Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.24 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk 0 2488 42585986 42579180 2026-04-28T02:38:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585986 wikitext text/x-wiki {{Rimska vlada}} '''Rimsko Carstvo''' uobičajeni je naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan [[August]] u zadnja tri desetljeća prije Krista. Iako je Rim imao [[rimski imperij|imperij]] stoljećima prije Augustove samovlade, predaugustovska država se obično naziva [[Rimska Republika|Rimskom Republikom]]. Rimsko Carstvo je upravljalo svim [[helenizam|heleniziranim]]l državama na [[Sredozemlje|Sredozemlju]], kao i [[Kelti|keltskim]] područjima sjeverne [[Europa|Europe]]. Zadnji zapadni rimski car zbačen je [[476]]. godine, ali tada je istočnim područjima već vladao drugi car sa sjedištem u [[Konstantinopol]]u. [[Istočno Rimsko Carstvo]] i dalje je postojalo, iako se postupno smanjivalo, sve do [[1453]]. godine, kad su [[Otomansko Carstvo|Turci]] osvojili Konstantinopolj. Kasnije države na zapadu ([[Franačka|Franačko]] Kraljevstvo i [[Sveto Rimsko Carstvo]]) i na istoku ([[Rusija|ruski]] carevi) koristile su rimsko državničko nazivlje sve do modernog doba. [[Datoteka:Map of the Roman Empire at its height.svg|thumb|250px|Rimsko Carstvo ([[117]])]] Golemo naslijeđe Rimskog Carstva vidi se i danas u zapadnjačkim institucijama, pravu, arhitekturi i mnogim drugim područjima života. Vidi i: [[Rimska kultura]], [[Istočno rimsko carstvo]] == Uspon Augusta, prvog cara == [[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|mini|levo|''Avgust od Prima Porte'', rani prvi vek nove ere.]] [[Datoteka:Castro Battle of Actium.jpg|mini|levo|Barokna slika Bitke kod Akcijuma. Lorenco A. Kastro, 1672. Mornarički muzej u [[Grinič]]u, [[Ujedinjeno Kraljevstvo]].]] Kad je propala [[Rimska Republika]] ([[509. pne.]] - [[31. pne.]]), [[August|Gaj Oktavijan]], [[Gaj Julije Cezar|Cezarov]] pranećak, učvrstio je svoj položaj pobjedom nad jedinim preostalim protivnikom, [[Marko Antonije|Markom Antonijem]], u bitki kod [[Akcij]]a 31. godine prije Krista. Dotadašnji su događaji radili u njegovu korist: [[Rim]] je zbog građanskog rata bio u kaosu. Osim toga, Rim nije bio spreman prihvatiti vlast [[despot]]a. Oktavijan je bio lukav čovjek. Prvo je raspustio vojsku i organizirao izbore. Izabran je na moćan položaj [[konzul]]a. Godine [[27. pne.]] službeno je vratio vlast rimskom [[senat]]u, te je ponudio da se odrekne svoje vojne premoći i vlasti nad [[Egipat|Egiptom]]. Ne samo da je Senat odbio njegovu ponudu, nego mu je prepustio i [[Hispanija|Hispaniju]], [[Galija (oblast)|Galiju]] i [[Sirija|Siriju]]. Malo nakon toga, Senat mu je dodijelio naslov [[August]]a. Ipak, August je znao da mu položaj konzula neće donijeti apsolutnu moć. Godine [[23. pne.]] odstupio je s tog položaja kako bi stekao druga dva. Kao prvo, postao je [[tribun]], što mu je omogućilo da saziva senat kad god hoće i određuje predmete za raspravu. S obzirom da je položaj tribuna tradicionalno bio vezan uz narod, Augustova je moć dodatno narasla. Kao drugo, stekao je nove ovlasti u obliku "imperijalne" moći, što je značilo da ima vrhovnu vlast u svim pitanjima teritorijalne uprave. Godina [[23. pne.]] obično se računa kao godina kad je August postao [[rimski car]]. Ipak, više je volio građanske naslove ''Princeps'' i "Prvi građanin". Kao car, August je hladnokrvno i efikasno uredio svoje carstvo; njegove su izuzetne sposobnosti velikim dijelom zaslužne što se Rimsko Carstvo održalo tako dugo. Uveo je standardizirani novac i [[porez]]e; izgradio je birokratsku strukturu od [[vitez]]ova i slobodnjaka (bivših robova). Vojnicima je uredio mirovine. Bio je vješt [[propaganda|propagandist]]. Dobio je potporu rimske književnosti kad je postao pokrovitelj pjesnika [[Horacije|Horacija]], [[Livije|Livija]] i nadasve [[Vergilije|Vergilija]]. Da se svidi narodu, koristio je igre i posebne događaje koji su slavili njega i njegovu obitelj. August je osnovao i prve profesionalne vatrogasce na svijetu, te je u Rimu uveo profesionalnu policiju. Kao apsolutni vladar Carstva, imenovao je svog nasljednika. Tako je vratio običaj koji je odbačen još pri osnutku Rimske Republike kao sramotan. U početku je to trebao biti Marcel, sin njegove sestre, koji se oženio Augustovom kćeri Julijom. Marcel je umro [[23. pne.]] zbog trovanja hranom. Kasniji su povjesničari tvrdili da je Marcela, kao i razne druge članove carske obitelji, otrovala Augustova žena [[Livija Drusila]], ali to su obična nagađanja. Nakon Marcelove smrti August je dao kćer [[Marko Vipsanije Agripa|Marku Agripi]], koji mu je bio desna ruka. Iz tog je braka poteklo petero djece, tri sina i dvije kćeri: [[Gaj Cezar]], [[Lucije Cezar]], [[Julija Mlađa]], [[Agripina Starija]] i [[Postum Agripa]] (ime "Postum" znači da je dijete rođeno nakon očeve smrti). August je usvojio dvoje najstarije djece, čime je postalo očito da ih želi kao nasljednike. Pokazao se širokogrudnim i kao očuh, prema Livijinoj djeci iz prvog braka, [[Neron Klaudije Druz Germanik|Germaniku]] i [[Tiberije|Tiberiju]] Klaudiju, nakon što su osvojili velik dio Srednje [[Europa|Europe]]. Agripa je umro [[12. pne.]], a Livijin sin Tiberije se razveo i oženio za Agripinu udovicu. Tiberije je sudjelovao u Augustovoj tribunskoj vlasti, ali ubrzo se povukao. Nakon što su i Gaj i Lucije umrli u ranoj dobi ([[4]]. n.e. odnosno [[2]]. n.e.), te kako mu je brat Druz umro još ranije ([[9. pne.]]), Tiberije je pozvan natrag u Rim, gdje ga je August posvojio. August je umro [[19. kolovoza]] [[14]]. godine poslije Krista. Ubrzo ga je senat proglasio bogom i uvrstio u [[panteon]] rimskih bogova. Postum Agripa i Tiberije su proglašeni nasljednicima. Postum, koji je tada već bio u izgnanstvu, odmah je ubijen. Ne zna se tko je zapovjedio njegovu smrt, ali Tiberije je sada imao odriješene ruke da preuzme istu vlast kakvu mu je imao očuh. == Avgustovi naslednici: Julijevci-Klaudijevci == === Tiberije, 14. - 37. n.e. === [[Datoteka:Tiberius NyCarlsberg01.jpg|mini|Bista imperatora Tiberija, muzej u Kopenhagenu]] Tiberije je bio izuzetno uspešan general, osvojio je Panoniju, Dalmaciju i Reciju a privremeno i delove Germanije, time uspostavljajući temelje severne granice carstva, ali je ostao upamćen kao mračan, povučen i sumoran vladar koji zapravo i nije želeo da postane car. Plinije Stariji Tiberija naziva ''tristissimus hominum'' „najsumornijim među ljudima“.<ref>Pliny the Elder, Natural Histories XXVIII.5.23http://penelope.uchicago.edu/Thayer/L/Roman/Texts/Pliny_the_Elder/28*.html#v</ref>{{sfn|Capes|1897|pp=71}} Nakon smrti sina Druza Mlađeg, [[23]]. godine, Tiberije je postao još povučeniji da bi se [[26]]. povukao iz Rima na ostrvo [[Kapri]], prepustivši administraciju carstva beskrupuloznom [[Lucije Elije Sejan|Luciju Eliju Sejanu]] i [[Kvint Nevije Makron|Kvintu Neviju Makronu]]. Upravo je po hrišćanskoj tradiciji za vreme Tiberijeve vladavine, u provinciji [[Judeja|Judeji]], [[Isus]] razapet po naređenju [[Pontije Pilat|Pontija Pilata]]. Tiberije je, početku svoje vladavine pokušao da igra istu ulogu kao Avgust, prikazujući sebe kao nevoljnog javnog službenika, koji nije želeo ništa više do da služi državi.<ref>Seager 2005. pp. 44—45.</ref> Dugo se opirao da prihvati titulu princepsa ali je na kraju ipak prihvatio moći koje mu je senat izglasao, međutim, uporno je odbijao da prihvati titule Oca Nacije, Imperatora i Avgusta.<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Tiberius</ref> Izgleda da je Tiberije verovao da senat i država treba da vode poslove bez njegovog učešća. Tokom početnih godina vladavine, Tiberije je želeo da senat deluje samostalno umesto kao telo koje prosto odobrava sve njegove odluke, kao što je bio slučaj pod Avgustom. Prema Tacitu, Tiberije se podsmevao senatu, govoreći o senatorima kao „LJudima pogodnim da budu robovi."<ref>Tacitus, Annals III.65</ref> [[Datoteka:MSR - Germanicus Inv. 30010.jpg|mini|levo|Bista Germanika.]] Godine [[19]]. okrivili su ga za smrt njegovog sinovca, slavnog [[Germanik Julije Cezar|Germanika]]. Germanik je bio veoma popularan vojskovođa, pre svega zbog kratke kampanje koju je predvodio, vodeći legije preko Rajne kada je okupirao teriroriju sve do Elbe. Prilikom tog pohoda, Germanik je povratio rimske ratne zastave koje su pale u ruke Germana nakon bitke kod Teuteborške šume, kada su tri legije i nekoliko pomoćnih kohorti uhvaćene u zasedu i potpuno uništene.<ref>Tacitus, Annals II.41</ref> Germanik je tako uspeo da zada težak udarac neprijateljima Rima, suzbije pobune legija u Panoniji i Germaniji i vrati izgubljene zastave u Rim. Ovo je uvećalo njegovu slavu i učinilo ga popularnim herojem među narodom.<ref>Shotter, 35–37.</ref> Po povratku u Rim, 17. godine<ref>Tacitus, Annals II.26</ref>, Germanik je proslavio trijumf, prvi nakon onog koji je priredio sam Avgust, još 29. p. n. e. Zbog uspeha, Germaniku su povereni poslovi na istoku carstva i bilo je jasno da je on Tiberijev naslednik.<ref>Tacitus, Annals II.43</ref> Samo godinu dana nakon toga, Germanik je otrovan u Antiohiji. Gnej Kalpurnije Pizon, guverner Sirije, optužen je za njegovo ubistvo. Tokom suđenja, Pizon je izvršio samoubistvo<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Tiberius 52</ref><ref>Tacitus, Annals III.15</ref> čime Germanikova smrt, i mogući motiv njegovog ubice, ostaje nerešena. Germanikova smrt izazvala je opštu žalost u Rimu a Tiberije je često optuživan da je naručio njegovo ubistvo, osećajući se ugroženim usled sve veće popularnosti koju je Germanik uživao. Nakon ovih događaja, izgleda da se Tiberije umorio od Rima i politike.<ref>Tacitus, Annals III.56</ref> Njegova putovanja izvan Rima postajula su sve češća a počeo je deliti segmente vlasti sa sinom Druzom, ali, nakon njegove iznenadne smrti, Tiberije se još više povukao u sebe i postao veoma rezervisan, da bi se naposletku trajno povukao iz Rima na ostrvo Kapri.<ref name="automatski generisano1">Tacitus, Annals IV.67</ref> Sejan, koji je služio carskoj porodici već dvadeset godina, postao je pretorijanski prefekt još 15. godine. Tiberije je postajao sve zavisniji od Sejana i njegovih pretorijanaca i prefektova moć neprekidno je rasla. Sinovljeva smrt uzdigla je Sejana kao najbližeg Tiberijevog saradnika kome je najviše verovao. Nakon Tiberijevog povlačenja, mehanizmi vlasti nalazili su se u Sejanovim rukama<ref name="automatski generisano1" />, ipak, on nije bio Tiberijev naslednik i 25. tražio je od Tiberija da se oženi sa njegovom nećakom [[Livila|Livilom]], čime bi postao član carske porodice. Tiberije još uvek nije bio spreman da prihvati njegov zahtev i Sejan se privremeno povukao. Sejan je kontrolisao komunikaciju Tiberija sa [[Rimski senat|senatom]] i informacije koje je Tiberije dobijao iz Rima, i obratno. Prisustvo Tiberijeve ostarele majke Livije, na neko vreme obuzdalo je Sejanovu moć, njena smrt 29. godine promenila je sve. Sejan je otpočeo seriju čistki, usmerenih protiv istaknutih senatora i članova reda vitezova (equites). Germanikova udovica, [[Agripina Starija]] i dvojica njenih sinova, [[Neron Cezar]] i [[Druz Cezar]] uhapšeni su i prognani 30. godine da bi kasnije umrli pod sumnjivim okolnostima. Nakon Sejanovih čistki, jedini preostali članovi Agripinine i Germanikove porodice bili su Gaj (Kaligula), Agripina Mlađa, Julija [[Druzila]] i Julija Livila. Godine 31. Sejan je bio [[konzul]] sa Tiberijem kada je otpočeo svoj pohod na najvišu moć u državi. Pokušao je sebe da postavi za regenta da bi naposletku, sa Livilom - kasnije je otkriveno da je su on i Livila bili u dugogodišnjoj tajnoj vezi - skovao zaveru za Tiberijevo zbacivanje. Naposletku Sejan je i sam nastrado - careva paranoja, koju je tako spretno koristio u svom interesu, okrenula se protiv njega. 31. pozvan je u senat gde je pročitano Tiberijevo pismo koje je osućivalo Sejana i tražilo njegovo brzo pogubljenje. Sejanu i njegovim pristalicama je suđeno nakon čega su pogubljeni. Tiberijev bes nije se tu zaustavio, prema Tacitovim opisima, usledila su pogubljenja svih koji su bili osumnjičeni kao Sejanovi saradnici. Sejanova strahovlada i Tiberijeva suđenja za izdaju koja su usledila, ostavila su veliku mrlju na imperatorovoj reputaciji. Tiberije je umro u Mizenumu, 16. marta 37. u 77. godini. Senat je odbio da pokojnom caru dodeli božanske počasti; rulja je izašla na ulice uz pokliče: „U Tibar sa Tiberijem!" aludirajući na običaj da se tela kriminalaca bacaju u reku.<ref>Death of Tiberius: Tacitus Annals 6.50; Dio 58.28.1–4; Suetinus Tiberius 73, Gaius 12.2–3; Josephus AJ 18.225.</ref> Ipak, Tiberijevi ostaci kremirani su bez pompe a zatim položeni u Avgustov mauzolej. Tiberija je nasledio Gaj, poznatiji kao Kaligula, jedini preživeli Germanikov sin, iako je prema Tiberijevom testamentu Gaj i Tiberije Gemel - imperatorov unuk - trebalo da budu zajednički vladari. === Kaligula, 37. - 41. === Iako pojedini istoričari sumnjaju da je [[Kaligula]] bio umešan u Tiberijevu smrt, verovatno je da je stari car umro prirodnom smrću. Pretorijanski prefeket Makron, igrao je ključnu ulogu u obezbeđivanju Kaligulinog prestola. Kaligula je prihvatio moći principata koje mu je senat poverio i 28. marta ušao u Rim gde ga je pozdravila oduševljena masa.<ref>Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Kaligula</ref> Pošto je bio sin omiljenog Germanika, Kaligula je opisan kao prvi car kome su se divili svi na celom svetu.<ref>[http://II.10. Filon Aleksandrijski, Poslanstvo Gaju]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Kaligulina vladavina počela je dobro, njegovi prvi postupci bili su velikodušni, mada većinom politički motovisani.<ref name="automatski generisano3">Kasije Dion, Istorija Rima</ref> Prekinuo progone, dao bonuse vojsci uključujući i pretorijance i spalio zapise Tiberijevih dostavljača ali i priredio raskošne spektakle i velike gladijatorske igre.<ref>[http://LIX.1 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Kaligula je prikupio posmrtne ostatke svoje majke i braće i položio ih u Avgustov mauzolej.<ref>[http://LIX.3 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}.</ref> [[Datoteka:Gaius Caesar Caligula.jpg|mini|levo|Bista Kaligule. Muzej Kopenhagenu.]] Međutim, nekoliko antičkih istoričara navodi da se Kaligula promenio nakon bolesti [[37]]. godine, samo nekoliko meseci po dolasku na vlast. Kaligula je možda imao [[epilepsija|padavicu]], ali svakako je izgubio razum. Ubrzo je pogubljen njegov rođak i usvojeni sin, Tiberije Gemel, pogubljeni su i Kaligulin svekar i zet a njegov ujak Klaudije pošteđen je samo zbog toga što ga je Kaligula zadržao kao predmet podsmeha. Kaligulina omiljena sestra, Julija Druzila, umrla je 38. usled groznice dok su njegove dve preostale sestre, Julila i Agripina Mlađa, prognane. Tokom svoje vladavine, Kaligula je pokrenuo mnogo građevinskih poduhvata. Obnovio je luke u Regijumu i na Siciliji, završio izgradnju Avgustovog hrama i Pompejevog pozorišta ali i počeo izgradnju dva nova akvadukta, koja je [[Plinije Stariji]] smatrao čudima tehnike.<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 21, Life of Claudius 20; Pliny the Elder, Natural History XXXVI.122.</ref> Takođe je izgradio veliko trkalište i morem dopremio obelisk iz Egipta (danas poznat kao Vatikanski Obelisk) koji je postavio u samom centru Rima.<ref>Pliny the Elder, Natural History XVI.76.</ref> [[Datoteka:Vatican obelisk.jpg|mini|Vatikanski Obelisk koji je Kaligula iz Egipta preneo u Rim.]] Međutim, Kaligulini odnosi sa senatom pogoršali su se<ref>Cassius Dio, Roman History LIX.16; Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 30.</ref>, car je ponovo aktivirao Tiberijeve zapise o izdaji i pokrenuo talas istraga i suđenja. Zamenio je konzula a nekoliko senatora je pogubljeno. Svetonije prenosi kako su neki senatori bili poniženi i primorani da trče za Kaligulinim kočijama.<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 26.</ref> Povrh svega, Kaligula je počeo da se pojavljuje u javnosti odeven poput Herkulesa, Merkura, Venere i Dijane<ref>Philo of Alexandria, On the Embassy to Gaius XI–XV.</ref> i počeo o sebi da govori kao o bogu. Uskoro je Kaligula zahtevao da bude poštovan kao bog, glave božanstava u hramovima uklanjane su i zamenjivane Kaligulinim. U Judeji je umalo izbio ustanak kada je Kaligula naredio da njegova statua bude postavljena u Jerusalimskom hramu.<ref>Philo of Alexandria, On the Embassy to Gaius XXX.203.</ref> Kaligula se nije tu zaustavio, od senatora je zahtevao da ga poštuju kao živog boga. Mnogi antički istoričari opisiju Kaligulu kao ludog, besnog i sklonog preteranom trošenju i seksu.<ref>Seneca the Younger, On Anger xviii.1, On Anger III.xviii.1; On the Shortness of Life xviii.5; Philo of Alexandria, On the Embassy to Gaius XXIX.</ref> Optuživan je da je spavao sa suprugama drugih ljudi nakon čega se time hvalio.<ref>Seneca the Younger, On Firmness xviii.1.</ref> Kasniji izvori, istoričari Seneka i Kasije Dion, daju dodadne opise Kaligulinog ludila, tvrdeći kako je Kaligula imao incest sa sve tri sestre i prostituisao ih drugim ljudima,<ref>Cassius Dio, Roman History LIX.11, LIX.22; Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 24.</ref> kao i da je slao vojnike na sulude vežbe, pretvorio palatu u bordel<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 41.</ref> i, kao najpoznatije, planirao ili obećao da će učiniti svog konja, Incitata, senatorom<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 55; Cassius Dio, Roman History LIX.14.</ref> i zapravo ga postavio za sveštenika. Validnost ovih tvrdnji je diskutabilna, budući da su u rimskoj političkoj kulturi, ludilo i seksualna perverzija često poistovećivana sa lošim upravljanjem.<ref>Younger, John G. (2005). Sex in the Ancient World from A to Z. Routledge. xvi. {{ISBN|0-415-24252-5}}.</ref> Kaligulina vladavina opisivana je kao izrazito surova prema senatorima, plemstvu i članovima reda vitezova što je dovelo do nekoliko zavera uperenih protiv imperatora. Na kraju, uspešno ubistvo isplanirali su članovi pretorijanske garde koje je predvodio [[Kasije Hereja]].<ref>osephus, Antiquities of the Jews XIX.1.3.</ref> 22. januara 41. (Svetonije događaj smešta 24.) Hereja i ostali stražari pratili su Kaligulu dok se obraćao trupi mladih glumaca, u sklopu serija igara i dramskih priredbi priređenih u čast Božanskog Avgusta.<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 58.</ref> Zaverenici su izboli Kaligulu noževima više od trideset puta, predvođeni Herejom<ref>Seneca the Younger, On Firmness xviii.2; Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 58; Josephus, Antiquities of the Jews XIX.1.14.</ref>, koji je zadao prvi udarac. Kaligulina smrt, veoma je podsećala na onu Julija Cezara. U haosu koji je usledio, zaverenici su pronašli i ubili Kaligulinu suprugu Cezoniju i njihovu jednogodišnju kćer, Juliju Druzilu čiju su glavu smrskali o zid.<ref>Suetonius, The Lives of Twelve Caesars, Life of Caligula 59.</ref> Senat je pokušao da iskoristi situaciju za restauraciju republike, međutim, veliki deo pretorijanaca ostao je lojalan poziciji imperatora. Hereja i zaverenici nisu uspeli da pronađu Kaligulinog strica Klaudija, koji je prokrijumčaren iz grada u obližnji pretorijanski kamp, nakon što ga je vojnik pronašao sakrivenog iza zavese.<ref>Suetonius. The Lives.</ref> [[Klaudije]] je obezbedio podršku pretorijanaca i tako postao car. Ožalošćena rulja sakupila se zahtevajući da Kaliguline ubice budu privedene pravdi. Klaudije je odmah naredio Herejino pogubljenje kao i svih ostalih učesnika u Kaligulinom ubistvu. Kaligulin pepeo njegove sestre položile su u Avgustov mauzolej. === Klaudije, 41. - 54. === Klaudije je bio prvi imperator koga je na presto dovela podrška pretorijanaca, a ne senata. Stoga se Klaudije na početku svoje vladavine oslanjao na pretorijance. Za vreme Klaudija, Rimsko carstvo ponovo se proširilo, prvi put posle Avgusta. Provincije [[Trakija]], [[Norik]], Lukija i Judeja su anektirane, ali najvažnije je bilo osvajanje [[Britanija (provincija)|Britanije]] [[43]]. godine. Sam Klaudije doveo je značajna pojačanja rimskim snagama u Britaniji i otpočeo pripreme za ofanzivu. Zbog njegovih napora, senat ga je počastvovao trijumfom. [[Datoteka:Claudius (M.A.N. Madrid) 01.jpg|mini|levo|Portret imperatora Klaudija, Španski Nacionalni Arheološki Muzej.]] Kao imperator, Klaudije je obraćao posebnu pažnju na pravo<ref>Scramuzza (1940), Chap. 6</ref>, i često se sam bavio pravnim slučajevima. Međutim, lako je potpadao pod tuđ uticaj a mnogi antički istoričari kritikuju Klaudijevu pravnu aktivnost navodeći da su njegove presude često bile proizvoljne i nisu se uvek držale zakona.<ref>Suet. Claud. 15. Dio Rom. Hist. LXI 33.</ref> Klaudije je takođe rešavao sporove u provincijama. Oslobodio je nekoliko gradova poreza, ali i potvrdio prava Jevreja širom rimskog carstva.<ref>[http://XIX.5.3 Flavije Josif]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (287).</ref> Brojni edikti izdati su za vreme Klaudijeve vladavine, jedan od poznatijih ticao se statusa bolesnih robova. Uobičajna praksa bila je da gospodari ostavljaju svoje bolesne robove u hramu boga medicine, Asklepija, umesto da im pruže pomoć, a onda ih ponovo preuzmu u slučaju da prežive. Klaudije je objavio da će robovi koji su napušteni na ovaj način, u slučaju da prežive, postati slobodni. Osim toga, gospodari koji odluče da ubiju svoje robove da ih ne bi lečili, mogli su da budu optuženi za ubistvo.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Claudius*.html#25 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Klaudije]</ref> Imperator se bavio i javnim radovima, a jedan od njegovih najvećih doprinosa je izgradnja zimske luke u [[Ostija|Ostiji]], kao rešenje problema nestašica [[žitarice|žita]] tokom zime. Žito iz [[Egipat|Egipta]], koji je pretvoren u provinciju u doba Oktavijana Avgusta) moglo se dovoziti i po lošem vremenu a Klaudije je obezbedio brojne privilegije za brodove i mornare koji bi putovali u Egipat i po zimskom vremenu. Klaudije se veoma trudio da poboljša odnose sa Senatom. Odbio je titulu ''imperatora'' i zalagao se da senat aktivnije učestvuje u donošenju novih zakona, umesto da samo odobrava predloge cara. Uprkos tome, mnogi u senatu ostali su neprijateljski raspoloženi prema Klaudiju. Nekoliko pobuna podugnuto je protiv Klaudija što je rezultovalo pogubljenjem mnogih senatora. Posebno nezadovoljstvo izazivalo je to što se car okružio oslobođenicima i poverio im važne fukcije. Najpoznatiji carev saradnik, bivši rob, Narcis, bio je Klaudijev sekretar zadužen za carevu prepisku a često se u carevo ime obraćao i vojsci (što je bio slučaj neposredno pred osvajanje Britanije).<ref>[http://XII%2065. Tacit, Anali]{{Dead link|date=August 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://Ad%20Polybium. Seneka]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Uprkos uspesima koje je postigao kao imperator, Klaudijev privatni život bio je daleko od idealnog. Ženio se četiri puta, a istoričar Svetonije optužuje Klaudija da je lako dolazio pod uticaj svojih supruga kao i da je bio ženskaroš. Sa prvom ženom, Plautilom, Klaudije je imao sina, Klaudija Druza, koji se ugušio u ranoj mladosti. Klaudije se razveo od Plautile zbog preljube da bi se nedugo potom oženio Elijom Petinom, Sejanovom rođakom. Sa Elijom je imao ćerku, Klaudiju Antoniju. Međutim, Klaudije se uskoro ponovo razveo. Negde između 38. i 39. godine, nakon što se razveo od svoje druge supruge, Klaudije se oženio i treći put, [[Valerija Mesalina|Valerijom Mesalinom]], koja je bila njegova rođaka i bliska Kaligulinom krugu. Ubrzo je Klaudiju rodila kćer, Klaudiju Oktaviju a nakon njegovog dolaska dolaska na presto, rođen je i sin, [[Britanik]]. Njihov brak završio se katastrofom. Antički istiričari tvrde da je Mesalina bila nimfomanka koja je redovno varala Klaudija - Tacit čak navodi da je Mesalina otišla toliko daleko prostituišući se da bi se takmičila u tome ko će imati više seksualnih partnera tokom jedne noći.