{{•w}}
[[Nicolas Tournat]]{{•w}}
[[Yann Genty]]{{•w}}
[[Romain Lagarde]]{{•w}} 
[[Dylan Nahi]]{{•w}} 
[[Aymeric Minne]]{{•w}}
[[Yanis Lenne]]{{•w}}
[[Thibaut Briet]]{{•w}}
[[Elohim Prandi]]{{•w}}
[[Rémi Desbonnet]]{{•w}}
[[Samir Bellahcene]]{{•w}}
[[Karl Konan]]{{•w}}
[[Charles Bolzinger]]
{{nowrap end}}

}}


| group2 =  Afrika
| list2 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|ALŽ}} [[Salah Bouchekriou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Salim Nedjel Hammou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Messaoud Berkous]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Hassan Mustafa]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Husein Zaki]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed al-Ahmar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jahia Omar]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ali Zein]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Ibrahim al-Masri]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Jehia al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Seif al-Dera]]{{•w}}
{{flagicon|COD}} [[Gauthier Mvumbi]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wael Jallouz]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Issam Tej]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wissem Hmam]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Amine Bannour]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Islem Jbeli]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Leandro Semedo]]{{•w}}
{{flagicon|ZEL}} [[Délcio Pina]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = 
{{nowrap begin}}
{{flagicon|AUS}} [[Bevan Calvert]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Ognjen Matić]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Taip Ramadani]]{{•w}} 
{{flagicon|BHR}} [[Husein al-Sajad]]{{•w}}
{{flagicon|JAP}} [[Jin Watanabe (rukometaš)|Jin Watanabe]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kyung-Shin Yoon]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Jae-Won Kang]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Ahmad Madadi]]{{•w}}
{{flagicon|KUV}} [[Seif al-Davani]]
{{nowrap end}}

| group4 =  Amerike
| list4 = 
{{nowrap begin}} 
{{flagicon|ARG}} [[Eduardo Gallardo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Diego Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Pablo Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Sebastián Simonet]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[James Parker (rukometaš)|James Parker]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leonel Maciel]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Thiagus dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Jean-Pierre Dupoux]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Haniel Langaro]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rudolph Hackbarth]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Rodrigo Salinas Muñoz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Erwin Feuchtmann]]{{•w}}
{{flagicon|ČIL}} [[Esteban Salinas]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Rafael Capote]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Rolando Uríos]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Carlos Pérez (rukometaš)|Carlos Pérez]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Roberto Julián Duranona]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Julio Fis]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Frankis Marzo]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Ian Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Patrick Hüter]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Gary Hines]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Samuel Hoddersen]]
{{nowrap end}}

}}
{{Navbox
| name = Korisnik:Edgar Allan Poe/Doprinosi
| titlestyle = background-color:#AAD0FF; color:black; text-align:center; border:1px solid silver;
| title = Doprinosi o nogometašima 
| groupstyle = background-color:#AAD0FF; text-align:center; border:1px solid silver;
| listclass = hlist

| group1 = Europa
| list1 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Armando Sadiku]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Klaus Gjasula]]{{•w}}  
{{flagicon|ALB}} [[Qazim Laçi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALB}} [[Nedim Bajrami]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Alessandro Schöpf]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Aleksandar Dragović]]{{•w}} 
{{flagicon|AUT}} [[Stefan Lainer]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Michael Gregoritsch]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Christoph Baumgartner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Saša Kalajdžić]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Maximilian Wöber]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Gernot Trauner]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Alex Manninger]]{{•w}}
{{flagicon|AUT}} [[Romano Schmid]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Kevin De Bruyne]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Marouane Fellaini]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Romelu Lukaku]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Dries Mertens]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Divock Origi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Jan Vertonghen]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Axel Witsel]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Radja Nainggolan]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Toby Alderweireld]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Yannick Carrasco]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Eden Hazard]]{{•w}} 
{{flagicon|BEL}} [[Adnan Januzaj]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Nacer Chadli]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thomas Meunier]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thibaut Courtois]]{{•w}}
{{flagicon|BEL}} [[Thorgan Hazard]]{{•w}}
{{flagicon|BUG}} [[Dimitar Berbatov]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Mirko Vučinić]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Predrag Mijatović]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Boban Bajković]]{{•w}} 
{{flagicon|CG}} [[Dragoslav Jevrić]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Oldřich Nejedlý]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Antonín Panenka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Josef Masopust]]{{•w}} 
{{flagicon|ČSSR}} [[Ivo Viktor]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Václav Pilař]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Jiráček]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Laštůvka]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Hübschman]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Petr Čech]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Rosický]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Jan Koller]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Karel Poborský]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Necid]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Milan Škoda]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Patrik Schick]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Tomáš Holeš]]{{•w}} 
{{flagicon|ČEŠ}} [[Robin Hranáč]]{{•w}}
{{flagicon|ČEŠ}} [[Lukáš Provod]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicklas Bendtner]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Michael Krohn-Dehli]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Yussuf Poulsen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Christian Eriksen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Simon Kjær]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mathias Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Nicolai Jørgensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Lasse Schöne]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Pierre-Emile Højbjerg]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Mikkel Damsgaard]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Andreas Christensen]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Joakim Mæhle]]{{•w}} 
{{flagicon|DAN}} [[Kasper Dolberg]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Martin Braithwaite]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Thomas Delaney]]{{•w}}
{{flagicon|DAN}} [[Morten Hjulmand]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bobby Charlton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Kevin Keegan]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Paul Ince]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Lineker]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Geoff Hurst]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gordon Banks]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Peter Shilton]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[David Seaman]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Glen Johnson]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Danny Welbeck]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Theo Walcott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[John Terry]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Steven Gerrard]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Gary Neville]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Owen Hargreaves]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Young]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Ashley Cole]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Joleon Lescott]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Wayne Rooney]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Sol Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Daniel Sturridge]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Raheem Sterling]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Luke Shaw]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Eric Dier]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jamie Vardy]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jack Grealish]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Marcus Rashford]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Harry Kane]]{{•w}} 
{{flagicon|ENG}} [[Jesse Lingard]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Kieran Trippier]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jordan Henderson]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Harry Maguire]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Dele Alli]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Jude Bellingham]]{{•w}}
{{flagicon|ENG}} [[Bukayo Saka]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Andres Oper]]{{•w}}
{{flagicon|EST}} [[Martin Reim]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Joel Pohjanpalo]]{{•w}}
{{flagicon|FIN}} [[Lukáš Hrádecký]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Lilian Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcus Thuram]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrick Vieira]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Thierry Henry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alou Diarra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Claude Makélélé]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Florent Malouda]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Vikash Dhorasoo]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Kopa]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Marcel Desailly]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Luis Fernández]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Aimé Jacquet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Nicolas Anelka]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jean Vincent (fudbaler)|Jean Vincent]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Hugo Lloris]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[David Trézéguet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Raymond Domenech]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Samir Nasri]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Jérémy Ménez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Yohan Cabaye]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Éric Abidal]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Olivier Giroud]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Blaise Matuidi]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Paul Pogba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Moussa Sissoko]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kingsley Coman]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Antoine Griezmann]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Kylian Mbappé]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Benjamin Pavard]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Raphaël Varane]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Samuel Umtiti]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Presnel Kimpembe]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Adrien Rabiot]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Aurélien Tchouaméni]]{{•w}}
{{flagicon|FRA}} [[Théo Hernandez]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Randal Kolo Muani]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Willy Sagnol]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Bradley Barcola]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[William Saliba]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Mike Maignan]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Youssouf Fofana (francuski fudbaler)|Youssouf Fofana]]{{•w}} 
{{flagicon|FRA}} [[Ousmane Dembélé]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Sokratis Papastatopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Jorgos Karagunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Kostas Fortunis]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Teofanis Gekas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Andreas Samaris]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Konstantinos Mitroglu]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[Lazaros Hristodulopulos]]{{•w}} 
{{flagicon|GRČ}} [[José Holebas]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Georges Mikautadze]]{{•w}} 
{{flagicon|GRU}} [[Giorgi Mamardašvili]]{{•w}}
{{flagicon|IRS}} [[Sean St Ledger]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Ciaran Clark]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Wes Hoolahan]]{{•w}} 
{{flagicon|IRS}} [[Robbie Brady]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Gylfi Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Bjarnason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Birkir Már Sævarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Jón Daði Böðvarsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Arnór Ingvi Traustason]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Kolbeinn Sigþórsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Ragnar Sigurðsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ISL}} [[Alfreð Finnbogason]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Buffon]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Cassano]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Mario Balotelli]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Montolivo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Nocerino]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Diamanti]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Roberto Di Matteo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Antonio Di Natale]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Pirlo]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Claudio Marchisio]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Graziano Pellè]]{{•w}} 
{{flagicon|ITA}} [[Emanuele Giaccherini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Éder (italijanski fudbaler)|Éder]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Giorgio Chiellini]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Bonucci]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Barzagli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Marco Parolo]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Lorenzo Insigne]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia De Sciglio]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Simone Zaza]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Darmian]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Manuel Locatelli]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Matteo Pessina]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Chiesa]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Andrea Belotti]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Jorge Luiz Frello Filho|Jorginho]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Federico Bernardeschi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Domenico Berardi]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Gianluigi Donnarumma]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Leonardo Spinazzola]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Alessandro Bastoni]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Riccardo Calafiori]]{{•w}}
{{flagicon|ITA}} [[Mattia Zaccagni]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Gábor Király]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Stieber]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Ádám Szalai]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Balázs Dzsudzsák]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Zoltán Gera]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Attila Fiola]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[András Schäfer]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Barnabás Varga]]{{•w}}
{{flagicon|MAĐ}} [[Kevin Csoboth]]{{•w}}
{{flagicon|MAK}} [[Ivan Tričkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Edwin van der Sar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Dirk Kuijt]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ruud van Nistelrooij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Marco van Basten]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Wesley Sneijder]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Giovanni van Bronckhorst]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Robin van Persie]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Bert van Marwijk]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jetro Willems]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Arjen Robben]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Stefan de Vrij]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Jasper Cillessen]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Memphis Depay]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Leroy Fer]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Klaas-Jan Huntelaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Ron Vlaar]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Daley Blind]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Steven Berghuis]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Teun Koopmeiners]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Luuk de Jong]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Georginio Wijnaldum]]{{•w}} 
{{flagicon|NIZ}} [[Patrick Kluivert]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Maarten Stekelenburg]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Wout Weghorst]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Denzel Dumfries]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Cody Gakpo]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Davy Klaassen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Donyell Malen]]{{•w}}
{{flagicon|NIZ}} [[Xavi Simons]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Miroslav Klose]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jens Lehmann]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Michael Ballack]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Sami Khedira]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marco Reus]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Arne Friedrich]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Philipp Lahm]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Marko Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Lukas Podolski]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jürgen Klopp]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mario Gómez]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Manuel Neuer]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} {{nowrap|[[Bastian Schweinsteiger]]}}{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Thomas Müller]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Mats Hummels]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[André Schürrle]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Joachim Löw]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Shkodran Mustafi]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Jérôme Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|NJE}} [[Julian Draxler]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Joshua Kimmich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jonas Hector]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robin Gosens]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Leon Goretzka]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Youssoufa Moukoko]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Niclas Füllkrug]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Florian Wirtz]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Jamal Musiala]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Robert Andrich]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Antonio Rüdiger]]{{•w}}
{{flagicon|NJE}} [[Emre Can]]{{•w}}
{{flagicon|POLJ}} [[Bartosz Bosacki]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Łukasz Fabiański]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Artur Boruc]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Tomasz Kuszczak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Mariusz Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Giza]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Ireneusz Jeleń]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jakub Błaszczykowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Włodzimierz Smolarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Robert Lewandowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Arkadiusz Milik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kamil Glik]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Grzegorz Krychowiak]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Thiago Cionek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Jan Bednarek]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Karol Linetty]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Piotr Zieliński]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Kacper Kozłowski (fudbaler)|Kacper Kozłowski]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Adam Buksa]]{{•w}} 
{{flagicon|POLJ}} [[Krzysztof Piątek]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Képler Laveran Lima Ferreira|Pepe]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[José Mourinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Luís Figo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Cristiano Ronaldo]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Silvestre Varela]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Hélder Postiga]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[João Moutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Bruno Alves]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Renato Sanches]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Quaresma]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Éder (portugalski fudbaler)|Éder]]{{•w}} 
{{flagicon|POR}} [[Rui Patrício]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Raphaël Guerreiro]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Diogo Jota]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Ricardo Horta]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Gonçalo Ramos]]{{•w}}
{{flagicon|POR}} [[Francisco Conceição]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Mircea Lucescu]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Raţ]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Ciprian Marica]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Bogdan Stancu]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Vlad Chiricheș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Răzvan Marin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUM}} [[Denis Drăguș]]{{•w}}
{{flagicon|RUM}} [[Nicolae Stanciu (fudbaler, rođen 1993.)|Nicolae Stanciu]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Roman Pavljučenko]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Konstantin Zirjanov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Andrej Aršavin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Dmitri Torbinski]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Alan Dzagojev]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Roman Širokov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Kokorin]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Aleksandar Keržakov]]{{•w}} 
{{flagicon|RUS}} [[Vasilij Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Berezucki]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Sergej Ignaševič]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Glušakov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Denis Čerišev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Artem Dzjuba]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Fjodor Smolov]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Mário Fernandes (fudbaler)|Mário Fernandes]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Daler Kuzjajev]]{{•w}}
{{flagicon|RUS}} [[Aleksej Mirančuk]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Gareth McAuley]]{{•w}}
{{flagicon|SJI}} [[Niall McGinn]]{{•w}}
{{flagicon|SMK}} [[Ezđan Alioski]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Ondrej Duda]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Vladimír Weiss (fudbaler rođen 1989.)|Vladimír Weiss III]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Marek Hamšík]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Martin Dúbravka]]{{•w}} 
{{flagicon|SLK}} [[Juraj Kucka]]{{•w}}
{{flagicon|SLK}} [[Ivan Schranz]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Erik Janža]]{{•w}}
{{flagicon|SLO}} [[Josip Iličić]]{{•w}}  
{{flagicon|SLO}} [[Jure Balkovec]]{{•w}}    
{{flagicon|SRB}} [[Milan Jovanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Marko Pantelić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Miloš Krasić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Zdravko Kuzmanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vladan Lukić]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Ilija Petković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Filip Kasalica]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Branislav Ivanović]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Boško Janković]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Vlada Avramov]]{{•w}} 
{{flagicon|SRB}} [[Aleksandar Mitrović (fudbaler)|Aleksandar Mitrović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Callum McGregor]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠKO}} [[Ryan Porteous]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Juan Gutiérrez Moreno|Juanito]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David de Gea]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Cesc Fàbregas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Javier Clemente]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[David Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jesús Navas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Xabi Alonso]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Piqué]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Sergio Ramos]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Jordi Alba]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Álvaro Morata]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nolito]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Nacho (fudbaler rođen 1990.)|Nacho]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Diego Costa]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Iago Aspas]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Isco]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Koke (fudbaler rođen 1992.)|Koke]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[José Antonio Reyes]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Gerard Moreno (fudbaler)|Gerard Moreno]]{{•w}}
{{flagicon|ŠPA}} [[Aymeric Laporte]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pablo Sarabia]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Ferran Torres]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Pedri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Oyarzabal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Rodri (fudbaler, rođen 1996.)|Rodri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Marco Asensio]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Carlos Soler (fudbaler)|Carlos Soler]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Fabián Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Lamine Yamal]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Nico Williams]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠPA}} [[Robin Le Normand]]{{•w}}  
{{flagicon|ŠPA}} [[Mikel Merino]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Viktor Claesson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Isaksson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Olof Mellberg]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Sebastian Larsson]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Andreas Granqvist]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVE}} [[Ola Toivonen]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Ludwig Augustinsson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Emil Forsberg]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVE}} [[Sven-Göran Eriksson]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Blerim Džemaili]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ludovic Magnin]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Admir Mehmedi]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Haris Seferović]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Granit Xhaka]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Xherdan Shaqiri]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Breel Embolo]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Fabian Schär]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Stephan Lichtsteiner]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Ricardo Rodríguez (fudbaler)|Ricardo Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Steven Zuber]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Josip Drmić]]{{•w}} 
{{flagicon|ŠVI}} [[Yann Sommer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Manuel Akanji]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Ruben Vargas]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Denis Zakaria]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Remo Freuler]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Michel Aebischer]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Kwadwo Duah]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Dan Ndoye]]{{•w}}
{{flagicon|ŠVI}} [[Zeki Amdouni]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Nihat Kahveci]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Semih Şentürk]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Volkan Demirel]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Uğur Boral]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Hamit Altıntop]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Emre Mor]]{{•w}} 
{{flagicon|TUR}} [[Ozan Tufan]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Burak Yılmaz]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Merih Demiral]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Çağlar Söyüncü]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Ahmet Yılmaz Çalık]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Halil Dervişoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[İrfan Kahveci]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Kerem Aktürkoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Mert Müldür]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Samet Akaydin]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Hakan Çalhanoğlu]]{{•w}}
{{flagicon|TUR}} [[Cenk Tosun]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Ševčenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Pjatov]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksandr Šovkovski]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Bohdan Šust]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Vorobjej]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Anatolij Timoščuk]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleh Husjev]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Maksim Kalinjičenko]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Oleksij Bjelik]]{{•w}} 
{{flagicon|UKR}} [[Vjačeslav Ševčuk]]{{•w}}  
{{flagicon|UKR}} [[Andrij Jarmolenko]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Roman Jaremčuk]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Ruslan Malinovskij]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Artem Dovbik]]{{•w}}
{{flagicon|UKR}} [[Mikola Šaparenko]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Hal Robson-Kanu]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Neil Taylor (fudbaler)|Neil Taylor]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Ashley Williams (fudbaler)|Ashley Williams]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Sam Vokes]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Joe Allen (fudbaler rođen 1990.)|Joe Allen]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Kieffer Moore]]{{•w}}
{{flagicon|WAL}} [[Connor Roberts (fudbaler, rođen 1995.)|Connor Roberts]]
{{nowrap end}}

| group2 = Afrika
| list2 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|ANG}} [[Luís Oliveira Gonçalves]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Flávio da Silva Amado|Flávio]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Akwá]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Manucho]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Nando Rafael]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Rui Marques]]{{•w}} 
{{flagicon|ANG}} [[Gilberto (angolski fudbaler)|Gilberto]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Abdelmoumene Djabou]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Islam Slimani]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Yacine Brahimi]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Sofiane Feghouli]]{{•w}} 
{{flagicon|ALŽ}} [[Rafik Halliche]]{{•w}} 
{{flagicon|BEN}} [[Stéphane Sessègnon]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Moussa Latoundji]]{{•w}}
{{flagicon|BEN}} [[Oumar Tchomogo]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Mohamed Salah]]{{•w}} 
{{flagicon|EGI}} [[Ahmed Fathi]]{{•w}}
{{flagicon|EGI}} [[Essam al-Hadari]]{{•w}}
{{flagicon|Zlatna Obala}} [[Arthur Wharton]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sammy Adjei]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Samuel Kuffour]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Stephen Appiah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Kevin-Prince Boateng]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Emmanuel Frimpong]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Tony Yeboah]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Abedi Pele]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Asamoah Gyan]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Sulley Muntari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Richard Kingson]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[André Ayew]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[John Boye]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Osman Bukari]]{{•w}} 
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Kudus]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Mohammed Salisu]]{{•w}}
{{flagicon|GAN}} [[Iñaki Williams]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Joël Matip]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Roger Milla]]{{•w}} 
{{flagicon|CMR}} [[Jean-Charles Castelletto]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Eric Maxim Choupo-Moting]]{{•w}}
{{flagicon|CMR}} [[Vincent Aboubakar]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Aziz Bouhaddouz]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Khalid Boutaïb]]{{•w}} 
{{flagicon|MAR}} [[Youssef En-Nesyri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Nayef Aguerd]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Hakim Ziyech]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Romain Saïss]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Zakaria Aboukhlal]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Badr Benoun]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Abdelhamid Sabiri]]{{•w}}
{{flagicon|MAR}} [[Achraf Dari]]{{•w}}
{{flagicon|Nigerija}} [[Joseph Yobo]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Ahmed Musa]]{{•w}} 
{{flagicon|Nigerija}} [[Victor Moses]]{{•w}} 
{{flagicon|NGA}} [[Oghenekaro Etebo]]{{•w}}
{{flagicon|CIV}} [[Didier Drogba]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Wilfried Bony]]{{•w}} 
{{flagicon|CIV}} [[Gervinho]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Ibrahima Gueye]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[M'Baye Niang]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Sadio Mané]]{{•w}} 
{{flagicon|SEN}} [[Moussa Wagué]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Kalidou Koulibaly]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Famara Diédhiou]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Boulaye Dia]]{{•w}}
{{flagicon|SEN}} [[Bamba Dieng]]{{•w}}
{{flagicon|TOG}} [[Kossi Agassa]]{{•w}} 
{{flagicon|TOG}} [[Alaixys Romao]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Ferjani Sassi]]{{•w}} 
{{flagicon|TUN}} [[Yassine Meriah]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Wahbi Khazri]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Dylan Bronn]]{{•w}}
{{flagicon|TUN}} [[Fakhreddine Ben Youssef]]
{{nowrap end}}

| group3 = Azija i Oceanija
| list3 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|AUS}} [[Tim Cahill]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Schwarzer]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Archie Thompson]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Harry Kewell]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mile Jedinak]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Mark Bresciano]]{{•w}} 
{{flagicon|AUS}} [[Aziz Behich]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Daniel Arzani]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Craig Goodwin]]{{•w}}
{{flagicon|AUS}} [[Mathew Leckie]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Roy Krishna]]{{•w}}
{{flagicon|FIJ}} [[Esala Masi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Reza Gučan-Nežad]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Mehdi Taremi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Karim Ansarifard]]{{•w}} 
{{flagicon|IRN}} [[Ruzbeh Češmi]]{{•w}}
{{flagicon|IRN}} [[Ramin Rezaijan]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Hidetoshi Nakata]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Keisuke Honda]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Shinji Okazaki]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Ao Tanaka]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Kaoru Mitoma]]{{•w}} 
{{flagicon|JAP}} [[Daizen Maeda]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Koo Ja-cheol]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Lee Keun-ho]]{{•w}} 
{{flagicon|JKO}} [[Son Heung-min]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hong Myeong-bo]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Kim Young-gwon]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Jo Gyu-seong]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Hwang Hui-chan]]{{•w}}
{{flagicon|JKO}} [[Baek Seung-ho]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Sād al-Šēb]]{{•w}}
{{flagicon|KAT}} [[Mohammed Muntari]]{{•w}}
{{flagicon|NZL}} [[Shane Smeltz]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salman al-Faradž]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Fahad al-Muvalad]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Salem al-Davsari]]{{•w}}
{{flagicon|SAU}} [[Saleh al-Šehri]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ji Yun-Nam]]{{•w}} 
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Pak Sŭng-jin]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Ri Dong-un]]{{•w}}
{{flagicon|Sjeverna Koreja}} [[Yang Sŭng-kuk]]
{{nowrap end}}

| group4 = Amerike
| list4 = {{nowrap begin}} 
{{flagicon|HON}} [[Noel Valladares]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Carlo Costly]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[Maynor Figueroa]]{{•w}} 
{{flagicon|HON}} [[José Cardona]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Porfirio Armando Betancourt]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Gilberto Yearwood]]{{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Wilson Palacios]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Milton Palacios]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Jerry Palacios]] {{•w}}
{{flagicon|HON}} [[Johnny Palacios]] {{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Alphonso Davies]] {{•w}}
{{flagicon|KAN}} [[Atiba Hutchinson]] {{•w}}
{{flagicon|Kostarika}} [[Paulo Wanchope]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Joel Campbell]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Walter Centeno]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Rolando Fonseca]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Óscar Duarte]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Marco Ureña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Bryan Ruiz]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Celso Borges]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Giancarlo González]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Christian Bolaños]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Michael Umaña]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Kendall Waston]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Yeltsin Tejeda]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Keysher Fuller]]{{•w}} 
{{flagicon|Kostarika}} [[Juan Pablo Vargas]]{{•w}} 
{{flagicon|KUB}} [[Tomás Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[José Magriñá]]{{•w}}
{{flagicon|KUB}} [[Héctor Socorro]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Oribe Peralta]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Rafael Márquez]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Andrés Guardado]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Javier Hernández Balcázar|Javier Hernández]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Giovani dos Santos]]{{•w}} 
{{flagicon|MEX}} [[Hirving Lozano]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Edson Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Henry Martín]]{{•w}}
{{flagicon|MEX}} [[Luis Chávez (fudbaler)|Luis Chávez]]{{•w}}
{{flagicon|PAN}} [[Felipe Baloy]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Clint Dempsey]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[John Anthony Brooks|John Brooks]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Jermaine Jones]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Julian Green]]{{•w}} 
{{flagicon|SAD}} [[Timothy Weah]]{{•w}}
{{flagicon|SAD}} [[Haji Wright]]{{•w}}
{{flagicon|TIT}} [[Dwight Yorke]] 

{{flagicon|ARG}} [[Diego Maradona]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Marcos Rojo]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Ezequiel Garay]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Gabriel Mercado]]{{•w}} 
{{flagicon|ARG}} [[Enzo Fernández (fudbaler, rođen 2001.)|Enzo Fernández]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Alexis Mac Allister]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Julián Álvarez (fudbaler)|Julián Álvarez]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Nahuel Molina]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Gonzalo Montiel]]{{•w}}
{{flagicon|ARG}} [[Leandro Paredes]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Dida]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Adriano]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Kaká]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pelé]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marcelo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Oscar (fudbaler rođen 1991)|Oscar]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[David Luiz]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Fernandinho (fudbaler)|Fernandinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Thiago Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Willian Borges da Silva|Willian]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Hulk (fudbaler)|Hulk]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Zico]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leônidas da Silva]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Philippe Coutinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Paulinho]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Renato Augusto]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Richarlison]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Lucas Paquetá]]{{•w}}
{{flagicon|BRA}} [[Rodrygo]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Pedro (fudbaler, rođen 1997.)|Pedro]]{{•w}} 
{{flagicon|BRA}} [[Marquinhos]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Alexis Sánchez]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jean Beausejour]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Jorge Valdívia]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Charles Aránguiz]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Mauricio Pinilla]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Gonzalo Jara]]{{•w}} 
{{flagicon|ČIL}} [[Marcelo Díaz]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Enner Valencia]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Hernán Galíndez]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Piero Hincapié]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Jeremy Sarmiento]]{{•w}} 
{{flagicon|EKV}} [[Moisés Caicedo]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Mario Yepes]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Pablo Armero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Teófilo Gutiérrez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[James Rodríguez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Guillermo Cuadrado|Juan Cuadrado]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Jackson Martínez]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Juan Fernando Quintero|Juan Quintero]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Sánchez Moreno|Carlos Sánchez]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Faryd Mondragón]]{{•w}} 
{{flagicon|KOL}} [[Yerry Mina]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Carlos Bacca]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Mateus Uribe]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Luis Muriel]]{{•w}}
{{flagicon|KOL}} [[Radamel Falcao]]{{•w}}
{{flagicon|PAR}} [[José Luis Chilavert]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Christian Cueva]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[André Carrillo]]{{•w}} 
{{flagicon|PER}} [[Paolo Guerrero]]{{•w}}
{{flagicon|PER}} [[Teófilo Cubillas]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[Humphrey Mijnals]]{{•w}}
{{flagicon|SUR}} [[André Kamperveen]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Maximiliano Pereira|Maxi Pereira]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[José María Giménez]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Pedro Rocha]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Giorgian de Arrascaeta]]{{•w}}
{{flagicon|URU}} [[Álvaro Recoba]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Juan Arango]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Rafael Dudamel]]{{•w}}
{{flagicon|VEN}} [[Salomón Rondón]]
{{nowrap end}}

}}</text>
      <sha1>k5qes3ks3ifow2yn22ab7awf1mcqqip</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1285.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223687</id>
    <revision>
      <id>42581321</id>
      <parentid>42581240</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:39:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <origin>42581321</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7009" sha1="b7ycjzm29xudlwkqaea3slzek0la51g" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1285}}
{{commonscat|1285}}

== Događaji ==
=== Januar/Siječanj &amp;ndash; Mart/Ožujak ===
* ca. 1. 1. - Tatari i kumanske izbeglice upadaju u Ugarsku, pustoše do Pešte i šipuške županije. Kralj Ladislav će kasnije ipak ugađati Kumanima.&lt;ref&gt;Klaić, 263&lt;/ref&gt; Invaziju su izveli [[Nogaj]] i [[Talabuga]] iz [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], imali su velikih gubitaka od snega.
* [[6. 1.]] - Sinoda u [[Łęczyca|Łęczyci]]: nadbisku [[Gniezno|Gniezna]] Jakub Świnka naređuje svećenicima u svojoj nadbiskupiji da propovjedi drže na [[Poljski jezik|poljskom]] a ne njemačkom.
* [[7. 1.]] - U [[Foggia|Foggi]] je umro [[Karlo I Anžujski]], kralj Sicilije, tj. Napulja. Pošto je njegov naslednik [[Carlo II, kralj Napulja|Karlo II]] u aragonskom zarobljeništvu na Siciliji (do 1288), pokojni kralj je odredio nećaka Roberta II, grofa od Artois, za regenta maloletnom unuku [[Karlo Martel (Anžuvinac)|Karlu Martelu]], koji je generalni vikar.
* [[27. 1.]] - Mongolske invazije Vijetnama: mongolske snage invadiraju [[Dai Viet]]a na severu današnje zemlje (od prošle godine se nalaze u [[Champa|Čampi]], u centralnom delu).
* početkom godine - Mađari su slali vojsku protiv [[Drman i Kudelin|Drmana i Kudelina]], koji drže Braničevo i odatle pljačkaju okolinu.&lt;ref&gt;[https://rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/3_5_l.html Srbija kao glavna balkanska država]. rastko.rs&lt;/ref&gt;

* februar - avgust - Crkveni sabor u Carigradu, u palati Vlaherna: i formalno je osuđena Lionska unija iz 1274, tj. bivši patrijarh [[Jovan XI Carigradski|Jovan XI]].

* [[9. 3.]] - Bitka na reci Beas, na severozapadu Indije: odbijena je invazija [[Čagatajski kanat|čagatajskih]] Mongola iz Srednje Azije na Delhijski mamelučki sultanat, ali poginuo je Muhamed Khan, sin sultana [[Balban]]a.
* [[28. 3.]] (Uskršnja srijeda) - Papa [[Martin IV]] je umro u [[Perugia|Perugi]].

=== April/Travanj &amp;ndash; Jun/Lipanj ===
* [[2. 4.]] - Giacomo Savelli je u prvom krugu jednoglasno izabran za papu, pod imenom [[Honorije IV]] (do 1287, okrunjen je u Rimu na Duhove 20. 5.). Nastavlja profrancusku politiku, ali blaže nego raniji papa.

* [[10. 5.]] - [[Aragonski križarski rat]]: francuski kralj Filip III ušao u [[Grofovija Roussillon|grofoviju Roussillon]]
* maj - septembar? - Marinidski sultan je opsedao kastiljski [[Jerez de la Frontera]] i pustošio okolinu.
* [[20. 5.]] - Umro je [[Ivan I.,kralj Cipra]] i nominalni kralj Jeruzalema. Nasljeđuje ga brat [[Henrik II., kralj Cipra|Henrik II]] (do 1324). Od Jeruzalemske kraljevine ostali su Tir i Bejrut, a u Akri je anžujski zamjenik.
* [[23. 5.]] - Hospitaleri u zamku Margat, blizu [[Banijas]]a u Siriji, predali su se nakon 38 dana opsade. Mamelučki sultan [[Qalawun]] je tu postavio garnizon. U ovo vreme je primorao Bohemonda VII od Tripolija da uništi preostale fortifikacije Marakleje.
* [[25. 5.]] - Aragonski križarski rat: francuske snage masakrirale ljude koji su se sklonile u katedralu u [[Elne|Elni]].

* [[15. 6.]] - Vizantijsko-mletački ugovor: mir (Venecija je od 1281. pomagala Karla Anžujskog), Mleci imaju pravo na četvrti u Carigradu i Solunu i trgovinu na Crnom moru. Andronik II zatim raspušta mornaricu, sa katastrofalnim dugoročnim posledicama (ponovo će zaratiti 1296).
* jun? - [[Karlo Valois]], sin francuskog kralja Filipa III, krunisan je od kardinalovog legata u zamku Llers za aragonskog kralja - pošto nije bilo fizičke krune, legat je upotrebio svoj šešir, pa su Karla zvali &quot;Kralj šešira&quot;.
* [[19. 6.]] - Umro je etiopski car [[Jekuno Amlak]], osnivač [[Salomonska dinastija|Salomonske dinastije]]; nasljeđuje ga sin Jagbe'u Sejon]] (do 1294). 
* [[24. 6.]] - Mongolska invazija Vijetnama, [[Dai Viet]]a na severu: Mongoli su poraženi u Bici kod Chương Dươnga, blizu Hanoja, na [[Crvena rijeka (Azija)|Crvenoj rijeci]], poginuo je njihov komandant Sogetu (sledeća invazija dolazi 1287).

=== Jul/Srpanj &amp;ndash; Septembar/Rujan ===
* [[29. 7.]] - Ciparski kralj Henrik II uzima Akru Anžujcima, u Tiru je 15. 8. okrunjen za kralja Jeruzalema, što je posljednja takva krunidba (Akra je izgubljena 1291). 

* [[16. 8.]] - Umro je grof [[Filip I Savojski]], nasleđuje ga sinovac [[Amadeo V Savojski|Amadeo V]] prozvan Veliki (do 1323).

* [[4. 9.]] - [[Aragonski križarski rat]], pomorska Bitka kod Les Formigues: sicilijansko-aragonska flota Rogera de Laurije je pobedila franko-đenovsku ispred Katalonije.
* [[7. 9.]] - Francuzi su zauzeli [[Girona|Gironu]] nakon opsade. Ali, francuska vojska je zahvaćena dizenterijom, ubrzo se povlači.
* 30. 9. - 1. 10. - Bitka na Col de Panissars: pošto je dogovoren prolazak francuske kraljevske porodice, Aragonci masakriraju francuske vojnike na pirinejskom prevoju.

=== Oktobar/Listopad &amp;ndash; Decembar/Prosinac ===
* [[5. 10.]] - Francuski kralj [[Philippe III od Francuske|Philippe III]] Smjeli umro je od dizenterije u [[Perpignan]]u; nasljeđuje ga [[Philippe IV od Francuske|Philippe IV]] Lijepi (do 1314). Prošlogodišnjim brakom sa [[Jeanne od Navarrre]], dobio je [[Grofovija Champagne|grofoviju Champagne]] i personalnu uniju sa [[Kraljevina Navara|Navarom]].

* [[11. 11.]] - Umro je [[Pedro III od Aragona|Pedro III]], kralj Aragona, Valencije i Sicilije, grof Barcelone. U Aragonu ga nasleđuje stariji sin [[Alfonso III od Aragona|Alfonso III]] (do 1291) a na Siciliji mlađi [[Jaime II od Aragona|Jaime II]] (do 1295, nasleđuje starijeg brata 1291-1327).
** Alfonso je iste godine zaratio sa stricem [[Jaime II od Mallorce|Jaimeom II od Mallorce]] i uzeo mu [[Mallorca|Mallorcu]].

=== Kroz godinu ===
* [[Nogaj]]ski Tatari su upali u Bugarsku, Ugarsku i srpske zemlje; početak raspadanja Bugarske.&lt;ref&gt;''Istorija s. n. I'', 442&lt;/ref&gt;
* U Brskovu podignuta dominikanska crkva sv. Marije.
* Egipatski sultan Qalawun je završio [[Qalawunov kompleks]] bolnice, medrese, mauzoleja i džamije u [[Islamski Kairo|Kairu]].
* 1284/85 - [[Sirijska orijentalno-pravoslavna crkva|Sirijski pravoslavni]] manastir Mor Bar Sauma, sedište patrijarha, teško je oštećen u zemljotresu.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1285.}}
* [[9. 3.]] - [[Go-Nijō]], japanski car († [[1308]])
* [[24. 3.]] - [[Al-Nasir Muhammad]], mamelučki sultan Egipta († [[1341]])
* [[9. 4.]] - [[Ayurbarwada Buyantu Khan]], mongolski car Kine († [[1320]])
* [[6. 12.]] - [[Fernando IV od Kastilje]] († [[1312]])
* Jacques Fournier, papa [[Benedikt XII]] († [[1342]])

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1285.}}
* [[7. 1.]] - [[Karlo I Anžujski]], napuljski kralj (* 1226/27)
* [[28. 3.]] - [[Martin IV]], papa (* ca. 1210)
* [[20. 5.]] - [[Ivan I.,kralj Cipra]] (* ca. 1268)
* [[19. 6.]] - [[Jekuno Amlak]], etiopski car (* 1250-tih)
* [[16. 8.]] - [[Filip I Savojski]], grof, prethodno lionski nadbiskup (* 1207)
* [[5. 10.]] - [[Philippe III od Francuske]] (* [[1245]])
* [[11. 11.]] - [[Pedro III od Aragona]] (* ca 1239)

[[Kategorija:1285.| ]]
[[Kategorija:1280-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>b7ycjzm29xudlwkqaea3slzek0la51g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>1286.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223688</id>
    <revision>
      <id>42581341</id>
      <parentid>42374052</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T20:50:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Alekol</username>
        <id>2231</id>
      </contributor>
      <comment>dop. iz proleksis</comment>
      <origin>42581341</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1147" sha1="sa69p87ltkr8iaq08361qt4jm8p1r3w" xml:space="preserve">{{godina}}
{{godina u drugim kalendarima|1286}}
{{commonscat|1286}}

== Događaji ==
* [[19. 3.]] - Kralj [[Alexander III od Škotske]] je poginuo u noćnom putovanju. Udovica [[Jolanda de Dreux (škotska kraljica)|Jolanda de Dreux]] objavljuje da je trudna, ali izgleda da je imala pobačaj. 
** Jedini naslednik ostaje mala unuka [[Margaret od Škotske|Margareta]] (3), norveška princeza ali ona je umrla 1290. na putu u Škotsku. Zemljom do 1292. vladaju regenti, [[Škotski gvardijani]], kada je proglašen [[John Balliol]], uz uticaj [[Edward I od Engleske|Edwarda I od Engleske]].

=== Kroz godinu ===
* Prvi spomen [[Tvrđava Ostrožac|tvrđave Ostrožac]] na Uni, u posjedu [[Babonići|Babonića]].
* Gaucher V de Châtillon je prodao [[Chartres]] francuskom kralju.
* [[Königsberg]], osnovan 1255, dobio je Kulmska gradska prava.
* 1283-86 - Pogibija [[Francesca da Rimini|Francesce da Rimini]], tema umetnosti.

== Rođenja ==
{{Main|:Kategorija:Rođeni 1286.}}
*

== Smrti ==
{{Main|:Kategorija:Umrli 1286.}}
* [[19. 3.]] - [[Alexander III od Škotske]] (* [[1241]])

[[Kategorija:1286.| ]]
[[Kategorija:1280-e]]
[[Kategorija:Godine]]</text>
      <sha1>sa69p87ltkr8iaq08361qt4jm8p1r3w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu4</title>
    <ns>2</ns>
    <id>232970</id>
    <revision>
      <id>42581305</id>
      <parentid>42581270</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:08:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ekološki odnos */</comment>
      <origin>42581305</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25367" sha1="2ga5gwx8jz25o6lw3r3rk2xsc7p8rgi" xml:space="preserve">[[File:Pseudechis porphyriacus eating eggs.jpg|thumb|upright=1.35|Zmija vrste ''[[Pseudechis porphyriacus]]'' jede jaja druge zmije (''[[Dendrelaphis punctulatus]]'')]]
'''Predacija jaja''' ili '''ovivorija''' je strategija hranjenja [[mesožder]]a kod mnogih grupa [[životinja]] ('''ovivora''') u kojoj konzumiraju [[jaja]]. Budući da oplođeno jaje predstavlja kompletan [[organizam]] u jednoj fazi svog [[životni ciklus|životnog ciklusa]], jedenje jaja je oblik [[predator|predacije]], ubijanja drugog organizma radi hrane.

Predacija jaja je široko rasprostranjeno u životinjskom carstvu, uključujući [[ribe]], [[ptice]], [[zmije]], [[sisari|sisare]] i [[člankonošci|člankonošce]]. Neke vrste su specijalizirani predatori jaja, ali mnogo češće su generalisti koji uzimaju jaja kada im se ukaže prilika.

Ljudi su slučajno ili namjerno uveli predatore jaja poput [[pacov]]a u mjesta u kojima ih prethodno nije bilo, stvarajući štetu domaćim vrstama poput morskih ptica koje se gnijezde na tlu. Grabežljive ptice poput [[gavran]]a i [[galeb]]ova su se proširile, prijeteći onima koje se gnijezde na tlu, poput [[Centrocercus|tetrijeba]] i [[Sterninae|čigri]]. Mjere za kontrolu takvih predatora uključuju upotrebu otrovanih jaja-mamaca.

== Definicije ==
Ovivor ili ovivorna životinja je ona koja jede jaja, od latinskog {{lang|la|ovum}}, jaje i {{lang|la|vorare}}, proždirati.&lt;ref&gt;{{cite web |title=ovivorous (adj.) |url=https://www.etymonline.com/word/ovivorous |publisher=Online Etymology Dictionary |access-date=11 January 2022}}&lt;/ref&gt; Obligatni ovivor je životinja koja se hrani isključivo jajima.&lt;ref name=&quot;Tallamy Denno 1981&quot;/&gt; To se razlikuje od životinja koje parazitiraju na jajima, poput [[Parazitoidna osa|parazitske ose]] koja raste unutar jaja drugog insekta.&lt;ref&gt;{{cite web |title=egg parasite |url=https://www.merriam-webster.com/dictionary/egg%20parasite |publisher=Merriam-Webster |access-date=11 January 2022}}&lt;/ref&gt;

== Ekološki odnos ==
Predacija jaja je [[biološka interakcija|ekološki odnos]] u kojem životinja ([[predator]]) lovi i jede jaja druge vrste (plijen). To smanjuje [[adaptivna vrijednost|adaptivnu vrijednost]] roditelja čija se jaja love.&lt;ref name=&quot;Hanssen Erikstad 2012&quot;/&gt; 

=== Generalistički predatori jaja ===
[[File:Corvus ossifragus and egg.jpg|thumb|Generalistički i omnivorni&lt;ref&gt;{{cite book |author=Goodwin, D. |year=1983 |title=Crows of the World |publisher=Queensland University Press |isbn=0-7022-1015-3 |page=92}}&lt;/ref&gt; predatori poput ''[[Corvus ossifragus]]'' jedu jaja između mnogih drugih vrsta plijena kada imaju priliku.]]

Generalistički predatori mogu imati značajan utjecaj na ptice koje se gnijezde na tlu, poput evropskog zlatnog vivka, ''[[Pluvialis apricaria]]'': u Norveškoj je 78,2% gnijezda te vrste bilo napadnuto od strane predatora. Eksperimentalno uklanjanje dvaju predatora gnijezda i jaja, [[crvena lisica|crvene lisice]] i [[Corvus corone|crne vrane]], povećalo je postotak parova koji su izlegli mlade s oko 18% na oko 75%. Povećanje populacije među mnogim generalističkim predatorima poput [[mišar]]a, [[jazavac|jazavca]], crne vrane, [[kuna zlatica|kune zlatice]], [[gavran]]a i crvene lisice u Škotskoj doprinijelo je smanjenju broja nekoliko vrsta ptica koje se gnijezde na tlu uzimanjem jaja, mladih i gnijezdećih ženki.&lt;ref name=&quot;Ainsworth 2017&quot;&gt;{{cite book |last1=Ainsworth |first1=Gill |last2=Calladine |first2=John |last3=Martay |first3=Blaise |last4=Park |first4=Kirsty |last5=Redpath |first5=Steve |last6=Wernham |first6=Chris |last7=Wilson |first7=Mark |last8=Young |first8=Juliette |title=Understanding Predation: A review bringing together natural science and local knowledge of recent wild bird population changes and their drivers in Scotland |date=2017 |publisher=Scotland's Moorland Forum |pages=233–234 }}&lt;/ref&gt;

=== Naučena ponašanja za predaciju jaja ===
[[Corvidae|Corvids]] such as ravens are intelligent and able to develop novel [[Foraging|foraging behaviours]]. Within the 21st century, [[little raven]]s have learnt to depredate [[little penguin]] burrows to access the eggs on Phillip Island off southeastern Australia. About a quarter of the attacks were down the entrance hole (for short burrows only); the remainder were by digging a hole through the roof of the burrow. Ravens depredated 61% of monitored burrows.&lt;ref name=&quot;Ekanayake Sutherland Dann Weston 2015&quot;&gt;{{cite journal |last1=Ekanayake |first1=Kasun B. |last2=Sutherland |first2=Duncan R. |last3=Dann |first3=Peter |last4=Weston |first4=Michael A. |title=Out of sight but not out of mind: corvids prey extensively on eggs of burrow-nesting penguins |journal=Wildlife Research |volume=42 |issue=6 |year=2015|doi=10.1071/wr15108 |page=509|s2cid=86592451 }}&lt;/ref&gt;

[[File:Aasgier (48794413228) (detail).jpg|thumb|upright|[[Egyptian vulture]] using a stone to break an egg too large to pick up]]

The primatologist [[Jane Goodall]]&lt;!--, investigating tool use in chimpanzees,--&gt; noted that some birds and mammals [[Tool_use_by_non-humans|used tools]] to break eggs. [[Egyptian vulture]]s both drop small eggs to break them, and throw stones at [[ostrich egg]]s which are too large to pick up. Several species of [[mongoose]]s throw eggs at rocks, or pick eggs up and drop them on rocks.&lt;ref name=&quot;Goodall 1971&quot;&gt;{{cite book |last=Van Lawick-Goodall |first=Jane |author-link=Jane Goodall |title=Tool-using in primates and other vertebrates |series=Advances in the study of behavior |volume=3 |publisher=Academic Press |date=1971 |pages=195–249 |doi=10.1016/S0065-3454(08)60157-6 |isbn=978-0-12-004503-7 |url=https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0065345408601576}}&lt;/ref&gt;

=== Specijalistički predatori jaja ===
Some [[snake]]s specialise in egg predation, such as the Formosa kukri snake ''[[Oligodon formosanus]],&lt;ref name=&quot;Pike Clark Manica Tseng 2016&quot; /&gt;'' the marbled sea snake ''[[Aipysurus eydouxii]]'',&lt;ref name=&quot;Li Fry Kini 2005&quot; /&gt; African egg-eating snakes (''[[Dasypeltis]]'' spp.)&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite journal |last=Gans |first=Carl |date=1952 |title=The functional morphology of the egg-eating adaptations in the snake genus Dasypeltis |url=https://biostor.org/reference/194203 |journal=Zoologica |volume=37 |issue=18 |pages=209–244}}&lt;/ref&gt; and the [[Indian egg-eating snake]] ''Elachistodon westermanni''.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite journal |last=Dandge |first=P. H. |last2=Tiple |first2=A. D. |date=2016 |title=Notes on Natural History, New Distribution Records and Threats of Indian Egg Eater Snake Elachistodon westermanni Reinhardt, 1863 (Serpentes: Colubridae): Implications for Conservation |url=https://www.researchgate.net/publication/301948059_Notes_on_natural_history_new_distribution_records_and_threats_of_indian_egg_eater_snake_Elachistodon_westermanni_reinhardt_1863_Serpentes_Colubridae_Implications_for_conservation |journal=Russian Journal of Herpetology |volume=23 |issue=1 |pages=55-62 |doi=10.30906/1026-2296-2016-23-1-55-62}}&lt;/ref&gt; These snakes have various [[Adaptation|adaptations]] to their diet, such as atrophied teeth and [[venom]] glands, which are no longer needed for prey capture (though the few teeth of African egg-eating snakes are still used to help grip eggs when swallowing them).&lt;ref name=&quot;Li Fry Kini 2005&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; The marbled sea snake also has a [[Deletion (genetics)|deletion mutation]] in its [[three-finger toxin]] gene, reducing its venom toxicity by between &lt;!--NOT AN INTEGER!--&gt;50-&lt;!--fold--&gt; and 100-fold.&lt;ref name=&quot;Pike Clark Manica Tseng 2016&quot;&gt;{{cite journal |last1=Pike |first1=David A. |last2=Clark |first2=Rulon W. |last3=Manica |first3=Andrea |last4=Tseng |first4=Hui-Yun |last5=Hsu |first5=Jung-Ya |last6=Huang |first6=Wen-San |display-authors=3 |title=Surf and turf: predation by egg-eating snakes has led to the evolution of parental care in a terrestrial lizard |journal=[[Scientific Reports]] |volume=6 |issue=1 |date=26 February 2016 |article-number=22207 |doi=10.1038/srep22207 |pmc=4768160 |pmid=26915464 |bibcode=2016NatSR...622207P }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Li Fry Kini 2005&quot;&gt;{{cite journal |last1=Li |first1=Min |last2=Fry |first2=B.G. |last3=Kini |first3=R. Manjunatha |title=Eggs-Only Diet: Its Implications for the Toxin Profile Changes and Ecology of the Marbled Sea Snake (''Aipysurus eydouxii'') |journal=[[Journal of Molecular Evolution]] |volume=60 |issue=1 |year=2005 |doi=10.1007/s00239-004-0138-0 |pages=81–89 |pmid=15696370 |bibcode=2005JMolE..60...81L |s2cid=17572816 }}&lt;/ref&gt; In the African and Indian egg-eating snakes, there are hypapophyses (protrusions) on the [[Vertebra|vertebrae]] which are used to break swallowed eggs.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; 

Among invertebrates, the aquatic [[piscicolidae|piscicolid]] [[leech]] ''[[Cystobranchus virginicus]]'' is an egg predator. It may be an obligate egg-feeder, as it has not been seen feeding on an adult, but has been found in the nests of a variety of species of North American freshwater fish of the genera ''[[Campostoma]]'' and ''[[Moxostoma]]''.&lt;ref name=&quot;Light Fiumera Porter pp. 50–56&quot;&gt;{{cite journal |last1=Light |first1=Jessica E. |last2=Fiumera |first2=Anthony C. |last3=Porter |first3=Brady A. |title=Egg-feeding in the freshwater piscicolid leech Cystobranchus virginicus (Annelida, Hirudinea) |journal=[[Invertebrate Biology]] |volume=124 |issue=1 |date=2005 |doi=10.1111/j.1744-7410.2005.1241-06.x |pages=50–56}}&lt;/ref&gt; A species of [[thrips]], ''Mirothrips arbiter'', from Brazil is an obligate egg predator; it breeds in colonies of paper wasps ([[Polistinae]]); both its larvae and its adults feed on the eggs of the wasp.&lt;ref name=&quot;Cavalleri de Souza Prezoto Mound 2013&quot;&gt;{{cite journal |last1=Cavalleri |first1=Adriano |last2=de Souza |first2=André R. |last3=Prezoto |first3=Fábio |last4=Mound |first4=Laurence A. |title=Egg predation within the nests of social wasps: a new genus and species of Phlaeothripidae, and evolutionary consequences of Thysanoptera invasive behaviour |journal=Biological Journal of the Linnean Society |volume=109 |issue=2 |date=13 May 2013 |doi=10.1111/bij.12057 |pages=332–341|s2cid=86756233 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Strategije protiv predacije jaja ===
{{further|Antipredator adaptation}}

[[File:Long-tailed Skink (Mabuya longicaudata) 長尾南蜥2.jpg|thumb|left|The long-tailed skink, ''[[Eutropis longicaudata]]'', actively defends its nest against snakes.&lt;ref name=&quot;Long-tailed skink 2013&quot;/&gt;]]

[[r/K selection theory|''r''/''K'' selection theory]] implies two broad strategies for surviving predation: to reproduce so rapidly (''r''-strategists) that predators are unable to eliminate the prey; or to provide sufficient care (''K''-strategists) for a smaller number of offspring that enough of them survive to adulthood.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Verhulst |first1=P.F. |author-link=Pierre François Verhulst |year=1838 |title=Notice sur la loi que la population pursuit dans son accroissement |journal=Corresp. Math. Phys. |volume=10 |pages=113–121 |url={{Google books |plainurl=yes |id=eRNbAAAAYAAJ |page=113 }} }}&lt;/ref&gt; In the case of eggs, this means that ''r''-strategists lay large numbers of eggs, while ''K''-strategists take care to protect a smaller number of eggs. Lacebugs of the genus ''[[Corythucha]]'' are subject to egg predation by obligate egg predators like [[mirid bugs]], [[pirate bugs]], and [[thrips]], and respond to it in varying ways. ''C. solani'' mothers defend their eggs from predators, while ''C. marmorata'' buries its eggs inside leaves and distributes them in space and time.&lt;ref name=&quot;Tallamy Denno 1981&quot;&gt;{{cite book |last1=Tallamy |first1=Douglas W. |last2=Denno |first2=Robert F. |title=Proceedings in Life Sciences |chapter=Alternative Life History Patterns in Risky Environments: An Example from Lacebugs |year=1981 |isbn=978-1-4612-5943-5 |doi=10.1007/978-1-4612-5941-1_9 |pages=129–147}}&lt;/ref&gt;

[[File:Little Ringed Plover 7613.jpg|thumb|[[Little ringed plover]] at its nest; the eggs are [[camouflage]]d like the pebbles among which they are laid.]]

Bird nests are vulnerable to egg predation, especially for those such as [[Common eider|eider ducks]] which nest on the ground. In response to the robbing of eggs from eider duck nests, half the individuals started a fresh clutch of eggs in a new nest; they always avoided the area around the robbed nest.&lt;ref name=&quot;Hanssen Erikstad 2012&quot;&gt;{{cite journal |last1=Hanssen |first1=Sveinn Are |last2=Erikstad |first2=Kjell Einar |title=The long-term consequences of egg predation |journal=Behavioral Ecology |volume=24 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1093/beheco/ars198 |pages=564–569 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; 
Tree-nesting birds, too, are depredated by snakes, mammals, and birds, particularly in tropical forests. In Costa Rica, the rate of nest predation on artificial nests was greatest at intermediate altitudes (between 500 and 650 metres), with a decline in predation at higher altitudes to 2,740 metres. This may explain why many bird species migrate uphill to breed.&lt;ref name=&quot;Boyle 2008&quot;&gt;{{cite journal |last=Boyle |first=W. Alice |title=Can variation in risk of nest predation explain altitudinal migration in tropical birds? |journal=Oecologia |volume=155 |issue=2 |date=10 January 2008 |doi=10.1007/s00442-007-0897-6 |pages=397–403|pmid=18188606 |bibcode=2008Oecol.155..397B |s2cid=20813558 }}&lt;/ref&gt; Egg predation by snakes is rarely directly opposed, but the Asian long-tailed skink ''[[Eutropis longicaudata]]'' aggressively protects its eggs from the Formosa kukri snake, ''[[Oligodon formosanus]]''.&lt;ref name=&quot;Huang Pike 2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Huang |first1=W.-S. |last2=Pike |first2=D. A. |title=Does maternal care evolve through egg recognition or directed territoriality? |journal=Journal of Evolutionary Biology |volume=24 |issue=9 |date=8 June 2011 |doi=10.1111/j.1420-9101.2011.02332.x |pages=1984–1991|pmid=21649766 |s2cid=44790950 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Long-tailed skink 2013&quot;&gt;{{cite web |title=Snakes meet their match in offspring-protecting lizards |url=https://phys.org/news/2013-01-snakes-offspring-protecting-lizards.html |publisher=Phys.org |access-date=11 September 2018 |date=30 January 2013}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Huang Lin Dubey Pike pp. 429–437&quot;&gt;{{cite journal |last1=Huang |first1=Wen-San |last2=Lin |first2=Si-Min |last3=Dubey |first3=Sylvain |last4=Pike |first4=David A. |editor-last=Coulson |editor-first=Tim |title=Predation drives interpopulation differences in parental care expression |journal=Journal of Animal Ecology |volume=82 |issue=2 |date=2012 |doi=10.1111/1365-2656.12015 |pages=429–437|pmid=23237108 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

Bird eggs are coloured and patterned, seemingly primarily for [[camouflage]] to deceive the eyes of egg predators; for example, [[Eurasian curlew]]s nest among tall grasses and have eggs that are green and spotted like their background, as well as being defended by the adults; in contrast, the eggs of [[little ringed plover]]s, laid on pebbly beaches, are pale and speckled, hard to see among small stones.&lt;ref name=&quot;Stoddard Marshall Kilner 2011&quot;&gt;{{cite journal |last1=Stoddard |first1=Mary Caswell |last2=Marshall |first2=Kate L.A. |last3=Kilner |first3=Rebecca M. |title=Imperfectly Camouflaged Avian Eggs: Artefact or Adaptation? |journal=Avian Biology Research |volume=4 |issue=4 |year=2011 |doi=10.3184/175815511x13207484398647 |pages=196–213|s2cid=21749959 }}&lt;/ref&gt;
{{clear}}

== Fosilni zapis ==
[[File:Sanajeh diagram.jpg|thumb|upright|Dijagram pronađene fosilne zmije ''[[Sanajeh]]'', omotane oko jaja i mladunaca sauropoda.]]

Moguće je da je predacija jaja drevna strategija hranjenja. Fosil zmije roda ''[[Sanajeh]]'' iz zapadne Indije ([[kasna kreda]]) pronađen je omotan oko jajeta i mladunčeta [[sauropod]]nog dinosaura. ''Sanajeh'', koja je najvjerojatnije bila predator na mjestima gnježđenja sauropoda, imala je dužino od oko 3,5 metara; njena lubanja je bila duga 95 milimetara.&lt;ref name=&quot;Wilson 2010&quot;&gt;{{cite journal |last=Wilson |first=J.A. |author2=Mohabey, D.M. |author3=Peters, S.E. |author4=Head, J.J. |year=2010 |title=Predation upon Hatchling Dinosaurs by a New Snake from the Late Cretaceous of India |article-number=e1000322 |journal=PLOS Biology |pmid=20209142 |volume=8 |pmc=2830453 |issue=3 |doi=10.1371/journal.pbio.1000322 |editor1-last=Benton |editor1-first=Michael J. |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; ''[[Oviraptor]]'' je bio dinosaur iz kasne krede; svoje ime, koje znači &quot;kradljivac jaja&quot;, dobio je jer se u početku smatralo da se hranio jajima; kasnije je otkriveno da je sam ležao na jajima, a za njegove bezube čeljusti se sada smatra da su bile prilagođene drugačijoj ishrani, možda sastavljenoj od lišća.&lt;ref name=Norell1994&gt;{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Dashzeveg |first3=D. |last4=Barsbold |first4=R. |last5=Chiappe |first5=L. M. |last6=Davidson |first6=A. R. |last7=McKenna |first7=M. C. |last8=Altangerel |first8=P. |last9=Novacek |first9=M. J. |date=1994 |title=A theropod dinosaur embryo and the affinities of the Flaming Cliffs Dinosaur eggs |journal=Science |volume=266 |issue=5186 |pages=779−782 |bibcode=1994Sci...266..779N |doi=10.1126/science.266.5186.779 |pmid=17730398 |jstor=2885545 |s2cid=22333224 |url=https://www.researchgate.net/publication/6110932}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=Norelll1995&gt;{{cite journal |last1=Norell |first1=M. A. |last2=Clark |first2=J. M. |last3=Chiappe |first3=L. M. |last4=Dashzeveg |first4=D. |date=1995 |title=A nesting dinosaur |journal=Nature |volume=378 |issue=6559 |pages=774−776 |bibcode=1995Natur.378..774N |doi=10.1038/378774a0 |s2cid=4245228 |url=https://www.researchgate.net/publication/234545714}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=DongCurrie1996&gt;{{cite journal |last1=Dong |first1=Z. |last2=Currie |first2=P. J. |date=1996 |title=On the discovery of an oviraptorid skeleton on a nest of eggs at Bayan Mandahu, Inner Mongolia, People's Republic of China |journal=Canadian Journal of Earth Sciences |volume=33 |issue=4 |pages=631−636 |bibcode=1996CaJES..33..631D |doi=10.1139/e96-046}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Smith |first1=D. K. |date=1990 |title=Osteology of Oviraptor philoceratops, a possible herbivorous theropod from the Upper Cretaceous of Mongolia |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=10 |issue=supp. 003 |pages=42A |doi=10.1080/02724634.1990.10011841}}&lt;/ref&gt;

Za sauropodne dinosaure, neke od najvećih životinja koje su ikada živjele, iznenađujuće se pokazalo da su slijedili ''r''-selekcijsku reproduktivnu strategiju, stvarajući veliki broj jaja s tvrdom ljuskom. To je u suprotnosti sa ''K''-selekcijskom strategijom kod [[kitovi|kitova]], koji su morski sisari slične veličine. Kitovi stvaraju malo jaja koja se razvijaju interno, primajući visok nivo roditeljskog ulaganja. Mogući uzrok je ograničena veličina jaja: ekstrapolirajući iz veličine ptičjih jaja u odnosu na tjelesnu težinu odrasle jedinke, sauropod od 10 tona bi proizveo jaja težine oko 333 kilograma, što je daleko iznad granice (oko 10 kilograma) koju ljuska jajeta može podnijeti. Ako je to tačno, onda su sauropodi neizbježno morali slijediti ''r''-selekcijsku strategiju s mnogo relativno malenih jaja iz tog razloga, a ne specifično kao odgovor na predaciju jaja.&lt;ref name=&quot;Sander 2008&quot;&gt;{{cite journal |last1=Sander |first1=P. Martin |last2=Peitz |first2=Christian |last3=Jackson |first3=Frankie D. |last4=Chiappe |first4=Luis M. |title=Upper Cretaceous titanosaur nesting sites and their implications for sauropod dinosaur reproductive biology |journal=[[Palaeontographica, Abteilung A]] |date=July 2008 |volume=284 |issue=4–6 |pages=69–107 |url=https://www.researchgate.net/publication/260391453 |doi=10.1127/pala/284/2008/69|bibcode=2008PalAA.284...69S }}&lt;/ref&gt;

== Interakcija sa ljudima ==
=== Šteta za komercijalni ribolov ===
Among fish, egg predation by species such as [[haddock]] (''Melanogrammus aeglefinus'') can contribute to the decline in commercially-important fish populations such as of [[Atlantic herring]] (''Clupea harengus''). This effect can be important in attempts to restore fisheries damaged by [[overfishing]].&lt;ref name=&quot;Richardson Hare Fogarty Link pp. 13606–13611&quot;&gt;{{cite journal |last1=Richardson |first1=D. E. |last2=Hare |first2=J. A. |last3=Fogarty |first3=M. J. |last4=Link |first4=J. S. |title=Role of egg predation by haddock in the decline of an Atlantic herring population |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=33 |date=2011 |doi=10.1073/pnas.1015400108 |pages=13606–13611|pmc=3158212 |pmid=21825166 |bibcode=2011PNAS..10813606R |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

=== Unesene i invazivne vrste ===
[[File:Intraguild predation (2127214009) (cropped).jpg|thumb|left|3rd instar larva of ''[[Harmonia axyridis]]'' eating an egg of another ladybird species (probably ''[[Adalia (beetle)|Adalia]]'')]]

[[Invasive species]] frequently prey on eggs and young of native species. The harlequin ladybird ''[[Harmonia axyridis]]'' eats eggs of species including other ladybirds, such as the two-spot ladybird ''[[Adalia bipunctata]]''. Females of the prey species laid eggs with higher amounts of defensive alkaloids when egg predation was occurring.&lt;ref name=&quot;Paul Stevens Burton Pell 2018&quot;&gt;{{cite journal |last1=Paul |first1=Sarah C. |last2=Stevens |first2=Martin |last3=Burton |first3=Jake |last4=Pell |first4=Judith K. |last5=Birkett |first5=Michael A. |last6=Blount |first6=Jonathan D. |display-authors=3 |title=Invasive Egg Predators and Food Availability Interactively Affect Maternal Investment in Egg Chemical Defense |journal=Frontiers in Ecology and Evolution |volume=6 |date=2018 |doi=10.3389/fevo.2018.00004 |doi-access=free |hdl=10871/30982 |hdl-access=free }}&lt;/ref&gt; 

Egg predation is an especially severe threat to colonies of ground-nesting seabirds. These have often selected offshore islands as nest sites, as the islands historically had fewer predators than the mainland. Accidental introductions of predator species have upset seabird reproduction, as the predators have a concentrated supply of food in the form of eggs on the ground or in burrows, and can increase rapidly. Offshore island populations in Australasia have been widely affected by exotic species such as rats, arriving by ship from Eurasia. Native species, such as blotched blue-tongue lizards, ''[[Tiliqua nigrolutea]]'', and water-rats, ''[[Hydromys chrysogaster]]'', may also have an impact on seabirds like the short-tailed shearwater, ''[[Ardenna tenuirostris]]'' on islands off [[Tasmania]], though predation rates were relatively low&lt;!--8.3% of eggs eaten--&gt;. Eggs were usually&lt;!--90%--&gt; taken when burrows were unattended, implying that the parent birds were able to defend their eggs effectively against these predators.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Carey |first=Mark J. |title=Predation of short-tailed shearwater eggs on Great Dog Island, Tasmania |journal=Australian Field Ornithology |volume=27 |issue=2 |year=2010 |pages=59–64 |url=https://www.birdlife.org.au/afo/index.php/afo/article/viewFile/470/454}}&lt;/ref&gt;{{-}}

=== Kontrola predatora jaja ===
Tamo gdje su populacije od značaja ugrožene predatorima jaja, čuvari prirode pokušavaju kontrolirati predatore kako bi omogućili vrstama plijena da se oporave. U slučaju grabežljivih ptica, jedan od pristupa bio je postavljanje jaja-mamaca tretiranih sporodjelujućim avicideom [[DRC-1339]]. To je, na primjer, kontroliralo populaciju [[gavran]]a koji su ugrožavali [[Centrocercus|tetrijebe]] koji se gnijezde na tlu,&lt;ref name=&quot;Spencer 2002&quot;&gt;{{cite journal |last=Spencer |first=Jack O. |title=DRC-1339 use and control of common ravens |journal=Proceedings of the Vertebrate Pest Conference |volume=20 |year=2002 |doi=10.5070/v420110074 |s2cid=92060817 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt; a među morskim pticama, [[Laridae|galebove]] koji su ugrožavali kolonije [[Sterninae|čigri]] prilikom gniježđenja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}&lt;/ref&gt; [[Morske kornjače]] se razmnožavaju polaganjem i zakopavanjem jaja na plažama za gniježđenje, tako da kontrola predatora jaja na tim mjestima može biti učinkovita u pomaganju oporavka populacija kornjača.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Blodget |first1=Bradford G. |last2=Henze |first2=Laura |title=Use of DRC-1339 to eliminate gulls and re-establish a tern nesting colony in Buzzards Bay, Massachusetts |year=1991 |journal=Fifth Eastern Wildlife Damage Control Conference |at=article 5 |url=https://digitalcommons.unl.edu/ewdcc5/5}}&lt;/ref&gt; [[Sea turtle]]s breed by laying and burying their eggs on nesting beaches, so the control of egg predators at these sites may be effective in assisting the recovery of turtle populations.&lt;ref name=&quot;McCullough 1992&quot;&gt;{{cite book |last=McCullough |first=Dale |title=Wildlife 2001: populations |publisher=Springer |publication-place=Dordrecht |year=1992 |isbn=978-94-011-2868-1 |oclc=840309647 |page=352}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
{{commonscat|Animals eating eggs}}
* [[Oofagija]]
* [[Balut]]
* [[Predacija sjemenki]]

== Reference ==
{{reflist|30em}}

{{načini ishrane}}</text>
      <sha1>2ga5gwx8jz25o6lw3r3rk2xsc7p8rgi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Duma/U radu5</title>
    <ns>2</ns>
    <id>252974</id>
    <revision>
      <id>42581312</id>
      <parentid>42581261</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:18:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42581312</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6781" sha1="8bm0e8kup2hptsah7dp5v07hvdv9rxv" xml:space="preserve">[[File:Artist’s impression of Corot-7b.jpg|240px|thumb|right|Umjetnički prikaz [[CoRoT-7b]], egzoplaneta vjerovatno prekrivenog lavom]]
'''Lava planeta''' je vrsta [[terestrička planeta|terestričke planete]] čija je [[planetarna površina|površina]] uglavnom ili u potpunosti prekrivena [[okean magme|magmatskim okeanima]] ili bazenima eruptivne [[lava|lave]]. Situacije u kojima bi takve planete mogle postojati uključuju mladu terestričku planetu neposredno nakon njenog formiranja, planetu koja je nedavno pretrpjela veliki [[kosmički sudar|udarni događaj]] cijepanja [[kora (geologija)|kore]] ili planetu koja kruži vrlo blizu svoje [[zvijezda|zvijezde]] uzrokujući intenzivno zračenje i [[plimna sila|plimne sile]] koje tope njenu površinu.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Henning |first1=Wade G. |last2=O'Connell |first2=Richard J. |last3=Sasselov |first3=Dimitar D. |title=Tidally Heated Terrestrial Exoplanets: Viscoelastic Response Models |journal=The Astrophysical Journal |date=20 December 2009 |volume=707 |issue=2 |pages=1000–1015 |arxiv=0912.1907 |doi=10.1088/0004-637X/707/2/1000|bibcode=2009ApJ...707.1000H |s2cid=119286375 }}&lt;/ref&gt; Nije potvrđeno postojanje lava planeta, iako je identifikovano nekoliko kandidata za [[egzoplanet]]e.