<ref>[http://XI%2010. Tacit, Anali]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://LXI%2031 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [http://X%20172. Plinije, Istorija Prirode]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Prema Tacitu, Mesalina je manipulisala Klaudijem, koristeći svoj uticaj za gomilanje ličnog bogatstva. Sve je kulminiralo kada se Mesalina 48. godine javno udala za svog ljubavnika Gaja Silija, dok je Klaudije bio u Ostiji. Nije jasno da li se prethodno razvela od Klaudija, a neki izvori navode da su Mesalina i njen ljubavnik nameravali da svrgnu cara. Iako nije jasno šta se zapravo dogodilo i koji su bili Mesalinini motivi, ona i Silije su na kraju pogubljeni<ref>Farquhar, Michael (2001). A Treasure of Royal Scandals, pp. 212. Penguin Books, New York. {{ISBN|0-7394-2025-9}}.</ref> a Klaudije je tražio od pretorijanaca da mu obećaju da će ga ubiti ako se ponovo oženi. [[Datoteka:Rome Agrippina Minor.jpg|mini|Bista Agripine Mlađe. Muzej u Varšavi.]] Ipak, Klaudije se ponovo oženio [[Agripina Mlađa|Agripinom Mlađom]], Germanikovom ćerkom i Kaligulinom sestrom. Klaudije se nakon skandala sa Mesalinom osećao veoma nesigurnim. On je pripadao Klaudijevskoj grani porodice ali ne i Julijevcima. Štaviše, Klaudije nije imao jasnog naslednika, pošto je Britanik bio dečak.<ref>Scramuzza (1940) pp. 91–92. [http://XII%20%206,%207 Tacit, Anali]{{Dead link|date=March 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; [http://26. Svetonije, Klaudijev Život]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Agripina je bila jedna od preostalih Avgustovih potomaka a njen sin, Lucije Domicije Ahenobarb (budući imperator Neron) bio je jedan od poslednjih muških članova dinastije. Agripina je pokazivala velike ambicije, ona i njen sin mogli su poslužiti Klaudijevim neprijateljima da se okupe protiv njega. Klaudije se na brak odlučio da bi ponovo spojio dve grane carske porodice i okončao zavadu koja je postojala između Julijevaca i Klaudijevaca a koja je počela nakon Germanikove smrti 19. godine. Klaudije se oženio Agripinom 49., usvojio njenog sina Nerona. Britanik i Neron imenovani su za zajedničke naslednike. Antički istoričari slažu se da je Klaudije otrovan, moguće pečurkama, i da je umro 13. oktobra 54. Ipak, izvori se ne slažu oko detalja, dok neki navode da se car nalazio u Rimu, drugi tvrde da je bio u mestu Sineusa<ref>[http://XII%2066 Tacit, Anali]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, ali svi govore da je Klaudijeva supruga Agripina bila odgovorna za njegovu smrt. Klaudije je otvoreno počeo da žali zbog svojih loših brakova i možda nameravao da Britanika proglasi za jedinog naslednika, budući da se on bližio zrelom dobu.<ref>[http://43%20 Svetonije, Klaudijev Život]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Agripina je imala motiv da ubije Klaudija, tako obezbeđujući presto svom sinu Neronu, pre nego što bi Britanik mogao da ojača i osigura svoja prava kao očev naslednik. Klaudijev pepeo položen je u Avgustovom mauzoleju a senat i njegov naslednik, Neron, odmah su ga deifikovali. Antički istoričari navode da je Klaudije bio velikodušan i jednostavan<ref>[http://Suet.%20Claud.%205,%2021,%2040 Svetonije, Klaudijev Život 5, 21, 40]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}; [http://Dio%20Rom.%20Hist.%20LX%202,%205,%2012,%2031. Dion, Istorija Rima LX 2, 5, 12, 31.]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ali ga istovremeno opisuju kao krvožednog, okrutnog i sklonog da se brzo razgnevi, što je i sam Klaudije priznao, izvinjavajući se zbog svog temperamenta.<ref>[http://34,%2038. Svetonije, Klaudijev Život]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://XII%2020. Tacit, Anali]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Klaudije je opisan i kao čovek koga je bilo lako ubediti i kojim je bilo lako manipulisati.<ref>[http://29. Svetonije, Klaudijev Život]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} [http://LX%202,%208. Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Međutim, neka preživela dela prikazuju Klaudija u drugom svetlu, kao inteligentnog, učenog, načitanog i savesnog administratora sa sklonošću ka detaljima i pravednosti. Ipak, njegova ličnost mahom je enigma.<ref>[http://www.csun.edu/~hcfll004/ Letter to the Alexandrians]</ref> === Neron, 54. - 68. === Neron Klaudije Cezar Avgust Germanik, kako je glasilo njegovo puno ime kao imperatora, dolazi na čelo carstva sa nepunih sedamnaest godina, najmlađi car do tada.<ref>Avgust je imao 35, Tiberije 56, Kaligula 25 a Klaudije 50.</ref> Međutim, odmah je došlo do problema između careve majke Agripine i njegovih glavnih savetnika [[Seneka|Seneke]] i Bura. Agripinin uticaj nad sinom bio je veliki, Neron se na samom početku svoje vladavine oslanjao na njene savete a caričina moć bila je tolika da je Agripina pokušala da sedne pored Nerona dok je primao poslanstvo iz Jermenije, što je Seneka sprečio čime je izbegnut skandal<ref> [https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#5 Tacit, Anali]</ref> (pošto je u to vreme bilo nezamislivo da žena bude u istoj odaji dok se muškarci bave javnim poslom). Mnogi Neronovi prijatelji savetovali su cara da se čuva svoje majke.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#13 Tacit, Anali]</ref> [[Datoteka:Nerón y Agripina.jpg|mini|Neron i Agripina. Agripina kruniše svog mladog sina Nerona lovorovim vencem. Ona nosi kornukopiju, simbol izobilja i bogatstva, on nosi oklop i ogrtač rimskog generala, sa šlemom na tlu pored njegovih nogu. Ova scena odnosi se na Neronov dolazak na presto, 54. godine i datira pre 59. kada je Neron naredio Agripinino ubistvo.]] Neron je, kako izvori tvrde, bio nezadovoljan svojim brakom sa Oktavijom i otpočeo je vanbračnu vezu sa bivšom robinjom<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#12 Tacit, Anali]</ref>, Klaudijom Akte. 55. godine, Agripina je pokušala da interveniše u korist Oktavije, zahtevajući od sina da okonča vezu sa Akte. Pomoću Senekine podrške, Neron je izdržao majčin pritisak i njeno mešanje u njegov privatni život.<ref name="automatski generisano2">Tacit, Anali</ref> Kako je Agripinin uticaj nad sinom bio potkopan, ona je navodno počela da podržava Klaudijevog sina Britanika za novog imperatora.<ref name="automatski generisano2" /> Četrnaestogodišnji Britanik i dalje je po zakonu bio maloletan ali se bližio punoletstvu.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#14 Tacit, Anali]</ref> Prema Tacitu, Agripina se nadala da će uz njenu podršku, Britanik, kao Klaudijev biološki sin, biti viđen kao pravi naslednik prestola, umesto Nerona. Međutim, mladić je iznenada - i pod sumnjivim okolnostima - umro, 12, februara 55., samo dan pre proglašenja punoletstva.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#16 Tacit, Anali]</ref> Neron je tvrdio da je Britanik umro usled napada epilepsije, ali antički istoričari su jedinstveni u stavu da ga je sam Neron otrovao. Navodno, Neron je angažovao Lokustu, ženu koja se bavila otrovima (i koja je prethodno takođe dovedena u vezu sa Klaudijevom smrću, jer je po nekim izvorima, Agripina uz njenu pomoć otrovala Klaudija). Posle Britanikove smrti, Agripina je optužena da je oklevetala Oktaviju te joj je Neron naredio da napusti carsku palatu. [[Datoteka:Nero pushkin.jpg|mini|levo|Gipsana bista Nerona, [[Puškinov muzej]], [[Moskva]].]] Vremenom, Neronova moć je porasla, oslobodio se savetnika i rivala za presto a sam Seneka bio je optužen za proneveru i vezu sa Agripinom<ref name="automatski generisano3" />, ali je uspeo da se oslobodi optužbi. 58. godine, Neron je započeo novu aferu sa Popejom Sabinom, ženom svog prijatelja i budućeg imperatora, Otona.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#46 Tacit, Anali]</ref> Pošto njegov razvod od Oktavije i brak sa Popejom nije bio politički izvodljiv dok je Agripina živa, posle nekoliko neuspelih pokušaja, Neron je 59. naredio njeno ubistvo.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#1 Tacit, Anali]</ref> Mnogi moderni istoričari sumnjaju u ovakav motiv, budući da se Neron nije oženio Popejom sve do 62.<ref>Dawson, Alexis, "Whatever Happened to Lady Agrippina?", The Classical Journal, 1969. pp. 254.</ref> Pored toga, prema Svetoniju, Popeja se nije razvela od Otona sve do posle Agripinine smrti, i prema tome, malo je verovatno da je udata Popeja požurivala Nerona da stupe u brak.<ref>Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Oton 3.</ref> Svetonije navodi da je Neron pokušao da ubije Agripinu šaljući je na brod koji je trebalo da potone, tada je poginula Agripinina prijateljica, Akeronija Pola, ali se sama Agripina spasila doplivavši do obale.<ref name="penelope.uchicago.edu">[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#34 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron]</ref> Ovaj incident je zabeležio i Tacit.<ref name="automatski generisano2"/> Nakon što se Agripina spasla smrti, Neron je poslao pretorijance da je ubiju, učinivši da njena smrt izgleda kao samoubistvo.<ref name="penelope.uchicago.edu"/> 62., Neronov savetnik, Bur, je umro<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#51 Tacit, Anali]</ref> a Seneka se ponovo suočio sa optužbama za proneveru<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#52 Tacit, Anali]</ref> te je zatražio od Nerona da se povuče iz javnog života.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#53 Tacit, Anali]</ref> Neron se uskoro razveo od Oktavije a potom je prognao, pod izgovorom da je neplodna, nakon čega je bio slobodan da se oženi trudnom Popejom.<ref name="automatski generisano2" /> Javni protesti primorali su Nerona da vrati Oktaviju iz progonstva, ali ona je pogubljena ubrzo nakon povratka. Prema antičkim izvorima, Neron je pretukao trudnu Popeju 65., izazvavši njenu smrt pre nego što mu je rodila drugo dete.<ref>Farquhar, Michael (2001). A Treasure of Royal Scandals, pp. 216. Penguin Books, New York. {{ISBN|0-7394-2025-9}}.</ref> Moderni istoričari sumnjičavi su prema ovakvim navodima, pošto je veoma verovatno da su Svetonije, Tacit i Kasije Dion bili pristrasni prema Neronu i da je mala verovatnoća da su raspolagali podacima koje bi dali sami očevici ovih privatnih događaja. Shodno tome, iznesene su tvrdnje da je Popeja možda umrla zbog porođajnih komplikacija ili prilikom pobačaja.<ref>Rudich, Vasily, Political Dissidence Under Nero, pp. 134.</ref> Popejina smrt duboko je ožalostila Nerona. Njeno telo nije kremirano, već napunjeno začinima, balsamovano i položeno u Avgustov mauzolej. Upriličena je državna sahrana. Neron se ponovo oženio već početkom 66., Statilijom Mesalinom {{sfn|hamplin|2005|pp=145}} koja je bila udata u vreme kada je postala Neronova ljubavnica, 65. godine. Njen suprug nateran je na samoubistvo. 67. Neron je naredio da mladi oslobođenik, Sporus, bude kastriran a onda ga je oženio.<ref>[http://www.fordham.edu/ fordham.edu] [http://halsall/ancient/suet-nero-rolfe.html halsall/ancient/suet-nero-rolfe]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/62*.html Kasije Dion]</ref>{{sfn|Smith|1849|pp=897}} Prema Dionu, Sporus je veoma ličio na Popeju Sabinu, a Neron ga je čak zvao imenom svoje pokojne supruge. Tokom svoje vladavine, Neron se bavio grandioznim građevinskim poduhvatima. Pošto se divio grčkoj kulturi, izgradio je veliki broj teatara i čak pokušao da prokopa kanal preko Korinstke prevlake. Neronova ekstravagancija i ogromno trošenje finansijski su iscrpli Italiju i doveli do poteškoća. Nakon velikog požara, 64. godine, veliki deo Rima bio je uništen, što je dalo povoda Neronu za ambiciozni plan obnove. Mnoge glasine krivile su samog Nerona za požar. Neron je uživao u vožnji kočija, svirao je liru i bio izuzetno sklon poeziji.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#16 Tacit, Anali]</ref> Čak je komponovao pesme koje su izvodili zabavljači širom carstva.<ref>[http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_4_36.html#%C2%A739 Philostratus II, Life of Apollonius] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070821203046/http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_4_36.html#%C2%A739 |date=2007-08-21 }} [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Vitellius*.html#11 Svetonije, Život Dvanaest Cezara]</ref> U početku, Neron je nastupao samo privatno<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#22 Tacit, Anali]</ref> ali 64. počeo je da peva javno u Neapolisu da bi popravio svoju popularnost.<ref>Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron</ref> Rečeno je da je Neron žudeo za pažnjom ali istoričari takođe navode da ga je sam senat ohrabrivao da peva i nastupa u javnosti. Antički istoričari kritikuju Neronove nastupe nazivajući ih sramnim.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#15 Tacit, Anali] [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/61*.html#19 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> [[Datoteka:Robert, Hubert - Incendie à Rome -.jpg|250px|mini|desno|Veliki Rimski Požar (lat. Magnum Incendium Romae), počeo je u noći između 18. i 19. jula 64. n.e. i uništio veliki deo grada pre nego što je zaustavljen, nakon što je besneo skoro šest dana. Pojedini antički istoričari krive Nerona za požar, Kasije Dion navodi da je Neron odgovoran za požar koji je nakon toga posmatrao iz svoje palate na Palatinu i svirao liru. Svetonije daje sličnu teoriju, po kojoj je Neron takođe odgovoran za požar koji je izazvao zbog ludačkog hira i želje da izgradi novi, lepši i grandiozniji Rim na mestu starog. I Tacit piše da je Neron poslao ljude da podmetnu požar nakon čega je svirao liru. Najverovatnije je, međutim, da je požar izbio slučajno, pošto požari nisu bili retki u Rimu - iako ni približno destruktivni kao onaj iz 64. - a sam Neron za to vreme nalazio se van Rima, u Ancijumu. Tacit pominje da su za požar mogli biti odgovorni i hrišćani.]] Nerona su ubedili da nastupa na Olimpijskim igrama 67. da bi popravio odnose sa Grčkom i demonstrirao rimsku superiornost.<ref>{{Cite web |title=Philostratus II, Life of Apollonius |url=http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_5_06.html#%C2%A77 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2007-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070821202842/http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_5_06.html#%C2%A77 |dead-url=yes }}</ref> Kao takmičar, Neron se trkao kočijama i umalo umro nakon što je ispao iz njih.<ref> [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#24 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron]</ref> Takođe je nastupao kao glumac i pevač.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#25 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron]</ref> Iako je bio neuspešan u trkama i glumi, osvojio je sve tri nagrade i javno slavio svoje uspehe pri povratku u Rim. Razlog njegovih pobeda pripisuje se podmićivanju sudija i njegovom carskom statusu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#23 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron] [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#24 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron]</ref> [[Datoteka:Siemiradski Fackeln.jpg|380px|mini|levo|Henrih Semiradski. Muzej u [[Krakov]]u. Prema Tacitovim navodima, Neron je okrivio [[hrišćani|hrišćane]] za veliki požar nakon čega su mnogi hrišćani pogubljeni.]] Uprkos Neronovoj kontroverznoj politici, Carstvo je u tom periodu uspešno ratovalo protiv Parćana, zahvaljujući odličnom komandantu Luciju Domiciju [[Korbulon]]u. Parćani su se morali privremeno odreći Jermenije i prepustiti je Rimu. Rat je ponovo izbio 58. kada je parćanski kralj, Vologez odbio da ukloni svog brata Tiridata iz Jermenije.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#42 Tacit, Anali]</ref> Parćani su otpočeli invaziju na Jermeniju. Korbulo je odbio gotovo sve napade, Tiridat se morao povući i Rim je tako kontrolisao čitavu teritoriju Jermenije.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_13#55 Tacit, Anali]</ref> Na kraju je sklopljen mir koji će potrajati narednih pedeset godina sve do Trajanove invazije na Jermeniju [[114]]. godine. Mir je bio značajna politička pobeda za Nerona.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/62*.html#23 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Imperator postaje posebno popularan na istoku, što će se nastaviti i dugo posle njegove smrti. Uprkos uspehu na istoku, Neron se suočio sa nizom ozbiljnih pobuna. Velika pobuna izbila je u [[Britanija (provincija)|Britaniji]],<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_14#29 Tacit, Anali]</ref> 60. - 61., predvođena kraljicom [[Budika|Budikom]]. 65. godine, [[Gaj Kalpurnije Pizon]], rimski državnik, organizovao je zaveru protiv Nerona uz pomoć Subrija Flavija i Sulpicija Aspera, tribuna i centuriona Pretorijanske garde.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#49 Tacit, Anali.]</ref> Prema [[Tacit]]u, zaverenici su želeli da spasu državu od imperatora i vrate republiku.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#50 Tacit, Anali]</ref> Oslobođenik, Milihus otkrio je zaveru i prijavio je carevom sekretaru, Epafroditu. Zavera je propala a učesnici su pogubljeni, uključujući i poznatog pesnika, [[Lukan]]a.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#70 Tacit, Anali]</ref> Neronov bivši savetnik, Seneka, nateran je na samoubistvo nakon što je priznao da je razgovarao sa zaverenicima.<ref> [https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#60 Tacit, Anali]</ref> 66. godine došlo je do pobune jevreja u Judeji usled religijskih tenzija između jevreja i grka.<ref> [https://en.wikisource.org/wiki/|The_War_of_the_Jews/Book_II#Chapter_13 Flavije Josif, Jevrejski ratovi]</ref> 67. godine, Neron je poslao [[Vespazijan]]aa da ponovo uspostavi red u provinciji.<ref> [https://en.wikisource.org/wiki/|The_War_of_the_Jews/Book_III#Chapter_1 Flavije Josif. Jevrejski ratovi]</ref> Pobuna je na kraju ugušena, 70. godine, tek nakon Neronove smrti.<ref> [https://en.wikisource.org/wiki|The_War_of_the_Jews/Book_IV#Chapter_10 Flavije Josif, Jevrejski ratovi]</ref> Poslednja i po Nerona pogubna pobuna dogodila se marta [[68]].. [[Gaj Julije Vindeks]], guverner [[Lungdunumska Galija|Lugdunske Galije]], pobunio se protiv Neronove poreske politike.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/63*.html#22 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> <ref>Donahue.</ref> [[Lucije Verginije Ruf]], guverner [[Gornja Germanija|Gornje Germanije]], dobio je naređenje da uguši pobunu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/|Cassius_Dio/63*.html#24 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> U pokušaju da pridobije podršku van svoje provincije, Vindeks je pozvao [[Galba|Servija Sulpicija Galbu]], guvernera [[Tarakonska Hispanija|Tarakonske Hispanije]] da se pridruži pobuni i proglasi sebe za imperatora nasuprot Neronu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Plutarch/Lives/Galba*.html#5 Plutarh, Galbin život]</ref> U bici kod Vesontija 68. Verginijeve snage lako su pobedile Vindeksa koji je nakon toga ivršio samoubistvo. Međutim, pošto su pobedile pobunjenike, Verginijeve legije pokušale su da proglase svog komandanta za imperatora. Verginije je odbio da ustane protiv Nerona ali time situacija nije bila rešena. Iako je Neron uspeo da delimično kontroliše situaciju, podrška Galbi je rasla uprkos tome što je proglašen za javnog neprijatelja. Pretorijanski prefekt, Gaj Nimfidije Sabin napustio je Nerona i podržao Galbu. Neron je napustio Rim i krenuo prema luci Ostiji, odakle je želeo da se ukrca na brod i ode u neku od lojalnih istočnih provincija. Svetonije govori da je Neron morao da odustane od ove zamisli kada su vojni oficiri odbili da slušaju njegova naređenja, odgovorivši mu citatom iz Vergilijeve [[Enejida|Enejide]]: „Je li tako strašno umreti?" Nakon što se poigravao idejom da pobegne u Partiju, prepusti Galbinoj milosti ili moli oproštaj od naroda, obeshrabreni Neron vratio se u Rim gde je proveo noć u carskoj palati.<ref name="uchicago1">[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Nero*.html#47 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Neron]</ref> Nakon sna, probudio se u ponoć, otkrivši da su svi stražari napustili palatu. Nakon što se niko nije odazvao njegovim porukama, Neron je potražio gladijatora ili bilo koga veštog sa mačem da ga ubije, međutim niko se nije pojavio. Neron je zavapio: „Zar nemam ni prijatelje ni dušmane?" i istrčao iz palate kao da planira da se baci u [[Tibar]].<ref name="uchicago1"/> Vrativši se, Neron je potražio mesto gde će moći da se sakrije. Carski oslobođenik, Faon, ponudio mu je sopstvenu vilu, na nekoliko kilometara izvan grada. Putujući prerušen, Neron i četiri lojalna oslobođenika, Epafrodit, Faon, Neofitije i Sporus došli su do vile gde je Neron naredio da mu iskopaju grob. U tom trenutku, glasnik iz Rima doneo je vesti da je senat proglasio Nerona za javnog neprijatelja i da nameravajuda ga pogube batinanjem do smrti kao i da su naoružani ljudi poslati da ga uhvate i odvedu na [[Rimski forum|Forum]]. Senat je zapravo još bio neodlučan i raspravljao o mogućnostima, budući da je Neron bio poslednji član Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Većina senatora služila je carskoj porodici tokom čitavog života i osećala veliku lojalnost prema dinastiji božanskog Avgusta, iako ne i prema samom Neronu. Mnogi u senatu zapravosu nameravali da dovedu Nerona u senat gde bi se našao kompromis sa pobunjenim guvernerima sa ciljem da se Neronu sačuva život da bi se u budućnosti bar obezbedio naslednik koji bi produžio dinastiju.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_15#72 Tacit, Anali]</ref> Neron o tome ništa nije znao, i kada je čuo vesti koje je doneo glasnik, pripremio se za samoubistvo, koračajući gore dole i mrmljajući: "Qualis artifex pereo", u prevodu: „Kakav umetnik, a umirem!"<ref>[http://books.google.com/books?id=qYb3JCWUNnkC&dq Buckley, Emma; Dinter, Martin T. (2013)] John Wiley & Sons. {{ISBN|978-1-118-31659-7}}. Retrieved 2013-10-28.</ref> Gubeći prisebnost, molio je jednog od svojih oslobođenika da mu da primer tako što će se prvi ubiti. Na kraju, zvuci konjanika kako se približavaju vili naterali su Nerona da se suoči sa svojim krajem. Ipak, i dalje nije imao snage da oduzme sebi život stoga je naterao svog sekretara Epafrodita da to uradi.<ref>[http://books.google.com/books?id=T5tic2VunRoC&dq Bunson, Matthew (2009)] Infobase Publishing. {{ISBN|978-1-4381-1027-1}}. Retrieved 2013-10-28.</ref> Nakon što je izboden, ljudi koje je senat poslao besuspešno su pokušali da zaustave krvarenje. Neronove poslednje reči bile su: „Prekasno, ovo je vernost." Sa Neronovom smrću, 9. juna 68. okončala se i Julijevsko-Klaudijevska dinastija.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Histories_(Tacitus)/Book_1#2 Tacit, Istorije]</ref> Nakon vesti o njegovoj smrti, senat je posthumno proglasio Nerona za javnog neprijatelja da bi zadovoljio Galbu (senat je prethodno i Galbu proglasio javnim neprijateljem) koji je imenovan za novog imperatora. == Godina četiri cara, 68. - 69. == ==== Galba ==== Glavni zadatak koji je Galba stavio pred sebe jeste sređivanje finansija, i stoga je preduzeo mnoge nepopularne mere od kojih je najopasnije bila odbijanje da plati pretorijance. Galba je sa prezirom gledao na podmićivanje vojnika, veoma rašireno u vreme Klaudija i Nerona, čime se kupovala njihova lojalnost. [[Datoteka:Stockholm - Antikengalerie 4 - Büste Kaiser Galba.jpg|mini|levo|Bista Galbe, Muzej Antikviteta, Kraljevska palata, [[Stokholm]].]] Ubrzo je Galba postao veoma nepopularan. Starost ga je učinila apatičnim, delovao je da nema energije i otuđio je mase, pošto je, za razliku Nerona, nije držao do raskoši i pompe. Novi imperator nalazio sepod uticajem svojih favorita.<ref>Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Penguin. pp. 242–254. {{ISBN|978-0-14-045516-8}}.</ref> Među njima, za trojicu se govorilo da bukvalno kontrolišu imperatora: Tit Vinije, koji je postao Galbin kolega konzul, Kornelije Lakon, komandant pretorijanaca i oslobođenik Icel Marcijan. Zvali su ih: „Tri Pedagoga“ zbog uticaja koji su imala nad Galbom. 1. januara 69. dve legije u Gornjoj Germaniji odbile su da se zakunu na vernost Galbi i porušile njegove statue, zahtevajući da se izabere novi car. Sledećeg dana, pobunili su se i vojnici u [[Donja Germanija|Donjoj Germaniji]] i sami doneli odluku ko će biti novi car, proglasivši guvernera provincije, [[Vitelije|Vitelija]] za imperatora. Galba, svestan svoje nepopularnosti i opšteg nezadovoljstva, da bi sprečio nadolazeću oluju, usvojio je [[Lucije Kalpurnije Pizon|Lucija Kalpurnija Pizona]] kao svog sina i naslednika. Narod i pretorijanci u ovom Galbinom postupku prepoznali su slabost. [[Oton|Marko Salvije Oton]], koji je dugo spadao u Galbine najveće pristalice, sam je očekivao da bude usvojen. Galbin izbor Pizona za naslednika razočarao je Otona te jestupio u kontakt sa nezadovoljnim pretorijancima koji su ga pozdravili kao cara 15. januara 69. Galba je odmah krenuo da se susretne sa pobunjenim vojnicima, ali je bio toliko slab da su ga vozili u nosiljci. Oton se na čelu pretorijanaca zaputio ka Rimskom forumu i susreo sa Galbinom pratnjom koja se kroz gomilu probijala ka kasarnama pretorijanaca. Kohorta, koja je tog dana bila na dužnosti na Palatinu i pratila imperatora, odmah ga je napustila. Galbi, njegovog usvojenog sina Pizona i ostale iz pratnje brutalno su ubili pretorijanci. Nakon kratke borbe, Oton se trijumfalno vratio u pretirijanski kamp i istog dana senat mu je dao titule Avgusta, dodelio tribinicijske moći i i ostale počasne titule koje su pripadale principatu. Do Galbinog ubistva dovelo je njegovo odbijanje da plati one koji su ga podržavali i dali mu podršku prilikom dolaska na presto. Stanovništvo Rima bilo je nezadovoljno Galbom i negovalo je uspomenu na Nerona. ==== Oton ==== [[Datoteka:Othon pièce.jpg|mini|desno|Oton prikazan na novcu.]] Pre Neronovog pada, Oton je služio kao guverner provincije [[Luzitanija|Luzitanije]]. Pre toga, Oton je pripadao krugu Neronovih favorita i bio prijatelj sa samim imperatorom. Međutim, njihovo prijateljstvo okončano je 58. kada je Oton predstavio Neronu - na njen zahtev - svoju prelepu ženu Popeju Sabinu koja je time otpočela vezu sa Neronom što će na kraju dovesti do njene prerane smrti. Kada je učvrstila svoj položaj kao Neronova ljubavnica, Popeja se razvela od Otona i uticala na cara da ga pošalje u udaljenu Luzitaniju (danas deo Portugala i Španije). Oton je upravljao Luzitanijom deset godina, neobično skromno i umereno. Kada je Galba, guverner Hispanije Tarakonensis, ustao protiv Nerona 68. Oton mu se pridružio i pratio ga na putu za Rim. Galba nije imao dece i bio u poodmaklom dobu, te se Oton nadao da će postati njegov naslednik. Postigao je tajni dogovor sa jednim od Galbinih favorita, Titom Vinijem, pristajući da oženi Vinijevu kćerku u zamenu za njegovu podršku. Otonove nade osujećene su početkom 69. kada je Galba zvanično usvojio Lucija Kalpurnija Pizona za svog naslednika. Tako se Oton odlučio na smeli potez i uz pomoć nezadovoljnih pretorijanaca postao imperator. Nakon ubistva, Galbinu glavu doneli su Otonu koji ju je prepustio svojim pratiocima nakon čega su je izvrgli ruglu i paradirali ulicama Rima. [[Datoteka:Oth001.jpg|mini|levo|Oton]] Uskoro je, međutim, Oton shvatio da je mnogo lakše zbaciti cara nego sam vladati, kako prenosi Svetonije.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Otho*.html Svetonije, Život Dvaneast Cezara, Oton]</ref> Oton je, znajući da je stanovništvo i dalje sklono Neronu, vratio neke od njegovih bliskih saradnika na dvor, među kojima i Sporusa. Oton je imao malo vremena da konsoliduje svoj položaj. Pobunjene rajnske legije napredovale su ka Italiji, Oton je uzalud pokušao da se sporazume sa Vitelijem i ponudio mu da dele vladavinu nad carstvom, nakon čega se sa neuobičajno energično spremio za rat. Legije u Dalmaciji, Panoniji i [[Mezija|Meziji]] podržale su ga a same pretorijanske kohorte bile su značajan adut u njegovim rukama. Oton je imao i kontrolu nad flotom koja je odmah poslata ka [[Ligurija|Liguriji]]. Sam Oton, uprkos lošim predznacima, na čelu vojske krenuo je na sever, želeći da spreči Vitelijev dolazak u Italiju. Za to je bilo prekasno, i sve što je Oton mogao je da stacionira svoje trupe u Placentiji (moderna [[Pjačenca]]) i drži reku [[Po (reka)|Po]] protiv neprijatelja. Otonove snage uspešno su odbranile grad od Aulusa Cecine, jednog od Vitelijevih generala i naterale ga da se povuče nazad ka [[Kremona|Kremoni]], ali dolazak još jednog Vitelijevog generala, Favija Valensa, promenio je odnos snaga. Vitelijevi generali priželjkivali su odlučujuću bitku a njihove nemare ostvarene su usled nesloge i naglosti koje su prevagnule u Otonovom taboru. Iskusniji Otonovi oficiri znali su važnost izbegavanja borbe, sve dok ne stignu pojačanja iz Dalmacije ali naglost carevog brata Ticijana i komandanta pretorijanske garde, Prokula, a povrh svega grozničava nestrpljivost samog Otona, nadglasale su drugačije mišljenje i doneta je odluka o napadu. Samo Oton ostao je iza borbenih linija sa jakom rezervom u Brikselumu na južnoj obali reke Po. Glavnina Otonovih snaga prešla je Po i zaputila se ka malom mestu po imenu Bedrijakum. Ostavljajući jaku prethodnicu da drži Bedrijakum, Otonova vojska napredovala je prema Kremoni. Nedaleko od samog grada, neočekivano su naišli na Vitelijeve trupe. Uhvaćeni u nepovoljnom položaju, Otonovci su se žestoko borili ali su naposletku primorani da se u rasulu povuku nazad ka Bedrijakumu. Pobednički Vitelijevi vojnici pratili su ih, da bi odmah došlo do sporazuma sa obeshrabrenim Otonovim snagama. Bitka kod Bedrijakuma tako je odlučila pobednika u kratkom građanskom ratu. Međutim, Oton je još komandovao jakim snagama. Legije iz Dalmacije stigle su do Akvileje a duh njegovih vojnika nije bio slomljen. Nasuprot tome, Oton je bio rešen da prihvati ishod bitke koju je izazvala njegova sopstvena naglost. U dostojanstvenom govoru, oprostio se od svojih pratilaca, govoreći: „Daleko je pravednije da prodadne jedan zarad koristi mnogih, nego da mnogi propadnu zarad jednog."<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/63*.html#64-13.2 Kasije Dion] [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/63*.html#64-13.2 Dio, LXIV.13]</ref> Sutradan, Oton je izvršio samoubistvo, probovši srce bodežom koji je sakrio ispod jastuka i umro kada su njegovi savetnici ušli u šator. Oton je vladao samo tri meseca. Njegov pepeo položen je unutar skromnog spomenika. Mnogi rimljani poštovali su Otona usled ovakvog postupka, kojim je želeo da poštedi državu teškog građanskog rata. Nakon Otonovog samoubistva, pobedničke Vitelijeve snage marširale su na Rim. [[Datoteka:Pseudo-Vitellius Louvre MR684.jpg|mini|desno|Kopija originalne Vitelijeve biste, verovatno nastala u XVI veku.]] ==== Vitelije ==== Vitelije je dugovao svoj položaj dvojici komandanata rajnskih legija, Cecini i Fabiju Valensu, koji su, odbivši da nakon Neronovog pada prihvate Galbu, na iznenađenje mnogih, proglasili Vitelija za cara 1. januara 69. u Kelnu. Isprva su ga podržavale samo legije Gornje i Donje Germanije ali su mu se ubrzo pridružile i legije iz Galije, Britanije i Recije. Iako su Vitelije i njegovi komandanti istupili protiv Galbe, nakon njegovog ubistva, njihov protivnik postao je Oton. Nakon Otonovog samoubistva, Vitelije je sa svojom vojskom marširao na Rim gde mu je senat dodelio uobičajne titule koje su pripadale imperatoru. Deo rimskog sveta nikada nije priznao Vitelija za cara. Nakon njegovog ulaska i Rim, grad je postao pozornica nemira, masakra, gladijatorskih borbi i raskošnih gozbi. Novi car davao je položaje svojim favoritima, ponašao se rasipno, a Svetonije, čiji se otac borio na strani Otona u bici kod Bedrijaka, opisuje Vitelija kao čoveka bez ambicije koji je donekle pokazivao volju da vlada mudro. Dalje, Svetonije tvrdi kako je car bio lenj, sklon preterivanjima, posebno u jelu i piću. Jula 69. trupe u istočnim provincijama proglasile su, nasuprot Viteliju, svog komandanta, Tita Flavija [[Vespazijan]]a za imperatora. Uskoro su Vespezijana podržale i provincije [[Ilirik]] i Dalmacija. Nakon što su pristalice počele da ga napuštaju, Vitelije je rešio da se preda ali su ga pretorijanci sprečili da napusti grad. Prema Tacitu, na sam dan ulaska Vespazijanovih vojnika u Rim, Vitelija su odvukli na zloglasne Gemonijske Stepenice (na kojima su se obično vršila pogubljenja znamenitih osuđenika, tako što bi ih bacali sa stepeništa, ovako je pogubljen i Sejan 31. godine). Kasije Dion tvrdi da je Viteliju odrubljena glava koju su nakon toga paradirali ulicama Rima. == Flavijevci, 69. - 96. == === Vespazijan, 69. - 79. === Senat je proglasio Vespazijana za cara decambra [[69]]., dok se on još uvek nalazio u Egiptu (gde je prihvaćen za cara nekoliko meseci ranije).<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/65*.html Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Gaj Licinije Mucijan, guverner Sirije i Vespazijanov prijatelj, stigao je u Rim na čelu legija i u carevom odsustvu upravljao državom, uz pomoć carevog mlađeg sina, [[Domicijan]]a. Mucijan je odmah počeo sa poreskim reformamama, da bi ponovo napunio ispražnjenu riznicu. Nakon Vespazijanovog povratka, Mucijan je savetovao novog imperatora da sakupi što više novca od poreza. Vespazijan i Mucijan ponovo su aktivirali stare poreze, uveli nove, povećali prihode iz provincija i budno pazili na zvaničnike zadužene za riznicu. Latinska poslovica: "Pecunia non olet" (Novac ne smrdi), možda je nastala kada je uveden porez na javne toalete. [[Datoteka:Roman Empire 69.svg|550px|mini|desno|Mapa Rimskog carstva tokom građanskog rata poznatog kao "Godina četiri cara" 68. - 69. godine. Plavo obojena područja označavaju provincije lojalne Vespazijanu i Gaju Mucijanu.]] Početkom 70. godine Vespazijan se i dalje nalazio u Egiptu, najbogatijoj provinciji carstva od koje je umnogome zavisilo snabdevanje Rima žitom. Vespazijan je provodio vreme u Egiptu jačajući svoju vlast i stabilizujući prilike u provinciji. Ipak, situacija u carstvu još uvek je bila nestabilna. Rat u Judeji trajao je još od 66. godine sve dok Vespazikajov stariji sin, [[Tit]] - kome je Vespazijan poverio komandu u ratu protiv Jevreja nakon što je proglašen za cara i krenuo za Egipat - konačno nije slomio otpor pobunjenika i posle teške i krvave opsada zauzeo Jerusalim kada je uništen drugi jevrejski hram. Prema istoričaru [[Evsevije Cezarejski|Evseviju]], Vespazijan je naredio da se uhvate svi preostali potomci Davidove loze. U janaru iste godine izbila je pobuna u Galiji i Germaniji, poznata kao Batavski ustanak. Vođe pobune bili su Gaj Julije Civil i Julije Sabin koji je tvrdio da je potomak Gaja Julija Cezara te se proglasio za cara Galije. Pobunjenici su uspeli da pobede dve legije pre nego što je ustanak ugušio Vespazijanov zet, Kvint Cerijal, krajem 70. godine. [[Datoteka:Vespasianus03 pushkin.jpg|250px|mini|levo|Bista Vespazijana, Puškinov muzej, Moskva.]] Sredinom 70. godine Vespazijan se vratio u Rim i odmah je otpočeo da osigurava svoj položaj i spreči mogućnost novih pobuna. Dodelio je bogate darove mnogima u vojsci i javnosti.<ref>[http://LXVI.10 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Vojnici lojalni Viteliju su otpušteni iz službe i kažnjeni.<ref>[http://Vesp.%208 Svetonije, Vespazijan]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Vespazijan je započeo i opsežnu propagandnu kampanju. Carstvom su kružile priče o imperatoru nadljudskih sposobnosti kojem je bilo suđeno da dođe na vlast.<ref>[http://Vesp.%204–5 Svetonije, Vespazijan]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Skoro trećina sveg novca iskovanog za vreme Vespazijanove vladavine slavilo je njegove vojne uspehe i mir koji je usledio nakon turbulentne Neronove vladavine i haosa u građanskom ratu 68. - 69. Vespazijan je novčano podržavao pisce, mnogi znameniti antički istoričari, uključujući Tacita, Svetonija, [[Josif Flavije|Josifa Flavija]] i Plinija Starijeg, bili su Vespazijanovi savremenici. Gotovo svi oni pisali su nesumnjivo pozitivno o Vespazijanu, istovremeno osuđujući prethodne careve.<ref>"Otho, Vitellius, and the Propaganda of Vespasian", The Classical Journal (1965), pp. 267–269</ref> Tacit je dugovao svoj položaj Vespazijanu, Flavije Josif smatrao ga je zaštitnikom i spasiocem dok je Plinije Stariji posvetio svoje najznačajnije delo, Istoriju Prirode, Vespazijanovom sinu Titu.<ref>Tacit, Historije I.1; Josif Flavije, Život Josifa Flavija 72; Plinije Stariji, Istorija Prirode, preface.</ref> Oni koji bi govorili protiv cara su kažnjavani. Nekoliko filozofa stoičke škole optuženi su da kvare studente neprikladnim učenjem zbog čega su prognani.<ref>[http://LXVI.12 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Helvidije Prisk, pro-republikanski filozof, pogubljen je zbog svog učenja i upornog protivljenja Vespazijanu.<ref>[http://LXVI.13 Kasije Dion, Istorija Rima]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Period Vespazijanove vladavine između 71. i 78. godine je misterija. Car se posvetio obnovi Rima posle građanskog rata, podignut je hram mira na [[Rimski forum|Forumu]], završen hram deifikovanog Klaudija<ref>Svetonije, Život Dnanaest Cezara, Vespazijan 9</ref> a 75. izgrađena kolosalna statua [[Apolon]]a, započeta u Neronovo vreme (prvo je Apolon trebalo da ima Neronov lik). Daleko najpoznatiji projekat jeste početak izgradnje [[Koloseum]]a, poduhvat je finansiran iz ogromnog plena donetog nakon osvajanja Jerusalima i blaga iz drugog jevrejskog hrama. Svetonije prenosi da se Vespazijan suočavao sa brojnim zaverama. [[Datoteka:Sestertius - Vespasiano - Iudaea Capta-RIC 0424.jpg|300px|mini|desno|Sestercij sa likom Vespazijana na aversu, iskovan 71. godine u čast njegove pobede u rimsko-jevrejskom ratu. Na reversu stoji natpis: "IVDEA CAPTA", "Judeja pokorena."]] U godinu u kojoj je bio konzul po deveti put (79.) Vespazijan se razboleo dok je bio u [[Kampanija|Kampaniji]]. Njegovo stanje se brzo pogoršalo. 23. juna 79. car je umro. Dok je bio na samrtnoj postelji, zahtevao je da ga podignu na noge pošto je verovao da: "Car treba da umre na nogama." Carev veliki smisao za humor odrazio se i na njegove poslednje reči, Væ, puto deus fio. "Ah! Mislim da postajem bog!"<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Vespazijan je bio poznat po smislu za humor, otvorenom i druželjubivom karakteru, zapovedničkom držanju i vojničkim sposobnostima. Pomagao je osiromašenim senatorima i članovima reda vitezova, i gradovima i oblastima pogođenim prirodnim katastrofama. Posebno je bio velikodušan prema piscima i retorima, nekolicini je dodelio penzije i do 1000 zlatnika godišnje. Ipak, Vespazijan nije voleo filozofe, smatrajući ih nemuževnim gunđalima. Takođe, bio je veoma popustljiv prema političkim protivnicima. Prema Svetoniju, car se izražavao otvoreno i šalio sa prijateljima. Za vreme njegove vladavine novac je trošen na javne radove i obnovu i ulepšavanje Rima. Vespazijana je odmah nasledio sin Tit. === Tit, 79. - 81. === Uprkos prvobitnim bojaznima da je Tit sklon porocima,<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Titus*.html#7 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Titov Život]</ref> pokazalo se da je novi car efikasan administrator te je ubrzo postao veoma popularan. Njegov prvi postupak kao imperatora je zaustavljanje suđenja za izdaju koja su dugo izazivala previranja.<ref name="automatski generisano5">[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Titus*.html#8 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Titov Život]</ref> Zakoni o izdaji i uvredi veličanstva, upereni protiv onih koji naruše dostojanstvo države, pod Avustom je ponovo aktiviran i proširen da obuhvati i klevete.<ref>[https://en.wikisource.org/wiki/The_Annals_(Tacitus)/Book_1#72 Tacit, Anali]</ref> Ovo je dovelo do mnogobrojnih suđenja i pogubljenja za vreme Tiberija, Kaligule i Nerona kao i formiranja mreže potkazivača (Delators) koji su bili izvor terora i destabilizacije političkog sistema Rima tokom nekoliko decenija. Tit je stavio tačku na ove prakse govoreći: [[Datoteka:Titus of Rome.jpg|mini|levo|Bista imperatora Tita, Kapitolinski muzej, Rim.]] "Nije moguće da budem uvređen ni na koji način. Jer ne činim ništa što zaslužuje cenzuru niti brinem zbog onoga što se lažno govori. A carevi koji su mrtvi osvetiće sami sebe ako im neko učini nepravdu, ako su uistinu polobogovi i poseduju ikakvu moć."<ref name="automatski generisano6">[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#19 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> [[Datoteka:Pompeii Garden of the Fugitives 02.jpg|mini|desno|Erupcija Vezuva 79. godine potpuno je uništila Pompeju i Herkulaneum. Gipsani kalupi pravih žrtava nađenih tokom iskopavanja danas su izloženi u nekim od ruševina.]] Shodno tome, nijedan senator nije pogubljen za vreme njegove vladavine,<ref name="automatski generisano6" /> čime je Tit ispunio obećanje da će preuzeti poziciju vrhovnog sveštenika ( Pontifex Maximus) da bi: "Održao ruke čistim." Potkazivači su javno kažnjeni i proterani iz grada. Tit je sprečio zloupotrebe učinivši nezakonitim da osobi bude suđeno više puta za isti prekršaj. Kao car, Tit je postao poznat po velikodušnosti, Svetonije govori da bi, shvativši da nikome nije pomogao čitavog dana, car rekao: "Prijatelji, izgubio sam dan!"<ref name="automatski generisano5" /> [[Datoteka:Rom (IT), Kolosseum -- 2024 -- 0610.jpg|300px|mini|levo|''Flavijevski Amfiteatar'', poznatiji kao Koloseum, građen je tokom deset godina a završen za vreme Titove vladavine. Priređene su spektakularne igre u trajanju od sto dana.]] Uprkos tome što je njegova vladavina ostala pošteđena većih vojnih konflikata i političkih kriza, Tit se suočio sa nekoliko velikih katastrofa tokom svoje kratke vladavine. 24. avgusta 79., tek dva meseca po Titovim dolasku na vlast, došlo je do razorne erupcije [[Vezuv]]a.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#22 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Erupcija je dovela do skoro potpunog uništenja naselja i izletišta oko Napuljskog zaliva. Gradovi [[Pompeja]] i [[Herkulaneum]] zatrpani su pod nekoliko metara debelim slojevima pepela, kamenja i lave.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#23 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Hiljade ljudi izgubilo je život. Tit je zadužio dva bivša konzula za organizaciju pomoći a sam je donirao veliki novac iz carske riznice da bi pomogao žrtvama vulkana. Lično je posetio Pompeju nakon erupcije i još jednom sledeće godine.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#24 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Na proleće [[80]]. godine veliki požar izbio je u Rimu; tokom tri dana i tri noći izgoreli su veliki delovi grada. Iako šteta nije bila tako velika kao prilikom požara iz 64., Kasije Dion daje dugačku listu javnih građevina koje su uništene u požaru. Među njima Agripin Panteon, Jupiterov hram, delovi Pompejevog teatra i Septa Julija. Ponovo je Tit lično kompenzovao štetu u pogođenim područjima. Prema Svetoniju, tokom požora je izbila i kuga. Sama priroda bolesti i broj žrtava su nepoznati. Još jedan od događaja koji su obeležili Titovu vladavinu je pobuna [[Terencije Maksim|Terencija Maksima]], jednog od nekoliko lažnih Nerona koji su se pojavili tokom sedamdesetih godina prvog veka. Iako je Neron prevashodno bio poznat kao omraženi tiranin, postoje dokazi da je tokom svoje vladavine bio veoma popularan širom istočnih provincija. Glasine da je Neron preživeo pad sa vlasti bile su dodatno podstaknute zbunjujućim okolnostima pod kojima je umro ali i nekoliko proročanstava koja su predviđala njegov povratak. Prema Dionu, Terencije Maksim ličio je na Nerona licem i glasom i kao i pokojni imperator, pevao uz liru. Ubrzo je, međutim, Maksim bio primoran da pobegne preko [[Eufrat]]a u Partiju. Pored ovoga, pojedini izvori navode da je Tit otkrio da njegov brat Domicijan kuje zaveru protiv njega, ali je odbio da ga pogubi ili progna.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#26 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> [[Datoteka:Arch of Titus (Roma).jpg|208x240px|mini|desno|Titov slavoluk nalazi se na Via Sakri, jugoistočno od Foruma, Rim.]] Izgradnja Koloseuma, otpočeta za vreme Vespazijana, konačno je okončana pod Titom, 80. godine.<ref>Roth, Leland M. (1993). Understanding Architecture: Its Elements, History and Meaning (First ed.). Boulder, CO: Westview Press. {{ISBN|0-06-430158-3}}.</ref> Pored spektakularnih igara u čast otvaranja, nova građevina je zamišljena kao trijumfalni spomenik vojnih dostignuća Flavijevaca u Jevrejskom ratu. Inauguralne igre trajale su čak sto dana a uključivale su borbe gladijatora, borbe divljih životinja, pomorske bitke za čiju svrhu je Koloseum bio poplavljen kao i trke konja i kočija.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/66*.html#25 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Pored Koloseuma, Tit je naredio da se podignu javna kupatila, poznata kao Titova kupatila. Završetak izgradnje ubrzan je da bi se podudarao sa otvaranjem novog amfiteatra. U vreme Tita oživljen je i kult imperatora iako je Vespazijan deifikovan tek nakon šest meseci posle smrti. Da bi se još više uvećala čast i slava Flavijevske dinastije, udareni su temelji onog što će kasnije postati Hram Vespazijana i Tita, čiju je izgradnju završio Domicijan.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Domitian*.html#5 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Domicijanov Život]</ref> Nakon okončanja igara, Tit je zvanično posvetio amfiteatar u kupatila što će biti njegov poslednji akt kao imperatora. Napustivši Rim, razboleo sa prilikom putovanja u centralnoj Italiji gde je umro od groznice, navodno na istom seoskom imanju kao i njegov otac.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Titus*.html#10 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Tit]</ref><ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Titus*.html#11 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Tit]</ref> Navodno, poslednje reči koje je promrmljao pre nego što je umro bile su: "Načinio sam samo jednu grešku." Mnogi istoričari spekulisali su oko tačnih okolnosti Titove smrti i na šta su se odnosile njegove poslednje reči. Filostrat piše ga je otrovao Domicijan kao i da mu je smrt prorekao Apolonije iz Tijane.<ref>{{Cite web |title=Filostrat, Život Apolonija iz Tijane |url=http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_6_31.html#%A732 |access-date=2015-04-15 |archive-date=2016-03-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160303165942/http://www.livius.org/ap-ark/apollonius/life/va_6_31.html#%A732 |dead-url=yes }}</ref> Svetonije i Kasije Dion ne govore o trovanju, navodeći da je Tit umro prirodnom smrću ali obojica otpužuju Domicijana da je pustio bolesnog Tita da umre.<ref name="automatski generisano4">[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Domitian*.html#2 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Domicijan]</ref> Dion veruje da je greška o kojoj je Tit govorio njegovo odbijanje da pogubi brata nakon što je saznao da otvoreno kuje zaveru protiv njega. === Domicijan, 81. - 96. === Domicijan je proveo mladost i ranu karijeru u senci svog brata, Tita, koji je zadobio vojničku slavu tokom prvog Jevrejsko-rimskog rata. Ovakva situacije održala se i tokom vladavine njegovog oca, Vespazijana, koji je postao car 69. nakon perioda poznatog kao ''Godina četiri cara''. Dok je Tit držao mnoge važne položaje za vreme očeve vladavine, Domicijanu su ostavljene počasti ali ne i odgovornosti. Vespazijan je umro 79. godine i nasledio ga je Domicijanov stariji brat, Tit čija je vladavina neočekivano okončana nakon što se fatalno razboleo od kuge 81. godine posle samo dve godine provedene kao car. Sledećeg dana, pretorijanska garda proglasila je Domicijana za imperatora, a njegova vladavina trajaće petnaest godina, više od bilo koga nakon Tiberija. [[Datoteka:Domiziano da collezione albani, fine del I sec. dc. 02.JPG|mini|desno|Domicijanova bista, muzej Luvr, Pariz.]] Odmah po dolasku na vlast, Domicijan je deifikovao pokojnog Tita<ref name="automatski generisano4" /> ali on nije održao bratov i očev ugled. Kao car, brzo se rešio republikanske fasade koju su njegov otac i brat brižno održavali.