== Factors and characteristics ==
Lava planets would probably orbit extremely close to their parent star. In planets with eccentric orbits, the gravity from the nearby star would distort the planet periodically, with the resulting friction producing [[Internal heating|internal heat]]. This [[tidal heating]] could melt rocks into [[magma]], which would then erupt through [[volcano]]es. This would be similar to the Solar System moon [[Io (moon)|Io]], orbiting close to its parent [[Jupiter]]. Io is the most geologically active world in the Solar System, with hundreds of volcanic centres and extensive lava flows. Lava worlds orbiting extremely closely to the parent star may possibly have even more volcanic activity than Io, leading some astronomers to use the term ''super-Io''.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Barnes |first1=Rory |last2=Raymond |first2=Sean N. |last3=Greenberg |first3=Richard |last4=Jackson |first4=Brian |last5=Kaib |first5=Nathan A. |title=CoRoT-7b: SUPER-EARTH OR SUPER-Io? |journal=The Astrophysical Journal |date=1 February 2010 |volume=709 |issue=2 |pages=L95–L98 |arxiv=0912.1337 |doi=10.1088/2041-8205/709/2/L95|bibcode=2010ApJ...709L..95B |s2cid=19867114 }}&lt;/ref&gt; These &quot;super-Io&quot; exoplanets may resemble Io with extensive sulfur concentrated on their surfaces that is associated with the continuous active volcanism.&lt;ref name=&quot;Battaglia2014LPSC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hou.usra.edu/meetings/lpsc2014/pdf/1007.pdf |first1=Steven M. |last1=Battaglia |first2=Marco E. |last2=Castillo |first3=Christine A. |last3=Knudson |title=An investigation of extensive tidally heated super-earths (super-ios) using a sulfur solubility model of Gliese 876 d |date=March 2014 |publisher=45th Lunar and Planetary Science Conference }}&lt;/ref&gt;

However, tidal heating is not the only factor shaping a lava planet. In addition to tidal heating from orbiting close to their parent star, the intense stellar irradiation could melt the surface crust directly into lava. The entire star-facing surface of a [[tidally locked]] planet could be left covered in a lava ocean while the nightside may have [[lava lake]]s, or even lava rain caused by the condensation of vaporized rock from the dayside. The mass of the planet would also be a factor. The appearance of [[plate tectonics]] on terrestrial planets is related to planetary mass, with more massive planets than Earth expected to exhibit plate tectonics and thus more intense volcanic activity. Also, a [[Mega Earth]] may retain so much internal heat from its formation that a solid crust cannot form.

[[Protoplanet]]s tend to have intense volcanic activity resulting from large amounts of [[internal heating]] just after formation, even relatively small planets that orbit far from their parent stars. Lava planets can also result from giant impacts; Earth was briefly a lava planet after being impacted by [[Theia (planet)|a Mars-sized body]] which [[Giant impact hypothesis|formed the Moon]].

A 2020 [[preprint]] study finds that lava planets have low [[geometric albedo]]s of around 0.1 and that molten lava on the surface can cool and harden to form [[Quenching|quenched glass]].&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Essack |first1=Zahra |last2=Seager |first2=Sara |last3=Pajusalu |first3=Mihkel |title=Low-albedo Surfaces of Lava Worlds |journal=The Astrophysical Journal |date=4 August 2020 |volume=898 |issue=2 |pages=160 |arxiv=2008.02789 |doi=10.3847/1538-4357/ab9cba|bibcode=2020ApJ...898..160E |s2cid=221006307 |doi-access=free }}&lt;/ref&gt;

== Kandidati ==
There are no known lava worlds in the [[Solar System]]. But several known exoplanets are likely lava worlds, given their small enough masses, sizes, and orbits. Likely lava exoplanets include [[CoRoT-7b]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091006-hellish-planet-rain-lava.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20091010010103/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091006-hellish-planet-rain-lava.html |url-status=dead |archive-date=October 10, 2009 |title=Hellish Exoplanet Rains Hot Pebbles, Has Lava Oceans |date=October 6, 2009 |publisher=National Geographic |author=Ker Than}}&lt;/ref&gt; [[Kepler-10b]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.armaghplanet.com/blog/kepler-10b-world-of-lava-oceans.html |title=Kepler-10b: world of lava oceans |date=January 11, 2011 |work=Astronotes |access-date=July 14, 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160319020220/http://www.armaghplanet.com/blog/kepler-10b-world-of-lava-oceans.html |archive-date=March 19, 2016 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;, [[K2-141b]]&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Herath |first1=Mahesh |last2=Boukaré |first2=Charles-Édouard |last3=Cowan |first3=Nicolas B. |doi=10.1093/mnras/stae2431 |title=Thermal evolution of lava planets |journal=[[Monthly Notices of the Royal Astronomical Society]] | date=October 29, 2024 |volume=535 |issue=3 |pages=2404–2414 |doi-access=free }} &lt;/ref&gt; and [[Kepler-78b]].&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Wall |first1=Mike |title=On Strange Lava Planet and Iron World, 'Years' Take Only Hours |url=https://www.space.com/22429-alien-planets-kepler-lava-iron.html |website=[[Space.com]] |access-date=19 September 2018 |date=20 August 2013}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Htonska planeta]]
* [[Popis tipova planeta]]
* [[Okean magme]]

== Reference ==
{{reflist}}

== Daljnje čitanje ==
* [https://arxiv.org/abs/2012.07337 Lava svijet: Od rane Zemlje do egzoplaneta], Keng-Hsien Chao, Rebecca deGraffenried, Mackenzie Lach, William Nelson, Kelly Truax, Eric Gaidos, 14 Dec 2020</text>
      <sha1>8bm0e8kup2hptsah7dp5v07hvdv9rxv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Großostheim</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1359469</id>
    <revision>
      <id>42581366</id>
      <parentid>42531009</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:01:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Gliwi</username>
        <id>135182</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Wappen Grossostheim.png]] → [[File:DEU Großostheim COA.svg]] PNG → SVG</comment>
      <origin>42581366</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3849" sha1="hv14wvx4lbxxxmz8mixpsmwoyxa21x9" xml:space="preserve">{{Grad u Nemačkoj
 | naziv               = Grososthajm
 | izvorni_naziv       = ''Großostheim''
 | slika               = Großostheim Rathaus 20110127.jpg
 | opis_slike          = Grososthajm
 | gradska_zastava     = 
 | grb                 = DEU Großostheim COA.svg
 | država              = [[Njemačka]]
 | pokrajina           = [[Bavarska]]
 | lokacija            = 
 | osnivanje           = 
 | stanovništvo        = 16.353&lt;ref&gt;Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;
 | gustina             = 369
 | aglomeracija        = 
 | površina            = 44,3
 | gšir                = 49.91667
 | gduž                = 9.08333
 | nadmorska_visina    = 137
 | registarska_oznaka  = AB
 | pozivni_broj        = 06026
 | poštanski_kod       = 63762
 | dan_grada           = 
 | veb-strana          = [http://www.grossostheim.de www.grossostheim.de]
 | gradonačelnik       = ''Hans Klug''
 | stranka             = CSU
 | ije                 = da
 }}

'''Grososthajm''' ({{jez-nem|Großostheim}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 32 opštinska središta okruga [[Okrug Ašafenburg|Ašafenburg]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 16.353 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9671122.

== Geografski i demografski podaci ==
[[Datoteka:Großostheim in AB.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Ašafenburg]]
Grososthajm se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Ašafenburg. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 137 metara. Površina opštine iznosi 44,3&amp;nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 16.353 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 369 stanovnika/km².

== Međunarodna saradnja ==
&lt;div style=&quot;width:30%&quot;&gt;
{{partnerstvo_gradova_zaglavlje}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Olimpija]]|[[Grčka]]|partnerstvo|[[2001]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Saulxures]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Amoar]]|[[Belgija]]|partnerstvo|[[1996]]}}
{{partnerstvo_gradova_red|[[Karbon Blan]]|[[Francuska]]|partnerstvo|[[1976]]}}
{{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor&lt;ref&gt;[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Großostheim&amp;dt_plz=&amp;dt_einwohnerzahl_min=&amp;dt_einwohnerzahl_max=&amp;dt_bundesland=&amp;aus_orgname=&amp;aus_plz=&amp;aus_land=&amp;aus_kontinent=&amp;partner_seit_von=&amp;partner_seit_bis=&amp;partner_form=&amp;submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.&lt;/ref&gt;}}
&lt;/div&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}}
* {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}}
* {{ShawUrbanHistoricalGeography}}
* {{HomeGermany}}
* {{HammDemographicChange}}
* {{BerghahnModernGermany}}
* {{KleinerAtlas}}
* {{GrosserAtlas}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{portal|Nemačka}}
{{Commonscat|Großostheim}}

* [http://www.grossostheim.de Zvanični sajt opštine] {{de}}
* [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}}
* [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}}
* [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}}

{{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Ašafenburg}}

[[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Grososthajm]]</text>
      <sha1>hv14wvx4lbxxxmz8mixpsmwoyxa21x9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Caravodica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1449813</id>
    <revision>
      <id>42581358</id>
      <parentid>41854110</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T00:16:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23757-28</username>
        <id>344484</id>
      </contributor>
      <comment>Plan naselja</comment>
      <origin>42581358</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8770" sha1="lbxpgptjf739l0bcm00cy8e584hcd8k" xml:space="preserve">{{Infokutija naselje
| ime                         = Caravodica 	
| drugo_ime                   = Crkvena Vodica / Црквена Водица
| službeno_ime                = 
| izvorno_ime                 = 
| izvorno_ime_jezik           = &lt;!-- ISO 639-2 kod, npr. &quot;fr&quot; za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --&gt;
| tip_naselja                 = [[Selo]]
| transkripcija_jezik1        = 
| transkripcija_jezik1_vrsta  = 
| transkripcija_jezik1_info   = 
| transkripcija_jezik1_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik1_info1  = 
| transkripcija_jezik1_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik1_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --&gt;
| transkripcija_jezik2        = 
| transkripcija_jezik2_vrsta  = 
| transkripcija_jezik2_info   = 
| transkripcija_jezik2_vrsta1 = 
| transkripcija_jezik2_info1  = 
| transkripcija_jezik2_vrsta2 = 
| transkripcija_jezik2_info2  = &lt;!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --&gt;
| slika_horizont              = 
| slika_veličina              =
| slika_alt                   = 
| slika_opis                  = 
| slika_zastava               = 
| zastava_alt                 = 
| zastava_okvir               = 
| zastava_link                =
| slika_grb                   = 
| grb_alt                     = 
| grb_veličina                =
| grb_link                    =
| grb_vrsta                   =
| slika_štit                  = 
| štit_alt                    = 
| etimologija                 = 
| nadimak                     = 
| moto                        = 
| slika_mapa                  = 
| mapa_alt                    = 
| opis_mape                   = 
| marker_mapa                 = Kosovo
| marker_mapa_alt             = 
| marker_mapa_opis            = 
| marker_mapa_veličina        =
| marker_oznaka_pozicija      = 
| marker_reljef               = &lt;!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --&gt;
| koordinate                  = {{coord|42|40|24|N|21|03|14|E|region:XK|display=inline,title}}
| koordinate_vrsta            = 
| koordinate_napomene         = 
| podjela_vrsta               = Država
| podjela_ime                 = {{flag|Kosovo}}
| podjela_vrsta1              = [[Okruzi Kosova|Okrug]]
| podjela_ime1                = [[Okrug Priština|Priština]]
| podjela_vrsta2              = [[Općine Kosova|Općina]]
| podjela_ime2                = [[Obiliqi (općina)|Obiliqi]]
| osnivanje_naslov            = 
| osnivanje_datum             = 
| osnivanje_naslov1           = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --&gt;
| osnivanje_datum1            = &lt;!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --&gt;
| ugašen_naslov               = &lt;!-- za bivše gradove --&gt;
| ugašen_datum                = 
| osnivač                     = 
| sjedište_vrsta              = 
| sjedište                    = 
| vlada_napomene              = 
| vlada_vrsta                 = 
| vladajuće_tijelo            = 
| vođa_stranka                = 
| vođa_titula                 = 
| vođa_ime                    = 
| vođa_titula1                = &lt;!-- parametri idu do vođa_titula4 --&gt;
| vođa_ime1                   = &lt;!-- parametri idu do vođa_ime4 --&gt;
| površina_ukupno             = &lt;!-- zarez za decimale, ne odvajati hiljade/tisuće i milione/milijune tačkama  --&gt;
| površina_zemlje             = 
| površina_vode               = 
| površina_urban              = 
| površina_rural              = 
| površina_metro              = 
| površina_vode_procenat      = 
| površina_rang               = 
| površina_blank1_naslov      = 
| površina_blank1             = 
| površina_blank2_naslov      =
| površina_blank2             = 
| površina_napomene           = 
| površina_urban_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_rural_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_metro_napomene     = &lt;!-- &lt;ref&gt; &lt;/ref&gt; --&gt;
| površina_napomena           = 
| dužina_km                   = 
| širina_km                   = 
| dimenzije_napomene          = 
| nadmorska_visina            = 533
| visina_napomene             = 
| stanovništvo_datum          = [[2011.]]
| stanovništvo_ukupno         = 733
| stanovništvo_urban          = 
| stanovništvo_rural          = 
| stanovništvo_metro          = 
| stanovništvo_blank1         = 
| stanovništvo_blank2         = 
| stanovništvo_napomena       = 
| stanovništvo_demonim        = 
| stanovništvo_napomene       = 
| vremenska_zona              = [[CET]]
| vremenska_zona_DST          = [[CEST]]
| utc_pomak                   = +1
| utc_pomak_DST               = +2
| utc_pomak2                  = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5 --&gt;
| utc_pomak2_DST              = &lt;!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --&gt;
| poštanski_broj_vrsta        = 
| poštanski_broj              = 
| pozivni_broj_vrsta          = 
| pozivni_broj                = 
| registarska_oznaka_vrsta    = 
| registarska_oznaka          = 
| iso_kod                     = 
| veb-sajt                    = &lt;!-- {{URL|primjer.com}} --&gt;
| napomene                    = 
}}
'''Caravodica''' ([[srpskohrvatski]]: ''Crkvena Vodica''; [[ćirilica]]: Црквена Водица), [[selo]] na [[Kosovo|Kosovu]] u općini [[Obiliqi (općina)|Obiliqi]].

== Geografija ==
Nalazi se na levoj obali reke Sitnice, u podnožju [[Čičavica|Čičavice]], na kilometar severoistočno od ugljenokopa „Kosovo“.  

Crkvena Vodica se sastoji iz pet naselja: Brdsko (Brdo), Crveni Krst (kod Ambulnte) Staro Korito (Sitnicke Terase), Kosovski Karlovci (kod skole) i Janina Voda. 

== Historija ==
Raniji naziv sela je bio Crvena Vodica. Pod tim imenom su u nekoliko mahova upisani u Devički katastih od 1763 god. do 1780. godine, Srbi žitelji sela ''Crvene'' i ''Careve Vodice'' kao darodavci manastira Deviča. U selu postoje ostaci stare crkve i staro srpsko groblje sa kamenim krstačama ranijeg srpskog naselja. Na groblju je podignuta skromna zgrada za davanje podušja.&lt;ref&gt;Atanasije Jevtić, Zadužbine Kosova - Spomenici i znamenja srpskog naroda, str. 541, Bogoslovski fakultet-Beograd&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.290.html:210873-Nema-zivota--u-logorima Večernje novosti: Nema života u logorima, M. Z. R - P. V, 21. 2. 2008.], Pristupljeno 9. 2. 2012.&lt;/ref&gt;
Paralelno sa obrazovanjem u Obiliću, razvijalo se školstvo i u okolnim selima. Crkvena Vodica , selo nadomak Obilića, imalo je školu od [[1931]]. godine, ali se, prema pričanju meštana, nastava u Crkvenoj Vodici odvijala i ranije, još od [[1924]]. godine, po privatnim kućama. Prvi đaci iz ovog sela koji su nastavili školovanje u Gimnaziji u [[Priština|Prištini]] bili su Borivoje Mitrović, Spira Milošević, Pavle Stolić i Pavle Đorđević. Nastava se u Crkvenoj Vodici odvijala u kući Stojka Stolića, a zatim u kući Jovana Markovića, inače tadašnjeg predsednika [[Opština Kosovo Polje|opštine Kosovo Polje]]. Godine [[1928]]. počela je gradnja školske zgrade, a završena je 1931. Osnovnu školu u Crkvenoj Vodici pohađali su đaci iz sela [[Dobro Selo|Dobrog Sela]], [[Leskovčić]]a, [[Ade (Obilić)|Ade]], [[Gornji Grabovac]] i zaseoka Janine Vode.&lt;ref&gt;knjiga ''Opština Obilić''izdavač Skupština Opštine Obilić Miloša Obilić bb, Obilić 1998&lt;/ref&gt;
Od [[1999]]. godine u selu se nalazi multietnička [[osnovna škola]], koja nosi dva naziva, jedan na srpskom Osnovna škola „[[Dositej Obradović]]“, a drugi na albanskom jeziku „Fazli Grejćuevči“, što prestavlja redak uspešan primer suživota i [[tolerancija|tolerancije]]. Nastavno osoblje i deca koriste iste prostorije, a u podne se obavlja primopredaja. Radi izbegavanja incidenata, na zidovima škole nisu postavljena nikakva obeležja.&lt;ref&gt;[http://www.alo.rs/vesti/reportaza-srbija/albanci-i-srbi-pohadaju-istu-skolu-na-kosovu/6069 Alo: 06. 12. 2012.]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Pristupljeno 9. 2. 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.telegraf.rs/vesti/445884-skola-tolerancije-za-srbe-je-dositej-a-za-albance-fazil Telegraf: Škola tolerancije - Za Srbe je Dositej, a za Albance Fazil, 7. 12. 2012.], Pristupljeno 9. 2. 2013.&lt;/ref&gt;

== Stanovništvo ==			

{{Populacije kroz historiju
|footnote = Izvori:&lt;ref&gt;[http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm Popis stanovništva na Kosovu 1948-2011]&lt;/ref&gt;
|title       = Populacija&lt;br&gt;kroz historiju
|align=left
|percentages =																								
|[[1948.]]|697
|[[1953.]]|820
|[[1961.]]|1037		
|[[1971.]]|1214
|[[1981.]]|1510
|[[1991.]]|1535	
|[[2011.]]|733		
}}
{{-}}

== Reference ==
{{reflist}}

{{Općina Obiliqi}}
{{Authority control}}

[[Kategorija:Naselja u općini Obiliqi]]</text>
      <sha1>lbxpgptjf739l0bcm00cy8e584hcd8k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ráztočno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461123</id>
    <revision>
      <id>42581370</id>
      <parentid>42565914</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:40:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42581370</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1075" sha1="nxn5s9qrmmo7i8uhx31bo4kc0a9ony8" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Ráztočno
|originalni_naziv   = Ráztočno
|slika              = Raztocno.jpg
|gradska_zastava    = Raztocno-prievidza-flag.svg
|opis_slike         = Ráztočno
|kraj               = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
|okrug              = Okrug Prievidza
|nadm visina        = 398
|poštanski_kod      =
|pozivni_broj       =
|registarska_oznaka = PD
|gšir               = 48.766667
|gduž               = 18.766667
}}
'''Ráztočno''' ({{jez-svk|Ráztočno}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Ráztočno}}
* [http://www.raztocno.sk/ Ráztočno] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prievidza}}

[[Kategorija:Okrug Prievidza]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]</text>
      <sha1>nxn5s9qrmmo7i8uhx31bo4kc0a9ony8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rudnianska Lehota</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461172</id>
    <revision>
      <id>42581371</id>
      <parentid>42565889</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:42:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42581371</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1177" sha1="gzp369hld68w0ihu4f878axp7f8dq62" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Rudnianska Lehota
|originalni_naziv   = Rudnianska Lehota
|slika              =
|opis_slike         =
|gradska_zastava    = Rudnianska lehota-prievidza-flag.svg
|kraj               = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
|okrug              = Okrug Prievidza
|nadm visina        = 364
|poštanski_kod      =
|pozivni_broj       =
|registarska_oznaka = PD
|gšir               = 48.8058
|gduž               = 18.4632
}}
'''Rudnianska Lehota''' ({{jez-svk|Rudnianska Lehota}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}
Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prievidza}}

[[Kategorija:Okrug Prievidza]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]</text>
      <sha1>gzp369hld68w0ihu4f878axp7f8dq62</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sebedražie</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1461222</id>
    <revision>
      <id>42581372</id>
      <parentid>42565923</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:43:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Akul59</username>
        <id>131397</id>
      </contributor>
      <comment>zastava</comment>
      <origin>42581372</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1079" sha1="hbk7ig3dgjrny0mpdftama7scmyse6c" xml:space="preserve">{{Naseljeno mesto u Slovačkoj
|mesto              = Sebedražie
|originalni_naziv   = Sebedražie
|slika              = Sebedrazie.jpg
|opis_slike         = Crkva
|gradska_zastava    = Sebedrazie-prievidza-flag.svg
|kraj               = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]]
|okrug              = Okrug Prievidza
|nadm visina        = 335
|poštanski_kod      =
|pozivni_broj       =
|registarska_oznaka = PD
|gšir               = 48.7318
|gduž               = 18.6212
}}
'''Sebedražie''' ({{jez-svk|Sebedražie}}) je naseljeno mjesto u okrugu Prievidza, u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Slovačka|Republika Slovačka]].

== Stanovništvo ==
{{SK|pop|y}}

Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.&lt;ref name=&quot;SK-P&quot;/&gt;

=== Etnički sastav ===
{{SK|etno}}

=== Religija ===
{{SK|relig}}

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Sebedražie}}
* [http://www.sebedrazie.sk/ Sebedražie] {{sk}}

{{klica-selo-Slovačka}}
{{Okrug Prievidza}}

[[Kategorija:Okrug Prievidza]]
[[Kategorija:Trenčinski kraj]]</text>
      <sha1>hbk7ig3dgjrny0mpdftama7scmyse6c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pavle Bastajić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1479694</id>
    <revision>
      <id>42581292</id>
      <parentid>42581275</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:36:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581292</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19471" sha1="ozcquagvwa0j1e4gvh4knchk7tvl39k" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin.&lt;ref&gt;[http://www.intermagazin.rs/prica-o-srbinu-komunistickom-ubici-likvidiranom-u-jasenovcu-od-strane-onih-s-kojima-je-rusio-kraljevuinu-shs/ Priča o Srbinu, komunističkom ubici, likvidiranom u Jasenovcu, od strane onih s kojima je rušio Kraljevinu SHS&amp;nbsp;|&amp;nbsp;Intermagazin&lt;!-- Botovski generisani naziv --&gt;]&lt;/ref&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u Sremskim Karlovcima.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt; Kao gimnazijalac u Sremskim Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Studirao je pravo u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

[[1940]]. godine Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}
Bastajić se u proleće 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su od leta 1941. godine pomagali [[Narodno-oslobodilački pokret]] i ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760-789.] &lt;/ref&gt; U leto [[1941]]. godine, Bastajić su uhapsile ustaše i odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen i ubijen.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt; Prema verziji koju je zapisao Dušan Baić, on je stradao na sledeći način:

{{izdvojeni citat|U tim teškim danima u Prkosu se pojavio i stari revolucionar Pavle Bastajić Pajo. Skupljao je ljude i govorio im o teškoćama koje im predstoje i potrebi zajedničke oranizovanosti. Davao je upute, ali sam se nije snašao. Ustaše su ga uhapsile u Topuskom, sprovele i ubile u logoru Jasenovac.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;/&gt;}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>ozcquagvwa0j1e4gvh4knchk7tvl39k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581295</id>
      <parentid>42581292</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:53:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581295</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19290" sha1="jt6s4a7ru5c1khlzrwnd7ck895k08zp" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}
Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760-789.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>jt6s4a7ru5c1khlzrwnd7ck895k08zp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581297</id>
      <parentid>42581295</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:53:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581297</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19290" sha1="6fymm74s53rewzwreh4fv0kjy4vda8d" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}
Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760-789.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>6fymm74s53rewzwreh4fv0kjy4vda8d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581302</id>
      <parentid>42581297</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:58:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581302</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19286" sha1="o69qjnqumddkkpnbx6jcsyhsn4v3hpa" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}
Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>o69qjnqumddkkpnbx6jcsyhsn4v3hpa</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581308</id>
      <parentid>42581302</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:10:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581308</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19615" sha1="0197433s6axz4klcgza5v3tq9knksr8" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti =[[Avgust]] [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], avgust 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}

[[Datoteka:Bastajić karton.jpg|thumb|300px|Policijski karton Pavla Bastajića iz januara 1940. godine, kada je uhapšen po povratku u rodni kraj.]]

Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

[[1968]]. godine, u selu Prkos je podignuta bista Pavlu Bastajiću.&lt;ref&gt;&quot;Na Kordunu otkrivena bista Pavla Bastajića&quot;, ''Politika'' god. LXV, br. 19627, 27. maja 1968, 8.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>0197433s6axz4klcgza5v3tq9knksr8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581322</id>
      <parentid>42581308</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581322</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19603" sha1="fnsueell20fatjbwfq4u1ntt5nl9pvw" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890. – [[Jasenovac]], kraj 1941.), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}

[[Datoteka:Bastajić karton.jpg|thumb|300px|Policijski karton Pavla Bastajića iz januara 1940. godine, kada je uhapšen po povratku u rodni kraj.]]

Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd, 1980), 760.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

[[1968]]. godine, u selu Prkos je podignuta bista Pavlu Bastajiću.&lt;ref&gt;&quot;Na Kordunu otkrivena bista Pavla Bastajića&quot;, ''Politika'' god. LXV, br. 19627, 27. maja 1968, 8.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>fnsueell20fatjbwfq4u1ntt5nl9pvw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581325</id>
      <parentid>42581322</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:57:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581325</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19620" sha1="44atdeakmpqumkdngtlb38g9k0lw8px" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja [[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890 – [[Jasenovac]], kraj 1941), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}

[[Datoteka:Bastajić karton.jpg|thumb|300px|Policijski karton Pavla Bastajića iz januara 1940. godine, kada je uhapšen po povratku u rodni kraj.]]

Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd: Vojna štamparija, 1980), 760.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

[[1968]]. godine, u selu Prkos je podignuta bista Pavlu Bastajiću.&lt;ref&gt;&quot;Na Kordunu otkrivena bista Pavla Bastajića&quot;, ''Politika'' god. LXV, br. 19627, 27. maja 1968, 8.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>44atdeakmpqumkdngtlb38g9k0lw8px</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581382</id>
      <parentid>42581325</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T11:12:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Stefanguzvica</username>
        <id>88249</id>
      </contributor>
      <origin>42581382</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19621" sha1="qxprf8klad8ejxu011mv28cbuj2al0k" xml:space="preserve">{{Heroj M
|didaskalija=Pavle Bastajić
| slika = Pavle Bastajić.png
| opis_slike=Pavle Bastajić, fotografija nastala u Beču 1924. godine
| datum_rođenja =[[12. maja]] [[1890]].
| mesto_rođenja =[[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]]
| država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} 
| datum_smrti = [[1941]]. ('''51''' god.)
| mesto_smrti =[[Jasenovac]]
| država_smrti ={{zas|NDH}} [[Nezavisna država Hrvatska]]
|profesija=profesionalni revolucionar, [[SSSR|sovjetski]] obaveštajac
|KPJ=[[1919]].
}}

'''Pavle Bastajić''' ([[Prkos Lasinjski]] kraj [[Karlovac|Karlovca]], 12. maja 1890 – [[Jasenovac]], kraj 1941), jugoslovenski revolucionar, komunistički aktivist i sovjetski obaveštajac.

Bio je učesnik revolucionarnog studentskog pokreta na [[Univerzitet u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]] i atentata na [[Slavko Cuvaj|bana Cuvaja]] [[1912]]. godine, dobrovoljac u srpskoj vojsci u Balkanskim ratovima i Prvom svetskom ratu, te komunistički revolucionar i saradnik sovjetske obaveštajne službe od sredine 1920-ih.

== Biografija ==

Rođen je 12. maja 1890. godine u selu Prkos Lasinjski, u okolini Karlovca.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)&lt;/ref&gt; Po nacionalnosti je bio Srbin. Oca Stanka, koji je bio seljak, nije se sećao, jer je umro u godini Pavlovog rođenja. Majka Marija (rođ. Dedić) bila je domaćica.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;/&gt; Pravoslavnu bogosloviju je učio u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]]. Kao gimnazijalac u Karlovcima prihvata ideje [[Svetozar Marković|Svetozara Markovića]], [[Vaso Pelagić|Vase Pelagića]] i ruskih revolucionarnih demokrata i anarhista. Posle završene srednje škole, upisao je studije prava u [[Zagreb|Zagrebu]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;

=== Od nacionalnog do socijalnog revolucionara ===

Od mladosti je pripadao revolucionarno-nacionalističkom pokretu jugoslovenske omladine u Austro-Ugarskoj. Zajedno sa drugim pripadnicima revolucionarne omladine, učestvovao je u pripremi atentata na bana Cuvaja 1912. godine. Bio je poznanik atentatora [[Luka Jukić|Luke Jukića]]. U aprilu 1912. godine, Bastajić putuje u Beograd zajedno sa Jukićem i Oskarom Tartagliom. Na večeri u beogradskom hotelu &quot;Moskva&quot;, trojac upoznaje [[Dragutin Dimitrijević Apis|Dragutina Dimitrijevića Apisa]] i [[Vojislav Tankosić|Voju Tankosića]]. Tih dana su Bastajić i Tartaglia položili zakletvu i postali članovi tajne organizacije [[Crna ruka|Ujedinjenje ili smrt]]. Od Tankosića su dobili bombe i revolver, koju su dali Jukiću, koji je odlučio da izvrši atentat.{{sfn|Horvat|2006|pp=150, 153}} Bastajić je kasnije izjavio, &quot;Da nam je Apis rekao skačite u vodu, odmah bismo to učinili&quot;.{{sfn|Dedijer|1966|p=443}} Tri dana pred neuspešan atentat, 5. juna 1912. godine, Bastajić se na savet prijatelja sklonio u Beograd, ali tek nakon što je predao bombe Jukiću.{{sfn|Dedijer|1966|p=444}} Tokom boravaka u Beogradu, Bastajić se družio sa [[Tin Ujević|Tinom Ujevićem]], kao i sa Valerijanom i Milanom Pribićevićem, braćom [[Svetozar Pribićević|Svetozara Pribićevića]]. Kada su saznali da atentat nije uspeo, Bastajić je izjavio da će sam izvršiti atentat, i u tu svrhu dobio bombu i kavalerijski revolver od Milana Pribićevića. Međutim, taj plan nikada nije sproveden u delo.{{sfn|Horvat|2006|pp=156–159}}

[[Datoteka:Beograd - Hotel Moskva (30011861277).jpg|thumb|350px|Hotel Moskva u Beogradu, gde se Bastajić prvi put sastao sa crnorukcima, a potom nalazio i sa Tinom Ujevićem i braćom Pribićević.]]

Bastajić potom odlazi u [[Lausanne|Lozanu]], gde se povezuje sa [[Vladimir Gaćinović|Vladimirom Gaćinovićem]] i [[Mustafa Golubić|Mustafom Golubićem]], te postaje i član [[Mlada Bosna|Mlade Bosne]]. Učestvuje kao dobrovoljac u [[Prvi balkanski rat|Prvom balkanskom ratu]], te se [[1913]]. godine nalazio u [[Bitolj|Bitolju]].&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1914]]. godine se nalazio na studijama u [[Pariz|Parizu]], i bio je upućen u planove Golubića i Gaćinovića da ubiju ili [[Oskar Potiorek|Poćoreka]] ili Franca Ferdinanda.&lt;ref&gt;Vladimir Martelanc, ''Članki in pisma'', ur. Ravel Kodrič (Ljubljana: cf, 2023), 368.&lt;/ref&gt; Sam Bastajić nije učestvovao na sastanku u [[Toulouse|Tuluzu]] na kom je donešena odluka da se izvrši atentat na Poćoreka (kasnije preinačena u atentat na Ferdinanda), jer kao siromašni student nije mogao da priušti putovanje iz Pariza u Tuluz. Međutim, bio je potpuno upućen u planove i saglasan sa njima.{{sfn|Dedijer|1966|pp=467–469}} Po tvrdnjama Bastajića, sam Gaćinović je tog proleća u Parizu počeo ozbiljno da se premišlja oko svrsishodnosti atentata, o čemu mu je više puta govorio, ali su događaji već išli svojim tokom bez njegovog upliva. Za ubistvo nadvojvode njih dvojica su saznali dok su pili kafu posle ručka u pariškom kafeu ''Panteon''.{{sfn|Dedijer|1966|pp=522–523}}

U Srbiji ga je zatekao [[Prvi svetski rat]] i stupio je u srpsku vojsku kao dobrovoljac. Bio je jedan od [[1300 kaplara]].&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;&gt;[https://znaci.org/00003/727.pdf Pavle Jakšić, ''Nad uspomenama'', tom prvi (Beograd: Rad, 1990), 81–82.]&lt;/ref&gt; Nakon okupacije Srbije i [[Albanska golgota|prelaska preko Albanije]], Bastajić je preko Italije dospeo nazad u Lozanu.&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;&gt;[https://magazinplus.eu/sest-mladobosanaca-koji-su-postali-komunisti/ Stefan Gužvica, &quot;Šest Mladobosanaca koji su postali komunisti (I deo)&quot;, ''Magazin Plus'', 29.6.2024.]&lt;/ref&gt; U Lozani završava studije sociologije.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; [[1917]]. godine, Bastajić je već na [[Socijalizam|socijalističkim]], [[Republikanizam|republikanskim]] i [[Jugoslavenstvo|jugoslovenskim]] unitarističkim pozicijama. Bio je blizak i [[Anarhizam|anarhizmu]] te je bio veliki poštovalac [[Mihail Bakunjin|Bakunjina]].{{sfn|Stilinović|1969|p=81}} Aktivno se uključio u rad Studentskog udruženja &quot;Vila&quot; u Lozani i u njegovo ime je uputio pozdrav [[Februarska revolucija|Februarskoj revoluciji]] u Rusiji.{{sfn|Hrabak|1988|p=41}} Još uvek je bio povezan sa Mustafom Golubićem i Crnom rukom, te pomno pratio [[Solunski proces]].{{sfn|Stilinović|1969|p=80}} Iste godine je, po sopstvenim tvrdnjama, bio sa Vladimirom Gaćinovićem na njegovoj samrtnoj postelji, a već [[1918]]. godine ističe se kao jedan od glavnih švajcarskih socijalista koji vode agitaciju protiv srpske vlade i [[Jugoslavenski odbor|Jugoslovenskog odbora]], te osniva novo, radikalno studentsko udruženje &quot;Gaćinović&quot;.{{sfn|Hrabak|1988|pp=50–51}} U leto 1918. godine javno istupa među studentima u Švajcarskoj kao jedan od glavnih pristaša jugoslovenskog federalizma.{{sfn|Hrabak|1988|pp=60–61}} Zbog revolucionarne delatnosti švajcarska policija ga je proterala u Austriju.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)&lt;/ref&gt;

=== Komunista u Beču ===

Od [[1920]]. godine, Bastajić se nalazio u [[Beč|Beču]] kao politički emigrant i profesionalni revolucionar. Radio je u Klubu jugoslovenskih studenata marksista i postao član [[KPJ]]. Njegov partijski drug, [[Marijan Stilinović]], ovako ga je opisao u bečkim godinama:

[[Datoteka:Alserhof.jpg|thumb|250px|Kafana Alserhof na uglu Alser Straße i Skodagasse, jedno od glavnih mesta okupljanja jugoslovenskog Kluba studenata marksista u Beču.]]

{{citat|A Pavle Bastajić, pijući polako crnu kavu, pali jednu cigaretu na drugu; iz džepa mu viri svezak Bakunjina na francuskom jeziku od kojeg se nikada ne odvaja. Odobrava Mustafi glavom i smije se onim svojim prodornim vranim očima. Tamnoput, jake vilice, isturenih jabučica, suh, koščat, s širokim patkastim nosom, crne kovrčave kose počešljane na razdjeljak, u crnom izlizanom odijelu koje ima već onaj tamni sjaj iznošenih godina, kordunaš iz Perne koji je učio bogosloviju u Sremskim Karlovcima, studirao pravo u Zagrebu, komitovao za vrijeme balkanskih ratova i za vrijeme prvog svjetskog rata u Srbiji, povezan sa Solunskim procesom, emigrant u Francuskoj i Švicarskoj iz koje ga protjeruju, prijatelj mnogih anarhista — taj rođeni revolucionar i vječiti konspirator, sav potamni u licu mržnjom kad se spomene [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandrovo]] ime: crne jake obrve kao da su se spojile u jednu debelu crnu liniju, bijeli zubi blistaju, a fascinantne oči kao da gore plamenom osvete.{{sfn|Stilinović|1969|p=81}}}}

Prema [[Moni Levi|Solomonu Leviju]], Bastajić je živeo dosta bedno, hraneći se hlebom i konjskim kobasicama, te je bio potpuno posvećen propagandnom radu. Od boljševika, najviše je poštovao [[Lav Trocki|Lava Trockog]], i u startu nije voleo [[Josif Staljin|Staljina]]. Međutim, i u svojim komunističkim danima još uvek je čitao anarhističku literaturu, ne samo Bakunjina, nego i [[Petar Kropotkin|Kropotkina]], kao i ruske [[Populizam|narodnjačke mislioce]] poput Hercena i Černiševskog.&lt;ref&gt;Moni Levi, ''Doživljaji i susreti na stazama revolucije'' (Sarajevo: Svjetlost, 1982), 38–39.&lt;/ref&gt;

[[1924]]. godine, na poziv [[Henri Barbusse|Anrija Barbisa]], Bastajić i Golubić putuju u Pariz, gde istupaju na antiratnim mitinzima i skupovima posvećenim desetogodišnjici izbijanja Prvog svetskog rata. Po povratku u Beč, zajedno sa [[Dimitar Vlahov|Dimitrom Vlahovim]] uređuju međunarodni časopis ''La Fédération balkanique''. Po rečima sovjetskog istoričara Vladimira Turoka-Popova, koji ih je lično poznavao, Bastajić i Golubić su u časopisu raskrinkavali &quot;podlu antinacionalnu ulogu vladajuće srpske buržoazije i kraljevskog dvora [[Karađorđevići|Karađorđevića]]&quot;.&lt;ref&gt;[https://inslav.ru/sites/default/files/editions/1966_mezhdunarodnye_otnoshenija_v_centraljnoj_i_vostochnoj_evrope.pdf Владимир Михайлович Турок, &quot;Мое знакомство с революционерами и цареубийцами&quot;, u В. Д. Королюк (ur.), ''Международные отношения в Центральной и Восточной Европе и их историография'' (Москва: Наука, 1966), 168–169.]&lt;/ref&gt; Potkraj 1924. godine, [[Miroslav Krleža]] je upoznao Bastajića za boravka u Beču, i pružio mu utočište na nekoliko dana, budući da je Bastajića tada progonila austrijska policija.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt; Bastajić je [[1926]]. godine bio jedan od pokretača i urednika komunističkih novina [[Srp i čekić (novine)|Srp i čekić]].&lt;ref&gt;Ubavka Vujošević, Branislav Gligorijević (ur.), ''Treći kongres KPJ, 17-22. maj 1926. Plenarne sednice CK KPJ, maj-septembar 1926.'' (Beograd: Izdavački centar Komunist, 1986), 485.
&lt;/ref&gt;

=== Sovjetski obaveštajac ===

[[Datoteka:La Federation balkanique.jpg|thumb|250px|Naslovna stranica lista ''La Fédération balkanique'' iz [[1929]]. godine.]]

Oko [[1923]]. godine, Pavle Bastajić i Mustafa Golubić su, preko sovjetske ambasade u Beču, postali agenti INO GPU, odnosno Inostranog odeljenja Državne političke uprave [[NKVD|Narodnog komesarijata unutrašnjih dela SSSR]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; 1924. su, po svemu sudeći na svoju ruku, planirali atentat na kralja Aleksandra, što je obustavljeno nakon intervencije Centralnog komiteta [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a, koji im je objasnio da se komunisti protive [[Terorizam|individualnom teroru]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt;{{sfn|Stilinović|1969|pp=113–114}} O njihovim planovima je, preko dvojice zavrbovanih komunističkih omladinaca, bila obaveštena i jugoslovenska policija.&lt;ref&gt;[https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:32920/bdef:Content/get Rastko Lompar, Antikomunizam u Kraljevini Jugoslaviji, 1934–1941. (Univerzitet u Beogradu, doktorska disertacija), 79–80.]&lt;/ref&gt;

[[1926]]. godine, Bastajić prelazi iz Beča u [[Berlin]], gde postaje član [[Komunistička partija Njemačke|Komunističke partije Nemačke]]. Učestvuje u radu jugoslovenske partijske ćelije u kojoj su bili još i [[Oto Bihalji Merin]], [[Pavle Bihali]], [[Momčilo Đorđević]] i [[Lavoslav Kraus]]. Radio je sa &quot;nacionalno-revolucionarnim&quot; organizacijama kao što je levičarska [[Unutrašnja makedonska revolucionarna organizacija (ujedinjena)|VMRO (ujedinjena)]], i na svoje drugove je i tada ostavljao utisak čoveka koji je &quot;više anarhista nego komunista&quot;.&lt;ref&gt;Lavoslav Kraus, ''Susreti i sudbine: Sjećanja iz jednog aktivnog života'' (Osijek: Glas Slavonije, 1973), 197–201.&lt;/ref&gt; Bio je povezan sa antikolonijalnom Ligom protiv imperijalizma, organizovanom od strane [[Kominterna|Komunističke internacionale]], i sarađivao sa hrvatskim nacionalistima koje je pokušavao da odvoji od [[Ustaše|ustaškog pokreta]].&lt;ref name=&quot;gužvica&quot;/&gt; Njegov boravak u Berlinu je navodno na kratko prekinut [[1927]]. godine, da bi otišao u [[Moskva|Moskvu]], gde je završio obaveštajni kurs.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;&gt;[https://www.jevrejskadigitalnabiblioteka.rs/bitstream/handle/123456789/211/JIM0909MILANRADANOVICDIDADEMAJO.pdf?sequence=1&amp;isAllowed=y Milan Radanović, &quot;Dida De Majo (1906-1964): Biografija&quot;, ''Zbornik Jevrejskog istorijskog muzeja'' 9/2009, 422.]&lt;/ref&gt;

Oko [[1930]]. godine, Bastajić se seli u Pariz, gde radi sa [[Veselin Masleša|Veselinom Maslešom]] i nastavlja aktivnosti po obaveštajnoj liniji i liniji saradnje sa &quot;nacionalnim revolucionarima&quot; koji simpatišu komunizam. U Francuskoj pravi svoju mrežu obaveštajaca od jugoslovenskih emigranata-komunista.&lt;ref name=&quot;radanović&quot;/&gt; Poznato je da se u njegovoj obaveštajnoj mreži nalazila i [[Švicarska|švajcarska]] komunistkinja i špijunka Renata Steiner, koja će se kasnije infiltrirati u redove [[Trockizam|trockista]].{{sfn|Serge|1952|p=32}}

U leto [[1937]]. godine, Bastajić donosi odluku da raskine sa KPJ i prestane da radi za NKVD zbog [[Velika čistka|Velike čistke]]. Preko Ignaca Rajsa, još jednog komunističkog obaveštajca koji je te godine raskinuo sa komunizmom zbog čistki, Bastajić okušava da stupi u kontakt sa Trockijevim sinom [[Lev Sedov|Levom Sedovom]] i [[Victor Serge|Viktorom Seržom]]. Serž je poznavao Bastajića još iz Beča, ali su i on i Sedov odbili da se nađu sa njime, jer nisu verovali da ne pokušava da stupi u kontakt sa njima po nalogu sovjetske službe.{{sfn|Serge|1952|pp=30–31}}&lt;ref&gt;Elisabeth K. Poretsky, ''Our Own People: A Memoir of 'Ignace Reiss' and His Friends'' (Ann Arbor: University o Michigan Press, 1970), 218.&lt;/ref&gt; Međutim, u to vreme, sovjetske obaveštajne strukture već su bile upoznate sa Bastajićevim raskidom sa partijom. [[Ivan Kralj]] je dobio naređenje da ubije Pavla Bastajića, ali se Bastajić obratio za pomoć svom starom prijatelju iz Beča, [[Labud Kusovac|Labudu Kusovcu]]. Kusovac se zatim obratio [[Josip Broz Tito|Josipu Brozu Titu]], de facto prvom čoveku KPJ u Parizu u tom trenutku. Tito je ubedio Kralja da odustane od pokušaja ubistva Bastajića, pod izgovorom da ubistvo među komunističkom emigracijom može privući nepotrebnu pažnju policije i rezultirati masovnim hapšenjima i proterivanjima Jugoslovena iz Pariza.&lt;ref&gt;[https://znaci.org/00002/Guzvica_Komunisticka_partija_Jugoslavije_drugi_print.pdf Stefan Gužvica, ''Prije Tita: Frakcijske borbe u Komunističkoj partiji Jugoslavije 1936-1940.'' (Zagreb: Srednja Europa, 2020), 68.]&lt;/ref&gt; 

U jesen [[1939]]. godine,&lt;ref name=&quot;jakšić&quot;/&gt; Bastajić odlučuje da se vrati u Jugoslaviju. Obraća se predsedniku jugoslovenske vlade, svom nekadašnjem kolegi sa studija u Švajcarskoj [[Dragiša Cvetković|Dragiši Cvetkoviću]], da mu dopusti povratak u zemlju, nakon čega se uspeva vratiti.&lt;ref name=&quot;krlezijana&quot;/&gt;

=== Povratak u Jugoslaviju i smrt ===
{{main|Stradanje stanovnika sela Prkos}}

[[Datoteka:Bastajić karton.jpg|thumb|300px|Policijski karton Pavla Bastajića iz januara 1940. godine, kada je uhapšen po povratku u rodni kraj.]]

Bastajić se početkom 1940. godine vratio u rodni kraj na [[Kordun|Kordunu]], gde je uhapšen i potom bio pod stalnim nadzorom policije. Boravio je u rodnom Prkosu i u [[Topusko|Topuskom]].&lt;ref&gt;Gojko Nikoliš, ''Španska praskozorja'' (Beograd: Književne novine, 1986), 175.&lt;/ref&gt; U oktobru 1940. posećuje starog partijskog druga, koji je takođe zapao u nemilost, Miroslava Krležu, u Zagrebu. Tamo mu je čitavu noć pričao pojedinosti o svom radu kao &quot;egzekutora&quot;, o metodama djelovanja staljinističke tajne policije, o odnosima unutar Kominterne te o strahovitim čistkama. Krleža je rekao da &quot;da jezovitije priče nije nikad čuo&quot;. Krleža je nakon toga zaključio da ga je &quot;Bastajićev slučaj samo učvrstio u njegovim podacima za koje je već znao iz štampe, ali da je istina za koju je on tada znao ili pretpostavljao poslije Bastajićevih svjedočanstava bila još strašnija nego što je mogao pretpostaviti&quot;.&lt;ref&gt;[https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Ivan%20Ocak/Krleza%20-%20Partija%20(183)/Krleza%20-%20Partija%20-%20Ivan%20Ocak.pdf Ivan Očak, ''Krleža – Partija (Miroslav Krleža u radničkom i komunističkom pokretu 1917–1941)'' (Zagreb: Spektar, 1982), 260–261.]&lt;/ref&gt;

Nakon izbijanja rata i uspostave NDH, Pavle Bastajić i mnogi stanovnici sela Prkos su pomagali KPJ i pripreme za ustanak na Kordunu.&lt;ref name=&quot;Baić&quot;&gt;[https://www.znaci.org/00001/142_46.pdf Dušan Baić, ''Kotar Vrginmost u NOB'' (Beograd: Vojna štamparija, 1980), 760.] &lt;/ref&gt; Već u maju [[1941]]. godine, Bastajića su ustaše hapsile dvaput i zabranile mu boravak u Zagrebu. [[24. oktobra]] 1941. godine, ustaše su ga odvele u [[logor Jasenovac]], gde je ubijen.&lt;ref name=&quot;ekultura&quot;&gt;[https://ekultura.hr/items/1878626 Bastajić, Pavao, 12.5.1890. Policijski karton. ''Ekultura.hr'']&lt;/ref&gt;

[[1968]]. godine, u selu Prkos je podignuta bista Pavlu Bastajiću.&lt;ref&gt;&quot;Na Kordunu otkrivena bista Pavla Bastajića&quot;, ''Politika'' god. LXV, br. 19627, 27. maja 1968, 8.&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist|2}}

=== Literatura ===
* {{cite book |last1=Dedijer|first1=Vladimir|title=Sarajevo 1914.|date=1966|publisher=Prosveta|location=Beograd|url=https://rizospastis.memoryoftheworld.org/Vladimir%20Dedijer/Sarajevo%201914_%20(5)/Sarajevo%201914_%20-%20Vladimir%20Dedijer.pdf|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Horvat|first1=Josip|title=Pobuna omladine 1911–1914.|date=2006|publisher=SKD Prosvjeta, Gordogan|location=Zagreb|ref=harv}}
* {{cite journal |last1=Hrabak|first1=Bogumil|title=Jugosloveni u Švajcarskoj 1915–1918.|journal=Istorijski zapisi |date=1988|volume=56 |issue=3–4 |pages=11–127|url=https://istorijskizapisi.me/wp-content/uploads/2021/10/HRABAK-Jugosloveni-u-Svajcarskoj-1915-1918.pdf |ref=harv}}
* {{cite book |last1=Serge|first1=Victor|title=Carnets|date=1952 |publisher=Julliard|location=Paris|ref=harv}}
* {{cite book |last1=Stilinović|first1=Marijan |title=Bune i otpori|date=1969 |publisher=Zora|location=Zagreb|ref=harv}}

== Povezano ==
* [[Mustafa Golubić]]
* [[Stradanje stanovnika sela Prkos]]

== Vanjske veze ==
* [https://argonnaute.parisnanterre.fr/page/la-federation-balkanique Digitalna zbirka časopisa ''La Fédération balkanique'']
* [http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1281 Pavle Bastajić] (enciklopedija Krležijana)
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1423 Pavle Bastajić] (Hrvatski biografski leksikon)

{{lifetime|1890|1941|Bastajić, Pavle}}

{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Biografije, Karlovac]]
[[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]]
[[Kategorija:Hrvatski komunisti]]
[[Kategorija:Jugoslavenski novinari]]
[[Kategorija:Ličnosti radničkog pokreta Jugoslavije]]
[[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]]
[[Kategorija:KPJ tokom Velike čistke]]
[[Kategorija:Srpski komunisti]]</text>
      <sha1>qxprf8klad8ejxu011mv28cbuj2al0k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mišar (razvrstavanje)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>1876661</id>
    <revision>
      <id>42581307</id>
      <parentid>42518072</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:09:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Duma</username>
        <id>16555</id>
      </contributor>
      <origin>42581307</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="176" sha1="i4d6iaybhkey3yze1i40diuvx2923hl" xml:space="preserve">'''Mišar''' se može odnositi na:

* [[Mišar (naselje)]], naseljeno mjesto u Srbiji;
* [[Obični mišar]], vrsta ptice grabljivice ''Buteo buteo''

{{Višeznačna odrednica}}</text>
      <sha1>i4d6iaybhkey3yze1i40diuvx2923hl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Naselje u Italiji</title>
    <ns>10</ns>
    <id>2249544</id>
    <revision>
      <id>42581374</id>
      <parentid>41597794</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T06:01:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dušan Kreheľ</username>
        <id>156150</id>
      </contributor>
      <comment>Automatic statistics from common datasets over [[Šablon:IT]].</comment>
      <origin>42581374</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2165" sha1="l2ock3yuewhf8av29g7gzj1g7gqsxz5" xml:space="preserve">{{Grad
 | boja = lightblue
 | naziv = {{{naziv}}}
 | izvorni_naziv = {{{izvorni_naziv}}}
 | država = {{flagcountry|ITA}}
 | adml1 = [[Regije Italije|Regija]]
 | adm1 = {{#if:{{{regija|}}}|{{{regija}}}| }}
 | adml2 = [[Provincije Italije|Provincija]]
 | adm2 =  {{#if:{{{okrug|}}}|{{{okrug}}}| }}
 | slika = {{#if:{{{slika|}}}|{{{slika}}}| }}
 | opis_slike = {{{opis_slike}}}
 | grb = {{#if:{{{grb|}}}|{{{grb}}}| }}
 | gradska_zastava = {{#if:{{{gradska_zastava|}}}|{{{gradska_zastava}}}| }}
 | osnivanje = {{#if:{{{osnivanje|}}}|{{{osnivanje}}}| }}
 | nadmorska_visina = {{#if: {{IT|a}}|{{IT|h}}&lt;ref name=&quot;IT-A&quot;/&gt;|{{#if:{{{nadmorska_visina|}}}|{{{nadmorska_visina}}}| }}}}
 | stanovništvo = {{#if: {{IT|p}}|{{IT|p}}{{IT|P|name_P=IT-P}}|{{{stanovništvo}}}}}
 | godina_stanovništvo = {{#if: {{IT|p}}|{{IT|y}}.|{{#if:{{{godina_stanovništvo|}}}|{{{godina_stanovništvo}}}}}}}
 | aglomeracija = {{#if:{{{aglomeracija|}}}|{{{aglomeracija}}}| }}
 | godina_aglomeracija = {{#if:{{{godina_aglomeracija|}}}|{{{godina_aglomeracija}}}}}
 | gustina = {{#if: {{IT|a}}|{{#if: {{IT|p}}|{{IT|d}}|{{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }}}}|{{#if:{{{gustina|}}}|{{{gustina}}}| }}}}
 | površina = {{#if: {{IT|a}}|{{IT|a}}{{IT|A|name_A=IT-A}}|{{#if:{{{površina|}}}|{{{površina}}}| }}}}
 | vremenska_zona = {{#if:{{{vremenska_zona|}}}|{{{vremenska_zona}}}| }}
 | poštanski_kod = {{#if:{{{poštanski_kod|}}}|{{{poštanski_kod}}}| }}
 | pozivni_broj = {{#if:{{{pozivni_broj|}}}|{{{pozivni_broj}}}| }}
 | registarska_oznaka = {{#if:{{{registarska_oznaka|}}}|{{{registarska_oznaka}}}| }}
 | ostalo1l = [[GeoNames|Geo ID]] &lt;!-- integer id of record in geonames database --&gt;
 | ostalo1 = {{#if:{{{geonameid|}}}|{{{geonameid}}}| }}
 | veb-strana = {{#if:{{{veb-strana|}}}|{{{veb-strana}}}| }}
 | gradonačelnik = {{#if:{{{gradonačelnik|}}}|{{{gradonačelnik}}}| }}
 | stranka = {{#if:{{{stranka|}}}|{{{stranka}}}| }}
 | gšir = {{#if:{{{gšir|}}}|{{{gšir}}}| }}
 | gduž = {{#if:{{{gduž|}}}|{{{gduž}}}| }}
 | mapa = {{location map2|Italy|label={{{naziv}}}|float=center|lat={{{gšir}}}|long={{{gduž}}}|width=250}}
}}&lt;noinclude&gt;
[[Kategorija:Šabloni za gradove|Italija]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l2ock3yuewhf8av29g7gzj1g7gqsxz5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fraconalto, Alessandria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>2291975</id>
    <revision>
      <id>42581375</id>
      <parentid>42062531</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T07:38:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MrKeefeJohn</username>
        <id>122587</id>
      </contributor>
      <comment>Vista di Fraconalto, Piemonte.jpg</comment>
      <origin>42581375</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2558" sha1="1bpo3usv7r8wavs6z9euv27rxc3lzix" xml:space="preserve">{{Naselje u Italiji
| naziv               = Fraconalto
| izvorni_naziv       =
| država              = {{flag|Italija}} [[Italija]]
| regija              = [[Piemonte]]
| okrug               = [[Alessandria (provincija)|Alessandria]]
| slika               = Vista di Fraconalto, Piemonte.jpg
| opis_slike          = 
| grb                 = 
| gradska_zastava     = 
| osnivanje           = 
| stanovništvo        = 10
| godina_stanovništvo = 2011
| aglomeracija        = 
| godina_aglomeracija = 
| gustina             = 
| površina            = 
| vremenska_zona      = 
| poštanski_kod       = 
| pozivni_broj        = 
| registarska_oznaka  = 
| ostalo1l            = 
| ostalo1             = 
| veb-strana          = 
| gradonačelnik       = 
| stranka             = 
| gšir                = 44.59105
| gduž                = 8.87846
| nadmorska_visina    = 724
| geonameid           = 6534877
}}

'''Fraconalto''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Alessandria (provincija)|Alessandria]], u regiji [[Piemonte]].

Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 10 stanovnika.&lt;ref name=&quot;GeoNames&quot;&gt;{{GeoNames}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Istat&quot;&gt;{{Istat}}&lt;/ref&gt; Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 724 m.

== Reference ==
{{reflist}}

== Literatura ==
{{refbegin|2}}
* {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}}
* {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}}
* {{GuicciardiniHistoryOfItaly}}
* {{DomenicoRegionsOfItaly}}
* {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}}
* {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}}
{{refend}}

== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Fraconalto}}
{{Wikiatlas|Italy}}
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }}
* [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways]
* [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks]
* [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents]
* [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy]
* [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE

{{Italijanska provincija Alessandria}}
{{Spisak provincija u Italiji}}
{{Naselje-Italija-začetak}}

[[Kategorija:Naselja u provinciji Alessandria]]</text>
      <sha1>1bpo3usv7r8wavs6z9euv27rxc3lzix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Okupacija Poljske (1939–1945)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>3552129</id>
    <revision>
      <id>42581280</id>
      <parentid>42447384</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T13:45:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23536-51</username>
        <id>344339</id>
      </contributor>
      <origin>42581280</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8633" sha1="5al8aqltmz8gee11boff8shj771m9bb" xml:space="preserve">[[File:Generalne gubernatorstwo 1945.png|thumb|Karta njemačke uprave nad Poljskom; posebno označen [[Generalni guvernmnan]] zajedno sa [[Distrikt Galicija|Distriktom Galicija]].]]
'''Okupacija Poljske''' je izraz kojim se u kontekstu [[Historija Poljske|historije Poljske]] u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] prije svega označava vlast [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]] (i u manjoj mjeri njenih [[Republika Slovačka (1939–1945)|slovačkih]] saveznika) nad zapadnim dijelom, odnosno nad cjelokupnom teritorijom [[Druga poljska republika|predratne poljske države]] uspostavljena tokom [[Invazija Poljske|invazije na Poljsku]] 1939. godine, odnosno [[Operacija Barbarossa|operacije Barbarossa]] 1941. godine s jedne strane, kao i okupaciju istočne Poljske od [[SSSR]]-a od 1939. do 1941. s druge strane. Septembra 1939., [[Treći Reich]] je zauzeo 48,4% poljskog teritorija na kojem je bilo 63% poljskog stanovništva, dok je SSSR zauzeo 51,6% teritorija na kojem je bilo 37% stanovništva.{{sfn| Borodziej|2006|loc=str. 14}} Okupacija je okončana 1945. godine nakon što su se njemačke snage, poražene na [[Istočni front|Istočnoj fronti]] povukle sa poljske teritorije pred [[SSSR|sovjetskim]] i prosovjetskim poljskim snagama.

Do invazije je došlo nedugo nakon što su u ljeto 1939. godine nacistička Njemačka i SSSR sklopile Pakt Ribbentrop-Molotov  koji je, između ostalog, predviđao likvidaciju Poljske kao države, odnosno podjelu njene teritorije na temelju [[Curzonova linija|Curzonove linije]], pri čemu je Njemačkoj pripao zapadni dio, a Sovjetima istočni dio koji je nakon okončanja [[Sovjetska invazija Poljske|sovjetske invazije]] u jesen 1939. formalno [[Sovjetska aneksija poljskih teritorija|pripojen]] [[Bjeloruska SSR|Bjeloruskoj]] i [[Ukrajinska SSR|Ukrajinskoj SSR]] u sastavu SSSR, a manji dio [[Litva|Litvi]] nekoliko mjeseci prije nego što je ta država [[Sovjetska aneksija baltičkih država|pripojena]] SSSR-u kao jedna od njegovih republika.

Teritorije koje su se našle pod njemačkom vlašću su podijeljene na dvije zasebne cjeline - zapadni dijelovi (uglavnom oni koji su bili [[Njemačko Carstvo|carske Njemačke]] i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] su neposredno priključeni Reichu; istočni dijelovi (uključujući predratnu prijestolnicu [[Varšava|Varšavu]]) su postali dio područja pod specijalnom upravom poznatom kao [[Generalni guvernman]]. Nakon što je Njemačka u ljeto 1941. godine izvela invaziju SSSR-a, brzo je pod svoju vlast stavila ostatak predratne Poljske. Južni dio, koji će postati poznat kao [[Distrikt Galicija]] (i odgovara današnjoj [[Zapadna Ukrajina|Zapadnoj Ukrajini]], je priključen Generalnom guvernmanu. Manji dio na sjeveroistoku predratne Poljske (i dijelu današnje Poljske) je postao dio [[Bezirk Byalistok|Okruga Byalistoka]]. Ostatak je pripadao novoformiranim područjima [[Reichskomessariat Ostland]] (Litva i Bjelorusija), odnosno [[Reichskommissariat Ukraine]].

Sa izuzetkom prdratne Čehoslovačke i Austrije, odnosno same Njemačke, nijedna druga zemlja nije bila pod [[nacizam|nacističkim]] režimom toliko dugo kao Poljska, te u nijednoj drugoj nacisti nisu imali prilike niti toliko dosljedno provodili svoju ideologiju, pri čemu je teško stradalo domaće stanovništvo. [[Poljaci]], osim što su se smatrali &quot;bezvrijednom&quot; [[Untermensch|nižom rasom]], su predstavljali smetnju nacističkim planovima o stvaranju [[Lebensraum|životnog prostora]] za Nijemce u Istočnoj Evropi; zbog toga je nacistička vladavina kao svoj cilj imala njihovo smanjenje kroz nasilne deportacije i masovne likvidacije, a pri čemu se posebna pažnja posvećivala [[inteligencija (klasa)|intelektualnoj]] eliti čiji bi nestanak Poljacima oduzeo bilo kakvu mogućnost organiziranog otpora, odnosno pretvorio ih u bezopasni izvor [[ropstvo|robovske]] radne snage. Još gore je stradalo [[jevrej]]sko stanovništvo u Poljskoj, koje su nacisti namjeravali u potpunosti ukloniti u [[Holokaust]]u te su u tome, u najvećoj mjeri, i uspjeli. Sovjetski vojnici su pak do 1941. vršili razne represije i [[Sovjetske deportacije|deportacije poljskog stanovništva]], od kojih se osobito ističe [[Katinjski masakr]]. Poratne procjene govore da je pod njemačkom vlašću u Poljskoj stradalo oko 5.675.000 ljudi, od toga oko 3.000.000 Jevreja,{{sfn|Axelrod|2008|loc=str. 355}} dok su sovjetski vojnici ubili oko 150.000 građana.&lt;ref name = expatica&gt;AFP/Expatica, ''[http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html Polish experts lower nation's WWII death toll] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120406115752/http://www.expatica.com/de/news/german-news/Polish-experts-lower-nation_s-WWII-death-toll--_55843.html |date=2012-04-06 }}'', expatica.com, 30. 8. 2009.&lt;/ref&gt;

Za vrijeme okupacije su se u Poljskoj njemačkom okupatoru nastojale suprotstaviti različite organizacije [[Pokret otpora|pokreta otpora]], a od kojih je najpoznatija bila [[Poljska podzemna država]], koja se smatrala svojevrsnim predstavnikom poljske vlade u izbjeglištvu, a od 1942. godine imala i vlastitu paravojnu formaciju u obliku [[Armija Krajowa|Armije Krajowe]]. Vlast Nijemaca nad dijelom Poljske je prestala kada su u ljeto 1944. istočne dijelove zemlje zauzele sovjetske trupe, da bi ostatak zemlje bio oslobođen do početka 1945. godine; nakon toga je u Poljskoj uspostavljen [[komunizam|komunistički]] režim koji će nakon rata biti poznat kao [[Narodna Republika Poljska]]. Godine 1945. su Sovjeti sa Poljskom uspostavili nove granicu, uglavnom temeljenu na Curzonovoj liniji i njemačko-sovjetskim granicama iz jeseni 1939. godine; Poljska je kao kompenzaciju dobila njemačke teritorije istočno od linije [[Odra-Nisa]]. Sukladno time, pomicanjem poljske granice prema zapadu, velik broj Poljaka na istoku tako se silom prilika trajno našao izvan svoje domovine. Između 1944. i 1948. [[Poljski transfer stanovništva (1944–46)|se odigrao transfer]] 1.517.982 Poljaka iz SSSR-a u poslijeratnu, zapadniju Poljsku.{{sfn|Ther|1996|loc=str. 779-805}}

Iako je Poljska nakon [[Revolucije 1989|pada komunizma]] zajedno sa današnjom [[Njemačka|Njemačkom]] dio [[Zapadni svijet|zapadnog svijeta]], odnosno njen saveznik u okviru [[NATO]]-pakta i [[EU|Evropske unije]], zbivanja za vrijeme njemačke okupacije dan-danas značajno opterećuju odnose dviju zemalja. Još je gora situacija sa [[Ruska federacija|Ruskom Federacijom]], gdje su odnosi Moskve i Varšave i dalje na niskoj razini zbog povremenih poziva poljskih političara da se [[Kremlj]] ispriča zbog invazije 1939.&lt;ref&gt;{{cite web|publisher=New York Times|author=Richard Bernstein|date=3. 7. 2005|url=http://www.nytimes.com/2005/07/03/world/europe/after-centuries-of-enmity-relations-between-poland-and-russia-are-as-bad-as-ever.html|title= After Centuries of Enmity, Relations Between Poland and Russia Are as Bad as Ever}}&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
*[[Generalplan Ost]]

== Reference ==
{{izvori}}

==Literatura==
*{{cite book|last=Axelrod|url=https://books.google.hr/books?id=GqYWmUae5h8C&amp;pg=PA355&amp;dq=poland+5,675,000&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiN5vbFw6nLAhXGK5oKHV_BCYsQ6AEIGjAA#v=onepage&amp;q=poland%205%2C675%2C000&amp;f=false| 
title=The Real History of World War II: A New Look at the Past|first=Alan |publisher=Sterling Publishing Company, Inc.|year=2008|isbn=9781402740909|ref=harv}}
*{{cite book|last=Borodziej|first=Włodzimierz |url=https://books.google.hr/books?id=YHO0F65ifDIC&amp;pg=PA14&amp;dq=1939+soviet+union+percent+of+poland+territory&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiEv_35v6nLAhWiIpoKHbm6Ai4Q6AEIIDAB#v=onepage&amp;q=1939%20soviet%20union%20percent%20of%20poland%20territory&amp;f=false|title=The Warsaw Uprising of 1944|publisher=University of Wisconsin Press|year=2006|isbn=9780299207304|ref=harv}}
* {{cite journal| last=Ther|year=1996| first=Philipp| title=The Integration of Expellees in Germany and Poland after World War II: A Historical Reassessment| publisher=Slavic Review| volume=55|doi= 10.2307/2501238|jstor=2501238| ref=harv}}
== Vanjske veze ==
*[http://www.spiegel.de/international/europe/germany-s-wwii-occupation-of-poland-when-we-finish-nobody-is-left-alive-a-759095.html Njemačka opkupacija Poljske] Spiegel
*[http://www.ushmm.org/wlc/en/article.php?ModuleId=10005070 Invazija Poljske 1939.] Muzej Holokausta Sjedinjenih država
*[http://www.history.com/this-day-in-history/soviet-union-invades-poland Sovjetska invazija Poljske]

[[Kategorija:Poljska vojna historija]]
[[Kategorija:Njemačke vojne okupacije]]
[[Kategorija:Sovjetske vojne okupacije]]</text>
      <sha1>5al8aqltmz8gee11boff8shj771m9bb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lista Caravaggiovih djela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4031228</id>
    <revision>
      <id>42581334</id>
      <parentid>42581263</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T18:08:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>187261</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Michelangelo Caravaggio 061.jpg]] → [[File:Boy Bitten by a Lizard-Caravaggio (Longhi).jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>42581334</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26937" sha1="pv3c68v0wdidkchf79y4lerr2e8frcs" xml:space="preserve">Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''.