{{sfn|Jones|1992|pp=22}} Pomerivši centar vlasti na carski dvor, Domicijan je otvoreno ukazao na vlast senata kao suvišnu. Po njegovom uverenju, rimskim carstvom je trebalo upravljati kao božanskom monarhijom, na čijem čelu će stajati on sam kao dobroćudni despot. Prema Svetoniju, carska birokratija nikada nije funkcionisala bolje nego pod Domicijanom čiju su strogi standardi i sumnjičava priroda održavali istorijsko nisku stopu korupcije među provincijskim guvernerima i izabranim zvaničnicima.{{sfn|Jones|1992|pp=109}}<ref>Canduci, pg. 34</ref> Na položaje je retko dovodio članove porodice što je bio kontrast sa nepotizmom koji su praktikovali Vespazijan i Tit.{{sfn|Jones|1992|pp=164}} Iznad svega, Domicijan je cenio lojalnost i poslušnost među onima koje bi raspoređivao na strateški važne fukcije a takve kvalitete češće je nalazio u redovima viteškog staleža (lat. equites) nego članovima senatske klase i svoje porodice na koje je gledao sumnjičavo i uklanjao ih sa pozicija ako bi zanemarivali carsku politiku. Više od bilo kog cara posle Tiberija, Domicijan je provodio vreme van Rima, što je samo naglašavalo autokratsku prirodu njegove vladavine. Iako je moć senata postojano opadala nakon kraja republike, pod Domicijanom, sedište moći nije se čak nalazilo ni u Rimu, već gde god bi se imperator trenutno nalazio. Domicijan je aktivno putovao kroz evropske provincije provevši najmanje tri godine svoje vladavine u Germaniji i [[Ilirik]]u vodeći vojne izvidnice na same granice imperije. [[Datoteka:Domitia.JPG|mini|levo|Domicija Longina, Domicijanova supruga. Carica nosi frizuru Flavijevskog doba.]] Iako su njegove zločine možda preuveličale kasnije generacije, naročito istoričar [[Tacit]], sigurno je da nije hteo deliti vlast. Već i pre Domicijana se ustalio običaj da car istovremeno drži mnogo funkcija ustanovljenih za vreme republike, ali te položaje su mogli imati i drugi senatori. Ipak, Domicijan je ojačao ekonomiju revalorizujući vrednost rimskog novca. Takođe, poboljšao je odbrambeni sistem carstva i započeo velike građevinske poduhvate sa ciljem obnove oštećene prestonice. Značajni ratovi vođeni su u Britaniji, gde je njegov general, [[Gnej Julije Agrikola|Agrikola]] pokušao da osvoji [[Kaledonija|Kaledoniju]] (deo današnje [[Škotska|Škotske]]), i u Dakiji gde Domicijan nije mogao da zadobije odlučujuću pobedu protiv kralja [[Decebal]]a. [[Datoteka:The Triumph of Titus Alma Tadema.jpg|mini|desno|''Titov Trijumf'', Ser Lorens Alma-Tadema (1885), prikazana je porodica Flavijevaca tokom trijumfalne procesije iz 71. godine. Na čelu hoda Vespazijan, odeven kao Vrhovni sveštenik (Pontifex Maximus), prate ga Domicijan, Domicija Longina i Tit, takođe odeven kao sveštenik.]] Domicijanova vladavina pokazivala je totalitaritativne karakteristike. Imperator je sebe video kao novog Avgusta, prosvetljenog vladara koji vodi Rimsko carstvo u novu i sjajnu eru. Religijska, vojna i kulturološka propaganda gajile su kult ličnosti, Domicijan je, imenovavši se za cenzora na neodređeno vreme, nastojao da kontroliše javni život ali i privatni moral. To mu je donelo popularnost među narodom i vojskom dok su ga pripadnici senata smatrali za tiranina. Prema Svetoniju, Domicijan je bio prvi rimski car koji je zahtevao da mu se obraćaju sa ''Dominus et deus'', ''Gospodar i bog''. Međutim, potpuno suprotno ovome, Domicijan je odbio titulu ''Dominus'' tokom svoje vladavine a na novcu i zvaničnim dokumentima nema dokaza da je Domicijan ikada javno insistirao da bude prikazan na ovaj način. Domicijan je ubijen 18. septembra 96. godine u zaveri koju su organizovali dvorski zvaničnici. Svetonija daje detaljni opis zavere i navodi da je Domicijanov komornik, Partenije glavni pokretač zavere, a sve usled skorašnjeg pogubljenja nekadašnjeg Neronovog sekretara, Epafrodita (Domicijan ga je prvo prognao a zatim naredio njegovo pogubljenje jer nije sprečio Neronovo samoubistvo).<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Domitian*.html#14 Svetonije, Život Dvanaest Cezara, Domicijan]</ref> Samo ubistvo počinili su Partenijev oslobođenik, Maksimus i upravnik doma Domicijanove nećake Flavije Domitile, Stefan. Kasije Dion navodi da je ubistvo improvizovano dok Svetonije opisuje razrađenu zaveru. Nekoliko dana pre ubistva, Stefan je iscenirao povredu, da bi mogao sakriti bodež ispod zavoja. [[Datoteka:Domitian statue Vatican.png|mini|levo|Statua Domicijana, Vatikanski muzej. Moguće da je statua nekada pripadala Neronu.]] Na dan ubistva odaje za sluge bile su zaključane a Domicijanovo lično oružje, mač koji je imperator držao ispod jastuka kao poslednje sredstvo odbrane, unapred je uklonjen. U skladu sa astrološkim predviđanjem, Domicijan je verovao da će umreti negde oko podneva, stoga je bio nemiran u to doba dana. Svog poslednjeg dana, Domicijan je bio uznemiren, te je nekoliko puta pitao slugu koje je vreme. Dečak, umešan u zaveru, lagao je, govoreći da je mnogo kasnije nego što je bilo. Nešto umireniji, Domicijan je otišao do svog radnog stola da bi potpisao neke ukaze, kada mu je Stefan iznenada prišao: "Onda, pretvarajući se da odaje celu zaveru, zbog čega mu je i odobrena audijencija, (Stefan) je uboo cara u preponu dok je (Domicijan) čitao papir koji mu je ubica dao, i stajao zaprepašćen. Dok je ranjeni princ pokušao da pruži otpor, ranjen je sa sedam rana od strane Klodijana, Partenijevog oslobođenika Maksimusa, dekuriona Satura i gladijatora iz carske škole." ''Svetonije, Život Dvanaest Cezara'', „Domicijanov Život“, 17 Domicijan i Stefan rvali su se na podu neko vreme dok car nije konačno nadjačan i na smrt izboden od strane zaverenika; Stefan, koga je Domicijan povredio tokom borbe, ubrzo je i sam umro. Oko podneva, Domicijan, nekoliko meseci pre svog 45-og rođendana, bio je mrtav. Njegovo telo odneseno je na običnom odru i kremirano bez ikakve ceremonije. Njegova negovateljica, Filis, kasnije je pomešala carev pepeo sa onim njegove nećake Julije u hramu Flavijevaca. Prema Svetoniju, nekoliko znakova ukazivalo je na Domicijanovu smrt. Nekoliko dana pred ubistvo, [[Minerva]] se pojavila u carevom snu, objavivši da ju je Jupiter sprečio i da više neće biti u prilici da mu pomogne.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Suetonius/12Caesars/Domitian*.html#15 Svetonije, Domicijan]</ref> Domicijanova smrt obradovala je senat i odmah nakon što je Nerva proglašen za cara, izglasana je zabrana sećanja na ubijenog cara. Negovi novčići i statue su istoplljeni, njegovi lukovi srušeni a ime izbrisano iz svih javnih spisa. Njegovom smrću okončana je vladavina Flavijevaca. == Pet dobrih careva, 96. - 180. == === Nerva, 96. - 98. === [[Datoteka:Nerva Tivoli Massimo.jpg|180px|mini|desno|Bista Nerve, muzej u Rimu.]] Senat je za novog imperatora proglasio Nervu, dugogodišnjeg zvaničnika na dvoru za vreme Nerona i imperatora iz doma Flavijevaca. Nerva je postao imperator u šezdesetpetoj godini, i bio je prvi imperator u dotadašnjoj istoriji koga je izabrao Senat. Kao novi vladar, Nerva je obećao da će obnoviti građanske slobode koje su bile umanjene za Domicijanove autokratske vladavine. Nervinu vladavinu karakterišu finansijske poteškoće i njegova nesposobnost da kontroliše vojsku. Pobuna pretorijanaca u oktobru 97. godine prisilila je Nervu da usvoji naslednika.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/68*.html#3 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> Biće to početak sistema adopcije, u kome će imperator određivati naslednika putem usvajanja, sistem koji se pokazao kao odlično rešenje u narednom periodu. Nerva je usvojio [[Trajan]]a, mladog i veoma popularnog generala, kao naslednika. Posle jedva petnaest meseci provedenih kao imperator, Nerva umire prirodnom smrću, 27. januara 98. godine. Trajan ga je odmah nasledio i deifikovao. === Trajan, 98. - 117. === Trajanova vladavina označava najveći teritorijalni obim imperije a Trajan je smatran jednim od najboljih imperatora. Već i pre no što je postao imperator, Trajan je bio poznat kao sposoban general sa velikim ugledom u vojsci. Kao car, najviše je upamćen kao vojni komandant i osvajanju Dakije i Mesopotamije. Trajanova prva kampanja protiv Dačana uspešno je otpočeta marta [[101]]. godine, prešavši severnu obalu Dunava, Trajan je porazio Dačansku vojsku ali još uvek nije izvojevao odlučujuću pobedu. [[Datoteka:Traianus Glyptothek Munich 72.jpg|mini|levo|Trajanova bista, Gliptoteka, [[Minhen]].]] Već sledeće zime, kralj Decabal otpočeo je kontra-ofanzivu, idući nizvodno Dunava. Invazija Dačana uspešno je odbijena nakon dve bitke u Meziji, nakon čega je Trajanova vojska primorala Decebala na predaju. Trajan se tako trujumfalno vratio u Rim dobivši titulu ''Dacicus Maximus''. Međutim, kralj Decebal ubrzo je ponovo počeo da se naoružava i gradi saveze protiv Rima, da bi 105. napao rimske teritorije na severnoj obali Dunava. Nakon što je Trajan podigao dve nove legije, rimsko vojno prisustvo na Dunavu 105. godine popelo se na čak četrnaest legija, što je činilo skoro polovinu čitave rimske vojske. [[Apolodor iz Damaska]], Trajanov glavni arhitekta, podigao je kolosalni [[Trajanov most|most]] preko Dunava, koji je omogućio rimskoj vojsci da brzo i u velikom broju pređe reku, kao i da služi za dovođenje pojačanja. Trajan je takođe naredio proširenje puta koji je vodio pored [[Đerdapska klisura|Đerdapske klisure]]. [[Datoteka:Trajan's Column (48423826032).jpg|mini|levo|Trajanov stub u Rimu.]] Nakon što je okončana izgradnja prateće infrastrukture, Trajan je ponovo krenuo u pohod i osvojio delove Dakije 106. godine. Nakon žestokog ratovanja, rimljani su stegli obruč oko Decabalovog uporišta, Sarmizegetuze, koja je naposletku osvojena u uništena. Decebal je uspeo da pobegne i izmakne zarobljavanju a onda izvršio samoubistvo. Kraljeva odsečena glava doneta je Trajanu da bi kasnije bila odneta u Rim gde je bačena sa gemonijskih stepenica na Kapitolu. [[Datoteka:RC174-Tabula Traiana.JPG|350px|mini|desno|[[Trajanova tabla]], blizu mesta na kome je nekada preko Dunava stajao Trajanov most. [[Nacionalni park Đerdap]], [[Srbija]].]] Na mestu stare Dačke prestonice Trajan je podigao novi grad kao sedište rimske civilne administracije.<ref>Martin Goodman, The Roman World 44 BC–AD 180. Abingdon: Routledge. {{page|2013|978-0-415-55978-2|pages=}}, pp. 253</ref> Gradsko stanovištvo rimske Dakije uglavnom je bilo ograničeno na rimske koloniste i vojne veterane dok je domaće stanovištvo nastavilo da živi u raštrkanim ruralnim zajednicama, sledeći sopstvene običaje. Trajanova pobeda i osvajanje Dakije umnogome je ojačalo carske prihode, pored ogromnog plena, Rim je sada kontrolisao dačke rudnike zlata kojima je upravljao carski [[Prokurator]] iz redova vitezova ''(procurator aurariarum)''. U spomen rimske pobede u dačkim ratovima podignut je [[Trajanov stub]], na kome su zabeleženi najvažniji događaji i tok rata i koji pruža dragocene podatke o rimskom društvu na početku II veka nove ere. Narednih sedam godina proteklo je miru, Trajan se bavio poslovima administracije a tokom ovog vremena otpočeo je svoju prepisku sa [[Plinije Mlađi|Plinijem Mlađim]]. Jedna od tema bila je i odnos prema hrišćanima u provinciji Pont, gde je Plinije služio kao guverner. Trajan je podigao mnoge znamenite građevine i Rimu, među kojima je najpoznatiji Trajanov forum. U ovom periodu Trajan je formalizovao sistem znan kao ''Alimenta'',<ref>{{Cite web |title=Alimenta |url=http://tjbuggey.ancients.info/Alimenta.html |access-date=2015-04-15 |archive-date=2014-02-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140210160453/http://tjbuggey.ancients.info/Alimenta.html |dead-url=yes }}</ref> socijalni program čiji je cilj bio pružanje pomoći siročadi i siromašnoj deci u Italiji. Sistem je obezbeđivao novčana sredstva, hranu i subvencionisano obrazovanje. U početku se program finansirao iz plena zadobijenog u dačkom ratu a kasnije iz poreza na imovinu i dobrotvornih davanja. [[Datoteka:London Tower Trajan.jpg|220px|mini|desno|Statua Trajana, London.]] 113. godine, Trajan je započeo novu kampanju na istoku, isprovociran odlukom Parćana da na tron Jermenije postave svog kralja. Oko 114. Trajan je osvojio Jermeniju, zbacio kralja koga su postavili parćani, i pretvorio tu zemlju u rimsku provinciju nakon čega su brojna plemena na Kavkazu i istočnoj obali Crnog mora priznala rimsku hegemoniju. Sled samih događaja tokom Trajanovog pohoda ostaje nejasan. Početkom 115. car je napredovao prema istoku, u srce Mesopotamije dok je njegov legat Lusije Kvijet uspešno prešao reku [[Araks]] u [[Atropatena|Atropatenu]] i dalje, prema Kaspijskom moru. Proces konsolidacije rimske vlasti u Mesopotamiji izgleda je okončan 116. kada su iskovani novčići na kojima je objavljeno da su Mesopotamija i Jermenija uspešno stavljena pod vlast rimskog naroda. Prezimivši u [[Antiohija|Antiohiji]], Trajan je 116. ponovo otpočeo kampanju, ovoga puta sa ciljem osvajanja čitave Mesopotamije. Prema izvorima, rimska divizija prešla je reku [[Tigar (reka)|Tigris]] i osvojila deo Adibajene, dok se druga divizija uputila južno i zauzela [[Vavilon]]. Sam Trajan otpolovio je nizvodno rekom Eufrat. Kada je rimska flota doplovila do mesta gde su reke [[Tigar (reka)|Tigris]] i Eufrat bile najbliže, Trajan je prevukao flotu preko kopna iz Eufrata i [[Tigar (reka)|Tigris]] i zauzeo Seleukiju, nekadašnju prestonicu helenističkog [[Seleukidsko kraljevstvo|Seleukidskog kraljevstva]] a zatim i parćansku prestonicu Ktesifon. Trajan je nastavio pohod, napredujući južno, prema [[Persijski zaliv|Persijskom zalivu]]. Vavilonija je proglašena za novu carsku provinciju a Trajan je poslao pismu senatu, u kome je objavio da je nadomak potpune pobede i požalio se da je prestar da nastavi dalje ka istoku i ponovi osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Međutim, Trajanovi uspesi na istoku pokazali su se kratkotrajnim, odmah nakon što je pobednosni imperator napustio oblast persijskog zaliva i uputio se prema Vavilonu, izbio je ustanak Parćana. Trajan je uspeo da uguši pobunu i zvanično zbaci parćanskog kralja Hozroja I i na presto dovede marionetskog vladara. Uskoro je carevo zdravlje počelo da slabi a u međuvremenu Jevreji u Egiptu, na [[Kipar|Kipru]] i [[Kirenajka|Kireni]] podiglu su sveopštu pobunu motivisanu religijskom netrpeljivošću prema lokalnoj paganskoj populaciji. Pobuna je prerasla u Kitosov rat, poznat i kao [[Kitosov rat|Drugi jevrejsko-rimski rat]]. Pobuna se uskoro proširila i na Judeju i Mesopotamiju i Trajan je bio primoran da se povuče iz Jermenije da bi ugušio pobunu. Iako je pobuna naposletku suzbijena, situacija je ostala napeta, posebno u Judeji. 117. godine, oboleli Trajan spremio se za povratak u Italiju. Tokom proleća i leta car je postepno slabio. 8. avgusta 117. Trajan je umro u [[Kilikija|Kilikiji]]. Njegov naslednik [[Hadrijan]], odmah je odlučio da napusti udaljenu i neodbranljivu Mesopotamiju a Jermeniju i Osroenu ponovo uspostavio kao kraljevstva pod rimskim protektoratom. Sve ostale oblasti koje je Trajan osvojio zadržane su. Pepeo pokojnog imperatora položen je u podnožju Trajanovog stuba koji je slavio njegovu najveću pobedu. Trajan je jedan od retkih vladara čija je reputacija ostala neukaljana tokom istorije. Antički istoričari uglavnom su pisali pozitivno o Trajanu, karakterišući ga kao moralnog čoveka i mudrog vladara. Kasije Dion navodi da je Trajan bio dostojanstven i pravedan. Ime Trajan i danas je veoma popularno u Rumuniji, što je očito u imenu samog predsednika zemlje - [[Trajan Basesku]]. === Hadrijan, 117. - 138. === Pošto je bio Trajanov štićenik, Hadrijan je bio najbliži tome da nasledi presto iako ga Trajan nije zvanično usvojio što je učinio tek na samrti, i po nekim izvorima, na insistiranje supruge Plotine koja je podržavala Hadrijana. Pošto je dokument potpisala sama Plotina, moguće je da je Trajan tada već bio mrtav. [[Datoteka:Hadrians Wall from Housesteads1.jpg|220px|mini|levo|Deo Hadrijanovog zida, severna Engleska.]] Osiguravši podršku i senata i uklonivši Lusija Kvijeta, popularnog generala bliskog Trajanu, Hadrijan je konsolidovao svoj položaj. Odmah se posvetio suzbijanju jevrejske pobune a odmah potom lično je došao na dunavsku granicu carstva i postarao za tamošnje poslove. Hadrijanova vladavina najvećim delom ostala je mirna, za razliku od Trajanove ekspanzionističke politike, Hadrijan se odlučio za odbranu postojećih granica. Ovakva politika podrazumevala je podizanje jakih utvrđenja na granicama carstva. Najpoznatiji takav poduhvat jeste izgradnja zida na severu današnje Engleske, poznatog kao [[Hadrijanov zid]]. Na Dunavu i Rajni podignut je niz utvrđenja i postaja. Hadrijanova politika težila je miru kroz demonstraciju rimske moći koja je imala da učini utisak na potencijalne neprijatelje i odvrati ih od napada. [[Datoteka:Bust Hadrian Musei Capitolini MC817.jpg|mini|desno|Mermerna bista cara Hadrijana, Kapitolinski muzej, Rim.]] Istoričari opisuju Hadrijana kao najsvestranijeg rimskog cara, sklonog kosmopolitizmu. Car je često voleo da demonstrira svoje intelektualne veštine a najviše je cenio umetnost čiji je bio veliki pokrovitelj. Njegova vila kod Tibura (danas [[Tivoli]]) najfiniji je primer aleksandrijskog vrta u rimskoj arhitekturi. [[Datoteka:Roman Empire 125.png|400px|mini|desno|Rimsko carstvo [[125]]. godine, za vreme Hadrijanove vladavine.]] Jedan od najpoznatijih građevinskih podhvata za vreme Hadrijanove vladavine je obnova starog Agripinog panteona koji je uništen u požaru 80. godine. [[Panteon (Rim)|Panteon]] je danas jedan od najočuvanijih i najpoznatijih građevina starog Rima a i dokaz rimskih graditeljskih veština i dostignuća u tehnici. Iako je Panteon delo slavnog arhitekte Apolodora iz Damaska, postoji mogućnost da je i sam Hadrijan učestvovao u projektovanju građevine budući da se veoma interesovao za arhitekturu. Sam Hadrijan pisao je poeziju na latinskom i grčkom jeziku a napisao je i detaljnu autobiografiju. Hadrijan, strastveni helenofil, prvi je rimski imperator posle Nerona (koji je takođe bio veliki ljubitelj grčke kulture) koji je nosio bradu što će slediti skoro svi imperatori nakon njega, ali ne zbog ljubavi prema grčkoj kulturi, već zbog postojećeg trenda. Kao zaštitnik [[Helenistička era|helenističke]] kulture, Hadrijan je bio upoznat sa delima filozofa [[Epiktet]]a, Heliodorija i Favorina. Iako nije ukinuo ropstvo, Hadrijan je izmenio pravni sistem da bi ublažio težak položaj robova i zabranio je mučenje. Mnogi kasniji istoričari smatraju Hadrijana mudrim i pravednim vladarem, Šiler ga je nazvao "Prvim slugom carstva" a britanski istoričar Edvard Gibon divi se njegovim "ogromnom i nepresušnom geniju" a 1776. rekao je da je Hadrijanovo doba deo "Najsrećnijeg doba u ljudskoj istoriji." [[Datoteka:RomaCastelSantAngelo-2.jpg|300px|mini|levo|Tvrđava Svetog Anđela ( Castel Sant'Angelo), cilindrična građevina na desnoj obali Tibra, prvobitno mauzolej izgrađen za cara Hadrijana i njegovu porodicu. U V veku pretvoren u tvrđavu, služio je kao papski zamak i riznica a danas je muzej. Nekada važio za najvišu građevinu u Rimu.]] Za vreme svoje vladavine, Hadrijan je neumorno putovao svojom prostranom imperijom, obilazeći provincije i vršeći inspekciju granica. Više od polovine vladavine proveo je izvan Italije, dok je većina njegovih prethodnika napuštala Rim samo zbog vojnih pohoda. Suprotno tome, putovanja su postala sastavni deo Hadrijanovog stila vladavine. 130. godine, Hadrijan je posetio ruševine Jerusalima i rimskoj provinciji Judeji koja je pretrpela velika razaranja tokom prvog jevrejsko-rimskog rata (66. - 73. n.e.). Hadrijan je obnovio grad, i nameravao da obnovi i Jerusalimski hram, uništen 70. godine ali je od toga odustao i na mestu starog jevrejskog hrama podugnut je hram posvećen Jupiteru. Naposletku je Hadrijanova anti-jevrejska politika dovela do velikog ustanka jevreja, koje je predvodio Šimon bar Kohba. Rimski gubici bili su veliki a moguće da je uništena i cela jedna legija. Pobuna je ugušena 135. a prema Dionu, rat je izazvao smrt 580.000 hiljada jevreja, 50 utvrđenih varoši i 985 sela sravnjeno je sa zemljom. Poslednje godine života Hadrijan je proveo i Rimu. Kako je njegovo zdravlje bilo sve lošije, Hadrijan se okrenuo pitanju odabira naslednika. Usvojio je jednog od konzula, Lucija Elija Cezara ali je on uskoro umro. Nakon toga usvojio je Tita Aurelija Arija Antonina (budućeg cara [[Antonin Pije|Antonina Pija]]) koji je služio kao jedan od pet carskih legata u Italiji i kao prokonzul provincije [[Azija (provincija)|Azija]]. Antonin je 138. godine dobio tribunicijske moći i imperijum čime je i zvanično postao Hadrijanov naslednik. Da bi osigurao budućnost dinastije, Hadrijan je od Antonina tražio da usvoji Lucija Cejonija Komoda (sina Elija Cezara, posle usvojenja od strane Antonina njegovo ime je [[Lucije Ver|Lucije Elije Aurelije Komod]]) i [[Marko Aurelije|Marka Anija Vera]] (on je bio unuk istoimenog uticajnog senatora, Hadrijanovog bliskog prijatelja). Antički izvori navode da su poslednje Hadrijanove godine obeležene sukobima i nesrećom.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/69*.html#17.2 Kasije Dion]</ref> Dugotrajna bolest odvela je cara u depresiju i nekoliko puta je pokušao samoubistvo.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Hadrian/2*.html#25.9 Historija Augusta]</ref> Hadrijan je umro 10. jula 138. u svojoj vili u mestu Baje, u 62. godini. === Antonin Pije i Marko Aurelije, 138. - 180. === Jedan od prvih postupaka Antonina kao cara (vladao od 138. do 161.) je da ubedi senat da deifikuje Hadrijana, što je isprva odbijeno. Njegova vladavine najmirnija je u istoriji principata. Nema nijednog dokaza da je Antonin ikada učestvovao u vojnom pohodu, niti da je uopšte video, a još manje komandovao rimskom vojskom. Ipak, u Britaniji, Antonin je vodio agresivniju politiku u odnosu na onu svog prethodnika, Hadrijana, po carevim instrukcijama, novi guverner Britanije, Kvint Lolije Urbik, počeo je invaziju sa ciljem osvajanja južnih delova Škotske. Zadobivši nekoliko značajnih pobeda, podigao je [[Antoninov zid]] koji je napušten već nakon dvadeset godina. [[Datoteka:Antoninus Pius Glyptothek Munich 337 cropped.jpg|mini|levo|Antonin Pije, rimski imperator u periodu od 138. - 161.]] [[Datoteka:L'Image et le Pouvoir - Buste cuirassé de Marc Aurèle agé - 3.jpg|mini|desno|Bista Marka Aurelija (vladao 161. - 180.), muzej u [[Tuluza|Tuluzu]], Francuska.]] Antonin je upravljao carstvom oslanjajući se na guvernere provincija ali i putem direktne komunikacije carskim pismima, od kojih su nekolicina javno objavljivana. Za razliku od Hadrijana, Antonin je samo jednom napustio Italiju. Kako je carevo zdravlje počelo da slabi, Marko je postepeno preuzimao državne dužnosti. Antonin je umro 7. marta 161. u 74. godini. Njegova vladavina najduža je posle Avgustove, samo nekoliko meseci duža od Tiberijeve.<ref>Bowman, pg. 156</ref> Antoninovi naslednici, Marko Aurelije i Lucije Ver odmah su deifikovali svog prethodnika. Pijev usvojeni sin i naslednik, Marko Aurelije vladao je carstvom od 161. do 180. godine. Od 161. do 169., zvanično Marko i Lucije Ver zajednički su vladali carstvom (što je bio prvi put da Rim ima dva cara), međutim, od početka je bilo jasno da je Marko imao veću vlast iako su oba cara nominalno bila jednaka. Ubrzo po dolasku na presto, Aurelijeva jedanaestogodišnja ćerka, Anija Lucija, verena je za Lucija Vera. Oba cara bila su veoma popularna. Od 161. do 166. Lucije Ver predvodio je rimske snage u ratu sa Parćanima. Povod sukoba ponovo je bila Jermenija, tada država pod rimskim protektoratom. Parćanski kralj, Vologez IV, ušao je u Jermeniju i oterao kralja sa prestola, zamenivši ga svojim kandidatom, koji je pripadao vladajućoj parćanskoj porodici Arsakida. Odlučeno je da Lucije preuzme komandu u ratu, budući jači i zdraviji od Aurelija i time pogodniji za vojničku aktivnost. Tokom većeg dela rata, Lucije se nalazio u Antiohiji gde je rečeno da je živeo u velikom luksuzu. [[Datoteka:Lucius Verus - MET - L.2007.26.jpg|mini|desno|Lucije Ver, car zajedno sa Markom Aurelijem od 161. do svoje smrti 169. [[Muzej Metropoliten]], [[Njujork]].]] Nakon što se tok rata preokrenuo u rimsku korist, a jermenska prestonica osvojena 163. godine<ref>HA Marcus 9.1; Birley, "Hadrian to the Antonines", 162.</ref>, Lucije - iako zapravo nikada lično nije bio u borbi - uzeo je titulu ''Armeniacus'' (osvajač Jermenije). Na presto Jermenije doveden je rimski senator arsakidskog porekla. Naposletku se rat završio rimskom pobedom, parćanska prestonica Ktesifon ponovo je osvojena. Na povratku u Rim, Lucije je nagrađen trijumfom, prvom u kome su učestvovala dva cara. Međutim, vojnici su sa istoka doneli kugu (Antoninska kuga), koja će u periodu između 165. i 180. proširiti skoro čitavim carstvom i izazvati smrt ogromnog broja ljudi među kojima je i sam Lucije Ver, koji je umro 169. Devet godina kasnije, bolest je ponovo izbila a prema Kasiju Dionu, dnevno je umiralo 2.000 ljudi dok je ukupan broj stradalih procenjen na oko pet miliona. [[Datoteka:Equestrian statue Marcus Aurelius replica, Capitole, Rome, Italy.jpg|mini|levo|Statua Marka Aurelija na konju, Pjaca del Kampidoljo, Rim.]] Nakon uspešnog okončanog rata sa parćanima, nova pretnja po carstvo došla je sa severa. U periodu od 166. do 180. Aurelije će voditi seriju kampanja protiv plemena [[Sarmati|Sarmatskih]] [[Jazigi|Jaziga]] i [[Germani|Germanskih]] [[Markomani|Markomana]] i Kvada, sukobu poznatom kao [[Markomanski ratovi|Markomanski rat]]. Borbe su se vodile čitavim tokom Dunava koji je formirao severoistočnu granicu rimske imperije. Iako su naposletku rimljani odneli pobedu, ovaj rat bio je uvod u kasnije invazije Germanskih plemena što će na kraju dovesti do pada zapadne polivine carstva. Markomanski ratovi pokazali su slabost severnih granica i zbog toga će nakon toga čak polovina rimskih legija (16 od 33) biti stacionarino na Dunavu i Rajni. Marko Aurelije proveo je veliki deo rata na Dunavu, rukovodeći vojnim operacijama. Tokom Markomanskih ratova, u periodu između 170. i 180. Aurelije je napisao svoje najpoznatije filozofsko delo ''Samome Sebi'' (Meditations) koje je napisano na grčkom jeziku. Ovo delo zacementiralo je Aurelijev položaj kao najvažnijeg filozofa poznostoičke škole ali i bilo uzrok njegove slave posle smrti. Ne samo što je Aurelijevo delo jasni nosilac stoičke filozofije i duhovnosti, ono je takođe prožeto jakim osećajem savesti i dužnosti kojih se Marko i kao vladar i osoba uvek držao. [[Datoteka:Faustina Minor Louvre Ma1144.jpg|mini|desno|Bista Faustine Mlađe, supruge Marka Aurelija, Luvr.]] Nakon što je nakon dugotrajnih borbi, Aurelije potisnuo germanska plemena situacija na istoku se veoma zakomplikovala. 175. godine, Avidije Kasije, pobednik nad Partima u ratu 161. - 166., se posle pogrešnih vesti o Aurelijevoj smrti, proglasio za imperatora. Izvori navode da ga je na ovaj postupak ohrabrila supruga Marka Aurelija, Faustina koja je bila zabrinuta zbog lošeg zdravlja svog muža, verujući da se Marko nalazi blizu smrti zbog čega je osećala potrebu da Kasije deluje kao njen zaštitnik, budući da je njen i Aurelijev sin, Komod, sa trinaest godina, još bio premlad za dolazak na vlast. Imperator se oporavio, no, u međuvremenu egipatske legije priznale su Kasija za cara. Aurelije je isprva pokušao da sakrije vesti o pobuni, ali kada u tome nije uspeo, u obraćanju vojnicima (Aurelije je u to vreme predvodio legije i pohodu protiv plemena na severu). I govoru koji istoričar [[Kasije Dion]] pripisuje Marku, imperator žali nad izdajom „Dragog prijatelja“ istovremeno izrazivši nadu da Kasije neće biti ubijen niti izvršiti samoubistvo, da bi mu mogao ukazati milost. Senat je u međuvremenu proglasio Kasija za javnog neprijatelja. Kasije se na početku pobune nalazio u dobrom položaju, budući da je uspešno okončao kampanju protiv Parta usled čega je imao dobru bazu podrške. Raspolagao je sa sedam legija, tri iz Sirije, dve iz Palestine, jednom iz Arabije i jednom iz Egipta. Ipak, Kasije nije uspeo da obezbedi širu podršku za svoje ambicije, guverner Kapadokije Martije Ver, ostao je lojalan Marku Aureliju stoga je bilo jasno da je u boljoj poziciji. Kasija je naposletku ubio centurion, njegova glava poslata je imperatoru koji je odbio da je vidi i naredio da je sahrane. Marko Aurelije ponovo se razboleo 180. godine i umro 17. marta u Vindoboni (današnji Beč). Odmah je deifikovan a njegov pepeo vraćen u Rim i položen u Hadrijanovom Mauzoleju. Na kraju istorije Markove vladavine, istoričar Kasije Dion, napisao je pohvalni govor o pokojnom imperatoru, opisujući tranziciju prema Komodovoj vladavini, čiji je sam bio svedok: "...(Marka) nije pratila dobra sreća koju je zaslužio, jer nije bio fizički jak i bio je suočen sa nevoljama koje nisu prestajale tokom njegove čitave vladavine. Ali, što se mene tiče, još više mu se divim upravo zbog toga, jer, našavši se usred neobičnih i vanrednih okolnosti, uspeo je da sam preživi i još očuva i carstvo. Samo jedna stvar sprečila ga je da bude potpuno srećan, naime, pošto je i nakon negovanja i obrazovanja sina na najbolji mogući način, bio mnogo razočaran u njega. Ova stvar mora biti naša sledeća tema; jer naša istorija sada se od kraljevstva zlata, pretvara u kraljevstvo rđe i čelika..." Usled ovakvog komentara, neki istoričari, predvođeni [[Edvard Gibon|Edvardom Gibonom]], uzimaju početak Komodove vladavine kao početnu tačku propadanja Rimskog carstva. == Komod i Godina pet careva, dinastija Severa i početak krize trećeg veka, 180. - 235. == === Komod, 180. - 192. === [[Datoteka:Bust of Commodus 180-192 AD.JPG|mini|250px|Komod kao mladić; Muzej u [[Keln]]u.]] Komod je vladao od [[180]]. do 192. godine. Njegov dolazak na vlast prvi je put - nakon što je Tit nasledio Vespazijana 79. n.e. - da sin nasledi svog oca. Komod je bio prvi (i do 337. jedini) imperator koji je „Rođen u purpuru“, tj. za vreme vladavine svog oca. 177. Marko Aurelije dodelio je Komodu titile ''Imperatora'' i a zatim i titulu ''Avgusta'' čime mu je dao status jednak sopstvenom i nakon čega su zvanično delili moć. Nakon što su 23. decembra 177. dva imperatora priredila zajednički trijumf, 1. januara 178. Komod je postao konzul prvi put, time je sa petnaest godina, postao najmlađi konzul u rimskoj istoriji. Oženio se Brutlijom Krispinom, nakon čega je pratio oca u još jednom pohodu prema dunavskoj granici imperije, 178. godine. Marko Aurelije umro je 17. marta 180. čime je osamnaestogodišnji Komod postao jedini car. Odmah po dolasku na vlast, Komod je devalvirao rimsku valutu, smanjujući težinu denarijusa sa 3.85 grama na 3.35. U kontrastu sa vladavinom Marka Aurelija, koja je bila obeležena skoro neprekidnim ratovanjem na granicama, Komodova je bila mirna u vojnom smislu, ali istovremeno i obeležena političkim razdorom i sve kapricioznijim ponašanjem samog imperatora. Uprkos ozloglašenosti, i važnosti njegove vladavine, Komodove godine na vlasti nisu dobro zabeležene. Glavni literarni izvori su Kasije Dion (Komodov savremenik a ponekad i lični svedok događaja, ali u slučaju Komodove vladavine spisi su fragmentirani i puni skraćivanja, i Herodijan i njegova Historia Augusta koja ostaje veoma nepouzdan izvor, prvenstveno usled toga što je to literarni rad a ne istorijski spis, sa elementima fikcije ugrađenim u biografije). Komod se brzo nakon očeve smrti vratio u Rim, prethodno zaključivši primirje sa plemenima na dunavu. U Rimu je proslavio trijumf povodom uspešnog okončanja rata, 22. oktobra 180. godine. Za raliku od Trajana, Hadrijana, Antonina Pija i Marka Aurelija, izgleda da Komoda nisu interesovali poslovi administracije. Komod je tokom svoje vladavine težio da prepusti praktične poslove upravljanja svojim miljenicima. [[Datoteka:Commodus, Kunsthistorisches Museum Vienna - 20100226.jpg|mini|levo|Bista Komoda, [[Umetničko-istorijski muzej u Beču]], (Kunsthistorisches Museum). Prema antičkom istoričaru Herodijanu, Komod je bio skladne građe i privlačan, prirodno plave kovrdžave kose.]] Nezadovoljstvo državnim poslovima dovelo je do serija zavera i pokušaja državnih udara, što je navelo Komoda da preuzme vođenje poslova, a to je učinio u sve većem diktatorskom maniru. Senatski red počeo ga se bojati i mrzeti, ali uprkos tome dokazi ukazuju da je Komod bio popularan među vojskom i običnim narodom tokom velikog dela svoje vladavine čemu je svakako doprinela njegova raskošna darežljivost (zabeležena na njegovom novcu)a i zbog toga što je priređivao ali i lično učestvovao u gladijatorskim borbama. Jedan od načina pomoću kojih je imperator plaćao svoju raskoš i masovnu zabavu bio je porez koji je nametnuo senatskoj klasi te je na mnogim natpisima tradicionalni redosled državne vlasti, Senat i Narod Rimski, provokativno obrnut (Narod i Senat... - Populus Senatusque...) 182. Komod se suočio sa zaverom koju je organizovala njegova sestra, Lucila. Njen suprug, Tiberije Klaudije Pompejan, nije bio umešan ali u organizovanju zavere pomogla su joj dvojica ljudi za koje se govorilo da su njeni ljubavnici. Marko Umidije Anijan, konzul za 167. godinu - a takođe i bliski rođak - i Apije Klaudije Kvintijan koji je pokušao da ubije Komoda dok je ovaj ulazio u pozorište. Ubistvo nije uspelo a zaverenike su uhvatili carevi telohranitelji. Anijan i Kvintijan su pogubljeni a sama Lucila prognana na ostrvo Kapri i kasnije isto pogubljena. [[Datoteka:Commodus Musei Capitolini MC1120.jpg|mini|desno|Komod kao Herkules.]] Posle [[190]]. Komodova<ref>[https://en.wikipedia.org/wiki/Commodus#cite_note-6 Komod, 180. - 192.]</ref> megalomanija uzimala je sve većeg maha. Posle jednog požara Komod se proglasio novim Romulom i ponovo osnovao grad, preimenujući ga u ''Colonia Lucia Annia Commodiana''. Svi meseci u godini preimenovani su da bi odgovarali jednom od Komodovih dvanaest imena: Lucius, Aelius, Aurelius, Commodus, Augustus, Herculeus, Romanus, Exsuperatorius, Amazonius, Invictus, Felix, Pius. Legije su dobile ime ''Commodianae'' a čak je i sam senat nazvan Komodov Srećni Senat. Njegova palata i svi rimljani poneli su ime ''Commodianus'' a dan na koji su ove reforme donošene imao je da bude nazvan ''Dies Commodianus'', "Komodov dan". Novembra 192. Komod je predsedavao Plebejskim igrama tokom kojih je ustrelio na stotine životinja strelama i kompljem svakog jutra a popodne bi se borio kao gladijator, pobedivši u svim borbama. Decembra je najavio da će novu 193. godinu svečano inaugirisati i kao konzul i kao gladijator. Negde u isto vreme, pretorijanski prefekt Kvint Emilije Let organiziovao je zaveru koja bi na presto dovela gradskog prefekta, [[Pertinaks]]a. U zaveri je učestovala Komodova ljubavnica, Marcija, i njegov komornik, Eklektije. 31. decembra, Marcija je otrovala Komodovu hranu ali car je povratio otrov nakon čega su zaverenici poslali Narcisa, njegovog partnera za rvanje, da ga zadavi u kupatilu. Odmah posle Komodove smrti, senat ga je proglasio za javnog neprijatelja (što je de fakto značilo zabranu sećanja - ''damnatio memoriae''). Gradu i institucijama vraćeno je staro ime a Komodove statue su srušene. Komod je sahranjen u Hadrijanovom mauzoleju. Njegovom smrću okončana je Antoninska dinastija a ujedno je označila početak krize poznate kao Godina pet careva. === Godina pet careva === ==== Pertinaks i Didije Julijan ==== Posle Komodovog ubistva, Pertinaks - tada prefekt grada Rima - u pretorijanskom kampu je proglašen za cara. Njegova vladavina od tek 86 dana bila je nesigurna. Pertinaks je pokušao da sledi umerenog Marka Aurelija. Pretorijanska garda očekivala je (još od vremena imperatora Klaudija bio je običaj da novi car novčano "nagradi" pretorijance čime se obezbeđivala njihova vernost) bogate darove od novog cara ali su ubrzo ostali razočarani. Pertinaks je sproveo monetarne reforme i povećao vrednost novca, podižući sadržaj srebra sa 2.22 grama na 2.75 grama. Međutim, efekti ovih mera su bili ograničeni i nisu mnogo potrajali. [[Datoteka:Pertinax Providentia Aureus.jpg|220px|mini|levo|Aureus iskovan za vreme Pertinaksa.]] [[Datoteka:DidiusJulianusSest.jpg|mini|desno|Didije Julijan prikazan na novcu.]] 28. marta 193. Pertinaks je bio u palati kada je, prema Historija Augusti, kontigent od oko trista vojnika iz pretorijanske garde došao na kapije. Prema antičkim izvorima vojnici su dobili samo pola ugovorene plate. Ni čuvari palate ni dvorski zvaničnici nisu pružili otpor. Pertinaks je poslao Kvinta Emilije Leta da pregovara sa pretorijancima ali on je prešao na njihovu stranu i napustio imperatora. Uprkos savetima da beži, Pertinaks je pokušao da urazumi vojnike i skoro uspeo u tome ali ga je naposletku ubio jedan od vojnika. Odmah posle Pertinaksove smrti, pretorijanci su odlučili da će sledeći car postati onaj ko plati najviše, čime je položaj imperatora praktično prodat. Tit Flavije Klaudije Sulpicijan, gradski prefekt, zet ubijenog cara, koji se u tom momentu nalazio u pretorijanskom kampu gde je bio poslat da smiri vojnike, odmah je počeo sa ponudama. [[Didije Julijan]], senator, bivši konzul i prokonzul provincije Afrika, čuvši za događaje u pretorijanskom kampu, požurio je i stigao na kapije odakle je otpočeo nadmetanje za carski položaj. Na kraju, Sulpicijan je ponudio 20.000 hiljada sestercija svakom vojniku a Julijan, bojeći se da će njegov konkurent postati car, ponudio je 25.000. Njegova ponuda odmah je prihvaćena, stražari su mu otvorili kapije i pozdravili ga kao Cezara i proglasili za imperatora. Pod pretnjom vojske, senat je potvrdio njegov izbor. Način na koji je Didije Julijan izabran za cara smatran ubrzo je izazvao veliko nezadovoljstvo u gradu. Sam car dočekan je povicima i negodovanjem a masa je pokušala da ga spreči da dođe na Kapitolinsko brdo i čak zasula njegovu povorku kamenjem. Čim su se vesti o nemirima u Rimu proširile carstvom, generali [[Pescenije Niger]] u Siriji, [[Septimije Sever]] u Panoniji i [[Klodije Albin]], svaki sa po tri legije pod svojom komandom, odbili su da prihvate Didija Julijana za cara. Budući da je Sever bio najbliži Rimu - time i najopasniji - Julijan ga je proglasio za javnog neprijatelja a iz senata su poslati izaslanici da ubede vojnike da ga napuste. Međutim, Sever je postigao dogovor sa Albinom i dao mu titulu cezara, napredovao je prema Rimu i ubrzo zauzeo [[Ravena|Ravenu]] i pobedio pretorijanskog prefekta Tulija Krispina koji je poslat iz Rima da ga zaustavi. Pretorijanska garda, potonula u razvrat i tromost, nije bila sposobna da pruži otpor Severovim iskusnim legionarima. Očajni Julijan pokušao je da se nagodi sa Severom i ponudio mu da dele vladavinu, što je Sever ignorisao i nastavio da napreduje prema Rimu sa podrškom čitave Italije iza sebe. Nakon što su pretorijanci primili garancije da neće biti kažnjeni - pod uslovom da predaju odgovorne za Pertinaksovo ubistvo - i sami su prešli na Severovu stranu. Senat je proglasio Severa za cara, Pertinaks je deifikovan, i izdata je naredba za Julijanovo pogubljenje. Napuštenog od svih, Julijana je u palati ubio vojnik, 1. juna 193. nakon tri meseci vladavine. ==== Pescenije Niger, Klodije Albin i Septimije Sever ==== Septimije Sever odmah je raspustio pretorijansku gardu, naređujući pogubljenje vojnika odgovornih za Pertinaksovu smrt. Konsolidujući svoju poziciju, Sever se okrenuo borbi sa rivalom Pescenijem Nigerom koga je pobedio u bitkama kod Kizika i Nikeje a konačni poraz naneo mu je kod Isa, 194. [[Datoteka:Aureus-Clodius Albinus-RIC 0009b.jpg|mini|desno|Novčić sa likom Klodija Albina.]] Iako je Klodije Albin u početku bio Severov saveznik i nadao se da će ga naslediti, uvideo je da Sever ima drugačije namere. Nakon pobede nad Nigerom, Severov položaj dodadno je ojačao i sada je nameravao da ostvari punu kontrolu nad carstvom. Klodije Albin faktički je kontrolisao zapadnu polovinu imperije, Britaniju i Galiju i imao podršku Britanskih i španskih legija. 196. Albin se proglasio za cara i prešao iz Britanije u Galiju, predvodeći 150.000 vojnika. Pobedio je Severovog legata i uspešno obezbedio resurse u Galiji, odredivši Lugdunum za svoje sedište ali nije uspeo da zadobije podršku rajnskih legija. 19. februara 196. Albinova i Severova vojska susrele su se u odsudnoj bici kod Lugdunuma. Kasije Dion navodi da su se na obe strane borila 150.000 vojnika. Nakon žestokih borbi, Albin je poražen i izvršio je samoubistvo, ili je zarobljen i pogubljen po Severovom naređenju. Njegovo telo je izloženo poruzi a glava poslata u Rim, kao opomena njegovim pristalicama i Severovim protivnicima. Pobedivši sve rivale, Sever je ostao jedini car i građanski rat je okončan. === Dinastija Severa === ==== Septimije Sever, 193. - 211. ==== Kao pobednik u građanskom ratu i neisporni gospodar rimskog carstva, Sever se odlučio da otpočne rat protiv Partije. Njegov pohod bio je uspešan, Parćanska prestonice Ktesifon ponovo je zauzeta a severni deo Mesopotamije pripojen carstvu. [[Datoteka:Septimius Severus Glyptothek Munich 357.jpg|mini|desno|Septimije Sever, gliptoteka, Minhen.]] Carevi odnosi sa senatom nikada nisu bili dobri. Od samog početka Sever nije bio popularan među senatorima pošto je na vlast došao uz podršku vojske. Sever je naredio pogubljenja velikog broja senatora pod optužbama za kovanje zavere u korupciju, i menjao ih svojim favoritima. Iako je njegova vladavina pretvorila Rim u vojnu diktaturu, bio je veoma popularan među stanovništvom jer je stao na put korupciji raširenoj tokom Komodove vladavine. Kada se nakon pobede na parćanima vratio u Rim, podigao je slavoluk koji je dobio ime po njemu (slavoluk Septimija Severa). Prema Kasiju Dionu, posle 197. car je potpuno pao pod uticaj pretorijanskog prefekta Gaja Fulvija Plautijana koji je kontrolisao skoro sve grane administracije. Plautijanova ćerka, Fulvija Plautila, udata je za Severovog sina, [[Karakala|Karakalu]]. Plautijanova prevelika moć okončana je 204. kada ga je osudio carev umirući brat. Januara 205. Karakala je optužio Plautijana da kuje zaveru za njegovo i Severovo ubistvo, nakon čega je prefekt pogubljen. [[Datoteka:Julia Domna Glyptothek Munich 354.jpg|mini|levo|[[Julija Domna]], supruga Septimija Severa, majka careva Karakale i Gete.]] Prema navodima nepouzdane Historija Auguste, za vreme Severove vladavine desio se progon hrišćana. Istoričar crkve, Evsevije Cezarejski, o Severu piše kao progonitelju hrišćana, međutim, [[Tertulijan]] navodi da je Sever bio naklonjen hrišćanima, da je njegov lični lekar bio hrišćanin kao i da je nekoliko puta lično intervenisao da bi spasao hrišćane plemenitog porekla koje je poznavao. Nakon uspešnog pohoda protiv parćana, Sever je [[202]]. otpočeo vojnu kampanju u severnoj Africi. Rimske provincije u Africi proširene su a granica dobro utvrđena čime su sprečeni upadi nomadskih plemena iz [[Sahara|sahare]]. 208. car je otputovao u Britaniju nameravajući da osvoji Kaledoniju. Sever je verovatno stigao u Britaniju na čelu vojske od 40.000 ljudi. Ojačao je Hadrijanov zid, ponovo osvojio južne škotske visoravni sve do Antoninovog zida koji je takođe pojačan. Sledeći stope slavnog generala Agrikole od pre jednog veka, Sever je nastavio prodor na sever i obnovio rimske tvrđave duž škotske obale. Prema zapisima Kasije Diona car je bio odlučan da osvoji čitavu Kaledoniju ali se susretao sa velikim poteškoćama krčeći šume, premošćujući reke i vodeći vojsku po nezgodnom terenu. Severova dalji pohod sprečena je kada se fatalno razboleo. Povukao se u Eborakum (današnji [[Jork]]). Karakala je nakratko nastavio pohod ali je ubrzo sklopio mir. Rimljani više nikada nisu obnovili pohod na Kaledoniju i nedugo posle Severove smrti trajno su se povukli prema Hadrijanovom zidu.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Septimius_Severus*.html Historija Augusta, Život Septimija Severa. Latinski original i engleski prevod.]</ref> Severov savet sinovima Karakali i [[Geta|Geti]] bio je: "Budite složni, plaćajte dobro vojsku i ne brinite ni za šta drugo." ==== Karakala, 211. - 217. ==== Posle smrti Septimija Severa, vojska je za zajedničke careve proglasila braću Karakalu i Getu. Obojica su želeli da samostalno vladaju carstvom što je dovelo do sve napetijih odnosa između njih. Braća su čak razmatrala i deobu carstva ali ih je od toga odvratila majka, Julija Domna. [[Datoteka:Caracalla MAN Napoli Inv6033 n01.jpg|mini|desno|Karakala.]] Decembra 211., na sastanku koji je organizovala Julija Domna da bi pomirila svoje sinove, članovi pretorijanske garde lojalni Karakali ubili su Getu (po neređenju samog Karakale) koji je umro na majčinim rukama. Karakala je zatim otpočeo progon i pogubio većinu Getinih pristalica i od senata izdejstvovao zabranu sećanja protiv svog pokojnog brata. Svi prikazi Gete jednostavno su uklonjeni sa statua, slika i novčića, ostavljajući prazan prostor odmah do slika samog Karakale. [[Datoteka:Portrait of family of Septimius Severus - Altes Museum - Berlin - Germany 2017.jpg|280px|mini|levo|Dinastija Severa, (oko 199.) prikazana na jednom od nekoliko očuvanih primeraka panelnog slikarstva iz perioda klasične antike. Slika prikazuje Septimija Severa, Juliju Domnu i njihova dva sina, Karakalu i Getu, čije je lice izbrisano.]] [[213]]. godine Karakala je na severnim granicama carstva vodio kratki pohod protiv plemena [[Alemani|Alemana]] koji su prelazili preko [[granična vrednost|limesa]] i ugrožavali rimsku teritoriju. Rimljani su pobedili Alemane u bici kod reke [[Majna|Majne]] ali nisu uspeli da zadobiju odlučujuću pobedu. Nakon što je sklopljen mir, senat je Karakalu počastvovao odveć ispraznom titulom ''Germanicus Maximus''. Sledeće godine, Karakala je otputovao na istok, u Siriju a zatim i u Egipat i više se nije vratio u Rim. Edvard Gibon u svom delu ''Istorija Opadanja i Propasti Rimskog carstva'' opisuje Karakalu kao neprijatelja čovečanstva. Ostatak svoje vladavine Karakala je proveo u istočnim provincijama. Senat i bogate porodice držao je pod kontrolom terajući ih da o sopstvenom trošku grade palate, pozorišta i ostale građevine namenjene za javnu upotrebu. Uvedeni su novi i visoki porezi, a najbogatije porodice suočile su se sa posebnim taksama i čestom konfiskacijom imovine.<ref>[http://www.ccel.org/g/gibbon/decline/volume1/chap6.htm Edvard Gibon, Opadanje i propast Rimskog carstva, I. VI]</ref> Kada su stanovnici Aleksandrije saznali za Karakaline tvrdnje da je ubio Getu u samoodbrani, izveli su satiričnu predstavu u kojoj su se narugali caru. 215. Karakala je u odgovor na ovu uvredu, naredio pokolj deputacije istaknutih građana koji su se okupili ispred grada da pozdrave njegov dolazak. Car je svojim vojnicima dozvolio da opljačkaju grad. Prema Kasiju Dionu, ubijeno je oko 20.000 ljudi. Tokom svoje vladavine, sledeći očev savet, Karakala se uglavnom oslanjao na vojsku. Plate vojnicima su značajno podignute, a sam car provodio je većinu svog vremena sa vojnicima. Čak je i marširao sa običnim pešadincima i jeo istu hranu kao i oni.<ref>{{Cite web |title=Karakala |url=http://www.roman-empire.net/decline/caracalla.html |access-date=2015-04-15 |archivedate=2011-04-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110402030820/http://www.roman-empire.net/decline/caracalla.html |deadurl=yes }}</ref> Brinući se o svom nasleđu kao cara, Karakala je naručio izgradnju ogromnih kupatila (Karakalina kupatila), druga najveća javna kupatila ikada izgrađena u antičkom rimu i jedan od poslednjih velikih arhitektonskih dostignuća carstva. Glavna odaja u kupatilima bila je veća od [[Bazilika Svetog Petra|Bazilike Svetog Petra]] i mogla je lako da smesti preko dve hiljade rimljana u svakom trenutku. Kupatila su otvorena 216. a čitav kompleks uključivao je biblioteke, privatne odaje i šetališta. Unutrašnjost kupatila raskošno je dekorisana pozlaćenim mermernim podovima, stubovima, mozaicima i kolosalnim statuama. 