==Popis slika==
{{clear}}
{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;margin-left:0.5em; text-align:center&quot;
! Slika !! Ime &lt;br&gt; (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija  !! Bilješke !! Izvori
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]''
|oko [[1592.]]-[[1593.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|64.2 x 51.4 cm
|Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&amp;pg=PA388&amp;dq=Caravaggio+Chronology&amp;source=gbs_toc_s&amp;cad=1&amp;sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]''
|oko [[1593.]]  
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|67 x 53 cm 
|[[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|inv. 534
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 062.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' 
| oko [[1593.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 70 x 67 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
| inv. 136
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' 
| oko [[1594.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 115 x 150 cm
| Kapitolski muzej, [[Rim]]
| inv. 227
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' 
| oko [[1594.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94.2 x 131.2 cm
| Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' 
| oko [[1595.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 87.9 x 115.9 cm
| [[Metropolitan]], [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' 
| oko [[1595.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 93.9 x 129.5 cm
| Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]]
| inv. No. 1943.222 
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' 
| oko [[1595.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 × 90 cm
|izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]]
|inv. D130
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Boy Bitten by a Lizard-Caravaggio (Longhi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 66 x 49.5 cm
| Nacionalna galerija, [[London]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 96 x 121 cm
| Ex Badminton House, [[Gloucestershire]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 100 x 126.5cm
| Kolekcija Wildenstein, [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 95 x 85 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
| Na Talijanskom: Bacco
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 122.5 x 98.5 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 133.5 x 166.5 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]]
| 60 x 55 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]''  
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 66 x 53 cm
| (Uništena)
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' 
| oko [[1597.]]
| [[Freska]] u uljenim bojama na svodu
| 300 x 180 cm
| Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 99 x 131 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]] 
|inv. 1122
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 173 x 133 cm
| Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 116 x 173 cm
| Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 169 x 112 cm
| Muzej blaga katedrale, [[Toledo]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 97.8 x 132.7 cm
| Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 124 x 99 cm
| Privatna kolekcija
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' 
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 46 x 64 cm
| Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]''  
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 145 x 195 cm
| [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]''
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 110 x 91 cm
| [[Prado]], [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' 
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 110 x 92 cm
| Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]''
| oko [[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 65.8 x 52.3 cm
| Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]''
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 323 x 343 cm
| Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]''
|[[1599.]]-[[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 323 x 343 cm
| Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]''
|[[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na drvu]]
| 237 x 189 cm
| Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]''
|[[1601.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 230 x 175 cm
| Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]''
|[[1601.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 230 x 175 cm
| Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]''
|[[1601.]]-[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 139 x 195 cm
| Nacionalna galerija, [[London]]
| druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco.
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]''
| oko [[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 
| Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 156 x 113 cm
| [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 232 x 183 cm
| Uništena
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 292 x 186 cm
| Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 129 x 94 cm
| Kapitolski muzej, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]''
| oko [[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 129 x 94 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]''
| [[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 107 x 146 cm
| [[Sanssouci]], [[Potsdam]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 133 x 169 cm
| [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]''
| oko [[1603.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 x 98 cm, 
| ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]''
| oko [[1603.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 300 x 203 cm
| [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco.
|
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' 
| [[1601.]]-[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 104 x 135 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
|
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' 
| oko [[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 260 x 150 cm
| kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' 
|[[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 172.5 x 104.5 cm
| Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' 
| oko [[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94 x 131 cm
| Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' 
| [[1602.]]-[[1603.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 125 x 178 cm
| banka Cariprato, [[Prato]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' 
|[[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 369 x 245 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 154 x 222 cm
| Uništena
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ecce Homo]]'' 
| oko [[1605.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 128 x 103 cm
| ''Palazzo Rosso'', [[Genova]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' 
| oko [[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 118 x 81 cm
| Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]]'' 
| [[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 112 x 157 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 203 x 1991 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 87 x 135 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''&lt;small&gt; [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} 
| [[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 292 x 211 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 106.5 x 91 cm
| Privatna kolekcija, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 x 90 cm
| [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Večera u Emausu]]'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 141 x 175 cm
| Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sedam djela milosti]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 390 x 260 cm
| ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 202.5 x 152.7 cm
| Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[David s Golijatovom glavom]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na drvu]]
|90.5 x 116 cm
| [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 364.5 x 249.5 cm
| [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krunidba trnjem]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 127 x 165.5 cm
| Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Bičevanje Krista]]'' 
| oko [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 390 x 260 cm
| Muzej Capodimonte, [[Napulj]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Krist privezan za stup'' 
| [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 134.5 x 175.5 cm
| Muzej umjetnosti, [[Rouen]]
|
| [&lt;ref&gt;http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' 
| [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 90.5 x 167 cm
| nacionalna galerija, [[London]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 117 x 157 cm
| Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' 
|[[1607.]]-[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 195 x 134 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Portret Fra Antonia Martellija'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 118.5 x 95.5 cm
| Palača [[Pitti]], [[Firenca]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 361 x 520 cm
| Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]]
|
| [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Usnuli [[Kupid]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 71 x 105 cm
| Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 100 x 73 cm
| Klekcija Bonello, [[Malta]]
| Dvojbeno autorstvo
|
|-
|&lt;center&gt;[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Navještenje]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 285 x 205 cm
| Muzej umjetnosti, [[Nancy]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 408 x 300 cm
| Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' 
| [[1608.]]-[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 380 x 275 cm
| Nacionalni muzej, [[Messina]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Poklonstvo pastira]]'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 314 x 211 cm
| Nacionalni muzej, [[Messina]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 268 x 197 cm
| Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 116 x 140 cm
| Kraljevska palača, [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Zataja Petrova]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94 x 125 cm
| [[Metropolitan]], [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]'' 
| oko [[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 159 x 124 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 106 x 179.5 cm
| Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[David s Golijatovom glavom]]'' 
|[[1609.]]-[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 125 x 101 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem''  
|[[1590.]]tih 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 105 x 184 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 159 x 124 cm
| Privatno vlasništvo, [[München]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Zubar'' 
|[[1607.]] - [[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 139.5 x 194.5 cm
|  Palača [[Pitti]], [[Firenca]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]''  
| nepoznato
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 102.5 x 83 cm
| Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt;
|''Dječak guli voćku'' 
| oko [[1593.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|75.5 x 64.4 cm 
|Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt; 
|''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' 
|
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 117.5 x 96 
|[[Metropolitan]], [[New York]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt; 
|''[[Kartaši]]'' 
|prije [[1594.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|Muzej Ashmolean, [[Oxford]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Slike Caravaggija]]
[[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]]</text>
      <sha1>pv3c68v0wdidkchf79y4lerr2e8frcs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581337</id>
      <parentid>42581334</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T18:35:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ziv</username>
        <id>187261</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Michelangelo Caravaggio 062.jpg]] → [[File:Boy with a Basket of Fruit-Caravaggio (1593).jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]])</comment>
      <origin>42581337</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26954" sha1="esxgcdzz3l0pg1ghflc8881evkibnao" xml:space="preserve">Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''.

==Popis slika==
{{clear}}
{| class=&quot;wikitable&quot; class=&quot;sortable wikitable&quot; style=&quot;margin-left:0.5em; text-align:center&quot;
! Slika !! Ime &lt;br&gt; (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija  !! Bilješke !! Izvori
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]''
|oko [[1592.]]-[[1593.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|64.2 x 51.4 cm
|Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]]
|
|&lt;ref&gt;{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&amp;pg=PA388&amp;dq=Caravaggio+Chronology&amp;source=gbs_toc_s&amp;cad=1&amp;sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]''
|oko [[1593.]]  
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|67 x 53 cm 
|[[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|inv. 534
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Boy with a Basket of Fruit-Caravaggio (1593).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' 
| oko [[1593.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 70 x 67 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
| inv. 136
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' 
| oko [[1594.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 115 x 150 cm
| Kapitolski muzej, [[Rim]]
| inv. 227
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' 
| oko [[1594.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94.2 x 131.2 cm
| Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' 
| oko [[1595.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 87.9 x 115.9 cm
| [[Metropolitan]], [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' 
| oko [[1595.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 93.9 x 129.5 cm
| Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]]
| inv. No. 1943.222 
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' 
| oko [[1595.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 × 90 cm
|izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]]
|inv. D130
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Boy Bitten by a Lizard-Caravaggio (Longhi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 66 x 49.5 cm
| Nacionalna galerija, [[London]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 96 x 121 cm
| Ex Badminton House, [[Gloucestershire]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 100 x 126.5cm
| Kolekcija Wildenstein, [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' 
| oko [[1596.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 95 x 85 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
| Na Talijanskom: Bacco
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 122.5 x 98.5 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 133.5 x 166.5 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]]
| 60 x 55 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
|
|&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Caravaggio&amp;as_brr=3&amp;ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&amp;sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]''  
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 66 x 53 cm
| (Uništena)
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' 
| oko [[1597.]]
| [[Freska]] u uljenim bojama na svodu
| 300 x 180 cm
| Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' 
| oko [[1597.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 99 x 131 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]] 
|inv. 1122
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 173 x 133 cm
| Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 116 x 173 cm
| Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 169 x 112 cm
| Muzej blaga katedrale, [[Toledo]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 97.8 x 132.7 cm
| Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' 
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 124 x 99 cm
| Privatna kolekcija
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' 
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 46 x 64 cm
| Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]''  
| oko [[1598.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 145 x 195 cm
| [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]''
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 110 x 91 cm
| [[Prado]], [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' 
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 110 x 92 cm
| Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]''
| oko [[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 65.8 x 52.3 cm
| Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]''
| oko [[1599.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 323 x 343 cm
| Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]''
|[[1599.]]-[[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 323 x 343 cm
| Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]''
|[[1600.]]
|[[uljene boje|ulje na drvu]]
| 237 x 189 cm
| Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]''
|[[1601.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 230 x 175 cm
| Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]''
|[[1601.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 230 x 175 cm
| Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]''
|[[1601.]]-[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 139 x 195 cm
| Nacionalna galerija, [[London]]
| druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco.
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]''
| oko [[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 
| Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 156 x 113 cm
| [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 232 x 183 cm
| Uništena
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 292 x 186 cm
| Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 129 x 94 cm
| Kapitolski muzej, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]''
| oko [[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 129 x 94 cm
| [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]''
| [[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 107 x 146 cm
| [[Sanssouci]], [[Potsdam]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]''
|[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 133 x 169 cm
| [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]''
| oko [[1603.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 x 98 cm, 
| ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 052.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]''
| oko [[1603.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 300 x 203 cm
| [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco.
|
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' 
| [[1601.]]-[[1602.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 104 x 135 cm
| [[Uffizi]], [[Firenca]]
|
| &lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' 
| oko [[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 260 x 150 cm
| kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' 
|[[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 172.5 x 104.5 cm
| Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' 
| oko [[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94 x 131 cm
| Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' 
| [[1602.]]-[[1603.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 125 x 178 cm
| banka Cariprato, [[Prato]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' 
|[[1604.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 369 x 245 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 154 x 222 cm
| Uništena
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ecce Homo]]'' 
| oko [[1605.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 128 x 103 cm
| ''Palazzo Rosso'', [[Genova]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' 
| oko [[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 118 x 81 cm
| Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]]'' 
| [[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 112 x 157 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 203 x 1991 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' 
|[[1605.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 87 x 135 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''&lt;small&gt; [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} 
| [[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 292 x 211 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 106.5 x 91 cm
| Privatna kolekcija, [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 130 x 90 cm
| [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Večera u Emausu]]'' 
|[[1606.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 141 x 175 cm
| Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sedam djela milosti]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 390 x 260 cm
| ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 202.5 x 152.7 cm
| Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[David s Golijatovom glavom]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na drvu]]
|90.5 x 116 cm
| [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 066.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 364.5 x 249.5 cm
| [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Krunidba trnjem]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 127 x 165.5 cm
| Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Bičevanje Krista]]'' 
| oko [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 390 x 260 cm
| Muzej Capodimonte, [[Napulj]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Krist privezan za stup'' 
| [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 134.5 x 175.5 cm
| Muzej umjetnosti, [[Rouen]]
|
| [&lt;ref&gt;http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' 
| [[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 90.5 x 167 cm
| nacionalna galerija, [[London]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Jeronim]]'' 
|[[1607.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 117 x 157 cm
| Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' 
|[[1607.]]-[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 195 x 134 cm
| [[Louvre]], [[Pariz]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Portret Fra Antonia Martellija'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 118.5 x 95.5 cm
| Palača [[Pitti]], [[Firenca]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 361 x 520 cm
| Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]]
|
| [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Usnuli [[Kupid]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 71 x 105 cm
| Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 100 x 73 cm
| Klekcija Bonello, [[Malta]]
| Dvojbeno autorstvo
|
|-
|&lt;center&gt;[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Navještenje]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 285 x 205 cm
| Muzej umjetnosti, [[Nancy]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' 
|[[1608.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 408 x 300 cm
| Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' 
| [[1608.]]-[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 380 x 275 cm
| Nacionalni muzej, [[Messina]]
|
|&lt;ref&gt;[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Poklonstvo pastira]]'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 314 x 211 cm
| Nacionalni muzej, [[Messina]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 268 x 197 cm
| Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' 
|[[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 116 x 140 cm
| Kraljevska palača, [[Madrid]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Zataja Petrova]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 94 x 125 cm
| [[Metropolitan]], [[New York]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]'' 
| oko [[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 159 x 124 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 106 x 179.5 cm
| Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]]
|
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
|''[[David s Golijatovom glavom]]'' 
|[[1609.]]-[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 125 x 101 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|
| &lt;ref&gt;{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem''  
|[[1590.]]tih 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 105 x 184 cm
| [[Galerija Borghese]], [[Rim]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]'' 
|[[1610.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 159 x 124 cm
| Privatno vlasništvo, [[München]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''Zubar'' 
|[[1607.]] - [[1609.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 139.5 x 194.5 cm
|  Palača [[Pitti]], [[Firenca]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]&lt;/center&gt;
| ''[[Ivan Krstitelj]]''  
| nepoznato
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 102.5 x 83 cm
| Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt;
|''Dječak guli voćku'' 
| oko [[1593.]] 
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|75.5 x 64.4 cm 
|Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt; 
|''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' 
|
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
| 117.5 x 96 
|[[Metropolitan]], [[New York]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|
|-
|&lt;center&gt;image&lt;/center&gt; 
|''[[Kartaši]]'' 
|prije [[1594.]]
|[[uljene boje|ulje na platnu]]
|Muzej Ashmolean, [[Oxford]]
|Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio
|&lt;ref&gt;{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph&lt;!-- Bot generated title --&gt; |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Slike Caravaggija]]
[[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]]</text>
      <sha1>esxgcdzz3l0pg1ghflc8881evkibnao</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srbija voz</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4569866</id>
    <revision>
      <id>42581361</id>
      <parentid>42512177</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:49:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23779-92</username>
        <id>344495</id>
      </contributor>
      <comment>/* Električne lokomotive */</comment>
      <origin>42581361</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11338" sha1="ef1nh8gpt2ckme5ti3aybqxb0ljozsv" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stolice 2.jpg|mini|250p|desno|Unutrašnjost elektromotornog voza [[ŽS serija 413|ŽS 413]]. (Video:[https://www.youtube.com/watch?v=I5_alkSh_jI Unutrašnjost garniture ŽS 413])]]
'''Srbija voz a. d.''' je privredno Društvo za železnički prevoz putnika i glavni nosilac svih aktivnosti, u organizacionom i putničko-komercijalnom smislu za potrebe kako u unutrašnjem tako i međunarodnom saobraćaju.&lt;ref&gt;[http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html Doneto rešenje o upisu u Registar privrednih subjekta: Tri nova Društva počela sa radom 10. avgusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901134354/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html |date=2015-09-01 }}, službena veb stranica Železnice Srbije, 13. avgust 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 Ispunjene obaveze prema MMF-u po pitanju Železnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924113212/http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 |date=2015-09-24 }}, TANJUG, 19. avgust 2015.&lt;/ref&gt; Park putničkih kola broji 797 kola.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Opšte informacije |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004145505/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Vučna vozila čine električne i dizel lokomotive i motorni vozovi. Većina aktivnih lokomotiva su električne lokomotive serija 441 i 461. Od dizel lokomotiva u eksploataciji su lokomotive serije 661 i 666, kao i manevarka 621.
== Aktivni vozni park ==
=== Električne lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 441|ŽS 441]]||[[Končar grupa|Rade Končar]]&lt;br /&gt;[[Mašinska industrija Niš|MIN Niš]]||23 (15 u voznom stanju; dok 8 čekaju investicionu opravku)||3800&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'|| 140&amp;nbsp;km/h||1969–1988||||[[Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg|120px]]
|-
|[[:en:ŽS series 444|ŽS 444]]
|[[:en:KONČAR Group|Končar Group]]
MIN Niš
|30 
(23 u voznom stanju)
|
|Bo'Bo'
|120&amp;nbsp;km/h
|2004-2007
|
|[[Datoteka:Locomotive series 444.jpg|alt=Electric locomotive series 444 in Lapovo, Serbia.|120px|centar|bezokvira]]
|-
|[[JŽ serija 461|ŽS 461]]||Elektroputera (Electroputere)||6|| 5100&amp;nbsp;kW|| Co'Co'||120&amp;nbsp;km/h||1972-1980||Nadimak: Rumunka||[[Datoteka:ŽS 461-157.jpg|120px]]
|}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Elektro lokomotive |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151009165458/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/hr/document/view/19079301/elektricne-lokomotive-shranisi Društvo prijatelja železnice, Električne lokomotive]&lt;/ref&gt;

== Dizel lokomotive ==
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[:en:ŽS series 621|ŽS 621]]||[[ČMKS]]||5 (103,104,106,301 i 302)||392&amp;nbsp;kW (1700&amp;nbsp;kW)||Bo||80&amp;nbsp;km/h||2002-2006|| Nadimci: Žutka, Osica, Trafika||[[Datoteka:28.09.13 Niš 621.106 (10101060594).jpg|200px]]
|-
|[[:sr:ЖС серија 661|ŽS 661]]||DžM - EMD||3 (od toga su 2 iznajmljene od Srbija karga)||1454&amp;nbsp;kW||Co'Co'||114&amp;nbsp;km/h (124&amp;nbsp;km/h)||1960–1971||Nadimak: Kenedi||[[Datoteka:ŽS 661 143 Šabac1.jpg|200px]]
|-
|[[:en:CIÉ 071 Class|ŽS 666]]||DžM - EMD||4 (2 iznajmljene Srbija kargu; dok 2 čekaju investicionu opravku||1845&amp;nbsp;kW||Co'Co'||122&amp;nbsp;km/h||1978||||[[Datoteka:ŽS 666 near Ruma.jpg|200px]]
|}
=== Elektromotorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|ŽS 410
|[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]
|3
|6000&amp;nbsp;kW
|Bo’Bo’+2’2’+2’2’+Bo’Bo’
|200&amp;nbsp;km/h
|2022
|Nadimak: Soko
|[[Datoteka:Železničko stajalište Altina Soko.jpg|bezokvira|200x200piksel]]
|-
|[[RVR 412|ŽS 412]]||Fabrika vagona Riga (Rīgas Vagonbūves Rūpnīca) ||11||1360&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'+2'2'+2'2'+Bo'Bo'||130&amp;nbsp;km/h||1980–1990.||U saobraćaju je 11 EMV. Devet garnitura saobraća kao BG voz
|[[Datoteka:Treinstel in Belgrado.jpg|200px]]
|-
|[[ŽS serija 413|ŽS 413]]||[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]||39||2000&amp;nbsp;kW||Bo'2'2'2'Bo'||160&amp;nbsp;km/h||2014-2015.
2024.
|Tokom 2014-2015. isporučeno je 21 garnitura.
Tokom 2024. isporučeno je još 18.
Saobraćaju na IR i RE vozovima, kao i na pojedinim putničkim vozovima (Novi Sad – Subotica, Novi Sad – Šid, Beograd – Prijepolje, Beograd – Niš itd.).
||[[Datoteka:ŽS 413 006 3.jpg|200px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Društvo prijatelja železnice, Motorni vozovi |url=http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |access-date=2016-08-31 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220302/http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Železnice Srbije dobile dozvolu za korišćenje novih elektromotornih &quot;Štadler&quot; vozova |url=http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619071521/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dizel-motorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 710|ŽS 710]]||Kalmar Verstad (Kalmar Verkstad)||10||294&amp;nbsp;kW||1A-1A||130&amp;nbsp;km/h||1979–1981||||[[Datoteka:ŽS 710 near Matejevac.jpg|200px]]
|-
|[[ŽS serija 711|ŽS 711]]||Metrovagonmaš||39||2x 350&amp;nbsp;kW|||Bo'2'-2'Bo'||120&amp;nbsp;km/h||2011-2015|| ||[[Datoteka:Serbian Railways Class 711.jpg|200px]]
|-
|[[ŽS serija 712|ŽS 712]]||Makosa (MACOSA)|| 4|| ||B'B'+2'2'||120&amp;nbsp;km/h||1980||||[[Datoteka:25.09.13 Vrbas 712.207 (10101031366).jpg|200px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Park putničkih kola ==
[[Datoteka:Vlak EC Avala stojící porouchaný před Bratislavou (2).jpg|mini|230p|Putnička kola 1. klase ŽS Aeelmt 61 72 10-70 604-1, deo kompozicije voza Avala pred Bratislavom.]]
Putnička kola 1. klase:
* '''A, Al''' - 5 kola
* '''Aeelmt''' - 6 kola
* '''Am, Alm''' - 22 kola
* '''At, Alt''' - 12 kola

Putnička kola 1. i 2. klase:
* '''AB, ABl''' - 31 kola
* '''ABm, ABlm''' - 15 kola
[[Datoteka:ZS Beelmt 61 72 20-70 600-7 Zuerich HB 071212.jpg|mini|230p|Putnička kola 2. klase ŽS Beelmt 61 72 20-70 600-7, deo kompozicije voza u [[Cirih]]u.]]
Putnička kola 2. klase:
* '''B, Bl''' - 115 kola
* '''Beelmt''' - 20 kola
* '''Bm''' - 9 + 9 + 66 + 3 kola
* '''Bt, Blt''' - 28 kola

Putničk kola 2. klase sa restoranom:
* '''BR''' - 5 kola
* '''BR, BRl''' - 14 kola
* '''BRtl''' - 5 kola
[[Datoteka:ZS WRl 51 72 87-71 654-5 Beograd 100910.jpg|mini|230p|Restoran vagon ŽS WRl 51 72 87-71 654-5, deo kompozicije voza za Cirih.]]
Restoran vagoni:
* '''WReelm''' - 3 kola 
* '''WRl''' - 8 + 4 kola

Kušet vagoni:
* '''Ac, Acl''' - 15 kola
* '''Bc, Bcl''' - 28 kola
* '''Bcm''' - 13 + 7 kola

Spavaća kola:
* '''WLB, WLBl''' - 25 + 27 kola
&lt;ref&gt;[http://www.vagonweb.cz/popisy/popisy.php?k=ZS&amp;z=p&amp;p=p Putnička kola ŽS, vagonweb (Češki)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Železnice Srbije]]
* [[Infrastruktura železnice Srbije]]
* [[Srbija kargo]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Železnice Srbije
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Železnice Srbije
}}
* [http://www.srbvoz.rs/redvoznje.html Red vožnje - Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.srbvoz.rs/ Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.raildir.gov.rs/ Službena stranica Direkcija za železnice] 
* [http://www.raildir.gov.rs/propisi.html Propisi (železnički saobraćaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203003151/http://www.raildir.gov.rs/propisi.html |date=2013-12-03 }}
* [http://www.szs-railsyn.org/ Sindikat železničara Srbije]
* [http://www.nszs.rs/index.php?t=12 Unija sindikata srpskih železnica]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 Sindikat izvršnih službi srpskih železnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203050836/http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 |date=2013-12-03 }}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.397.html:589421-%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0-%D0%94%D0%BE-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B3-%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%D0%B4%D1%83%D0%BF%D0%BB%D0%BE-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Železnica: Do Novog Sada duplo više putnika], Z. Radović, Večernje novosti, 4. februar 2016.

[[Kategorija:Železnički saobraćaj u Srbiji]]
[[Kategorija:Željezničke kompanije]]</text>
      <sha1>ef1nh8gpt2ckme5ti3aybqxb0ljozsv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581362</id>
      <parentid>42581361</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:51:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23779-92</username>
        <id>344495</id>
      </contributor>
      <comment>/* Dizel lokomotive */</comment>
      <origin>42581362</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11335" sha1="5vx5qyx8qnmzylqkp7sjrmt3ciou2ts" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stolice 2.jpg|mini|250p|desno|Unutrašnjost elektromotornog voza [[ŽS serija 413|ŽS 413]]. (Video:[https://www.youtube.com/watch?v=I5_alkSh_jI Unutrašnjost garniture ŽS 413])]]
'''Srbija voz a. d.''' je privredno Društvo za železnički prevoz putnika i glavni nosilac svih aktivnosti, u organizacionom i putničko-komercijalnom smislu za potrebe kako u unutrašnjem tako i međunarodnom saobraćaju.&lt;ref&gt;[http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html Doneto rešenje o upisu u Registar privrednih subjekta: Tri nova Društva počela sa radom 10. avgusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901134354/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html |date=2015-09-01 }}, službena veb stranica Železnice Srbije, 13. avgust 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 Ispunjene obaveze prema MMF-u po pitanju Železnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924113212/http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 |date=2015-09-24 }}, TANJUG, 19. avgust 2015.&lt;/ref&gt; Park putničkih kola broji 797 kola.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Opšte informacije |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004145505/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Vučna vozila čine električne i dizel lokomotive i motorni vozovi. Većina aktivnih lokomotiva su električne lokomotive serija 441 i 461. Od dizel lokomotiva u eksploataciji su lokomotive serije 661 i 666, kao i manevarka 621.
== Aktivni vozni park ==
=== Električne lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 441|ŽS 441]]||[[Končar grupa|Rade Končar]]&lt;br /&gt;[[Mašinska industrija Niš|MIN Niš]]||23 (15 u voznom stanju; dok 8 čekaju investicionu opravku)||3800&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'|| 140&amp;nbsp;km/h||1969–1988||||[[Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg|120px]]
|-
|[[:en:ŽS series 444|ŽS 444]]
|[[:en:KONČAR Group|Končar Group]]
MIN Niš
|30 
(23 u voznom stanju)
|
|Bo'Bo'
|120&amp;nbsp;km/h
|2004-2007
|
|[[Datoteka:Locomotive series 444.jpg|alt=Electric locomotive series 444 in Lapovo, Serbia.|120px|centar|bezokvira]]
|-
|[[JŽ serija 461|ŽS 461]]||Elektroputera (Electroputere)||6|| 5100&amp;nbsp;kW|| Co'Co'||120&amp;nbsp;km/h||1972-1980||Nadimak: Rumunka||[[Datoteka:ŽS 461-157.jpg|120px]]
|}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Elektro lokomotive |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151009165458/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/hr/document/view/19079301/elektricne-lokomotive-shranisi Društvo prijatelja železnice, Električne lokomotive]&lt;/ref&gt;

=== Dizel lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[:en:ŽS series 621|ŽS 621]]||[[ČMKS]]||5 (103, 104, 106, 301 i 302)||392&amp;nbsp;kW (1700&amp;nbsp;kW)||Bo||80&amp;nbsp;km/h||2002-2006|| Nadimci: Žutka, Osica, Trafika||[[Datoteka:28.09.13 Niš 621.106 (10101060594).jpg|120px]]
|-
|[[:sr:ЖС серија 661|ŽS 661]]||DžM - EMD||3 (od toga su 2 iznajmljene od Srbija karga)||1454&amp;nbsp;kW||Co'Co'||114&amp;nbsp;km/h (124&amp;nbsp;km/h)||1960–1971||Nadimak: Kenedi||[[Datoteka:ŽS 661 143 Šabac1.jpg|120px]]
|-
|[[:en:CIÉ 071 Class|ŽS 666]]||DžM - EMD||4 (2 iznajmljene Srbija kargu; dok 2 čekaju investicionu opravku||1845&amp;nbsp;kW||Co'Co'||122&amp;nbsp;km/h||1978||||[[Datoteka:ŽS 666 near Ruma.jpg|120px]]
|}
=== Elektromotorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|ŽS 410
|[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]
|3
|6000&amp;nbsp;kW
|Bo’Bo’+2’2’+2’2’+Bo’Bo’
|200&amp;nbsp;km/h
|2022
|Nadimak: Soko
|[[Datoteka:Železničko stajalište Altina Soko.jpg|bezokvira|120px]]
|-
|[[RVR 412|ŽS 412]]||Fabrika vagona Riga (Rīgas Vagonbūves Rūpnīca) ||11||1360&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'+2'2'+2'2'+Bo'Bo'||130&amp;nbsp;km/h||1980–1990.||U saobraćaju je 11 EMV. Devet garnitura saobraća kao BG voz
|[[Datoteka:Treinstel in Belgrado.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 413|ŽS 413]]||[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]||39||2000&amp;nbsp;kW||Bo'2'2'2'Bo'||160&amp;nbsp;km/h||2014-2015.
2024.
|Tokom 2014-2015. isporučeno je 21 garnitura.
Tokom 2024. isporučeno je još 18.
Saobraćaju na IR i RE vozovima, kao i na pojedinim putničkim vozovima (Novi Sad – Subotica, Novi Sad – Šid, Beograd – Prijepolje, Beograd – Niš itd.).
||[[Datoteka:ŽS 413 006 3.jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Društvo prijatelja železnice, Motorni vozovi |url=http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |access-date=2016-08-31 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220302/http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Železnice Srbije dobile dozvolu za korišćenje novih elektromotornih &quot;Štadler&quot; vozova |url=http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619071521/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dizel-motorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 710|ŽS 710]]||Kalmar Verstad (Kalmar Verkstad)||10||294&amp;nbsp;kW||1A-1A||130&amp;nbsp;km/h||1979–1981||||[[Datoteka:ŽS 710 near Matejevac.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 711|ŽS 711]]||Metrovagonmaš||39||2x 350&amp;nbsp;kW|||Bo'2'-2'Bo'||120&amp;nbsp;km/h||2011-2015|| ||[[Datoteka:Serbian Railways Class 711.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 712|ŽS 712]]||Makosa (MACOSA)|| 4|| ||B'B'+2'2'||120&amp;nbsp;km/h||1980||||[[Datoteka:25.09.13 Vrbas 712.207 (10101031366).jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Park putničkih kola ==
[[Datoteka:Vlak EC Avala stojící porouchaný před Bratislavou (2).jpg|mini|230p|Putnička kola 1. klase ŽS Aeelmt 61 72 10-70 604-1, deo kompozicije voza Avala pred Bratislavom.]]
Putnička kola 1. klase:
* '''A, Al''' - 5 kola
* '''Aeelmt''' - 6 kola
* '''Am, Alm''' - 22 kola
* '''At, Alt''' - 12 kola

Putnička kola 1. i 2. klase:
* '''AB, ABl''' - 31 kola
* '''ABm, ABlm''' - 15 kola
[[Datoteka:ZS Beelmt 61 72 20-70 600-7 Zuerich HB 071212.jpg|mini|230p|Putnička kola 2. klase ŽS Beelmt 61 72 20-70 600-7, deo kompozicije voza u [[Cirih]]u.]]
Putnička kola 2. klase:
* '''B, Bl''' - 115 kola
* '''Beelmt''' - 20 kola
* '''Bm''' - 9 + 9 + 66 + 3 kola
* '''Bt, Blt''' - 28 kola

Putničk kola 2. klase sa restoranom:
* '''BR''' - 5 kola
* '''BR, BRl''' - 14 kola
* '''BRtl''' - 5 kola
[[Datoteka:ZS WRl 51 72 87-71 654-5 Beograd 100910.jpg|mini|230p|Restoran vagon ŽS WRl 51 72 87-71 654-5, deo kompozicije voza za Cirih.]]
Restoran vagoni:
* '''WReelm''' - 3 kola 
* '''WRl''' - 8 + 4 kola

Kušet vagoni:
* '''Ac, Acl''' - 15 kola
* '''Bc, Bcl''' - 28 kola
* '''Bcm''' - 13 + 7 kola

Spavaća kola:
* '''WLB, WLBl''' - 25 + 27 kola
&lt;ref&gt;[http://www.vagonweb.cz/popisy/popisy.php?k=ZS&amp;z=p&amp;p=p Putnička kola ŽS, vagonweb (Češki)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Železnice Srbije]]
* [[Infrastruktura železnice Srbije]]
* [[Srbija kargo]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Železnice Srbije
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Železnice Srbije
}}
* [http://www.srbvoz.rs/redvoznje.html Red vožnje - Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.srbvoz.rs/ Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.raildir.gov.rs/ Službena stranica Direkcija za železnice] 
* [http://www.raildir.gov.rs/propisi.html Propisi (železnički saobraćaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203003151/http://www.raildir.gov.rs/propisi.html |date=2013-12-03 }}
* [http://www.szs-railsyn.org/ Sindikat železničara Srbije]
* [http://www.nszs.rs/index.php?t=12 Unija sindikata srpskih železnica]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 Sindikat izvršnih službi srpskih železnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203050836/http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 |date=2013-12-03 }}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.397.html:589421-%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0-%D0%94%D0%BE-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B3-%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%D0%B4%D1%83%D0%BF%D0%BB%D0%BE-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Železnica: Do Novog Sada duplo više putnika], Z. Radović, Večernje novosti, 4. februar 2016.

[[Kategorija:Železnički saobraćaj u Srbiji]]
[[Kategorija:Željezničke kompanije]]</text>
      <sha1>5vx5qyx8qnmzylqkp7sjrmt3ciou2ts</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581363</id>
      <parentid>42581362</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:52:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23779-92</username>
        <id>344495</id>
      </contributor>
      <comment>/* Park putničkih kola */</comment>
      <origin>42581363</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11335" sha1="imgkwdkygkes6xpy7y8rqdqhhst7cgx" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stolice 2.jpg|mini|250p|desno|Unutrašnjost elektromotornog voza [[ŽS serija 413|ŽS 413]]. (Video:[https://www.youtube.com/watch?v=I5_alkSh_jI Unutrašnjost garniture ŽS 413])]]
'''Srbija voz a. d.''' je privredno Društvo za železnički prevoz putnika i glavni nosilac svih aktivnosti, u organizacionom i putničko-komercijalnom smislu za potrebe kako u unutrašnjem tako i međunarodnom saobraćaju.&lt;ref&gt;[http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html Doneto rešenje o upisu u Registar privrednih subjekta: Tri nova Društva počela sa radom 10. avgusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901134354/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html |date=2015-09-01 }}, službena veb stranica Železnice Srbije, 13. avgust 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 Ispunjene obaveze prema MMF-u po pitanju Železnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924113212/http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 |date=2015-09-24 }}, TANJUG, 19. avgust 2015.&lt;/ref&gt; Park putničkih kola broji 797 kola.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Opšte informacije |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004145505/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Vučna vozila čine električne i dizel lokomotive i motorni vozovi. Većina aktivnih lokomotiva su električne lokomotive serija 441 i 461. Od dizel lokomotiva u eksploataciji su lokomotive serije 661 i 666, kao i manevarka 621.
== Aktivni vozni park ==
=== Električne lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 441|ŽS 441]]||[[Končar grupa|Rade Končar]]&lt;br /&gt;[[Mašinska industrija Niš|MIN Niš]]||23 (15 u voznom stanju; dok 8 čekaju investicionu opravku)||3800&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'|| 140&amp;nbsp;km/h||1969–1988||||[[Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg|120px]]
|-
|[[:en:ŽS series 444|ŽS 444]]
|[[:en:KONČAR Group|Končar Group]]
MIN Niš
|30 
(23 u voznom stanju)
|
|Bo'Bo'
|120&amp;nbsp;km/h
|2004-2007
|
|[[Datoteka:Locomotive series 444.jpg|alt=Electric locomotive series 444 in Lapovo, Serbia.|120px|centar|bezokvira]]
|-
|[[JŽ serija 461|ŽS 461]]||Elektroputera (Electroputere)||6|| 5100&amp;nbsp;kW|| Co'Co'||120&amp;nbsp;km/h||1972-1980||Nadimak: Rumunka||[[Datoteka:ŽS 461-157.jpg|120px]]
|}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Elektro lokomotive |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151009165458/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/hr/document/view/19079301/elektricne-lokomotive-shranisi Društvo prijatelja železnice, Električne lokomotive]&lt;/ref&gt;

=== Dizel lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[:en:ŽS series 621|ŽS 621]]||[[ČMKS]]||5 (103, 104, 106, 301 i 302)||392&amp;nbsp;kW (1700&amp;nbsp;kW)||Bo||80&amp;nbsp;km/h||2002-2006|| Nadimci: Žutka, Osica, Trafika||[[Datoteka:28.09.13 Niš 621.106 (10101060594).jpg|120px]]
|-
|[[:sr:ЖС серија 661|ŽS 661]]||DžM - EMD||3 (od toga su 2 iznajmljene od Srbija karga)||1454&amp;nbsp;kW||Co'Co'||114&amp;nbsp;km/h (124&amp;nbsp;km/h)||1960–1971||Nadimak: Kenedi||[[Datoteka:ŽS 661 143 Šabac1.jpg|120px]]
|-
|[[:en:CIÉ 071 Class|ŽS 666]]||DžM - EMD||4 (2 iznajmljene Srbija kargu; dok 2 čekaju investicionu opravku||1845&amp;nbsp;kW||Co'Co'||122&amp;nbsp;km/h||1978||||[[Datoteka:ŽS 666 near Ruma.jpg|120px]]
|}
=== Elektromotorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|ŽS 410
|[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]
|3
|6000&amp;nbsp;kW
|Bo’Bo’+2’2’+2’2’+Bo’Bo’
|200&amp;nbsp;km/h
|2022
|Nadimak: Soko
|[[Datoteka:Železničko stajalište Altina Soko.jpg|bezokvira|120px]]
|-
|[[RVR 412|ŽS 412]]||Fabrika vagona Riga (Rīgas Vagonbūves Rūpnīca) ||11||1360&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'+2'2'+2'2'+Bo'Bo'||130&amp;nbsp;km/h||1980–1990.||U saobraćaju je 11 EMV. Devet garnitura saobraća kao BG voz
|[[Datoteka:Treinstel in Belgrado.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 413|ŽS 413]]||[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]||39||2000&amp;nbsp;kW||Bo'2'2'2'Bo'||160&amp;nbsp;km/h||2014-2015.
2024.
|Tokom 2014-2015. isporučeno je 21 garnitura.
Tokom 2024. isporučeno je još 18.
Saobraćaju na IR i RE vozovima, kao i na pojedinim putničkim vozovima (Novi Sad – Subotica, Novi Sad – Šid, Beograd – Prijepolje, Beograd – Niš itd.).
||[[Datoteka:ŽS 413 006 3.jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Društvo prijatelja železnice, Motorni vozovi |url=http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |access-date=2016-08-31 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220302/http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Železnice Srbije dobile dozvolu za korišćenje novih elektromotornih &quot;Štadler&quot; vozova |url=http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619071521/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dizel-motorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 710|ŽS 710]]||Kalmar Verstad (Kalmar Verkstad)||10||294&amp;nbsp;kW||1A-1A||130&amp;nbsp;km/h||1979–1981||||[[Datoteka:ŽS 710 near Matejevac.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 711|ŽS 711]]||Metrovagonmaš||39||2x 350&amp;nbsp;kW|||Bo'2'-2'Bo'||120&amp;nbsp;km/h||2011-2015|| ||[[Datoteka:Serbian Railways Class 711.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 712|ŽS 712]]||Makosa (MACOSA)|| 4|| ||B'B'+2'2'||120&amp;nbsp;km/h||1980||||[[Datoteka:25.09.13 Vrbas 712.207 (10101031366).jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Park putničkih kola ==
[[Datoteka:Vlak EC Avala stojící porouchaný před Bratislavou (2).jpg|mini|200p|Putnička kola 1. klase ŽS Aeelmt 61 72 10-70 604-1, deo kompozicije voza Avala pred Bratislavom.]]
Putnička kola 1. klase:
* '''A, Al''' - 5 kola
* '''Aeelmt''' - 6 kola
* '''Am, Alm''' - 22 kola
* '''At, Alt''' - 12 kola

Putnička kola 1. i 2. klase:
* '''AB, ABl''' - 31 kola
* '''ABm, ABlm''' - 15 kola
[[Datoteka:ZS Beelmt 61 72 20-70 600-7 Zuerich HB 071212.jpg|mini|200p|Putnička kola 2. klase ŽS Beelmt 61 72 20-70 600-7, deo kompozicije voza u [[Cirih]]u.]]
Putnička kola 2. klase:
* '''B, Bl''' - 115 kola
* '''Beelmt''' - 20 kola
* '''Bm''' - 9 + 9 + 66 + 3 kola
* '''Bt, Blt''' - 28 kola

Putničk kola 2. klase sa restoranom:
* '''BR''' - 5 kola
* '''BR, BRl''' - 14 kola
* '''BRtl''' - 5 kola
[[Datoteka:ZS WRl 51 72 87-71 654-5 Beograd 100910.jpg|mini|200p|Restoran vagon ŽS WRl 51 72 87-71 654-5, deo kompozicije voza za Cirih.]]
Restoran vagoni:
* '''WReelm''' - 3 kola 
* '''WRl''' - 8 + 4 kola

Kušet vagoni:
* '''Ac, Acl''' - 15 kola
* '''Bc, Bcl''' - 28 kola
* '''Bcm''' - 13 + 7 kola

Spavaća kola:
* '''WLB, WLBl''' - 25 + 27 kola
&lt;ref&gt;[http://www.vagonweb.cz/popisy/popisy.php?k=ZS&amp;z=p&amp;p=p Putnička kola ŽS, vagonweb (Češki)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Železnice Srbije]]
* [[Infrastruktura železnice Srbije]]
* [[Srbija kargo]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Železnice Srbije
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Železnice Srbije
}}
* [http://www.srbvoz.rs/redvoznje.html Red vožnje - Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.srbvoz.rs/ Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.raildir.gov.rs/ Službena stranica Direkcija za železnice] 
* [http://www.raildir.gov.rs/propisi.html Propisi (železnički saobraćaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203003151/http://www.raildir.gov.rs/propisi.html |date=2013-12-03 }}
* [http://www.szs-railsyn.org/ Sindikat železničara Srbije]
* [http://www.nszs.rs/index.php?t=12 Unija sindikata srpskih železnica]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 Sindikat izvršnih službi srpskih železnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203050836/http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 |date=2013-12-03 }}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.397.html:589421-%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0-%D0%94%D0%BE-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B3-%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%D0%B4%D1%83%D0%BF%D0%BB%D0%BE-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Železnica: Do Novog Sada duplo više putnika], Z. Radović, Večernje novosti, 4. februar 2016.

[[Kategorija:Železnički saobraćaj u Srbiji]]
[[Kategorija:Željezničke kompanije]]</text>
      <sha1>imgkwdkygkes6xpy7y8rqdqhhst7cgx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581364</id>
      <parentid>42581363</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:52:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23779-92</username>
        <id>344495</id>
      </contributor>
      <comment>/* Elektromotorni vozovi */</comment>
      <origin>42581364</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11245" sha1="d6ihop0fn1n7uas6i6xbo07p1lfdcor" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stolice 2.jpg|mini|250p|desno|Unutrašnjost elektromotornog voza [[ŽS serija 413|ŽS 413]]. (Video:[https://www.youtube.com/watch?v=I5_alkSh_jI Unutrašnjost garniture ŽS 413])]]
'''Srbija voz a. d.''' je privredno Društvo za železnički prevoz putnika i glavni nosilac svih aktivnosti, u organizacionom i putničko-komercijalnom smislu za potrebe kako u unutrašnjem tako i međunarodnom saobraćaju.&lt;ref&gt;[http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html Doneto rešenje o upisu u Registar privrednih subjekta: Tri nova Društva počela sa radom 10. avgusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901134354/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html |date=2015-09-01 }}, službena veb stranica Železnice Srbije, 13. avgust 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 Ispunjene obaveze prema MMF-u po pitanju Železnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924113212/http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 |date=2015-09-24 }}, TANJUG, 19. avgust 2015.&lt;/ref&gt; Park putničkih kola broji 797 kola.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Opšte informacije |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004145505/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Vučna vozila čine električne i dizel lokomotive i motorni vozovi. Većina aktivnih lokomotiva su električne lokomotive serija 441 i 461. Od dizel lokomotiva u eksploataciji su lokomotive serije 661 i 666, kao i manevarka 621.
== Aktivni vozni park ==
=== Električne lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 441|ŽS 441]]||[[Končar grupa|Rade Končar]]&lt;br /&gt;[[Mašinska industrija Niš|MIN Niš]]||23 (15 u voznom stanju; dok 8 čekaju investicionu opravku)||3800&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'|| 140&amp;nbsp;km/h||1969–1988||||[[Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg|120px]]
|-
|[[:en:ŽS series 444|ŽS 444]]
|[[:en:KONČAR Group|Končar Group]]
MIN Niš
|30 
(23 u voznom stanju)
|
|Bo'Bo'
|120&amp;nbsp;km/h
|2004-2007
|
|[[Datoteka:Locomotive series 444.jpg|alt=Electric locomotive series 444 in Lapovo, Serbia.|120px|centar|bezokvira]]
|-
|[[JŽ serija 461|ŽS 461]]||Elektroputera (Electroputere)||6|| 5100&amp;nbsp;kW|| Co'Co'||120&amp;nbsp;km/h||1972-1980||Nadimak: Rumunka||[[Datoteka:ŽS 461-157.jpg|120px]]
|}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Elektro lokomotive |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151009165458/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/hr/document/view/19079301/elektricne-lokomotive-shranisi Društvo prijatelja železnice, Električne lokomotive]&lt;/ref&gt;

=== Dizel lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[:en:ŽS series 621|ŽS 621]]||[[ČMKS]]||5 (103, 104, 106, 301 i 302)||392&amp;nbsp;kW (1700&amp;nbsp;kW)||Bo||80&amp;nbsp;km/h||2002-2006|| Nadimci: Žutka, Osica, Trafika||[[Datoteka:28.09.13 Niš 621.106 (10101060594).jpg|120px]]
|-
|[[:sr:ЖС серија 661|ŽS 661]]||DžM - EMD||3 (od toga su 2 iznajmljene od Srbija karga)||1454&amp;nbsp;kW||Co'Co'||114&amp;nbsp;km/h (124&amp;nbsp;km/h)||1960–1971||Nadimak: Kenedi||[[Datoteka:ŽS 661 143 Šabac1.jpg|120px]]
|-
|[[:en:CIÉ 071 Class|ŽS 666]]||DžM - EMD||4 (2 iznajmljene Srbija kargu; dok 2 čekaju investicionu opravku||1845&amp;nbsp;kW||Co'Co'||122&amp;nbsp;km/h||1978||||[[Datoteka:ŽS 666 near Ruma.jpg|120px]]
|}
=== Elektromotorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|ŽS 410
|[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]
|3
|6000&amp;nbsp;kW
|Bo’Bo’+2’2’+2’2’+Bo’Bo’
|200&amp;nbsp;km/h
|2022
|Nadimak: Soko
|[[Datoteka:Železničko stajalište Altina Soko.jpg|bezokvira|120px]]
|-
|[[RVR 412|ŽS 412]]||Fabrika vagona Riga (Rīgas Vagonbūves Rūpnīca) ||11||1360&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'+2'2'+2'2'+Bo'Bo'||130&amp;nbsp;km/h||1980–1990.||U saobraćaju je 11 EMV. Devet garnitura saobraća kao BG voz
|[[Datoteka:Treinstel in Belgrado.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 413|ŽS 413]]||[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]||39||2000&amp;nbsp;kW||Bo'2'2'2'Bo'||160&amp;nbsp;km/h||2014-2015.
2024.
|Tokom 2014-2015. isporučeno je 21 garnitura.
Tokom 2024. isporučeno je još 18.
Saobraćaju na IR i RE vozovima, kao i na pojedinim putničkim vozovima.
||[[Datoteka:ŽS 413 006 3.jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Društvo prijatelja železnice, Motorni vozovi |url=http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |access-date=2016-08-31 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220302/http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Železnice Srbije dobile dozvolu za korišćenje novih elektromotornih &quot;Štadler&quot; vozova |url=http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619071521/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dizel-motorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 710|ŽS 710]]||Kalmar Verstad (Kalmar Verkstad)||10||294&amp;nbsp;kW||1A-1A||130&amp;nbsp;km/h||1979–1981||||[[Datoteka:ŽS 710 near Matejevac.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 711|ŽS 711]]||Metrovagonmaš||39||2x 350&amp;nbsp;kW|||Bo'2'-2'Bo'||120&amp;nbsp;km/h||2011-2015|| ||[[Datoteka:Serbian Railways Class 711.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 712|ŽS 712]]||Makosa (MACOSA)|| 4|| ||B'B'+2'2'||120&amp;nbsp;km/h||1980||||[[Datoteka:25.09.13 Vrbas 712.207 (10101031366).jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Park putničkih kola ==
[[Datoteka:Vlak EC Avala stojící porouchaný před Bratislavou (2).jpg|mini|200p|Putnička kola 1. klase ŽS Aeelmt 61 72 10-70 604-1, deo kompozicije voza Avala pred Bratislavom.]]
Putnička kola 1. klase:
* '''A, Al''' - 5 kola
* '''Aeelmt''' - 6 kola
* '''Am, Alm''' - 22 kola
* '''At, Alt''' - 12 kola

Putnička kola 1. i 2. klase:
* '''AB, ABl''' - 31 kola
* '''ABm, ABlm''' - 15 kola
[[Datoteka:ZS Beelmt 61 72 20-70 600-7 Zuerich HB 071212.jpg|mini|200p|Putnička kola 2. klase ŽS Beelmt 61 72 20-70 600-7, deo kompozicije voza u [[Cirih]]u.]]
Putnička kola 2. klase:
* '''B, Bl''' - 115 kola
* '''Beelmt''' - 20 kola
* '''Bm''' - 9 + 9 + 66 + 3 kola
* '''Bt, Blt''' - 28 kola

Putničk kola 2. klase sa restoranom:
* '''BR''' - 5 kola
* '''BR, BRl''' - 14 kola
* '''BRtl''' - 5 kola
[[Datoteka:ZS WRl 51 72 87-71 654-5 Beograd 100910.jpg|mini|200p|Restoran vagon ŽS WRl 51 72 87-71 654-5, deo kompozicije voza za Cirih.]]
Restoran vagoni:
* '''WReelm''' - 3 kola 
* '''WRl''' - 8 + 4 kola

Kušet vagoni:
* '''Ac, Acl''' - 15 kola
* '''Bc, Bcl''' - 28 kola
* '''Bcm''' - 13 + 7 kola

Spavaća kola:
* '''WLB, WLBl''' - 25 + 27 kola
&lt;ref&gt;[http://www.vagonweb.cz/popisy/popisy.php?k=ZS&amp;z=p&amp;p=p Putnička kola ŽS, vagonweb (Češki)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Železnice Srbije]]
* [[Infrastruktura železnice Srbije]]
* [[Srbija kargo]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Železnice Srbije
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Železnice Srbije
}}
* [http://www.srbvoz.rs/redvoznje.html Red vožnje - Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.srbvoz.rs/ Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.raildir.gov.rs/ Službena stranica Direkcija za železnice] 
* [http://www.raildir.gov.rs/propisi.html Propisi (železnički saobraćaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203003151/http://www.raildir.gov.rs/propisi.html |date=2013-12-03 }}
* [http://www.szs-railsyn.org/ Sindikat železničara Srbije]
* [http://www.nszs.rs/index.php?t=12 Unija sindikata srpskih železnica]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 Sindikat izvršnih službi srpskih železnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203050836/http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 |date=2013-12-03 }}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.397.html:589421-%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0-%D0%94%D0%BE-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B3-%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%D0%B4%D1%83%D0%BF%D0%BB%D0%BE-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Železnica: Do Novog Sada duplo više putnika], Z. Radović, Večernje novosti, 4. februar 2016.

[[Kategorija:Železnički saobraćaj u Srbiji]]
[[Kategorija:Željezničke kompanije]]</text>
      <sha1>d6ihop0fn1n7uas6i6xbo07p1lfdcor</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581365</id>
      <parentid>42581364</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:54:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23779-92</username>
        <id>344495</id>
      </contributor>
      <comment>/* Elektromotorni vozovi */</comment>
      <origin>42581365</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11294" sha1="owenkle0vr08yarb0uo7ubvht7fwovn" xml:space="preserve">[[Datoteka:Stolice 2.jpg|mini|250p|desno|Unutrašnjost elektromotornog voza [[ŽS serija 413|ŽS 413]]. (Video:[https://www.youtube.com/watch?v=I5_alkSh_jI Unutrašnjost garniture ŽS 413])]]
'''Srbija voz a. d.''' je privredno Društvo za železnički prevoz putnika i glavni nosilac svih aktivnosti, u organizacionom i putničko-komercijalnom smislu za potrebe kako u unutrašnjem tako i međunarodnom saobraćaju.&lt;ref&gt;[http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html Doneto rešenje o upisu u Registar privrednih subjekta: Tri nova Društva počela sa radom 10. avgusta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150901134354/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/67414.html |date=2015-09-01 }}, službena veb stranica Železnice Srbije, 13. avgust 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 Ispunjene obaveze prema MMF-u po pitanju Železnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924113212/http://www.tanjug.rs/multimedia_fono1.aspx?izb=171508 |date=2015-09-24 }}, TANJUG, 19. avgust 2015.&lt;/ref&gt; Park putničkih kola broji 797 kola.&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Opšte informacije |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2011-10-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111004145505/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/o_preduzecu/opste_informacije.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;
Vučna vozila čine električne i dizel lokomotive i motorni vozovi. Većina aktivnih lokomotiva su električne lokomotive serija 441 i 461. Od dizel lokomotiva u eksploataciji su lokomotive serije 661 i 666, kao i manevarka 621.
== Aktivni vozni park ==
=== Električne lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 441|ŽS 441]]||[[Končar grupa|Rade Končar]]&lt;br /&gt;[[Mašinska industrija Niš|MIN Niš]]||23 (15 u voznom stanju; dok 8 čekaju investicionu opravku)||3800&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'|| 140&amp;nbsp;km/h||1969–1988||||[[Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg|120px]]
|-
|[[:en:ŽS series 444|ŽS 444]]
|[[:en:KONČAR Group|Končar Group]]
MIN Niš
|30 
(23 u voznom stanju)
|
|Bo'Bo'
|120&amp;nbsp;km/h
|2004-2007
|
|[[Datoteka:Locomotive series 444.jpg|alt=Electric locomotive series 444 in Lapovo, Serbia.|120px|centar|bezokvira]]
|-
|[[JŽ serija 461|ŽS 461]]||Elektroputera (Electroputere)||6|| 5100&amp;nbsp;kW|| Co'Co'||120&amp;nbsp;km/h||1972-1980||Nadimak: Rumunka||[[Datoteka:ŽS 461-157.jpg|120px]]
|}&lt;ref&gt;{{Cite web |title=ŽELEZNICE SRBIJE Elektro lokomotive |url=http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-10-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151009165458/http://www.zeleznicesrbije.com/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/galerija_v04/node_1157100803/node_1157101040.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.yumpu.com/hr/document/view/19079301/elektricne-lokomotive-shranisi Društvo prijatelja železnice, Električne lokomotive]&lt;/ref&gt;

=== Dizel lokomotive ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[:en:ŽS series 621|ŽS 621]]||[[ČMKS]]||5 (103, 104, 106, 301 i 302)||392&amp;nbsp;kW (1700&amp;nbsp;kW)||Bo||80&amp;nbsp;km/h||2002-2006|| Nadimci: Žutka, Osica, Trafika||[[Datoteka:28.09.13 Niš 621.106 (10101060594).jpg|120px]]
|-
|[[:sr:ЖС серија 661|ŽS 661]]||DžM - EMD||3 (od toga su 2 iznajmljene od Srbija karga)||1454&amp;nbsp;kW||Co'Co'||114&amp;nbsp;km/h (124&amp;nbsp;km/h)||1960–1971||Nadimak: Kenedi||[[Datoteka:ŽS 661 143 Šabac1.jpg|120px]]
|-
|[[:en:CIÉ 071 Class|ŽS 666]]||DžM - EMD||4 (2 iznajmljene Srbija kargu; dok 2 čekaju investicionu opravku||1845&amp;nbsp;kW||Co'Co'||122&amp;nbsp;km/h||1978||||[[Datoteka:ŽS 666 near Ruma.jpg|120px]]
|}
=== Elektromotorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS 410]]
|[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]
|3
|6000&amp;nbsp;kW
|Bo’Bo’+2’2’+2’2’+Bo’Bo’
|200&amp;nbsp;km/h
|2022
|Nadimak: Soko
|[[Datoteka:Železničko stajalište Altina Soko.jpg|bezokvira|120px]]
|-
|[[ŽS 411]]
|[[CRRC]]
|5
|
|
|
|2026
|
|
|-
|[[RVR 412|ŽS 412]]||Fabrika vagona Riga (Rīgas Vagonbūves Rūpnīca) ||11||1360&amp;nbsp;kW||Bo'Bo'+2'2'+2'2'+Bo'Bo'||130&amp;nbsp;km/h||1980–1990.||U saobraćaju je 11 EMV. Devet garnitura saobraća kao BG voz
|[[Datoteka:Treinstel in Belgrado.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 413|ŽS 413]]||[[:en:Stadler Rail|Stadler Rail]]||39||2000&amp;nbsp;kW||Bo'2'2'2'Bo'||160&amp;nbsp;km/h||2014-2015.
2024.
|Tokom 2014-2015. isporučeno je 21 garnitura.
Tokom 2024. isporučeno je još 18.
Saobraćaju na IR i RE vozovima, kao i na pojedinim putničkim vozovima.
||[[Datoteka:ŽS 413 006 3.jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot;&gt;{{Cite web |title=Društvo prijatelja železnice, Motorni vozovi |url=http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |access-date=2016-08-31 |archive-date=2016-03-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304220302/http://shrani.si/f/2I/49/SPF3zn6/motorniki.pdf |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |title=Železnice Srbije dobile dozvolu za korišćenje novih elektromotornih &quot;Štadler&quot; vozova |url=http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |access-date=2016-08-31 |archivedate=2015-06-19 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150619071521/http://www.zeleznicesrbije.com/system/sr-latin/home/newsplus/viewsingle/_params/newsplus_news_id/66148.html |deadurl=yes }}&lt;/ref&gt;

=== Dizel-motorni vozovi ===
{|class=&quot;wikitable sortable&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Oznaka!! style=&quot;text-align: left; width:12%;&quot;|Proizvođač!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Brojno stanje!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Pogonska snaga motora!! style=&quot;text-align: left; width:15%;&quot;|Osovinski raspored!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Maks. brzina!! style=&quot;text-align: left; width:8%;&quot;|Godine proizvodnje!! style=&quot;text-align: left; width:25%;&quot; class=&quot;unsortable&quot;|&lt;center&gt;Komentar&lt;/center&gt;||class=&quot;unsortable&quot;|Slika
|-
|[[ŽS serija 710|ŽS 710]]||Kalmar Verstad (Kalmar Verkstad)||10||294&amp;nbsp;kW||1A-1A||130&amp;nbsp;km/h||1979–1981||||[[Datoteka:ŽS 710 near Matejevac.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 711|ŽS 711]]||Metrovagonmaš||39||2x 350&amp;nbsp;kW|||Bo'2'-2'Bo'||120&amp;nbsp;km/h||2011-2015|| ||[[Datoteka:Serbian Railways Class 711.jpg|120px]]
|-
|[[ŽS serija 712|ŽS 712]]||Makosa (MACOSA)|| 4|| ||B'B'+2'2'||120&amp;nbsp;km/h||1980||||[[Datoteka:25.09.13 Vrbas 712.207 (10101031366).jpg|120px]]
|}&lt;ref name=&quot;automatski generisano1&quot; /&gt;

== Park putničkih kola ==
[[Datoteka:Vlak EC Avala stojící porouchaný před Bratislavou (2).jpg|mini|200p|Putnička kola 1. klase ŽS Aeelmt 61 72 10-70 604-1, deo kompozicije voza Avala pred Bratislavom.]]
Putnička kola 1. klase:
* '''A, Al''' - 5 kola
* '''Aeelmt''' - 6 kola
* '''Am, Alm''' - 22 kola
* '''At, Alt''' - 12 kola

Putnička kola 1. i 2. klase:
* '''AB, ABl''' - 31 kola
* '''ABm, ABlm''' - 15 kola
[[Datoteka:ZS Beelmt 61 72 20-70 600-7 Zuerich HB 071212.jpg|mini|200p|Putnička kola 2. klase ŽS Beelmt 61 72 20-70 600-7, deo kompozicije voza u [[Cirih]]u.]]
Putnička kola 2. klase:
* '''B, Bl''' - 115 kola
* '''Beelmt''' - 20 kola
* '''Bm''' - 9 + 9 + 66 + 3 kola
* '''Bt, Blt''' - 28 kola

Putničk kola 2. klase sa restoranom:
* '''BR''' - 5 kola
* '''BR, BRl''' - 14 kola
* '''BRtl''' - 5 kola
[[Datoteka:ZS WRl 51 72 87-71 654-5 Beograd 100910.jpg|mini|200p|Restoran vagon ŽS WRl 51 72 87-71 654-5, deo kompozicije voza za Cirih.]]
Restoran vagoni:
* '''WReelm''' - 3 kola 
* '''WRl''' - 8 + 4 kola

Kušet vagoni:
* '''Ac, Acl''' - 15 kola
* '''Bc, Bcl''' - 28 kola
* '''Bcm''' - 13 + 7 kola

Spavaća kola:
* '''WLB, WLBl''' - 25 + 27 kola
&lt;ref&gt;[http://www.vagonweb.cz/popisy/popisy.php?k=ZS&amp;z=p&amp;p=p Putnička kola ŽS, vagonweb (Češki)]&lt;/ref&gt;

== Povezano ==
* [[Železnice Srbije]]
* [[Infrastruktura železnice Srbije]]
* [[Srbija kargo]]

== Izvori ==
{{reflist|2}}
== Vanjske veze ==
{{Drugi projekti
| commons     = Železnice Srbije
| wikispecies = 
| wiktionary  = 
| wikiversity = 
| wikibooks   = 
| wikisource  = 
| wikiquote   = 
| wikinews    = Železnice Srbije
}}
* [http://www.srbvoz.rs/redvoznje.html Red vožnje - Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.srbvoz.rs/ Srbija voz], zvanična veb stranica.
* [http://www.raildir.gov.rs/ Službena stranica Direkcija za železnice] 
* [http://www.raildir.gov.rs/propisi.html Propisi (železnički saobraćaj)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203003151/http://www.raildir.gov.rs/propisi.html |date=2013-12-03 }}
* [http://www.szs-railsyn.org/ Sindikat železničara Srbije]
* [http://www.nszs.rs/index.php?t=12 Unija sindikata srpskih železnica]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}
* [http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 Sindikat izvršnih službi srpskih železnica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131203050836/http://www.sindikatzeleznice.org/index.php?option=com_frontpage&amp;Itemid=1&amp;limit=7&amp;limitstart=14 |date=2013-12-03 }}
* [http://www.novosti.rs/%D0%B2%D0%B5%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%BD%D0%B0%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B0/%D0%B5%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D0%BE%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0.397.html:589421-%D0%96%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D0%B7%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0-%D0%94%D0%BE-%D0%9D%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D0%B3-%D0%A1%D0%B0%D0%B4%D0%B0-%D0%B4%D1%83%D0%BF%D0%BB%D0%BE-%D0%B2%D0%B8%D1%88%D0%B5-%D0%BF%D1%83%D1%82%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0 Železnica: Do Novog Sada duplo više putnika], Z. Radović, Večernje novosti, 4. februar 2016.

[[Kategorija:Železnički saobraćaj u Srbiji]]
[[Kategorija:Željezničke kompanije]]</text>
      <sha1>owenkle0vr08yarb0uo7ubvht7fwovn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rochford</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4580792</id>
    <revision>
      <id>42581332</id>
      <parentid>42407815</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T17:32:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Richard Nevell</username>
        <id>87298</id>
      </contributor>
      <comment>Market Square, Rochford - south-west corner - geograph.org.uk - 5817826.jpg</comment>
      <origin>42581332</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3657" sha1="8jkofymixv62u6884q3c4y5xy9guisl" xml:space="preserve">{{Naselje
| ime =Rochford
| ime_genitiv =
| izvorno_ime =
| translit_jezik1 =

| slika_panorama =Market Square, Rochford - south-west corner - geograph.org.uk - 5817826.jpg
| veličina_slike =280px
| opis_slike =Centralni [[trg]]
| slika_zastava =
| slika_zastava_veličina =
| slika_pečat =
| slika_pečat_veličina =
| slika_grb =
| slika_grb_veličina =
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak =
| geslo =

| širina-stupnjevi =51
| širina-minute =34
| širina-oznaka =N
| dužina-stupnjevi =0
| dužina-minute =42
| dužina-oznaka =E

| lokacija_ime =[[Spisak država|država]]
| lokacija_info ={{flag|UK}}

| lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] 
| lokacija1_info =[[Istočna Engleska]]
| lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] 
| lokacija2_info =[[Essex]]
| lokacija3_ime =[[kotar|Distrikt]]
| lokacija3_info =[[Rochford (distrikt)|Rochford]]

| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe =
| ime_vođe =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna =4.195 [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| površina_uža  =
| površina_šira  =
| visina = 
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_min =

| stanovništvo_godina =
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo =18,190 &lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_gustoća =4,336.1 stan. / [[km²]]&lt;ref name=mam/&gt;
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime =
| stanovništvo_prazno1 =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona =[[UTC+0]]
| utc_pomak =+1
| vremenska_zona_DST =
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =SS4
| pozivni_broj =01702
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| web_stranica =
| slika_lokacijska_karta_država =Engleska
| veličina_karte  =280px
| slika_lokacijska_karta_opis =&lt;center&gt;Pozicija Rochforda na karti [[Engleska|Engleske]]
| bilješke =
}}
'''Rochford''' je [[grad]] od 18,190 stanovnika&lt;ref name=mam&gt;{{cite web
 | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-eastofengland.php?adm2id=e10000012
 | title =Essex (County)
 | accessdate = 31. 03. 2017.
 | language=engleski
 | publisher=City population}}&lt;/ref&gt; na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]].

== Geografija ==

Rochford leži na [[jugoistok]]u [[Essex]]a, u [[Rochford (distrikt)|Distriktu Rochford]], čiji je [[Glavni grad|administrativni centar]]. Kroz grad protiče [[Rijeka (vodotok)|rijeka]] [[Roach]], a svega par [[kilometar]]a [[jug|južnije]] leži veliki [[Southend-on-Sea]] sa kojim je praktički spojen u [[konurbacija|konurbaciju]], ali se zbog identiteta drži za samostalni grad.