212. godine, Karakalinim ediktom, svim slobodnim stanovnicima rimskog carstva dodeljen je status rimskih građana. Sve slobodne žene dobile su ista prava kao i rimske žene. Pre 212. uglavnom su samo stanovnici Italije imali status rimskih građana kao i potomci rimskih kolonista širom provincija i stanovnici raznih gradova širom carstva, međutim, veliki deo provincijskog stanovništva sačinjavali su ne-građani iako su mnogi imali Latinska prava (Ius latinum). Kasije Dion navodi da je glavni motiv iza ovakvog carevog postupka bilo povećanje prihoda budući da oni koji nisu imali status građana nisu ni plaćali veći deo poreza koji su oni sa građanskim pravom imali obavezu da plaćaju. Iako je Karakala pravno izjednačio sve slobodne ljude u carstvu, on je zapravo povećao broj poreskih obveznika čime je obezbećivao potrebna sredstva za brojne nove povlastice koje je davao vojsci. Karakalin edikt konačno je uklonio razliku u statusu koja je postojala između onih sa građanskim pravima i onih bez njega koja je postojala još od osnivanja Rima. Ovakva mera stoga je imala značajan efekat na rimsko društvo. Tokom 216., car je otpočeo rat protiv Partije. 8. aprila 217. (četiri dana pred carev 29. rođendan), na putu od [[Edesa (Mesopotamija)|Edese]] prema parćanskoj granici, Karakalu je, dok je urinirao pored puta, ubio oficir njegove lične carske garde Julije Marcijal. Istoričar Herodijan navodi da je Marcijalov brat pogubljen po Karakalinom naređenju samo nekoliko dana ranije, dok Kasije Dion tvrdi da je Marcijal bio nezadovoljan jer nije unapređen u čin centuriona. Karakalu je nasledio pretorijanski prefekt [[Makrin]] koji je, prema Herodijanu, stajao iza ubistva. ==== Elagabal i Aleksandar Sever, 218. - 235. ==== Karakalin naslednik Makrin poticao je iz viteškog reda stoga je zadobio podršku senata koji ga je i zvanično proglasio za cara, međutim, ubrzo je naraslo nezadovoljstvo u vojsci, čija je podrška sada postala ključni faktor prilikom izbora careva. Makrin je pokazao tendenciju da sukobe rešava putem mira a ne vojnog sukoba što mu je uspešno pošlo za rukom u Dakiji i Jermeniji gde su sukobi izbegnuti diplomatskim akcijama. Ipak, situacija u Mesopotamiji nije mogla biti mirno razrešena i Makrin je bio promoran na rat sa parćanima. U bici kod Nizibisa 217. obe strane pretrpele su velike gubitke i nije bilo pobednika te je Makrin naposletku morao da sklopi mir. Parćanskom vladaru isplaćeno je 200 miliona sestercija u zamenu za primirje što je izazvalo prezir vojnika prema novom caru. [[Datoteka:Bust of Elagabalus - Palazzo Nuovo - Musei Capitolini - Rome 2016 (2).jpg|mini|desno|Bista Elagabala, Kapitolinski muzej, Rim.]] Preživeli članovi dinastije Severa brzo su iskoristili postojeće nezadovoljstvo. Makrin je naredio Karakalinoj majci, Juliji Domni da napusti palatu ali je ona ubrzo umrla. Međutim, sestra pokojne carice, [[Julija Meza]] (Karakalina tetka), je sa svojim ćerkama [[Julija Soemija|Julijom Soemijom]] i [[Julija Mameja|Julijom Mamejom]], iz porodičnog doma blizu [[Homs|Emese]] u Siriji (nakon što su proterane iz carske palate) kovala zaveru koja je imala za cilj da dovede Soemijinog sina [[Elagabal]]a na presto. Elagabal je proglašen za cara a Makrin je, nakon što je pretrpeo težak poraz kod Antiohije i napušten od svojih vojnika, ubrzo pogubljen kod [[Halkidon]]a. Tako je Elagabal postao car (218. - 222.) a dinastija Severa povratila moć. Ipak, mladi car nalazio se pod kontrolom svoje majke i bake, kojima je dugovao presto a njegovo kontroverzno ponašanje i posvećenost sirijskom kultu boga sunca (ime Elagabal je latinska adaptacija sirijske reči El-Gabal koja je označavala boga sunca) izazvala je nezadovoljstvo i zgražavanje u Rimu. Brojni skandali i afere mladog cara naposletku su doveli do njegovog ubistva. Julija Meza, shvativši položaj u kome se porodica našla, odlučila je da je vreme da Elagabal i njegova majka budu zamenjeni te se okrenula sinu svoje druge ćerke Julije Mameje, trinaestogodišnjem [[Aleksandar Sever|Aleksandru Severu]]. Aleksandar je dobio titulu cezara i bio konzul zajedno sa Elagabalom, ali je car ubrzo počeo da sumnja u svog rođaka, bojeći se da on ima veću podršku među pretorijancima nego on sam. Aleksandru su oduzete titule i nekoliko puta je preživeo pokušaje ubistva što je dovelo do pobune pretorijanaca koji su zahtevali da vide Aleksandra i Elagabala zajedno u pretorijanskom kampu. Car se povinovao te je 11. marta 222. sa svojom majkom, Julijom Soemijom, javno predstavio svog rođaka vojnicima. Pretorijanci su pozdravili Aleksandra ignorišući Elagabala koji je reagovao naređujući hapšenje i pogubljenje svih koji su učestvovali u neposlušnosti<ref>{{Cite web |title=Herodijan, Istorija Rima |url=http://www.livius.org/he-hg/herodian/hre508.html |access-date=2015-04-15 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930213334/http://www.livius.org/he-hg/herodian/hre508.html |dead-url=yes }}</ref> nakon čega su pretorijanci napali cara i njegovu majku i oboje su ubijeni. Njihove glave su odsečene, tela svučena naga a onda su ih vukli posvuda po gradu. Elagabolovo telo na kraju je bačeno u Tibar.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Cassius_Dio/80*.html#79-20 Kasije Dion, Istorija Rima]</ref> LJubavnik pokojnog cara, Hijerokle, takođe je ubijen zajedno sa ostalim Elagabalovim pristalicama i štićenicima, njegovi religijski propisi su ukinuti a ženama ponovo zabranjeno da prisustvuju sednicama senata. Zabrana sećanja posebno striktno je primenjena protiv Elagabala i svi njegovi prikazi u javnosti - poput statua i slika - su uništeni.<ref>[http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Historia_Augusta/Severus_Alexander/1*.html#1 Historija Avgusta, Elagabalov Život]</ref> Aleksandar Sever (222. - 235.) odmah ja nasledio svog ubijenog rođaka ali kao trinaestogodišnjak nalazio se pod uticajem moćne bake Julije Meze i majke Julije Mameje. Iako je njegova vladavina delimično povratila mir i napredak carstvu, Aleksandrova reputacija bila je narušena usled uticaja koja je njegova majka imala nad njim. [[Datoteka:Alexander Severus Musei Capitolini MC471.jpg|mini|levo|Aleksandar Sever.]] Aleksandrova vladavina mahom je bila mirna sve do pojave nove dinastije [[Sasanidi|Sasanida]] na istoku, koji su, zbacivši Arsakide, ovladali Persijom. Car je imao uspeha u pohodu protiv neprijatelja i vrativši se u Rim, proslavio je trijumf 233. Uprkos tome, u Sasanidima će Rim dobiti mnogo opasnijeg protivnika od starog parćanskog kraljevstva, a ratovi sa Sasanidskom Persijom trajaće sve do prve polovine sedmog veka i pojave islama. U Antiohiji, nakon kampanje protiv Persije, car se upoznao sa čuvenim [[Origen Adamantije|Origenom]] koga je Julija Mameja angažovala da mladog cara poduči hrišćanskom učenju. U međuvremenu, na severnim granicama carstva Germanska i Sarmatska plemena otpočela su invaziju. 234. horde varvara prešle su Rajnu i Dunav što je izazvalo paniku čak i u samom Rimu. Rat protiv Persijanaca doveo je do velikih gubitaka i vojnici su bili demoralisani a sada su bili dodatno nezadovoljni usled varvarske najezde u kojoj su uništena mnoga imanja vojnika. Car se stavio na čelo vojske i požurio na sever da se obračuna sa napadačima. Rimljani su se opsežno pripremili za ratovanje izgradivši rečnu flotilu za prevoz vojnika preko Rajne i Dunava. Ali, mladi car još uvek nije imao dovoljno iskustva kao general i ponadao se da će sam prizor njegove vojske biti dovoljan da se Germani predaju. Aleksandar je zaveo striktnu disciplinu među vojnicima što je dovelo do pobune legija. Po savetu svoje majke, Aleksandar je pokušao da podmiti Germane da bi dobio na vremenu. Ova odluka ga je skupo stajala, legionari su izgubili poštovanje prema caru, smatrajući ga nečasnim i bojeći se da nije spreman da bude car. U ovakvim okolnostima, vojska je brzo potražila čoveka među svojim redovima koji će zameniti Aleksandra. Pronašli su ga u [[Maksimin Tračanin|Gaju Juliju Veru Maksiminu]], čoveku niskog porekla koji je svojom sposobnošću napredovao u vojsci. Aleksandar i njegova majka ubijeni su u pobuni vojnika, 19. marta 235. u Majncu. Maksimin je tako postao car. Ubistvo Aleksandra Severa označava kraj dinastije Severa i početak [[Kriza III veka|krize trećeg veka]]. == Kriza trećeg veka, 235. - 284. == === Uzroci i posledice === Kriza trećeg veka, poznata i kao Vojna anarhija je period u rimskoj istoriji tokom kojeg je došlo do drastičnih promena u rimskoj državi i društvu. Kombinacija nekoliko faktora dovela je carstvo na rub propasti. Invazije varvarskih plemena, serija građanskih ratova, kuga i ekonomski kolaps istovremeno su pogodili rimski svet i civilizaciju. Principat, sistem koji je zasnovao Oktavijan Avgust, tokom ovog burnog vremena, prestaje da postoji. Zbog nejasnih zakona nasleđivanja dolazi do krize vlasti. Neprekidni građanski ratovi i smene careva na prestolu unose nestabilnost, čime je carstvo značajno oslabljeno. Drugo veliko obeležje ovog doba jeste krah novčane privrede i depopulacija nekada velikih gradova, što je bilo posebno izraženo u zapadnom delu carstva. Vrednost rimskog novca postojano je opadala da bi za vreme vladavine imperatora Aurelijana (270. - 275.) postala potpuno bezvredna. Velika inflacija dovodila je do podizanja cena i poskupljenja osnovnih namirnica što je pak uzrokovalo pomeranje stanovništva iz gradova na selo. Veliki troškovi plaćanja vojske i rasipništvo pojedinih imperatora delimično je bilo odgovorno za ovakvo stanje. Još je Neron prvi značajno devalvirao vrednost novca da bi od njegovog vremena, većina careva postepeno smanjivala sadržaj plemenitih metala u novcu čime su sa istom količinom zlata i srebra mogli kovati više novca. Zbog ovoga, inflacija je značajno narasla a rimska država našla se u ekonomskim poteškoćama. Kako su se sredstva smanjivala, imperatori su pribegavali drastičnom povećanju poreza da bi mogli plaćati vojsku - koja je bila osnovni oslonac careva u ovom dobu - čime se povećavao pritisak na srednju klasu i siromašnije slojeve stanovništva. Teški porezi dovodili su populaciju u težak položaj te su se sve češće slobodni ljudi stavljali pod zaštitu velikih zemljoposednika na čijim su imanjima radili. Međutim, postepeno su ovime gubili slobodu i bivali vezani za zemlju čime su udareni temelji srednjevekovnom feudalizmu. Još jedan važan faktor slabljenja carstva jeste krah unutrašnje trgovine. U doba principata, širom carstva funkcionisala je razgranata trgovačka mreža, provincije su međusobno trgovale a trgovačke rute bile su bezbedne i trgovci su relativno lako i brzo mogli da obavljaju svoje poslove širom imperije. Građanski ratovi i unutrašnji sukobi učinili su putovanja nesigurnim i opasnim a pad vrednosti novca dovodio je do sve većih poteškoća u razmeni dobara. Ovakve promene najavljivale su doba manjih decentralizovanih lokalnih ekonomija - umesto jedne velike trgovačke mreže iz doba principata - u srednjevekovnoj Evropi. Veliki zemljoposednici, budući da više nisu mogli sigurno izvoziti svoja dobra, proizvodili su sada uglavnom za svoje potrebe. Umesto uvoza hrane iz većih gradskih centara, hrana je direktno gajena na seoskim imanjima i distrubuirana lokalno. Tako su veći seoski posedi postajali samodovoljni. Zbog svega ovoga, lokalni velikaši, budući da su bili sve nezavisniji od centralne vlasti, nisu više poštovali autoritet države i čak su pružali sve veći otpor pri sakupljanju poreza. Bogatstvo se više nije merilo urbanim statusom i položajima u civilnom gradskom životu, već vlasništvom nad velikim poljoprivrednim površinama u ruralnim predelima. Šire mase stanovništva polako su izgubile teško stečene građanske i političke slobode i postajale zavisne od velikih zemljoposednika i lokalnog plemstva (koloni). Srednja trgovačka klasa skoro je iščezla opadanjem trgovine i depopulacijom gradova - iako je u istočnim delovima carstva ovakav proces bio manje izražen nego na zapadu. Krizu trećeg veka možemo posmatrati kao početak dugog procesa koji je od sveta klasične antike vodio u rani srednji vek. === Doba vojničkih careva === Maksimin (235. - 238.), novi car, mrzeo je plemstvo i vladavinu počeo eliminišući savetnike Aleksandra Severa. Car je preživeo nekoliko zavera tokom svoje vladavine, ali u vojnom smislu, Maksimin je uspešno odbio napad Alemana ali uz teške rimske gubitke. Nakon što je obezbedio granice prema Germaniji, Maksimin je prezimio u [[Sirmijum]]u u Panoniji odakle se borio protiv Dačana i Sarmata tokom zime 235. - 236. Početkom 238. u provinciji Afrika, izbila je pobuna zbog zloupotreba prilikom prikupljanja poreza. Lokalno stanovništvo proglasilo je ostarelog guvernera provincije, [[Gordijan I|Marka Antonija Gordijana Sempronijana]] i njegovog sina [[Gordijan II|Gordijana II]] za zajedničke careve. Senat u Rimu brzo ih je podržao, zbog starog neprijateljstva prema Maksiminu, koji je bio omražen među senatorima zbog svog opskurnog porekla i progona plemstva. Gordijan I i II dobili su titulu Avgusta i senat je počeo da prikuplja pristalice novim carevima. Maksimin je okupio svoju vojsku i krenuo na Rim, njegove trupe sastojale su se mahom od lojalnih mu panonskih legija. Međutim, u Africi je došlo do obrta. Guverner susedne provincije Numidije, Kapelijan, koji je dugo bio u neprijateljstvu sa Gordijanima, je sa svojom legijom napao [[Kartagina (grad)|Kartaginu]] i nadvladao branioce grada. Gordijan II je poginuo u borbi; čuvši vesti o smrti sina, stariji Gordijan se obesio. Sa slomom pobune u Africi, senat se našao u velikoj opasnosti. Pošto su javno podržali Gordijane, senatori nisu mogli da očekuju nikakvu milost od Maksimina kada bude ušao u Rim. Zbog ovoga je senat odlučio da nastavi da prkosi Maksiminu i izabrao dvojicu starijih senatora za careve, [[Pupijen i Balbin|Pupijenija i Balbina]]. Kada je rulja u Rimu saznala da je senat izabrao za careve ljude iz patricijskog staleža - koji nisu bili mnogo popularni među narodom - došlo je do nemira u gradu. Mnogi su želeli da car postane unuk Gordijana I, [[Gordijan III]], i došlo je do uličnih borbi. Pupijen i Balbin morali su da prihvate kompromisno rešenje te je Gordijan III dobio titulu Cezara. U međuvremenu, Maksimin je napredovao prema Rimu ali je grad [[Akvileja]] odbio da mu otvori kapije. Tokom opsade, njegovi vojnici postali su nezadovoljni zbog bolesti u kampu. Maja 238., vojnici su ubili Maksimina njegovog sina i glavne savetnike. Glave su im odsečene i odnete u Rim. Pupijen i Balbin tako su postali jedini zakoniti carevi, ali ubrzo su međusobna njihova neslaganja dovela do novih sukoba. Naposletku su obojicu brutalno ubili pretorijanci, koji su bili nezadovoljni činjenicom da služe carevima koje je izabrao senat. Gordijan III (238. - 244.) ostao je jedini car, ali, kako je imao samo trinaest godina, sva vlast našla se u rukama pretorijanskog prefekta Timesiteja, čiju je ćerku Trankviliju, mladi car oženio. Videvši da je Rim oslabljen napadima varvara na Rajni i Dunavu, Sasanidi su otpočeli napad prešavši Eufrat. Kada su persijanci pod vođstvom [[Šapur I|Šapura]] napali Mesopotamiju, mladi car po poslednji put u rimskoj istoriji je otvorio vrata [[Janus]]ovog hrama i poslao veliku vojsku na istok. Sasanidi su potisnuti iza Eufrata i poraženi u bici kod Resene (243.), sam car pridružio se pohodu, međutim, njegov tast, Timesitej umro je pod nejasnim okolnostima. Car je morao da obustavi planirani napad na persijsku teritoriju. Marko Julije Filip, poznatiji kao [[Filip Arabljanin]] postao je novi pretorijanski prefekt a rat sa persijancima nastavljen je [[244]]. Došlo je do kontra-napada persijanaca i u bici kod današnje [[Faludža|Faludže]] rimljani su teško poraženi a sam Gordijan je umro iako uzrok njegove smrti nije poznat. Neki izvori navode da je umro u borbi a neki da je ubijen po Filipovom nalogu. Mladi car, nesrećna sudbina njegovog oca i dede i sama njegova tragična smrt, od njega su načinili jednu od retkih ličnosti u rimskoj istoriji koju su mnogi poštovali. Senat ga je deifikovao uprkos protivljenju novog cara Filipa. Postavši car, Filip (244. - 249.) nije želeo da ponovi greške svojih prethodnika te je požurio u Rim da osigura svoj položaj i sredi odnose sa senatom. Zaključen je mir sa persijancima. Jermenija je prepuštena persijskom uticaju a Filip je isplatio Šapuru 500.000 zlatnih dinarija u zamenu za mir. 244. car se vratio u Rim gde je naporno radio da bi poboljšao odnose sa senatom. Stare rimske vrednosti i tradicije ponovo su uspostavljene. Ipak, Filipu je ubrzo ponestalo novca, ogromni danak persijancima i ambiciozni građevinski poduhvati, kao i davanja za vojsku, ispraznili su kasu što je car rešio podizanjem poreza i otkazivanjem ugovorenih davanja plemenima severno od Dunava. Ove odluke imale su velikog efekta na samo carstvo i Filipovu vladavinu. 245. car je morao da napusti Rim, usled napada naroda Karpi, koji su upali u Dakiju, prešli Dunav ka Meziji time pripretivši Balkanskim provincijama. Car je uspostavio svoj kamp u [[Plovdiv|Filipopolju]] u [[Trakija (provincija)|Trakiji]]. Napadači su pobeđeni i Filip se trijumfalno vratio u Rim 247. godine. Povodom hiljadugodišnjice osnovanja Rima (prema tradiciji, grad je osnovao Romul, 21. aprila 753. p.n.e.) priređene su veličanstvene proslave i igre kao i pozorišne predstave. Više od 1000 gladijatora poginulo je u borbama u Koloseumu u kojima je učestvovalo na stotine egzotičnih životinja. Uprkos svečanom raspoloženju u Rimu, došlo je do ozbiljnih problema u Panoniji gde su nezadovoljne legije proglasile Tiberija Klaudija Pakatijana za cara. Usled nastale zabune, Kvadi i druga germanska plemena prešla su granicu i opljačkala Panoniju. U isto vreme, [[Goti]] su napali Meziju i Trakiju i prešavši Dunav opseli Marcijanopolj. I na istoku je došlo do pobuna a dva nova uzurpatora ustala su protiv cara. Nadvladan serijom pobuna, Filip je ponudio da se povuče ali je senat to odbio i podržao ga. Najglasnije je cara podržao izvesni [[Decije Trajan|Gaj Mesije Kvint Decije]]. Filip, impresioniran takvom podrškom, poslao je Decija kao specijalnog izaslanika u Panoniju i Meziju. Decije je uspeo da umiri pobunu ali nezadovoljstvo legija je i dalje raslo. Dunavske trupe proglasile su Decija za cara u leto 249. i on je odmah krenuo na Rim. Filipova situacija se i bez toga već dramatično pogoršala, finansijske poteškoće nagnale su cara da devalvira novac, u Egiptu su izbili neredi što je ometalo snabdevanje Rima žitom a to je koštalo Filipa podrške. Decije je pokušao da postigne sporazum sa Filipom, međutim, došlo je do bitke kod [[Verona|Verone]], Filip je poražen i ubijen septembra 249. u bici ili od strane sopstvenih vojnika koji su požurili da ugode novom vladaru. Evsevije Cezarejski u svojoj Crkvenoj istoriji navodi da je Filip bio prvi car hrišćanin iako za to ne postoje dokazi. Decije, kao novi car (249. - 251.) upamćen je prvenstveno po progonu hrišćana, iako su razmere tog progona možda kasnije predimenzionirane od strane hrišćanskih pisaca. Decijev edikt zahtevao je od svih stanovnika carstva da prinesu žrtvu pred lokalnim magistratom, za dobrobit carstva. Svi koji bi prineli žrtve dobili bi sertifikat kojim se potvrđivalo da su se povinovali ediktu. Zapravo, sertifikat je bio potvrda lojalnosti bogovima predaka kao i potvrda konzumacije obredne hrane i pića. Sertifikat je takođe uključivao i imena zvaničnika koji su nadgledali obred. Iako mnogi istoričari navode da Decije nije nameravao da nametne rimski panteon svima u carstvu, već da obezbedi jedinstvo države i potvrdi stare rimske vrednosti iz doba rimskog mira (Pax Romana). Uprkos tome, edikt je doveo do nemira. Mnogi hrišćani odbili su da prinesu žrtvu rizikujući tako da budu stavljeni na muke a zatim i pogubljeni. Nekoliko poznatih hrišćana je pogubljeno a među njima i papa [[Papa Fabijan|Fabijan]]. U isto vreme, došlo je nove epidemije kuge. Između 251. i 266. u Rimu je dnevno umiralo oko 5.000 ljudi. Na Balkanu, car Decije vodio je borbu protiv Gota, koji su pod vođstvom kralja Knive opseli Nikopolj na Dunavu. Goti su uskoro zauzeli i Filipopolj (moderni [[Plovdiv]]) a sam car pobegao je pred napadačima, što je bio prvi put da rimski vladar bude primoran na bekstvo pred varvarima. Decije se vratio sa pojačanjima i u bici kod Abrita, Decije i njegov sin, [[Herenije Etruskus|Herenije]] poginuli su a rimska vojska uništena. Decije je bio prvi rimski car koji je poginuo u bici sa spoljnim neprijateljem. Posle vesti o Decijevoj smrti, vojnici su za cara proglasili [[Trebonijan Gal|Trebonijana]] (251. - 253.) generala u Decijevoj vojsci. Decijev sin, [[Hostilijan]] u Rimu je prihvaćen za cara. Da bi izbegao novi građanski rat, Trebonijan je prihvatio Hostilijana kao savladara i usvojio ga. Ubrzo je, međutim, trinaestogodišnji Hostilijan umro od kuge. Trebonijan i njegov sin [[Volusijan]] tako su postali carevi. Trebonijanova vladavina obeležena je nemirima, kuga je desetkovala populaciju a na istoku, Sasanidi su napali Jermeniju i uništili jednu rimsku vojsku. 253., car Šapur zauzeo je nekoliko gradova u Siriji, uključujući i Antiohiju a rimskog odgovora skoro da nije bilo. Serija pobuna i nereda u provincijama nastavila se, nezadovoljni vojnici proglasili su [[Emilijan]]a za cara. Pod nejasnim okolnostima, Trebonijan i Volusijan su poginuli - ili bili ubijeni - u bici protiv Emilijana avgusta 253. Iako je senat proglasio Emilijana za cara, ubrzo je došlo do novog sukoba. [[Valerijan]], guverner Rajnskih provincija krenuo je sa velikom vojskom prema Italiji. Emilijanovi vojnici, bojeći se građanskog rata i Valerijanovih nadmoćnih snaga, ubili su cara kod Spoleta. Valerijan je proglašen za novog cara. Valerijana (253. - 259.) je i senat priznao za cara nakon što je ovaj ušao u Rim. Prva Valerijanova odluka kao cara je da proglasi svog sina [[Galijen]]a za cezara i savladara. Situacija na istoku bila je dramatična, Jermenija i Sirija pale su pod vlast Šapura a i na zapadu prilike po Rim bile su daleko od povoljnih. Stoga su dvojica careva podelili odgovornosti, Valerijan je krenuo na istok a Galijen na zapad. Do 257. Valerijan je povratio Antiohiju i Siriju pod rimsku vlast. 