== Historija ==

Rochford je [[povelja|povelju]] da može organizirati [[sajam]] dobio [[1247]]., nakon tog se razvio u [[trgovište]].&lt;ref name=brit/&gt; 
Grad je poznat po [[Veleposjednička kuća|veleposjedničkoj kući]] Rochford Hall, koja je nekad pripadala [[porodica|porodici]] [[Anne Boleyn|Boleyn]].&lt;ref name=brit&gt;{{cite web
   |url = http://www.visitessex.com/Rochford.aspx
   |title = ''The Rochford district: heritage, culture and coast''
   |publisher = Visit Essex
   |language = engleski
   |accessdate = 31. 03. 2017
   |archive-date = 2019-03-30
   |archive-url = https://web.archive.org/web/20190330160713/http://www.visitessex.com/rochford.aspx
   |dead-url = yes
   }}&lt;/ref&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Rochford}}
* [http://www.visitessex.com/thedms.aspx?dms=3&amp;venue=0141416&amp;feature=1 Rochford] {{en icon}}

[[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]]
[[Kategorija:Essex]]</text>
      <sha1>8jkofymixv62u6884q3c4y5xy9guisl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Medicinski fakultet u Puli</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4637234</id>
    <revision>
      <id>42581340</id>
      <parentid>42581248</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T20:07:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23526-73</username>
        <id>344156</id>
      </contributor>
      <comment>Poništena izmjena [[Special:Diff/42581248|42581248]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]])</comment>
      <origin>42581340</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4228" sha1="i6p54qe5t666tha5a52i9huagtlkzfz" xml:space="preserve">{{coord|44.867660|13.854747|type:edu_scale:1000|format=dms|display=title}}
{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;border-spacing: 3px; width: 22em; font-size: 88%; text-align: left&quot; cellspacing=&quot;3&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 125%&quot; | Medicinski fakultet u Puli
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot; | ''Facultas medica Polensis''
|-
! Mjesto
| [[Pula]]
|-
! Osnovan
| 31. X. [[2018]].
|-
! Dekan
| Dragan Trivanović
|-
! Website
| [https://mfpu.unipu.hr/mfpu mfpu.unipu.hr]
|}

'''Medicinski fakultet u Puli''', visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli]], osnovana 2018., koja ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske, integrirane i poslijediplomske studijske programe u području [[biomedicina|biomedicine]] i [[zdravstvo|zdravstva]], te razvija znanstveni i stručni rad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_%28listopad_2018%29.pdf |accessdate=29. V. 2019 |title=Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (31.10.2018.) |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=31. X. 2018 |format=PDF |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183322/https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_(listopad_2018).pdf }}&lt;/ref&gt; Nastavna baza fakulteta je [[Specijalna bolnica Sv. Katarina]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.unipu.hr/novosti?@=2etmg#news_107442 |accessdate=29. V. 2019 |title=Potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Puli i Specijalne bolnice Sv. Katarina |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=28. V. 2019 }}&lt;/ref&gt; a planirana je suradnja i s bolnicama u Puli i Rijeci.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |accessdate=29. V. 2019 |last=Radić |first=Jana |title=Od jeseni Pula dobiva i Medicinski fakultet |publisher=HRT – Radio Pula |date=28. V. 2019 |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183320/https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Od 2018. dužnost dekana vrši [[Krešimir Pavelić (1952)|Krešimir Pavelić]], koji je 2021 imao veći broj medijskih istupa u kojima je propitivao podrijetlo virusa SARS-CoV-2 i opravdanost cijepljenja, te smijenjen s mjesta dekana.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/nakon-zagovaranja-ukidanja-cijepljenja-dekan-iz-pule-smijenjen-iako-njegov-fakultet-prakticki-ni-ne-postoji-15084444|title=Nakon zagovaranja ukidanja cijepljenja, dekan iz Pule smijenjen iako njegov fakultet praktički ni ne postoji|date=29-06-2021|website=jutarnji.hr}}&lt;/ref&gt; Fakultet nikada nije dobio odobrenje za rad od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) I Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj (NVZVOTR) zbog sumnje u kvalitetu studija i uvjeta za izvođenje nastave, potrebu za stručnjacima koji bi se na njemu obrazovali, a smatra i da fakultet nema dovoljno vlastitog kadra.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.glasistre.hr/pula/medicinski-fakultet-u-puli-formalno-ne-postoji-no-predavaci-nas-kostaju-100000-kuna-mjesecno-doznajte-detalje-apsurda-cijele-situacije-617828|title=MEDICINSKI FAKULTET U PULI FORMALNO NE POSTOJI, no predavači nas koštaju 100.000 kuna mjesečno! Doznajte detalje apsurda cijele situacije|date=25-01-2020|website=glasistre.hr}}&lt;/ref&gt;

== Dekani ==
* Krešimir Pavelić &lt;small&gt;(2019–21)&lt;/small&gt;
* Mauro Štifanić &lt;small&gt;(2021–23)&lt;/small&gt;
* Dragan Trivanović &lt;small&gt;(od 2023)&lt;/small&gt;

== Povezano ==
* [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
* [[Opća bolnica Pula]]
* [[Santorio Santorio]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://mfpu.unipu.hr/mfpu Medicinski fakultet u Puli, službeni website]

{{Medicinski fakulteti u Hrvatskoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 2018.]]
[[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
[[Kategorija:Medicinsko obrazovanje]]</text>
      <sha1>i6p54qe5t666tha5a52i9huagtlkzfz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581346</id>
      <parentid>42581340</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-23526-73|~2026-23526-73]] ([[User talk:~2026-23526-73|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]</comment>
      <origin>42486866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3573" sha1="cpbnbidh8q7b5l4gzb1s6ctqyts5u2x" xml:space="preserve">{{coord|44.867660|13.854747|type:edu_scale:1000|format=dms|display=title}}
{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;border-spacing: 3px; width: 22em; font-size: 88%; text-align: left&quot; cellspacing=&quot;3&quot;
|-
! colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center; font-size: 125%&quot; | Medicinski fakultet u Puli
|-
| colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center&quot; | ''Facultas medica Polensis''
|-
! Mjesto
| [[Pula]]
|-
! Osnovan
| 31. X. [[2018]].
|-
! Dekan
| Dragan Trivanović
|-
! Website
| [https://mfpu.unipu.hr/mfpu mfpu.unipu.hr]
|}

'''Medicinski fakultet u Puli''', visokoškolska i znanstvena ustanova u sastavu [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli|Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli]], osnovana 2018., koja ustrojava i izvodi sveučilišne preddiplomske, diplomske, integrirane i poslijediplomske studijske programe u području [[biomedicina|biomedicine]] i [[zdravstvo|zdravstva]], te razvija znanstveni i stručni rad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_%28listopad_2018%29.pdf |accessdate=29. V. 2019 |title=Odluka o izmjenama i dopunama Statuta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (31.10.2018.) |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=31. X. 2018 |format=PDF |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183322/https://www.unipu.hr/_download/repository/Odluka_o_izmjenama_i_dopunama_Statuta_Sveucilista_Jurja_Dobrile_u_Puli_(listopad_2018).pdf }}&lt;/ref&gt; Nastavna baza fakulteta je [[Specijalna bolnica Sv. Katarina]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.unipu.hr/novosti?@=2etmg#news_107442 |accessdate=29. V. 2019 |title=Potpisan Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Puli i Specijalne bolnice Sv. Katarina |publisher=Sveučilište Jurja Dobrile u Puli |date=28. V. 2019 }}&lt;/ref&gt; a planirana je suradnja i s bolnicama u Puli i Rijeci.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |accessdate=29. V. 2019 |last=Radić |first=Jana |title=Od jeseni Pula dobiva i Medicinski fakultet |publisher=HRT – Radio Pula |date=28. V. 2019 |archive-date=2019-05-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190529183320/https://radio.hrt.hr/radio-pula/clanak/od-jeseni-pula-dobiva-i-medicinski-fakultet/199611/ |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; Od 2018. dužnost dekana vrši [[Krešimir Pavelić (1952)|Krešimir Pavelić]], koji je 2013. godine pravomoćno osuđen za krađe i lažiranje dokumentacije na Institutu Ruđer Bošković.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/znanstveniku-uvjetna-zbog-laznih-ugovora-904342}}&lt;/ref&gt; Fakultet nikada nije dobio odobrenje za rad od strane mjerodavnih institucija Republike Hrvatske, jer nema potreban kadar i ne zadovoljava osnovne kriterije za rad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.glasistre.hr/pula/medicinski-fakultet-u-puli-formalno-ne-postoji-no-predavaci-nas-kostaju-100000-kuna-mjesecno-doznajte-detalje-apsurda-cijele-situacije-617828}}&lt;/ref&gt;

== Dekani ==
* Krešimir Pavelić &lt;small&gt;(2019–21)&lt;/small&gt;
* Mauro Štifanić &lt;small&gt;(2021–23)&lt;/small&gt;
* Dragan Trivanović &lt;small&gt;(od 2023)&lt;/small&gt;

== Povezano ==
* [[Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
* [[Opća bolnica Pula]]
* [[Santorio Santorio]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske veze ==
* [https://mfpu.unipu.hr/mfpu Medicinski fakultet u Puli, službeni website]

{{Medicinski fakulteti u Hrvatskoj}}
{{Normativna kontrola}}

[[Kategorija:Nastanci 2018.]]
[[Kategorija:Fakulteti u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Sveučilište Jurja Dobrile u Puli]]
[[Kategorija:Medicinsko obrazovanje]]</text>
      <sha1>cpbnbidh8q7b5l4gzb1s6ctqyts5u2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Larry Bird</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4652866</id>
    <revision>
      <id>42581315</id>
      <parentid>42562672</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:26:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>42581315</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80244" sha1="2uxkazn1ku0b1rjpix80ut8eelvjy0a" xml:space="preserve">{{Infokutija Košarkaš
| ime                = Larry Bird 
| slika              = Larry Bird Lipofsky.jpg
| veličina           = 199px
| opis               = 
| broj               = 
| pozicija           = [[nisko krilo]] / [[krilni centar]]
| visina_ft          = 6
| visina_in          = 9
| visina_napomena    = 
| težina_lb          = 220
| težina_footnote    =
| liga               = [[NBA]]
| momčad             = 
| momčad_link        = 
| datum_rođenja      = [[7. prosinca]] [[1956.]]
| mjesto_rođenja     = {{nowrap|{{flagicon|SAD|1912}} [[West Baden Springs, Indiana|West Baden Springs]], [[Indiana|IN]], [[Sjedinjene Države]]}}
| datum_smrti        = 
| mjesto_smrti       = 
| nacionalnost       = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| srednja_škola      = [[Srednja škola Springs Valley|Springs Valley]]&lt;br&gt;{{small|[[French Lick, Indiana|French Lick]], [[Indiana|IN]]}}
| sveučilište        = [[Indiana State Sycamores|Indiana State]] (1976–1979)
| draft_godina       = 1978.
| draft_krug         = 1.
| draft_pick         = 6
| draft_momčad       = [[Boston Celtics]]
| karijera_start     = [[1979.]]
| karijera_kraj      = [[1992.]]
| trener_start       = [[1997.]]
| trener_kraj        = [[2000.]]
| godine1            = 1979 – 1992
| momčad1            = {{flagicon|SAD}} [[Boston Celtics]]
| godine2            = 
| momčad2            = 
| godine3            = 
| momčad3            = 
| godine4            = 
| momčad4            = 
| godine5            = 
| momčad5            = 
| godine6            = 
| momčad6            = 
| godine7            = 
| momčad7            = 
| godine8            = 
| momčad8            = 
| godine9            = 
| momčad9            = 
| godine10           = 
| momčad10           = 
| godine11           = 
| momčad11           = 
| godine12           = 
| momčad12           = 
| godine13           = 
| momčad13           = 
| godine14           = 
| momčad14           = 
| godine15           = 
| momčad15           = 
| godine16           = 
| momčad16           = 
| godine17           = 
| momčad17           = 
| godine18           = 
| momčad18           = 
| godine19           = 
| momčad19           = 
| godine20           = 
| momčad20           = 
| godine21           = 
| momčad21           = 
| godine22           = 
| momčad22           = 
| godine23           = 
| momčad23           = 
| godine24           = 
| momčad24           = 
| godine25           = 
| momčad25           = 
| godine26           = 
| momčad26           = 
| godine27           = 
| momčad27           = 
| godine28           = 
| momčad28           = 
| godine29           = 
| momčad29           = 
| godine30           = 
| momčad30           = 
| godine31           = 
| momčad31           = 
| godine32           = 
| momčad32           = 
| godine33           = 
| momčad33           = 
| godine34           = 
| momčad34           = 
| godine35           = 
| momčad35           = 
| godine36           = 
| momčad36           = 
| godine37           = 
| momčad37           = 
| godine38           = 
| momčad38           = 
| godine39           = 
| momčad39           = 
| godine40           = 
| momčad40           = 
| sgodine1           = 1997 – 2000
| smomčad1           = {{flagicon|SAD}} [[Indiana Pacers]]
| sgodine2           = 
| smomčad2           = 
| sgodine3           = 
| smomčad3           = 
| sgodine4           = 
| smomčad4           = 
| sgodine5           = 
| smomčad5           = 
| sgodine6           = 
| smomčad6           = 
| sgodine7           = 
| smomčad7           = 
| sgodine8           = 
| smomčad8           = 
| sgodine9           = 
| smomčad9           = 
| sgodine10          = 
| smomčad10          = 
| sgodine11          = 
| smomčad11          = 
| sgodine12          = 
| smomčad12          = 
| sgodine13          = 
| smomčad13          = 
| sgodine14          = 
| smomčad14          = 
| sgodine15          = 
| smomčad15          = 
| sgodine16          = 
| smomčad16          = 
| sgodine17          = 
| smomčad17          = 
| sgodine18          = 
| smomčad18          = 
| sgodine19          = 
| smomčad19          = 
| sgodine20          = 
| smomčad20          = 
| rgodine1           = 1992
| rep1               = {{flagicon|SAD}} [[Košakarška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Sjedinjene Države]]
| rgodine2           =
| rep2               =
| rgodine3           =
| rep3               =
| rgodine4           =
| rep4               =
| rgodine5           =
| rep5               =
| uspjesi            = 
'''Kao igrač:'''
* 3× [[NBA prvak]] ([[1981.]], [[1984.]], [[1986.]])
* 2× [[Nagrada Bill Russell za najkorisnijeg igrača NBA finala|MVP NBA finala]] ([[1984.]], [[1986.]])
* 3× [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|NBA MVP]] ([[1984.]] – [[1986.]])
* 12× [[NBA All-Star]] ([[1980.]] – [[1988.]], [[1990.]] – [[1992.]])
* [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA All-Star utakmice|NBA All-Star MVP]] ([[1982.]])
* 9× [[All-NBA prva momčad]] ([[1980.]] – [[1988.]])
* [[All-NBA druga momčad]] ([[1990.]])
* 3× [[Najbolja druga obrambena momčad NBA lige|Najbolja druga obrambena momčad]] ([[1982.]] – [[1984.]])
* [[Nagrada za novaka godine NBA lige|NBA Novak godine]] ([[1980.]])
* [[Najbolja momčad novaka NBA lige]] ([[1980.]])
* 3× [[Natjecanje u tricama|Pobjednik natjecanja u tricama]] ([[1986.]] – [[1988.]])
* 2× [[Klub 50–40–90]] ([[1987.]], [[1988.]])
* [[Sportaš godine Associated Pressa]] ([[1986.]])
* Umirovljen dres s brojem 33 ([[Boston Celtics]])
* [[50 najvećih igrača u historiji NBA lige]]
* Umirovljen dres s brojem 33 ([[Indiana State Sycamores]])
'''Kao trener:'''
* [[Nagrada za trenera godine NBA lige|Trener godine]] ([[1998.]])
* [[Glavni trener NBA All-Star utakmice]] ([[NBA All-Star utakmica 1998.|1998.]])
'''Kao službenik:'''
* [[Nagrada za NBA službenika godine|Službenik godine]] ([[2012.]])
| stat1label         = Poeni
| stat1vrijednost    = 21,791 (24.3/uta.)
| stat2label         = Skokovi
| stat2vrijednost    = 8,974 (10.0/uta.)
| stat3label         = Asistencije
| stat3vrijednost    = 5,695 (6.3/uta.)
| bbr                = birdla01
| HOF_igrač          = larry-bird
| CBBASKHOF_godina   = 2006
| medalje            = {{MedalCountry | {{flag|Sjedinjene Države}} }}
{{MedalCount
|[[Univerzijada]]|1|0|0
|[[FIBA AmeriCup]]|1|0|0
|[[Olimpijske igre]]|1|0|0
}}
{{MedalCompetition|[[Univerzijada]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|BUG|1971}} [[Univerzijada 1977.|Sofija 1977.]]|[[Košakarška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[FIBA AmeriCup]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|SAD}} [[Turnir Amerika 1992.|Sjedinjene Države 1992.]]|[[Košakarška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[Olimpijske igre]]}}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Olimpijada 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Košakarška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|Momčad]] }}
}}
'''Larry Joe Bird''' ([[West Baden Springs, Indiana|West Baden Springs]], [[Indiana|IN]], [[7. prosinca]] [[1956.]]) je umirovljeni [[SAD|američki]] košarkaš, trener i košarkaški djelatnik. Bird je cijelu igračku karijeru proveo u [[Boston Celtics]]ima, gdje je i dobio nadimak &quot;The Hick from French Lick&quot; (po općini u kojoj se nalazi njegov rodni grad), a danas ga se smatra jednim od najboljih košarkaša svih vremena.

Izabran od strane [[Boston Celtics]]a kao 6. ukupni izbor na [[NBA draft 1978.|Draftu 1978.]] godine, Larry Bird će biti zvjezdano [[nisko krilo]], odnosno [[krilni centar]] Celticsa tokom 13 sezona. Dvanaest je puta biran u sastav [[NBA All-Star]] utakmice, a tri je godine za redom dobivao [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|nagradu za MVP-a lige]] ([[1984.]] – [[1986.]]). Cijelu profesionalnu karijeru proveo je u Bostonu, s kojim je osvojio tri naslova prvaka i dvije [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA finala|nagrade za MVP-a finalne serije]]. Također je bio član slavne [[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država iz 1992.|reprezentacije]] koja je na [[Olimpijske igre 1992.|Olimpijadi 1992.]] godine osvojila zlatnu medalju, a dobila je nadimak &quot;The Dream Team&quot;. Godine [[1996.]] uvršten je među [[50 najvećih igrača u historiji NBA lige]], dok je u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih Naismith Memorial]] biran čak dva puta - kao samostalni igrač [[1998.]] godine i kao član &quot;Dream Teama&quot; [[2010.]] godine.

Nakon umirovljenja, Bird je od [[1997.]] do [[2000.]] godine bio glavni trener [[Indiana Pacers]]a. Imenovan je [[Nagrada za trenera godine NBA lige|trenerom godine]] u [[NBA sezona 1997./1998.|sezoni 1997./1998.]], a [[2000.]] je godine vodio Pacerse do njihovog prvog i jedinog [[NBA finale|NBA finala]], gdje su izgubili od [[Los Angeles Lakers]]a, koje je vodio [[Phil Jackson]]. Godine [[2003.]] imenovan je predsjednikom košarkaških operacija u Pacersima, što je pozicija koju je držao do umirovljenja [[2012.]] godine,&lt;ref&gt;{{cite news | url=https://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/pacers/.../larry-bird.../1 | archive-url=https://web.archive.org/web/20160308042100/http://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/pacers/.../larry-bird.../1 | url-status=dead | archive-date=March 8, 2016 | work=USA Today | title=Sports Essentials | access-date=2020-03-11 | archivedate=2016-03-08 | archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308042100/http://www.usatoday.com/sports/basketball/nba/pacers/.../larry-bird.../1 | deadurl=yes }}&lt;/ref&gt; kada je dobio i [[Nagrada za NBA službenika godine|Nagradu za službenika godine]]. Na položaj u klubu vratio se [[2013.]] godine&lt;ref name=return&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/pacers/news/reports-bird-returning |title=Bird Returns |website=Indiana Pacers |publisher=NBA |date=June 26, 2013 |access-date=May 13, 2015}}&lt;/ref&gt; te je ostao u klubu sve do [[2017.]] godine, kada se ponovo umirovio.

Od početka [[2020.]] godine, Larry Bird ostaje jedini igrač u NBA ligi koji je tokom karijere dobio nagrade za [[Nagrada za novaka godine NBA lige|novaka godine]], [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|MVP-a regularne sezone]], [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA finala|MVP-a finalne serije]], [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA All-Star utakmice|MVP-a All-Star utakmice]], [[Nagrada za trenera godine NBA lige|trenera godine]] i [[Nagrada za NBA službenika godine|službenika godine]].&lt;ref name=&quot;triple award&quot;&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2012/basketball/nba/05/16/larry.bird.pacers.executive.ap/index.html |title=Pacers' Bird named NBA's top exec |publisher=[[CNN Sports Illustrated]] |date=May 16, 2012|archive-url=https://web.archive.org/web/20120519090133/http://sportsillustrated.cnn.com/2012/basketball/nba/05/16/larry.bird.pacers.executive.ap/index.html |archive-date=May 19, 2012|quote=&quot;Indiana Pacers president Larry Bird was voted the NBA's Executive of the Year on Wednesday, becoming the first person to win that award, plus the MVP and Coach of the Year honors.&quot;}}&lt;/ref&gt;

== Rani život ==

Bird je rođen [[1956.]] godine u mjestu [[West Baden Springs, Indiana|West Baden Springs]], [[Indiana|IN]], kao sin veterana [[Korejski rat|Korejskog rata]], Claudea Josepha &quot;Joea&quot; Birda i Georgije Bird (''née'' Kerns).&lt;ref name=Schwartz1&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Larry|title=Plain and simple, Bird one of the best|url=http://espn.go.com/sportscentury/features/00014096.html|publisher=ESPN|access-date=July 29, 2013}}&lt;/ref&gt; Imao je četiri brata i dvije sestre.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-1987-12-17-8704030797-story.html|title=EDDIE BIRD HAS A TOUGH ACT TO FOLLOW AT INDIANA STATE|first=Chicago|last=Tribune|website=chicagotribune.com}}&lt;/ref&gt; Odrastao je u obližnjem mjestu [[French Lick, Indiana|French Lick]], gdje je njegova majka radila dva posla kako bi uzdržavala Larryja i ostalu djecu.&lt;ref name=Schwartz2&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Larry|title=Eye for victory|url=http://espn.go.com/sportscentury/features/00014103.html|publisher=ESPN|access-date=July 29, 2013}}&lt;/ref&gt; Bird je rekao da ga činjenica da je živio u siromaštvu motivira &quot;i dan-danas&quot;.&lt;ref name=1988flash&gt;{{cite news|url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |title=Boston's Larry Bird, in what may be his finest season, gets Red Auerbach's vote—over Bill Russell—as the best ever |work=[[CNNSI.com]] |last=Deford |first=Frank |date=March 21, 1988 |access-date=May 24, 2011 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930041901/http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |archivedate=September 30, 2013}}&lt;/ref&gt; Njegovi roditelji rastavili su se kada je Larry bio u srednjoj školi, a njegov je otac počinio [[samoubojstvo]] oko godinu dana nakon razvoda.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Papanek |first=John |title=Gifts That God Didn't Give |url=http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1124961/4/index.htm |work=Sports Illustrated |access-date=July 29, 2013 |date=November 9, 1981 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131109025611/http://sportsillustrated.cnn.com/vault/article/magazine/MAG1124961/4/index.htm |archivedate=November 9, 2013}}&lt;/ref&gt;

Bird je koristio košarku kao utočište od obiteljskih problema, postavši zvijezda [[Srednja škola Springs Valley|Srednje škole Springs Valley]],, za koju je prosječno postizao 31 poen, 21 skok i 4 asistencije kao maturant te je postao najbolji strijelac u historiji škole.&lt;ref name=Schwartz1 /&gt;&lt;ref name=&quot;Larry Bird: Biography&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.larrybird.com/Biography.aspx/|title=Larry Bird: Biography|access-date=June 28, 2013|archivedate=2013-05-01|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130501094419/http://www.larrybird.com/Biography.aspx/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt;

Birdov brat, Eddie Bird, igrao je košarku za [[Indiana State Sycamores]]e.&lt;ref name=&quot;auto&quot;/&gt;

== Sveučilišna karijera ==
[[File:Larry Bird ISU.jpg|thumb|left|170px|Larry Bird u dresu Sycamoresa.]]
Bird je [[1974.]] godine dobio stipendiju kako bi igrao sveučilišnu košarku za [[Indiana Hoosiers]]e pri [[Univerzitet u Indiani|Univerzitetu u Indiani]].&lt;ref&gt;{{cite news|last=Davis |first=Seth |title=When March Went Mad |url=http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/the_bonus/03/03/march.mad/index.html |access-date=May 17, 2012 |newspaper=Sports Illustrated |date=March 4, 2009 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130930045637/http://sportsillustrated.cnn.com/2009/writers/the_bonus/03/03/march.mad/index.html |archivedate=September 30, 2013}}&lt;/ref&gt; Nakon manje od mjesec dana života na kampusu, Bird je odustao od fakulteta, ne mogavši se, kao dijete iz malog mjesta, prilagoditi životu u znatno većem [[Bloomington, Indiana|Bloomingtonu]].&lt;ref name=Schwartz1 /&gt; Vratio se u French Lick i upisao na [[Univerzitet Northwood|Institut Northwood]] u obližnjem West Badenu te je radio studentske poslove godinu dana prije nego se [[1975.]] godine upisao na [[Državni univerzitet u Indiani]] u [[Terre Haute, Indiana|Terre Hauteu]].&lt;ref&gt;Bird, Larry (1989), Drive: The Story of My Life. Doubleday, pp. 39–40. {{ISBN|0-385-24921-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.bostonmagazine.com/news/blog/2015/06/25/boston-celtics-draft-2015/|title=Throwback Thursday: Celtics Draft Larry Bird Sixth Overall|author=|website=Boston Magazine|access-date=December 31, 2015|archive-date=2016-01-02|archive-url=https://web.archive.org/web/20160102055556/http://www.bostonmagazine.com/news/blog/2015/06/25/boston-celtics-draft-2015/|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.celticsblog.com/2015/1/7/7507079/the-story-of-how-rookie-phenom-larry-bird-led-the-nbas-greatest|title=The story of how rookie phenom Larry Bird led the NBA's greatest turnaround season – CelticsBlog|author=Professor Parquet|date=January 7, 2015|website=CelticsBlog|access-date=December 31, 2015}}&lt;/ref&gt; Imao je tri vrlo uspješne godine sa [[Indiana State Sycamores|Sycamores]]ima, pomogavši im da [[1979.]] godine, s omjerom 33:0, prvi put u historiji izbore završni turnir [[NCAA]] Divizije I, gdje su igrali protiv [[Michigan State Spartans]]a.&lt;ref name=&quot;magicbird&quot;&gt;''Magic &amp; Bird: A Courtship of Rivals''. [[HBO]], 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BirdBio&gt;{{cite web|title=Larry Bird Bio|url=http://www.nba.com/history/players/bird_bio.html|publisher=NBA Encyclopedia|access-date=July 29, 2013}}&lt;/ref&gt; Indiana je izgubila utakmicu 75:64, a Bird je postigao 21 poen, s tim da je imao šut 7/21.&lt;ref name=Schwartz1 /&gt; Utakmica je ostala poznata po činjenici da je bila najgledanija sveučilišna košarkaška utakmica u historiji, velikim dijelom zbog rivalstva između Birda i [[Magic Johnson|Earvina Johnsona]],&lt;ref name=Schwartz2 /&gt; tadašnjeg plejmejkera Spartansa, koje će se nastaviti i tokom njihovih profesionalnih karijera. Iako Sycamoresi nisu osvojili naslov, Bird je dobio brojne nagrade i priznanja za svoju igru tokom sezone, uključujući i nagradu za košarkaša godine.&lt;ref name=BirdBio /&gt; Tokom sveučilišne karijere imao je prosječno 30.3 poena, 13.3 skoka i 4.6 asistencija po utakmici,&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot;&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/players/b/birdla01.html |title=Larry Bird NBA Stats |website=Basketball-Reference.com |date= |access-date=May 13, 2015 |archive-date=2013-05-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130512162618/http://www.basketball-reference.com/players/b/birdla01.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; a Sycamoresi su tokom njegove karijere imali omjer 81:13.&lt;ref name=BirdBio /&gt; Bird je također odigrao i jednu utakmicu za sveučilišnu [[bejzbol]] momčad.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.indystar.com/story/sports/nba/pacers/2015/05/04/larry-birds-college-baseball-career-included-lofty-batting-average/26884387/ |title=Larry Bird's baseball career: A lofty .500 batting average |author=Dana Hunsinger |date=May 4, 2015 |publisher=Indianapolis Star |website=Indystar.com |access-date=December 8, 2016}}&lt;/ref&gt; Diplomirao je [[kineziologija|kineziologiju]] [[1979.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite book |last=May |first=Peter |date=1994 |title=The Big Three |url=https://books.google.com/books?id=6owRYSf9llMC&amp;pg=PA41 |location=New York, NY |publisher=Simon &amp; Schuster |page=41 |isbn=978-1-4165-5207-9}}&lt;/ref&gt;

== Profesionalna karijera ==

=== Dolazak u Boston (1978–1979) ===

Bird je izabran kao 6. ukupni ''pick'' na [[NBA draft 1978.|draftu 1978.]] godine od strane [[Boston Celtics]]a.&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt; Međutim, nije odmah potpisao za Celticse, već je odlučio odigrati svoju posljednju sveučilišnu sezonu za Sycamorese, koje je uspio odvesti do [[NCAA]] finala. [[Red Auerbach]] je javno objavio kako nema namjeru platiti Birda više od ostalih igrača, na što mu je Birdov agent rekao da će njegov klijent bez razmišljanja odbiti bilo kakve ispodtržišne ponude te će jednostavno izaći na [[NBA draft 1979.|draft 1979.]] godine, gdje bi prava Celticsa na potpis odmah bila anulirana, a Bird bi zbog svoje kvalitete vjerojatno bio prvi izbor. Nakon iscrpljujućih pregovora, Bird je potpisao petogodišnji ugovor vrijedan $3,250,000, čime je postao najplaćeniji novak u historiji NBA lige u to doba.&lt;ref name=&quot;Larry Bird: Biography&quot; /&gt;&lt;ref name=big-three-57&gt;{{cite book |last=May |first=Peter |title=The Big Three |url=https://books.google.com/books?id=6owRYSf9llMC&amp;pg=PA57#v=onepage&amp;q=&amp;f=false |access-date=March 21, 2013 |year=2007 |origyear=1994 |publisher=Simon and Schuster |location=New York |isbn=978-1-4165-5207-9 |page=57 |oclc=86221987}}&lt;/ref&gt; Nedugo nakon ovoga, pravila drafta su promijenjena kako bi spriječila momčadi da izabiru igrače koji još nisu bili spremni za profesionalni ugovor, što je pravilo koje je i danas poznato kao Birdovo sveučilišno pravilo ([[engleski|engl.]] ''Bird Collegiate Rule'').&lt;ref name=big-three-57 /&gt;

=== Rani uspjesi i uspon (1979–1983) ===
[[File:Houston Rockets at Boston Celtics 1979-10-12 (Official Scorer's Report) (Larry Bird crop).jpg|thumb|450px|Bird je imao 14 poena, 10 skokova i 5 asistencija u svom NBA debiju protiv [[Houston Rockets]]a [[12. listopada]] [[1979.]] godine.]]
Bird je u svojoj debitantskoj sezoni u NBA ligi odmah pretvorio Celticse u kandidate za naslov. Celticsi su imali 32 pobjede više u odnosu na prethodnu sezonu te su odmah završili na prvom mjestu Istoka.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1978–79 NBA Season Summary|url=https://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1979.html|publisher=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014|archive-date=2013-10-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20131014055415/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1979.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=BR80&gt;{{cite web|title=1979–80 NBA Season Summary|url=https://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1980.html|publisher=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014|archive-date=2011-08-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20110804024957/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1980.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; U svojoj debitantskoj utakmici, imao je 14 poena, 10 skokova i 5 asistencija u pobjedi 114:106 nad [[Houston Rockets]]ima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/197910120BOS.html|title=Houston Rockets at Boston Celtics Box Score, October 12, 1979|publisher=Basketball-Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt; Svoj prvi triple-double ostvario je [[14. studenog]] [[1979.]] godine, postigavši 23 poena, 19 skokova i 10 asistencija u pobjedi 115:111 nad [[Detroit Pistons]]ima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/197911140BOS.html|title=Detroit Pistons at Boston Celtics Box Score, November 14, 1979|publisher=Basketball-Reference|accessdate=November 12, 2019}}&lt;/ref&gt; Već je [[23. studenog]] zabilježio prvu utakmicu s minimalno 30 poena, postigavši 30 poena uz 11 skokova i 3 asistencije u pobjedi 118:103 nad [[Indiana Pacers]]ima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/197911230BOS.html|title=Indiana Pacers at Boston Celtics Box Score, November 23, 1979|publisher=Basketball-Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt;

Zahvaljujući prosjeku od 21.3 poena, 10.4 skoka, 4.5 asistencija i 1.7 ukradenih lopti po utakmici, Larry Bird je u svojoj debitantskoj sezoni izabran u [[NBA All-Star]] momčad te je proglašen [[Nagrada za novaka godine NBA lige|novakom godine]].&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt; Celticsi su uspjeli izboriti konferencijsko finale u doigravanju, ali su izgubili od [[Philadelphia 76ers]]a.&lt;ref name=BR80 /&gt;

Prije početka [[NBA sezona 1980./1981.|sezone 1980./1981.]], Celticsi su na draftu izabrali [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevina McHalea]] te su iz [[Golden State Warriors]]a doveli [[Robert Parish|Roberta Parisha]],&lt;ref&gt;{{cite web|title=Kevin McHale NBA &amp; ABA Stats|url=https://www.basketball-reference.com/players/m/mchalke01.html|website=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014|archive-date=2011-08-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20110805065633/http://www.basketball-reference.com/players/m/mchalke01.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=Robert Parish NBA &amp; ABA Stats|url=https://www.basketball-reference.com/players/p/parisro01.html|website=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014|archive-date=2011-02-24|archive-url=https://web.archive.org/web/20110224181056/http://www.basketball-reference.com/players/p/parisro01.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; čime je formiran trio budućih članova Kuće slavnih i jedan od najboljih ofenzivnih tandema u historiji lige; mnogi komentatori smatraju kako je tandem Bird-McHale-Parish najbolji napadački tandem u historiji lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.foxsports.com/nba/story/5-best-players-in-boston-celtics-history-101316|title=5 best players in Boston Celtics history|date=October 13, 2016|website=FOX Sports|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/history/legends/profiles/kevin-mchale|title=Legends profile: Kevin McHale|website=NBA.com|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.mercurynews.com/2017/06/13/expert-panel-warriors-not-greatest-team-of-all-time/|title=NBA expert panel: Warriors not the greatest of all time, or even No. 2|date=June 13, 2017|website=Mercury News|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Predvođeni Birdom i s ojačanim sastavom, Celticsi su ponovo jurišali na naslov prvaka. Dogurali su do novog konferencijskog finala, odnosno revanša protiv 76ersa.&lt;ref name=BR81&gt;{{cite web|title=1980–81 NBA Season Summary|url=https://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1981.html|website=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014|archive-date=2011-08-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20110807021052/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1981.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Celticsi su gubili 3:1 u seriji, ali su pobijedili tri utakmice u nizu i izborili finale protiv Rocketsa,&lt;ref&gt;{{cite web|title=1981 NBA Eastern Conference Finals|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1981_ECF.html#BOS-PHI|website=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014}}&lt;/ref&gt; koje su pobijedili u šest utakmica i tako donijeli Birdu prvi naslov prvaka.&lt;ref name=BR81 /&gt; Bird je imao prosjek od 21.9 poena, 14 skokova, 6.1 asistencije i 2.3 ukradene lopte po utakmici u postsezoni te 15.3 poena, 15.3 skoka i 7 asistencija u finalnoj seriji, ali nije dobio nagradu za MVP-a finala, koja je otišla njegovom momčadskom kolegi, [[Cedric Maxwell|Cedricu Maxwellu]].&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=1981 NBA Finals|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1981_finals.html#BOS-HOU|website=Basketball Reference|access-date=March 2, 2014}}&lt;/ref&gt;
 
Bird je postigao 19 poena u [[NBA All-Star utakmica 1982.|All-Star utakmici 1982.]] godine na putu do nagrade za MVP-a All-Star susreta.&lt;ref name=&quot;NBA Bird&quot;&gt;{{cite web|title=NBA.com: Larry Bird Bio|url=http://www.nba.com/history/players/bird_bio.html|website=NBA|access-date=March 8, 2014}}&lt;/ref&gt; Po završetku sezone, prvi put je uvršten u All-NBA obrambenu momčad sezone.&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt; U konačnici je završio na drugom mjestu u izboru za [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|MVP-a lige]], iza [[Moses Malone|Mosesa Malonea]].&lt;ref name=&quot;NBA Bird&quot; /&gt; Celticsi su po treći put za redom igrali konferencijsko finale protiv 76ersa, ali su ovoga puta izgubili u sedam utakmica.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1982 NBA Playoffs Summary|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1982.html|website=Basketball Reference|access-date=March 8, 2014|archive-date=2022-07-11|archive-url=https://web.archive.org/web/20220711135344/https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1982.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Nedostatak sreće nastavio se i naredne sezone, kada je Bird ponovo izgubio MVP naslov od Malonea, a Celticsi su izgubili od [[Milwaukee Bucks]]a u konferencijskom polufinalu.&lt;ref name=&quot;NBA Bird&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|title=1983 NBA Playoffs Summary|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1983.html|website=Basketball Reference|access-date=March 8, 2014|archive-date=2020-06-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20200604201835/https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1983.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

=== Rivalstvo s Magicom Johnsonom i MVP period (1983–1987) ===
[[File:Larry Bird layup.jpg|thumb|right|200px|Bird u dresu Celticsa tokom utakmice protiv [[Washington Bullets]]a.]]
Bird je [[1984.]] godine konačno imenovan [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|MVP-om lige]], u sezoni u kojoj je imao prosjek od 24.2 poena, 10.1 skok, 6.6 asistencija i 1.8 ukradenih lopti po utakmici.&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt; U doigravanju, Celticsi su se osvetili Bucksima za prošlogodišnji poraz tako što su ih u finalu Istoka svladali u pet utakmica i tako osigurali finalni ogled protiv [[Los Angeles Lakers]]a.&lt;ref name=84P&gt;{{cite web|title=1984 NBA Playoffs Summary|url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1984.html|publisher=Basketball Reference|access-date=March 20, 2014}}&lt;/ref&gt; U četvrtoj utakmici serije, Lakersi su — predvođeni Birdovim sveučilišnim rivalom, [[Magic Johnson|Magicom Johnsonom]] — bili na rubu pobjede koja bi im osigurala važno vodstvo od 3:1 u seriji, međutim nakon grubog prekršaja na [[Kurt Rambis|Kurtu Rambisu]] došlo je do nagurivanja igrača, nakon kojega je Lakersima pala koncentracija.&lt;ref&gt;{{cite book|last=MacMullan|first=Jackie|title=When the Game Was Ours|date=2009|publisher=Mariner|isbn=978-0-547-39458-9|page=136}}&lt;/ref&gt; Boston se vratio i pobijedio u utakmici te je u konačnici postao prvak nakon pobjede u sedam utakmica.&lt;ref name=84P /&gt; Bird je imenovan [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA finala|MVP-om finalne serije]] s prosjekom od 27.4 poena, 14 skokova i 3.6 asistencija po utakmici.&lt;ref name=84P /&gt;

Dana [[9. prosinca]] [[1984.]] godine, Bird je postigao rekordnih 48 poena, uz 14 skokova i 5 asistencija, u pobjedi 128:127 protiv [[Atlanta Hawks]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/198412090BOS.html|title=Atlanta Hawks at Boston Celtics Box Score, December 9, 1984|website=Basketball Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt; Nekoliko mjeseci kasnije, [[12. ožujka]] [[1985.]], Bird je, ponovo protiv Hawksa, postavio osobni i klupski rekord s postignutih 60 poena u utakmici.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Schwartz|first=Larry|title=Eye for victory|url=https://espn.go.com/sportscentury/features/00014103.html|website=ESPN|access-date=March 29, 2014}}&lt;/ref&gt; Ovaj je rekord stigao samo devet dana nakon što je [[Kevin McHale (košarkaš)|Kevin McHale]] bio postavio klupski rekord s 56 poena na utakmici.&lt;ref&gt;{{cite book|last=MacMullan|first=Jackie|title=When the Game Was Ours|date=2009|publisher=Mariner|isbn=978-0-547-39458-9|page=15}}&lt;/ref&gt; Po završetku sezone, Bird je po drugi put za redom postao MVP s prosjekom od 28.7 poena, 10.5 skokova i 6.6 asistencija po utakmici.&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt; Celticsi su u doigravanju ponovo došli do finala i novog okršaja s Lakersima, ali su ovoga puta izgubili u šest utakmica.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1985_finals.html|title=1985 NBA Finals Composite Box Score|website=Basketballreference.com|access-date=December 31, 2015}}&lt;/ref&gt;

Tokom ljeta [[1985.]] godine, Bird je ozlijedio leđa dok je lopatom uređivao šljunak kako bi napravio prilazni put ispred kuće svoje majke. Barem djelomično zbog ove ozljede, Bird je imao probleme s leđima do kraja svoje profesionalne karijere.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://buzzreaper.com/2015/12/25/10-fascinating-facts-about-larry-bird/ |title=10 fascinating facts about Larry Bird |accessdate=April 15, 2016 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160507070258/http://buzzreaper.com/2015/12/25/10-fascinating-facts-about-larry-bird/ |archivedate=May 7, 2016  }}&lt;/ref&gt; 
[[File:Robert Parish, Larry Bird, Mayor Raymond L. Flynn (9516906723).jpg|thumb|left|280px|[[Robert Parish]] (lijevo), Larry Bird (sredina) i gradonačelnik [[Boston]]a, [[Raymond L. Flynn]], u Uredu gradonačelnika na slavlju povodom naslova prvaka Celticsa iz [[1984.]] godine.]]
Pred početak [[NBA sezona 1985./1986.|sezone 1985./1986.]], Celticsi su napravili odvažan potez i potpisali All-Star centra [[Bill Walton|Billa Waltona]], koji je bio sklon ozljedama.&lt;ref name=86C&gt;{{cite web|title=1985–86 Boston Celtics|url=http://www.nba.com/playoffs2004/challenge_celtics1986.html|publisher=NBA.com|access-date=March 30, 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140414075156/http://www.nba.com/playoffs2004/challenge_celtics1986.html|archive-date=April 14, 2014|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; To se pokazao kao odličan potez, s obzirom da je Walton pomogao Celticsima da osvoje sezonu s rekordnih 67 pobjeda.&lt;ref&gt;{{cite web|title=1985–86 NBA Season Summary|url=https://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1986.html|publisher=Basketball Reference|access-date=March 30, 2014|archive-date=2012-05-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20120501203633/http://www.basketball-reference.com/leagues/NBA_1986.html|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; Jedna od najpoznatijih anegdota iz karijere Larryja Birda dogodila se upravo ove sezone, tokom [[NBA All-Star vikend 1986.|All-Star vikenda 1986.]] godine, kada je prije prvog ikad [[natjecanje u tricama|natjecanja u tricama]] ušao u svlačionicu i okupljene igrače pitao tko će završiti na drugom mjestu prije nego je uvjerljivo osvojio natjecanje.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://sports.espn.go.com/dallas/nba/columns/story?id=4888727|title=With Bird in, good things came with 3s|access-date=June 15, 2014|date=February 5, 2010|publisher=[[ESPN]]|last=Caplan |first=Jeff}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://nesn.com/2011/08/relive-the-moment-larry-bird-wins-inaugural-three-point-contest/|title=Relive the Moment: Larry Bird Easily Wins Inaugural 3-Point Contest After Asking Field Who Would Finish Second|access-date=June 15, 2014|date=August 17, 2011|publisher=[[New England Sports Network]]|archive-date=2014-07-26|archive-url=https://web.archive.org/web/20140726181929/http://nesn.com/2011/08/relive-the-moment-larry-bird-wins-inaugural-three-point-contest/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;!-- Note that one source claims that he won the first two and then laid down the challenge before winning the third one http://www.nba.com/allstar2006/moments_bird88.html User:TonyTheTiger --&gt;

Bird je [[27. studenog]] [[1985.]] upisao 47 poena, 12 skokova, 2 asistencije i 2 ukradene lopte u pobjedi 132:124 nad [[Detroit Pistons]]ima.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/198511270BOS.html|title=Detroit Pistons at Boston Celtics Box Score, November 27, 1985|publisher=Basketball-Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt; Dana [[10. ožujka]] [[1986.]] godine postigao je 50 poena, uz 11 skokova i 5 asistencija, u porazu 115:116 od [[Dallas Mavericks]]a.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/198603100DAL.html|title=Boston Celtics at Dallas Mavericks Box Score, March 10, 1986|publisher=Basketball-Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt;

S prosjekom od 25.8 poena, 9.8 skokova, 6.8 asistenicija i 2 ukradene lopte po utakmici, Larry Bird je [[1986.]] godine postao tek treći igrač u historiji NBA lige koji je tri puta za redom imenovam za MVP-a lige.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Larry Legend – Bird wins third straight MVP|url=http://espn.go.com/classic/s/moment010528bird-mvp.html|publisher=ESPN Classic|access-date=March 30, 2014}}&lt;/ref&gt; U doigravanju, Celticsi su ostvarili impresivni niz sa samo jednim porazom prije finalne serije s [[Houston Rockets]]ima.&lt;ref name=86C /&gt; Bird je u šestoj utakmici serije zabilježio triple-double s 29 poena, 11 skokova i 12 asistencija i pomogao Celticsima da osvoje seriju s rezultatom 4:2.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/boxscores/198606080BOS.html|title=Houston Rockets at Boston Celtics Box Score, June 8, 1986|website=Basketball Reference|accessdate=November 22, 2019}}&lt;/ref&gt; Birdov prosjek u seriji bio je 24 poena, 9.7 skokova i 9.5 asistencija po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1986_finals.html |title=1986 NBA Finals Composite Box Score |website=Basketball Reference |access-date=December 31, 2015}}&lt;/ref&gt;

Momčad Celticsa iz [[1986.]] godine redovito se uvršava na liste najboljih košarkaških momčadi svih vremena, a na prvo mjesto su ih stavili Peter May iz ''[[Boston Globe]]a'' te [[Bill Simmons]] s bloga ''[[Grantland]]''.&lt;ref&gt;{{cite web|last=Poulard|first=JM|title=The 1985–86 Boston Celtics|url=https://www.warriorsworld.net/2011/08/25/1985-86-boston-celtics/|date=2011-08-25|website=Warriors World|access-date=April 13, 2014|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140414052549/https://www.warriorsworld.net/2011/08/25/1985-86-boston-celtics/|archivedate=April 14, 2014}}&lt;/ref&gt;

Tokom [[1987.]] godine, Celticsi su odigrali svoje posljednje NBA finale tokom Birdove igračke karijere i to nakon teško izborenih pobjeda protiv [[Milwaukee Bucks]]a i [[Detroit Pistons]]a. U petoj utakmici konferencijskog finala protiv Pistonsa, Celticsi su pet sekundi pred kraj utakmice gubili 107:106, ali Bird je uspio ukrasti loptu i, padajući van terena, pravovremeno ju poslati do [[Dennis Johnson|Dennisa Johnsona]], koji je sekundu prije kraja pogodio polaganje za pobjedu Celticsa 108:107. Ovaj dramatični potez spasio je seriju Celticsa te su uspjeli izboriti finalnu seriju. Osakaćeni ozljedama, Celticsi su u finalu naletjeli na dominantne Lakerse, koji su zaključili regularnu sezonu sa 65 pobjeda, i izgubili u šest utakmica, rezultatom 4:2. Bird je u finalnoj seriji imao prosjek od 24.2 poena na postotku šuta od samo .445, 10 skokova i 5.5 asistencija po utakmici.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/playoffs/NBA_1987_finals.html |title=1987 NBA Finals Composite Box Score|website=Basketball Reference|access-date=December 31, 2015}}&lt;/ref&gt; Celticsi su [[1988.]] godine izgubili u konferencijskom finalu od Pistonsa u šest utakmica, čime su se Pistonsi iskupili za dramatično ispadanje sezonu ranije. Osamdesete godine u NBA ligi bile su godine Larryja Birda i Magica Johnsona. Njih su dvojica, zajedno, osvojili osam naslova prvaka — Johnson pet, Bird tri — a njihove su momčadi nastupile, barem jedna, u svakom NBA finalu odigranom tokom osamdesetih godina.&lt;ref&gt;{{Cite news|url=http://www.nba.com/history/season-recap-index|title=NBA Season Recaps: 1946-2018 |work=NBA|access-date=November 24, 2018|language=en}}&lt;/ref&gt;

Utakmice između Celticsa i Lakersa — bilo da se radilo o regularnoj sezoni, bilo da se radilo o doigravanju — imale su enormnu gledanost tokom 80-ih godina. Prvi međusobni okršaj regularnog dijela [[NBA sezona 1987./1988.|sezone 1987./1988.]] postao je klasik u kojem je [[Magic Johnson]] uspio pogoditi težak šut blizu linije za tri poena sa zvukom sirene i tako osigurao pobjedu Lakersa 115:114 u [[Boston]]u.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.basketball-reference.com/fc/pgl.cgi?player=birdla01&amp;year=1988|title=Celtics-Lakers Box Score|website=Basketball Reference}}{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}&lt;/ref&gt; Historijsko rivalstvo ovih dviju momčadi, koje se protezalo još od 60-ih godina, privuklo je pažnju navijača i gledatelja, a profesionalna košarka nije imala ovakvo rivalstvo još od [[Bill Russell|Billa Russella]] i [[Wilt Chamberlain|Wilta Chamberlaina]]. Bird, koji je percipiran kao intvorertirani heroj iz malog grada s izraženom radnom etikom, savršeno je odgovarao stilu Celticsa, dok je ektrovertirani Johnson odgovarao brzom i atraktivnom stilu igre Lakersa. Ova dihotomija iskorištena je i u marketinške svrhe u slavnoj reklami za novu liniju [[Converse]]ovih tenisica (&quot;Weapon&quot;), gdje vidimo kako Bird vježba košarku na usamljenom terenu u ruralnom dijelu Amerike (u stvarnosti je to bio teren što ga je Bird dao izgraditi na imanju u [[French Lick, Indiana|French Licku]], koje je kupio svojoj majci), a ubrzo dolazi Johnson u limuzini i hvali se svojom varijantom tenisica, koja je bila drugačije obojena od Birdovih.

Unatoč intenzivnom rivalstvu, Bird i Johnson su van terena postali veliki prijatelji. Prijateljstvo se razvilo upravo na snimanju reklame za Converse, koja je dvojicu igrača prikazivala kao najveće neprijatelje. Johnson će se kasnije pojaviti na ceremoniji povodom Birdovog umirovljenja [[1993.]] godine i održati emotivni govor.

=== Kasnija karijera (1988–1992) ===

[[NBA sezona 1987./1988.|Sezona 1987./1988.]] bila je najefikasnija u Birdovoj karijeri, uz postotak realizacije od .527. U sedmoj utakmici konferencijskog polufinala [[1988.]] godine protiv [[Atlanta Hawks]]a, Bird je imao šut 9/10 u posljednjoj četvrtini, kada je postigao 20 poena i tako vodio Celticse do odlučujuće pobjede protiv Hawksa. Birdova 34 poena u toj utakmici bila su dovoljna da anuliraju izvanrednih 47 poena Atlantinog [[Dominique Wilkins|Dominiquea Wilkinsa]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nbcsports.com/boston/celtics/happy-31st-birthday-larry-bird-vs-dominique-wilkins-game-7-duel|title=Happy 31st birthday, Larry Bird vs. Dominique Wilkins Game 7 duel|website=NBC Sports|accessdate=March 16, 2020}}&lt;/ref&gt; koji je izjavio: &quot;Koš je bio kao bunar. Ja nisam mogao promašiti. On nije mogao promašiti. I sve se svelo na posljednji šut u utakmici. Tko će imati posljednji šut? To je bila najbolja utakmica koju sam ikada igrao ili koju sam gledao da se igra&quot;. Međutim, Celticsi nisu uspjeli, prvi put u pet godina, doći do [[NBA finale|finala]] nakon što su izgubili od Pistonsa u šest utakmica.

Naredna sezona završila je za Birda nakon samo šest utakmica, nakon što su mu kirurški odstranjeni koštani izrasci u obje pete. U momčad se vratio [[1989.]] godine, ali opetovani problemi s leđima, kao i ostarjela momčad Celticsa onemogućili su njegov povratak na formu iz sredine 80-ih godina. Međutim, Bird je unatoč tomu i u poznim godinama svoje karijere zadržao status jednog od najboljih igrača generacije. U posljednje tri sezone, Bird je imao prosjek od preko 20 poena (uz postotak od preko 45%), 9 skokova i 7 asistencija po utakmici te je vodio Celticse do doigravanja.

Nakon što je vodio Celticse do omjera 29:5 na početku [[NBA sezona 1990./1991.|sezone 1990./1991.]], Bird je propustio 22 utakmice zbog problema sa živcem u leđima, što je ozljeda koja će ga u konačnici prisiliti na umirovljenje. Van sezone je imao operaciju kojom mu je izvađen disk iz leđa, ali problemi su se nastavili tako da je propustio čak 37 utakmica naredne sezone. Bird je propustio čak četiri od sedam utakmica protiv [[Cleveland Cavaliers]]a u polufinalu Istoka [[1992.]] godine zbog problema s leđima.

Larry Bird je ljeto [[1992.]] godine proveo kao dio slavnog &quot;Dream Teama&quot;, a onda je [[18. kolovoza]] [[1992.]] godine najavio svoje umirovljenje. Celticsi su promptno umirovili njegov dres s brojem 33, a u veljači [[1993.]] godine i organizirali veliku ceremoniju povodom umirovljenja na kojoj je, među ostalima, govorio i Birdov veliki rival i prijatelj, [[Magic Johnson]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.latimes.com/archives/la-xpm-1993-02-05-sp-1105-story.html|title=Bird’s Garden Party : Celtics Make It a Magical Night for Larry Legend|website=Los Angeles Times|accessdate=March 16, 2020}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==

Bird je još kao student prvi put igrao za [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|nacionalnu selekciju Sjedinjenih Država]], s kojom je nastupio na [[Univerzijada 1977.|Univerzijadi 1977.]] u [[Sofija|Sofiji]]. Momčad izbornika [[Denny Crum|Dennyja Cruma]] predvodio je upravo Bird, a uz njega je u momčadi bio i budući All-Star [[Sidney Moncrief]]. Sjedinjene Države su došle do finala, gdje su pobjedile [[Košarkaška reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]] i tako osvojile zlatnu medalju.

Po završetku sezone [[1992.]], Larry Bird se pridružio [[Michael Jordan|Michaelu Jordanu]], [[Magic Johnson|Magicu Johnsonu]] i drugim superzvijezdama kako bi igrao za [[Košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Američkih Država|reprezentaciju Sjedinjenih Država]] na [[Olimpijada 1992|Olimpijskim igrama 1992.]] u [[Barcelona|Barceloni]].&lt;ref&gt;{{cite news|url=http://sportsillustrated.cnn.com/2011/writers/best_team_i_ever_covered/07/10/mccallum.dream.team/index.html |title=Dream Team a star-studded sight to behold for gazers on, off court |work=Sports Illustrated |date=July 20, 2011 |access-date=June 28, 2013 |url-status=bot: unknown |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140427135245/http://sportsillustrated.cnn.com/2011/writers/best_team_i_ever_covered/07/10/mccallum.dream.team/index.html |archivedate=April 27, 2014}}&lt;/ref&gt; Reprezentacija se prije Olimpijade okupila kako bi u lipnju nastupila na [[Turnir Amerika 1992.|Turniru Amerika 1992.]] godine, gdje je uvjerljivo pomela sve protivnike i osvojila zlato. Kada je kasnije nazvani &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1992.|Dream Team]]&quot; došao u [[Španjolska|Španjolsku]], bio je to prvi put u historiji da su Sjedinjene Države poslale profesionalne igrače na olimpijski turnir. Momčad je, dakako, bila apsolutna senzacija i uvjerljivo je osvojila zlatnu medalju, pobjeđujući s prosječnom razlikom od 43.75 poena.

Sama momčad dobila je niz odlikovanja, a [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuća slavnih Naismith Memorial]] nazvala ju je &quot;najvećim skupom košarkaškog talenta na planeti&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hoophall.com/hall-of-famers/tag/1992-united-states-olympic-team|title=The Naismith Memorial Basketball Hall of Fame - Hall of Famers|date=August 18, 2010|access-date=December 2, 2018|archive-date=2010-08-18|archive-url=https://web.archive.org/web/20100818075707/http://www.hoophall.com/hall-of-famers/tag/1992-united-states-olympic-team|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

== Igrački profil i ostavština ==

Larry Bird je [[1996.]] godine uvršten među [[50 najvećih igrača u historiji NBA lige]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.foxsports.com/nba/gallery/10-reasons-still-love-larry-bird-60th-birthday-120716|title=10 reasons we still love Larry Bird on his 60th birthday|website=FOX Sports|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=birdsummary&gt;{{cite web |url=http://www.nba.com/history/players/bird_summary.html |title=Larry Bird Summary |publisher=NBA |date= |access-date=May 13, 2015 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150502141802/http://www.nba.com/history/players/bird_summary.html |archive-date=May 2, 2015 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; dvije godine kasnije je kao igrač primljen u [[Košarkaška kuća slavnih Naismith Memorial|Kuću slavnih Naismith Memorial]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1998/10/03/sports/pro-basketball-a-bashful-larry-bird-joins-hall-of-fame.html|title=PRO BASKETBALL; A Bashful Larry Bird Joins Hall Of Fame|first=Mike|last=Wise|date=October 3, 1998|accessdate=March 29, 2019|website=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|author= |url=http://www.hoophall.com/hall-of-famers/tag/larry-j-bird |title=The Naismith Memorial Basketball Hall of Fame – Hall of Famers |website=Hoop Hall |date=December 7, 1956 |access-date=May 13, 2015 |url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090829080355/http://www.hoophall.com/hall-of-famers/tag/larry-j-bird |archivedate=August 29, 2009}}&lt;/ref&gt; a [[2010.]] godine je po drugi put primljen u Kuću slavnih, ovaj put kao član &quot;[[Muška olimpijska košarkaška reprezentacija Sjedinjenih Država iz 1992.|Dream Teama]]&quot; iz [[1992.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cbsnews.com/news/1992-dream-team-inducted-into-hall-of-fame/|title=1992 Dream Team Inducted into Hall of Fame|website=CBS News|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Godine [[1999.]] završio je na 30. mjestu [[ESPN]]-ove liste [[50 najvećih američkih spotraša 20. vijeka]]. Tokom karijere je igrao i kao [[nisko krilo]] i kao [[krilni centar]].&lt;ref name=&quot;biography.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.biography.com/people/larry-bird-9213087|title=Larry Bird|website=Biography.com|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; 
{{quote box|width=33%|align=left|quote=&quot;Larry, rekao si mi samo jednu laž. Rekao si da će biti još jedan Larry Bird. Larry, nikada, ali nikada neće biti još jedan Larry Bird.&quot;|source=– [[Magic Johnson]] tokom govora na ceremoniji povodom Birdovog umirovljenja&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/history/Classic_NBA_Quotes_Index.html|publisher=NBA|title=Classic NBA Quotes|access-date=September 12, 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091201214524/http://www.nba.com/history/Classic_NBA_Quotes_Index.html|archive-date=December 1, 2009|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;}}
Bird je često opisivan kao jedan od najvećih košarkaša svih vremena i jedan od najboljih šutera u historiji.&lt;ref name=&quot;nba.com1&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.nba.com/history/legends/profiles/larry-bird|title=Legends profile: Larry Bird|website=NBA|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://boston.cbslocal.com/2016/06/22/whos-the-best-small-forward-of-all-time-larry-bird-or-lebron-james/|title=Who’s The Best Small Forward Of All Time: Larry Bird Or LeBron James?|date=June 22, 2016|website=CBS Boston|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/1745748-lebron-james-michael-jordan-larry-bird-julius-erving-are-best-3-players-ever|title=LeBron James: Michael Jordan, Larry Bird, Julius Erving Are 3 Best Players Ever|first=Adam|last=Fromal|website=Bleacher Report|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Čak je 12 puta bio [[NBA All-Star]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.foxsports.com/southwest/gallery/who-has-made-the-most-nba-all-star-game-appearances-of-all-time-021519|title=Who Has Made The Most NBA All-Star Game Appearances of All-Time|date=Feb 15, 2019|website=FOX Sports|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Sa Celticsima je osvojio tri naslova prvaka ([[1981.]], [[1984.]] i [[1986.]]),&lt;ref name=&quot;biography.com&quot;/&gt; a dva je puta bio [[Nagrada Bill Russell za najkorisnijeg igrača NBA finala|MVP finalne serije]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.cnn.com/2014/12/08/us/larry-bird-fast-facts/index.html|title=Larry Bird Fast Facts|date=2014-12-08|website=CNN|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Tokom karijere je osvojio i tri uzastopne [[Nagrada za najkorisnijeg igrača NBA lige|nagrade za MVP-a lige]], što je prije njega uspjelo samo [[Bill Russell|Billu Russellu]] i [[Wilt Chamberlain|Wiltu Chamberlainu]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.azcentral.com/story/sports/heat-index/2016/05/10/nba-mvp-steph-curry-joins-list-multiple-time-winners/84188984/|title=NBA MVP award: Steph Curry on list of multiple-time winners|website=AZCentral|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Poznat je i kao jedan od najboljih &quot;[[clutch]] igrača&quot; u historiji košarke, igrajući iznimno dobro u utakmicama s visokim ulogom i u stresnim situacijama.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://news.abs-cbn.com/sports/05/25/17/who-is-the-most-clutch-player-in-nba-history|title=Who is the most clutch player in NBA history?|date=2017-05-25|website=ABS-CBN News|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://bleacherreport.com/articles/514471-kobe-bryant-larry-bird-michael-jordan-and-the-10-best-closers-in-nba-history|title=Kobe Bryant, Larry Bird, Michael Jordan, and the 10 Best Closers in NBA History|first=Nicholas|last=Goss|website=Bleacher Report|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/magic/ranking-clutch-history-2-20180207|title=Ranking 10 Most Clutch Players in NBA History|date=2018-02-07|website=Orlando Magic|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;

Larry Bird je svoju karijeru završio s prosjekom od 24.3 poena po utakmici, uz postotak šuta od .496, postotak slobodnih bacanja od .886 i prosjekom trica od .376. Prosječno je imao 10 skokova po utakmici u karijeri te 6.3 asistencije.&lt;ref name=&quot;nba.com&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/history/players/bird_summary.html|title=Larry Bird Summary|website=NBA|accessdate=March 29, 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329232438/https://www.nba.com/history/players/bird_summary.html|archive-date=March 29, 2019|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Bird je bio prvi igrač u historiji lige koji je ostvario 50% šuta, 40% trica i 90% slobodnih bacanja u istoj sezoni, dok je istovremeno ostvario ligaški minimum za svaku od kategorija.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.opencourt-basketball.com/50-40-90-club-expanding/|title=The 50-40-90 Club Could Be Expanding|date=January 2, 2018|website=OpenCourt-Basketball|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; To mu je uspjelo čak dva puta.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.foxsports.com/wisconsin/story/statuesday-malcolm-brogdon-50-40-90-club-milwaukee-bucks-012219|title=StaTuesday: Bucks' Malcolm Brogdon on pace for rare 50-40-90 season|website=FOX Sports Wisconsin|date=January 22, 2019|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Osvojio je i prva tri [[Natjecanje u tricama|Natjecanja u tricama]] tokom [[NBA All-Star vikend]]a,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.celticsblog.com/2014/10/30/7087479/larry-legends-three-point-shootout-three-peat|title=How Larry Bird won the first 3 All-Star shootouts|first=Professor|last=Parquet|date=October 30, 2014|website=CelticsBlog|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; a trice je znao vježbati zatvorenih očiju.&lt;ref name=&quot;nba.com&quot;/&gt;

Osim kao šuter, Bird se pamti i kao izvrstan asistent&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.sbnation.com/2017/12/15/16780624/lebron-james-history-lesson-larry-bird-triple-doubles|title=Professor LeBron delivered a history lesson on Larry Bird’s legendary game|first=Chris|last=Greenberg|date=December 15, 2017|website=SBNation|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; i obrambeni igrač.&lt;ref name=&quot;biography.com&quot;/&gt; Iako je bio relativno spor, Bird je imao dobar osjećaj za anticipaciju protivničke igre što ga je činilo kvalitetnim obrambenim igračem.&lt;ref name=&quot;nba.com1&quot;/&gt; U karijeri je ukupno ukao 1,556 lopti.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.basketball-reference.com/leaders/STL_career.html |title=Career Leaders and Records for Steals |website=Basketball Reference |access-date=July 11, 2010 |archive-date=2010-07-16 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100716122005/http://www.basketball-reference.com/leaders/stl_career.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt; U tri je navrata imenovan u drugu obrambenu momčad lige.&lt;ref name=&quot;nba.com1&quot;/&gt;

Bird je bio jedan od najdražih igrača legendarnog trenera [[Red Auerbach|Reda Auerbacha]], koji ga je nazvao najboljim igračem svih vremena.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |title=CNN.com |work=Sports Illustrated |date=April 6, 1979 |access-date=July 11, 2010 |archive-date=2013-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130930041901/http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |dead-url=yes }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |title=Archived copy |access-date=June 26, 2005 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130404102817/http://sportsillustrated.cnn.com/basketball/nba/1998/bird/flashbacks/1988flash.html |archive-date=April 4, 2013 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegovi skromni korijeni donijeli su mu poznati nadimak &quot;The Hick from French Lick&quot;,&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.sportingnews.com/us/us/nba/photos/larry-bird-photos-classic-boston-celtics-legend-indiana/11ffr6pyv6yeu1jzstf3k1f38w|title=Larry Bird in photos: The 'Hick from French Lick' becomes Celtics legend|website=Sporting News|accessdate=March 29, 2019|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329230148/http://www.sportingnews.com/us/us/nba/photos/larry-bird-photos-classic-boston-celtics-legend-indiana/11ffr6pyv6yeu1jzstf3k1f38w|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt; a bio je poznat i kao &quot;The Great White Hope&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Velika bijela nada&quot;)&lt;ref name=&quot;magicbird&quot; /&gt; i &quot;Larry Legend&quot; ([[srpskohrvatski]]: &quot;Larry legenda&quot;).&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nba.com/history/players/bird_summary.html |website=NBA |title=Larry Bird Summary |access-date=June 3, 2009 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090429004945/http://www.nba.com/history/players/bird_summary.html |archive-date=April 29, 2009 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Bio je i zloglasan po svom psovanju i uvredama na terenu.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nbcsports.com/boston/boston-celtics/talking-talk-86-celtics-trash-talking-tale|title=Talking the talk: An '86 Celtics trash-talking tale|date=January 20, 2016|website=NBC Sports Boston|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://ftw.usatoday.com/2018/05/larry-bird-trash-talk-story-kevin-mchale-dan-patrick-show|title=Kevin McHale shares a classic Larry Bird trash talk story|date=May 1, 2018|website=USA Today|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt;

Na dodjeli [[NBA Awards 2019.|NBA nagrada 2019.]] godine, Bird je s Magicom Johnsonom podijelio [[NBA nagrada za životno djelo|nagradu za životno djelo]].&lt;ref&gt;{{cite web|title=Larry Bird and Magic Johnson Receive NBA Lifetime Achievement Award|url=https://people.com/sports/nba-awards-2019-larry-bird-magic-johnson-lifetime-achievement/|website=[[People (magazine)|People]]|date=June 24, 2019|accessdate=June 24, 2019}}&lt;/ref&gt;

== Trenerska i službenička karijera ==
[[File:Monumento larry bird.jpg|thumb|Spomen-ploča Larryju Birdu na [[Quincy Market]]u u [[Boston]]u.]]
Nakon umirovljenja, Celticsi su zaposlili Birda kao posebnog košarkaškog savjetnika od [[1992.]] do [[1997.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.history.com/this-day-in-history/larry-bird-hangs-it-up|title=Larry Bird hangs it up|website=History.com|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Godine [[1997.]] prihvatio je mjesto glavnog trenera [[Indiana Pacers]]a,&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.nytimes.com/1997/08/10/sports/bird-shoots-for-coaching-greatness-with-the-pacers.html|title=Bird Shoots for Coaching Greatness With the Pacers|first=Ira|last=Berkow|date=August 10, 1997|accessdate=March 29, 2019|website=The New York Times}}&lt;/ref&gt; rekavši odmah kako se ne namjerava zadržati na poziciji više od tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.chicagotribune.com/news/ct-xpm-2000-06-04-0006040151-story.html|title=After the NBA Finals, Larry Bird Will Quit as Indiana's Coach. His Competitiveness Has Taken Its Toll. But Don't Bet That He Won't Be Back.|date=2000-06-04|first=Malcolm |last=Moran|website=Chicago Tribune|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Iako nije imao nikakvog trenerskog iskustva, Bird je vodio Pacerse do omjera 58:24, što je bio tadašnji klupski rekord, u svojoj debitantskoj sezoni,&lt;ref name=&quot;nba.com2&quot;&gt;{{cite web|url=https://www.nba.com/pacers/history/franchise_history.html|title=Year by Year with the Pacers|website=Indiana Pacers|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; a tada dominantne [[Chicago Bulls]]e doveo je do sedme utakmice u finalu Istoka. Za te je uspjehe proglašen [[Nagrada za trenera godine NBA lige|trenerom godine]].&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.espn.com/nba/story/_/id/19264939|title=Larry Bird stepping down from Pacers post|date=April 28, 2017|website=ESPN|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Pacersi su pod Birdom u naredne dvije sezone osvajali Centralnu diviziju, a [[2000.]] godine su uspjeli doći do [[NBA finale|NBA finala]], prvi put u historiji kluba.&lt;ref name=&quot;nba.com2&quot;/&gt; Nakon poraza od [[Los Angeles Lakers]]a u finalu, Bird se povukao s pozicije nedugo nakon završetka sezone, ispunivši tako obećanje da neće voditi klub više od tri godine.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.virginiafirst.com/sports/bird-time-to-do-something-else/703742948|title=For 2nd time, Hall-of-Famer Bird resigns as Pacers president|first=Michael|last=Marot|date=May 1, 2017|website=Virginia First|accessdate=March 29, 2019|archive-date=2019-03-29|archive-url=https://web.archive.org/web/20190329225356/https://www.virginiafirst.com/sports/bird-time-to-do-something-else/703742948|dead-url=yes}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2003.]], Bird je imenovan predsjednikom košarkaških operacija Indiana Pacersa.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.usatoday.com/story/sports/nba/2017/04/28/larry-bird-pacers-president/101027102/|title=Larry Bird resigns as Pacers president, Kevin Pritchard to take over|website=USA Today|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Po završetku [[NBA sezona 2011./2012.|sezone 2011./2012.]], Bird je imenovan [[Nagrada za NBA službenika godine|službenikom godine]], postavši tako prva i jedina osoba u historiji NBA lige koja je proglašena najboljim igračem, najboljim trenerom i najboljim službenikom.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://sports.yahoo.com/news/pacers-larry-bird-nba-executive-180548406--nba.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20120712223528/https://sports.yahoo.com/news/pacers-larry-bird-nba-executive-180548406--nba.html|archive-date=2012-07-12|title=Pacers' Larry Bird is NBA Executive of the Year|date=July 12, 2012|website=Yahoo! Sports|accessdate=March 29, 2019}}&lt;/ref&gt; Dana [[27. lipnja]] [[2012.]] godine, dan prije [[NBA draft]]a, objavljeno je kako Pacersi i Bird prekidaju suradnju, a Bird je među razlozima odlaska naveo zdravstvene probleme.&lt;ref&gt;{{cite news|title=Indiana Pacers part ways with Larry Bird|url=http://www.cbsnews.com/8301-400_162-57461784/indiana-pacers-part-ways-with-larry-bird/|publisher=CBS|agency=AP|access-date=June 27, 2012|archivedate=2013-08-08|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130808012610/http://www.cbsnews.com/8301-400_162-57461784/indiana-pacers-part-ways-with-larry-bird/|deadurl=yes}}&lt;/ref&gt; Bird se već [[2013.]] godine vratio na poziciju u klubu,&lt;ref name=&quot;return&quot; /&gt; gdje je ostao do [[2017.]] godine. Nakon odlaska, ostao je u klubu kao savjetnik.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Bird Steps Down; Pritchard Named President of Basketball Operations|url=http://www.nba.com/pacers/news/bird-steps-down-pritchard-named-president-basketball-operations|website=NBA|access-date=May 2, 2017|date=May 1, 2017}}&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Bird se već [[1975.]] godine oženio za Janet Condru, ali taj je brak bio kratkotrajan i razveli su se nakon manje od godinu dana. U međuvremenu su se pokušali pomiriti te su [[1977.]] godine dobili kćer Corrie, ali odnos svejedno nije opstao.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.espn.com/classic/s/add_bird_larry_new.html|title=ESPN Classic - Bird had eye for victory|website=www.espn.com}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1989.]] oženio se s Dinom Mattingly, s kojom je posvojio dvoje djece, Connera i Mariah.&lt;ref name=&quot;auto1&quot;/&gt;

== Bird u popularnoj kulturi ==

Bird je zbog svog ugleda na terenu, ali i izvan njega često referenciran u popularnoj kulturi. Primjerice, ptičica na logu društvene mreže [[Twitter]] nosi ime Larry po Larryju Birdu,&lt;ref&gt;{{cite news|url=https://sports.yahoo.com/blogs/nba-ball-dont-lie/twitter-logo-named-larry-bird-005145351.html |title=Twitter's Logo Is Named After Larry Bird|work=[[Yahoo! Sports]] |first=Eric |last=Freeman |date=August 2011 |access-date=March 1, 2012}}&lt;/ref&gt; a bend [[Dispatch (bend)|Dispatch]] napisao je pjesmu &quot;Just Like Larry&quot; u čast Larryja Birda, koji je bio njihov junak iz djetinjstva.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.songmeanings.net/lyric.php?lid=19990 |title=lyrics &amp;#124; Dispatch&amp;nbsp;– Just Like Larry |publisher=SongMeanings |access-date=July 11, 2010}}&lt;/ref&gt; Također, [[SF|znanstvenofantastični]] [[sitcom]] ''[[The Neighbors (TV serija, 2012)|The Neighbors]]'' ima lik vanzemaljca koji se zove Larry Bird, a tumačio ga je [[Simon Templeman]].&lt;ref&gt;{{cite web | url=http://beta.abc.go.com/shows/the-neighbors/bios/larry-bird | title=Simon Templeman as Larry Bird – The Neighbors Characters &amp; Cast Bios |website=ABC | date=November 2012 | url-status=dead | archiveurl=https://web.archive.org/web/20130510145726/http://beta.abc.go.com/shows/the-neighbors/bios/larry-bird | archivedate=May 10, 2013 | df=mdy-all }}&lt;/ref&gt;

Još od 80-ih godina, Bird se pojavljivao u video igrama. Prva od njih bila je ''[[One on One: Dr. J vs. Larry Bird]]'', u kojoj Bird igra 1-na-1 protiv [[Julius Erving|Juliusa Ervinga]], dok je u nastavku, ''[[Jordan vs Bird: One on One]]'', igrao protiv [[Michael Jordan|Michaela Jordana]]. Bird se pojavio kao igrač u igri ''[[NBA Jam (video igra, 2010)|NBA Jam]]'',&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://kotaku.com/5638224/your-nba-jam-rosters-are-set |title=Your NBA Jam Rosters Are Set |website=Kotaku |access-date=May 13, 2015}}&lt;/ref&gt; a pojavio se i na naslovnici igre ''[[NBA 2K12]]'' zajedno s [[Magic Johnson|Magicom Johnsonom]] i [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]].

Birdovo rivalstvo i prijateljstvo s Magicom Johnsonom također je iskorišteno u popularnoj kulturi. Njih su dvojica zajedno snimili reklamu za kompaniju [[Converse]], gdje su reklamirali nove modele tenisica, a zajedno s [[Jackie MacMullan]] napisali su i knjigu naslova ''When The Game Was Ours''. Bird je snimio i reklamu za [[McDonald's]] s [[Michael Jordan|Michaelom Jordanom]], gdje su se njih dvojica natjecali u košarkaškim vještinama za Big Mac što ga je Jordan donio;&lt;ref&gt;{{cite web| title= &quot;The Showdown&quot; - Bird vs. Jordan McDonald's ad - 1993| url=https://www.youtube.com/watch?v=1shK-j_u6LI| via=YouTube| access-date= November 27, 2020}}&lt;/ref&gt; godine [[1994.]] snimljen je i svojevrsni nastavak reklame u kojem se Jordan i Bird natječu za dva Big Maca, pri čemu im se pridružio i [[Charles Barkley]], koji je htio igrati s njima, ali su ga njih dvojica stalno odbijali.&lt;ref&gt;{{cite web| title= 1994 - Charles Barkley Asks Michael Jordan &amp; Larry Bird, &quot;Can I Play?&quot;| url=https://www.youtube.com/watch?v=NPoTaTYzp_U| via=YouTube| access-date= November 27, 2020}}&lt;/ref&gt; McDonald's je [[2010.]] godine tokom [[Super Bowl]]a emitirao novu verziju reklame s [[Dwight Howard|Dwightom Howardom]] i [[LeBron James|LeBronom Jamesom]], koji se također natječu za Jamesov Big Mac, s tim da se na kraju reklame pojavljuje Bird i pohvali igrače, ali nakon što im je pojeo Big Mac. Bio je to prikladan ''hommage'' nikad razriješenom natjecanju Birda i Jordana iz prve reklame, a komični efekt postignut je kada su se Howard i James međusobno pogledavali i pitali tko je uopće Bird.&lt;ref&gt;{{cite web |title=FULL VERSION: McDonald's Commercial with LeBron James and Dwight Howard |url=https://www.youtube.com/watch?v=PmrTDZy3f2M |via=YouTube |access-date=April 16, 2011}}&lt;/ref&gt;

=== Filmografija ===

Larry Bird je glumio u ukupno tri filma u svom životu, a u sva tri filma glumio je fiktivnu verziju samoga sebe. Uz to, bio je tema nekoliko dokumentarnih filmova, ali oni nisu uvršteni na ovaj popis. Birdova filmografija izgleda ovako:&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.imdb.com/name/nm0083399/ |title=Larry Bird|website=[[IMDb]]|access-date=May 13, 2015}}&lt;/ref&gt;

{| class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;45%&quot;
|-
! colspan=&quot;5&quot;| Filmovi
|- 
! Godina
! Film
! Režija
! Uloga
! Napomene
|-
| {{center|[[1994.]]}}
| ''[[Blue Chips]]''
| [[William Friedkin]]
| On sam
|
|-
| rowspan=&quot;2&quot; | {{center|[[1996.]]}}
| ''[[Space Jam]]''
| [[Joe Pytka]]
| On sam
|
|-
| ''[[Celtic Pride]]''
| [[Tom DeCerchio]]
| On sam
| 
|}

== Statistike ==

=== Igračka karijera ===

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
|-
! colspan=&quot;6&quot; style=&quot;background:#f2f2f2; border:1px solid #aaa;&quot;| Legenda
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;U
| Odigranih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;&amp;nbsp;S&amp;nbsp;
| Startanih utakmica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;MPU&amp;nbsp;
| Minuta po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak koševa
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;3P%&amp;nbsp;
| style=&quot;padding-right: 8px&quot; | Postotak trica
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;SB%&amp;nbsp;
| Postotak slobodnih bacanja
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;SPU&amp;nbsp;
| Skokova po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;APU&amp;nbsp;
| Asistencija po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;UPU&amp;nbsp;
| Ukradenih lopti po utakmici
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;BPU&amp;nbsp;
| Blokada po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;PPU&amp;nbsp;
| Poena po utakmici
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black&quot; | &amp;nbsp;'''Bold'''&amp;nbsp;
| Rekord karijere
|-
| style=&quot;background-color: #afe6ba; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;†&amp;nbsp;
| Osvojio naslov prvaka
| style=&quot;background-color: #CFECEC; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;*&amp;nbsp;
| Rekorder lige te sezone
| style=&quot;background-color: #E0CEF2; border: 1px solid black;&quot; | &amp;nbsp;{{double-dagger}}&amp;nbsp;
| Rekorder NBA lige
|-
|}

==== Sveučilišna karijera ====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1976.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Indiana State Sycamores]]
| 28 || ... || 36.9 || '''.544''' || ... || '''.840''' || 13.3 || 4.4 || ... || ... || '''32.8'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1977.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Indiana State Sycamores]]
| 32 || ... || ... || .524 || ... || .793 || 11.5 || 3.9 || ... || ... || 30.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1978.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Indiana State Sycamores]]
| '''34''' || ... || ... || .532 || ... || .831 || '''14.9''' || '''5.5''' || ... || ... || 28.6
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''Karijera'''&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt;

| 94 || ... || ... || .533 || ... || .822 || 13.3 || 4.6 || ... || ... || 30.3
|-
{{S-end}}

==== Profesionalna karijera ====

===== Regularna sezona =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1979.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| '''82''' || '''82''' || 36.0 || .474 || .406 || .836 || 10.4 || 4.5 || 1.7 || .6 || 21.3
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1980.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| '''82''' || '''82''' || 39.5 || .478 || .270 || .863 || 10.9 || 5.5 || '''2.0''' || .8 || 21.2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1981.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 77 || 58 || 38.0 || .503 || .212 || .863 || 10.9 || 5.8 || 1.9 || .9 || 22.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1982.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 79 || 79 || 37.7 || .504 || .286 || .840 || '''11.0''' || 5.8 || 1.9 || .9 || 23.6
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1983.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 79 || 77 || 38.3 || .492 || .247 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| .888* || 10.1 || 6.6 || 1.8 || .9 || 24.2
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1984.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 80 || 77 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| 39.5* || .522 || '''.427''' || .882 || 10.5 || 6.6 || 1.6 || '''1.2''' || 28.7
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1985.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| '''82''' || 81 || 38.0 || .496 || .423 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| .896* || 9.8 || 6.8 || '''2.0''' || .6 || 25.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1986.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 74 || 73 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| '''40.6'''* || .525 || .400 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| .910* || 9.2 || '''7.6''' || 1.8 || .9 || 28.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1987.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 76 || 75 || 39.0 || '''.527''' || .414 || .916 || 9.3 || 6.1 || 1.6 || .8 || '''29.9'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 6 || 6 || 31.5 || .471 || ... || '''.947''' || 6.2 || 4.8 || 1.0 || .8 || 19.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1989.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 75 || 75 || 39.3 || .473 || .333 || style=&quot;background:#cfecec;&quot;| .930* || 9.5 || 7.5 || 1.4 || .8 || 24.3
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1990.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 60 || 60 || 38.0 || .454 || .389 || .891 || 8.5 || 7.2 || 1.8 || 1.0 || 19.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1991.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 45 || 45 || 36.9 || .466 || .406 || .926 || 9.6 || 6.8 || .9 || .7 || 20.2
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''Karijera'''&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt;
| 897 || 870 || 38.4 || .496 || .376 || .886 || 10.0 || 6.3 || 1.7 || 0.8 || 24.3
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''All-Star'''
| 10 || 9 || 28.7 || .423 || .231 || .844 || 7.9 || 4.1 || 2.3 || 0.3 || 13.4
|-
{{S-end}}

===== Playoff =====

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:right;&quot;
! Godina
! Momčad
! {{abbr|U|Odigranih utakmica}}
! {{abbr|S|Startanih utakmica}}
! {{abbr|MPU|Minuta po utakmici}}
! {{abbr|P%|Postotak koševa}}
! {{abbr|3P%|Postotak trica}}
! {{abbr|SB%|Postotak slobodnih bacanja}}
! {{abbr|SPU|Skokova po utakmici}}
! {{abbr|APU|Asistencija po utakmici}}
! {{abbr|UPU|Ukradenih lopti po utakmici}}
! {{abbr|BPU|Blokada po utakmici}}
! {{abbr|PPU|Poena po utakmici}}
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1980.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 9 || 9 || 41.3 || .469 || .267 || .880 || 11.2 || 4.7 || 1.6 || 0.9 || 21.3
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1981.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 17 || 17 || 44.1 || .470 || .375 || .894 || '''14.0''' || 6.1 || 2.3 || 1.0 || 21.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1982.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 12 || 12 || 40.8 || .427 || .167 || .822 || 12.5 || 5.6 || 1.9 || '''1.4''' || 17.8
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1983.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 6 || 6 || 40.0 || .422 || .250 || .828 || 12.5 || 6.8 || 2.2 || 0.5 || 20.5
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1984.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
|  '''23''' || '''23''' || 41.8 || '''.524''' || '''.412''' || .879 || 11.0 || 5.9 || '''2.3''' || 1.2 || '''27.5'''
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1985.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 20 || 20 || 40.8 || .461 || .280 || .890 || 9.1 || 5.8 || 1.7 || 1.0 || 26.0
|-
|  style=&quot;text-align:left; background:#afe6ba;&quot;| [[1986.]]†
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 18 || 18 || 42.8 || .517 || .411 || '''.927''' || 9.3 || 8.2 || 2.1 || .6 || 25.9
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1987.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| '''23''' || '''23''' || 44.1 || .476 || .341 || .912 || 10.0 || 7.2 || 1.2 || 0.8 || 27.0
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1988.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 17 || 17 || '''44.9''' || .450 || .375 || .894 || 8.8 || 6.8 || 2.1 || 0.8 || 24.5
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1990.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 5 || 5 || 41.4 || .444 || .263 || .906 || 9.2 || '''8.8''' || 1.0 || 1.0 || 24.4
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1991.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 10 || 10 || 39.6 || .408 || .143 || .863 || 7.2 || 6.5 || 1.3 || 0.3 || 17.1
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[1992.]]
| style=&quot;text-align:left;&quot;| [[Boston Celtics]]
| 4 || 2 || 26.8 || .500 || .000 || .750 || 4.5 || 5.3 || 0.3 || 0.5 || 11.3
|- class=sortbottom
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=2| '''Karijera'''&lt;ref name=&quot;Larry Bird&quot; /&gt;
| 164 || 162 || 42.0 || .472 || .321 || .890 || 10.3 || 6.5 || 1.8 || 0.9 || 23.8
|-
{{S-end}}

=== Trenerska karijera ===

{| class=&quot;toccolours&quot; style=&quot;font-size: 90%;&quot;
|-
! colspan=&quot;10&quot; style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid #AAAAAA;&quot;|Legenda
|-
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot; |'''Regularna sezona'''
| style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot; |'''Playoff'''
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|U
| Utakmica kao trener
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|PU
| style=&quot;padding-right: 8px&quot;|Utakmica u doigravanju
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|P
| Broj pobjeda
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|PP
| style=&quot;padding-right: 8px&quot;|Broj pobjeda u doigravanju
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|I
| Broj poraza
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|PI
| Broj poraza u doigravanju
|-
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|P–I %
| Postotak pobjeda
| style=&quot;background-color: #F2F2F2; border: 1px solid black; width:50px; text-align:center;&quot;|PP–I %
| Postotak pobjeda u doigravanju
|}

{| class=&quot;wikitable sortable collapsible &quot; style=&quot;font-size:95%; text-align:right;&quot;
|-
!Momčad
!Godina
! data-sort-type=&quot;number&quot; | U
! data-sort-type=&quot;number&quot; | P
! data-sort-type=&quot;number&quot; | I
! data-sort-type=&quot;number&quot; | P&amp;ndash;I%
!Plasman
! data-sort-type=&quot;number&quot; | PU
! data-sort-type=&quot;number&quot; | PP
! data-sort-type=&quot;number&quot; | PI
! data-sort-type=&quot;number&quot; | PP&amp;ndash;I%
!Rezultat
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Indiana Pacers]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[1997.]]
|82||58||24||{{Winning percentage|58|24}}|| style=&quot;text-align:center;&quot;|2. u Centralnoj||16||10||6||{{Winning percentage|10|6}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Konf. finale
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Indiana Pacers]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[1998.]]
|50||33||17||{{Winning percentage|33|17}}|| style=&quot;text-align:center;&quot;|1. u Centralnoj||13||9||4||{{Winning percentage|9|4}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|Konf. finale
|-
| style=&quot;text-align:left;&quot;|[[Indiana Pacers]]
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[1999.]]
|82||56||26||{{Winning percentage|56|26}}|| style=&quot;text-align:center;&quot;|1. u Centralnoj||23||13||10||{{Winning percentage|13|10}}
| style=&quot;text-align:center;&quot;|[[NBA finale|Finale]]
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| style=&quot;text-align:left;&quot; colspan=&quot;2&quot;|'''Karijera'''
|214||147||67||{{Winning percentage|147|67}}|| ||52||32||20||{{Winning percentage|32|20}}
{{s-end}}

== Reference ==
{{reflist|2}}

== Literatura ==
* {{cite book |editor1-last=MacCambridge |editor1-first=Michael |year=1999 |title=ESPN SportsCentury |chapter=Larry Bird: Bird of Prey |location=New York |publisher=Hyperion-ESPN Books |isbn=978-0786864713 |pages=[https://archive.org/details/espnsportscentur00macc/page/253 253–254] |url-access=registration |url=https://archive.org/details/espnsportscentur00macc/page/253 }}
* {{cite book |last=May |first=Peter |year=2007 |origyear=1994 |title=The Big Three: Larry Bird, Kevin McHale, and Robert Parish: The Best Frontcourt in the History of Basketball |url=https://books.google.com/books?id=6owRYSf9llMC#v=twopage&amp;q&amp;f=false |location=New York |publisher=Simon and Schuster |access-date=March 21, 2013 |isbn=978-1-4165-5207-9 |oclc=86221987}}

== Vanjske veze ==
{{commonscat|Larry Bird}}
* {{Basketballstats|nba_historical=larry_bird|bbr=b/birdla01}}
* {{Basketballhof|larry-bird}}
* [http://www.nba.com/history/players/bird_bio.html NBA profile]

{{Indiana Pacers - treneri}}
{{NBA draft 1978.}}
{{NBA Novak godine}}
{{NBA All-Star MVP}}
{{NBA finale MVP}}
{{NBA MVP}}
{{Pobjednici NBA natjecanja u tricama}}
{{Boston Celtics}}
{{Sastav SAD košarka 1992 Turnir Amerika}}
{{Sastav SAD košarkaši 1992 OI}}
{{NBA Trener godine}}
{{NBA Službenik godine}}
{{NBA50}}
{{NBA75}}
{{Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial}}
{{Sportaš godine Associated Pressa}}
{{Authority control}}
{{Izabran}}
{{Životni vijek|1956||Bird, Larry}}

[[Kategorija:Američki košarkaši]]
[[Kategorija:Košarkaši Boston Celticsa]]
[[Kategorija:Niska krila]]
[[Kategorija:Krilni centri]]
[[Kategorija:NBA prvaci (igrači)]]
[[Kategorija:Američki košarkaški treneri]]
[[Kategorija:Treneri Indiana Pacersa]]
[[Kategorija:Američki olimpijci]]
[[Kategorija:Košarkaši na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u košarci (igrači)]]
[[Kategorija:Članovi Košarkaške kuće slavnih Naismith Memorial]]
[[Kategorija:Američki filmski glumci]]</text>
      <sha1>2uxkazn1ku0b1rjpix80ut8eelvjy0a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Inokosni organ</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4665760</id>
    <revision>
      <id>42581333</id>
      <parentid>42581196</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T17:34:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Inokosni organ</username>
        <id>160059</id>
      </contributor>
      <comment>/* Radionica */</comment>
      <origin>42581333</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="43260" sha1="2ssbeddf3vka8hxl3dr1r7pl1crjuz4" xml:space="preserve">Pozdrav svima! Dobrodošli u ured vašeg Inokosnog organa. Pridružio sam se [[Srpskohrvatska Wikipedia|Srpskohrvatskoj Wikipediji]] kada je točno imala 454.760 članaka na [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]].

&lt;div style=&quot;display:flex; gap:12px; width:100%;&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;flex:1;&quot;&gt;
[[Korisnik:Inokosni organ/Arhiv|&lt;span style=&quot;display:inline-block;padding:10px 18px;background:#1e5aa8;color:white;border-radius:6px;font-weight:bold;text-decoration:none;&quot;&gt;Arhiv&lt;/span&gt;]]
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

{{collapse top|title= Glavni projekti}}
== Glavni projekti ==
[[Korisnik:Inokosni organ/Mađarska književnost|Mađarska književnost]] | [[Historija Mađarske]] | [[Izraelsko-palestinski sukob]] | [[Rusko-ukrajinski rat]] | [[Rat u Iranu (2026)]]
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Korisnik:Inokosni organ/Turska književnost|Projekt : Turska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;[[:Kategorija:The Prodigy]] · [[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]] · [[Singapur]] · [[Surinam]] · '''[[Smederevo]]''' · '''[[Đerdapska klisura]]''' · [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur|Wikiprojekt države - Singapur]] · '''[[Baranja]]''' · [[Belorusija]] · [[Fela Kuti]] · [[Fudbalska reprezentacija Italije]] · [[Arhitektura]] · [[Egipatska arhitektura]] · [[Borislav Pekić]] · [[Azra]] · [[Goran Bregović]] · [[Bijelo Dugme]] · [[Šarlo Akrobata]] · [[Pankrti]] · [[Haustor]] · [[VIS Idoli]] · [[Paraf]] · [[Lion Feuchtwanger]] · [[George Orwell]] · [[Ivana Brlić-Mažuranić]] · [[Feri Lainšček]] · [[Lila Prap]] · [[Ivan Kušan]] · [[Grigor Vitez]] · [[Ivo Andrić]] · [[Nasiha Kapidžić‑Hadžić]] · [[Stevan Sremac]] · [[Andrej Nikolaidis]] · [[Blaže Koneski]] · [[Olivera Nikolova]] · [[Grozdana Olujić]] · [[Branko Ćopić]] · [[Dragan Lukić]] · [[Sarah Kane]] · [[Tin Ujević]]
|
|+
!&lt;u&gt;'''Fokus'''&lt;/u&gt;
|-
| &lt;small&gt;'''[[Lista turcizama u srpskohrvatskom jeziku]]''' [[Datoteka:Symbol support vote.svg|15px|link=]] i [[Turcizam]] · '''[[Turski jezik]]''' · [[Osmanski turski jezik]] · '''[[Hronologija Osmanskog carstva|Vremeplov Osmanskog carstva]]''' · [[Osmansko Carstvo]] · [[Istorija Osmanskog carstva]] · [[Administrativna podjela Osmanskog Carstva]] · [[Nusantara]] · [[Ukrajina]] · [[Historija Mađarske]] · [[Kraljevina Ugarska (1000–1526)]] · [[Giacomo Leopardi]] · [[Pio II.|Enea Silvio Piccolomini]] · [[August Šenoa]] · [[Eugen Kumičić]] · [[Silvije Strahimir Kranjčević]] · [[Adolfo Veber Tkalčević]] · [[Ivan Perkovac]] · [[Ksaver Šandor Gjalski]] · [[Ante Kovačić]] · [[Josip Kozarac]] · ''[[Seljačka buna (roman)|Seljačka buna]]'' · [[Antun Gustav Matoš]] · [[Milutin Cihlar Nehajev]] · [[Milan Begović]] · [[Janko Leskovar]] · [[Singapur]] · [[Novi val]] · [[Polka]] · [[Hip hop]] · [[Rocksteady]] · [[Ivan Cankar]] · [[Smederevo]] · [[Tin Ujević]] · [[Slovenska književnost]] · [[Slovačka]] · [[Gruzija]] · [[Ismail Kadare]] · [[Germanizam]] · [[Stanisław Lem]] · [[Mađarizam]] · [[Intolerancija na laktozu]] · [[Ryūnosuke Akutagawa]] · [[Yukio Mishima]] · [[Yasunari Kawabata]] · [[Søren Kierkegaard]] · [[Kristofor Kolumbo]] · &lt;u&gt;[[Švedski jezik]]&lt;/u&gt; · [[Crvena zvijezda (roman)]] · [[Moskva]] · [[Historija Irske]] · [[Kronologija Lavova]]&lt;/small&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Slovenska književnost]]'''&lt;/u&gt;
|+
!&lt;u&gt;'''[[Portal:Crna Gora]]'''&lt;/u&gt;
|}
{{collapse bottom}}

{{collapse top|title= Radionica}}

===Radionica===
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!Radionica
| &lt;small&gt;[[Server]] | [[Python]] | [[Blockchain]] | [[Marlboro]] | [[Philip Morris]] | [[Antonio Tabucchi]] | [[Raška (grad)]] | [[Vukolaj Radonjić]] | [[Inflacija]] | '''[[Unsuk Chin]]''' | [[Zgrade partizanske štamparije &quot;Borba&quot;]] | [[Lista hrvatskih kulturno-umjetničkih društava]] | [[Beogradska filharmonija]] | [[Georges Eugène Haussmann]] | [[Arc de Triomphe u Parizu]] | [[Epeli Nailatikau]] | [[Betti Nikolajevna Glan]] | [[Jugoslavenska arhitektura]] | [[Slavko Brill]] | [[Telekom Srbija]] | [[Kuči]] | [[Emina (pjesma)]] | [[Patrice Lumumba]] | [[Milo Jovović]] | [[Leeds]] | [[Lista aktivnih separatističkih pokreta u Evropi]] | [[Ohrid]] | [[Ante Despot]] | [[Rudolf Strohal]] | [[Galleria Borghese]] | '''[[Kvisling]]''' | [[Ursula Reutner]] | [[IP adresa]] | [[FIBA EuroBasket]] | [[Odnosi Bugarske i Srbije]] | [[Igor Mandić]] | [[Sremska Mitrovica]] | [[Janjičari]] | [[Negotin]] | [[Snježana Kordić]] | [[:Kategorija:Književni šabloni]] | [[Simone Martini]] | [[Dolly Parton]] | [[Jürgen Habermas]] | [[Temišvarski sabor]] | [[Mojsije Putnik]] | [[Cappella degli Scrovegni]] | [[Szczepan Sadurski]] | [[Thomas Carlyle]] | [[Realizam (književnost)]] | [[Banksy]] | [[B. Wongar]] | [[Konzervacija-restauracija]] | [[Konzervatorij]] |  '''[[Eugen Savojski]]''' | [[Historija Kameruna]] | [[Baga (Nigerija)|Baga]] | [[Timbuktu]] | [[Tamanraset]] | [[Gat (grad)|Gat]] | [[Tarfaya]] | [[Tinduf]] | '''[[Eugen Kumičić]]''' | [[Zoran Đinđić]] | [[Boris Tadić]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[Milan Grol]] | | [[Milica Cincar Popović]] | [[Tamara Lujak]] | [[Camille Claudel]] | '''[[Gabor Lenđel]]''' | [[Ivan Duknović]] | [[Dejan Lučić]] | [[Mislav Kolakušić]] | [[Josip Pečarić]] | [[Ivan Pernar (hrvatski političar)|Ivan Pernar]] | [[Jovan I. Deretić]] | [[Darko Trifunović]] | [[Karolina Vidović Krišto]] | [[Rat za Chaco]] | [[Homer]] | [[Ilijada]] | [[Povelja hercega Stjepana Dubrovniku (1448)]] | [[Hercegovina]] | [[Stjepan Vukčić Kosača]] | '''[[Anali Proljeća i Jeseni]]''' | '''[[Hvalov zbornik]]''' | '''[[Miroslavljevo evanđelje]]''' | [[Čedadsko evanđelje]] | [[Asemanijevo evanđelje]] | [[Kijevski misal]] | [[Savina knjiga]] | [[Proglas]] | [[Povest vremenih leta]] | [[Povest o Akiru]] | [[Novgorodski ljetopis]] | [[Temnićki natpis]] | [[Minhenski psaltir]] | [[Marijinsko evanđelje]] | [[Sinajski psaltir]] | [[Slovenski apokrifi]] | [[Slovenski Josif Flavije]] | [[Slovo o Igorovom pohodu]] | [[Suprasaljski zbornik]] | [[Vukanovo jevanđelje]] | [[Zografsko evanđelje]] | [[Žilinska knjiga]] | [[Žitije Konstantina Filozofa]] | [[Žitije Metodija]] | [[Žitije svetog Venceslava]] | [[Zakonopravilo]] | [[Žitije svetog Simeona]] | [[Tipik studenički]] | [[Dušanov zakonik]] | [[Ljetopis popa Dukljanina]] | [[De administrando imperio]] | [[Povelja Kulina bana]] | [[Povelja Tvrtka I Hrvoju Vukčiću Hrvatiniću 1380.]] | [[Povelja bana Prijezde I 1287.]] | [[Judita (ep)|Judita]] | [[Srpski srednjovekovni novac]] | [[Banovac]] | [[Celovški rukopis]] | [[Stiški rukopis]] | [[Videnski rukopis]] | [[Čedadski rukopis]] | [[Starogorski rukopis]] | '''[[Brižinski spomenici]]''' | '''[[Šibenska molitva]]''' | [[Vinodolski zakon]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Grškovićev odlomak apostola]] | [[Premudini ostrišci]] | [[Supetarski ulomak]] | [[Povaljski prag]] | [[Senjska ploča]] | [[Natpis popa Tjehodraga]] | [[Mihanovićev odlomak Apostola]] | [[Humski grafit]] | [[Bečki listići]] | [[Kninski ulomak]] | [[Kločev glagoljaš]] | [[Župski glagoljski natpis]] | [[Valunska ploča]] | [[Plominski natpis]] | [[Bašćanska ploča]] | [[Blagajska ploča]] | [[Grdoselski ulomak]] | [[Krčki natpis]] | [[Humačka ploča]] | [[Jurandvorski ulomci]] | [[Klimpuški rukopis]] | [[:Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika|Kategorija:Povijest hrvatskoga jezika]] | [[Martin Segon]] | [[Vlasi (Srbija)]] | [[Vlaški jezik (Srbija)]] | '''[[Isusove parabole]]''' | [[Dužd Venecije]] | [[Lista duždeva Venecije]] | '''[[Mletačka Republika]]''' | [[Vasco da Gama]] | [[Ahmet Hromadžić]] | [[Sumnjivo lice]] | [[Ergens in Nederland]] | '''[[Holodomor]]''' | [[:Kategorija:Slikovni šabloni|Slikovni šabloni]] | [[Zvonko Bušić]] | [[Daorson]] | [[Jože Plečnik]] | [[Ivan Hribar]] | [[Max Fabiani]] | [[Milan Lenuci]] | [[Adolf Mošinsky]] | [[Većeslav Holjevac]] | [[Andreas Tappeiner]] | [[Boris Kraigher]] | [[Josip Pelikan]] | [[Vekoslav Kocijančič]] | [[Edvard Ravnikar]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Boris Kraigher]] | [[Bogdan Osolnik]] | [[Ivo Tartaglia]] | [[Jerko Šegvić]] | [[Giovanni de Ciotta]] | [[Georg Ludwig von Trapp]] | [[Bruno Milić]] | [[Hinko Juhn]] | [[Željezara Sisak]] | [[Caprag]] | [[Podravka]] | [[Maria Theresia]] | [[Niccolò Fiorentino]] | [[Potres u Dubrovniku 1667.]] | [[Josip Vancaš]] | [[Adolf Ciborowski]] | [[Benjamin Kállay]] | [[Mehmed-paša Sokolović]] | [[Isa-beg Isaković]] | [[Mimar Hajrudin]] | [[Džafer Kulenović]] | [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]] | [[Nikola Dobrović]] | [[Bogdan Bogdanovič]] | [[Svetozar Miletić]] | [[Ferenc Raichle]] | [[Milan Obrenović]] | [[Dragisa Mišović]] | [[Jevrem Obrenović]] | [[Užička Republika]] | [[Sirmium]] | [[Miloš Obrenović]] | [[Tešnjar]] | [[Felix Romuliana]] | [[Đurađ Branković]] | [[Kenzō Tange]] | [[Samuilo]] | [[Marko Kraljević]] | [[Abdi-paša Albanac]] | [[Abdul Hamid II]] | [[Svetlana Kana Radević]] | [[Danilo I Petrović-Njegoš]] | [[Tvrtko I Kotromanić]] | [[Josip Slade]] | [[Mišo Marić]] | [[Wayback Machine]] | [[Šekovići]] | [[Kinabalu]] | [[Kosorići]] | [[Kamendin]] | [[Otočac]] | [[Glina]] | [[Glina (grad)]] | [[Sisak]] | [[Adela Milčinović]] | [[Vladimir Laxa]] | [[Hrvoje Klasić]] | [[Topolovac]] | [[RK Zagreb]] | [[Tuškanac]] | [[Horvatovac]] | [[Čučerje]] | [[Dubec]] | [[Podsused]] | [[Kozari Bok]] | [[Miroševec]] | [[Sutinska Vrela]] | [[Trnsko]] | [[Ljubljanica (Zagreb)]] | [[Pupinovo naselje]] | [[Resnik (Zagreb)]] | [[Retkovec]] | [[Sloboština]] | [[Volovčica]] | [[Vukomerec]] | [[Avenue Mall (Zagreb)]] | [[Pruga bratstva i jedinstva]] | [[Tepih Centar]] | [[Croatia osiguranje d.d.]] | [[Croatia Records]] | [[Badel 1862]] | [[Cedevita]] | [[Konzum]] | [[Ledo]] | [[Tisak (tvrtka)]] | [[Klovićevi dvori]] | [[Palača Raffay u Zagrebu]] | [[Strossmayerovo šetalište]] | [[Juraj Branjug]] | [[Crkva sv. Ivana Krstitelja (Nova ves) u Zagrebu]] | [[Crkva sv. Marije (Dolac) u Zagrebu]] | [[Tkalčićeva ulica]] | [[Hrvatski dom likovnih umjetnika]] | [[Institut za povijest umjetnosti]] | [[Hrvatski institut za povijest]] | [[Institut Ivo Pilar]] | [[Institut za arheologiju]] | [[Anton Dominik Fernkorn]] | [[Učiteljska akademija]] | [[Zagrebački Sunčev sustav]] | [[Milan Lenuzzi]] | [[Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske]] | [[Zdenac života]] | [[Julio Deutsch]] | [[Hrvatski državni arhiv]] | [[Šabac]] | [[Motorola]] | [[Slobodan Marković (pesnik)]] | [[Crvena zemlja]] | [[Vrbanja (Banja Luka)]] | [[Lista levičarskih stranaka u Srbiji]] | [[SAP SE]] | [[Milicija SFR Jugoslavije]] | [[Ivanjica]] | [[Norveška]] | [[Grga Jankes]] | [[Bazardjuzju]] | [[Kirs]] | [[Tourcoing]] | [[Gerard ter Borch]] | [[Njemački autonomni gradovi]] | [[Interakcije potrošača i resursa]] | '''[[Svetozar Borojević]]''' | '''[[Isa-beg Isaković]]''' | '''[[Barbara Celjska]]''' | '''[[Dragutin Dimitrijević Apis]]''' | '''[[Josip Jelačić]]''' | [[Sigismund, car Svetog Rimskog Carstva]] | [[Dimitar Petrov]] | [[Slobodna Dalmacija]] | [[Aimo Koivunen]] | [[Njemački seljački rat]] | [[Dušan Brkić]] | [[Vlastimir Velisavljević]] | [[Grgo Šore]] | [[Dobroslav Paraga]] | [[Alfred Pal]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dragoljub Mićunović]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Vicko Jelaska]] | [[Liman (Novi Sad)|Liman]] | [[Mustafa Golubić]] | [[Ivan Krajačić]] | [[Pegaz]] | [[Branko Radičević]] | [[Nikola Uzunović]] | [[Samba (muzika)]] | [[Rifet Bahtijaragić]] | [[Giuseppe Arcimboldo]] | [[Alibunar]] | [[Skopsko kale]] | [[Novi Karlovci]] | [[Jelena Tomašević]] | [[Srbi u Hrvatskoj]] | [[Danilo Srdić]] | [[Tuzla]] | [[Beograd u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Seča knezova]] | [[Majska skupština]] | [[Nesviški dvorac]] | [[Walter Benjamin]] | [[Hermes Trismegistos]] | [[Hermetizam]] | [[Tanja Kragujević]] | [[Apokrifna Jevanđelja]] | [[Stefan Ćertić]] | [[Mudre izreke]] | [[Knjiga Henokova]] | [[Druga knjiga o Ezri]] | [[Prva knjiga o Ezri]] | [[Treća knjiga o Makabejcima]] | [[Knjiga oda]] | [[Zaharija (knjiga)]] | [[Šablon:Novi Sad]] | [[Boris Dragojević]] | [[Mandelbrotov skup]] | [[Klaus Wiese]] | [[Miša David]] | [[Mimoza Nestorova-Tomić]] | [[Dobrivoje Tošković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Constantinos Doxiadis]] | [[Bukovac (Novi Sad)]] | [[Neredi na utakmici Dinamo – Crvena zvezda 1990.]] | [[Prizren]] | [[Radomir Konstantinović]] | [[Nikolaj Milkov]] | [[Arshi Pipa]] | [[Kadri Metaj]] | [[Kiril Temkov]] | [[John Plamenatz]] | [[Predrag Finci]] | [[Heda Festini]] | [[France Veber]] | [[Manastir Ostrog]] | [[Cabinda (grad)]] | [[Jugoslovenska vojska u otadžbini]] | [[Mágico González]] | [[Consolidated PBY Catalina]] | [[Georgi Dimitrov]] | [[Anton Wilhelm Amo]] | [[Boubacar Boris Diop]] | [[Ngũgĩ wa Thiong'o]] | [[Olaudah Equiano]] | [[Thomas Sankara]] | [[Cheikh Anta Diop]] | [[Frantz Fanon]] | [[Kwame Nkrumah]] | [[Léopold Sédar Senghor]] | [[Wole Soyinka]] | [[Chinua Achebe]] | [[Chimamanda Ngozi Adichie]] | [[Amos Tutuola]] | [[Ben Okri]] | [[Amílcar Cabral]] | [[Mozi]] | [[Legalizacija četnika u Srbiji]] | [[Mazdak]] | [[Desireless]] | [[Danuta Lato]] | [[Boney M.]] | [[James Macpherson]] | [[Fritz Kreisler]] | [[Milli Vanilli]] | [[Frank Farian]] | [[Han van Meegeren]] | [[Carl Wilhelm Becker]] | [[Annio iz Viterba]] | [[Slaviša Vajner]] | [[Spomenik Wikipediji]] | [[Galaktička Republika]] | [[Profesor Baltazar]] | [[Robert Wyatt]] | [[Jaap Blonk]] | [[John Cage]] | [[Genpei Akasegawa]] | [[Joseph Beuys]] | [[George Maciunas]] | [[Alison Knowles]] | [[Neue Slowenische Kunst]] | [[Fluxus]] | [[Lenny Dee]] | [[Allan Kaprow]] | [[Kommissar Hjuler]] | [[Nam June Paik]] | [[Niki de Saint Phalle]] | [[Wolf Vostell]] | [[Novi dadaizam]] | [[Dadaizam]] | [[Jean Arp]] | [[Johannes Baader]] | [[Max Ernst]] | [[George Grosz]] | [[Otto Dix]] | [[Richard Huelsenbeck]] | [[Francis Picabia]] | [[Hans Richter (umjetnik)]] | [[Kurt Schwitters]] | [[Sophie Taeuber-Arp]] | [[Tristan Tzara]] | [[Beatrice Wood]] | [[Marcel Janco]] | [[Raoul Hausmann]] | [[Dragan Aleksić (pjesnik)|Dragan Aleksić]] | [[Jean Crotti]] | [[Theo van Doesburg]] | [[Clément Pansaers]] | [[Paul Dermée]] | [[Céline Arnauld]] | [[Theodore Fraenkel]] | [[Iliazd]] | [[Joseph Stella]] | [[Emmy Hennings]] | [[Jefim Golyscheff]] | [[Arthur Cravan]] | [[Guillaume Apollinaire]] | [[Aspazija]] | [[Arca (muzičar)]] | [[Björk]] | [[Straight edge]] | [[Jiří Wolker]] | [[Povelja Stjepana II Vukoslavu Hrvatiniću 1326.]] | [[Srđa Popović (advokat)]] | [[Senka Veletanlić]] | [[Celia Cruz]] | [[Korejski rat]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Buđenje pacova]] | [[Skijavoneska]] | [[Bajina Bašta]] | [[Leptirica]] | [[Vampir]] | [[Drakula]] | [[Frankenstein]] | [[Jugoslaveni u Hrvatskoj]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Biljar]] | [[Srpski Holywood]] | [[Bardilis]] | [[Josip Balatinac (fudbaler)]] | [[Neolitska Evropa]] | [[Hector Berlioz]] | [[Giuseppe Verdi]] | [[Camille Saint-Saëns]] | [[Edvard Grieg]] | [[Bedřich Smetana]] | [[Mihail Glinka]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Bakar (grad)]] | [[Historija Irske]] | [[Bloody Sunday (film)]] | [[War (album benda U2)]] | [[Krvava nedelja (1972)]] | [[Lazar Tešanović]] | [[Veronika Bakotić]] | [[Milan Tepić]] | [[Weltschmerz]] | [[Joakiminterfest]] | [[Héctor Noguera]] | [[Vladimir Geljfand]] | [[Lista Caravaggiovih djela]] | [[Veternik (Novi Sad)]] | [[Ivo Senjanin]] | [[Indeks prelamanja]] | [[Kramer (bend)]] | [[Čuvaj se senjske ruke]] | [[Disney Channel]] | [[Sava]] | [[Savski Venac]] | [[Stari grad (Beograd)]] | [[Osmi putnik (sastav)]] | [[Mira Banjac]] | [[Pačir]] | [[Tekunica]] | [[Walt Disney]] | [[Trakija]] | [[Superheroj]] | [[Leptirica]] | [[Protestantska etika i duh kapitalizma]] | [[Palestina]] | [[Palestinska samouprava]] | [[Palestina (regija)]] | [[Giacomo Stampa]] | [[Ivan Illich]] | [[Višeslavova krstionica]] | [[Šablon:Infokutija osoba]] | [[Zvonimir Vučković]] | [[Kolaboracija četnika s nacističkom Njemačkom]] | [[Crkvenoslavenski jezik]] | [[Grčka narodnooslobodilačka armija]] | [[Jovan Vujošević]] | [[Srbija u jugoslavenskim ratovima]] ?? | [[Divna Veković]] | [[Cigla]] | [[Svrljig]] | '''[[Macbeth]]''' | [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu]] | [[Katanga]] | [[Antiratni protesti u Beogradu (1991–1992)]] | [[Slavonski Brod]] i [[Brod (Bosna i Hercegovina)|Bosanski Brod]] | [[Srebrenka Ilić]] | [[Pierre Schaeffer]] | [[Speedcore]] | [[Y2K]] | [[FK Sutjeska Nikšić]] | [[Pad Bosne 1463.]] | [[Austrougarsko osvajanje Bosne i Hercegovine]] | [[Aneksijska kriza]] | [[Teremin]] | [[Rat]] | [[Brak]] | [[Malware]] | [[Eintracht Frankfurt]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Bela garda (Slovenija)]] | [[Slovenska ljudska stranka (1892)]] | [[FK Sarajevo]] | [[Četiri azijska tigra]] | [[Lulu Schwartz]] | [[AFC Champions League Elite]] | [[Muhamed Kulenović]] | [[Jasenova]] | [[Vice Bune]] | [[Tomislav II]] | [[Velika seoba Srba]] | [[C.D. Árabe Unido (Panama)]] |  [[Tauro F.C. (Panama)]] | [[C.A. Independiente de La Chorrera (Panama)]] | [[C.D. Plaza Amador (Panama)]] | [[Club Deportivo Universitario (Panama)]] | [[San Francisco F.C. (Panama)]] | [[Lista gradova u Bosni i Hercegovini]] | [[Čandrakanta (roman)]] | [[Izborni knez]] | [[Julius Baranovski]] | [[Moruna]] | [[Immanuel Kant]] | [[Fenomenologija duha]] | [[Svijet kao volja i predodžba]] | [[Die Geburt der Tragödie aus dem Geist der Musik]] | [[Filosofija palanke]] | [[Josif Majer]] | '''[[Miloš Minić]]''' | '''[[Slobodan Penezić Krcun]]''' | '''[[Koča Popović]]''' | [[Vladimir Bakarić]] | [[Đuro Pucar Stari]] | [[Edvard Kardelj]] | [[Blagoje Nešković]] | [[Lazar Koliševski]] | [[Blažo Jovanović]] | [[Enver Hoxha]] | [[Slavko Šlander]] | [[Josip Križaj]] | [[Vălko Červenkov]] | [[Džemal Bijedić]] | [[Slavko Grum]] | [[Đorđe Popović]] | [[Tibor Sekelj]] | [[Vlado Dapčević]] | [[Mehmet Ali Ağca]] | [[Bruno Bušić]] | [[Stanislav Krakov]] | [[Miha Krek]] | [[Muhamed Asad]] | [[Stjepan Đureković]] | [[Donald Duck]] | [[Nikola Tesla]] | [[Mihajlo Pupin]] | [[Milutin Milanković]] | [[Bogdan Bogdanović]] | [[Vladimir Prelog]] | [[Dušan Vuksanović]] | [[Radoje Domanović]] | [[Meša Selimović]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Andrić]] | [[Josip Broz Tito]] | [[Ekomanipulacija]] | [[Banjani (pleme)]] | [[Ratni zarobljenici]] | [[Nikola Bojović]] | [[Paul Lafargue]] | '''[[Mario Kopić]]''' | [[Georgi Konstantinovski]] | [[Tvrđave u Herceg Novom]] | [[Udruženje genetičara u Bosni i Hercegovini]] | [[Josip Frank]] | [[Mile Starčević]] | [[Monopol]] | [[Novac]] | [[Ludi Šeširdžija]] | [[Wikipedija:Nacrti/2025]] | [[Tanasko Rajić]] | [[Hrvoje Hribar]] | [[Ivo Brešan]] | [[Fedor Vidas]] | [[Melhisedek]] | [[Ndjolé (Gabon)]] | [[Lastoursville]] | [[Đorđe Vajfert]] | [[Yugo]] | [[Zastava (fabrika)]] | [[Marš (muzika)]] | [[Haršačarita]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Matija Filaković]] | [[Ivica Puljak]] | [[Pozorišna trupa Crvenog broda]] | [[Liu Shaoqi]] | [[Kong Dongmei]] | [[Liu Siqi]] | [[Shao Hua]] | [[Wen Qimei]] | [[Cixi]] | [[Ba Jin]] | [[Lin Biao]] | [[Chen Duxiu]] | [[Nanjing]] | [[Sun Yat-sen]] | [[Deng Xiaoping]] | [[Nanning]] | [[Zhang Guotao]] | [[Li Si]] | [[Nanshan (Shenzhen)]] | [[Nagqu]] | [[Lhasa]] | [[Han Yu]] | [[Turpan]] | [[Zhaoyuan]] | [[Zhuangzi]] | [[Konfucije]] | [[Konfucijanizam]] | [[Datong]] | [[Foshan]] | [[Shunde]] | [[Mohe]] | [[Sansha]] | [[Fuyuan]] | [[Tashkurgan]] | [[Yongning]] | [[Yinchuan]] | [[Savo Orović]] | [[Karakorum]] | [[Dandong]] | [[Seogwipo]] | [[Šangaj]] | [[Peking]] | [[Taipei]] | [[Yan'an]] | [[Mao Anqing]] | [[Mao Anying]] | [[Xiangyang]] | [[Hangzhou]] | [[Changsha]] | [[Wu Zetian]] | [[Lu Zhi]] | [[Feng]] | [[Zhangsun]] | [[Suzhou]] | [[Jiang Qing]] | [[He Zizhen]] | [[Yang Kaihui]] | [[Luo Yixiu]] | [[Chengdu]] | [[Guilin]] | [[Historija Kine]] | [[Taoizam]] | [[Luoyang]] | [[Xian (taoizam)]] | [[Xi'an]] | [[Dalian]] | [[Guangzhou]] | [[Crvena knjiga (Mao Tse-tung)]] | [[Mao Tse-tung]] | [[Šaošan]] | [[Li Zhisui]] | [[Lu Xun]] | [[Yip Man]] | [[Chan Wah-shun]] | [[Leung Jan]] | [[Ng Mui]] | [[Wong Wah-bo]] | [[Hong Kong]] | [[Makao]] | [[Goa]] | [[Chongqing]] | [[Shenzhen]] | [[Ivan Meštrović]] | [[Mate Meštrović]] | [[Miodrag Stanisavljević]] | [[Stećak Vignja Miloševića]] | [[Tales]] | [[Vođe Sovjetskog Saveza]] | [[Nikita Hruščov]] | [[Vladimir Lenjin]] | [[Žnjan]] | [[Petar Lubarda]] | [[Veronika Bakotić]] | [[House music]] | [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2024.]] | [[Džemaludin Latić]] | [[Zora Dirnbach]] | [[Stevan Sremac]] | [[Krste Misirkov]] | [[Mihajlo Rostohar]] | [[Josip Pupačić]] | [[Usorska uskotračna željeznica]] | [[Naftna industrija Srbije]] | [[Lista ulica u Beogradu]] | [[Oktobarska revolucija]] | [[Svrgavanje Slobodana Miloševića]] | [[Ivan Klajn]] | [[Matthias Grünewald]] | [[NATO-ova fonetska abeceda]] | [[Kockica (zgrada)]] | [[:en:Epistemology|Epistemology]] cfr [[Epistemologija]] | [[Narodna Republika Koreja]] | [[Nemiri na Haymarketu]] | [[Pax Americana]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Vladislav Petković Dis]] | [[Marko Ristić]] | [[Nikola Batušić]] | [[Indijsko-pakistanski ratovi]] | [[Viktorija Roščina]] | [[Tursko osvajanje Balkana]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Kukuruz]] | [[Kuća]] | [[Nikaragva]] | [[Starac Milija]] | [[:Kategorija:Crnogorska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Banović Strahinja]] | [[Ranko Krivokapić]] | [[Lista papa]] | [[Dimitrije Mita Cenić]] | [[Julian Assange]] | [[La Fenice]] | [[Šablon:Ekvinocij i solsticij]] | [[Pan Tadeusz]] | [[Kaćuša (pjesma)]] | [[Zdenko Škrabalo]] | [[Kőbánya]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025]] | [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2025/Participants/Inokosni organ|add]] | [[Bilećanka]] | [[Orient Express]] | [[Križarske rute]] | [[Rimski putevi]] | [[Via Egnatia]] | [[Via Militaris]] | [[Via Pontica]] | [[Đerdapska klisura]] | [[Autoput Bratstva i jedinstva]] | [[Husein Gradaščević]] | [[Ivan Perkovac]] | [[Gustav Krklec]] | [[Mak Dizdar]] | [[Ivo Vojnović]] | [[Janko Polić Kamov]] | [[Prvi srpski ustanak]] | [[Simo Matavulj]] | [[Ksaver Šandor Gjalski]] | [[August Šenoa]] | [[Kole Cašule]] | [[Živko Čingo]] | [[Kole Nedelkovski]] | [[Kočo Racin]] | [[Blaže Koneski]] | [[Mula Mustafa Bašeskija]] | [[Ivan Bandulavić]] | [[Arif Hikmetbeg Rizvanbegović]] | [[Sima Milutinović Sarajlija]] | [[Skender Kulenović]] | [[Meša Selimović]] | [[Hasan Kikić]] | [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]] | [[Umihana Čuvidina]] | '''[[Slobodan Šnajder]]''' | [[Andrej Nikolaidis]] | [[Duško Trifunović]] | [[Breakbeat hardcore]] | [[Stanko Vraz]] | [[Albert Bazala]] | [[Glava šećera (pripovetka)]] | [[Milovan Glišić]] | [[Anton de Kom]] | [[Turbofolk]] | [[Jelena Karleuša]] | [[Nada Knežević]] | [[Maja Nikolić (pjevačica)]] | [[Kylie Minogue]] | [[Maite Perroni]] | [[Mimi Mercedez]] | [[Bosanske piramide]] | [[Stefan Uroš I]] | [[Vladislav Nemanjić]] | [[Beli anđeo]] | [[Tomislav Osmanli]] | [[Studio B]] | [[Tvrtko II Kotromanić]] | [[:en:Menstrual cycle]] | [[:en:Water fluoridation]] | [[:en:Ketogenic diet]] | [[:en:Social history of viruses]] | [[:en:Virus]] | [[Crnogorski jezik]] | [[Šablon:Instrument]] | [[Prva savezna liga]] | [[Hajduk Split]] | [[Hiperborejci]] | [[Fadil Hoxha]] | [[Kajzerica]] | [[Kalifat]] | [[U Stambolu na Bosforu]] | [[Katari]] | [[Bogumili]] | [[Hazari]] | '''[[Železnička stanica Novi Sad]]''' | [[Agatha Christie]] | [[Orient Express]] | [[FK Vojvodina]] | &lt;u&gt;[[Svetozar Miletić]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Petar II Petrović Njegoš|Pera Petrov iz Njegoša]]&lt;/u&gt; | '''[[Novi Sad]]''' | [[Petrovaradin]] | [[Šipan]] | [[Baja]] | [[Kalhant]] | [[Narodni pokret Otpor]] | [[Аleksandr А. Bogdanov]] | [[Crvena zvijezda (roman)]] | [[Stanisław Lem]] | [[Zaharija Sitčin]] | [[Lav Sergejevič Termen]] | [[Teremin]] | [[Ursula K. Le Guin]] | [[Carmilla]] | [[Beli Manastir]] | [[Isak Babelj]] | [[George Weah]] | [[Radomir Putnik (pisac)|Radomir Putnik]] | [[Paragvaj]] | [[Yuki-Onna]] | [[Bolivija]] | '''[[Šablon:Infokutija biografija]]''' | [[Lista metro sistema]] | [[Ivan Glišić]] | [[:sl:Slovenska znanstvena fantastika]] | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | [[Detroit, Michigan|Detroit]] | [[Vladimir Solovjov]] | [[Muhara]] | &lt;u&gt;[[Marko Marulić]]&lt;/u&gt; | [[Klasifikacija muzike]] | [[Modul:Portal bar]] | [[Federico Zuccari]] | [[Eva Ras]] | [[Lista vladara Poljske]] | [[Torlački]] | [[Naučna fantastika]] | [[Okruzi Južne Koreje]] | [[Baranja]] | [[Wikipedija na korejskom jeziku]] | [[Korejski jezik]] | [[Drava]] | [[Ep o Gilgamešu]] | [[Crvena zvezda]] | &lt;u&gt;[[Paraćin]]&lt;/u&gt; | [[Vladari Provanse]] | [[Stepan Bandera]] | [[Holodomor]] | [[Međunarodni praznici]] | [[Administrativna podjela Crne Gore]] | [[José Mujica]] | [[Centralna evidencija spomenika]] | [[Jujutsu]] | [[Suočavanje s prošlošću]] | [[Edita Schubert]] | [[Nika Rukavina]] | [[Branka Cvjetičanin]] | [[Sanja Bachrach Krištofić]] | [[Zlata Vucelić]] | [[Mario Krištofić]] | [[Plinara Hasanpaşa]] | [[Kuran]] | [[Tefsir]] | [[Sporazum o zapošljavanju između Zapadne Njemačke i SFR Jugoslavije]] | [[Klaus Schulze]] | [[Jovan Sterija Popović]] | [[Kijev]] | [[Aristotel]] | [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Nogomet|Projekt Nogomet]] | [[Muzički žanr]]/[[Klasična muzika]]/[[Folk muzika]]/[[Folk]]/[[Zabavna muzika]]/[[Turbofolk]]/[[Pop-folk]] | [[A.C. Milan]] | [[Wikipedija:Wikiprojekt države/Singapur]] | [[Okan Kocuk]] {{small|1000}} | '''[[Fudbalska reprezentacija Jugoslavije]]''' | '''[[Fudbalska reprezentacija Italije]]''' | '''[[Korisnik:Inokosni organ/Fudbalska reprezentacija Srbije|Fudbalska reprezentacija Srbije]]''' | [[Sloboda vjeroispovijesti ili uvjerenja]] | [[Lista ulica u Nišu]] | [[Heydər Əliyev]] | [[Mario Kopić]] |  [[Legalizacija gradnje]] | [[Beyoğlu]] | [[OFK Beograd]] | [[Fenerbahçe SK (fudbal)|Fenerbahçe SK]] | [[Hip hop]] | [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] | [[Nürnberg]] | [[Ivo Pilar]] | [[Historija željeznice]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Svetozar Vlajković]] | [[Santa Cruz del Islote]] | [[Turbofolk]] | [[Etno muzika]] | [[Etnomuzikologija]] | [[Islamska umjetnost]] | [[Islamska muzika]] | [[Muzika Indije]] | [[Osmanske kule i odžaci u Bosni i Hercegovini]] | [[Florbela Espanca]] | [[Eduardo Lourenço]] | [[Pedro da Fonseca (filozof)|Pedro da Fonseca]] | [[Damião de Góis]] | [[Bohemizam]] | [[Osmansko osvajanje Rumelije]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dušan Matić]] | [[Arapsko proljeće]] | [[Boris Pahor]] | [[Mjanmar]] | [[Vijetnam]] | [[Laos]] | [[Svjetska prijestolnica knjige]] | '''[[:Kategorija:Članci za sređivanje|Za sređivanje]]''' | [[Predsednički izbori u SAD 2024.]] | [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]] | [[Popis predsjednika SAD]] | [[Šablon:Predsjednički izbori u SAD]] | ''[[Sumatra (Crnjanski)|Sumatra]]'' | ''[[Termopile (Kavafis)|Termopile]]'' | ''[[Zapadno-istočni Divan]]'' | ''[[Breathe (Prodigy)|Breathe]]'' | [[Pivo]] | [[:Kategorija:Književni teoretičari]] | [[:Kategorija:Liste]] | [[Aerodrom Čenej]] | [[Afera Marković]] | [[Aksiologija]] | &lt;u&gt;[[Aleksandar Belić]]&lt;/u&gt; | [[Aleksandar Deroko]] | [[Alfredo Stroessner]] | [[Alija Alijagić]] | [[Ambasada Jugoslavije u Francuskoj]] | [[Amila Kahrović-Posavljak]] | [[Andreas Bodenstein]] | [[Andrija Zmajević]] | [[Anholt (Borken)]] | [[Ani Radošević]] | [[Mary Bigelow Ingham|Anne Hathaway]] | [[Portrait of Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (glumica)‏‎]] | [[Anne Hathaway‏‎ (glumica)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway (pjesma)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway‏‎ (Shakespeare)]] | [[Anne Hathaway (Shakespeare)|Anne Hathaway]] | [[Anne Hathaway]] | '''[[Ante Starčević]]''' | [[Antinacizam]] | [[Anton Čehov]] |&lt;u&gt;[[Antonio Bajamonti]]&lt;/u&gt; | [[Arno Schmidt]] | [[Askos]] | [[Astrobiologija]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878]] | [[Azra]] | [[Baba Jaga]] | [[Ban]] | [[Banoštor (tvrđava)]] | [[Barok]] | [[Benjamin Hoadly]] | [[Bijelo dugme]] | [[Bitka kod Ankare]] | [[Bitka kod Brunete]] | [[Bizantska muzika]] | [[Bombaški napad u beogradskom bioskopu 20. oktobar]] | [[Bruno Schulz]] | [[Bunjevci]] | [[Čehoslovačka]] | [[Crvena buržoazija]] | [[Cvjetko Popović]] | [[David Albahari]] | [[Đavo]] | [[Diana Budisavljević]] | [[Dijalektički zakoni]] | [[Dimitrije Ljubavić]] | [[Dimitrije Mitrinović]] | [[Divlji Zapad]] | [[Dolores O'Riordan]] | &lt;u&gt;[[Domaniç]]&lt;/u&gt; | [[Đorđe Vajfert]] | [[Downing efekt]] | [[Dragoslav Mihailović]] | [[Dunav]] | [[Dunavske Švabe]] | [[Eduardo Galeano]] | [[Edward Schillebeeckx]] | [[Eleonora de Fonseca Pimentel]] | [[Elvis Ljajić]] | [[Engleski jezik]] | [[Erehteion]] | [[Ernesto Sábato]] | [[Euharistija]] | &lt;u&gt;[[Eutropije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Euzebije iz Minda]]&lt;/u&gt; | [[Evropski glavni grad kulture]] | [[Ezana od Aksuma]] | [[Fazıl Hüsnü Dağlarca]] | [[Federativna Narodna Republika Jugoslavija|FRNJ]] | [[Filološki pregled]] | [[Filosofija palanke]] | [[Fjeldfuglen]] | [[Florian Geyer]] | [[Folklor i vez etničke grupe Matyó]] | [[Forchheim]] | [[Frank Ryan (borac)|Frank Ryan]] | [[Funk]] | [[Frumencije]] | [[Galipoljski Srbi]] | [[Gebhard I. Savinjski]] | &lt;u&gt;[[Generacija Z]]&lt;/u&gt; | [[Giovanni Verga]] | [[Glasinačka kultura]] | [[Gradišćanski Hrvati]] | [[Gradonačelnik Novog Sada]] | [[Gravelotte]] | [[Grof Đorđe Branković]] | [[Heinrich Friedrich von Diez]] | [[Hikaye]] | [[Hipotetički silogizam]] | [[Hipotetičko-disjunktivni silogizam]] | [[Historija Bosne i Hercegovine]] | [[Historija Hrvatske]] | [[Historija srednjovjekovne Srbije]] | [[Historija željeznice u Bosni i Hercegovini]] | [[Hronotop]] | &lt;u&gt;[[Humanizam u Njemačkoj]]&lt;/u&gt; | [[Ignjat Bajloni]] | [[Igor Marojević]] | [[Il Popolo d'Italia]] | [[Ilija Garašanin]] | [[Invazija Varšavskog pakta na Čehoslovačku]] | [[Irska]] | [[Islamizacija Albanije]] |[[Izmael]] | &lt;u&gt;'''[[Izraelsko-palestinski sukob]]'''&lt;/u&gt; (sređivanje) | [[Izvori]] | [[Janjevci]] | [[János Kádár]] | [[Jasmina Mihajlović]] | [[Jirečekova linija]] | [[Johannes Falkenberg]] | [[John Steinbeck]] | [[Josef Ressel]] | [[Josip Jelačić]] | [[Josip Križaj]] | &lt;u&gt;[[Josip Smodlaka]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Jovan Cvijić]]&lt;/u&gt; | [[JPEG]] | [[Jurij Hudolin]] | [[Kalvinizam]] | [[Karl Marx]] | '''[[Karl Kraus]]''' | [[Katedra (akademska)|Katedra]] | [[Kauboj]] | [[Kende]] | [[Knez Mihailova]] | [[Kondom]] | [[Konoplja u Sloveniji]] | [[Kopenhagen]] | [[Kraljevina Alanija]] | [[Kraljevina Poljska (1025–1385)]] | [[Krasan]] | [[Krašovani]] | [[Krav maga]] | [[Kresnenski ustanak]] | [[Kruševac]] | &lt;u&gt;[[Kuća]]&lt;/u&gt; | [[Kup Crne Gore u fudbalu]] | [[Lagos]] | [[Laza Lazarević]] | [[Lazar Udovički]] | [[Lexicon Latinitatis medii aevi Iugoslaviae]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Lista mjesta imenovanih po Josipu Brozu Titu]] | [[Lista najvećih svjetskih metropola]] | [[Lješka (ulica u Beogradu)|Lješka]] | [[Ljevičarska omladina (Kina)]] | [[Ljubomir Davidović]] | [[M'Daourouch]] | [[Mađarska forinta]] | [[Maite Perroni]] | [[Marin Držić]] | [[Mario Benedetti]] | &lt;u&gt;[[Marko Vešović (književnik)]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mediji]]&lt;/u&gt; | [[Memmingen]] | [[Michael O'Riordan]] | [[Mihkel Klaassen]] | [[Mijaci]] | [[Miklós Németh‏‎]] | [[Milan Simin]] | [[Milenko Perović]] | [[Milorad Drašković]] | [[Miloš Crnjanski]] | [[Milovan Danojlić]] | [[Mimesis]] | [[Miroslav Krleža]] | [[Molière]] | &lt;u&gt;[[Möll]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Mongolsko Carstvo]]&lt;/u&gt; | [[Moliški Hrvati]] | &lt;u&gt;[[Moni Finci]]&lt;/u&gt; | [[Nacističko spaljivanje knjiga]] | [[Nagrada Sedam sekretara SKOJ-a]] | [[Narodna muzika]] | [[Narodnjaci]] | &lt;u&gt;[[Nestor Mahno]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Niccolò Machiavelli]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nicolas Storch]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Nizozemska revolucija]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Norne]]&lt;/u&gt; | [[Obrada drveta]] | [[OFK Beograd]] | [[Orijent]] | [[Orofern od Kapadokije]] | [[Ørsta]] | [[Otokar Keršovani]] | [[Otto III. od Bavarske]] | [[Paćamama]] | [[Panonska nizija]] | [[Pantovčak]] | [[Pavlovo pismo lordu Carringtonu]] | [[Pčelarstvo u Sloveniji]] | [[Peadar O'Donnell]] | [[Philipp Melanchthon]] | [[Pijetizam]] | [[Pismo (poruka)]] | [[Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru]] | &lt;u&gt;[[Popis careva Svetog rimskog carstva]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Popis čeških vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis danskih monarha]] | &lt;u&gt;[[Popis engleskih i britanskih vladara]]&lt;/u&gt; | [[Popis gradonačelnika Ljubljane]] | [[Popis gradonačelnika Skoplja]] | [[Popis gradonačelnika Splita]] | [[Popis gradonačelnika Zagreba]] | [[Popis gradova u Njemačkoj]] | [[Popis hrvatskih banova]] | [[Popis hrvatskih kraljeva]] | [[Popis japanskih monarha]] | [[Popis kraljeva Kambodže]] | [[Popis monarha Koreje]] | [[Popis pjevača narodnih pjesama]] | [[Popis poljskih vladara]] | [[Popis vladara Bavarske]] | [[Pranje novca]] | [[Praški lingvistički kružok]] | [[Praško proljeće]] | [[Propovijed o oprostima i milosti]] | [[Prostorvreme]] | &lt;u&gt;[[Protestantski uspon]]&lt;/u&gt; | [[Prvi srpski ustanak]] | [[PTT]] | [[Racki Hrvati]] | [[Rimski putevi]] | [[Ruggero Leoncavallo]] | [[Šablon:Glavna stranica]] | [[Šablon:Hrvatski kraljevi]] | [[Šablon:Istorijske prestonice Srbije]] | [[Šablon:Književnost]] | [[Šablon:Makedonska književnost]] | [[Šablon:Srpski vladari]] cfr. [[Šablon:Srpski vladari]] | [[Sadrudin Kunavi]] | [[Sarajevski atentat]] | &lt;u&gt;[[Saudi Vision 2030]]&lt;/u&gt; | [[Sauna]] | [[Sava Savanović]] | [[Simferopolj]] | [[Sinéad O'Connor]] | [[Sinopsis]] | [[Slavko Pavletić]] | [[Snijeg]] | [[Slavonija]] | [[Slobodan Jovanović]] | [[Sotion (filozof)]] | [[Sotion]] | [[Španski građanski rat]] | [[Spartakistički ustanak]] | [[Spisak gradonačelnika Beograda]] | [[Spisak kineskih vladara]] | [[Spisak opština Portorika‏‎]] | [[Spisak spaljenih knjiga u Njemačkoj 1933. godine]] | [[Spisak vladara Mađarske]] | [[Srbulje]] | [[Stan]] | [[Stara Hercegovina]] | [[Stjepan, knez Bosne|Stjepan Vojislavijević]] (fl. 1084–1095) | [[Studentske demonstracije u Jugoslaviji 1968.]] | &lt;u&gt;[[Sultanija Safije]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Tadija Smičiklas]]&lt;/u&gt; | [[Tarantinizam]] | [[Template:List of language names ordered by code]] | &lt;u&gt;[[The Prodigy]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Thomas Müntzer]]&lt;/u&gt; | [[Tibor Živković]] | [[Todor Živkov‏‎]] | [[Tomislav Osmanli]] | &lt;u&gt;[[Tommy]]&lt;/u&gt; | [[Toti (Hrvati u Mađarskoj)|Toti]] | &lt;u&gt;[[Ugro-finski narodi]]&lt;/u&gt; | [[Ulje (slikarstvo)|Ulje]] | [[Ultra vires]] | [[Upravni centar]] | [[Ursula Reutner]] | [[USB]] | [[Utrecht]] | [[Vatroslav Rožić]] | [[Venecijanski jezik]] | [[VIS Idoli]] | [[Višejezičnost]] | [[Vjetroagregat]] | &lt;u&gt;[[Vladan Matijević]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Vladimir Ćorović]]&lt;/u&gt; | &lt;u&gt;[[Walt Whitman]]&lt;/u&gt; | [[Wat Tyler]] | [[Wolfgang Flür]] | [[Wurzach]] | [[You Xie]] | [[Zagrebačke gradske četvrti]] | [[Zapadni svijet]] | [[Željeznička magistrala Baikal-Amur]] | [[Žene u Narodnooslobodilačkoj borbi]] | [[Živojin Pavlović]] | [[Zlatan Ibrahimović]] | [[Zohair Al-Ameri]] | [[Zoran Mušič]] | [[Zupčana željeznica]] | &lt;nowiki&gt;[[en:Category:Harv and Sfn template errors]]&lt;/nowiki&gt; | &lt;nowiki&gt;[[Kategorija:Telekomunikacije]]&lt;/nowiki&gt; | [[Masakr u Mičivodama]] | [[Teritorijalna organizacija Srbije]] | [[Šablon:Grad Čačak]] | [[Cetina]] | '''[[Antun Gustav Matoš]]''' | '''[[Silvije Strahimir Kranjčević]]''' | [[Tibor Sekelj]] | [[Danilo Kiš]] | [[Antun Nemčić]] | [[Anton de Kom]] | [[Josif Staljin]] | '''[[Surinamska književnost]]''' | [[Istorija Sovjetskog Saveza]] | [[Vampir]] | &lt;/small&gt;
|-
!
|&lt;small&gt;[[Düsseldorf]] | [[Neuss]] | [[Krefeld]] | [[Ratingen]] | [[Erkrath]] | [[Hilden]] | [[Langenfeld (Rheinland)|Langenfeld]] | [[Lintorf]] | [[Düssel]] | [[Wülfrath]] | [[Neandertal (dolina)|Neandertal]] | [[Xanten]] |  [[Hochdahl]] | [[Elbsee (Düsseldorf)|Elbsee]] | [[Dormagen]] | [[Norf]] | [[Meerbusch]] | [[Osterath]] | [[Carlstadt (Düsseldorf)|Carlstadt]] | [[Stadtmitte (Düsseldorf)|Stadtmitte]] | [[Pempelfort]] | [[Derendorf]] | [[Friedrichstadt (Düsseldorf)|Friedrichstadt]] | [[Unterbilk]] | [[Bilk (Düsseldorf)|Bilk]] | [[Oberkassel (Düsseldorf)|Oberkassel]] | [[Königsallee (Düsseldorf)|Königsallee]] |&lt;/small&gt;
|-
!Projekt književnost
| &lt;small&gt;[[Slovenska književnost]] | [[Mađarska književnost]] | [[Hrvatska književnost]] | [[Bosanskohercegovačka književnost]] | [[Srpska književnost]] | [[Crnogorska književnost]] | [[Makedonska književnost]] | [[Bugarska književnost]] | [[Rumunska književnost]] | [[Moldavska književnost]] | [[Turska književnost]] | [[Ukrajinska književnost]] | &lt;/small&gt;
|-
!Poboljšati
|&lt;small&gt;[[Aibo]] | [[Fausto Cercignani]] | [[Antantina intervencija u Ruskom građanskom ratu]] | [[Jastreb]] | [[Bitka na Avali oktobra 1944.]] | | [[Light pen‏‎]] | [[Sinteza (filozofija)]] | [[Nikola Vukčević]] | [[Kazneno djelo]] | [[Silvestrovo]] | [[Stjepan Bobek]] | [[Čavka]] | [[Eliezer Menachem Shah]] | [[Fulvio Tomizza]] | [[Bosna u srednjem vijeku]] | [[Eduard Mörike]] | [[Newcastle United F.C.]] | [[Le Monde diplomatique]] | [[Nikola Mirotić]] | [[Husein Bašić]] | [[Che Guevara]] | [[Pavluško Imširović]]&lt;/small&gt;
|-
!Pregled drugog stupnja
|&lt;small&gt; [[Vuk Stefanović Karadžić|Wolf Stefanssohn Karatschitz]] | [[Smederevo|Semendire]] | [[1582]] | [[Austro-ugarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878|Austro-ugarska okupacija BiH]] | [[Vrhbosna]] | [[Eufuizam]] | [[Lion Feuchtwanger]] | [[Konstantinos Kavafis]] | [[Ivo Vejvoda]] | [[Boško Petrović (pilot)|Boško Petrović]] | [[Crnogorski vladari]] | [[Zajn al-Abidin]] | [[Kambodža]] | [[Mimeza]] | [[Pérotin]] | [[Intolerancija na laktozu]] | [[Janez Janša]] &lt;/small&gt;
|-
!Pregled izabranih članaka
| &lt;small&gt;[[Fabije Plancijad Fulgencije]] | [[Novogrčka književnost]] | [[Bleach (manga)]] | [[Lezbejka]] | [[Compsognathus]] | [[Catwoman]] | [[Dmitrij Šostakovič]] | [[Fauna Australije]] | [[Aldo Manucije]] | [[Surinam]] | [[LGBT historija Jugoslavije]] | [[Age of Mythology]]&lt;/small&gt;
|}
{{collapse bottom}}

* [[Wikipedija:CEE Proljeće 2026.]]
* [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026]] [[:meta:Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026/List|lista]]

{{#Babel:sh}}
{{KorisnikPočetak|extra-css=clear:right;}}
{{Korisnička kutija/Administrator}}
{{Korisnik Wiki dob|dan=8|mjesec=04|godina=2021}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2023}}
{{Korisnik Mjesec Azije}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2024}}
{{Korisnik Mjesec Ukrajinske Kulture 2025}}
{{KorisnikKraj}}

{{collapse top|title= Nagrade}}

=== Nagrade ===
{| style=&quot;margin:0 auto; background:transparent;&quot;
|-
| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{barnstar-rad i trud|Nagrada za rad i trud|Orijentolog}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:Wiki medal.jpg]]
&lt;div&gt;'''Wiki medalja'''&lt;br /&gt;Za albanske, turske i druge književne teme&lt;br /&gt;[[User:Igor Windsor|Igor Windsor]]&lt;/div&gt;

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:CEE Proljeće 2022/spomenica}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedia:Mjesec Azije/spomenica|godina=2022}}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
[[Datoteka:UCDM_2023_banrstar.png|thumb|185px|[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023|Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2023]]]]

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{| style=&quot;margin:auto; text-align:center; background:#327492; width:40px&quot;
| style=&quot;text-align:center; background:#FFFFFF; -moz-border-radius:15px; padding:6px 9px&quot; |
[[Datoteka:WikiLink Barnstar Hires.png|120px|Za izvanredan doprinos akciji i hvalevredan trud]]
&lt;div style=&quot;padding-top:6px;&quot;&gt;Za učešće u [[Wikipedija:Akcija sređivanja članaka bez unutarnjih linkova 2|Akciji sređivanja članaka bez linkova 2]]&lt;/div&gt;
|-
| style=&quot;color:white;&quot; | '''Dodijelila''':&lt;br /&gt;Wikizajednica
|}

| style=&quot;vertical-align:top; text-align:center; padding:6px; width:190px;&quot; |
{{Wikipedija:Međuprojektna akcija sređivanja neutralnosti članaka/Nagrada}}
|}

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
&lt;div style=&quot;border:3px solid #EAC100; background-color:#EEEEEE; margin:0 auto; padding:20px 20px; width:70%;&quot; class=&quot;plainlinks&quot;&gt;
[[File:Wikipedia Asian Month Barnstar Golden.png|left|180px]]

{{Center|{{resize|150%|'''''The Wikipedia Asian Month 2022 Barnstar Golden'''''}}}}

&lt;div style=&quot;color:#333333; margin-left:220px; font-size:110%;&quot;&gt;

Dear {{ROOTPAGENAME}} :
:Congradulation! Sincerely thank you for your utmost participation in Wikipedia Asian Month 2022. We are grateful for your dedication to Wikimedia movement, and hope you will join us the next year!
:Wish you all the best!