259. car je bio u Edesi ali novi talas kuge usmrtio je mnogo legionara oslabljujući rimske snage i persijanci su opseli grad. Početkom 260. Valerijan je odsudno poražen u [[Bitka kod Edese|Bici kod Edese]]. Ugovoren je sastanak sa Šapurom, radi pregovora o primirju ali persijanci su prekršili dogovor i zarobili samog cara koji je ostao Šapurov zarobljenik do kraja života. Ovaj događaj bio je veliko poniženje za carstvo. Ostavši jedini car, Galijen (253. - 268. od 260. sam) se suočio sa talasom invazija varvarskih naroda. Između 258. i 260. Franačka plemena su prešla Rajnu napavši Galiju i čak i delove Hispanije kada je opljačkan Tarako (današnja [[Taragona]]). U isto vreme, Alemani su napali Gornju Germaniju i Reciju (delovi današnje južne Francuske i Švajcarske) i upali u samu Italiju, što je bila prva veća invazija varvara nakon Hanibala 500 godina ranije. Kada su napadači došli do predgrađa Rima zaustavila ih je vojska koju je senat sakupio a sastojala se od lokalnih vojnika, pretorijanaca i civila. Pri povlačenju, kod Mediolanuma (Milano), Alemane je presrela Galijenova vojska koja se vraćala sa Balkana ili iz Galije. Alemani su potpuno poraženi i nisu uzmeniravali carstvo narednih deset godina. Tokom ostatka vladavine, Galijen je bio primoran da guši niz pobuna a nakon katastrofalnog poraza kod Edese, Galijen je izgubio kontrolu nad velikim delom zapada, provincije Britanija, Hispanija, veliki delovi Galije i Germanije odmetnuli su se od carstva nakon što je [[Postum]] podigao pobunu i proglasio se za nezavisnog vladara, uspostavljajući [[Galorimsko carstvo|Galsko carstvo]] koje će ostati nezavisno do 274. U isto vreme, na istoku je guverner Septimije Odent uspostavio [[Palmirsko carstvo|Palmirensko carstvo]] čime su Sirija, Palestina, Egipat i veliki deo Male Azije ostali izvan rimskog carstva. I situacija na Balkanu značajno se zakomplikovala, velike mase Gota, između 267. i 269. napale su carstvo. Rimljani su odneli pobedu na moru a Galijen je savladao Gote u Trakiji. U odlučujućoj [[Bitka kod Niša (268)|Bici kod Niša]] rimske snage odnele su veliku pobedu čime je gotska pretnja za neko vreme otklonjena. Nejasno je da li je Galijen bio živ u vreme bitke, ali većina istoričara pobedu pripisuje njegovom nasledniku, generalu [[Klaudije II Gotski|Klaudiju Gotskom]]. Galijena su 268. ubili njegovi vojnici kod Milana. Njegovu vladavinu obeležio je raspad carstva na tri entiteta. Klaudije II (268. - 270.) imao je uspeha u obnovi rimske moći. Samo par meseci nakon Bitke kod Niša, car je pobedio Alemane a potom se okrenuo Galskom carstvu. Odneo je nekoliko pobeda i povratio Hispaniju i dolinu Rone pod vlast carstva što je utrlo put Aurelijanovom slamanju Galskog carstva i ponovnom ujedinjenja rimskog sveta. Krajem 269., dok se u Sirmijumu pripremao za pohod protiv [[Vandali|Vandala]] koji su upadali u Panoniju, Klaudije se razboleo od kuge i umro početkom 270. godine. Pred smrt, moguće da je imenovao Aurelijana za naslednika (iako se to uglavnom pripisuje kasnijoj Aurelijanovoj propagandi), ali njegov brat, [[Kvintil]]ijan, nakratko je preuzeo vlast. Senat ga je odmah deifikovao. Kvintilijan je vladao 17 ili 177 dana, a umro je pod nejasnim okolnostima, u sukobu sa Aurelijanom ili su ga ubili njegovi vojnici. Iako je tokom vladavina [[Dioklecijan]]a i [[Konstantin Veliki|Konstantina]] značaj Aurelijanove vladavine (270. - 275.) pao u senku, radilo se o uspešnom vladaru zaslužnom za obnovu imperije. Aurelijanove akcije udarile su temelj za kasnije Dioklecijanove reforme i omogućile ponovo jačanje carstva. Aurelijan se na početku vladavine suočio sa velikom krizom, prvenstveno se posvetio odbrani Italije i Balkanskih provincija. Krajem 270. car je vodio pohodo na severu Italije protiv Vandala, Jutunga i Sarmata. Budući iskusan general, Aurelijan je odneo pobede i isterao upadače sa rimske teritorije. Uprkos tome, kao i u Galijenovo doba, javilo se nekoliko pretendenata na carski položaj, Septimije, Urban, Domicijan... Već 271. ponovo je došlo do napada Alemana koji su upali u Italiji i opljačkali dolinu reke Po, zauzevši Placentiju (Pjaćenca). Aurelijan je brzo krenuo iz Panonije (gde je nadgledao povlačenje Vandala) krenuo u Italiju ali je poražen u bici blizu Pjaćence. Bez obzira na taj poraz, Aurelijan je uspeo da savlada napadače kod Fana. Sve češće najezde Germanskih plemena nagnale su cara da podigne odbrambeni zid oko Rima, ([[Aurelijanov zid]]) čime je prestonica utvrđena. Sama činjenica da su bedemi postali neophodni i samoj prestonici imperije, govorila je mnogo o situaciji u kojoj se Rim našao u drugoj polovini trećeg veka. Sledeći Aurelijanov pohod odveo ga je na Balkan. Goti su pobeđeni i oterani preko Dunava ali istovremeno je car odlučio da napusti Dakiju koju je postalo teško i skupo braniti. 272. car se okrenuo istočnim provincijama i Palmirskom carstvu kojim je sada vladala kraljica [[Zenobija]]. Snabdevanje Rima žitom bilo je ugroženo, budući da je Egipat bio pod Zenobijinom kontrolom. Čim je procenio da su legije dovoljno spremne, Aurelijan je krenuo na istok. Mala Azija je brzo povraćena, [[Vizantion]] se predao a naposletku i dobro branjeni grad Tijana nakon čije predaje su stvari brzo krenule u Aurelijanovu korist. Kroz šest meseci, car je stajao pred kapijama Palmire, grad se predao a Zenobija je pokušala da pobegne u Persiju. Palmirsko carstvo prestalo je da postoji. Kraljica i njen sin su zarobljeni i paradirani ulicama Rima a normalno snabdevanje žitom ponovo uspostavljeno. Ali Palmira se ponovo pobunila 273. ali ovoga puta, Aurelijan je potpuno uništio grad koji se više nije oporavio. Pobednički car već 274. okrenuo se ka zapadu. Pobeda nad Galskim carstvom izvojevana je najvećim delom putem diplomatije. Tetrik I, vladar Galskog carstva, sporazumeo se sa Aurelijanom pristajući da se odrekne vlasti ali nije mogao da to učini otvoreno. Umesto toga, prilikom susreta dveju vojski, Tetrik je prešao u Rimski kamp nakon čega je Aurelijan lako pobedio Galske trupe. Tetrik je nagrađen visokom funkcijom u Italiji. Senat je caru dodelio titulu ''Restitutor Orbis'' "Obnovitelj Sveta". Za četiri godine, car je osigurao casrtvo od invazija i povratio izgubljene provincije na istoku i zapadu čime je carstvu udahnut novi život. U religijskoj politici, Aurelijan je promovisao kult [[Sol Inviktus|Nepobedivog Sunca]] (''Sol Invictus'') planirajući da svi stanovnici carstva, pored tradicionalnih bogova, poštuju jednog zajedničkog boga. Tokom vladavine, Aurelijan je sledio princip "Jedan bog, jedno carstvo" koji je kasnije usvojio Konstantin Veliki. 275. Aurelijan je planirao pohod protiv Persije, gde je nakon smrti Šapura I i Hormizda I došlo do krize koju je car planirao iskoristiti u rimsku korist. Međutim, Aurelijan nije mogao da ostvari svoj naum. Ubijen je u Trakiji dok je nameravao da pređe u Malu Aziju. Kako je car bio strog prema korumpiranim zvaničnicima, jedan od njih, u strahu da će biti kažnjen zbog manjeg prestupa, falsifikovao je dokumenta na kojima su označeni ljudi koje je Aurelijan navodno nameravao da pogubi. Dokument je pokazao svojim saučesnicima; bojeći se cara, visoki zvaničnici pretorijanske garde ubili su ga septembra 275. u današnjem evropskom delu Turske. Aurelijan je kasnije deifikovan a senat je za njegovog naslednika izabrao svog ostarelog člana [[Tacit (car)|Tacita]] (275. - 276.) što se desilo po poslednji put u rimskoj istoriji. Postoje dokazi da je između Aurelijanovog ubistva i izbora Tacita za cara, Aurelijanova žena, Ulpija Severina upravljala carstvom. Grad [[Orlean]] u Francuskoj nazvan je po Aurelijanu. Tokom kratke vladavine, Tacit se borio protiv plemena Herula ali je već juna 276. umro u Tijani u [[Kapadokija|Kapadokiji.]] Usledila je borba između [[Florijan]]a i [[Prob]]a. Florijan se borio protiv Herula kada je vojska na istoku proglasila Proba za cara. Florijana su podržavale Italija, Galija, Hispanija, Britanija, Afrika i Mauritanija. Dva rivalska cara susrela su se u Bici kod Kilikije. Florijan je imao veću vojsku ali Prob je bio iskusniji zapovednik te je izbegavao direktni sukob. Florijanova vojska nije bila naviknuta na vrelu, suvu klimu na istoku a Prob je verovatno zadobio manju pobedu. Florijana su kod [[Tars|Tarza]] ubili sopstveni vojnici pošto ga je ratna sreća napustila. Florijan je vladao 88 dana. Prob (276. - 282.) rođen je u Sirmijumu a tokom svoje vladavine u Galiji je uspešno ratovao protiv Alemana, a u Reciji i Iliriku protiv Vandala. 280. - 81. morao je da guši nekoliko pobuna pretendanata na zapadu. 282., planirajući pohod na istok, Prob je boravio u rodnom Sirmijumu. Postoje dve verzije o načinu njegove smrti. Prema jednoj, komandant pretorijanaca Marko Aurelije Kar proglašen je za cara od strane svojih vojnika. Prob je poslao svoje snage protiv uzurpatora ali vojnici su promenili stranu i ubili Proba u Sirmijumu. Prema drugim izvorima, Proba su ubili nezadovoljni vojnici kada je pokušao da ih koristi kao radnu snagu u civilne svrhe. [[Kar (car)|Kar]] (282. - 283.) je proglašen za cara posle Probove smrti. Svojim sinovima [[Karin (car)|Karin]]u i [[Numerijan]]u, dodelio je tirule Cezara. Karin je ostao na zapadu, dok su Kar i Numerijan krenuli na istok u pohod protiv persijanaca. Pobedivši Kvade i Sarmate na Dunavu, Kar je produžio prema Trakiji i Maloj Aziji, ponovo pripojio Mesopotamiju carstvu i napredovao prema Seleukiji i Ktesifonu i sa vojskom prešao [[Tigar (reka)|Tigris]]. Sasanindski kralj Bahram II, zbog unutrašnjih nemira nije mogao da brani teritoriju, Karove pobede osvetile su ranije rimske poraze protiv Sasanida a car je dobio titulu ''Persicus Maximus''. Dalji pohod sprečila je Karova smrt koja se pripisuje bolesti, udaru groma (car je navodno umro tokom velike oluje) ili usled zadobijene rane u bici. Pošto ga je sin Numerijan nasledio bez previranja, Kar je najverovatnije umro prirodnom smrću. Karin i Numerijan postali su zajednički carevi. Karin je iz Galije stigao u Rim [[284]]. dok je Numerijan ostao na istoku. Rimska vojska bez problema se povukla sa persijske teritorije, do marta 284., Numerijan je stigao u Emesu ([[Homs]]) u Siriji, a do novembra je stigao u Malu Aziju. U Emesi je bio živ i u dobrom zdravlju, novac sa njegovim likom kovan je u Kiziku pred kraj 284. Posle odlaska iz Emese, zvaničnici iz Numerijanove pratnje, predvođeni prefektom Aperom, tvrdili su da car pati od upale očiju i da mora putovati u pokrivenoj nosiljci. Kada je vojska stigla u [[Bitinija|Bitiniju]] neki vojnici osetili su da zadah kao prilikom raspadanja leša dopire iz nosiljke. Razmakli su zavese i pronašli Numerijana mrtvog. Njegova smrt zvanično je objavljena u [[Nikomedija|Nikomediji]] novembra 284., sazvano je veće a za cara je izabran Dioklecijan, komandant lične carske garde. Novog Avgusta vojska je svečano pozdravila, Dioklecijan je prihvatio purpur, podigao mač prema svetlosti sunca i zakleo se da nema nikakve veze sa Numerijanovom smrću. Optužio je Apera da je počinio ubistvo a potom ga pred celom vojskom posekao mačem. Iza Dioklecijana su stale sve istočne provincije, sukob sa Karinom postao je neizbežan. Karin je bio nepopularan u Rimu a Dikolecijan je vešto iskoristio njegovu nepopularnost da bi ga prikazao kao okrutnog tiranina. Štaviše, Karin se suočio sa uzurpatorom Sabinom Julijanom a iako je pobuna uskoro savladana, u međuvremenu je Dioklecijan napredovao preko Balkana. Na proleće 284. – 85., kod reke Margus ([[Velika Morava]], Srbija), u Meziji, došlo je do bitke između Dioklecijana i Karina. Karin je imao jaču i brojniju vojsku, ali i lošiji položaj na terenu a uz to, njegova vladavina bila je nesigurna. Moguće je da je [[Konstancije I Hlor|Flavije Konstantin]], guverner Dalmacije i Dioklecijanov saradnik, već prešao na njegovu stranu tokom proleća. Brzo po početku bitke, Karinov prefekt Aristobal promenio je stranu a Karina su tokom bitke ubili njegovi vojnici. Ovom pobedom, Dioklecijan je postao gospodar čitavog carstva i okončana je kriza trećeg veka. == Dominat, 285. - 476. == === Dioklecijanove reforme === Dolazak Dioklecijana na vlast predstavlja jasnu prekretnicu u rimskoj istoriji. Kriza trećeg veka promenila je rimski svet. Svestan toga, Dioklecijan otpočinje sa nizom reformi koje imaju za cilj regeneraciju carstva, vojno, ekonomski i politički. Kako je nestalo rimskog Principata, novi gospodar carstva, Dioklecijan, uspostavlja [[Dominat]]. Carska vlast više nije vrhovna magistratura već postaje potpuno autokratska i despotska. Stari republikanski okvir, koji se uporno održavao tokom principata, biva potpuno uklonjen Dikolecijanovim reformama. Neprekidne uzurpacije i građanski ratovi tokom III veka, nagnali su Dikolecijana da postavi carsku vlast na viši nivo. Uzdižući carevu ličnost iznad svih ostalih, Dioklecijan pre svega želi da učvrsti vlast vladara i spreči uzurpacije. Tako car postaje apsolutni gospodar svojih podanika, njegova vlast potiče direktno od bogova (Konstantin će dodatno proširiti Dikolecijanov koncept i u njega će uvesti hrišćanstvo) i više ne zavisi toliko od svetovnih faktora koliko od onozemaljskog. Uvodi se komplikovani dvorski ceremonijal, po uzoru na istočnjačke dvorove (pre svega Persiju). Između ostalog, uvodi se i proskineza, kao najvidljiviji pokazatelj promene karaktera vlasti. U političkom smislu, najvažnija Dioklecijanova reforma je uvođenje sistema poznatog kao Tetrarhija (reč potiče iz Grčkog i ima približno značenje "Vladavina četvorice"). Carstvo se deli na dva dela (podela je zapravo administrativnog karaktera, obe polovine i dalje se smatraju delovima jedne, celovite imperije), istočni i zapadni. Kako se pokazalo tokom krize trećeg veka, čitava teritorija carstva postala je previše velika da bi uspešno bila kontrolisana iz jednog centra i da bi njome mogao da vlada samo jedan vladar. Stoga, Dioklecijan uvodi vladarski kolegijum od četiri vladara. Po jedan avgust i po jedan cezar. Vremenom, cezar bi zamenio avgusta a kolegijum bi bio dopunjen izborom dva nova cezara. Administrativno, iako je Rim ostao nominalna prestonica, radi bolje odbrane carstva biraju se nove prestonice. Nikomedija, Dioklecijanovo sedište kao avgusta istočne polovine carstva, Sirmijum, sedište [[Galerija]] kao cezara na istoku, Mediolanum (Milano), [[Maksimijan]]ovo sedište kao avgusta zapada i Avgusta Trevirorum (današnji [[Trir]] u Nemačkoj), prestonica Konstantina Hlora, cezara na zapadu. === Tetrarhija, 285. - 313. === Prva faza tetrarhije ponekad se naziva i Diarhija a počela je uzdizanjem Maksimijana za savladara, prvo kao cezara 285. a onda i kao avgusta zapadne polovine carstva 286. 293. Dioklecijan je uz Maksimijanovu saglasnost proširio carski kolegijum postavivši dva cezara, Galerija na istoku i Konstantina Hlora na zapadu. Početna faza tetrarhije bila je uspešna. Maksimijan je ostao lojalan Dioklecijanu te su se obojica careva mogla posvetiti spoljnim pitanjima. Maksimijan je vodio kampanju protiv Burgundijaca u Galiji a Dikolecijan je uspešno zaključio mir sa Persijom. Međutim, došlo je do komplikacija kada se [[Karausije]], oficir zadužen za vojne operacije protiv Saksonskih i Franačkih pirata, proglasio za cara nakon što je Maksimijan naredio njegovo pogubljenje zbog zadržavanja piratskog plena za sebe. Karausije je prešao u Britaniju i faktički vladao tom provincijom kao i delovima severozapadne Galije. Kao cezar na zapadu, Konstantin Hlor je uspešno povratio Britaniju a Maksimijanov ugled bio narušen. Nakon uspeha postignutog na Balkanu i u Egiptu, došlo je do novog rata sa Persijom. Novi sasanidski kralj, Narzeh, između 295. i 296. napao je Jermeniju a zatim i rimsku mesopotamiju gde je naneo težak poraz Galeriju. Nije poznato da li je sam Dikolecijan bio prisutan tokom bitke ali je on odmah preduzeo korake da bi se oslobodio bilo kakve odgovornosti. Na javnoj ceremoniji u Antiohiji zvanična verzija događaja glasila je da je Galerije kriv za poraz, Dioklecijan ne. Dioklecijan je javno ponizio Galerija nateravši ga da pešači ispred carskog karavana, i dalje odevenog u carski purpur. Uskoro su dovedena pojačanja i rimska kontraofanziva potisnula je Narzeha nazad prema Jermeniji. Rimska pešadija bila je u prednosti u odnosu na Sasanidsku konjicu na neravnom terenu Jermenije, Galerije je postigao dve pobede nad persijancima. Galerije je napredovao niz reku [[Tigar (reka)|Tigris]] i zauzeo persijsku prestonicu Ktesifon pre nego što se vratio na rimsku teritoriju. Oko 299. sklopljen je mir povoljan po Rim kojim je Jermenija vraćena u rimsku sferu uticaja. == Rimska otkrića == Iako postoji popularna vjerovanja da Rimljani s časnim izuzecima nisu bili zainteresitani za znanost i znanstvena otkrića nego su samo nadograđivali znanja Grka stvarna situacija je veoma različita. Najpoznatija otkrića iz vremena Rimske Republike i potom Carstva su: * [[Cement]] i [[beton]] (ponovno je otkriven tek 1756. godine) * cement koji se stvrdnjava u dodiru s morskom vodom (korišten u doba cara Klaudija) * [[Rimski abakus]] (prvi prenosivi abakus na svijetu) * [[staklo]] za prozore * rudarenje pomoću vode * [[Hipokaust]] (uređaj za grijanje prostorija) * [[pilana]] na vodeni pogon (opisana [[370.]] godine) * [[Latinsko jedro]] * [[taksimetar]] * gradska rasvjeta (gradovi [[Aleksandrija]], [[Antiohija]] i [[Rim]]) * [[parni pogon]] (izmišljen od [[Heron]]a) == Povjesničari u doba carstva == ==== Latinski jezik ==== :[[Livije]] - napisao je ispovest [[Rimska Republika|Rimske Republike]], ali pisao je u doba [[August]]a :[[Svetonije]] :[[Gaj Kornelije Tacit|Tacit]] :[[Amijan Marcelin]] ==== Grčki jezik ==== :[[Euzebije Cezarejski]] :[[Sozomen]] == Književnici u doba carstva == :[[Apulej]] :[[Augustin Hipijski]] :[[Horacije]] :[[Juvenal]] :[[Ovidije]] :[[Petronije Arbiter|Petronije]] :[[Vergilije]] == Povezano == * [[Gotski rat]] == Reference == {{reflist|2}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{Cite book |ref= harv|last=Capes|first=William Wolfe|title=Roman history: The early empire, from the assassination of Julius Cæsar to that of Domitian|url=http://books.google.com/books?id=_cwXAAAAIAAJ&pg=PA71|year=1897|publisher=Longmans, Green, and Co.|pages=71}} * {{cite book |author=Frank Frost Abbott |year=1901 |title=A History and Description of Roman Political Institutions |publisher=Elibron Classics |isbn=0-543-92749-0 }} * J. A. Crook, ''Law and Life of Rome, 90 BC–AD 212'', 1967 ({{ISBN|0-8014-9273-4}}). * Arther Ferrill, ''The Fall of the Roman Empire: The Military Explanation'', Thames and Hudson, 1988 ({{ISBN|0-500-27495-9}}). * Goldsworthy, Adrian. ''The Complete Roman Army'', Thames and Hudson, 2003 ({{ISBN|0-500-05124-0}}). * Benjamin Isaac, "The Limits of Empire: the Roman Army in the East" Oxford University Press, 1992 ({{ISBN|0-19-814926-3}}). * Andrew Lintott, ''Imperium Romanum: Politics and administration'', 1993 ({{ISBN|0-415-09375-9}}). * Edward Luttwak, ''The Grand Strategy of the Roman Empire'', Johns Hopkins University Press, 1976/1979 ({{ISBN|0-8018-2158-4}}). *{{Citation | last = Ritti | first = Tullia | last2 = Grewe | first2 = Klaus | last3 = Kessener | first3 = Paul | title = A Relief of a Water-powered Stone Saw Mill on a Sarcophagus at Hierapolis and its Implications | journal = Journal of Roman Archaeology | pages = 138–163 | volume = 20 | year = 2007 }} *{{Citation | last = Schnitter | first = Niklaus | title = Römische Talsperren | journal = Antike Welt | volume = 8 | issue = 2 | pages = 25–32 | year = 1978 }} *{{Citation | last = Smith | first = Norman | title = The Roman Dams of Subiaco | journal = Technology and Culture | volume = 11 | issue = 1 | pages = 58–68 | year = 1970 | doi=10.2307/3102810 | issn=0040-165X}} *{{Citation | last = Smith | first = Norman | title = A History of Dams | place = London | publisher = Peter Davies | year = 1971 | pages = 25–49 | isbn = 0-432-15090-0 }} * John Bagnell Bury, ''A History of the Roman Empire from its Foundation to the death of Marcus Aurelius'', 1913, {{ISBN|978-1-4367-3416-5}} * Duncan B. Campbell, ''The Rise of Imperial Rome, AD 14-193'', Osprey, 2013, {{ISBN|978-1-78096-280-1}} * Winston Churchill, ''A History of the English-Speaking Peoples'', Cassell, 1998, {{ISBN|0-304-34912-7}} * Edward Gibbon, ''The History of the Decline and Fall of the Roman Empire'', 1776–1789 * Adrian Goldsworthy, ''In the Name of Rome: The Men Who Won the Roman Empire'', Weidenfield and Nicholson, 2003, {{ISBN|0-297-84666-3}} * Michael Grant, ''The History of Rome'', Faber and Faber, 1993, {{ISBN|0-571-11461-X}} * Antonio Santosuosso, ''Storming the Heavens: Soldiers, Emperors and Civilians in the Roman Empire'', Westview Press, 2001, {{ISBN|0-8133-3523-X}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Roman Empire}} * [http://www.bbc.co.uk/schools/romans Romans for Children], a BBC website on ancient Rome for children at primary-school level. * [http://www.classicsunveiled.com/romeh/html/index.html Rome Unleashed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140328210703/http://www.classicsunveiled.com/romeh/html/index.html |date=2014-03-28 }}, interactive educational website on ancient Rome for students. * Interactive map of the Roman Empire at [http://vici.org/selectview.php?center=41.95132,12.521118&zoom=4&labels=2 Vici.org] {{Webarchive|url=https://wayback.archive-it.org/all/20171010202718/http://vici.org/selectview.php?center=41.95132,12.521118&zoom=4&labels=2 |date=2017-10-10 }} * [http://tacitus.nu/historical-atlas/rome.htm Historical Atlas] showing the expansion of the Roman Empire. * [http://roman-empire.net/ Roman-Empire.net], learning resources and re-enactments. * [http://pbs.org/empires/romans/index.html The Roman Empire in the First Century] (PBS). * [http://www.unrv.com/ United Nations of Roma Victrix] * [http://www.knowtheromans.co.uk/ The Romans] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120415030316/http://knowtheromans.co.uk/ |date=2012-04-15 }} * [http://www.wdl.org/en/item/11745/ The Historical Theater in the Year 400 AD, in Which Both Romans and Barbarians Resided Side by Side in the Eastern Part of the Roman Empire] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029201125/http://www.wdl.org/en/item/11745/ |date=2013-10-29 }} {{Izabran}} [[Kategorija:Rimsko carstvo|*]] [[Kategorija:Antika]] reph9pgvsh7jtf5mei1hk1x0nnsah56 0 3397 42585834 42351698 2026-04-27T17:51:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585834 wikitext text/x-wiki {| border="1" cellspacing="0" align="right" cellpadding="2" style="margin-left:1em" |- ! align="center" bgcolor=#FCAD38 | '''Proton''' |- ! align="center" bgcolor=#FFDEAD | Klasifikacija |- | {| align="center" |- |[[Subatomske čestice]] |- |[[Fermioni|Fermion]] |- |[[Hadron]] |- |[[Barion]] |- |[[Nukleon]] |- |''Proton'' |} |- | |- ! align="center" bgcolor=#FFDEAD | Svojstva |- | |- | {| align="center" |- |Masa: |938 [[MeV]]/[[Brzina svetlosti|c]]² |- |Naelektrisanje: | 1.6 &times; 10^&minus;19 [[Kulon (jedinica)|C]] |- |Spin: |1/2 |- |[[Kvark]] sastav: |1 Down, 2 Up |} |} '''Proton''' je subatomska, [[nukleon]]ska pozitivna čestica. Subatomska znači da izgrađuje [[atom]]. Nukleonska je jer je sastavni dio jezgre (''nukleus''). Broj protona u jezgri određuje atomski broj i određuje tip elementa kojeg nukleus formira. U [[Fizika|fizici]], '''proton''' ([[Grčki jezik|grčki]] ''protos'' = prvi) je [[subatomske čestice|subatomska čestica]] sa pozitivnim jediničnim [[naelektrisanje]]m od 1.6 &times; 10^&minus;19 [[kulon (jedinica)|kulona]] i masom od 938 [[MeV]]/[[brzina svetlosti|c]]² (1 E-27&nbsp;kg|1.6726231 &times; 10^&minus;27 kg, ili oko 1 800 puta većom od mase [[elektron]]a). Proton se smatra stabilnim, sa donjom granicom [[polu-raspad]]-a od oko 10³⁵ godina, mada neke teorije predviđaju da proton može da se raspadne. Proton je, poput neutrona, nukleon. [[Atomsko jezgro]] najrasprostranjenijeg izotopa [[vodonik]]a je samo jedan proton. Jezgra drugih atoma se sastoje iz protona i [[neutron]]a koje na okupu drži [[jaka nuklearna sila]]. Broj protona u jezgru određuje hemijska svojstva atoma i [[hemijski element]] kome pripada. Proton se sastoji od dva "up"-[[kvark]]a i jednog "down"-kvarka. Ova tri valentna kvarka su okružena sa jednim "oblakom" [[gluon]]a i kvark-antikvark parova. Manje od 20% mase protona otpada na valentne kvarkove, dok ostatak otpada na gluone, koji su prenosioci '''jakih sila'''.<ref>Physik der Elementarteilchen - Nobelpreis 2004 & Elektroschwache Schleifen; Bernd Feucht; Institut für Theoretische Teilchenphysik; Universität Karlsruhe; [http://www-ttp.physik.uni-karlsruhe.de/Slides/ttp04/ttp04-slides-05/ttp04-slides-05.pdf Weblink PDF Vortrag] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070612045949/http://www-ttp.physik.uni-karlsruhe.de/Slides/ttp04/ttp04-slides-05/ttp04-slides-05.pdf |date=2007-06-12 }}</ref>. Promjer jednog slobodnog protona iznosi oko 1,7 · 10⁻¹⁵m. Proton, kao i neutron spada u [[barion]]e. [[Antimaterija|Antičestica]] protona je [[antiproton]], koji ima istu količinu naelektrisanja kao proton, ali suprotnog znaka. U [[hemija|hemiji]] i [[biohemija|biohemiji]], termin '''proton''' može da se odnosi na [[vodonik]]ov [[jon]]. U ovom kontekstu, donor protona je [[kiselina]], a akceptor protona je [[Baza (hemija)|baza]]. == Historija == Proton je [[1918]]. otkrio [[Ernest Raderford]]. On je zapazio da pri bombardovanju gasovitog azota alfa česticama svetlosni detektori pokazuju prisustvo vodonikovog jezgra. Raderford je zaključio da je jedino mesto odakle vodonik može da potiče - azot, i stoga azot mora sadržati vodonikovo jezgro. On je stoga zaključio da je vodonikovo jezgro, za koje je bilo poznato da ima atomski broj 1, elementarna čestica. Ovoj čestici je dao ime proton od grčke reči ''protos'' - „prvi“. == Tehnološke primene == Poput drugih elementarnih čestica proton poseduje [[spin]]. Ovo svojstvo je iskorišćeno u [[Nuklearna magnetna rezonancija|nuklearnoj magnetnoj rezonanciji]] ([[Nuklearna magnetna rezonancija|NMR]] [[spektroskopija|spektroskopiji]]). == Povezano == * [[Vodonik]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * S. Macura, J. Radić-Perić, ATOMISTIKA, Fakultet za fizičku hemiju Univerziteta u Beogradu/Službeni list, Beograd, 2004, str. 499. * Wolfgang Demtröder: ''Experimentalphysik'' (Band 4). 