&lt;/div&gt;

&lt;div style=&quot;color:#333333; text-align:right; font-size:120%;&quot;&gt;Wikipedia Asian Month Team&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Joycewikiwiki@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Asian_Month_2022/Special_Barnstars_Receiver&amp;oldid=24454025 --&gt;

{| style=&quot;border:1px solid gray; background-color:#fdffe7;&quot;
|rowspan=&quot;2&quot; valign=&quot;middle&quot; | [[Datoteka:Rc award.svg|100px]]
|rowspan=&quot;2&quot; |
|style=&quot;font-size:x-large; padding:0; vertical-align:middle; height:1.1em;&quot; | '''Barnstar patrolera'''
|-
|style=&quot;vertical-align:middle; border-top:1px solid gray;&quot; |
Iskreno veliko hvala, kao patroler patroleru, na ophodnji čitave Vikipedije u mojem trosedmičnom odsustvu. Nije ostalo [https://xtools.wmflabs.org/patrollerstats/sh.wikipedia.org?actions=patrol nezapaženo] da si praktički samostalno poduhvatio posao bez kojega bi ošli natrag u tisuće neophođenih izmjena odakle nema povratka dok se istovremeno borimo s novima.
|} – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor sa korisnikom:Vipz|razgovor]]) 04:23, 6 mart 2023 (CET)

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Karl XII od Švedske
| mjesec =august
| godina =2023.
}}

{{Nagrada za izabrani članak
| članak =Fudbalska reprezentacija Turske
| mjesec =oktobar
| godina =2024.
}}
{{collapse bottom}}

== Spoljašne veze ==
* [https://vukajlija.com/ Leksikografski zavod]
* как я люблю naš [[:wikt:Glavna strana|vikiriječnik]] :P
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Navođenje izvora|Navođenje izvora]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Citing sources|Citing sources]] &amp; [[:en:Wikipedia:Verifiability|Verifiability]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Pouzdani izvori|Pouzdani izvori]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Reliable sources|Reliable sources]]
* &lt;u&gt;[[Šablon:Reklamiranje]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:Identifying blatant advertising|Identifying blatant advertising]]
* &lt;u&gt;[[Wikipedija:Šta Wikipedija nije|Šta Wikipedija nije]]&lt;/u&gt; &amp; [[:en:Wikipedia:What Wikipedia is not|What Wikipedia is not]]
* [[Wikipedija:Dozvole za objavljivanje]]
::''Don't speak Po Naški?''

&lt;div style=&quot;float:right; border:thin solid green; background-color:*f9f9f9&quot;&gt;
{{Currentdate}}
Ovaj ogranak Wikipedija projekta ima : '''&lt;div id=&quot;articlecount&quot; style=&quot;font-size:85%;&quot;&gt;[[Special:Statistics|{{NUMBEROFARTICLES}}]] {{plural:{{NUMBEROFARTICLES}}|članak|članka|članaka}} na [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskom]]&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;'''

[[Kategorija:User sh]]
[[Kategorija:Wikipedijini administratori]]</text>
      <sha1>2ssbeddf3vka8hxl3dr1r7pl1crjuz4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Zavičajac/igralište</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4676787</id>
    <revision>
      <id>42581278</id>
      <parentid>42581277</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T12:14:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5683" sha1="2qv0b9r2mbzqwihhv6m7slbyedk6tbc" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj
|slika = Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG
|godina = 2016.
|regija = Evropa 
|id = 01202
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202
|država = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Češka}}
}} 

'''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen je započelo u raznim regijama sredinom 18. stoljeća i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje Češke i Slovačke. U Češkoj Republici postoji devet profesionalnih lutkarskih pozorišta, otprilike stotinu neovisnih grupa i tristo amaterskih trupa.&lt;ref name=&quot;Lutkarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.contemppuppetry.eu/news-ip/puppetry-experience-the-unique-czech-cultural-heritage-that-is-not-only-for-children/ |title= Lutkarstvo: Doživite jedinstvenu češku kulturnu baštinu koja nije rezervirana samo za djecu |work= www.contemppuppetry.eu |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Lutkari su nastupali na češkom i slovačkom jeziku i tako, u vrijeme Austro-Ugarske, pomogli u razvoju slavenskih jezika među običnim ljudima. Postupno je započela tradicija lutkarstva, kao porodični zanat. Lutkari su sami rezbarili lutke, često temeljene na baroknim skulpturama. Lutkar je kontrolirao sve lutke i davao glas svim likovima. Stvoren je jedinstveni stil u kojem je ukočeno kretanje marioneta na žicama uravnoteženo sa stiliziranom glasovnom izvedbom. Tipične komične figure čeških lutkara su klaun, đavao, kralj i princeza. Predstave su se u prošlosti temeljile na narodnim tradicijama, iako se danas lutkarsko kazalište prvenstveno fokusira na djecu.

Trenutno postoje dva vida lutkarske tradicije, narodno ili amatersko lutkarstvo i profesionalno lutkarstvo, koji se odvijaju u kazalištima i nezavisnim scenama. U drugoj polovini 20. stoljeća lutkarsto za djecu se pojavljuje i na televiziji.

Tradicionalno lutkarstvo u Slovačkoj sastavni je dio narodne kazališne i književne tradicije. Isprva su ga promovirale obitelji nomadskih lutkara koji su zarađivali za život izvođenjem kazališnih predstava. Međutim, tradicionalno lutkarstvo može se smatrati važnim izrazom tradicionalne narodne kulture. U slovačkom okruženju izvorni repertoari temeljeni na uvezenim europskim obrascima brzo su prošli kroz proces folklorizacije. Bili su obogaćeni specifičnim lokalnim jezičnim i tematskim elementima te su razvili vlastitu tipologiju likova i umjetničku interpretaciju lutaka. Najpoznatije osobe su Gašparko i bakalari – seljaci Škrhola i Trčka. Lutkari su prvi put spomenuti u Slovačkoj u 17. i 18. stoljeću. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća lutkarstvo se proširilo na cijelu Slovačku zbog nomadskog načina života tumača. Posebno su lutkarstvo zastupale kazališne obitelji: Stražans, Anderles, Nosáleks, Sajkas, Fábrys, Dubskýs i drugi. Tradicionalno lutkarstvo i dalje pripada vitalnim dijelovima nematerijalne kulturne baštine Slovačke.&lt;ref name=&quot;LutkaSlovak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/traditional-puppetry-slovakia/ |title= Tradicija lutkarstva u Slovačkoj  |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna kulturna baština ==
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/romania-RO |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Rumuniji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Muzej lutkarstva u Chrudimu u istočnoj Češkoj prikazuje povijesne i suvremene češke i strane lutke, a možete pokušati izvesti i lutkarske predstave u igraonici muzeja. Izložba prikazuje lutke lutkara trupa, lutkarske predstave u zabavnim predstavama, obiteljska lutkarska kazališta i dekoracije čeških umjetnika. Strani dio izložbe uključuje sjenovite lutke iz Indonezije, izbor lutaka iz Indije, Japana, Kine i Mjanmara te vijetnamsku vodenu lutku.

Lutkarska tradicija u Češkoj Republici također je podržana brojnim festivalima. Loutkářská Chrudim (Lutkarski Chrudim) započeo je 1951. godine i najstariji je festival te vrste u Europi. Ostali festivali uključuju Međunarodni lutkarski festival u Pragu i Spectaculo Interesse u Ostravi.

== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Marionettes from Czechia}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]</text>
      <sha1>2qv0b9r2mbzqwihhv6m7slbyedk6tbc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581279</id>
      <parentid>42581278</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T12:16:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581279</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5686" sha1="ic98dl9ekpg0nyzk608c0wlyolvy7hm" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj
|slika = Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG
|godina = 2016.
|regija = Evropa 
|id = 01202
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202
|država = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Češka}}
}} 

'''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen je započelo u raznim regijama sredinom 18. stoljeća i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje Češke i Slovačke. U Češkoj Republici postoji devet profesionalnih lutkarskih pozorišta, otprilike stotinu neovisnih grupa i tristo amaterskih trupa.&lt;ref name=&quot;Lutkarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.contemppuppetry.eu/news-ip/puppetry-experience-the-unique-czech-cultural-heritage-that-is-not-only-for-children/ |title= Lutkarstvo: Doživite jedinstvenu češku kulturnu baštinu koja nije rezervirana samo za djecu |work= www.contemppuppetry.eu |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Lutkari su nastupali na češkom i slovačkom jeziku i tako, u vrijeme Austro-Ugarske, pomogli u razvoju slavenskih jezika među običnim ljudima. Postupno je započela tradicija lutkarstva, kao porodični zanat. Lutkari su sami rezbarili lutke, često temeljene na baroknim skulpturama. Lutkar je kontrolirao sve lutke i davao glas svim likovima. Stvoren je jedinstveni stil u kojem je ukočeno kretanje marioneta na žicama uravnoteženo sa stiliziranom glasovnom izvedbom. Tipične komične figure čeških lutkara su klaun, đavao, kralj i princeza. Predstave su se u prošlosti temeljile na narodnim tradicijama, iako se danas lutkarsko kazalište prvenstveno fokusira na djecu.

Trenutno postoje dva vida lutkarske tradicije, narodno ili amatersko lutkarstvo i profesionalno lutkarstvo, koji se odvijaju u kazalištima i nezavisnim scenama. U drugoj polovini 20. stoljeća lutkarsto za djecu se pojavljuje i na televiziji.

Tradicionalno lutkarstvo u Slovačkoj sastavni je dio narodne kazališne i književne tradicije. Isprva su ga promovirale obitelji nomadskih lutkara koji su zarađivali za život izvođenjem kazališnih predstava. Međutim, tradicionalno lutkarstvo može se smatrati važnim izrazom tradicionalne narodne kulture. U slovačkom okruženju izvorni repertoari temeljeni na uvezenim europskim obrascima brzo su prošli kroz proces folklorizacije. Bili su obogaćeni specifičnim lokalnim jezičnim i tematskim elementima te su razvili vlastitu tipologiju likova i umjetničku interpretaciju lutaka. Najpoznatije osobe su Gašparko i bakalari – seljaci Škrhola i Trčka. Lutkari su prvi put spomenuti u Slovačkoj u 17. i 18. stoljeću. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća lutkarstvo se proširilo na cijelu Slovačku zbog nomadskog načina života tumača. Posebno su lutkarstvo zastupale kazališne obitelji: Stražans, Anderles, Nosáleks, Sajkas, Fábrys, Dubskýs i drugi. Tradicionalno lutkarstvo i dalje pripada vitalnim dijelovima nematerijalne kulturne baštine Slovačke.&lt;ref name=&quot;LutkaSlovak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/traditional-puppetry-slovakia/ |title= Tradicija lutkarstva u Slovačkoj  |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna kulturna baština ==
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalaze na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Muzej lutkarstva u Chrudimu u istočnoj Češkoj prikazuje povijesne i suvremene češke i strane lutke, a možete pokušati izvesti i lutkarske predstave u igraonici muzeja. Izložba prikazuje lutke lutkara trupa, lutkarske predstave u zabavnim predstavama, obiteljska lutkarska kazališta i dekoracije čeških umjetnika. Strani dio izložbe uključuje sjenovite lutke iz Indonezije, izbor lutaka iz Indije, Japana, Kine i Mjanmara te vijetnamsku vodenu lutku.

Lutkarska tradicija u Češkoj Republici također je podržana brojnim festivalima. Loutkářská Chrudim (Lutkarski Chrudim) započeo je 1951. godine i najstariji je festival te vrste u Europi. Ostali festivali uključuju Međunarodni lutkarski festival u Pragu i Spectaculo Interesse u Ostravi.

== Vanjske veze ==

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Marionettes from Czechia}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]</text>
      <sha1>ic98dl9ekpg0nyzk608c0wlyolvy7hm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581283</id>
      <parentid>42581279</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:10:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581283</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5082" sha1="satu3xof5p6nzn3t8tapm9hr8iw5pxt" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj
|slika = Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG
|godina = 2016.
|regija = Evropa 
|id = 01202
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202
|država = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Češka}}
}} 

'''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen koji je počeo tokom 17. i 18. stoljeća u  raznim područjima i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Tradicionalno lutkarstvo sastavni je dio narodne [[Pozorište|pozorišne]] i [[Književnost|književne]] tradicije. Danas u Češkoj Republici postoji devet profesionalnih lutkarskih pozorišta, otprilike stotinu neovisnih grupa i tri stotine amaterskih grupa.&lt;ref name=&quot;Lutkarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.contemppuppetry.eu/news-ip/puppetry-experience-the-unique-czech-cultural-heritage-that-is-not-only-for-children/ |title= Lutkarstvo: Doživite jedinstvenu češku kulturnu baštinu koja nije rezervirana samo za djecu |work= www.contemppuppetry.eu |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Lutkari su nastupali na [[Češki jezik|češkom]] i [[Slovački jezik|slovačkom]] jeziku i tako, u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], pomogli u razvoju jezika među običnim ljudima. Lutkarstvo su na početku promovirale porodice nomadskih lutkara koji su zarađivali za život izvođenjem predstava. Vremenom je postalo tradicija, kao porodični zanat. Poznate lutkarske porodice u Slovačkoj su: Stražans, Anderles, Nosáleks, Sajkas, Fábrys, Dubskýs i druge.

Lutkari su sami izrađivali lutke, često temeljene na uvezenim europskim obrascima, kao što su [[barok]]ne skulpture, ali je vremenom lutkarstvo prošlo kroz proces folklorizacije. Bilo je obogaćeno specifičnim lokalnim jezičkim i tematskim elementima, sa razvijenom vlastitom tipologijom likova i umjetničkom interpretacijom lutaka. Najpoznatije osobe su Gašparko i bakalari – seljaci Škrhola i Trčka.

Lutkar je kontrolisao sve lutke i davao glas svim likovima. Stvoren je jedinstveni stil u kojem je ukočeno kretanje marioneta na žicama uravnoteženo sa stiliziranom glasovnom izvedbom. Tipične komične figure čeških lutkara su klaun, đavao, kralj i princeza. 

Dnas je lutkarsko pozorište prvenstveno fokusirano na djecu. Trenutno postoje dva vida lutkarske tradicije, narodno ili amatersko lutkarstvo i profesionalno. U drugoj polovini 20. stoljeća lutkarsto za djecu se pojavljuje i na televiziji.&lt;ref name=&quot;LutkaSlovak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/traditional-puppetry-slovakia/ |title= Tradicija lutkarstva u Slovačkoj  |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna kulturna baština ==
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Muzej lutkarstva u Chrudimu u istočnoj Češkoj prikazuje istorijske i savremene češke i strane lutke, često i kroz predstave u igraonici muzeja. Strani dio izložbe uključuje sjenovite lutke iz [[Indonezija|Indonezije]], [[Indija|Indije]], [[Japan]]a, [[Kina|Kine]] i [[Mjanmar]]a te [[vijetnam]]sku vodenu lutku.

Lutkarska tradicija u Češkoj Republici također je podržana brojnim festivalima. ''Loutkářská Chrudim'' započeo je 1951. godine i najstariji je festival te vrste u [[Evropa|Evropi]]. Ostali festivali su: Međunarodni lutkarski festival u [[Prag]]u i ''Spectaculo Interesse'' u [[Ostrava|Ostravi]].

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Marionettes from Czechia}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]</text>
      <sha1>satu3xof5p6nzn3t8tapm9hr8iw5pxt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581347</id>
      <parentid>42581283</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:25:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581347</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6514" sha1="lqnv4mf9e39lo0ms6bc13qzdd3fcvgp" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Chidaoba, rvanje u Gruziji
|slika = 
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01371
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371
|država = {{flag|Gruzija}}
}} 

'''Chidaoba''' je drevni oblik borilačke vještine koji prakticira velik postotak muškog stanovništva u svim regijama, selima i zajednicama u Gruziji, gdje se ova tradicija prakticira među mladima, stanovnicima grada te u sportskim klubovima, obrazovnim ustanovama i amaterskim organizacijama. Chidaoba hrvanje je složen fenomen koji kombinira elemente hrvanja, glazbe, plesa i posebnih odjevnih predmeta, a nakon što je do kasnog srednjeg vijeka imao borbenu funkciju, danas postupno postaje spektakularan sport.
Turniri se održavaju od ranog proljeća do jeseni u otvorenoj areni, okruženi velikom publikom, uz pratnju puhačkih instrumenata i gruzijske bubnjeve, nakon čega hrvači pokušavaju pobijediti jedni druge posebnim zahvatima. Ova praksa potiče zdrav način života i igra važnu ulogu u međukulturnom dijalogu, a vještine stečene gledanjem mečeva usavršavaju se kako se hrvačke sekcije šire u svako selo i grad diljem Georgije.&lt;ref name=&quot;DoRVanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archiqoo.com/unesco/intangible_sub_lists.php?uw_country=georgia&amp;subsite=chidaoba_wrestling_in_georgia |title= Chidaoba, wrestling in Georgia |work= archiqoo.com |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;


je mješavina hrvanja u jakni i narodnog hrvanja koja datira iz 9. stoljeća, duboko ukorijenjena u kulturi [[Gruzija|Gruzije]]. Ime Chidaoba znači borba između čovjeka i zvijeri. 

Za vojnike iz više klase bilo je obavezno proći obuku u ovom stilu gruzijskog hrvanja.&lt;ref name=&quot;Chidaoba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.lowkickmma.com/georgian-wrestling-chidaoba/ |title= Gruzijsko rvanje – Chidaoba |work= www.lowkickmma.com - 2022. |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Stoljećima su ljudi u Gruziji bili hrvači. Hrvali su se tisućama godina, otkako su u zemlji postojali vitezovi.
Mnogi koji danas treniraju u Chidaoba jaknama potomci su vitezova koji su taj stil naučili prije stoljeća.
To je dio kulture Gruzije i nešto na što su ljudi ponosni. Uz druge oblike hrvanja, dizanja utega i naravno juda.
Hrvanje u Chidaoba Gruziji obično se odvija u vanjskoj areni zvanoj &quot;krug.&quot; Utakmice će se igrati na travi, pijesku ili piljevini.

Područje utakmice okruženo je skupinom gledatelja, a neki članovi igraju ključnu ulogu u utakmici. Posebno prisutnost glazbenika koji puštaju Chidaoba glazbu dok meč odmiče.
Tijekom hrvačkih mečeva zapravo postoji rezervirano mjesto samo za glazbenike. Sviraju tradicionalne gruzijske instrumente poput dolisa (bubnjeva),
Mochidave ili hrvači se hrvaju dok glazbenici sviraju. Igraju na intenzitetu utakmice. Kako intenzitet meča raste, tako raste i brzina kojom glazbenici sviraju. Stvarajući uzbudljivu atmosferu tijekom svečanosti.
== Pravila ==
Chidaoba meč traje pet minuta, tijekom kojih hrvači pokušavaju baciti protivnike na leđa. Njihovi protivnici moraju pasti ravno na leđa kako bi pobijedili u meču. To je slično ipponu u judu.

Chidaoba hrvačima dopušteno je koristiti bilo koji dio jakne ili pojasa za bacanje protivnika. Hvatanje za hlače protivnika nije dopušteno.
Mochidaves može raditi sve, od spoticanja, zamaha nogama do bacanja kukom. Samo da se tehnike izvode iznad struka, bez hvatanja ispod protivnikovog struka.
Tijekom bacanja, hrvačima nije dopušteno padati na koljena ili okretati leđa tijekom tehnika. Također, udaranje ili manipulacija zglobovima bilo koje vrste strogo je zabranjena u Chidaobi.
Kada u petominutnom razdoblju nema pobjednika, polupobjeda se dodjeljuje boljem hrvaču. Natjecatelj koji je pokazao bolju kontrolu i gotovo dovršio bacanja.
== Dres ==
U Chidaobi, uniforma se sastoji od bezrukavnog sakoa i hlača (ili kratkih hlača) bez obuće. Jakna u Chidaobi naziva se &quot;chokha.&quot;
Izvorno je chokha bila jakna dugih rukava kroz povijest ovog hrvačkog stila. No, nakon 19. stoljeća, rukavi chokhe počeli su se skraćivati. Do 20. stoljeća, chokha je bila potpuno bezrukavna jakna.
Ove jakne bez rukava dovele su hrvače do razvoja vlastitih jedinstvenih hvata nazvanih &quot;mochidave&quot;. Jedinstveni hvati za Chidaobu koji se koriste u tehnikama bacanja.
Oko jakne se također nosi pojas, koji se hvata slično kao u judu.
== Trening ==
Gruzijski trening hrvanja poznat je po tome što je iznimno težak. Budući da su bili dio Sovjetskog Saveza, mnoge su principe prenijeli u svoju obuku. Princip koji je iznjedrio bezbroj svjetskih prvaka u obje zemlje.
Njihova kondicija uključuje sve, od trčanja, kettlebell krugova, zgibova i, naravno, sati tehničke obuke.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Chidaoba se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 13. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2018. u [[Port Louis|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371 |title= Chidaoba |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Danas Gruzija i dalje proizvodi neke od najboljih hrvača na svijetu. Bilo da je riječ o grčko-rimskom, slobodnom stilu ili gruzijskom stilu hrvanja Chidaobe.
Hrvanje je u krvi gruzijskog naroda i nastavit će proizvoditi vrhunske hrvače i u budućnosti.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Gruziji]</text>
      <sha1>lqnv4mf9e39lo0ms6bc13qzdd3fcvgp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581348</id>
      <parentid>42581347</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:29:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581348</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6574" sha1="jedy95bdjfaiuciifk247zb3i3huo62" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Chidaoba, rvanje u Gruziji
|slika = GeorgianWrestling.jpg 
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01371
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371
|država = {{flag|Gruzija}} Gruzijsko rvanje prikazano na ikonama
}} 

'''Chidaoba''' je drevni oblik borilačke vještine koji prakticira velik postotak muškog stanovništva u svim regijama, selima i zajednicama u Gruziji, gdje se ova tradicija prakticira među mladima, stanovnicima grada te u sportskim klubovima, obrazovnim ustanovama i amaterskim organizacijama. Chidaoba hrvanje je složen fenomen koji kombinira elemente hrvanja, glazbe, plesa i posebnih odjevnih predmeta, a nakon što je do kasnog srednjeg vijeka imao borbenu funkciju, danas postupno postaje spektakularan sport.
Turniri se održavaju od ranog proljeća do jeseni u otvorenoj areni, okruženi velikom publikom, uz pratnju puhačkih instrumenata i gruzijske bubnjeve, nakon čega hrvači pokušavaju pobijediti jedni druge posebnim zahvatima. Ova praksa potiče zdrav način života i igra važnu ulogu u međukulturnom dijalogu, a vještine stečene gledanjem mečeva usavršavaju se kako se hrvačke sekcije šire u svako selo i grad diljem Georgije.&lt;ref name=&quot;DoRVanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archiqoo.com/unesco/intangible_sub_lists.php?uw_country=georgia&amp;subsite=chidaoba_wrestling_in_georgia |title= Chidaoba, wrestling in Georgia |work= archiqoo.com |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;


je mješavina hrvanja u jakni i narodnog hrvanja koja datira iz 9. stoljeća, duboko ukorijenjena u kulturi [[Gruzija|Gruzije]]. Ime Chidaoba znači borba između čovjeka i zvijeri. 

Za vojnike iz više klase bilo je obavezno proći obuku u ovom stilu gruzijskog hrvanja.&lt;ref name=&quot;Chidaoba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.lowkickmma.com/georgian-wrestling-chidaoba/ |title= Gruzijsko rvanje – Chidaoba |work= www.lowkickmma.com - 2022. |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Stoljećima su ljudi u Gruziji bili hrvači. Hrvali su se tisućama godina, otkako su u zemlji postojali vitezovi.
Mnogi koji danas treniraju u Chidaoba jaknama potomci su vitezova koji su taj stil naučili prije stoljeća.
To je dio kulture Gruzije i nešto na što su ljudi ponosni. Uz druge oblike hrvanja, dizanja utega i naravno juda.
Hrvanje u Chidaoba Gruziji obično se odvija u vanjskoj areni zvanoj &quot;krug.&quot; Utakmice će se igrati na travi, pijesku ili piljevini.

Područje utakmice okruženo je skupinom gledatelja, a neki članovi igraju ključnu ulogu u utakmici. Posebno prisutnost glazbenika koji puštaju Chidaoba glazbu dok meč odmiče.
Tijekom hrvačkih mečeva zapravo postoji rezervirano mjesto samo za glazbenike. Sviraju tradicionalne gruzijske instrumente poput dolisa (bubnjeva),
Mochidave ili hrvači se hrvaju dok glazbenici sviraju. Igraju na intenzitetu utakmice. Kako intenzitet meča raste, tako raste i brzina kojom glazbenici sviraju. Stvarajući uzbudljivu atmosferu tijekom svečanosti.
== Pravila ==
Chidaoba meč traje pet minuta, tijekom kojih hrvači pokušavaju baciti protivnike na leđa. Njihovi protivnici moraju pasti ravno na leđa kako bi pobijedili u meču. To je slično ipponu u judu.

Chidaoba hrvačima dopušteno je koristiti bilo koji dio jakne ili pojasa za bacanje protivnika. Hvatanje za hlače protivnika nije dopušteno.
Mochidaves može raditi sve, od spoticanja, zamaha nogama do bacanja kukom. Samo da se tehnike izvode iznad struka, bez hvatanja ispod protivnikovog struka.
Tijekom bacanja, hrvačima nije dopušteno padati na koljena ili okretati leđa tijekom tehnika. Također, udaranje ili manipulacija zglobovima bilo koje vrste strogo je zabranjena u Chidaobi.
Kada u petominutnom razdoblju nema pobjednika, polupobjeda se dodjeljuje boljem hrvaču. Natjecatelj koji je pokazao bolju kontrolu i gotovo dovršio bacanja.
== Dres ==
U Chidaobi, uniforma se sastoji od bezrukavnog sakoa i hlača (ili kratkih hlača) bez obuće. Jakna u Chidaobi naziva se &quot;chokha.&quot;
Izvorno je chokha bila jakna dugih rukava kroz povijest ovog hrvačkog stila. No, nakon 19. stoljeća, rukavi chokhe počeli su se skraćivati. Do 20. stoljeća, chokha je bila potpuno bezrukavna jakna.
Ove jakne bez rukava dovele su hrvače do razvoja vlastitih jedinstvenih hvata nazvanih &quot;mochidave&quot;. Jedinstveni hvati za Chidaobu koji se koriste u tehnikama bacanja.
Oko jakne se također nosi pojas, koji se hvata slično kao u judu.
== Trening ==
Gruzijski trening hrvanja poznat je po tome što je iznimno težak. Budući da su bili dio Sovjetskog Saveza, mnoge su principe prenijeli u svoju obuku. Princip koji je iznjedrio bezbroj svjetskih prvaka u obje zemlje.
Njihova kondicija uključuje sve, od trčanja, kettlebell krugova, zgibova i, naravno, sati tehničke obuke.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Chidaoba se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 13. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2018. u [[Port Louis|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371 |title= Chidaoba |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Danas Gruzija i dalje proizvodi neke od najboljih hrvača na svijetu. Bilo da je riječ o grčko-rimskom, slobodnom stilu ili gruzijskom stilu hrvanja Chidaobe.
Hrvanje je u krvi gruzijskog naroda i nastavit će proizvoditi vrhunske hrvače i u budućnosti.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Gruziji]</text>
      <sha1>jedy95bdjfaiuciifk247zb3i3huo62</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581349</id>
      <parentid>42581348</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T21:38:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581349</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6637" sha1="gt0z43o57fusfjukhrdi70micv68esd" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Chidaoba, rvanje u Gruziji
|slika = GeorgianWrestling.jpg 
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01371
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371
|država = {{flag|Gruzija}} Gruzijsko rvanje prikazano na ikonama
}} 

'''Chidaoba''' je drevni oblik borilačke vještine koji prakticira velik postotak muškog stanovništva u svim regijama, selima i zajednicama u Gruziji, gdje se ova tradicija prakticira među mladima, stanovnicima grada te u sportskim klubovima, obrazovnim ustanovama i amaterskim organizacijama. Chidaoba hrvanje je složen fenomen koji kombinira elemente hrvanja, glazbe, plesa i posebnih odjevnih predmeta, a nakon što je do kasnog srednjeg vijeka imao borbenu funkciju, danas postupno postaje spektakularan sport.
Turniri se održavaju od ranog proljeća do jeseni u otvorenoj areni, okruženi velikom publikom, uz pratnju puhačkih instrumenata i gruzijske bubnjeve, nakon čega hrvači pokušavaju pobijediti jedni druge posebnim zahvatima. Ova praksa potiče zdrav način života i igra važnu ulogu u međukulturnom dijalogu, a vještine stečene gledanjem mečeva usavršavaju se kako se hrvačke sekcije šire u svako selo i grad diljem Georgije.&lt;ref name=&quot;DoRVanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archiqoo.com/unesco/intangible_sub_lists.php?uw_country=georgia&amp;subsite=chidaoba_wrestling_in_georgia |title= Chidaoba, wrestling in Georgia |work= archiqoo.com |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;


je mješavina hrvanja u jakni i narodnog hrvanja koja datira iz 9. stoljeća, duboko ukorijenjena u kulturi [[Gruzija|Gruzije]]. Ime Chidaoba znači borba između čovjeka i zvijeri. 

Za vojnike iz više klase bilo je obavezno proći obuku u ovom stilu gruzijskog hrvanja.&lt;ref name=&quot;Chidaoba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.lowkickmma.com/georgian-wrestling-chidaoba/ |title= Gruzijsko rvanje – Chidaoba |work= www.lowkickmma.com - 2022. |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;
[[File:Ermakov. № 14664. Georgian wrestlers.jpg|mini|lijevo]]
Stoljećima su ljudi u Gruziji bili hrvači. Hrvali su se tisućama godina, otkako su u zemlji postojali vitezovi.
Mnogi koji danas treniraju u Chidaoba jaknama potomci su vitezova koji su taj stil naučili prije stoljeća.
To je dio kulture Gruzije i nešto na što su ljudi ponosni. Uz druge oblike hrvanja, dizanja utega i naravno juda.
Hrvanje u Chidaoba Gruziji obično se odvija u vanjskoj areni zvanoj &quot;krug.&quot; Utakmice će se igrati na travi, pijesku ili piljevini.

Područje utakmice okruženo je skupinom gledatelja, a neki članovi igraju ključnu ulogu u utakmici. Posebno prisutnost glazbenika koji puštaju Chidaoba glazbu dok meč odmiče.
Tijekom hrvačkih mečeva zapravo postoji rezervirano mjesto samo za glazbenike. Sviraju tradicionalne gruzijske instrumente poput dolisa (bubnjeva),
Mochidave ili hrvači se hrvaju dok glazbenici sviraju. Igraju na intenzitetu utakmice. Kako intenzitet meča raste, tako raste i brzina kojom glazbenici sviraju. Stvarajući uzbudljivu atmosferu tijekom svečanosti.
== Pravila ==
Chidaoba meč traje pet minuta, tijekom kojih hrvači pokušavaju baciti protivnike na leđa. Njihovi protivnici moraju pasti ravno na leđa kako bi pobijedili u meču. To je slično ipponu u judu.

Chidaoba hrvačima dopušteno je koristiti bilo koji dio jakne ili pojasa za bacanje protivnika. Hvatanje za hlače protivnika nije dopušteno.
Mochidaves može raditi sve, od spoticanja, zamaha nogama do bacanja kukom. Samo da se tehnike izvode iznad struka, bez hvatanja ispod protivnikovog struka.
Tijekom bacanja, hrvačima nije dopušteno padati na koljena ili okretati leđa tijekom tehnika. Također, udaranje ili manipulacija zglobovima bilo koje vrste strogo je zabranjena u Chidaobi.
Kada u petominutnom razdoblju nema pobjednika, polupobjeda se dodjeljuje boljem hrvaču. Natjecatelj koji je pokazao bolju kontrolu i gotovo dovršio bacanja.
== Dres ==
U Chidaobi, uniforma se sastoji od bezrukavnog sakoa i hlača (ili kratkih hlača) bez obuće. Jakna u Chidaobi naziva se &quot;chokha.&quot;
Izvorno je chokha bila jakna dugih rukava kroz povijest ovog hrvačkog stila. No, nakon 19. stoljeća, rukavi chokhe počeli su se skraćivati. Do 20. stoljeća, chokha je bila potpuno bezrukavna jakna.
Ove jakne bez rukava dovele su hrvače do razvoja vlastitih jedinstvenih hvata nazvanih &quot;mochidave&quot;. Jedinstveni hvati za Chidaobu koji se koriste u tehnikama bacanja.
Oko jakne se također nosi pojas, koji se hvata slično kao u judu.
== Trening ==
Gruzijski trening hrvanja poznat je po tome što je iznimno težak. Budući da su bili dio Sovjetskog Saveza, mnoge su principe prenijeli u svoju obuku. Princip koji je iznjedrio bezbroj svjetskih prvaka u obje zemlje.
Njihova kondicija uključuje sve, od trčanja, kettlebell krugova, zgibova i, naravno, sati tehničke obuke.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Chidaoba se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 13. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2018. u [[Port Louis|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371 |title= Chidaoba |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Danas Gruzija i dalje proizvodi neke od najboljih hrvača na svijetu. Bilo da je riječ o grčko-rimskom, slobodnom stilu ili gruzijskom stilu hrvanja Chidaobe.
Hrvanje je u krvi gruzijskog naroda i nastavit će proizvoditi vrhunske hrvače i u budućnosti.

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Gruziji]</text>
      <sha1>gt0z43o57fusfjukhrdi70micv68esd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581376</id>
      <parentid>42581349</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T08:03:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581376</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6459" sha1="0sklvt2jwrx9a84erfrq53shmbofgi5" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Chidaoba, rvanje u Gruziji
|slika = GeorgianWrestling.jpg 
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01371
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371
|država = {{flag|Gruzija}} Gruzijsko rvanje prikazano na ikonama
}} 

'''Chidaoba''' je tradicionalni oblik rvanja kojim se bavi velik postotak muškog mladog stanovništva u svim područjima [[Gruzija|Gruzije]]. Takmičari su članovi sportskih klubova, amaterskih organizacija i obrazovnih ustanova.

Chidaoba hrvanje je složen fenomen koji kombinuje elemente rvanja, muzike, plesa i posebnih odjevnih predmeta. Do kasnog srednjeg vijeka imao je borbenu funkciju, a danas je popularni sport.

Turniri se održavaju od ranog proljeća do jeseni na otvorenom prostoru, uz prisustvo publike, uz pratnju duvačkih instrumenata i gruzijskih bubnjeve. Rrvači pokušavaju pobijediti jedni druge posebnim zahvatima. , a vještine stečene gledanjem mečeva usavršavaju se kako se hrvačke sekcije šire u svako selo i grad diljem Georgije.&lt;ref name=&quot;DoRVanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archiqoo.com/unesco/intangible_sub_lists.php?uw_country=georgia&amp;subsite=chidaoba_wrestling_in_georgia |title= Chidaoba, wrestling in Georgia |work= archiqoo.com |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;


je mješavina hrvanja u jakni i narodnog hrvanja koja datira iz 9. stoljeća, duboko ukorijenjena u kulturi [[Gruzija|Gruzije]]. Ime Chidaoba znači borba između čovjeka i zvijeri. 

Za vojnike iz više klase bilo je obavezno proći obuku u ovom stilu gruzijskog hrvanja.&lt;ref name=&quot;Chidaoba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.lowkickmma.com/georgian-wrestling-chidaoba/ |title= Gruzijsko rvanje – Chidaoba |work= www.lowkickmma.com - 2022. |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;
[[File:Ermakov. № 14664. Georgian wrestlers.jpg|mini|lijevo]]
Stoljećima su ljudi u Gruziji bili hrvači. Hrvali su se tisućama godina, otkako su u zemlji postojali vitezovi.
Mnogi koji danas treniraju u Chidaoba jaknama potomci su vitezova koji su taj stil naučili prije stoljeća.
To je dio kulture Gruzije i nešto na što su ljudi ponosni. Uz druge oblike hrvanja, dizanja utega i naravno juda.
Hrvanje u Chidaoba Gruziji obično se odvija u vanjskoj areni zvanoj &quot;krug.&quot; Utakmice će se igrati na travi, pijesku ili piljevini.

Područje utakmice okruženo je skupinom gledatelja, a neki članovi igraju ključnu ulogu u utakmici. Posebno prisutnost glazbenika koji puštaju Chidaoba glazbu dok meč odmiče.
Tijekom hrvačkih mečeva zapravo postoji rezervirano mjesto samo za glazbenike. Sviraju tradicionalne gruzijske instrumente poput dolisa (bubnjeva),
Mochidave ili hrvači se hrvaju dok glazbenici sviraju. Igraju na intenzitetu utakmice. Kako intenzitet meča raste, tako raste i brzina kojom glazbenici sviraju. Stvarajući uzbudljivu atmosferu tijekom svečanosti.
== Pravila ==
Chidaoba meč traje pet minuta, tijekom kojih hrvači pokušavaju baciti protivnike na leđa. Njihovi protivnici moraju pasti ravno na leđa kako bi pobijedili u meču. To je slično ipponu u judu.

Chidaoba hrvačima dopušteno je koristiti bilo koji dio jakne ili pojasa za bacanje protivnika. Hvatanje za hlače protivnika nije dopušteno.
Mochidaves može raditi sve, od spoticanja, zamaha nogama do bacanja kukom. Samo da se tehnike izvode iznad struka, bez hvatanja ispod protivnikovog struka.
Tijekom bacanja, hrvačima nije dopušteno padati na koljena ili okretati leđa tijekom tehnika. Također, udaranje ili manipulacija zglobovima bilo koje vrste strogo je zabranjena u Chidaobi.
Kada u petominutnom razdoblju nema pobjednika, polupobjeda se dodjeljuje boljem hrvaču. Natjecatelj koji je pokazao bolju kontrolu i gotovo dovršio bacanja.
== Dres ==
U Chidaobi, uniforma se sastoji od bezrukavnog sakoa i hlača (ili kratkih hlača) bez obuće. Jakna u Chidaobi naziva se &quot;chokha.&quot;
Izvorno je chokha bila jakna dugih rukava kroz povijest ovog hrvačkog stila. No, nakon 19. stoljeća, rukavi chokhe počeli su se skraćivati. Do 20. stoljeća, chokha je bila potpuno bezrukavna jakna.
Ove jakne bez rukava dovele su hrvače do razvoja vlastitih jedinstvenih hvata nazvanih &quot;mochidave&quot;. Jedinstveni hvati za Chidaobu koji se koriste u tehnikama bacanja.
Oko jakne se također nosi pojas, koji se hvata slično kao u judu.
== Trening ==
Gruzijski trening rvanja poznat je po tome što je iznimno težak. Budući da su bili dio Sovjetskog Saveza, mnoge su principe prenijeli u svoju obuku, što je dovelo do  velikog broja svjetskih prvaka u obje zemlje. Njihov trening uključuje kondicione pripreme, vježbe snage i sate tehničke obuke.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Danas je Gruzija poznata po najboljim rvačima na svijetu, a rvanje je dio kulturnog identiteta. Bilo da je riječ o grčko-rimskom, slobodnom stilu ili gruzijskom stilu rvanja Chidaobe. Ova vrsta takmičenja potiče zdrav način života i igra važnu ulogu u međukulturnom društvenom dijalogu. 

Chidaoba se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 13. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2018. u [[Port Louis|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371 |title= Chidaoba |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Gruziji]</text>
      <sha1>0sklvt2jwrx9a84erfrq53shmbofgi5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581381</id>
      <parentid>42581376</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T10:42:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581381</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5688" sha1="4xldw0onmz6v6n5lq9g72572f8xhelk" xml:space="preserve">https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/
https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci
https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu
https://www.spomenikdatabase.org/map-directory
https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf
http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&amp;rows=50&amp;page=18


{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Chidaoba, rvanje u Gruziji
|slika = GeorgianWrestling.jpg 
|godina = 2018.
|regija = Evropa 
|id = 01371
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371
|država = {{flag|Gruzija}} Gruzijsko rvanje prikazano na ikonama
}} 

'''Chidaoba''' je tradicionalni oblik [[Rvanje|rvanja]] iz 9. vijeka kojim se bavi velik dio muškog mladog stanovništva u svim područjima [[Gruzija|Gruzije]]. Takmičari su članovi sportskih klubova, [[Amaterizam|amaterskih]] organizacija i obrazovnih ustanova.

Chidaoba hrvanje je složen fenomen koji kombinuje elemente rvanja, [[Muzika|muzike]], [[ples]]a i posebnih odjevnih predmeta. Do kasnog [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] imao je borbenu funkciju, a danas je popularni [[sport]].&lt;ref name=&quot;DoRVanje&quot;&gt;{{Cite web |url= https://archiqoo.com/unesco/intangible_sub_lists.php?uw_country=georgia&amp;subsite=chidaoba_wrestling_in_georgia |title= Chidaoba, wrestling in Georgia |work= archiqoo.com |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;
== Takmičenje ==
Turniri se održavaju od ranog proljeća do jeseni na otvorenom prostoru, na borilištu pod nazivom &quot;krug&quot;, sa travom, pijeskom ili piljevinom. Borbu prate gledaoci, uz obavezno učešće muzičke grupe, smještene na dijelu gledališta rezervisanom samo za njih. Muzika, koja se izvodi na  [[Duvački instrumenti|duvačkim instrumentima]] i gruzijskim [[Bubanj|bubnjevima]] (dolisa), traje tokom tokom cijele borbe u taktovima koji odgovaraju zbivanjima u &quot;krugu&quot;. 

[[File:Ermakov. № 14664. Georgian wrestlers.jpg|mini|lijevo]]
Stoljećima su ljudi u Gruziji bili hrvači. Hrvali su se tisućama godina, otkako su u zemlji postojali vitezovi.
Mnogi koji danas treniraju u Chidaoba jaknama potomci su vitezova koji su taj stil naučili prije stoljeća.
To je dio kulture Gruzije i nešto na što su ljudi ponosni. Uz druge oblike hrvanja, dizanja utega i naravno juda.
Hrvanje u Chidaoba Gruziji obično se odvija 

=== Pravila ===
Rrvači pokušavaju pobijediti jedni druge posebnim zahvatima. Chidaoba borba traje pet minuta, tokom koje rvači pokušavaju baciti protivnike na leđa. Njihovi protivnici moraju pasti ravno na leđa kako bi pobijedili u meču. To je slično ipponu u judu. Chidaoba hrvačima dopušteno je koristiti bilo koji dio jakne ili pojasa za bacanje protivnika. Hvatanje za hlače protivnika nije dopušteno. Mochidaves može raditi sve, od spoticanja, zamaha nogama do bacanja kukom. Samo da se tehnike izvode iznad struka, bez hvatanja ispod protivnikovog struka.&lt;ref name=&quot;Chidaoba&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.lowkickmma.com/georgian-wrestling-chidaoba/ |title= Gruzijsko rvanje – Chidaoba |work= www.lowkickmma.com - 2022. |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Tokom bacanja, rvačima nije dopušteno padati na koljena ili okretati leđa tijekom tehnika. Također, udaranje ili manipulacija zglobovima bilo koje vrste strogo je zabranjena u Chidaobi.
Kada u petominutnom razdoblju nema pobjednika, polupobjeda se dodjeljuje boljem hrvaču. Natjecatelj koji je pokazao bolju kontrolu i gotovo dovršio bacanja.
=== Dres ===
U Chidaobi, sportska odjeća se sastoji od gornjeg dijela (&quot;chokha&quot;) i dugih ili kratkih pantalona), bez obuće. Izvorno chokha bila je dugih rukava, tokom 19. stoljeća rukavi chokhe počeli su se skraćivati i danas potpuno bez rukava. Ove jakne bez rukava dovele su do razvoja vlastitih jedinstvenih zahvata nazvanih &quot;mochidave&quot; koji se koriste u tehnikama bacanja. Oko jakne se također nosi pojas, slično kao u [[Judo|džudou]].
== Trening ==
Gruzijski trening rvanja poznat je po tome što je iznimno težak. Budući da su bili dio Sovjetskog Saveza, mnoge su principe prenijeli u svoju obuku, što je dovelo do  velikog broja svjetskih prvaka u obje zemlje. Njihov trening uključuje kondicione pripreme, vježbe snage i sate tehničke obuke.

== Nematerijalna kulturna baština ==
Danas je Gruzija poznata po najboljim rvačima na svijetu, a rvanje je dio kulturnog identiteta. Bilo da je riječ o grčko-rimskom, slobodnom stilu ili gruzijskom stilu rvanja Chidaobe. Ova vrsta takmičenja potiče zdrav način života i igra važnu ulogu u međukulturnom društvenom dijalogu. 

Chidaoba se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 13. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2018. u [[Port Louis|Adis Abebi]], [[Etiopija].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/georgia-GE |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Gruziji |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/chidaoba-wrestling-in-georgia-01371 |title= Chidaoba |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Reflista|2}}

[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Gruziji]</text>
      <sha1>4xldw0onmz6v6n5lq9g72572f8xhelk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Jezička pitanja</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681651</id>
    <revision>
      <id>42581356</id>
      <parentid>42581215</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T00:07:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Otok ili ostrvo */ odgovor</comment>
      <origin>42581356</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61243" sha1="q7ofy9rwd4hoarm7t9jycwbv76qcto1" xml:space="preserve">{{Pijaca}}

== Slovo Y ==
Imamo jedan problem (među ostalih 99): automatski transkriptor sa latinice na ćirilicu prenosi latinsko slovo Y na ćirilično Y, tako da na ćiriličnoj verziji Y pokriva latinična slova U i Y. To trebamo riješiti, po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. novembra 2024. u 11:03 (CET)

:Ponekad da, ponekad ne. Ne znam za sve jezike, ali na engleskom i francuskom Y može se čitati kao И ([[Canterbury]], [[Lyon]]) ili Ј ([[York]], [[Yerres]]), i na poljskom uvijek se čita kao и ([[Bydgoszcz]]). Znači moramo paziti, ali Ј i и su tačnije od ćiriličnog Y - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 11:53 (CET)

::Da, istina, ali meni se ovdje zapravo čini da automatska transkripcija dovodi do greške, prvenstveno zato što naša ćirilica je fonetsko pisanje („jedno slovo – jedan glas”) dok latinica prati historijsko-etimološka pravila. Probaj testirati, uzmi članak Canterbury i klikni na ćirilicu: meni izbaci „Цантербурy”, u čemu mogu razumijeti komplikaciju za mašinu da prepozna slog „Can” i da ga prepravi u „Kan”, ali ne zadnja dva samoglasnika, jer su ona pogrešna. Smiješno mi je čitat „Kanterb'''u'''r'''u'''”. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:41 (CET)

:::Probaj isto : Yukio Mishima. Na ćilirici transkriptor mi vraća Yукио Мисхима. I ovdje, mogu razumijeti da program ne razumije da '''sh''' treba prepisati u '''š''', jer su to neki sitni parametri koje treba dobro izračunati, pošto mi različito prepisujemo imenice sa različitih jezika. Primjerice: naše '''š''' je ekvivalent za anglofonsko '''sh''', za francusko '''ch''', za njemačko '''tsch''' itd. nabrajajući, i pritom za mnoge azijske jezike važi engleska transkripcija. No, problem oko '''y''' je puno jednostavniji, jer ćirilično '''y''' označava latinično '''i''' ili u nekim slučajevima '''j'''. Nikako '''u'''. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 12:56 (CET)
::::Jasno je, kolego. U tvovoj prvoj poruci si pisao da &quot;po pravilu latinično Y bi trebalo bit J na ćirilici, ili ne?&quot;, pa sam htio da spominjem da Y na latinicom se ne uvijek čita kao J, slažem se da je i dalje bolja opcija nego ćirilična Y. - [[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] ([[Razgovor s korisnikom:Slashslasher|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 13:31 (CET)

:::::Da, slažemo se. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 1. decembra 2024. u 14:22 (CET)

== ''Po prvi puta'' ==

''Po prvi puta'' ćemo imati ovu pravopisnu grešku otklonjenu i svugdje će pisati pravilno ''prvi put''. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. maja 2025. u 12:40 (CEST)
::: Odlično. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. jula 2025. u 10:52 (CEST)

== Pisanje kosovskih toponima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus zajednice (dva aktivna admina bila su za prijedlog, dva protiv, uz dva neadmina koji su izrazili podršku prijedlogu) oko promjene ove prakse, sukladno čemu se i dalje primjenjuju osnovna lingvistička pravila i jezične smjernice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:55 (CEST)|Nije usvojeno}}
Nakon [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva_31#Nazivi_članaka_o_naseljima_na_Kosovu|prošle rasprave]] koja nije postignula konsenzus, nastavljena je praksa menjanja srpskohrvatskih naziva naselja na Kosovu albanskim. Tako imamo situaciju da se u uvodu članka i infokutiji forsira oblik &quot;Prizreni&quot; ([[Zvonko Petričević|1]]), premda ''nijedan'' izvor na srpskom i hrvatskom području ne zove tako ovaj grad ([https://enciklopedija.hr/clanak/prizren HE], [https://proleksis.lzmk.hr/20935/ Proleksis]). Udomaćeni nazivi povremeno se menjaju bez konsenzusa u albanske. Pozivam zajednicu da se izjasni po ovom pitanju, kako bismo ga konačno rešili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:26 (CEST)

:Moj je stav po ovom pitanju isti. Imena gradova i naselja ne serbokroatiziraju se, osim ako se radi o tradicijski usvojenim nazivima kao što su Beč, Rim i slično. &quot;Strana se osobna i zemljopisna imena (osim imena država) iz jezika koji se služi latinicom pišu izvornom grafijom.&quot; Također: &quot;No za neke od poznatijih svjetskih gradova u hrvatskome jeziku postoji prilagođeno ime, naprimjer Budimpešta, Bukurešt, Pariz, Peking, Rim, Trst i dr., koje je ponekad potpuno različito od izvornog imena (Beč, Carigrad…).&quot; Dok se ne pojavi neko drugo leksičko rješenje, ne vidim smisla ponovnog pokretanja rasprave jer je ovo zaključeno i tada.  Da ne govorim da je pisanje izvornih imena sukladno usvojenoj leksičkoj praksi. Priština jest i ostat će Priština jer se radi o &quot;poznatijem gradu&quot; koji potpada pod iznimku. Ali ako jedan [[München]], koji sam ima stanovnika koliko i cijelo Kosovo, pišemo [[München]], onda ne vidim kako [[Kishnica]] spada pod neku iznimku u tom smislu. 
:Dakle, da bi se ovdje uopće otvorilo neko &quot;pitanje&quot; koje se treba &quot;konačno riješiti&quot;, trebaju se dati jasni jezikoslovni argumenti za to ii uklopiti s jezičnom politikom koju trenutno imamo. Mislim da je ovo jedno sasvim sekundarno pitanje koje se otvara bezveze jer ako to ne radimo ni kod jedne druge države, ne vidim razlog zašto bi Kosovo bilo iznimka. Preusmjeravanja postoje, u tekstu se javljaju obje varijante i to je to. 
:Uz to, ova je rasprava pokrenuta radi intervencije u samom tekstu, što je bespredmetno '''jer u tekstu se smije pisati kako se želi'''' i to je osnovni postulat ove Wikipedije. Ovdje se jedino može ponovo raspravljati o samim naslovima članaka, ali, ponavljam, za to trebaju neki konkretniji argumenti iz struke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 03:42 (CEST)
::Ako se u tekstu {{xt|smije pisati kako se želi}}, zašto se onda aktivno menja iz Prizren u Prizreni? ('''[[Special:Diff/42483442|diff]]''') Kosovo jeste i mora biti iznimka jer je ono bilo dio '''zajedničke države''', dio gde se govorilo '''srpskohrvatskim jezikom''' i gde je srpski, kao varijanta srpskohrvatskog, i danas '''službeni jezik'''! Potiskivanje srpskohrvatskih naziva može se posmatrati iz tog razloga kao politički motivirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:50 (CEST)
:::Ako te zanima konkretno, zamolio si me da uredim šablon, ja sam ga napisao i tekst u uvodu uskladio s onim što piše u šablonu. :D To je ovaj konkretni slučaj. Što se tiče ostaloga:
:::# Wikipedija nije politička arena i davno sam rekao da me politika ne zanima kao takva. Sukladno tome, to što će netko to promatrati kao &quot;politički motivirano&quot; je problem te osobe ili skupine. Ja mogu samo još jednom ponoviti da nije. 
:::# Bila je i Poljska dio Ruskog Carstva u jednom trenutku, barem djelomično, znači li to da se u Poljskoj trebaju koristiti ruska imena za određena mjesta? Možda iz ruske perspektive i trebaju, ali mislim da je jasno koliko je taj argument sam po sebi pogrešan. 
:::# Kosovo, istina, ima više službenih jezika (dva), ali postoje zemlje s većim brojem službenih jezika od Kosova. Singapur, primjerice. Ako izuzmemo kineski i tamilski, zbog drugog pisma, imamo engleski i malajski. Ako baciš oko na malajsku Wiki, vidjet ćeš da se i tamo koriste imena poput &quot;Little India&quot; i &quot;Queenstown&quot;, iako su to engleski izrazi; na malajski se prevode samo opće imenice koje su dio toponima (istok, zapad i sl.), o čemu možemo raspravljati za neka od onih sela koja to imaju ovdje, ali to nije potegnuto kao pitanje na ovom mjestu. 
:::# Mi bismo kao enciklopedija trebali reflektirati stvarno stanje na terenu, a ono govori da 93% populacije Kosova kao primarni jezik koristi albanski. To je, zanimljivo, veći postotak nego u samoj Albaniji, gdje oko 91% populacije koristi albanski kao materinji jezik. Nije neka značajna razlika, ali je indikativno. Ako albanska naselja u pravilu ne serbokroatiziramo, a i za njih zbog inih povijesnih okolnosti postoje domaći nazivi, onda ne vidim zašto bi se od Kosova radila iznimka. Dapače, čini mi se da je upravo pretvaranje Kosova u iznimku potencijalno politički sporno, iz nečije perspektive, a ne obrnuto. 
:::O nekim se individualnim iznimkama može govoriti, ali to treba konkretizirati. A što se tiče enciklopedija, HE je s tiskanjem završila 2009., a online izdanje se pojavilo 2013. te se oslanjalo na tiskane podatke. Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost i trebalo je još godina da se to sve stabilizira. Proleksis se zasniva na tiskanim izdanjima koja su izlazila od 2005. do 2007. Dakle, u oba slučaja, kada govorimo o pitanju Kosova, možemo reći da se radi o zastarjelim podacima koji ne reflektiraju stvarno stanje na terenu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:37 (CEST)
::::Nema potrebe za takvim &quot;usklađivanjem&quot; jer si njime ugrozio spomenuto pravo da urednici mogu pisati kako žele. Druga tačka, da smo ruska Wikipedije, ne vidim problem u tome. Pošto nismo, ne tiče nas se niti je dobra analogija. Nadalje, malajski možda nema razvijenu terminologiju singapurskih toponima, ali srpski itekako ima terminologiju kosovskih. Wikipedija se ne bavi demografijom. Wikipedija se bavi izvorima. Uopće nam nije bitno ima li u Kosovskoj Kamenici 70% Albanaca, Indijaca ili Srba, nego kako srpskohrvatski izvori nazivaju to naselje, pa bilo ono u Austirji, Albaniji ili na Kosovu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:07 (CEST)
:::::Prvo uopće ne kužim. Drugo, ovo je toliko pogrešan pristup da ne mogu uopće početi koliko je neenciklopedičan. Malajski nema razvijenu termilogiju? Pa taj se jezik tu govorio prije engleskog i ima status službenog. No. Što se tiče izvora, isti su zastarjeli, a lingvistička pravila jasno diktiraju da se imena gradova ne prevode. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:42 (CEST)
::::::Nebitno je da li je nekome to neenciklopedično ili nije. To je u skladu s izvorima srpskohrvatskog područja, a Wikipedija se ne bavi demografijom, istinom ili bilo čime, već isključivo prenošenjem informacija iz izvora. Ako su izvori zastareli, čekati da se ažuriraju i pričekati da albanski nazivi preuzmu primat – ako/kada preuzmu. Sve ostalo je dotad [[:en:WP:TOSOON|WP:TOSOON]]. Ne prevodimo imena gradova, već koristimo lokalna domaća srpskohrvatska imena koja su znatno etabliranija od novouvedenih. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:48 (CEST)
:::::::Nisu to novouvedena imena, ti se nazivi koriste odavno, samo nisu imali status službenih za vrijeme Juge. Danas imaju. Mi smo tu da prenosimo točne i službene nazive, potšujući pritom lingvistička pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:04 (CEST)
::::::::Koriste se odavno, možda, ali – na albanskom jezičkom području. Ne vidim ijedan dokaz da se ti nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom području. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:10 (CEST)

{{komentar}} Imamo imena za naselja na Kosovu na Srpsko-hrvatskom. Sve drugo je zaobilaženje prepoznatljivosti. Ko traži Kishnica kad želi podatke o Kišnici — [[Korisnik:ImStevan|&lt;span style=&quot;color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';&quot;&gt;IмSтevan&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:ImStevan|&lt;sup&gt;&lt;span style=&quot;font-size:85%; color:#3941ad; font-family:'Franklin Gothic Medium';&quot;&gt;razgovor&lt;/span&gt;&lt;/sup&gt;]] 17. jula 2025. u 08:59 (CEST)

:Imamo i za naselja u Albaniji, not the point. I dalje čekam dovoljno validan lingvistički argument da se naselja u zemlji u kojoj više ljudi govori albanski nego u Albaniji ne zovu na albanskom jeziku u kontekstu pravila da se imena gradova u zemljama koje se služe latinicom ne mijenjaju osim iznimno. Svi su ovi argumenti političke prirode, ne lingvističke. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 09:43 (CEST)
::Argument je da se ide sa [[WP:COMMONNAME]], ustaljenim pravilom Wikipedije, a ne s našim tumačenjima koliko ima Indonežana ili Kineza u određenoj zemlji ili gradu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:42 (CEST)
:::COMMONNAME nema prednost pred lingvističkim pravilima. Ukoliko u jeziku postoji pravilo temeljem kojega se od Kosova može napraviti masovna iznimka, rado bih ga čuo. Dotad, ''it's his word against her word'', ili kakoveć. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:03 (CEST)
::::&quot;Lingvistička pravila&quot; uopšte ne postoje kao kriterijum na [[WP:NASLOV]], i to je sasvim logično jer ne postoje unificirana i kodificirana lingivistička i pravopisna pravila za celi policentrični jezik. Slično stanje je i na engleskom. Dok se to ne uvede kao kriterijum, pozivati se na njih nije valjano, normativno gledano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 13:08 (CEST)
:::::Jezične smjernice, dakako, pokrivaju i ovo, a kako smo pokriveni pravilom izvornika, onda je situacija takva kakva jest trenutno. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:22 (CEST)

::::::Meni po ovome pitanju je svejedno, pisalo albanski ili srpskohrvatski. Gledajući kako se drugdje postupalo, imamo redom:
:::::::::en: Gjakova
:::::::::nj: Gjakova
:::::::::fr: Gjakovë
:::::::::es: Đakovica
:::::::::si: Đakovica
:::::::::hr: Đakovica
:::::::::bs: (''nema'')
:::::::::sh: Gjakova
:::::::::sr: Ђаковица
:::::::::mk: Ѓаковица
::::::Znači, nikome nije jasno do kraja, pa ni meni, jer s jedne strane rekao bih, gdje se nalazi to mjesto danas? U Republici Kosovu. Kako ga zovu tamo: Gjakovë. Okej, onda je Gjakovë. S druge strane, podržavam liniju koja kaže &quot;ako imamo već naziv za jedno mjesto u našem jeziku, onda koristimo ga.&quot; Dakle, neće bit ''Wien'' nego ''Beč'', pa čak bih rekao da je bolje ''Požun'' mjesto ''Bratislave''. Pritom, razlikovao bih između imena članka i njegovog sadržaja, jer imamo potrebu da nam na projektu imena budu većinom standardizirana (i to sustavno), dok u tijelu članka, u tekstu, to nije toliko bitno. Ako većina teksta u članku kaže Đakovica, nastavljamo s Đakovicom. 
::::::To su uglavnom bile moje teze i u prošloj raspravi po temi. A sad, imamo nešto dodatno: kolega EAP i kolega Drembo su počeli sustavan rad na geografiji Kosova. To je stalo, ali tamo gdje je stiglo, izgleda mi vrlo dobro. Imamo li potrebu za ''build it up, tear it down''? Odnosno, ako smo već  na tome, onda idemo do kraja da nađemo zajedničku. Nećemo se svaka dva mjeseca vraćat na isto. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 01:06 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Problematika se svodi na to da mi za sva naselja na Kosovu imamo domaće nazive, koji su [[WP:COMMONNAME|ustaljeni]] u srpskohrvatskoj istorijskoj i geografskoj literaturi. Koristili su se decenijama u Jugoslaviji i imaju široku upotrebnu vrednost i praksu. Čak i nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, ovi termini nastavljaju se koristiti u domaćoj literaturi, jer je Kosovo bilo pod onim što se danas naziva [[Jugosfera]]. Kao što sam iznad primetio, druga strana nije navela nijedan dokaz da se albanski nazivi koriste na srpskohrvatskom jezičkom i govor(e)nom području. U skladu s time, i u skladu s pravilom [[WP:2:1]] (s obzirom na to da si iznad pokazao da se Đakovica koristi na dvama susednim jezičkim projektima), predlažem sledeće:
:::::::# Članke o kosovskim toponimima treba naslovljavati domaćim, srpskohrvatskim nazivima. [za matične srpskohrvatske čitatelje i publiku/javnost]
:::::::# Članci premešteni bez konsenzusa trebaju se vratiti na prvobitne nazive.
:::::::# U uvodu članka i infokutiji obavezno je navesti albanski naziv. U uvodu će se to činiti u sledećem formatu: &quot;'''Đakovica''' (albanski: ''Gjakova'')&quot;. U infokutiji će se koristiti parametar {{para|drugo_ime}}), čime dajemo jednak status.
:::::::# Albanske nazive obavezno je upotrebljavati kao preusmerenja. [za stranu i albansku publiku/javnost]
:::::::# U tekstovima članaka dopušteno je koristiti i albanske i srpskohrvatske nazive, ali se preporučuje dosledna upotreba.
:::::::# Menjanje termina bez konsenzusa nije dopušteno, osim u slučajevima usklađivanja sa ''izvornom praksom članka'' i u slučajevima regulisanim u [[WP:JEZSMER]], odeljak &quot;Promjena varijante&quot;.
:::::::Mislim da su ove smernice dobra vodilja i da će nam omogućiti standardizaciju ovog pitanja. Osim toga, omogućiće i srpskohrvatskim i stranim čitaocima da bez problema pronađu željeni članak. Na kraju bih istaknuo da sam otvoren da, ako se pokaže da neki albanski naziv ima jaku upotrebu u srpskohrvatskoj literaturi (recimo, neko novoformirano naselje ili gradska četvrt), i on može postati naslov članka, u skladu s pravilom [[WP:COMMONNAME]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:01 (CEST)
::::::::&quot;druga strana nije navela nijedan dokaz&quot;? No, no. Jasno pravopisno pravilo - imena mjesta se ne prevode. S obzirom na činjenicu da je sad na Kosovu albanski predominantan jezik, praksa se mijenja. Kao što je rekao IO gore, i Požun je ustaljen naziv i vjerojatno ima - u domaćoj literaturi - dužu tradiciju od Bratislave. Svejedno ćemo pisati Bratislava. A more je još takvih primjera u domaćoj literaturi (Klagenfurt i sl.), tako da... lingvistika je tu jasna. Ovo je politika. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. jula 2025. u 15:31 (CEST)
:::::::::Ovo nisu prevodi, nego domaći nazivi u našoj literaturi, kao što je već objašnjeno. Nije naveden dokaz da se koriste albanski nazivi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:35 (CEST)
:::::::::Bratislava se koristi itekako, odvajkada i sad. Požun je isto lep naziv, koji je takođe bio zastupljen, ali u novijim izvorima prevladava Bratislava, što smo uzeli za COMMONNAME. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 15:36 (CEST)
::::::::::Pa nije ni Požun prijevod. Nije ni Celovec prijevod. Ni Beč nije prijevod, u krajnjem slučaju. Samo su - nazivi. Ne znam etimologiju istih, ali nije ni važno. Poanta je, opet, gradovi se prema lingvističkoj praksi pišu kako se pišu u izvornoj zemlji, osim u slučaju pojedino navedenih iznimki. U ovom je slučaju to Priština, a može se raspraviti o još nekim iznimkama. Ali da će se svako selo prekrštavati, nema smisla. IO je u pravu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 21. jula 2025. u 15:47 (CEST)
:{{komentar}} S obzirom na to da je ovaj vikiprojekat ''zapravo'' srbskorvacka Vikipedija (''a ne'' filijala albanske viki za domaće prostore), onda se valjda podrazumeva da se ''za domaće teme'' koriste domaći nazivi. Dok ''provereni'', lokalni albanski nazivi mogu slobodno da se dodaju tamo negde u tim odgovarajućim člancima. Sa druge strane, ''za radoznale i znatiželjne'', postoje srbskorvacki Vikirečnik, albanska Vikipedija, kao i albanski Vikirečnik. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 19. jula 2025. u 23:16 (CEST)
{{izvuci}}
:Dobro, ali to nije toliko jasno kod nas. Da navedem primjera, u nekim slučajevima koristimo naše nazive: Pariz, Beč, Venecija, Rim, Trst, Atena, Varšava, Drač, Budimpešta, Bukurešt, Napulj; a u nekim koristimo lokalne: New York, Gevgelija, Tōkyō, Graz, München, Stuttgart, Köln, Marseille, Sankt Peterburg. Kako god se opredijelimo, jedna stvar je bitna: da gdje god imamo mogućnost za dva naziva (srpskohrvatskog i autohtonog) moramo imati preusmjerenja s dvijema inačicama, tj. Bukurešt i Bucureşti. Naravno, nakon ove rasprave preporučujem da se konačna odluka stavi crno na bijelo i da se integrira u našu opću jezičnu smjernicu.
:@[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]] @[[Korisnik:Akatone|Akatone]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] : vaše mišljenje nam je potrebno, molim vas da se izjasnite po ovoj temi. Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST)
::Saglasan sam, i hvala na pozivanju još ljudi da se izjasne. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:48 (CEST)
:::Dodatno, ova rasprava je zapravo nastavak ove druge: [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 31#Nazivi članaka o naseljima na Kosovu|Nazivi članaka o naseljima na Kosovu]] iz februara 2024., arhivirane na Pijaci. Zato, bacite oko i tamo.
:::Mala nužna napomena: ovo nije &lt;u&gt;rasprava o statusu Kosova&lt;/u&gt; i argumentacije na &lt;u&gt;političkoj&lt;/u&gt; osnovi su offtopic. Pričamo o općem kriteriju po kojem ćemo imenovati geografske članke, tz. između dva toponima (Bukurešt/Bucuresti, Gorizia/Gorica), koji ćemo koristiti za naziv članka. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 20:07 (CEST)
::::Kako ovo uvijek ode na nešto veće nego što jest meni nije jasno! :D Dakle, nema tu neke dileme - lingvistika jasno govori da se imena gradova '''pišu u izvorniku''', osim za dobro poznate i udomaćene '''izuzetke'''. Izuzetak znači da je nečega malo, a ne da je cijela jedna država izuzetak. Kada se promijene lingvistička pravila, onda možemo raspravljati, ali nemamo mi tu što puno izmišljati, a samim time ni integrirati išta od ovoga u jezične smjernice ili nešto slično. Piše jasno da se držimo lingvistike tamo, no? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 02:54 (CEST)

:::::::Pričamo o ovome: [[Wikipedija:Jezičke smjernice]]

:::::::S  moje strane, podržavam to pravilo i zapravo njega se i držim. Detaljnije: moj pravac je da naziv članka bude izvorni (Wien) a da u tijelu članka pišemo našom verzijom (Beč). Mislim da un tekstu članka moramo se držati do klasičnog hrvatskog i klasičnog srpskog, ustaljenog između 1848. i 2005. (bubam datume...), izbjegavajući tuđice tamo gdje još imamo ijedan valjan naš sinonim. S druge strane, držati se izvornog toponima (Wien) rješava puno problema i nesuglasica, olakšavajući pitanja kategorizacije, duplikata i poveznica prema drugim projektima. Zato, ako pratimo dosljedno, to bi bilo: naziv članka je &quot;Ferizaj&quot;, &quot;Wien&quot;, &quot;Trieste&quot;; u tekstu se priča o Uroševcu, Beču, Trstu. Ta opcija nije neprirodna za nas. U svakodnevnici smo navikli na prebacivanje s latinice na ćirilicu, ili s jedne regionalne inačice na drugu, kamoli da nam smeta ta dvojnost u toponimima. Pih, mačiji kašalj.

:::::::Stoga, namjerno sam proširio temu jer očigledno se često vraćamo na nju, što znači da nismo 100 % suglasni i bitno je da imamo u vidu mišljenje sviju i da, zatim, konačan zaključak bude jasno naglašen, crno na bijelo. To je postavljanje solidnih temelja. Te istovremeno, rasprava je potrebna jer je mjesto za razmjenu, gdje svatko ima pravo na &quot;neslaganje&quot; s mišljenjem većine. Naravno, u granicama međusobnog poštovanja. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 22. jula 2025. u 17:54 (CEST)
::::::::Again, nećemo lingvističku stvar svoditi na političku. Lingvistički je okej da se zove Beč i da se zove Priština. Lingvistički nije okej da svako mjesto u jednoj državi prekrštavamo, pogotovo ne iz političkih razloga. Nema se tu što širiti i vraćati kad je sve apsolutno jasno! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 18:19 (CEST)
::::Da, slažem se, ali ne vidim što je &quot;politički&quot; u mojoj opciji.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 14:37 (CEST)
:::::Možda sam ja krivo shvatio, ali ja sam mislio da si ti predložio da mi odlučimo hoćemo li pisati Beč ili Wien. U tom slučaju, to je &quot;politička&quot; odluka koja je suprotna lingvističkoj praksi, za što nisam. Ako je lingvistički okej da je Beč - Beč, onda neka bude Beč. S druge strane, ne postoji lingvistička praksa koja nalaže da se sva naseljena mjesta u jednoj državi pretvore u iznimku; postoje narodni nazivi za puno stranih gradova, to sam i sam rekao, ali samo su neki iznimke. Takva bi odluka isto bila &quot;politička&quot; po svojoj prirodi. Mi smo tu dužni slušati lingvistiku, a ne sami krojiti neka pravila, samo to. Ako sam krivo shvatio, onda sorry, ima puno teksta i moguće da sam nešto zblesao xD Svakako, ni jedan ni drugi komentar nije bio zlonamjeran! :D Samo ''neću politiku u ovu butigu''! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. jula 2025. u 15:02 (CEST)
::::::::Okej, važi. Ne brini, samo razgovaramo. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. jula 2025. u 15:06 (CEST)
::Kada god postoji domaći naziv za neki geografski pojam, meni je njegova upotreba prirodna i normalna stvar. Tako Beč, Prizren, Nemačka, šta god. Naravno mogu se navesti i svi ostali oblici, ali prednost ima onaj na jeziku kojim govorimo. – [[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] ([[Razgovor s korisnikom:Mladifilozof|razgovor]]) 27. jula 2025. u 02:29 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Pisanje zajedničkih imenica i pridjeva iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima ==

Većina srpskohrvatskih pravopisnih priručnika saglasna je da se zajedničke imenice i pridjevi trebaju pisati fonetski u standardnom jeziku. Tako, na primjer, pišemo intervju, boks, mejl itd. U stilski markiranim slučajevima kada se strana riječ ne piše fonetski, obavezno se ona piše u kurzivu (''pizza'', ''copyright''). Međutim, ta smjernica kod nas nije dosljedno primijenjena i trenutno imamo šarenilo. U skladu s dosljednom lingvističkom tradicijom i u skladu s načelom [[WP:2:1]] (srpska i bosanska pravopisna tradicija), predlažem sljedeću dopunu za [[WP:JEZSMJER]]:
* Zajedničke imenice (opće riječi) i pridjeve iz stranih jezika u naslovima i podnaslovima treba pisati fonetski.
Ovaj dodatak omogućio bi održavanje balansa na projektu između izvornog i fonetskog pisanja, koje je opća odlika štokavskog narječja. Osim toga, ovaj dodatak omogućio bi da na projektu imamo izbalansiranu upotrebu kurziva, gdje ne bismo morali polovinu naslova članaka pisati u kurzivu. Naravno, bit će mogući izuzeci od smjernice, kao npr. termin [[wiki]], koji smo dogovorili konsenzusom. U slučaju da ova rasprava dovede do konkretnog zaključka (kakav god bio), predlažem da se on eksplicitno kodificira u jezičkim smjernicama. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 00:47 (CEST)

:Prvo, pravilo 2:1 ne odnosi se na grafiju, već isključivo na leksik. Inače bi dobar dio svrhe samih jezičnih smjernica bio potpuno promašen. Dakle, pravilo 2:1 ne može se primijeniti na ovaj slučaj. No, to ne znači da tema nije relevantna. Ovo je pitanje toga kako su i kada određeni izrazi ušli u naš jezik. Primjerice, za intervju je normalno da se piše fonetski, čak i u hrvatskom jeziku (nisam baš vidio da se koristi ''interview'', iskreno). S druge strane, izraz jazz postao je dio hrvatskog jezičnog korpusa kao takav i koristi se bez kurziva u praksi, iako to možda i nije pravopisno najtočnije. Problem je toga što je jezik živa materija i ako idemo unificirati ovo pravilo tvrokorno, mislim da ćemo si napraviti medvjeđu uslugu. Primjeri problema koji meni padaju na pamet:
:# Izraz pica, primjerice. Zna se što je pica u našem jeziku i ukoliko netko vidi tu riječ napisanu ovdje, može krivo rastumačiti tekst. S druge strane, pizza je izraz koji je apsolutno nedvosmislen, međunarodno je prepoznatljiv te je kao takav ušao u leksik u svom izvornom obliku. Mislim da se nijedan hrvatski jezikoslovac neće buniti ako piše pizza, a ne ''pizza''. Što je s tim slučajevima?
:# Nadalje, imamo problem cijele serije stručnih termina iz područja, recimo, umjetnosti ili glazbe. ''Film noir'', primjerice. Nitko s hrvatskog, a vjerujem ni bosanskog govornog područja, neće prepoznati to kao &quot;film noar&quot;. Isto je, primjerice, s izrazom fusion jazz - tko će koristiti fjužn džez? 
:# Kod foneriziranja izraza, postavlja se primjena drugih pravopisnih pravila - je li fjužn-džez ili fjužn džez? To otvara cijelu seriju drugih problema na koje treba imati spreman odgovor. 
:# Pitanje prepoznatljivosti. Većina ovih izraza kao takvih su međunarodno prepoznati, a iako ovo jest Wiki za sh. govorno područje, moramo biti svjesni da smo globalizirano društvo i da je engleski jezik ''lingua franca'', što se u kontekstu naše jezične politike '''ne smije ignorirati'''. Imamo određen broj korisnika iz stranih zemalja kojima ovako fonetizirani općepoznati izrazi možda neće biti prepoznatljivi, da ne govorim o pretraživanju na tražilicama. 
:# Ponekad se fonetizirani izrazi uopće nisu udomaćili u našem jeziku. Primjerice, izraz arondisman jest. Ili intervju. Ili gejmer. Ali, evo, nedavni primjer - ''[[Corregimiento]]''. Ovo je hispanizam koji se kao takav udomačio u svim jezicima - da napišemo &quot;korehimijento&quot;, mislim da nitko živ ne bi znao za ovo niti bi postiglo ikakvu svrhu. Da ne govorim da bismo time direktno išli protivno jezičnim smjernicama o pisanju izraza s jezika koji imaju službena pravila transkripcije (japanski, kineski i slično - u redu je napisati &quot;samuraj&quot;, taj se izraz kao takav potpuno udomaćio, međutim pisati &quot;kandži&quot; ili &quot;kanđi&quot; umjesto &quot;kanji&quot; mi djeluje kao protuprirodni blud. Da ne ulazim u to da kineski i japanski izgovori za iste termine nisu isti pa bismo si stvorili problem i tu, primjerice.
:Sve u svemu, ne slažem se za to da se ovo pravilo unificira i strogo kodificira jer to stvara cijeli niz problema. Barem se to ne može činiti sada. Ako se u nekom trenutku iznađu rješenja za ova i druga potencijalna pitanja, onda možemo raspraviti o fiksiranju pravila; dotad, aktualni je sustav šaren, kako kaže Aca, ali je optimalan u svakom smislu jer nudi projektu nužnu fleksibilnost koju ovaj prijedlog nema. Ne smijemo biti kruti po pitanju jezika, moramo voditi računa i o prepoznatljivosti i o pristupačnosti, a s fjužn džezom napisanim na kanđiju dok jedemo picu (''pun intended'') i pijemo kolu (ali čekaj, jel' pijemo Colu ili kolu? Jer Coca-Cola, odnosno Cola je istovremeno i vlastito ime i opća imenica jer se kao takav uvrstio u opći leksik? :D) i promišljamo fan-d-sjekl (nitko živ ne koristi taj izraz, a i to je opća imenica, kao i ''Belle Epoque'')... to mi se čini kao besmisleno, odvračajuće i problematično za budućnost projekta. Rješenja koja imamo moraju biti fleksibilna i pristupačna svima.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 4. augusta 2025. u 03:00 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Razumijem tvoju argumentaciju. Međutim, mislim da je kurziv obavezan jer označava da se riječ čita prema drugačijim fonološkim pravilima. Recimo, ako pišemo funk ili e-mail (bez kurziva), čitalac koji nije upoznat s temom može pročitati to kao /funk/ ili /email/ (da, ovo potonje sam doista viđao), umjesto /fank/ i /imejl/. Takvih primjera ima mnogo. Mislim da je zato, radi dosljednost, potrebno definirati dodatni prijedlog:
::* Zajedničke imenice i pridjevi iz stranih jezika u izvornom obliku u naslovima i podnaslovima pišu se u kurzivu.
::To nadopunjuje postojeću jezičku smjernicu:
::* {{xt|U pravilu, ako je riječ o izrazu na stranom jeziku, neovisno o tome koji to jezik bio, on bi trebao biti pisan u ''kurzivu''.}}
::Što se tiče ostaloga, mislim da je stvar odomaćenosti dosta relativna po sebi i da trebamo definirati koji su kriteriji u vezi s odomaćenošću, kako bismo imali odgovarajuće razloge zašto je jedna tema napisana fonetski, a druga izvorno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 4. augusta 2025. u 23:53 (CEST)
:::Što se tiče ovog prvog, treba provjeriti koja je lingvistička argumentacija za taj ''kurziv''. Nisam protiv njega samog po sebi, dapače, ali i u će biti dosta spornih pojmova pa bih prije toga volio znati jasnu argumentaciju koja se koristi u lingvistici za to. Ako je problem samog izgovora, onda se u prvoj rečenici pored pojma uvijek može napisati izgovor, kao što je to i u enciklopedijskim rječnicima. Koliko ja znam, Anić u enciklopedijskom rječniku ne koristi kurziv ni za kave pojmove, a ne prenosi ih fonetski (a pazi, Anića su naši optuživali da &quot;srbizira&quot; jezik, so... :D). 
:::Što se tiče udomaćenosti, slažem se da je to relativno, ali mislim da je u ovom trenutku to teško. Dvadeset godina trebalo je projektu da se iskristaliziraju ikakve jezične smjernice, a da se ne radi o nekim uzusima i nepisanim dogovorima, tako da... ovo je pitanje o kojem treba promisliti; mislim da to ne treba tek tako preko koljena. Primjerice, isti taj Anić rijetko kad fonetizira strane izraze...  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 02:33 (CEST)
::::Kurziv se tu upotrebljava kako bi označio da je riječ preuzeta iz stranog jezika, bez grafičke ili fonološke prilagodbe. Takve riječi se &quot;ne uklapaju u glasovni sastav&quot; naših jezika ([http://pravopis.hr/pravilo/pisanje-opcih-rijeci-i-sveza/46/ Pravopis.hr]), koji podrazumijeva da je jedan glas predstavljen jednom grafemom. [[Tvrtko Prćić|Prćić]] piše da se kurziv upotrebljava kao &quot;tipografska indikacija promene grafičkog koda&quot;. Mislim da je dobar dio pravopisnih priručnika saglasan s time, a i ta praksa dugo se primijenjuje kod nas u tekstu, u jezičkim šablonima, pa bi ovo podrazumijevalo samo produženje prakse na određene naslove. Apropo ili ''à propos'' udomaćenosti, mislim da nam u tome mogu pomoći pouzdani izvori na srpskohrvatskom području. Ako fonetski oblik dominira u pouzdanim izvorima (intervju), onda posežemo za njim. Ako izvorni oblik dominira u pouzdanim izvorima (''corregimiento''), onda posežemo za njim. Naravno, razumije se, računamo samo latinične izvore, jer su ćirilični u/po pravilu uvijek fonetski. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 13:10 (CEST)
:::::Pa... ovo mi se čini kao vrlo racionalan prijedlog, što se tiče udomaćenosti, ali to mi se čini da je i trenutna praksa. Treba vidjeti kako to uklopiti u jezične smjernice. Što se tiče kurziva, nemam problem s tim da ''onsen'' stoji u kurzivu, to je baš... japanski izraz. S druge strane, nisam siguran da ''jazz'' ili ''rock'' ili ''pop'' trebaju stajati u kurzivu. Blesavo mi je imati ''Fusion jazz'' kao naslov, ili još gore &quot;Alternativni ''rock''&quot; ili &quot;''Gay'' parada&quot;. Isto vrijedi i za pizzu.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:09 (CEST)
::::::Zapravo, alternativni ''rock'' je reprezentativan primjer, jer kombinacija prijevoda i originalne grafije može biti izuzetno zbunjujuća prilikom čitanja. Prva riječ uvodi čitaoce u srpskohrvatski fonološki sistem, dok ga druga trenutno prebacuje u poptuno drugi sistem. U nekim drugim slučajevima, čitaocu bi bilo prirodno da drugu riječ pročita prema srpskohrvatskim fonološkim principima, kao što sam iznad naveo. :) Budemo vidjeli šta kažu ostali, pa da kodificiramo konsenzusom ono što je moguće. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:31 (CEST)
:::::::Pa baš je to neprirodno u jeziku, jer u jeziku će apsolutno '''svatko''' znati rock pročitati kao /rok/. S druge strane, pisati riječ rock kao /rok/ će stvoriti još veću konfuziju. Jer &quot;alternativni rok&quot; može značiti i &quot;alternativni rock&quot; i &quot;zamjenski vremenski rok&quot;, a naslovi moraju biti apsolutno jednoznačni. S druge strane, nekako sam skeptičan da se u literaturi koristi grafija &quot;alternativni ''rock''&quot;.  – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 16:37 (CEST)
::::::::U lingvističkoj, da. A u generalu i nije bitno, jer je ovo više stvar tipografije (tipografskih konvencija) nego prepoznatljivosti, koliko znam. Kurziv neće ni na koji način uticati na pristupačnost naslova. S druge strane, navodnici bi (zato ih ne upotrebljavamo u naslovima). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 16:43 (CEST)
:::::::::Pa... mi nismo lingvistička literatura! :D Ne znam, meni je to nepotrebna intervencija koja može samo zbuniti korisnike i stvoriti više problema. Pop... primjerice. Riječ popularan, od koje dolazi, dio je leksika. Je li to onda okej? Jer izvedena je od domaće riječi... ili nije? Ima sigurno dosta ovakvih primjera... ne vidim kako će to doprinijeti kvaliteti projekta kao takvoj, a samo će stvoriti seriju problema, kako za korisnike, tako i za urednike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. augusta 2025. u 20:19 (CEST)
::::::::::Pop je okej kao iznimka, jer dolazi od domaće riječi i, glavno, jer se čita istovetno kod nas, slovo za slovo. :) Doduše, kad sam vidio riječ, pomislio sam na svještenika. xD Ali da, kurziv tu nije potreban, i u drugim slučajevima gdje se riječ istovetno čita (tj. gdje fonetski oblik odgovara izvornom). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:27 (CEST)
:::::::::::Povezano s ovim, kada izvorni oblik odgovara fonetskom, ne koristimo jezičke šablone i, time, ne koristimo kurziv, tako da bi se ovo poklapalo s praksom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. augusta 2025. u 20:37 (CEST)
::::::::::::Po toj logici, onsen ne bismo pisali u kurzivu, a to je '''stopostotno''' japanska riječ bez ikakvog konkretnog prijevoda (jer ni lječilište, ni kupelj, ni išta slično nije potpuno istovjetno) i nema nikakve logike da ju pišemo bez kurziva jer se ona i nije udomaćila kod nas jer se rijetko koristi, a s druge strane ''tsunami'' ili ''sushi'', koji su od stoljeća semog u našem jeziku kao udomaćene tuđice, pisali bismo u kurzivu. To nije logično. Isto tako, izraz kamikaze... u japanskom se to z ne čita kao naše z, nego kao nekakvo mekano &quot;dz&quot;... što ako je grafija izraza ista, ali je izgovor drugačiji? (Primjer kamikaze je jednostavno riješiti jer postoji udomaćen izraz, ali nije jedini i ima i more takvih primjera, sigurno, iz drugih jezika): Ova nova praksa otvara puno više potencijalnih problema, a ne rješava ništa jer... mislim da aktualna praksa nikome nije problematična. Da ne ponavljam da je restriktivna po svojoj prirodi. Stoga, smatram da nema potrebe za ovim u danom trenutku.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 02:46 (CEST)
:::::::::::::Kod nas je to [[cunami]] i [[suši]], tako da će izvorni oblici svakako biti u kurzivu u jezičkim šablonima, recimo. Kamikaze i onsen su primeri gde kurziv ne treba upotrebiti. Ne vidim ništa sporno ovde. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. augusta 2025. u 03:20 (CEST)
::::::::::::::Pa onsen je upravo primjer gdje treba po meni, o tome ti i govorim. Smiješno je da tsunami, koji je ušao u jezik kao takav i udomaćena je tuđica već stoljećima, pišemo u kurzivu, a onsen - za koji valjda X% opće populacije neće ni znati što je da ih pitaš na ulici - pišemo normalno. Kao što rekoh - koristi od ove intervencije trenutno mi se čine manje i beznačajnije u odnosu na potencijalne probleme.   – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. augusta 2025. u 11:28 (CEST)

== Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha ==
{{ping|Aca}} {{ping|Edgar Allan Poe}} {{ping|Vipz}} 
Poštovane kolege, može li netko od vas bacit oko na ovaj prijedlog: [[Razgovor:Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha]].

Hvala unaprijed. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 5. novembra 2025. u 13:05 (CET)

:A što ti ga ja znam... vidio sam ovo već bio, ali... ne znam što je najbolja solucija. Ovo je doslovno Ured (ili Kancelarija, zašto Kancelarija, ''tho''?) za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj i to mi se čini kao najbolji. Ne znam zašto bismo prevodili to kao &quot;poslovi Commonwealtha&quot; kad ni u izvorniku nema izraz ''affairs'' vezan uz to (''Foreign'' je skraćeno od ''foreign affairs'' pa ne treba pisati, ali ne znam da je ovo ''Commonwealth affairs''... mada, možda samo nisam dobro pročitao... :D)... meni se '''Ured za vanjske poslove, Commonwealth i međunarodni razvoj''' čini kao najbolja solucija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 5. novembra 2025. u 23:48 (CET)
::Da, i meni &quot;kancelarija&quot; zvuči nakaradno mada se doduše ne bavim pravnim leksikonom tako da to mi ide na uho. Možda bi nam trebala tu dublja istraga, tipa: kako se ta ustanova već spominje u našim javnim dokumentima? Kako se nazivaju slične ustanove u našim pravnim aktima? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. novembra 2025. u 09:13 (CET)
:::Nazivaju se ministarstvima xD – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 6. novembra 2025. u 09:57 (CET)

== Otok ili ostrvo ==

Predložio bih da se članci o otocima premjeste na &quot;ostrvo&quot;. Argumenti u nastavku:
* Doslednost: glavni članak je trenutno [[Ostrvo]].
* Jezičke smjernice: Načelo [[WP:2:1]] podupire &quot;ostrvo&quot; jer se ta riječ koristi na srwikiju i bswikiju.
* Preciznost: Otok je i otok, [[edem]], oteklina. [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eFdkWBU%3D&amp;keyword=otok HJP] to dokumentira. S druge strane, ostrvo nema ovu višeznačnost.
Izuzeci će biti mogući, poput [[Goli otok]]. Ovo bi se odnosilo samo na opšte slučajeve. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 23:12 (CEST)

:Kao što je to dogovoreno s fudbalom, tako je davno dogovoren konsezus i da bude otok umjesto ostvro. Uz to, postoji cijela serija otoka u Hrvatskoj s nazivom otok (Goli otok, Dugi otok, Sridnji otok, Brguljski otok, ...), koji bi odudarali. Kategorija se zove &quot;Ostrva u Hrvatskoj&quot;, a onda u njoj sve otoci, jer se radi o službenim imenima. Kako Srbija i Bosna nemaju tih problema, a crnogorski otoci nemaju riječ &quot;otok&quot; u nazivima, mislim da ne treba mijenjati trenutni konsenzus. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 02:54 (CEST)
::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa ima i Srbija ostrva ([[Veliko ratno ostrvo]], [[Malo ratno ostrvo]], [[Paradajz ostrvo]]). Taj mi argumenat baš i nema smisla i ne trebamo se voditi izuzecima pri odlučivanju. Isto tako, trenutno imamo [[Sveučilište u Zagrebu]] iako koristimo dosledno [[Univerzitet]], i to nije problem. Ono što je odlučeno ranije može se promeniti, pogotovo što izabrano rešenje nije idealno. Što se fudbala tiče, ja sam bio za nogomet. Ali to je druga priča. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 04:48 (CEST)
:::Zagreb treba premjestiti, tu nema nikakve osnove za time da stoji sveučilište. Ovo navedeno su ade, ne otoci. Oni bi išli u kategoriju &quot;Ade&quot;, ne otoci. Nisu dobri protuprimjeri. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:10 (CEST)
::::Ovo premeštanje mi uopšte nema smisla. Kao da smo Srem premestili na Srijem. Zagrebačko sveučilište je sveučilište. Eno i srwiki koristi Sveučilište u Zagrebu. Nadalje, protuprimeri su dobri, jer su ade ništa drugo do rečna ostrva. Dakle, ostrva. A mogu ići u kategoriju [[:en:Category:Uninhabited_islands_of_the_Danube|nenaseljenih ostrva Dunava]]. Tako da, ostrva jesu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:17 (CEST)
:::::A što, Sveučilište u Parizu nije sveučilište? :D Sveučilište nije &quot;osobno&quot; ime, to je opća imenica. Ministarstvo kulture. Sveučilište u Bostonu. Muzej grada XYZ. To su opće imenice. ''Globe'' će nam biti teatar, jer je to opća imenica; s druge strane Srpsko narodno pozorište ili Hrvatsko narodno kazalište neće jer su to vlastita imena. Ali da se zove Kazalište HNK, onda bi bilo Teatar HNK. Koja je razlika između univerziteta i sveučilišta? Što se tiče ade i otoka... i ocean je samo veliko more, ali se zove ocean. Ada je riječni otok, ali se zove ada. I dalje je ada. I grad je naselje, kao i neka vukojebina od pet ljudi, ali i dalje ga zovemo grad, a ovu vukojebinu zovemo naselje. Ili selo. Ili zaseok, kakogod. Ali su to naselja. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:49 (CEST)
::::::Ne slažem se. &quot;Sveučilište&quot; nije vlastito ime, ali &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; itekako jest ([https://www.unizg.hr/ 1], [https://www.enciklopedija.hr/clanak/sveuciliste-u-zagrebu 2]). Načelo izvornika to regulira. Primer sa pozorištem koji su dao upravo dokumentima ovakve izuzetke. Svakako, ne slažem se da izuzeci trebaju diktirati pravilo. Hrvatski otoci mogu biti izuzeci od opšteg formata, ali ne trebaju diktirati pravilnost &quot;ostrvo&quot;. No, videćemo šta ostali misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:39 (CEST)
:::::::Goli otok je &quot;otok Goli otok&quot;, odnosno &quot;ostrvo Goli otok&quot;. Otok je tu integralni dio naziva u semantičkom smislu, ne apozicija ili atribut. Kao Jean-Paul. U slučaju sveučilišta, to nije slučaj. To nije &quot;sveučilište Sveučilište u Zagrebu&quot;, odnosno &quot;univerzitet Sveučilište u Zagrebu&quot;. Semantički to nema nikakvog smisla. Uzimajući raniju analogiju, to je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Recimo da se tako zove fiktivni lik u knjizi. Dakle, njegovo vlastito ime je &quot;Gospodin Jean-Paul&quot;. Ovo Jean-Paul nećemo prevoditi jer je to naš &quot;Goli otok&quot;, a ovo &quot;gospodin&quot; - '''iako je dio vlastitog imena lika''' - hoćemo jer je to opća imenica u službi kakvog atributa ili apozicije pa ju kao takvu, iako je dio vlastitog imena, prevodimo. Pa na engleskom će biti &quot;Mister Jean-Paul&quot;, neće ostaviti ovo &quot;Gospodin&quot;. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 13:05 (CEST)
::::::::Pa i &quot;Sveučilište u Zagrebu&quot; (= Zagrebačko sveučilište) jest integralni naziv. Pritom je ovaj pređašnji službeni naziv institucije. Ostrvo je Goli otok, kao što je univerzitet u pitanju Sveučilište u Zagrebu. To nije geografska odrednica, odnosno ne nužno &quot;univerzitet koji se nalazi u Zagrebu&quot;, već službeno ime institucije, odnosno reč &quot;sveučilište&quot; službeni je deo imena. Primer s prevođenjem tu nije relevantan jer je &quot;sveučilište&quot; reč iz srpskohrvatskog jezika. Ovakav jezički purizam na našem projektu ne treba sprovoditi i podseća me na situacije gde je GNK Dinamo postao [[:sr:FK Dinamo Zagreb|FK Dinamo Zagreb]]. To ne treba raditi. Izuzeci za hrvatsko područje treba da postoje – nećemo prekrštavati službene nazive – ali takvi izuzeci ne trebaju diktirati opšta pravila. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:04 (CEST)
:::::::::Kakav je to jezični purizam? Doslovno koristimo stranu riječ x'D Again, analogija ti nema nikakve veze. Da je naslov članka &quot;Nogometni klub GNK Dinamo Zagreb&quot; išao bi &quot;Fudbalski klub GNK Dinamo Zagreb&quot; (ali, '''zanimljivo''', da imaju dva različita sportska kluba, naslov bi bio &quot;GNK Dinamo Zagreb (fudbal/fudbalski klub), ne bi bio (nogomet/nogometni klub)!). S obzirom da u ovom slučaju to nije tako, onda ne treba prevoditi GNK Dinamo Zagreb, ni FK Crvena zvezda, ni Arsenal F.C., ni FC Barcelona, ni AC Milan ni PFK CSKA Moskva. Pobogu, ni [https://www.uefa.com/uefaeuropaleague/clubs/50164--gnk-dinamo/ UEFA] ne prevodi to (neće pisati PFC Dinamo xD). S druge strane, ako pratiš [https://www.unizg.hr/homepage/ ovaj link], vidjet ćeš da se Sveučilište itekako prevodi i to u &quot;University&quot;, sukladno čemu nema apsolutno nikakve logike da to bude Sveučilište. Što, kategorija je &quot;Univerziteti u Hrvatskoj&quot;, a svi su članci &quot;Sveučilište&quot;? To nema apsolutno nikakvog smisla. Ne treba od hrvatskih izraza praviti iznimke (ni srpskih), ali o tome smo već pričali i to je dogovoreno da će biti tako u JS.
:::::::::Ako zanemarimo prijedlog (u), Sveučilište Zagreb, kao i Sveučilište Adam Mickiewicz (valjda sam dobro napisao) ili Sveučilište XYZ... to je apozicija koja je dio naziva jer je tako uobičajeno nazivati sveučilišta, odnonso univerzitete. Nije to neko posebno ime, nije to naziv u nekom posebnom semantičkom smislu, nego jednostavno opisni naziv da se zna da je u pitanju sveučilište i da je u pitanju Zagreb. Kao plava kutija. Znaš da je plava i znaš da je kutija. S druge strane Muzej Peggy Guggenheim je prilično jasno o čemu se radi, a iz samog naziva ti ne vidiš ni gdje je ni kakav je muzej, već da je nazvan u čast gospođe čiju kolekciju sadrži i u čijem se domu nalazi, ali ako ne znaš tko je Peggy Guggenheim, naziv ti ne otkriva ništa osim da se radi o muzejskoj instituciji koja nisu ime po ženi. Naziv, dakle, nije opisne prirode. Semantički, barem. 
:::::::::I sad se ponovo vraćamo na onog Jean-Paula, odnosno možda i bolje - Grofa Monte Crista. Njegova se titula prevodi. Ona je njegovo ime, on se &quot;službeno&quot; zove &quot;Grof Monte Cristo&quot; (ili Grof od Monte Crista), pri čemu imaš varijantu okrenuti to kako hoćeš. (Btw, Zagrebačko sveučilište je taman savršen primjer da se treba pisati Zagrebački univerzitet. Analogijom istoga - HNK Zagreb. Ne možeš okrenuti - narodno kazalište u Zagrebu, jer to onda nije to. Dakle, Hrvatsko narodno kazalište je kao takav naziv, ne opisni naziv, sukladno čemu se ne prevodi, kao ni Srpsko narodno pozorište.) Semantika je ovdje bitna. Ako se prijevodom '''ne izgubi''' ni značenje, ni vrijednost ni prepoznatljivost, onda se on može prevesti. U slučaju Univerziteta u Zagrebu ili Sveučilišta u Beogradu, ne gubi se ništa. Na stranu gdje ga tko kako naziva. Univerzitet u Zagrebu = Sveučilište u Zagrebu, sukladno čemu se isti treba prevesti. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu =/= Hrvatsko nacionalno pozorište u Zagrebu ili Narodno pozorište ili čak Narodno kazalište u Zagrebu, sukladno čemu se to ne prevodi. To onda više nisu isti pojmovi. 
:::::::::I sad da se vratimo na one otoke i ade. Veliko ratno ostrvo je ime ade. Ja kao država mogu adu nazvati kako hoću. Ako hoću, ja ću adu nazvati Ada-planina. Ili Mount Ada. Ili Jezero Ada. Irelevantno. To je u tom slučaju naziv u semantičkom smislu, ne opisni naziv. Stoga, Veliko ratno ostrvo =/= Veliki ratni otok, jer se onda sasvim gubi smisao tog izraza i on semantički nije isti. Zato ga i ne prevodimo. '''Tim više što je to samo &lt;u&gt;naziv ade&lt;/u&gt;, a ne opisni naziv kao takav.''' Isto tako Goli otok =/= Golo ostrvo. Sve što sam rekao vrijedi. I sad ponovo dolazimo do toga da je (1) ranijim konsenuzusom dogovoren otok (o tome se raspravljalo) i (2) da je praktično korisnije koristiti otok jer se na taj način ne stvaraju nikakve iznimke niti se stvara problem s postojanjem istih. Dakle, ne samo da - kako si rekao - iznimke nešto diktiraju, nego ih uopće nema i dosljedno se primjenjuje sve jednako za sve. Tvoja solucija, dapače, stvara kupus gdje bismo imali iznimke koje nam nisu potrebne; doslovno je ova solucija kompliciranija. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:32 (CEST)
::::::::::Zahvaljujem na klarifikaciji tvog stava pri kraju. Skrenuli smo malo s teme, ali opšte pitanje jest važno. Čekamo da vidimo druge šta misle. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:37 (CEST)
:::::::::::Mislim da bi suštinski trebalo biti sljedeće - nazivi (kao semantičke cjeline koje predstavljaju više značenje od samog zbira riječi koje ga čine) se ne bi trebali prevoditi, a imena (kao opisne kategorije čijim se prevođenjem smisao ne gubi) se trebaju prevoditi. Promjenom otoka u ostrvo stvara se problem i stvaraju se iznimke koje u ovom slučaju ne postoje. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:44 (CEST)
:U principu se slažem s Edgarom. Budući da je u obama slučajevima riječ o standardizaciji, bilo bi dobro voditi se načelom kojim se vodi općenito i jezična standardizacija: što je zastupljenije, tomu se priklanjamo. U jezičnom je pogledu riječ &quot;otok&quot; u manjini, ali za potrebe Wikipedije dobar je argument primjer s hrvatskim otocima (i treba razlikovati ade od otoka, da). &quot;Otok&quot; se češće nađe u naslovima članaka od &quot;ostrva&quot;, a pritom su otoci nerijetko stvarno otoci/ostrva. U svakom slučaju, dala bih blagu prednost &quot;otoku&quot; zbog izvanjezičnih okolnosti koje se odražavaju u jeziku. Što se tiče sveučilišta/univerziteta, ne vidim problem s tim da Sveučilište u Zagrebu bude Univerzitet u Zagrebu (prema istom načelu). Imena institucija, ustanova, organizacija, udruga, tijela itd. drukčije se ponašaju od, ne znam, geografskih i osobnih imena. Činjenica je da su to većinom opisna imena (okej, službena, ali u srži opisna), odnosno nastala dobrim dijelom od općih imenica, zato su i generalno pogodnija za prevođenje. Plus, imena su visokih obrazovnih institucija vjerojatno s razlogom tako generična. Na našem području možda nema potrebe za mijenjanjem (iako sam nešto malo kopala da vidim kakva je praksa: u istim bi se pravnim dokumentima hrvatskog Ministarstva za obrazovanja našao i Univerzitet u Beogradu i Sveučilište u Beogradu, npr. [https://mzom.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Medunarodna/Bilateralna/Srbija/odobreni_projekti_2016_2017.pdf ovdje], a u hrvatskim je medijima ono uglavnom Sveučilište u Beogradu; nisam našla nešto konkretno za Zagreb). Sveučilišta su dio tijela velike znanstvene zajednice, mislim da je realno da se zato i njihovim nazivima može tako baratati, ali često uz navođenje izvornog naziva. – [[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] ([[Razgovor s korisnikom:Ekvatarina|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:04 (CEST)
::Ova mi je argumentacija jača ili makar razboritija od Edgarove &quot;otok otok&quot; i &quot;sveučilište sveučilište&quot; :D, tako da zahvaljujem na izjašnjavanju. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 18:10 (CEST)
:::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Sunce li ti jebem, doslovno sam isto rekao! *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 16. aprila 2026. u 19:18 (CEST)
::::A jeste sad :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:07 (CEST)</text>
      <sha1>q7ofy9rwd4hoarm7t9jycwbv76qcto1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4681661</id>
    <revision>
      <id>42581323</id>
      <parentid>42581014</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581323</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59551" sha1="dhe7fi917id9nz7omvnuzt6dqorfdmg" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)</text>
      <sha1>dhe7fi917id9nz7omvnuzt6dqorfdmg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581326</id>
      <parentid>42581323</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:03:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581326</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60002" sha1="k1oysq30cgjb6rmskzwafgp5oebvirf" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)</text>
      <sha1>k1oysq30cgjb6rmskzwafgp5oebvirf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581327</id>
      <parentid>42581326</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:30:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581327</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60497" sha1="qchp8xs845e6yjjctt3w5japc4v38qn" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)
::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST)</text>
      <sha1>qchp8xs845e6yjjctt3w5japc4v38qn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581354</id>
      <parentid>42581327</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T23:07:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581354</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="60872" sha1="25ccbxg3ztrtr0s53hrmoor5tw5z5jx" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)
::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST)
:::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput &quot;Tko može premještati nacrte&quot;, ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST)</text>
      <sha1>25ccbxg3ztrtr0s53hrmoor5tw5z5jx</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581357</id>
      <parentid>42581354</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T00:15:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Aca</username>
        <id>108187</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61229" sha1="6rqa6cjoeqzrqs9v78ii9j2z16zh0rm" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
:::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)
::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST)
:::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput &quot;Tko može premještati nacrte&quot;, ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST)</text>
      <sha1>6rqa6cjoeqzrqs9v78ii9j2z16zh0rm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581377</id>
      <parentid>42581357</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T09:35:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-23826-81</username>
        <id>344561</id>
      </contributor>
      <comment>/* Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice */ odgovor</comment>
      <origin>42581377</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61392" sha1="pr90u4hrkbrw01t4y1pm62cmhbnu4j8" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
::::::::– [[Posebno:Doprinosi/&amp;#126;2026-23826-81|&amp;#126;2026-23826-81]] ([[Razgovor s korisnikom:&amp;#126;2026-23826-81|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 11:35 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
:::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)
::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST)
:::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput &quot;Tko može premještati nacrte&quot;, ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST)</text>
      <sha1>pr90u4hrkbrw01t4y1pm62cmhbnu4j8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581378</id>
      <parentid>42581377</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T09:42:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-23826-81|~2026-23826-81]] ([[User talk:~2026-23826-81|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aca|Aca]]</comment>
      <origin>42581357</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="61229" sha1="6rqa6cjoeqzrqs9v78ii9j2z16zh0rm" xml:space="preserve">{{pijaca}}

== [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}}
Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST)
::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST)
::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST)
:@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST)
::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST)
:::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST)
::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST)
{{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

== Navođenje države rođenja u sportskim člancima ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}}
[[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]:
* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])&lt;/nowiki&gt;
Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST)

:Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. 
:Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod &quot;modenih&quot; ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su:
:# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća;
:# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); 
:# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; 
:# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je &quot;prisiljavalo&quot; na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti.
:# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše.
:Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja:
:# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave?
:# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? 
:# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju?
:# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično?
:Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST)
::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba &quot;Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)&quot;. Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST)
::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST)
:::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST)
::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P
::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. 
::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim?
::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. 
::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST)
:::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST)
::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. 
::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST)
:::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada''  rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu:
:::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})&lt;/nowiki&gt;
:::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST)
::::::::&quot;Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba&quot; - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? &quot;Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!&quot; - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. 
::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST)
:::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST)
::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST)
:::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST)
::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST)
:::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST)
::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST)
:::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST)
:::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio:
:::::::::::::::* &lt;nowiki&gt;[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}&lt;/nowiki&gt;
:::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST)
::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST)
{{podnožje rasprave}}

[[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]]

== Agitiranje ==
{{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}}
Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET)

=== Komentari ===

Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET)

:Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET)
::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET)

:::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: &quot;mesno čaraparstvo&quot; mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET)
{{podnožje rasprave}}

== Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice ==

Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST)

:Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari:
:# &quot;članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti&quot; - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati?
:# &quot;članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti&quot; - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta.
:# &quot;teksta generiranog umjetnom inteligencijom&quot; - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova.
:# &quot;Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten.&quot; - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. 
:# &quot;Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta.&quot; - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti (&quot;obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice&quot;) treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome.
:# &quot;Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta.&quot; - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena.
:Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST)
::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST)
:::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad:
:::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti &quot;čuvar&quot; potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo?
:::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto.
:::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. 
:::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo &quot;davati&quot; nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to?
:::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D
:::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D
:::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST)
::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST)
::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST)
:::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio &quot;Prije brisanja [nacrta]&quot;. Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST)
::::::# &quot;članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot; - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. 
::::::# &quot;kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak&quot; - kako je teže popraviti &quot;marko čimpanzu čita knjigu&quot; u &quot;Marko čimpanzi čita knjigu&quot; od &quot;Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna&quot;. Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može &quot;ispraviti&quot; bez pisanja i novog pisanja?
::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura.
::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. 
::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST)
:::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST)
::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije &quot;ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme&quot;? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST)
:::::::::Stavio sam &quot;pouzdano se zna da će je uskoro steći&quot;. Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST)
::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST)
:::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST)
:Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl.
:Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe).
:3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST)
::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST)
:::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo.
:::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. 
:::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. 
:::Ovo s &quot;obećavajućim&quot; nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. 
:::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst &quot;dotjeruje&quot; jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. 
:::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST)
::::Vipz piše: &quot;{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}&quot;. To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST)
:::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'.
:::::&quot;{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}&quot; je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor.
:::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera &quot;{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}&quot;, da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija.
:::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se.
:::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca.
:::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST)
::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. 
::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? 
::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije &quot;sukobljene strane&quot; pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. 
::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. 
::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da &quot;nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene&quot;? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST)
:::::::Ja bih ovo naslovio &quot;Smjernice o nacrtima&quot;. Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST)
:::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST)
:::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: &quot;{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}&quot; - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu.
:::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju &quot;sukobljenih strana&quot;. Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''.
:::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST)
::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je &quot;krivo interpretirao&quot; Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. 
::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. 
::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST)
:::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST)
::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST)
:::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST)
::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST)
::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST)
::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST)
:::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST)
::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Edgar A.&lt;/span&gt;]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|&lt;span style=&quot;color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';&quot;&gt;Poe&lt;/span&gt;]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST)
:::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput &quot;Tko može premještati nacrte&quot;, ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST)</text>
      <sha1>6rqa6cjoeqzrqs9v78ii9j2z16zh0rm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:CEE Proljeće 2026./Statistika</title>
    <ns>4</ns>
    <id>4720573</id>
    <revision>
      <id>42581293</id>
      <parentid>42581250</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:37:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz-bot</username>
        <id>331934</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje statistike</comment>
      <origin>42581293</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4725" sha1="g9r9azcl7i2r778k75f61ug1pnr7qrj" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Panel za uređivačke akcije/styles.css&quot;/&gt;
&lt;!-- BOT:UPDATED:START --&gt;
'''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-17 16:37 CEST
&lt;!-- BOT:UPDATED:END --&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;new&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}}
&lt;!-- BOT:NEW:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! tema
! država
! korisnik
|-
| 1.
| [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]]
| politika
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 2.
| [[Odnosi Poljske i Evropske unije]]
| politika
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 3.
| [[Suvaja (pećina)]]
| priroda
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 4.
| [[Ljubiša Ćurgus]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 5.
| [[Bolnica u Šobatovcu]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 6.
| [[Elek Benedek]]
| književnost
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 7.
| [[Mađarizam]]
| lingvistika
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 8.
| [[Sevasti Qiriazi]]
| žena&lt;br&gt;obrazovanje&lt;br&gt;društvo
| {{Zastava|Albanija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 9.
| [[Partizanska bolnica Lastve]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 10.
| [[Zabel Jesajan]]
| žena&lt;br&gt;nauka&lt;br&gt;obrazovanje
| {{Zastava|Armenija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 11.
| [[Saša Božović]]
| žena
| {{Zastava|Srbija}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 12.
| [[Matilda Caragiu Marioțeanu]]
| žena&lt;br&gt;nauka&lt;br&gt;obrazovanje
| [[Aromunski jezik]]&lt;br&gt;{{Zastava|Rumunija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 13.
| [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 14.
| [[Partizanska bolnica Korčanica]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 15.
| [[Mala partizanka]]
| historija&lt;br&gt;transport
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 16.
| [[Nekropola stećaka Kopošići]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 17.
| [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 18.
| [[Valentina Tereškova]]
| nauka&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Rusija}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 19.
| [[Wisława Szymborska]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 20.
| [[Nekropola stećaka Podgradinje]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 21.
| [[Jama Oko]]
| priroda
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 22.
| [[Nekropola stećaka Toplice]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 23.
| [[Olga Tokarczuk]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 24.
| [[Władysław Reymont]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 25.
| [[Nekropola stećaka Međugorje]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 26.
| [[Agnieszka Holland]]
| film&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 27.
| [[Irma Čremošnik]]
| kultura&lt;br&gt;historija&lt;br&gt;žena
| {{Zastava|Slovenija}}&lt;br&gt;{{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 28.
| [[Ratno stanje u Poljskoj]]
| historija&lt;br&gt;politika
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 29.
| [[Otto von Steinbeis]]
| historija&lt;br&gt;transport
| {{Zastava|Austrija}}&lt;br&gt;{{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 30.
| [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]]
| kultura
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 31.
| [[Alex Manninger]]
| sport&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Austrija}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 32.
| [[Kosivska keramika]]
| kultura
| {{Zastava|Ukrajina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 33.
| [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]]
| kultura
| {{Zastava|Slovačka}}&lt;br&gt;{{Zastava|Češka}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|}
&lt;!-- BOT:NEW:END --&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;expanded&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:START --&gt;
Trenutno nema zabilježenih doprinosa.
&lt;!-- BOT:EXPANDED:END --&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>g9r9azcl7i2r778k75f61ug1pnr7qrj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581324</id>
      <parentid>42581293</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:55:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz-bot</username>
        <id>331934</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje statistike</comment>
      <origin>42581324</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4844" sha1="f7a2ea8klef09ljwniiw201c60socaq" xml:space="preserve">&lt;templatestyles src=&quot;Panel za uređivačke akcije/styles.css&quot;/&gt;
&lt;!-- BOT:UPDATED:START --&gt;
'''Zadnje ažuriranje:''' 2026-04-17 17:55 CEST
&lt;!-- BOT:UPDATED:END --&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns&quot;&gt;
&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;new&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Novi članci}}
&lt;!-- BOT:NEW:START --&gt;
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
! br.
! članak
! tema
! država
! korisnik
|-
| 1.
| [[Odnosi Mađarske i Evropske unije]]
| politika
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 2.
| [[Odnosi Poljske i Evropske unije]]
| politika
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Aca|Aca]]
|-
| 3.
| [[Suvaja (pećina)]]
| priroda
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 4.
| [[Ljubiša Ćurgus]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 5.
| [[Bolnica u Šobatovcu]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 6.
| [[Elek Benedek]]
| književnost
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 7.
| [[Mađarizam]]
| lingvistika
| {{Zastava|Mađarska}}
| [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]
|-
| 8.
| [[Sevasti Qiriazi]]
| žena&lt;br&gt;obrazovanje&lt;br&gt;društvo
| {{Zastava|Albanija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 9.
| [[Partizanska bolnica Lastve]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 10.
| [[Zabel Jesajan]]
| žena&lt;br&gt;nauka&lt;br&gt;obrazovanje
| {{Zastava|Armenija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 11.
| [[Saša Božović]]
| žena
| {{Zastava|Srbija}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 12.
| [[Matilda Caragiu Marioțeanu]]
| žena&lt;br&gt;nauka&lt;br&gt;obrazovanje
| [[Aromunski jezik]]&lt;br&gt;{{Zastava|Rumunija}}
| [[Korisnik:Vipz|Vipz]]
|-
| 13.
| [[Partizanska bolnica u Jasikovcu]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 14.
| [[Partizanska bolnica Korčanica]]
| historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 15.
| [[Mala partizanka]]
| historija&lt;br&gt;transport
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 16.
| [[Nekropola stećaka Kopošići]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 17.
| [[Nekropola stećaka Vranjevo selo]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 18.
| [[Valentina Tereškova]]
| nauka&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Rusija}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 19.
| [[Wisława Szymborska]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 20.
| [[Nekropola stećaka Podgradinje]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 21.
| [[Jama Oko]]
| priroda
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 22.
| [[Nekropola stećaka Toplice]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 23.
| [[Olga Tokarczuk]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 24.
| [[Władysław Reymont]]
| književnost&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 25.
| [[Nekropola stećaka Međugorje]]
| kultura&lt;br&gt;historija
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 26.
| [[Agnieszka Holland]]
| film&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 27.
| [[Irma Čremošnik]]
| kultura&lt;br&gt;historija&lt;br&gt;žena
| {{Zastava|Slovenija}}&lt;br&gt;{{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 28.
| [[Ratno stanje u Poljskoj]]
| historija&lt;br&gt;politika
| {{Zastava|Poljska}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 29.
| [[Otto von Steinbeis]]
| historija&lt;br&gt;transport
| {{Zastava|Austrija}}&lt;br&gt;{{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 30.
| [[Muzej Istočne Bosne Tuzla]]
| kultura
| {{Zastava|Bosna i Hercegovina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 31.
| [[Alex Manninger]]
| sport&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Austrija}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|-
| 32.
| [[Kosivska keramika]]
| kultura
| {{Zastava|Ukrajina}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 33.
| [[Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj]]
| kultura
| {{Zastava|Slovačka}}&lt;br&gt;{{Zastava|Češka}}
| [[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]
|-
| 34.
| [[Andrej Lavrov]]
| sport&lt;br&gt;biografija
| {{Zastava|Rusija}}
| [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]
|}
&lt;!-- BOT:NEW:END --&gt;
&lt;/div&gt;

&lt;div class=&quot;info-columns__col&quot; id=&quot;expanded&quot;&gt;
{{lažni odjeljak|sub=3|Prošireni članci}}
&lt;!-- BOT:EXPANDED:START --&gt;
Trenutno nema zabilježenih doprinosa.
&lt;!-- BOT:EXPANDED:END --&gt;
&lt;/div&gt;
&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>f7a2ea8klef09ljwniiw201c60socaq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Korisnik:Vipz/igralište2</title>
    <ns>2</ns>
    <id>4721093</id>
    <revision>
      <id>42581290</id>
      <parentid>42580861</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:35:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581290</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5925" sha1="oee079dj908n771u2ztscabhdrb8d0u" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}&lt;/div&gt;

{{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }}

----

{{Imenski prostori}}

'''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru &lt;code&gt;Nacrt:&lt;/code&gt; na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026.

Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor.
(dorada)

== Izrada i uređivanje nacrta ==
Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima.

&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;margin-top: 2em;&quot;&gt;'''Izradite novi nacrt'''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 3em;&quot;&gt;
{{#tag:InputBox |
type=create
preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura
placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija.
prefix=Nacrt:
editintro=Šablon:Nacrt/uvod
buttonlabel=Izradi nacrt
width=50
break=no
useve=true
}}
&lt;/div&gt;

Ako uneseni naslov već pripada postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja.

Nakon što ste izradili stranicu nacrta:
* Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi.
* Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak. Npr.
&lt;pre style=&quot;width: max-content; margin: 0 auto;&quot;&gt;{{Predložene kategorije |1=
[[Kategorija:Ujedinjene nacije]]
[[Kategorija:Zastave međunarodnih organizacija]]
}}&lt;/pre&gt;

=== Neslobodan sadržaj ===
[[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja.

== Pronalaženje nacrta ==
Većina web-pretraživača ne indeksira nacrte, uključujući Google,{{efn|Pretraživači ili sajtovi s preslikanim materijalom ('{{jez|en|mirrors}}') koji ne poštuju konvenciju [[Standard isključenja robota|robots.txt]] ipak mogu indeksirati nacrte.}} što znači da ih većina čitalaca neće pronaći van same Wikipedije. Nacrte je moguće pretraživati i pregledavati izravno na Wikipediji pomoću [[Posebno:Pretraga|ugrađenog pretraživača]]: dovoljno je otvoriti naprednu pretragu, kliknuti na odjeljak &quot;Pretraži u:&quot; i među ponuđenim imenskim prostorima označiti &quot;Nacrt&quot; i/ili &quot;Razgovor o nacrtu&quot; ([//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;search=&amp;fulltext=Search&amp;ns118=1&amp;ns119=1&amp;redirs=1&amp;profile=advanced ovako]).

Lista svih nacrta nalazi se na stranici [[Posebno:Sve stranice/Nacrt:|Posebno:Sve stranice]] ili [[Posebno:Stranice s prefiksom/Nacrt:|Posebno:Stranice s prefiksom]]. Možete pogledati i {{Veza do nedavnih izmjena|nedavne izmjene nacrta|118}}, [//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ANoveStranice&amp;namespace=118&amp;tagfilter=&amp;username= novonapravljene nacrte] ili posjetiti [[Posebno:NasumičnaStranica/Nacrt|nasumičan nacrt]]. Nacrti označeni odgovarajućim šablonom, {{tl|Nacrt}}, mogu se naći u [[:Kategorija:Nacrti članaka|kategoriji: Nacrti članaka]].


...

...

...

== Pregled nacrta ==
Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

=== Slanje nacrta na pregled ===
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]].

== Napomene ==
{{napomene}}</text>
      <sha1>oee079dj908n771u2ztscabhdrb8d0u</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581316</id>
      <parentid>42581290</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:29:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581316</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5756" sha1="9d5vww8p1pf989p4a0fobbacurrevef" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:Nacrti''' — {{hlist |class=inline | Smjernica | Evidencija }}&lt;/div&gt;

{{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }}

----

{{Imenski prostori}}

'''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru &lt;code&gt;Nacrt:&lt;/code&gt; na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026.

Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor.
(dorada)

== Izrada i uređivanje nacrta ==
Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima.

&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;margin-top: 2em;&quot;&gt;'''Izradite novi nacrt'''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 3em;&quot;&gt;
{{#tag:InputBox |
type=create
preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura
placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija.
prefix=Nacrt:
editintro=Šablon:Nacrt/uvod
buttonlabel=Izradi nacrt
width=50
break=no
useve=true
}}
&lt;/div&gt;

Ako uneseni naslov već pripada nekoj postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja.

Nakon što ste izradili stranicu nacrta:
* Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi.
* Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak.

=== Neslobodan sadržaj ===
[[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja.

== Pronalaženje nacrta ==
Većina web-pretraživača ne indeksira nacrte, uključujući Google,{{efn|Pretraživači ili sajtovi s preslikanim materijalom ('{{jez|en|mirrors}}') koji ne poštuju konvenciju [[Standard isključenja robota|robots.txt]] ipak mogu indeksirati nacrte.}} što znači da ih većina čitalaca neće pronaći van same Wikipedije. Nacrte je moguće pretraživati i pregledavati izravno na Wikipediji pomoću [[Posebno:Pretraga|ugrađenog pretraživača]]: dovoljno je otvoriti naprednu pretragu, kliknuti na odjeljak &quot;Pretraži u:&quot; i među ponuđenim imenskim prostorima označiti &quot;Nacrt&quot; i/ili &quot;Razgovor o nacrtu&quot; ([//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;search=&amp;fulltext=Search&amp;ns118=1&amp;ns119=1&amp;redirs=1&amp;profile=advanced ovako]).

Lista svih nacrta nalazi se na stranici [[Posebno:Sve stranice/Nacrt:|Posebno:Sve stranice]] ili [[Posebno:Stranice s prefiksom/Nacrt:|Posebno:Stranice s prefiksom]]. Možete pogledati i {{Veza do nedavnih izmjena|nedavne izmjene nacrta|118}}, [//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ANoveStranice&amp;namespace=118&amp;tagfilter=&amp;username= novonapravljene nacrte] ili posjetiti [[Posebno:NasumičnaStranica/Nacrt|nasumičan nacrt]]. Nacrti označeni odgovarajućim šablonom, {{tl|Nacrt}}, mogu se naći u [[:Kategorija:Nacrti članaka|kategoriji: Nacrti članaka]].


...

...

...

== Pregled nacrta ==
Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

=== Slanje nacrta na pregled ===
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]].

== Napomene ==
{{napomene}}</text>
      <sha1>9d5vww8p1pf989p4a0fobbacurrevef</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581317</id>
      <parentid>42581316</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:31:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581317</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5745" sha1="82cw8hiotrnv0yxduirlonu8jvo0dm7" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:''' ili '''Pomoć: Nacrti''' — /Evidencija (gdje?)&lt;/div&gt;

{{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }}

----

{{Imenski prostori}}

'''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru &lt;code&gt;Nacrt:&lt;/code&gt; na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026.

Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor.
(dorada)

== Izrada i uređivanje nacrta ==
Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima.

&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;margin-top: 2em;&quot;&gt;'''Izradite novi nacrt'''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 3em;&quot;&gt;
{{#tag:InputBox |
type=create
preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura
placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija.
prefix=Nacrt:
editintro=Šablon:Nacrt/uvod
buttonlabel=Izradi nacrt
width=50
break=no
useve=true
}}
&lt;/div&gt;

Ako uneseni naslov već pripada nekoj postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja.

Nakon što ste izradili stranicu nacrta:
* Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi.
* Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak.

=== Neslobodan sadržaj ===
[[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja.

== Pronalaženje nacrta ==
Većina web-pretraživača ne indeksira nacrte, uključujući Google,{{efn|Pretraživači ili sajtovi s preslikanim materijalom ('{{jez|en|mirrors}}') koji ne poštuju konvenciju [[Standard isključenja robota|robots.txt]] ipak mogu indeksirati nacrte.}} što znači da ih većina čitalaca neće pronaći van same Wikipedije. Nacrte je moguće pretraživati i pregledavati izravno na Wikipediji pomoću [[Posebno:Pretraga|ugrađenog pretraživača]]: dovoljno je otvoriti naprednu pretragu, kliknuti na odjeljak &quot;Pretraži u:&quot; i među ponuđenim imenskim prostorima označiti &quot;Nacrt&quot; i/ili &quot;Razgovor o nacrtu&quot; ([//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;search=&amp;fulltext=Search&amp;ns118=1&amp;ns119=1&amp;redirs=1&amp;profile=advanced ovako]).

Lista svih nacrta nalazi se na stranici [[Posebno:Sve stranice/Nacrt:|Posebno:Sve stranice]] ili [[Posebno:Stranice s prefiksom/Nacrt:|Posebno:Stranice s prefiksom]]. Možete pogledati i {{Veza do nedavnih izmjena|nedavne izmjene nacrta|118}}, [//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ANoveStranice&amp;namespace=118&amp;tagfilter=&amp;username= novonapravljene nacrte] ili posjetiti [[Posebno:NasumičnaStranica/Nacrt|nasumičan nacrt]]. Nacrti označeni odgovarajućim šablonom, {{tl|Nacrt}}, mogu se naći u [[:Kategorija:Nacrti članaka|kategoriji: Nacrti članaka]].


...

...

...

== Pregled nacrta ==
Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

=== Slanje nacrta na pregled ===
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]].

== Napomene ==
{{napomene}}</text>
      <sha1>82cw8hiotrnv0yxduirlonu8jvo0dm7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581318</id>
      <parentid>42581317</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:33:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581318</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5729" sha1="r52epzcn41y7g1m96ho14uxd85urqzj" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:''' ili '''Pomoć: Nacrti''' — /Evidencija (gdje?)&lt;/div&gt;

{{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }}

----

{{Imenski prostori}}

'''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru &lt;code&gt;Nacrt:&lt;/code&gt; na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026.

Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor.
(dorada)

== Pronalaženje nacrta ==
Većina web-pretraživača ne indeksira nacrte, uključujući Google,{{efn|Pretraživači ili sajtovi s preslikanim materijalom ('{{jez|en|mirrors}}') koji ne poštuju konvenciju [[Standard isključenja robota|robots.txt]] ipak mogu indeksirati nacrte.}} što znači da ih većina čitalaca neće pronaći van same Wikipedije. Nacrte je moguće pretraživati i pregledavati izravno na Wikipediji pomoću [[Posebno:Pretraga|ugrađenog pretraživača]]: dovoljno je otvoriti naprednu pretragu, kliknuti na odjeljak &quot;Pretraži u:&quot; i među ponuđenim imenskim prostorima označiti &quot;Nacrt&quot; i/ili &quot;Razgovor o nacrtu&quot; ([//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;search=&amp;fulltext=Search&amp;ns118=1&amp;ns119=1&amp;redirs=1&amp;profile=advanced ovako]).

Lista svih nacrta nalazi se na stranici [[Posebno:Sve stranice/Nacrt:|Posebno:Sve stranice]] ili [[Posebno:Stranice s prefiksom/Nacrt:|Posebno:Stranice s prefiksom]]. Možete pogledati i {{Veza do nedavnih izmjena|nedavne izmjene nacrta|118}}, [//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ANoveStranice&amp;namespace=118&amp;tagfilter=&amp;username= novonapravljene nacrte] ili posjetiti [[Posebno:NasumičnaStranica/Nacrt|nasumičan nacrt]]. Nacrti označeni odgovarajućim šablonom, {{tl|Nacrt}}, mogu se naći u [[:Kategorija:Nacrti članaka|kategoriji: Nacrti članaka]].

== Izrada i uređivanje nacrta ==
Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima.

&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;margin-top: 2em;&quot;&gt;'''Izradite novi nacrt'''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 3em;&quot;&gt;
{{#tag:InputBox |
type=create
preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura
placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija.
prefix=Nacrt:
editintro=Šablon:Nacrt/uvod
buttonlabel=Izradi nacrt
width=50
break=no
useve=true
}}
&lt;/div&gt;

Ako uneseni naslov već pripada nekoj postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja.

Nakon što ste izradili stranicu nacrta:
* Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi.
* Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak.

=== Neslobodan sadržaj ===
[[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja.

== Pregled nacrta ==
Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

=== Slanje nacrta na pregled ===
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]].

== Napomene ==
{{napomene}}</text>
      <sha1>r52epzcn41y7g1m96ho14uxd85urqzj</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581319</id>
      <parentid>42581318</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:34:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Vipz</username>
        <id>151311</id>
      </contributor>
      <origin>42581319</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5775" sha1="py7n4boethzjo7vyslgj81qnt96w89i" xml:space="preserve">&lt;div&gt;'''Wikipedija:''' ili '''Pomoć: Nacrti''' — /Evidencija (gdje?)&lt;/div&gt;

{{hlist | [[:en:Wikipedia:Drafts]] | [[:en:Wikipedia:Articles for creation]] | [[Special:PermaLink/42547030|Stara verzija smjernice u izradi]] }}

----

{{Imenski prostori}}

'''Nacrti''' su stranice u imenskom prostoru &lt;code&gt;Nacrt:&lt;/code&gt; na kojima se novi članci{{efn|Uključujući [[WP:Višeznačna odrednica|višeznačne odrednice]]; vrlo rijetko se u nacrtnom prostoru prvo razvijaju i nove stranice za druge imenske prostore, kao što su Portal:, Pomoć: i Wikipedija:.}} mogu stvarati i razvijati u ograničenom vremenskom periodu.{{efn|Nakon što protekne tri mjeseca od posljednje suštinske izmjene, nacrt može postati podoban za brisanje. Pogledajte odjeljak {{slink||Napušteni nacrti}}.}} Oni omogućuju da se stranica doradi i upotpuni prije premještanja u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]]. Ovaj imenski prostor uveden je na srpskohrvatskoj Wikipediji u januaru 2023, a sadašnji proces je uspostavljen u aprilu 2026.

Izrada javnog nacrta nije obavezna. Urednici i urednice mogu odlučiti da izrade osobni nacrt u korisničkom imenskom prostoru, gdje ga mogu samostalno doraditi. Alternativno, kada se smatra spremnom, stranica može biti direktno objavljena u ciljni imenski prostor.
(dorada)

== Pronalaženje nacrta ==
Većina web-pretraživača ne indeksira nacrte, uključujući Google,{{efn|Pretraživači ili sajtovi s preslikanim materijalom ('{{jez|en|mirrors}}') koji ne poštuju konvenciju [[Standard isključenja robota|robots.txt]] ipak mogu indeksirati nacrte.}} što znači da ih većina čitalaca neće pronaći van same Wikipedije. Nacrte je moguće pretraživati i pregledavati izravno na Wikipediji pomoću [[Posebno:Pretraga|ugrađenog pretraživača]]: dovoljno je otvoriti naprednu pretragu, kliknuti na odjeljak &quot;Pretraži u:&quot; i među ponuđenim imenskim prostorima označiti &quot;Nacrt&quot; i/ili &quot;Razgovor o nacrtu&quot; ([//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3APretraga&amp;profile=advanced&amp;search=&amp;fulltext=Search&amp;ns118=1&amp;ns119=1&amp;redirs=1&amp;profile=advanced ovako]).

Lista svih nacrta nalazi se na stranici [[Posebno:Sve stranice/Nacrt:|Posebno:Sve stranice]] ili [[Posebno:Stranice s prefiksom/Nacrt:|Posebno:Stranice s prefiksom]]. Možete pogledati i {{Veza do nedavnih izmjena|nedavne izmjene nacrta|118}}, [//sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno%3ANoveStranice&amp;namespace=118&amp;tagfilter=&amp;username= novonapravljene nacrte] ili posjetiti [[Posebno:NasumičnaStranica/Nacrt|nasumičan nacrt]]. Nacrti označeni odgovarajućim šablonom, {{tl|Nacrt}}, mogu se naći u [[:Kategorija:Nacrti članaka|kategoriji: Nacrti članaka]].

== Izrada i uređivanje nacrta ==
Svatko može stvarati i uređivati nacrte. Nacrti u imenskom prostoru imaju prefiks „Nacrt:” prije njihovog običnog naziva, a imaju i pripadajuću stranicu za razgovor. Korisnici [[WP:VisualEditor|vizualnog uređivača]] mogu ga upotrebljavati kako na člancima, tako i na nacrtima.

&lt;div class=&quot;center&quot; style=&quot;margin-top: 2em;&quot;&gt;'''Izradite novi nacrt'''&lt;/div&gt;
&lt;div style=&quot;margin-bottom: 3em;&quot;&gt;
{{#tag:InputBox |
type=create
preload=Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Struktura
placeholder=Npr. Zastava Ujedinjenih nacija.
prefix=Nacrt:
editintro=Šablon:Nacrt/uvod
buttonlabel=Izradi nacrt
width=50
break=no
useve=true
}}
&lt;/div&gt;

Ako uneseni naslov već pripada nekoj postojećoj stranici, ona će se otvoriti u načinu uređivanja.

Nakon što ste izradili stranicu nacrta:
* Na vrh stranice postavite šablon {{tl|Nacrt}}, ako se tamo već ne nalazi.
* Na dno stranice postavite šablon {{tl|Predložene kategorije}}, a u njemu kategorije u koje planirate smjestiti budući članak.

=== Neslobodan sadržaj ===
[[:Kategorija:Poštena upotreba|Poštena upotreba]] se odnosi isključivo na stranice u glavnom imenskom prostoru. Neslobodan sadržaj (primjerice, slike filmskih postera ili korica knjiga) ''nemojte'' postavljati na Wikipediju niti dodavati na stranice u imenskom prostoru nacrta. Pričekajte da se nacrt premjesti u glavni imenski prostor prije postavljanja takvog sadržaja.

== Pregled nacrta ==
Prije nego što bude premješten u [[WP:Glavni imenski prostor|glavni imenski prostor]], preporučeno je da nacrt novog članka prođe proces pregleda od strane [[WP:Patrola|patrolera]]. Nacrt pritom može biti neposredno prihvaćen ili, po potrebi, vraćen s primjedbama i prijedlozima za doradu. Ovim se procesom posebno trebaju služiti tek registrovani ili neprijavljeni urednici, kao i urednici sa [[WP:Sukob interesa|sukobom interesa]]. Iskusniji urednici potiču se da članke stvaraju samostalno, ako im podrška patrolera nije potrebna.
&lt;!-- više za smjernicu
Pisanje enciklopedijskog članka od nule nije lako. Preporučuje se da najprije steknete nešto iskustva dodavanjem sadržaja u već postojeće članke ili učešćem u drugim zadacima. Također biste trebali pročitati [[Pomoć:Vaš prvi članak]] kako biste izbjegli česte greške.
--&gt;

=== Slanje nacrta na pregled ===
Na vrhu stranice nacrta koji se namjerava poslati na pregled mora se nalaziti šablon {{tlx|Nacrt}}. Pri izradi novih nacrta možete se poslužiti [[Wikipedija:Čarobnjak za izradu članaka/Izrada nacrta|Čarobnjakom za izradu članaka]] koji će na stranicu ovaj šablon postaviti automatski. U okviru koji se prikazuje kada nacrt sadrži ovaj šablon vidjet ćete plavo dugme koje čita {{tipka|Spreman za objavu? Pošaljite nacrt na pregled!}} Pritiskom na ovo dugme otvara se obrazac putem kojeg se nacrt prijavljuje na pregled. Ako vam bude trebala pomoć, skrenite pažnju na svoj nacrt ostavljanjem poruke na [[Razgovor o Wikipediji:Nacrti/Pregled|stranici za razgovor]].

== Povezano ==
* [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]

== Napomene ==
{{napomene}}</text>
      <sha1>py7n4boethzjo7vyslgj81qnt96w89i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Infokutija rukometaš/dok</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721306</id>
    <revision>
      <id>42581314</id>
      <parentid>42580321</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:19:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Upotreba */</comment>
      <origin>42581314</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1787" sha1="1rbaefp07njhge7zdc2owa18jq7yeh9" xml:space="preserve">{{dokumentacijska podstranica}}

== Upotreba ==
&lt;pre&gt;
{{Infookvir rukometaš
| ime                              = 
| slika                            = 
| slika_širina                     = 
| slika_opis                       = 
| država                           =
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = 
| mjesto rođenja                   = 
| država rođenja                   =
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           =
| pozicija                         =
| ruka                             =

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = &lt;!--ako postoje dvije ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = &lt;!--yes ili no--&gt;
| medalje                          = 
| medalje-naslov                   =  
}}
&lt;/pre&gt;
&lt;includeonly&gt;{{igralište-drugo||
&lt;!-- Kategorije idu ispod ove linije --&gt;

}}&lt;/includeonly&gt;</text>
      <sha1>1rbaefp07njhge7zdc2owa18jq7yeh9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721419</id>
    <revision>
      <id>42581284</id>
      <timestamp>2026-04-17T14:23:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: [[File:Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG|mini|desno]] '''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen koji je počeo tokom 17. i 18. stoljeća u  raznim područjima i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Tradicionalno lutkarstvo sastavni je dio narodne [[Pozorište|pozorišne]] i [[Književnost|književne]] tradicije. Danas u Češkoj Republici postoji devet profesionalni...</comment>
      <origin>42581284</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4232" sha1="cxe781cv309fs68ox5eltd20hqdenyt" xml:space="preserve">[[File:Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG|mini|desno]]
'''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen koji je počeo tokom 17. i 18. stoljeća u  raznim područjima i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Tradicionalno lutkarstvo sastavni je dio narodne [[Pozorište|pozorišne]] i [[Književnost|književne]] tradicije. Danas u Češkoj Republici postoji devet profesionalnih lutkarskih pozorišta, otprilike stotinu neovisnih grupa i tri stotine amaterskih grupa.&lt;ref name=&quot;Lutkarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.contemppuppetry.eu/news-ip/puppetry-experience-the-unique-czech-cultural-heritage-that-is-not-only-for-children/ |title= Lutkarstvo: Doživite jedinstvenu češku kulturnu baštinu koja nije rezervirana samo za djecu |work= www.contemppuppetry.eu |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Lutkari su nastupali na [[Češki jezik|češkom]] i [[Slovački jezik|slovačkom]] jeziku i tako, u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], pomogli u razvoju jezika među običnim ljudima. Lutkarstvo su na početku promovirale porodice nomadskih lutkara koji su zarađivali za život izvođenjem predstava. Vremenom je postalo tradicija, kao porodični zanat. Poznate lutkarske porodice u Slovačkoj su: Stražans, Anderles, Nosáleks, Sajkas, Fábrys, Dubskýs i druge.

Lutkari su sami izrađivali lutke, često temeljene na uvezenim europskim obrascima, kao što su [[barok]]ne skulpture, ali je vremenom lutkarstvo prošlo kroz proces folklorizacije. Bilo je obogaćeno specifičnim lokalnim jezičkim i tematskim elementima, sa razvijenom vlastitom tipologijom likova i umjetničkom interpretacijom lutaka. Najpoznatije osobe su Gašparko i bakalari – seljaci Škrhola i Trčka.

Lutkar je kontrolisao sve lutke i davao glas svim likovima. Stvoren je jedinstveni stil u kojem je ukočeno kretanje marioneta na žicama uravnoteženo sa stiliziranom glasovnom izvedbom. Tipične komične figure čeških lutkara su klaun, đavao, kralj i princeza. 

Danas je lutkarsko pozorište prvenstveno fokusirano na djecu. Trenutno postoje dva vida lutkarske tradicije, narodno ili amatersko lutkarstvo i profesionalno. U drugoj polovini 20. stoljeća lutkarsto za djecu se pojavljuje i na televiziji.&lt;ref name=&quot;LutkaSlovak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/traditional-puppetry-slovakia/ |title= Tradicija lutkarstva u Slovačkoj  |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna kulturna baština ==
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija]].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Muzej lutkarstva u Chrudimu u istočnoj Češkoj prikazuje istorijske i savremene češke i strane lutke, često i kroz predstave u igraonici muzeja. Strani dio izložbe uključuje sjenovite lutke iz [[Indonezija|Indonezije]], [[Indija|Indije]], [[Japan]]a, [[Kina|Kine]] i [[Mjanmar]]a te [[vijetnam]]sku vodenu lutku.

Lutkarska tradicija u Češkoj također je podržana brojnim [[festival]]ima. ''Loutkářská Chrudim'' započeo je 1951. godine i najstariji je festival te vrste u [[Evropa|Evropi]]. Ostali festivali su: Međunarodni lutkarski festival u [[Prag]]u i ''Spectaculo Interesse'' u [[Ostrava|Ostravi]].

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Marionettes from Czechia}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]]</text>
      <sha1>cxe781cv309fs68ox5eltd20hqdenyt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581285</id>
      <parentid>42581284</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <origin>42581285</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4508" sha1="if3gaa8m9l31lzdcqmfpukizgzajeba" xml:space="preserve">{{UNESCO-nematerijalna svjetska baština
|ime baštine = Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj
|slika = Marionettes in a Prague shop DSCN5133.JPG
|godina = 2016.
|regija = Evropa 
|id = 01202
|ugroženost = 
|poveznica = https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202
|država = {{flag|Slovačka}}, {{flag|Češka}}
}} 
'''Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj''' je kulturni i društveni fenomen koji je počeo tokom 17. i 18. stoljeća u  raznim područjima i proširio se sredinom 19. stoljeća na teritorijama današnje [[Češka|Češke]] i [[Slovačka|Slovačke]]. Tradicionalno lutkarstvo sastavni je dio narodne [[Pozorište|pozorišne]] i [[Književnost|književne]] tradicije. Danas u Češkoj Republici postoji devet profesionalnih lutkarskih pozorišta, otprilike stotinu neovisnih grupa i tri stotine amaterskih grupa.&lt;ref name=&quot;Lutkarstvo&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.contemppuppetry.eu/news-ip/puppetry-experience-the-unique-czech-cultural-heritage-that-is-not-only-for-children/ |title= Lutkarstvo: Doživite jedinstvenu češku kulturnu baštinu koja nije rezervirana samo za djecu |work= www.contemppuppetry.eu |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Lutkari su nastupali na [[Češki jezik|češkom]] i [[Slovački jezik|slovačkom]] jeziku i tako, u vrijeme [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], pomogli u razvoju jezika među običnim ljudima. Lutkarstvo su na početku promovirale porodice nomadskih lutkara koji su zarađivali za život izvođenjem predstava. Vremenom je postalo tradicija, kao porodični zanat. Poznate lutkarske porodice u Slovačkoj su: Stražans, Anderles, Nosáleks, Sajkas, Fábrys, Dubskýs i druge.

Lutkari su sami izrađivali lutke, često temeljene na uvezenim europskim obrascima, kao što su [[barok]]ne skulpture, ali je vremenom lutkarstvo prošlo kroz proces folklorizacije. Bilo je obogaćeno specifičnim lokalnim jezičkim i tematskim elementima, sa razvijenom vlastitom tipologijom likova i umjetničkom interpretacijom lutaka. Najpoznatije osobe su Gašparko i bakalari – seljaci Škrhola i Trčka.

Lutkar je kontrolisao sve lutke i davao glas svim likovima. Stvoren je jedinstveni stil u kojem je ukočeno kretanje marioneta na žicama uravnoteženo sa stiliziranom glasovnom izvedbom. Tipične komične figure čeških lutkara su klaun, đavao, kralj i princeza. 

Danas je lutkarsko pozorište prvenstveno fokusirano na djecu. Trenutno postoje dva vida lutkarske tradicije, narodno ili amatersko lutkarstvo i profesionalno. U drugoj polovini 20. stoljeća lutkarsto za djecu se pojavljuje i na televiziji.&lt;ref name=&quot;LutkaSlovak&quot;&gt;{{Cite web |url= https://www.ludovakultura.sk/en/list-ich/traditional-puppetry-slovakia/ |title= Tradicija lutkarstva u Slovačkoj  |work= www.ludovakultura.sk |accessdate= 17. april 2026}}&lt;/ref&gt;

== Nematerijalna kulturna baština ==
Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj se nalazi na [[UNESCO]]-ovoj Reprezentativnoj listi [[Nematerijalna kulturna baština|Nematerijalne kulturne baštine]] [[Lista nematerijalne kulturne baštine u Evropi|Slovačke i Češke i Moldavije]]. Odluku o upisu donio je Međuvladin komitet za očuvanje nematerijalnog kulturnog naslijeđa na 8. zasjedanju koje je održano od 28. novembra do 2. decembra 2016. u [[Adis Abeba|Adis Abebi]], [[Etiopija]].&lt;ref name=&quot;unesco&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/state/slovakia-SK |title= Lista nematerijalne kulturne baštine u Slovačkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate=16. april 2026}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dobro&quot;&gt;{{Cite web |url= https://ich.unesco.org/en/RL/puppetry-in-slovakia-and-czechia-01202 |title= Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj |work= UNESCO- ich.unesco.org |accessdate= 16. april 2026}}&lt;/ref&gt;

Muzej lutkarstva u Chrudimu u istočnoj Češkoj prikazuje istorijske i savremene češke i strane lutke, često i kroz predstave u igraonici muzeja. Strani dio izložbe uključuje sjenovite lutke iz [[Indonezija|Indonezije]], [[Indija|Indije]], [[Japan]]a, [[Kina|Kine]] i [[Mjanmar]]a te [[vijetnam]]sku vodenu lutku.

Lutkarska tradicija u Češkoj također je podržana brojnim [[festival]]ima. ''Loutkářská Chrudim'' započeo je 1951. godine i najstariji je festival te vrste u [[Evropa|Evropi]]. Ostali festivali su: Međunarodni lutkarski festival u [[Prag]]u i ''Spectaculo Interesse'' u [[Ostrava|Ostravi]].

== Izvori ==
{{Reflista|2}}
{{Commonscat|Marionettes from Czechia}}
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Nematerijalna kulturna baština u Češkoj]]</text>
      <sha1>if3gaa8m9l31lzdcqmfpukizgzajeba</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721420</id>
    <revision>
      <id>42581286</id>
      <timestamp>2026-04-17T14:29:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zavičajac</username>
        <id>76707</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Slovačka|država2=Češka|tema=kultura}}</comment>
      <origin>42581286</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87" sha1="4svvt6h4sp1ih8kc9fdw03x5r8bfieo" xml:space="preserve">{{CEE Spring 2026|korisnik=Zavičajac|država=Slovačka|država2=Češka|tema=kultura}}</text>
      <sha1>4svvt6h4sp1ih8kc9fdw03x5r8bfieo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:Olympics.com</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721421</id>
    <revision>
      <id>42581288</id>
      <timestamp>2026-04-17T14:34:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{#if: {{{1&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{id|}}} {{#property:P5815}}  | [https://olympics.com/en/athletes/{{#if: {{{1|{{{id&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}   | {{{1|{{{id}}}}}}   | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}   }} {{   #if: {{{2|{{{name&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}   | {{{2|{{{name}}}}}}   | {{PAGENAMEBASE}}   }}] at [[International Olympic Committee|Olympics.com]]&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;{{Wikidata che...</comment>
      <origin>42581288</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3160" sha1="hjyf7gkd8xg122mg454u7k1fjhx9hxm" xml:space="preserve">{{#if: {{{1&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{id|}}} {{#property:P5815}}

| [https://olympics.com/en/athletes/{{#if: {{{1|{{{id&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{1|{{{id}}}}}}
  | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
  }} {{
  #if: {{{2|{{{name&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{2|{{{name}}}}}}
  | {{PAGENAMEBASE}}
  }}] at [[International Olympic Committee|Olympics.com]]&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;{{Wikidata check|property=P5815|value={{{1|{{{id|}}}}}}|category=Olympics.com template with ID|nocatsame=1}}{{
    #if: {{{oc_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{oc_archive}}}/https://www.olympicchannel.com/en/athletes/detail/{{
      #if: {{{1|{{{id|}}}}}}
      | {{{1|{{{id}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
      }}/ {{
      #if: {{{oc_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{oc_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at OlympicChannel.com (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;
    }}{{
    #if: {{{org_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{
      #if: {{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}
      | {{{org_id|{{{id|{{{1}}}}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}}
      }} {{
      #if: {{{org_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{org_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171|{{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;{{
    #if: {{Both| {{{id|{{{1|}}}}}} | {{{org_id|}}} }}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with different ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with same ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    }}
  }}

| &lt;span class=&quot;error&quot;&gt;&amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template missing ID and not present in Wikidata.&lt;/span&gt;{{preview warning|1=To find the ID, see the [https://olympics.com/en/athletes/ Olympics.com search page] or try this [https://www.google.com/search?udm=14&amp;q={{urlencode:{{Remove accents|{{PAGENAMEBASE}}}}}}+site%3Aolympics.com%2Fen%2Fathletes%2F Google search]}}{{
  #if: {{Both | {{#property:P3171}} | {{{org_archive|}}} }}
  | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}} {{PAGENAMEBASE}}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171}}&lt;/includeonly&gt;
  }}{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Olympics.com template missing ID and not in Wikidata]]}}

}}&lt;!--{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Pages using Olympics.com template with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using &amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| 1 | 2 | id | name | oc_name | oc_archive | org_id | org_name | org_archive }}--&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}&lt;!-- Please add categories to the /doc subpage &amp; add interwikis to Wikidata --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hjyf7gkd8xg122mg454u7k1fjhx9hxm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581289</id>
      <parentid>42581288</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:34:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581289</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3171" sha1="9ntci3y7h88xokmwkj4oa2oig3y8uda" xml:space="preserve">{{#if: {{{1&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{id|}}} {{#property:P5815}}

| [https://olympics.com/en/athletes/{{#if: {{{1|{{{id&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{1|{{{id}}}}}}
  | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
  }} {{
  #if: {{{2|{{{name&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{2|{{{name}}}}}}
  | {{PAGENAMEBASE}}
  }}] na sajtu [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;&lt;!--{{Wikidata check|property=P5815|value={{{1|{{{id|}}}}}}|category=Olympics.com template with ID|nocatsame=1}}--&gt;{{
    #if: {{{oc_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{oc_archive}}}/https://www.olympicchannel.com/en/athletes/detail/{{
      #if: {{{1|{{{id|}}}}}}
      | {{{1|{{{id}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
      }}/ {{
      #if: {{{oc_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{oc_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at OlympicChannel.com (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;
    }}{{
    #if: {{{org_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{
      #if: {{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}
      | {{{org_id|{{{id|{{{1}}}}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}}
      }} {{
      #if: {{{org_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{org_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171|{{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;{{
    #if: {{Both| {{{id|{{{1|}}}}}} | {{{org_id|}}} }}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with different ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with same ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    }}
  }}

| &lt;span class=&quot;error&quot;&gt;&amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template missing ID and not present in Wikidata.&lt;/span&gt;{{preview warning|1=To find the ID, see the [https://olympics.com/en/athletes/ Olympics.com search page] or try this [https://www.google.com/search?udm=14&amp;q={{urlencode:{{Remove accents|{{PAGENAMEBASE}}}}}}+site%3Aolympics.com%2Fen%2Fathletes%2F Google search]}}{{
  #if: {{Both | {{#property:P3171}} | {{{org_archive|}}} }}
  | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}} {{PAGENAMEBASE}}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171}}&lt;/includeonly&gt;
  }}{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Olympics.com template missing ID and not in Wikidata]]}}

}}&lt;!--{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Pages using Olympics.com template with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using &amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| 1 | 2 | id | name | oc_name | oc_archive | org_id | org_name | org_archive }}--&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}&lt;!-- Please add categories to the /doc subpage &amp; add interwikis to Wikidata --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>9ntci3y7h88xokmwkj4oa2oig3y8uda</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581291</id>
      <parentid>42581289</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T14:35:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581291</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3178" sha1="fn5xymo987bfqncjnjnim7927q4m5d6" xml:space="preserve">{{#if: {{{1&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}} {{{id|}}} {{#property:P5815}}

| [https://olympics.com/en/athletes/{{#if: {{{1|{{{id&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{1|{{{id}}}}}}
  | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
  }} {{
  #if: {{{2|{{{name&lt;includeonly&gt;|&lt;/includeonly&gt;}}}}}}
  | {{{2|{{{name}}}}}}
  | {{PAGENAMEBASE}}
  }}] na sajtu [[Međunarodni olimpijski odbor|Olympics.com]]&lt;includeonly&gt;&lt;!--{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}--&gt;&lt;/includeonly&gt;&lt;!--{{Wikidata check|property=P5815|value={{{1|{{{id|}}}}}}|category=Olympics.com template with ID|nocatsame=1}}--&gt;{{
    #if: {{{oc_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{oc_archive}}}/https://www.olympicchannel.com/en/athletes/detail/{{
      #if: {{{1|{{{id|}}}}}}
      | {{{1|{{{id}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P5815}}|sep=,}}
      }}/ {{
      #if: {{{oc_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{oc_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at OlympicChannel.com (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P5815|{{{1|{{{id|}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;
    }}{{
    #if: {{{org_archive|}}}
    | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{
      #if: {{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}
      | {{{org_id|{{{id|{{{1}}}}}}}}}
      | {{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}}
      }} {{
      #if: {{{org_name|{{{2|{{{name|}}}}}}}}}
      | {{{org_name|{{{2|{{{name}}}}}}}}}
      | {{PAGENAMEBASE}}
      }}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171|{{{org_id|{{{id|{{{1|}}}}}}}}}}}&lt;/includeonly&gt;{{
    #if: {{Both| {{{id|{{{1|}}}}}} | {{{org_id|}}} }}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with different ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    | {{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|&lt;!--[[Category:Olympics.com template with same ID for Olympic.org]]--&gt;}}
    }}
  }}

| &lt;span class=&quot;error&quot;&gt;&amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template missing ID and not present in Wikidata.&lt;/span&gt;{{preview warning|1=To find the ID, see the [https://olympics.com/en/athletes/ Olympics.com search page] or try this [https://www.google.com/search?udm=14&amp;q={{urlencode:{{Remove accents|{{PAGENAMEBASE}}}}}}+site%3Aolympics.com%2Fen%2Fathletes%2F Google search]}}{{
  #if: {{Both | {{#property:P3171}} | {{{org_archive|}}} }}
  | &lt;li&gt;[https://web.archive.org/web/{{{org_archive}}}/https://www.olympic.org/{{First word|{{#property:P3171}}|sep=,}} {{PAGENAMEBASE}}] at Olympic.org (archived)&lt;includeonly&gt;{{Edit at Wikidata|pid=P3171}}&lt;/includeonly&gt;
  }}{{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Olympics.com template missing ID and not in Wikidata]]}}

}}&lt;!--{{#invoke:Check for unknown parameters|check|unknown={{#ifeq:{{NAMESPACENUMBER}}|0|[[Category:Pages using Olympics.com template with unknown parameters|_VALUE_{{PAGENAME}}]]}}|preview=Page using &amp;#123;&amp;#123;[[Template:Olympics.com|Olympics.com]]&amp;#125;&amp;#125; template with unknown parameter &quot;_VALUE_&quot;|ignoreblank=y| 1 | 2 | id | name | oc_name | oc_archive | org_id | org_name | org_archive }}--&gt;&lt;noinclude&gt;
{{Documentation}}&lt;!-- Please add categories to the /doc subpage &amp; add interwikis to Wikidata --&gt;
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>fn5xymo987bfqncjnjnim7927q4m5d6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrej Lavrov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4721422</id>
    <revision>
      <id>42581306</id>
      <timestamp>2026-04-17T15:08:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{Infookvir rukometaš | ime                              = Andrej Lavrov | slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg | slika_širina                     = 320px | slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]] | država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}} | puno ime                         = Andrej Ivano...</comment>
      <origin>42581306</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7508" sha1="0jgpss9i9xacfn2k6948qwj18qc9g3h" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]]. Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak.

== Karijera ==

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}</text>
      <sha1>0jgpss9i9xacfn2k6948qwj18qc9g3h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581309</id>
      <parentid>42581306</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:11:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>+ 13 kategorije pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>42581309</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8115" sha1="inptq5o67xyxdjxpteklt3u0oblrgq0" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]]. Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak.

== Karijera ==

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>inptq5o67xyxdjxpteklt3u0oblrgq0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581320</id>
      <parentid>42581309</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T15:35:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581320</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10337" sha1="db9akqf8fiy7y1dyf4g1asmofafrnnm" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]]. Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak.

== Karijera ==

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>db9akqf8fiy7y1dyf4g1asmofafrnnm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581328</id>
      <parentid>42581320</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:53:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>42581328</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17552" sha1="h2c1olpcjq64le02a97bkdoiq5kdznu" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]]. Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak.

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>h2c1olpcjq64le02a97bkdoiq5kdznu</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581329</id>
      <parentid>42581328</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:54:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske veze */</comment>
      <origin>42581329</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17576" sha1="oksat2x9af4v11htxpmt1af10vdyys8" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]]. Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak.

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>oksat2x9af4v11htxpmt1af10vdyys8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581330</id>
      <parentid>42581329</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:58:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581330</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18058" sha1="plwbz96ujkzjsjkcm29xvkmyyzb0p0s" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>plwbz96ujkzjsjkcm29xvkmyyzb0p0s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581331</id>
      <parentid>42581330</parentid>
      <timestamp>2026-04-17T16:59:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <origin>42581331</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18340" sha1="gw3yp02381xjfeea2qk1hi67rl37w3p" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].&lt;ref name=joueur20&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9664906r/f11.item |title=Turtschina et Wislander dans l'histoire |work=Hand mag |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=46 |page=16 à 21 |date=juillet 2000 |accesdate=18/6/2024}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>gw3yp02381xjfeea2qk1hi67rl37w3p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581359</id>
      <parentid>42581331</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:43:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reprezentativna karijera */</comment>
      <origin>42581359</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19702" sha1="54mg4zs7a7pomolcf5s7enktnvvkn2h" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].&lt;ref name=joueur20&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9664906r/f11.item |title=Turtschina et Wislander dans l'histoire |work=Hand mag |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=46 |page=16 à 21 |date=juillet 2000 |accesdate=18/6/2024}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===
[[File:Soviet Union men's national handball team Hand-ball bulletin federal 1988-10-1.jpg|thumb|left|320px|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza]] sa medaljama olimpijskih prvaka iz [[1988.]] godine. Lavrov stoji u zadnjem redu, posljednja osoba s desna.]]
Lavrovljeva reprezentativna karijera bila je izrazito uspješna, a debitirao je [[1988.]] godine za [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentaciju Sovjetsog Saveza]]. Sa sovjetskom reprezentacijom, prvi veliki turnir bile su mu [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijske igre 1988.]] godine u [[Seoul]]u, na koje su se Sovjeti jedva kvalificirali. Nakon sjajnih nastupa u grupi, Sovjeti su došli do finala, gdje su rutinski pobijedili domaćina [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]; bio je to prvi put od [[1972.]] godine da je olimpijski pobjednik imao stopostotni učinak na turniru. Lavrov je proglašen najboljim golmanom igara.

Tijekom [[1990.]] godine, Lavrov je s reprezentacijom prvo osvojio srebro na [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetskom prvenstvo 1990.]] godine u [[ČSSR|Čehoslovačkoj]], da bi istoga ljeta osvojio zlatnu medalju na [[Igre dobre volje|Igrama dobre volje]]. Bili su to njegovi posljednji naslovi sa sovjetskom reprezentacijom, s obzirom na činjenicu da se [[Sovjetski Savez]] [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[1991.]] godine.

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>54mg4zs7a7pomolcf5s7enktnvvkn2h</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581360</id>
      <parentid>42581359</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T02:44:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Reprezentativna karijera */</comment>
      <origin>42581360</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19767" sha1="oyjfc70m75in16zgo7ep3pokwquofhv" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].&lt;ref name=joueur20&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9664906r/f11.item |title=Turtschina et Wislander dans l'histoire |work=Hand mag |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=46 |page=16 à 21 |date=juillet 2000 |accesdate=18/6/2024}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

=== Sovjetski Savez ===
[[File:Soviet Union men's national handball team Hand-ball bulletin federal 1988-10-1.jpg|thumb|left|320px|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza]] sa medaljama olimpijskih prvaka iz [[1988.]] godine. Lavrov stoji u zadnjem redu, posljednja osoba s desna.]]
Lavrovljeva reprezentativna karijera bila je izrazito uspješna, a debitirao je [[1988.]] godine za [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentaciju Sovjetsog Saveza]]. Sa sovjetskom reprezentacijom, prvi veliki turnir bile su mu [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijske igre 1988.]] godine u [[Seoul]]u, na koje su se Sovjeti jedva kvalificirali. Nakon sjajnih nastupa u grupi, Sovjeti su došli do finala, gdje su rutinski pobijedili domaćina [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]; bio je to prvi put od [[1972.]] godine da je olimpijski pobjednik imao stopostotni učinak na turniru. Lavrov je proglašen najboljim golmanom igara.

Tijekom [[1990.]] godine, Lavrov je s reprezentacijom prvo osvojio srebro na [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetskom prvenstvo 1990.]] godine u [[ČSSR|Čehoslovačkoj]], da bi istoga ljeta osvojio zlatnu medalju na [[Igre dobre volje|Igrama dobre volje]]. Bili su to njegovi posljednji naslovi sa sovjetskom reprezentacijom, s obzirom na činjenicu da se [[Sovjetski Savez]] [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[1991.]] godine.

=== Ujedinjeni tim ===

=== Rusija ===

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>oyjfc70m75in16zgo7ep3pokwquofhv</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581383</id>
      <parentid>42581360</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T11:42:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Karijera */</comment>
      <origin>42581383</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19773" sha1="dz1p2iev4n9eu1seftcjvqv9jrcbqo2" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].&lt;ref name=joueur20&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9664906r/f11.item |title=Turtschina et Wislander dans l'histoire |work=Hand mag |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=46 |page=16 à 21 |date=juillet 2000 |accesdate=18/6/2024}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

==== Sovjetski Savez ====
[[File:Soviet Union men's national handball team Hand-ball bulletin federal 1988-10-1.jpg|thumb|left|320px|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza]] sa medaljama olimpijskih prvaka iz [[1988.]] godine. Lavrov stoji u zadnjem redu, posljednja osoba s desna.]]
Lavrovljeva reprezentativna karijera bila je izrazito uspješna, a debitirao je [[1988.]] godine za [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentaciju Sovjetsog Saveza]]. Sa sovjetskom reprezentacijom, prvi veliki turnir bile su mu [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijske igre 1988.]] godine u [[Seoul]]u, na koje su se Sovjeti jedva kvalificirali. Nakon sjajnih nastupa u grupi, Sovjeti su došli do finala, gdje su rutinski pobijedili domaćina [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]; bio je to prvi put od [[1972.]] godine da je olimpijski pobjednik imao stopostotni učinak na turniru. Lavrov je proglašen najboljim golmanom igara.

Tijekom [[1990.]] godine, Lavrov je s reprezentacijom prvo osvojio srebro na [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetskom prvenstvo 1990.]] godine u [[ČSSR|Čehoslovačkoj]], da bi istoga ljeta osvojio zlatnu medalju na [[Igre dobre volje|Igrama dobre volje]]. Bili su to njegovi posljednji naslovi sa sovjetskom reprezentacijom, s obzirom na činjenicu da se [[Sovjetski Savez]] [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[1991.]] godine.

==== Ujedinjeni tim ====

==== Rusija ====

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>dz1p2iev4n9eu1seftcjvqv9jrcbqo2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581384</id>
      <parentid>42581383</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T11:49:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ujedinjeni tim */</comment>
      <origin>42581384</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20780" sha1="mp5e37l56goz6xbxh4brpvl158xylk4" xml:space="preserve">{{Infookvir rukometaš
| ime                              = Andrej Lavrov
| slika                            = Andrey Lavrov during 1992 Olympic Games.jpg
| slika_širina                     = 320px
| slika_opis                       = Lavrov tijekom [[Olimpijada 1992.|Olimpijskih igara 1992.]]
| država                           = {{flag|Sovjetski Savez}} {{small|(1962–1991)}}&lt;br&gt;{{flag|Rusija}} {{small|(1991–''danas'')}}
| puno ime                         = Andrej Ivanovič Lavrov
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = {{Datum rođenja i dob|1962|3|26|hr=da}}
| mjesto rođenja                   = {{flagicon|RUS}} [[Krasnodar]]
| država rođenja                   = [[Rusija]]&lt;br&gt;{{small|(tada {{flag|Sovjetski Savez}})}}
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 

| visina                           = 1.98 m
| pozicija                         = golman
| ruka                             = desna

| trenutačni klub                  =
| broj u klubu                     =
| ugovor                           =

| juniorski klubovi                = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Tri stupca}}--&gt;
| mlade godine                     =

| godina                           =
| profesionalni klubovi            = {{Tri stupca
| 1978 – 1992 | {{flagicon|SSSR}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 1992 – 1993 | {{flagicon|NJE}} [[TuS 04 Dansenberg]] |
| 1993 – 1994 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Handball Club de Livry-Gargan|CSM Livry-Gargan]] |
| 1994 – 1996 | {{flagicon|FRA|1976}} [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]] |
| 1996 – 1999 | {{flagicon|NJE}} [[TV Niederwürzbach]] |
| 1999 – 2001 | {{flagicon|HRV}} [[RK Zagreb|Badel 1862 Zagreb]] |
| 2001 – 2002 | {{flagicon|RUS}} [[SKIF Krasnodar]] |
| 2002 – 2003 | {{flagicon|NJE}} [[TuS Nettelstedt]] |
| 2004 | {{flagicon|NJE}} [[SG Kronau-Östringen]] |
| 2004 – 2005 | {{flagicon|NJE}} [[MT Melsungen]] |
}}
| nastupi(golovi)                  =

| reprezentacija                   = {{Tri stupca
| 1988 – 1992 | {{RukRep|SSSR}} | 82 (?)
| 1992 | {{flagicon|ZND|1992}} / {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] | 7 (?)
| 1992 – 2004 | {{RukRep|RUS}} | 320 (1)
}}
| debi                             =
| protiv                           =
| godine u reprezentaciji          =
| nastupi u reprezentaciji(golovi) =

| godine treniranja                =
| klubovi                          = &lt;!--ako postoje dva ili više, preporučljivo koristiti: {{Dva stupca}}--&gt;

| prikaži-medalje                  = no
| medalje                          = {{MedalCount
|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]|3|0|1
|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]|2|2|0
|[[EHF Euro]]|1|2|0
}}
{{MedalCompetition|[[Rukomet na Ljetnim olimpijskim igrama|Olimpijske igre]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|JKO|1984}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1988.|Seoul 1988.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flagicon|MOO}} [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 1992.|Barcelona 1992.]]|[[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|AUS}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2000.|Sydney 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalBronze|{{flagicon|GRČ}} [[Rukomet na Ljetnim Olimpijskim igrama 2004.|Atena 2004.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[IHF Svjetsko prvenstvo u rukometu|IHF Svjetsko prvenstvo]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Sovjetski Savez}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|ČSSR}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Čehoslovačka 1990.]]|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Momčad]] }}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠVE}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1993.|Švedska 1993.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|JAP}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1997.|Japan 1997.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|EGI}} [[IHF Svjetsko prvenstvo 1999.|Egipat 1999.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalCompetition|[[EHF Euro]]}}
{{MedalCountry | {{flag|Rusija}} }}
{{MedalSilver|{{flagicon|POR}} [[EHF Euro 1994.|Portugal 1994.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalGold|{{flagicon|ŠPA}} [[EHF Euro 1996.|Španjolska 1996.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
{{MedalSilver|{{flagicon|HRV}} [[EHF Euro 2000.|Hrvatska 2000.]]|[[Rukometna reprezentacija Rusije|Momčad]] }}
| medalje-naslov                   = Medalje
}}
'''Andrej Ivanovič Lavrov''' ([[ruski]]: Андрей Иванович Лавров; [[Krasnodar]], [[26. ožujka]] [[1962.]]), bivši [[SSSR|sovjetski]] i [[rusija|ruski]] rukometni golman. Lavrovljeva karijera trajala je gotovo 30 godina, a osim u [[Rusija|Rusiji]], igrao je u [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Francuska|Francuskoj]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Lavrov je slovio za jednog od najboljih golmana svoje generacije te ga se danas smatra jednim od najboljih rukometnih golmana u historiji; bio je drugi u [[IHF]]-ovom izboru za najboljeg golmana svih vremena, iza francuskog golmana [[Thierry Omeyer|Thierryja Omeyera]].&lt;ref&gt;{{Cite web |date=10/28/2010 |title=Voting of the IHF users: Omeyer world’s best goalkeeper |url=https://archive.ihf.info/MediaCenter/News/NewsDetails/tabid/130/Default.aspx?ID=480 |url-status=live |access-date=2026-04-17 |website=ihf.info}}&lt;/ref&gt; Igrao ja za čak tri reprezentacije ([[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|Sovjetski Savez]], [[Rukometna reprezentacija Zajednice nezavisnih država|ZND]] i [[Rukometna reprezentacija Rusije|Rusija]]), a jedan je od rijetkih rukometaša koji je kao igrač bio i svjetski, i olimpijski i europski prvak. U Rusiji je izglasan za &quot;rukometaša stoljeća&quot;, a [[2000.]] godine izabran je za trećeg najboljeg rukometaša [[20. vijek|XX. vijeka]], iza [[Magnus Wislander|Magnusa Wislandera]] i [[Talant Dujšebajev|Talanta Dujšebajeva]].&lt;ref name=joueur20&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9664906r/f11.item |title=Turtschina et Wislander dans l'histoire |work=Hand mag |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=46 |page=16 à 21 |date=juillet 2000 |accesdate=18/6/2024}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==

=== Klupska karijera ===

Rođen u [[Krasnodar]]u, Lavrov je isprva htio igrati [[nogomet]], ali roditelji su mu to zabranili.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{cite article|language=fr|author=Frédéric Potet|title=Andreï Lavrov, l'araignée noire du handball russe|publisher=''[[Le Monde]]''|date=2001-01-28|url=https://www.lemonde.fr/archives/article/2001/01/28/andrei-lavrov-l-araignee-noire-du-handball-russe_4153562_1819218.html|accessdate=2025-11-10|accès url=payant}}&lt;/ref&gt; U dobi od šest godina počeo je trenirati rukomet u lokalnom [[SKIF Krasnodar]]u te je već sa 16 godina, odnosno [[1978.]] godine, debitirao za prvu momčad.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; U periodu od [[1988.]] do [[1990.]] godine, klub je tri puta uzastopno osvajao treće mjesto u sovjetskom prvenstvu, da bi [[1990.]] godine osvojili [[IHF kup]], a onda i naslov sovjetskog prvaka [[1991.]] godine. Lavrov je svoj boravak u SKIF-u zaključio osvajanjem prvenstva i kupa [[ZND]]-a [[1992.]] godine. 

Kada su bivši sovjetski sportaši [[1992.]] godine konačno mogli sklapati profesionalne ugovore u inozemstvu, Lavrov je otišao u [[Njemačka|Njemačka]], gdje je potpisao za [[TuS 04 Dansenberg]], klub iz druge lige.&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|title=Dossier: Top-Thema des Jahres 1992|publisher=abendblatt.de|work=[[Hamburger Abendblatt]]|date=16 mars 1992|accessdate=18 octobre 2019|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150128132107/http://www.abendblatt.de/archiv/article.php?xmlurl=/ha/1992/xml/19920316xml/habxml920103_13068.xml|language=de|archivedate = 2024-02-29}}&lt;/ref&gt; Već [[1993.]] godine odlazi u [[Francuska|Francusku]], prvo u [[CSM Livry-Gargan]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9668556h/f11.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectifs 1993-1994 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=36 |page=5 |date=27 septembre 1993 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; s kojim je [[1994.]] igrao finale kupa.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{cite web |language=fr |title=Bons baisers de Russie |url=https://www.lnh.fr/lnh/news/2017-01-19/bons-baisers-de-russie |accès url=libre |publisher=www.lnh.fr |date=19 janvier 2017 |accessdate=2025-11-11}}&lt;/ref&gt; Sljedeće sezone prelazi u [[Union sportive d'Ivry Handball|US Ivry]],&lt;ref&gt;{{cite article|url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96915335/f10.image.r=lavrov |work=Handball Hebdo |title=Championnat de France - Effectif 1994-1995|publisher=[[Fédération française de handball]] |number=71|page=10 |date=14 septembre 1994 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; gdje su ga čekali sunarodnjaci [[Valerij Sidorenko]] i [[Vasilij Kudinov]].&lt;ref&gt;{{cite web |languagee=fr-FR |title=Andreï Lavrov, une légende ivryenne ! |url=https://www.hand-ivry.org/andrei-lavrov-une-legende-ivryenne/ |accès url=libre |publisher=Ivry Handball - Site officiel |date=2022-04-20 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Godine [[1996.]] ponovo igra finale Kupa Francuske, ali ovaj put uspijeva osvojiti naslov s klubom.&lt;ref&gt;{{cite article |url=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k9663954h/f20.item |work=Hand mag |title=Ivry fait la fête aux marseillais |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=8 |page=18-19 |date=mai 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Sljedeće sezone vraća se u [[Njemačka|Njemačku]],&lt;ref&gt;{{cite article |ur=https://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k96766783/f19.image.r=lavrov?rk=300430;4 |work=Hand mag |title=Effectif de l'US Ivry 1996-1997 |publisher=[[Fédération française de handball]] |number=11|page=22 |date=septembre 1996 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; čiji su klubovi nudili mnogo lukrativnije ugovore,&lt;ref name=&quot;libé&quot;&gt;{{cite web |author=Jean-Louis Le Touzet |title=Andrei Lavrov, dernière star de toutes les Russies |url=https://www.liberation.fr/sports/2002/02/02/andrei-lavrov-derniere-star-de-toutes-les-russies_392542 |accès url=payant |work=[[Libération (novine)|Libération]] |date=2 février 2002 |accessdate=11/11/2025}}&lt;/ref&gt; te s tadašnjim klupskim kolegom [[Philippe Schaaf|Philippeom Schaafom]] prelazi u [[TV Niederwürzbach]].&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=http://archiv.thw-handball.de/thw/97genied.htm|title=Gegnerkader TV Niederwürzbach Saison 1997/98|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; Kako se klub nalazio blizu francuske granice, Lavrov je u tom periodu nastavio živjeti u [[Lorraine]]i. U klubu je proveo tri sezone i igrao jedno finale kupa (gdje su izgubili od [[THW Kiel]]a), a napustio je klub nakon izbacivanja u amatersku ligu i financijskih problema. Tada odlazi u [[Badel 1862 Zagreb]],&lt;ref&gt;{{cite web|url=http://archiv.thw-handball.de/thw/99gezagr.htm|title=Gegnerkader Badel Zagreb Saison 1999/2000|publisher=archiv.thw-handball.de|éditeur=[[THW Kiel]]|accessdate=19 octobre 2019|langue=de}}&lt;/ref&gt; s kojim osvaja dva prvenstva i jedan kup, ali napušta klub u veljači [[2001.]] godine zbog neisplaćenih plaća.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=en |url=https://history.eurohandball.com/ec/cl/men/2000-01/player/500678/Andrey+Lavrov |title=Andrey Lavrov |publisher=history.eurohandball.com|éditeur=[[Fédération européenne de handball]]|accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; 

Kratko se vratio u [[TV Niederwürzbach]], koji je sada imao status amaterskog kluba u regionalnoj ligi, kako bi bio bliže obitelji, koja je tada živjela u [[Forbach]]u.&lt;ref name=&quot;libé&quot; /&gt; Nedugo zatim, u ožujku [[2001.]] godine potpisuje za [[TuS Nettelstedt]],&lt;ref&gt;{{cite web |language=de |url=https://www.tagesspiegel.de/sport/fakten-sportminister-kritisiert-sichone-und-weitere-meldungen-768622.html |title= Sport: Fakten – Nettelstedt verpflichtet Lawrow |work=[[Der Tagesspiegel]] |date=04/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |language=is |url=https://www.mbl.is/sport/frettir/2001/03/06/lavrov_til_nettelstedt/ |title=Lavrov til Nettelstedt |work=[[Morgunblaðið]] |date=06/03/2001 |accessdate=8 mai 2025}}&lt;/ref&gt; koji je te sezone ispao u drugu ligu; ipak, već se sljedeće sezone vratio u najviši rang kao prvak druge lige. Na ljeto [[2003.]] ostao je bez kluba, ali je svejedno bio prvi golman reprezentacije na [[EHF Euro 2004.|EHF Euru 2004.]] godine.&lt;ref name=&quot;RP2004&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |format=pdf |url=http://home.eurohandball.com/ehf_files/specificHBI/ECh_Analyses/2004/slo/3/1/RUS.pdf |title=Statistiques cumulées de la Russie au championnat d'Europe 2004 |publisher=activitiesarchive.eurohandball.com |éditeur=[[Fédération européenne de handball]] (EHF) |date=1 février 2004 |accessdate=8/5/2025}}&lt;/ref&gt;

Godine [[2004.]] potpisao je za [[SG Kronau-Östringen]],&lt;ref name=&quot;RP2004&quot;&gt;{{cite web |language=de |url=https://rp-online.de/sport/handball/handball-torwart-legende-kommt-nach-oestringen_aid-16946591|title= Handball: Torwart-Legende kommt nach Östringen |work=[[Rheinische Post]] |date=04/03/2004 |accessdate=8 mai 2025}}.&lt;/ref&gt; ali nije uspio spriječiti ispadanje kluba u drugu ligu, gdje je i proveo svoju posljednju igračku sezonu kao član [[MT Melsungen]], s kojim je osvojio naslov prvaka druge lige.

=== Reprezentativna karijera ===

==== Sovjetski Savez ====
[[File:Soviet Union men's national handball team Hand-ball bulletin federal 1988-10-1.jpg|thumb|left|320px|[[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza]] sa medaljama olimpijskih prvaka iz [[1988.]] godine. Lavrov stoji u zadnjem redu, posljednja osoba s desna.]]
Lavrovljeva reprezentativna karijera bila je izrazito uspješna, a debitirao je [[1988.]] godine za [[Rukometna reprezentacija Sovjetskog Saveza|reprezentaciju Sovjetsog Saveza]]. Sa sovjetskom reprezentacijom, prvi veliki turnir bile su mu [[Ljetne olimpijske igre 1988.|Olimpijske igre 1988.]] godine u [[Seoul]]u, na koje su se Sovjeti jedva kvalificirali. Nakon sjajnih nastupa u grupi, Sovjeti su došli do finala, gdje su rutinski pobijedili domaćina [[Rukometna reprezentacija Južne Koreje|Južnu Koreju]]; bio je to prvi put od [[1972.]] godine da je olimpijski pobjednik imao stopostotni učinak na turniru. Lavrov je proglašen najboljim golmanom igara.

Tijekom [[1990.]] godine, Lavrov je s reprezentacijom prvo osvojio srebro na [[IHF Svjetsko prvenstvo 1990.|Svjetskom prvenstvo 1990.]] godine u [[ČSSR|Čehoslovačkoj]], da bi istoga ljeta osvojio zlatnu medalju na [[Igre dobre volje|Igrama dobre volje]]. Bili su to njegovi posljednji naslovi sa sovjetskom reprezentacijom, s obzirom na činjenicu da se [[Sovjetski Savez]] [[Raspad Sovjetskog Saveza|raspao]] [[1991.]] godine.

==== Ujedinjeni tim ====

Nakon raspada Sovjetskog Saveza, sportaši iz zemalja nasljednica jedno su vrijeme nastupali pod zastavom [[ZND]]-a. Ta je momčad izborila nastup na [[Ljetne olimpijske igre 1992.|Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]] godine u [[Barcelona|Barceloni]], gdje su nastupili kao [[Ujedinjeni tim na Ljetnim olimpijskim igrama|Ujedinjeni tim]]. Reprezentacija Ujedinjenog tima osvojila je zlatnu medalju u finalu protiv [[Rukometna reprezentacija Švedske|Švedske]],&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{cite web |language=fr |author=Yann Hildwein |title=« Il restera à jamais dans mon coeur et dans celui de ma famille » : la légende russe Andreï Lavrov pleure son ami Denis Lathoud |url=https://www.lequipe.fr/Handball/Actualites/-il-restera-a-jamais-dans-mon-coeur-et-dans-celui-de-mafamille-la-legende-russe-andrei-lavrov-pleure-son-ami-denis-lathoud/1572231 |accès url=libre |work=L'Équipe |date=23 juin 2025 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; a Lavrov je drugi put za redom proglašen najboljim golmanom olimpijskog turnira.

==== Rusija ====

== Politička karijera ==

Nakon umirovljenja, Lavrov se vratio u [[Rusija|Rusiju]] te se okrenuo politici, zaposlivši se u [[Rukometni savez Rusije|Ruskom rukometnom savezu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{citeweb |language=fr |author=Luc Dreosto |title=Andreï Lavrov, légende du handball, entraîneur bénévole à Strasbourg Schiltigheim - ICI |url=https://www.francebleu.fr/sports/basket-handball-volley/andrei-lavrov-legende-du-handball-entraineur-benevole-a-strasbourg-schiltigheim-1575643315 |access=libre |publisher=francebleu.fr |date=2019-12-09 |accessdate=2025-11-10}}&lt;/ref&gt; Od [[2005.]] do [[2011.]] godine bio je zakonodavni senator u [[Savjet Federacije|Savjetu Federacije]] iz [[Rjazanjska oblast|Rjazanjske oblasti]], kao i član Odbora za proračun te potpredsjednik Odbora za mlade i sport. Kasnije je bio djelatnik u Ministarstvu sporta, gdje je zajedno s bivšim reprezentativnim kolegom [[Aleksandar Tučkin|Aleksandrom Tučkinom]] radio na popularizaciji rukometa.&lt;ref&gt;[http://archiv.thw-handball.de/thw/05122812.htm archiv.thw-handball.de ''Stefan Lövgren spielt für Weltauswahl in Moskau''] vom 28. Dezember 2005, abgerufen am 24. Januar 2015&lt;/ref&gt; Od [[2011.]] do [[2018.]] godine bio je prvi potpredsjednik Rusko rukometnog saveza.&lt;ref&gt;[http://sport.rian.ru/sport/20110225/338765360.html Андрей Лавров избран первым вице-президентом Союза гандболистов России]&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==

Lavrov je oženjen za Tatjanu Petrovnu Lavrovu, s kojom ima dva sina. Stariji sin Ivan (rođen [[1987.]]) studirao je u [[Strasbourg]]u te je bio juniorski prvak Francuske u rukometu; mlađi sin Sergej (rođen [[1993.]]), bavio se tenisom i to kao predstavnik [[Francuska|Francuske]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Lavrov ima diplomu Državnog kineziološkog instituta u [[Krasnodar]]u. Prema priči koju je ispričao njegov kolega iz Krasnodara, [[Jevgenij Trefilov]], Lavrov je jednom prilikom, kako bi se našalio, oslobodio [[slon]]a iz cirkuskog kaveza te je hodao s njim po gradu i plašio prolaznike.&lt;ref&gt;{{cite news|author=Юрий Голышак, Александр Кружков|title=Евгений Трефилов: «Когда девушка плачет, снимаю носки». Часть 2|publisher=[[Спорт-Экспресс]]|type=газета|volume=31|month=10|year=2008|number=248 (4828)|url=http://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/|page=16|archive-date=2021-09-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20210908134953/https://www.sport-express.ru/newspaper/2008-10-31/16_1/}}&lt;/ref&gt;

Otprilike godinu i pol dana prije umirovljenja, Lavrov se s obitelji smjestio u [[Strasbourg]]u;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; dok je bio član Savjeta Federacije, od ponedjeljka do četvrtka boravio je u [[Moskva|Moskvi]] zbog političkih obveza, nakon čega se vraćao u [[Francuska|Francusku]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Njegov bivši igrački rival, francuski rukometaš [[Denis Lathoud]], ponudio mu je [[2019.]] godine, kada je postao glavni trener [[Strasbourg Eurométropole Handball|Strasbourg Eurométropolea]], mjesto trenera golmana, što je Lavrov prihvatio, iako je prvih nekoliko mjeseci volontirao na toj poziciji jer mu klub nije mogao ponuditi ugovor o radu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; S Lathoudom je surađivao do [[2022.]] godine, kada su obojica napustili klub.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Reference ==
{{reflist}}

== Vanjske veze ==
* {{commonscat-inline}}
* {{Olympics.com|andrey-lavrov}}
* {{ru}} [https://web.archive.org/web/20070928045346/http://www.biograph.ru/bank/lavrov_ai.htm Biography]

{{s-start}}
{{s-sports|oly}}
{{succession box
| before = [[Aleksandar Kareljin]]
| title = Stjegonoša {{flagicon|RUS}} [[Rusija|Rusije]] na [[Ljetne olimpijske igre|Olimpijskim igrama]]
| years = [[Ljetne olimpijske igre 2000.|Sydney 2000.]]
| after = [[Aleksandar Popov (plivač)|Aleksandar Popov]]
}}
{{s-end}}

{{Authority control}}
{{Životni vijek|1962||Lavrov, Andrej}}

[[Kategorija:Ruski rukometaši]]
[[Kategorija:Sovjetski rukometaši]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Sovjetski olimpijci]]
[[Kategorija:Ruski olimpijci]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u rukometu]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Europski prvaci u rukometu]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1988.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1992.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 1996.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2000.]]
[[Kategorija:Olimpijci na Ljetnim olimpijskim igrama 2004.]]</text>
      <sha1>mp5e37l56goz6xbxh4brpvl158xylk4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor:Andrej Lavrov</title>
    <ns>1</ns>
    <id>4721423</id>
    <revision>
      <id>42581310</id>
      <timestamp>2026-04-17T15:12:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Edgar Allan Poe</username>
        <id>29250</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica: {{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=sport|tema2=biografija|država=Rusija}}</comment>
      <origin>42581310</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87" sha1="kn9qb4yo45tlj60rc5jxj5vy5o6fqrl" xml:space="preserve">{{CEE Spring 2026|korisnik=Edgar Allan Poe|tema=sport|tema2=biografija|država=Rusija}}</text>
      <sha1>kn9qb4yo45tlj60rc5jxj5vy5o6fqrl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:IT</title>
    <ns>828</ns>
    <id>4721425</id>
    <revision>
      <id>42581367</id>
      <timestamp>2026-04-18T05:30:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dušan Kreheľ</username>
        <id>156150</id>
      </contributor>
      <comment>Copy of [[:hr:Modul:IT]] (Revision: [[:hr:Special:Permalink/7432072]]</comment>
      <origin>42581367</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="13137" sha1="chua7xhwf9facvjddm6cd5tciwrfbm5" xml:space="preserve">local e = {}

e.publisher=&quot;Talijanski nacionalni institut za statistiku&quot;

-- &lt;extend&gt;
e.ento_countries_index=3
e.etno_text_head=&quot;Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): &quot;
e.etno_and=&quot; i &quot;
e.etno_procent_yes_up=&quot;0,49 %&quot;

function e.str_implode(middle, array) --middle is unused
	local count=#array
	local stop=count-1
	local ret=&quot;&quot;
	
	if count == 1 then
		return array[1]
	end
	
	for i=1,stop do
		ret=ret..array[i]..&quot; &quot;
	end
	
	ret=ret..array[count]
	return ret
end

function e.d0cmf_to_table(text)
	local items=mw.text.split(text, &quot;%s&quot;)
	local values={}
	local values_index=1
	local zeros
	local count=#items
	
	for i=1,count do
		if text.sub(items[i], 1,1) == &quot;^&quot; then
			zeros=tonumber(string.sub(items[i], 2))
			for j=1,zeros do
				values[values_index]=&quot;0&quot;
				values_index=values_index+1
			end
		else
			values[values_index]=items[i]
			values_index=values_index+1
		end
		
	end
	
	return values
end

function e.array_without_first(array)
	local ret={}
	local count=#array
	
	for i=2,count do
		table.insert(ret, array[i])
	end
	
	return ret
end

function e.etno()
	local data_countries=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality – country list.tab&quot;)
	local code
	local data
	local values
	local ethnicity={}
	local ethnicity_name
	local ethnicity_tail_minus
	local place_population
	local procent
	local ret
	
	local record
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		do return &quot;&quot; end
	end
	
	if #code[1] == 6 then
		data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality birthday countries – municipalies.tab&quot;)
	else
		data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality birthday countries – supmunicipalies.tab&quot;)
	end
	
	record = e.get_line_data(data, code[1])
	
	if record == nil then
		record = e.get_line_data(data, code[2])
	end
	if record == nil then return &quot;&quot; end
	
	values=e.d0cmf_to_table(e.str_implode(&quot; &quot;, e.array_without_first(record)))
	
	place_population=0;
	for index, population in ipairs(values) do
		if population ~= &quot;0&quot; then
			population=tonumber(population)
			ethnicity_name=data_countries.data[index][e.ento_countries_index]
			table.insert(ethnicity, {ethnicity_name,population})
			
			place_population=place_population+population
		end
	end
	
	table.sort(ethnicity, function (v, w) if v[2] == w[2] then return v[1]&gt;w[1] end return v[2]&gt;w[2] end)
	
	ret=e.etno_text_head
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	ethnicity_tail_minus=#ethnicity-1
	local index_now=1
	for index, cols in ipairs(ethnicity) do
		
		procent=percent(cols[2], place_population, lang)
		
		if procent &gt; e.etno_procent_yes_up then
			ret=ret..cols[1]..&quot; &quot;..&quot;(&quot;..lang:formatNum(tonumber(cols[2]))..&quot; – &quot;..procent..&quot;), &quot;
		else
			do break end
			-- ret=ret..cols[1]..&quot; &quot;..&quot;(&quot;..lang:formatNum(tonumber(cols[2]))..&quot;), &quot;
		end
		index_now=index_now+1
		
		if index == ethnicity_tail_minus  then
			ret=string.sub(ret, 1, #ret-2)
			ret=ret..e.etno_and
		end
	end
	ret=string.sub(ret, 1, #ret-2)
	
	if index_now == #ethnicity then
		ret=ret..&quot;.&quot;
	else
		ret=ret..&quot;, …&quot;
	end
	
	return ret
end

-- &lt;/extend&gt;

local function lround(number, decimals)
	local d = decimals or 2
	return math.floor(number * 10^d + 0.5) / 10^d
end

function e.get_place_codes()
	local code=mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage()
	local code2
	local place_info
	
	if code == nil then
		return nil
	end
	
	codes={}
	place_info=mw.wikibase.getAllStatements(code,&quot;P635&quot;)
	if place_info then
		for i,v in ipairs(place_info) do
			code=v[&quot;mainsnak&quot;]['datavalue']['value']
			table.insert(codes, code)
		end
	end
	
	if #codes == 0 then
		return nil
	end
	return codes
end

local function percent(now, full, lang)
	if now == 0 or full == 0 then
		return &quot;0 %&quot;
	end
	
	local rate=now/(full/100)
	
	return lang:formatNum(tonumber(lround(rate, 1)))..&quot; %&quot;
end

function e.get_line_data(data, id)
	index=1
	while 1 do
		item=data.data[index]
		if item == nil then
			break
		end
		if item[1] == id then
			break
		end
		index=index+1
	end
	
	return item
end

function e.life()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local record
	local code=nil
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		code={code}
	end
	
	record = e.get_line_data(data, code[1])
	if record == nil then
		record = e.get_line_data(data, code[2])
	end
	
	local year=e.year(data)
	local ref=e.get_ref(data)
	
	local form_male=&quot;muškarce&quot;
	local form_female=&quot;žene&quot;
	
	local all_count=record[2]
	local male_count=record[3]
	local female_count=record[4]
	
	if male_count == 1 then form_male=&quot;muškarec&quot; end
	if female_count == 1 then form_female=&quot;žena&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	local percent_male=percent(male_count, all_count, lang)
	local percent_female=percent(female_count, all_count, lang)
	
	local percent_immature=percent(record[5], all_count, lang)
	local percent_old_age=percent(record[6], all_count, lang)
	
	return &quot;Broj stanovnika registriranih 1. siječnja &quot;..year..&quot;. godine bio je &quot;..lang:formatNum(all_count)..&quot;. &quot;..
		&quot;Djeca i mladi činili su &quot;..percent_immature..&quot;, a starije osobe &quot;..percent_old_age..&quot; stanovništva.&quot;
end

function e.population_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	return e.get_ref(data)
end

function e.population(data, code)
	local record
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return nil
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			return record[2]
		end
	end
	
	return &quot;&quot;
end

function e.year(data)
	local i_start
	local i_end
	local start
	
	local description=data.description.en
	if description == nil then
		description=data.description
	end
	i_start, i_end=string.find(description, &quot;%(&quot;)
	start=i_start+1
	return string.sub(description, start, start+3)
end

function e.public_date(data)
	local i_start
	local i_end
	local start
	
	local description=data.description.en
	if description == nil then
		description=data.description
	end
	i_start, i_end=string.find(description, &quot;%(&quot;)
	start=i_start+1
	return string.sub(description, start, start+9)
end

function e.year_h()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	return e.year(data)
end

function e.density_old(args)
	local area=args.args[1]
	local code=args.args[2]
	
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local population = e.population(data, code)
	
	if area == nil or population == nil then return &quot;&quot; end
	if area == &quot;&quot; then return &quot;&quot; end
	if area == 0 then return 0 end
	if population == 0 then return 0 end
	
	-- hr to &quot;C&quot; format
	local i_start
	i_start, _=string.find(area, &quot;,&quot;)
	if i_start then
		area=string.gsub(area, &quot;%.&quot;, &quot;&quot;)
		area=string.gsub(area, &quot;%,&quot;, &quot;.&quot;)
	end
	
	local area_pop=tonumber(area)
	if area_pop == nil then return &quot;&quot; end
	
	local result = population/area_pop
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0)))
end

function e.density(args)
	local code=args.args[1]
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	local area_pop
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		
		code={code}
	end
	
	local population = e.population(data, code)
	
	area_pop=e.area_value(code)
	
	if area_pop == nil or population == nil then return &quot;&quot; end
	if population == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local result = population/area_pop
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0)))
end

function e.population_h(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	local population = e.population(data, code)
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if population == nil then return original end
	if population == &quot;&quot; then return original end
	if population == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(population)
end

function e.get_ref(data)
	local source=data.sources
	
	local i_start
	local i_end
	
	local start
	local title
	local url
	
	-- title
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;''&quot;)
	start=i_start+2
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;''&quot;, start)
	title=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	title=string.gsub(title, &quot;''&quot;, &quot;&quot;)
	
	-- url
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;: &quot;)
	start=i_start+1
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;: &quot;, start)
	start=i_start+1
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;,&quot;, start)
	url=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	
	-- website
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;//&quot;)
	start=i_start+2
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;/&quot;, start)
	local website=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	
	-- access date
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;downloaded: &quot;)
	start=i_start+12
	local acces_date=string.sub(data.sources, start, start+9)
	
	local year=e.year(data)
	
	local pdate=e.public_date(data)
	
	return &quot;{{Cite web |date=&quot;..pdate..&quot; |title= &quot;..title..&quot; |url=&quot;..url..&quot; |website=&quot;..website..&quot; |publisher=&quot;..e.publisher..&quot; |access-date=&quot;..acces_date..&quot;}}&quot;
end

function e.etno_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality birthday countries – supmunicipalies.tab&quot;) -- identic for municipalies/supmunicipalies
	local ref=e.get_ref(data)
	return ref
end

function e.geo(data, code)
	local record
	
	if code == nil then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return nil
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			return record
		end
	end
	
	return &quot;&quot;
end

function e.area_value(code)
	local area
	local record
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	if not code then
		return &quot;&quot;
	end
	record = e.get_line_data(data, code[1])
	if record == nil then
		record = e.get_line_data(data, code[2])
	end
	
	if record ~= nil then
		area=record[2]
	else
		return nil
	end
	
	-- if original == nil then original = &quot;&quot; end -- if none dataset value then it return the value from original_template_call.
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	return area
end

function e.area(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local area
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
	else
		code={code}
	end
	
	area=e.area_value(code)
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1)))
end

function e.area_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	return e.get_ref(data)
end

function e.alti(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local area
	local record
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			break
		end
	end
	
	area=record[3]
	
	do return area end
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1))))
end

function e.table_list(args)
	local encoded=args.args[1]
	local ret=&quot;&quot;
	
	local data_popul=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local data_geo=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	local popul
	local area
	local area_record
	
	local records=mw.text.split(encoded, &quot;;&quot;, true)
	
	for _,cols in ipairs(records) do
		ret=ret..&quot;&lt;tr&gt;&quot;
		
		local columns=mw.text.split(cols, &quot;::&quot;, true)
		
		if columns[2] then ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..columns[2]..&quot;&lt;/td&gt;&quot; else ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot; end
		if columns[3] then ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..columns[3]..&quot;&lt;/td&gt;&quot; else ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot; end
		
		local codes=mw.text.split(columns[1], &quot;,&quot;, true)

		area=nil
		popul=nil
		
		for _,code in ipairs(codes) do
			popul=e.population(data_popul, code)
			if popul then
				break
			end
		end
		
		for _,code in ipairs(codes) do
			area_record=e.geo(data_geo, code)
			if area_record then
				area=area_record[2]
			end
		end
		
		if area then
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(tonumber(lround(area)))..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
		else
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot;
		end
		
		if popul then
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(popul)..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
			--ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(tonumber(lround(popul)))..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
		else
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot;
		end
		
		ret=ret..&quot;&lt;/tr&gt;&quot;
	end
	
	return ret
end

return e</text>
      <sha1>chua7xhwf9facvjddm6cd5tciwrfbm5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>42581368</id>
      <parentid>42581367</parentid>
      <timestamp>2026-04-18T05:31:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dušan Kreheľ</username>
        <id>156150</id>
      </contributor>
      <comment>local version</comment>
      <origin>42581368</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="10141" sha1="th5cqm4hpo8d287ybstdkm23usdi04l" xml:space="preserve">local e = {}

e.publisher=&quot;Італійський національний інститут статистики&quot;

local function lround(number, decimals)
	local d = decimals or 2
	return math.floor(number * 10^d + 0.5) / 10^d
end

function e.get_place_codes()
	local code=mw.wikibase.getEntityIdForCurrentPage()
	local code2
	local place_info
	
	if code == nil then
		return nil
	end
	
	codes={}
	place_info=mw.wikibase.getAllStatements(code,&quot;P635&quot;)
	if place_info then
		for i,v in ipairs(place_info) do
			code=v[&quot;mainsnak&quot;]['datavalue']['value']
			table.insert(codes, code)
		end
	end
	
	if #codes == 0 then
		return nil
	end
	return codes
end

local function percent(now, full, lang)
	if now == 0 or full == 0 then
		return &quot;0 %&quot;
	end
	
	local rate=now/(full/100)
	
	return lang:formatNum(tonumber(lround(rate, 1)))..&quot; %&quot;
end

function e.get_line_data(data, id)
	index=1
	while 1 do
		item=data.data[index]
		if item == nil then
			break
		end
		if item[1] == id then
			break
		end
		index=index+1
	end
	
	return item
end

function e.life()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local record
	local code=nil
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		code={code}
	end
	
	record = e.get_line_data(data, code[1])
	if record == nil then
		record = e.get_line_data(data, code[2])
	end
	
	local year=e.year(data)
	local ref=e.get_ref(data)
	
	local form_male=&quot;muškarce&quot;
	local form_female=&quot;žene&quot;
	
	local all_count=record[2]
	local male_count=record[3]
	local female_count=record[4]
	
	if male_count == 1 then form_male=&quot;muškarec&quot; end
	if female_count == 1 then form_female=&quot;žena&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	local percent_male=percent(male_count, all_count, lang)
	local percent_female=percent(female_count, all_count, lang)
	
	local percent_immature=percent(record[5], all_count, lang)
	local percent_old_age=percent(record[6], all_count, lang)
	
	return &quot;Broj stanovnika registriranih 1. siječnja &quot;..year..&quot;. godine bio je &quot;..lang:formatNum(all_count)..&quot;. &quot;..
		&quot;Djeca i mladi činili su &quot;..percent_immature..&quot;, a starije osobe &quot;..percent_old_age..&quot; stanovništva.&quot;
end

function e.population_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	return e.get_ref(data)
end

function e.population(data, code)
	local record
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return nil
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			return record[2]
		end
	end
	
	return &quot;&quot;
end

function e.year(data)
	local i_start
	local i_end
	local start
	
	local description=data.description.en
	if description == nil then
		description=data.description
	end
	i_start, i_end=string.find(description, &quot;%(&quot;)
	start=i_start+1
	return string.sub(description, start, start+3)
end

function e.public_date(data)
	local i_start
	local i_end
	local start
	
	local description=data.description.en
	if description == nil then
		description=data.description
	end
	i_start, i_end=string.find(description, &quot;%(&quot;)
	start=i_start+1
	return string.sub(description, start, start+9)
end

function e.year_h()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	return e.year(data)
end

function e.density_old(args)
	local area=args.args[1]
	local code=args.args[2]
	
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local population = e.population(data, code)
	
	if area == nil or population == nil then return &quot;&quot; end
	if area == &quot;&quot; then return &quot;&quot; end
	if area == 0 then return 0 end
	if population == 0 then return 0 end
	
	-- hr to &quot;C&quot; format
	local i_start
	i_start, _=string.find(area, &quot;,&quot;)
	if i_start then
		area=string.gsub(area, &quot;%.&quot;, &quot;&quot;)
		area=string.gsub(area, &quot;%,&quot;, &quot;.&quot;)
	end
	
	local area_pop=tonumber(area)
	if area_pop == nil then return &quot;&quot; end
	
	local result = population/area_pop
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0)))
end

function e.density(args)
	local code=args.args[1]
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	local area_pop
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		
		code={code}
	end
	
	local population = e.population(data, code)
	
	area_pop=e.area_value(code)
	
	if area_pop == nil or population == nil then return &quot;&quot; end
	if population == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local result = population/area_pop
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	return lang:formatNum(tonumber(lround(result, 0)))
end

function e.population_h(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	
	local population = e.population(data, code)
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if population == nil then return original end
	if population == &quot;&quot; then return original end
	if population == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(population)
end

function e.get_ref(data)
	local source=data.sources
	
	local i_start
	local i_end
	
	local start
	local title
	local url
	
	-- title
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;''&quot;)
	start=i_start+2
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;''&quot;, start)
	title=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	title=string.gsub(title, &quot;''&quot;, &quot;&quot;)
	
	-- url
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;: &quot;)
	start=i_start+1
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;: &quot;, start)
	start=i_start+1
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;,&quot;, start)
	url=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	
	-- website
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;//&quot;)
	start=i_start+2
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;/&quot;, start)
	local website=string.sub(data.sources, start, i_start-1)
	
	-- access date
	i_start, i_end=string.find(source, &quot;downloaded: &quot;)
	start=i_start+12
	local acces_date=string.sub(data.sources, start, start+9)
	
	local year=e.year(data)
	
	local pdate=e.public_date(data)
	
	return &quot;{{Cite web |date=&quot;..pdate..&quot; |title= &quot;..title..&quot; |url=&quot;..url..&quot; |website=&quot;..website..&quot; |publisher=&quot;..e.publisher..&quot; |access-date=&quot;..acces_date..&quot;}}&quot;
end

function e.etno_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality birthday countries – supmunicipalies.tab&quot;) -- identic for municipalies/supmunicipalies
	local ref=e.get_ref(data)
	return ref
end

function e.geo(data, code)
	local record
	
	if code == nil then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return nil
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			return record
		end
	end
	
	return &quot;&quot;
end

function e.area_value(code)
	local area
	local record
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	if not code then
		return &quot;&quot;
	end
	record = e.get_line_data(data, code[1])
	if record == nil then
		record = e.get_line_data(data, code[2])
	end
	
	if record ~= nil then
		area=record[2]
	else
		return nil
	end
	
	-- if original == nil then original = &quot;&quot; end -- if none dataset value then it return the value from original_template_call.
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	return area
end

function e.area(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local area
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
	else
		code={code}
	end
	
	area=e.area_value(code)
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1)))
end

function e.area_ref()
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	return e.get_ref(data)
end

function e.alti(args)
	local code=args.args[1]
	local original=args.args[2]
	local area
	local record
	local data=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	if code == nil or code == &quot;&quot; then
		code=e.get_place_codes()
		if code == nil then
			return &quot;&quot;
		end
	else
		if type(code) == &quot;string&quot; then
			code={code}
		end
	end
	
	for i,c in ipairs(code) do
		record = e.get_line_data(data, c)
		if record then
			break
		end
	end
	
	area=record[3]
	
	do return area end
	
	if original == nil then original = &quot;&quot; end
	
	if area == nil then return original end
	if area == &quot;&quot; then return original end
	if area == 0 then return &quot;0&quot; end
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	return lang:formatNum(lang:formatNum(tonumber(lround(area, 1))))
end

function e.table_list(args)
	local encoded=args.args[1]
	local ret=&quot;&quot;
	
	local data_popul=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipality populations.tab&quot;)
	local data_geo=mw.ext.data.get(&quot;Italian municipalities – geological data.tab&quot;)
	
	local lang=mw.language.getContentLanguage()
	
	local popul
	local area
	local area_record
	
	local records=mw.text.split(encoded, &quot;;&quot;, true)
	
	for _,cols in ipairs(records) do
		ret=ret..&quot;&lt;tr&gt;&quot;
		
		local columns=mw.text.split(cols, &quot;::&quot;, true)
		
		if columns[2] then ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..columns[2]..&quot;&lt;/td&gt;&quot; else ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot; end
		if columns[3] then ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..columns[3]..&quot;&lt;/td&gt;&quot; else ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot; end
		
		local codes=mw.text.split(columns[1], &quot;,&quot;, true)

		area=nil
		popul=nil
		
		for _,code in ipairs(codes) do
			popul=e.population(data_popul, code)
			if popul then
				break
			end
		end
		
		for _,code in ipairs(codes) do
			area_record=e.geo(data_geo, code)
			if area_record then
				area=area_record[2]
			end
		end
		
		if area then
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(tonumber(lround(area)))..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
		else
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot;
		end
		
		if popul then
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(popul)..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
			--ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&quot;..lang:formatNum(tonumber(lround(popul)))..&quot;&lt;/td&gt;&quot;
		else
			ret=ret..&quot;&lt;td&gt;&lt;/td&gt;&quot;
		end
		
		ret=ret..&quot;&lt;/tr&gt;&quot;
	end
	
	return ret
end

return e</text>
      <sha1>th5cqm4hpo8d287ybstdkm23usdi04l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šablon:IT</title>
    <ns>10</ns>
    <id>4721426</id>
    <revision>
      <id>42581369</id>
      <timestamp>2026-04-18T05:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dušan Kreheľ</username>
        <id>156150</id>
      </contributor>
      <comment>Novo</comment>
      <origin>42581369</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1285" sha1="my25sk1ci16w6dc3julphowre688fxa" xml:space="preserve">{{#switch: {{{1}}}
|p={{#invoke:IT|population_h|{{{2|}}}}}
|P={{#tag:ref|{{#invoke:IT|population_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}
|pP={{#invoke:IT|population_h|{{{2|}}}}}{{#tag:ref|{{#invoke:IT|population_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}
|d={{#invoke:IT|density|{{{2|}}}}}
|y={{#invoke:IT|year_h}}
|h={{#invoke:IT|alti|{{{2|}}}}}
|H={{#tag:ref|{{#invoke:IT|area_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}
|hH={{#invoke:IT|alti|{{{2|}}}}}{{#tag:ref|{{#invoke:IT|area_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}
|a={{#invoke:IT|area|{{{2|}}}}}
|A={{#tag:ref|{{#invoke:IT|area_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)|name={{{name_A|}}}}}
|list=&lt;table class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;&gt;&lt;caption&gt;{{{2}}}&lt;/caption&gt;&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Ime&lt;/th&gt;&lt;th&gt;&lt;small&gt;Talijansko&lt;/small&gt;&lt;br&gt;ime&lt;/th&gt;&lt;th&gt;Površina [km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]{{#tag:ref|{{#invoke:IT|area_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}&lt;/th&gt;&lt;th&gt;Stanovništvo{{#tag:ref|{{#invoke:IT|population_ref}} (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)}}&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;{{#invoke:IT|table_list|{{{3}}}}}&lt;/table&gt;
}}&lt;noinclude&gt;{{Dokumentacija}}&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>my25sk1ci16w6dc3julphowre688fxa</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>