2. Auflage. Springer, Berlin 2005, {{ISBN|3-540-21451-8}}. * Donald H. Perkins: ''Introduction to high energy physics.'' 4th edition. Cambridge University Press, 2000, {{ISBN|0-521-62196-8}}. * [http://physics.nist.gov/cuu/Constants/index.html Tabellenwerte] vom [[CODATA]]/[[NIST]] 2010 {{refend}} == Vanjske veze == {{Commons}} * [http://pdg.lbl.gov Particle Data Group] * [http://www.cern.ch/lhc/ Large Hadron Collider] * {{cite web|last=Eaves|first=Laurence|title=The shrinking proton|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/protonradius.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the University of Nottingham|authorlink=|coauthors=Copeland, Ed; Padilla, Antonio (Tony)|year=2010|access-date=2015-06-22|archive-date=2013-11-27|archive-url=https://web.archive.org/web/20131127084149/http://sixtysymbols.com/videos/protonradius.htm|url-status=dead}} {{Čestice u fizici}} [[Kategorija:Fizika]] [[Kategorija:Elementarne čestice]] rs4xrn7vtzblx000sg0a91rnb835uvi 0 10863 42586030 42448010 2026-04-28T05:46:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586030 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Handball Bosnia Greece.jpeg|250px|[[БиХ|Босанскохерцеговачки]] рукоментни тим у [[Високо]]м игра против [[Грчка|Грчке]] на квалификацијама за Европско првенство|thumb]] '''Rukomet''' je ekipni [[sport]], u kojem igra 6 igrača + golman na jednoj strani, protiv isto tako formirane suparničke ekipe. Igra traje dva puta po 30 minuta, a cilj je dati više golova od protivnika. Ovaj ekipni sport se prije igrao na vanjskim, mahom betonskim terenima, da bi vremenom potpuno prešao u zatvorene dvorane sa parketom ili nekom drugo specijalnom podlogom. == Rukometni teren i oprema == Dimenzije rukometnog terena su dužina 40 [[metar]]a, a širina 20 m. Tereni su uglavnom u natkrivenim prostorima ili dvoranama, a podloga je tradicionalno bio drveni parket, dok se danas koriste umjetni materijali od tvrde gume. Postoje i vanjski tereni, uglavnom od betona ili asfalta, ali se oni uglavnom ne koriste za natjecanja najvišeg nivoa zbog opasnosti od padova i ozljeda igrača. Na terenu se nalaze linije koje određuju pojedine dijelove terena. Na sredini terena se nalazi linija koja odvaja teren na dvije polovice. Na suprotnim stranama terena, i to na na kraćim stranicama, nalazi se po jedan gol, koji je 2 m visok i 3 m širok. U golu je razapeta mreža. Ispred svakog gola nalazi se polukružni prostor, na prosječnoj udaljenosti 6 m od gola, označen punom linijom. Taj se prostor od 6 m na terenu osim što je označen linijom često i oboji drugom bojom, različitom od boje ostatka terena. Na 9 m od gola nalazi se isprekidana polukružna linija deveterac. Ispred gola na udaljenosti 7 m nalazi se kratka ravna crta koja označava mjesto izvođenja kaznenog udarca, sedmerca. Rukometna lopta je takve veličine da je prosječni igrač može držati u jednoj ruci prstima, s dlanom prema dolje, iako naravno smije loptu držati i s obje ruke. Standardno se kao materijal izrade koristi koža, iako ima i lopti od umjetnih materijala.Dimenzije lopte 56&nbsp;cm. == Osnovna pravila rukometa == [[Datoteka:Kr-Oe-Siebenmeter.jpg|thumb|right|300px|Izvođenje sedmerca u rukometu]] Cilj igre je loptom pogoditi gol, tj. postići pogodak. Igra se po dva poluvremena od po 30 [[minuta]], i momčad koja postigne više golova je pobjednik. Igrači smiju rukama dodirivati loptu i dodavati se međusobno, kao i šutirati prema golu. Svaki igrač smije napraviti do tri koraka držeći loptu u ruci, dok za svaki slijedeći korak mora loptu voditi odbijajući je od poda, ili je mora dodati suigraču. Svi igrači se slobodno kreću po cijelom terenu, osim u prostoru 6 m ispred oba gola. U tom prostoru smije stajati samo po jedan član obrambene momčadi koji se naziva vratar (golman). Ostali igrači smiju iznad prostora od 6 m loptu pokušati uhvatiti ili dodati samo u skoku, dakle za vrijeme leta. Dvije osnovne faze igre za svaku momčad su faza napada i faza obrane. U fazi napada igrači najčešće koriste formaciju s dva bočna igrača (lijevo i desno krilo), tri vanjska igrača (lijevi vanjski, srednji vanjski i desni vanjski) te pivot ili centar. U obrani se koristi nekoliko različitih varijanti, koje označavaju način postavljanja tj formacije obrambenih igrača ispred svog prostora od 6 m. Tako se recimo koriste obrana 6-0 (šesti igrača u ravnini ispred crte od 6 m), zatim 5-1 (pet igrača u liniji te jedan ispred njih koji pokušava ometati organizatora igre protivničke momčadi), zatim 4-2 a rijeđe se koristi i formacija 3-2-1. Momčad u napadu će ovisno o formaciji obrane pokušati naći način da dođu što bliže golu u što povoljniju poziciju za šut na gol. Obrambeni igrači smiju do određene mjere ometati napadače u pokušaju dodavanja lopte ili šuta na gol. Ukoliko pri tome koriste udarce ili grubo potezanje protivnika jedan od dva suca će dosuditi prekršaj. Za izrazito grube prekršaje može se dobiti kazna žutog ili crvenog kartona, isključenja na dvije minute ili trajnog isključenja iz igre. Kod isključenja na dvije minute momčad nema pravo zamjene isključenog igrača za vrijeme trajanja kazne. Prekršaj se izvodi s mjesta gdje je počinjen osim u dva slučaja: * ukoliko je prekršaj napravljen u zoni deveterca a pri tom nije bilo izrazite prilike za postizanje gola, dosuđuje se deveterac, koji se izvodi s isprekidane crte deveterca na mjestu najbliže prekršaju * ukoliko je prekršaj bio u zoni oko 6 m i to u trenutku izrazite šanse za postizanje pogotka (već upućen šut ili igrač koji je slobodan u izglednoj poziciji za šut na gol) dosuđuje se kazneni udarac sedmerac. Kod izvođenja sedmerca svi obrambeni igrači moraju stajati iza prostora deveterca, a jedan napadač upućuje izravni udarac na gol s pozicije sedam metara. Rukomet se danas igra u muškoj i ženskoj konkurenciji, te u različitim dobnim skupinama. Rukomet je i standardni [[olimpijske igre|olimpijski]] sport, u programu Igara neprekidno od [[OI 1972.|Igara u Munchenu 1972.]] godine do danas. == Natjecanja za reprezentacije == [[Svjetska rukometna prvenstva]] <br /> [[Svjetska rukometna prvenstva za žene]] <br /> [[Rukomet na Olimpijskim igrama]] <br /> [[Europska rukometna prvenstva]] <br /> [[Europska rukometna prvenstva za žene]] <br /> [[Afrička rukometna prvenstva]] <br /> [[Afrička rukometna prvenstva za žene]] <br /> [[Azijska rukometna prvenstva]] <br /> [[Azijska rukometna prvenstva za žene]] <br /> [[Oceanijska rukometna prvenstva]] <br /> [[Panamerička rukometna prvenstva]] <br /> [[Panamerička rukometna prvenstva za žene]] <br /> [[Rukomet na Panameričkim igrama]] <br /> [[Ženski rukomet na Panameričkim igrama]] == Natjecanja za klubove == [[Liga prvaka u rukometu]] <br /> [[Liga prvaka u rukometu za žene]] <br /> [[Kup pobjednika kupova u rukometu]] <br /> [[Kup pobjednika kupova u rukometu za žene]] <br /> [[Kup EHF]] <br /> [[Kup EHF za žene]] <br /> [[Challenge kup]] <br /> == Rukomet u Crnoj Gori == Najpoznatiji klubovi: * [[ŽRK Budućnost]], [[Podgorica]] * [[RK Lovćen)]], [[Cetinje]] * [[RK Berane]], [[Berane]] * [[RK Mojkovac]], [[Mojkovac]] * [(RK Gorica)], [[Podgorica]] == Rukomet u BiH == Najpoznatiji rukometni klubovi sa prostora BiH su: * [[RK Borac Banja Luka|RK Borac]], [[Banja Luka]] * [[RK Borac Travnik|RK Borac]], [[Travnik]] * [[RK Bosna Sarajevo|RK Bosna]], [[Sarajevo]] * [[RK Bosna (Visoko)|RK Bosna]], [[Visoko]] * [[RK Izviđač]], [[Ljubuški]] * [[RK Sloga]], [[Doboj]] * [[RK Željezničar]], [[Sarajevo]] * [[RK Krivaja]], [[Zavidovići]] * [[RK Sloboda Solana]], [[Tuzla]] * [[HMRK Zrinjski]], [[Mostar]] * [[RK Gračanica]], [[Gračanica]] * [[RK Derventa]], [[Derventa]] * [[RK Konjuh]], [[Živinice]] * [[MRK Goražde]], [[Goražde]] *RK Leotar , Trebinje == Vanjske veze == * [http://www.ihf.info/MEDIA/14058,0.pdf Handball rules in English] * [http://www.ihf.info/ International Handball Federation] * [http://www.kometalfans.com/forum/ International Handball Forums] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060525163646/http://www.kometalfans.com/forum/ |date=2006-05-25 }} * [http://www.national-handball-teams.com/ National Handball Teams] * [http://www.soton.ac.uk/~handball/ University of Southampton Handball Club] * [http://www.ekhandball.co.uk/ East Kilbride Handball Club] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070313154936/http://www.ekhandball.co.uk/ |date=2007-03-13 }} * [http://www.usateamhandballwomen.com/ USA National Team]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.scottishhandball.com/ Scottish Handball Association] * [http://www.britishhandball.com/ British Handball Association Official Website] {{Commonscat|Handball}} [[Kategorija:Sportovi]] [[Kategorija:Rukomet| *]] m1jp2ju2bfemvqosju720wr2w0veo1n 0 15815 42585945 42455598 2026-04-28T01:29:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585945 wikitext text/x-wiki {{Hindu spisi}} [[Image:Rigveda MS2097.jpg|thumb|300px|''Rigveda'']] '''''Rgveda''''' ili '''''Rigveda''''' ([[sanskrit]]: {{Unicode|ऋग्वेद}} ''{{IAST|ṛgveda}}'', [[tatpurusha]] složenica od ''{{IAST|ṛc}}'' "pohvala, stih" i ''{{IAST|veda}}'' "znanje") je zbirka [[himna|himni]] na [[Vedski sanskrit]] koja se smatra jednim od četiri najsvjetija vjerska teksta [[hindus]]a, poznatih kao [[Vede]]. Također se smatra jednom od najstarijih zbirki ideja u historiji čovječastav. Geografske i etnološke reference u Rigvedi daju naznake da je Rigveda bila napisana oko godine 3000. pne.<ref>[http://www.hindunet.org/hindu_history/ancient/aryan/aryan_agrawal.html Demise of the Aryan Invasion Theory] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081123033958/http://www.hindunet.org/hindu_history/ancient/aryan/aryan_agrawal.html |date=2008-11-23 }} by Dr. Dinesh Agarwal</ref> za vrijeme [[Vedska civilizacija|vedskog perioda]] u [[Punjab]]u ([[Sapta Sindhu]]), što ga čini jednim od najstarijih tekstova napisanih na jednom od [[indoevropski jezici|indoevropskih jezika]] te jednim od najstarijih [[vjerski tekstovi|vjerskih tekstova]] na svijetu. Kroz vijekove se prenosio [[usmena predaja|usmenom predajom]] te se vjerojatno nije zapisao sve do [[Kasna antika|kasne antike]] ili [[rani srednji vijek|ranog srednjeg vijeka]].<ref>The Najstariji rukopisi koji su preživjeli datiraju od [[11. vijek]]a.</ref> == Napomene == <references/> == Vanjske veze == {{Commonscat|Rig Veda‎}} ;Tekst * [[oldwikisource:ऋग्वेदः|Full text in Sanskrit with Devanagari]] (Wikisource) * [http://www.sacred-texts.com/hin/rigveda/index.htm Rig-veda at sacred-texts.com] ;Ostalo * [http://www.bharatadesam.com/spiritual/rvs/rv_main_index.php Index of Hymns of Rig Veda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070826224525/http://bharatadesam.com/spiritual/rvs/rv_main_index.php |date=2007-08-26 }} * [http://www.vedah.com/org2/literature/rig_veda/toc.html Rig Veda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061016132847/http://www.vedah.com/org2/literature/rig_veda/toc.html |date=2006-10-16 }} Sri Aurobindo Kapali Sastry Institute * [http://www.gatewayforindia.com/vedas/rigveda.html Audio download links for Rig Veda] [[Kategorija:Vede]] [[Kategorija:Hinduizam]] {{relig-stub}} ktbbqgix9fjcv7ccavzn8vuzob6n9a4 0 19243 42586060 42261672 2026-04-28T08:56:48Z ~2026-25751-25 347268 Slovna greška 42586060 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sisyphus by von Stuck.jpg|thumb|[[Franz von Stuck]]: Sizif<small>, [[1920.]]</small>]] '''Sizif''' ([[grčki jezik|grč.]] '''Σίσυφος''', ''Sísuphos'') [[Eol]]ov je i [[Enareta|Enaretin]] sin. Prema nekim izvorima bio je [[Odisej]]ev otac, prije nego što se Odisejeva majka [[Antikleja]] udala za [[Laert]]a. Poznat je po [[personifikacija|personifikaciji]] uzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuđen da veliku kamenu gromadu gura uz planinsku strminu da bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu, kamena bi mu kugla izmaknula i sunovratila se u podnožje brda. Sizif je tako pokušavao, iznova i iznova, ali neuspješno. == Mitologija == === Život === [[Datoteka:Punishment sisyph.jpg|thumb|left|[[Tiziano]]: Sizif<small>, [[1548.]] - [[1549.]]</small>]] [[Datoteka:Sisyphos 1732.jpg|thumb|Sizif gura kamenu gromadu<small>, [[1732.]] godina</small>]] Sizif je bio osnivač i kralj Efira ([[Korint]]a). Promicao je navigaciju i trgovinu, ali bio je pohlepan i sklon prijevari te je ubijao putnike i goste. Zaveo je svoju nećakinju, preuzeo bratovo prijestolje i izdao [[Zeus]]ovu tajnu - da je silovao [[Egina|Eginu]], kći riječnog boga [[Ezop]]a ili, u drugoj inačici mita, [[Eol]]a. Zeus je naredio [[Had (bog)|Hadu]] da ga okuje u paklu. Sizif je ondje pitao [[Tanatos]]a da isproba lance da vidi kako rade, a kad je to učinio, Sizif ga je ostavio okovanog i prijetio Hadu. Budući da je Tanatos bio bog smrti, nitko nije mogao umrijeti sve dok se nije umiješao [[Ares]]. Naime, Aresa je živciralo to što ga bitke i ratovi nisu zabavaljali jer nije bilo smrti pa je oslobodio Tanatosa i poslao Sizifa u [[Tartar (pakao)|Tartar]]. No, prije nego što je Sizif umro, bješe rekao svojoj ženi da ne prinosi uobičajene žrtve kad bude mrtav. Potom se u [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] požalio [[Perzefona|Perzefoni]] da ga žena zanemaruje i nagovorio je da ga pusti na zemaljski svijet da je zatraži da učini svoje dužnosti. Kad je Sizif stigao u [[Korint]], odbio se vratiti te ga je na posljetku [[Hermes]] vratio u [[Tartar (pakao)|Tartar]]. === Sizifov posao === Bogovi su ga za sve njegove prijevare kaznili. Morao je gurati veliku stijenu do vrha brijega, ali prije nego što bi stigao do vrha, kamen bi se otkotrljao te je morao početi iznova. O ovome priča i [[Homer]] u svojoj ''[[Odiseja|Odiseji]]''. Stoga se danas koristi [[metafora]] Sizifov posao za uzaludan posao ili besmislene radnje. Prema solarnoj teoriji, Sizif je [[Sunce|Sunčev]] disk koji se svakoga dana diže na istoku, a potom pada na zapadu. Drugo učenje tvrdi da je Sizif [[personifikacija]] [[čovjek]]ove borbe u potrazi za znanjem. == Vanjske veze == {{commonscat|Sisyphus}} * [http://www.maicar.com/GML/Sisyphus.html Sizif u grčkoj mitologiji] [[Kategorija:Grčka mitologija]] 8syynsdyvptj6l722meiwvghj3p3eg8 0 19744 42585827 42261369 2026-04-27T16:18:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585827 wikitext text/x-wiki '''Prijelazni federalni parlament Somalske republike''' ({{lang-so|''Golaha shacabka Federaalka ee Ku Meel Gaarka ah ee Jamhuuriyada Soomaaliya''}}; često nazivan ''Baarlamaanka Federaalka Soomaaliya'') je privremeni [[parlament]] [[Somalija|Somalije]] stvoren u susjednoj [[Kenija|Keniji]] godine [[2004]]. Parlament je izabrao '''Prijelaznu federalnu vladu Somalske republie''' (''Dowalada Federaalka Ku Meel gaarka ah ee Jamhuuriyada Soomaaliya'') koju vodi [[Premijer Somalije|premijer]] [[Ali Mohammed Ghedi]]. [[Abdullahi Yusuf Ahmed]] je izabran za [[predsjednik Somalije|predsjednika Somalije]] od strane Parlamenta godine 2004.<ref>''[http://www.somalia.cc/article_read.asp?item=6 The Transitional Federal Charter of the Somali Republic] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625004425/http://www.somalia.cc/article_read.asp?item=6 |date=2008-06-25 }}'' and ''[http://www.somalia.cc/article_read.asp?item=3 Dastuurka Qaranka Soomaaliyeed] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070209093040/http://www.somalia.cc/article_read.asp?item=3 |date=2007-02-09 }}'' (Somali language version). Accessed [[29 November]] 2006.</ref> Prijelazna federalna vlada (TFG), Prijelazni federalni parlament (TFP), i Prijelazna federalna povelja (TFC) zajedno tvore Prijelazne federalne institucije (TFI) nove somalijske vlade. TFG je nasljednica Prijelazne nacionalne vlade.<ref name=CAN-SOMALI-CRISIS-BE-CONTAINED>[http://www.unhcr.org/home/RSDCOI/44e9ac6e3.pdf Can the Somali Crisis be Contained?] UNHCR</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.somali-gov.info/ Official Federal government Website for Somalia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200117101645/http://www.somali-gov.info/ |date=2020-01-17 }} * [http://www.afrol.com/html/Countries/Somalia/documents/un_sg_111001.htm Report of the UN Secretary-General on the situation in Somalia, 11 October 2001], [[United Nations Security Council]] [[Kategorija:Privremene vlade|Somalija]] [[Kategorija:Somalija]] [[en:Transitional Federal Parliament]] [[pt:Governo de transição somali]] cpiatssoub3hhy3imiry3j6phld5hep 0 21213 42585994 42585250 2026-04-28T03:01:22Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585994 wikitext text/x-wiki {{other uses}} '''Nürnberški proces''', naziv za suđenje njemačkim [[Nacizam|nacistima]] koje su organizirali [[Saveznici]] na kraju rata. Bilo je osam sudaca (četiri glavna i jedan zamjenik za svakog suca iz zemalja [[Antanta]]). Većina najmoćnijih nacističkih [[oligarh]]a sudjelovalo je na njemu. Ukupno je optuženo 24 zločinca. Postojale su 4 točke optužnice: ratni zločini, zločini protiv čovječnosti, poticanje agresije, i poticanje ili sudjelovanje u zločinima protiv mira. Oslobođena su samo četvorica ([[Franz von Papen|Von Papen]], Ley, [[Gustav von Krupp]] i [[Hans Fritzsche]]). Ostali su ili pobijeni ili poslani u zatvor na 10, 15, 20 godina ili na doživotnu robiju. Ta kazna robije, dodijeljena je [[Rudolf Hess|Rudolfu Hessu]] i [[Erich Raeder|Erichu Raederu]]. Fritzscheu se sudilo umjesto [[Joseph Goebbels|Goebbelsu]], ali je oslobođen optužbe. Na suđenju nisu bili [[Hitler]], [[Goebbels]], i [[Himmler]], ali i ovako je „ulov” bio bogat. [[Datoteka:Nuremberg-1-.jpg|thumb|400px|Optuženici Nürnberškog procesa:<br />1. red (od gore prema dolje): [[Hermann Göring]], [[Rudolf Heß]], [[Joachim von Ribbentrop]] i [[Wilhelm Keitel]]<br />2. red (od gore prema dolje): [[Karl Dönitz]], [[Erich Raeder]], [[Baldur von Schirach]] i [[Fritz Sauckel]].]] Na klupi za optužene sjedili su: [[Karl Dönitz]], nasljednik Hitlera, [[Alfred Jodl]], potpisivač bezuvjetne kapitulacije, [[Wilhelm Keitel]], vođa [[OKW]], tj. načelnik glavnog stožera Oružanih snaga Njemačke, [[Joachim von Ribbentrop]], ministar vanjskih poslova, [[Alfred Rosenberg]], glavni nacistički filozof, [[Albert Speer]], nacistički ministar naoružanja i Hitlerov omiljeni arhitekt, [[Franz von Papen]], bivši njemački kancelar, [[Baldur von Schirach]], vođa Hitlerove mladeži, [[Ernst Kaltenbrunner]], najviši preživjeli zapovjednik [[SS]]-a, [[Walter Funk]], nacistički ministar gospodarastva, [[Konstantin von Neurath]], prethodnik Ribentropa, kasnije moćnik u Poljskoj, [[Hermann Göring]], otac [[Gestapo|Gestapa]] i zapovjednik [[Luftwaffe]]a, [[Erich Raeder]], bivši zapovjednik nacističke [[Mornarica|Mornarice]], [[Hans Frank]], vođa Generalne vlade u okupiranoj Poljskoj [[Hjalmar Schacht]], predratni predsjednik Reichsbanke, [[Fritz Sauckel]], opunomoćenik [[nacističkog]] programa robovske radne snage,[[Julius Streicher]], urednik tjednika [[Der Stürmer]], sijao mržnju prema Židovima,[[Martin Bormann]],nasljednik Hessa u Stranci, [[Arthur Syss Inquart]], instrumentalist [[Anschluss]]a, [[Wilhelm Frick]], ministar unutarnjih poslova, tvorac rasnih zakona. Suđenje je počelo u studenome [[1945]]., a završilo 15. listopada [[1946]]. Idući dan izvršene su presude. [[Zatvor Spandau]] „ugostio” je sedam optuženika: Ericha Raedera, Karla Dönitza, Rudolfa Hessa, Alberta Speera, Baldura von Schiracha, [[Walter Funk|Waltera Funka]] i [[Konstantin Neurath|Konstantina Neuratha]]. No, Speer, Schirach, Hess i Dönitz su jedini izdržali kaznu do kraja. Nakon tog procesa još dva nacista su osuđena nakon [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. To su [[Adolf Eichmann]] (obješen 1962. godine) i [[Klaus Barbie]] (umro 1991. godine). == Glavno suđenje == Glavno međunarodno vojno suđenje otvoreno je [[18. listopada]] [[1945]]., u Zgradi Glavnog suda u [[Berlin]]u. Prva sesiju predvodio je sovjetski sudac Nikitčenko. Optužena su bila 24 ratna zločina i 6 kriminalnih ratnih organizacija - vodstvo [[NSDAP]]-a, [[SS]], [[SA]], [[SD]], [[Gestapo]] i [[OKW]]. Optuženi su po sljedeće 4 točke: # Sudjelovanje u planu ili [[urota (zločin)|uroti]] za izvršenje [[zločin protiv mira|zločina protiv mira]] # Planiranje, iniciranje i vođenje [[agresorski rat|agresorskog rata]] i drugih zločina protiv mira # [[Ratni zločin]]i # [[Zločini protiv čovječnosti]] '''24 optuženika su:''' ;Legenda: '''O''' - optužen; '''K''' - osuđen; '''–''' - nije optužen {| class="wikitable" width="100%" bgcolor="#318CE7" |- bgcolor="#318CE7" !rowspan="1" colspan="2" width="7%"|Optuženik !rowspan="1" colspan="4" width="12%"|Optužnica !rowspan="2" width="10%"|Kazna !rowspan="2" width="49%"|Informacije |- ! width="5%"|Slika ! width="20%"|Ime ! width="3%"|1 ! width="3%"|2 ! width="3%"|3 ! width="3%"|4 |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-R14128A, Martin Bormann.jpg|80px]] |'''[[Martin Bormann]]''' |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Bormann je bio nasljednik [[Rudolf Hess|Rudolfa Hessa]] na mjestu tajnika [[NSDAP]]-a te je kao takav za vrijeme [[Drugi svjetski rat|rata]] imao direktan pristup [[Adolf Hitler|Hitleru]]. Po [[Bitka za Berlin|oslobođenju Berlina]], Bormann nije pronađen te mu je suđeno i presuđeno ''[[in absentia]]''. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u [[Berlin]]u [[1972.]] godine te je utvrđeno kako datiraju iz [[1945.]] godine; pretpostavlja se da je ubijen prilikom pokušaja bijega iz Berlina. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146-1976-127-06A, Karl Dönitz - crop.jpg|80px]] |'''[[Karl Dönitz]]''' |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| – |align="center"| Zatvor<br>(10 godina) |Dönitz je [[1943.]] godine naslijedio [[Erich Raeder|Ericha Raedera]] na mjestu zapovjednika ''[[Kriegsmarine]]a'' te je bio glavni organizator ''[[U-Boot]]'' kampanje. Nakon rata je kratkotrajno postao predsjednik kratkotrajne [[Flensburška vlada|Flensburške vlade]], a sve po odredbama Hitlerove oporuke. Osuđen je za vođenje podmorničkog rata suprotno sporazumu iz [[1936.]], ali nije kažnjen jer su [[Sjedinjene Države]] počinile isto kršenje međunarodnog sporazuma.<br>Branitelj mu je bio [[Otto Kranzbühler]]. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146-1989-011-13, Hans Frank.jpg|80px]] |'''[[Hans Frank]]''' |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Frank je bio glavni pravnik u [[Treći Reich|Trećem Reichu]] te osobni advokat [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]]. Od [[1939.]] je bio [[Generalno gubernatorstvo|generalni guverner u okupiranoj Poljskoj]], gdje je provodio ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Wilhelm Frick.jpg|80px]] |'''[[Wilhelm Frick]]''' |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Frick je od [[1933.]] do [[1943.]] godine bio ministar unutarnjih poslova u [[Hitlerov kabinet|Hitlerovom kabinetu]], a od [[1943.]] do [[1945.]] i [[Protektorat Češka i Moravska|protektor Češke i Moravske]]. Kao ministar, bio je jedan od glavnih organizatora nacističke rasne politike te je zaslužan za donošenje zloglasnih [[Nirnberški zakoni|Nirnberških zakona]].<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Hans Fritzsche.jpg|80px]] |'''[[Hans Fritzsche]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| Oslobođen |Fritzsche je bio popularni radijski komentator te vođa novinskog odjela [[Reichovo ministarstvo propagande i narodnog prosvjećenja|Ministarstva propagande]]. Nakon [[Joseph Goebbels|Goebbelsova]] suicida, postao je direktor u ministarstvu. Njegova uspješna radijska karijera bila je posljedica sličnosti njegova glasa s Goebbelsovim. |- |[[File:Walther Funk, portrait.jpg|80px]] |'''[[Walther Funk]]''' |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Doživotni zatvor]] |Funk je bio ugledni ekonomist koji je od [[1938.]] bio Hitlerov ministar gospodarstva, a [[1939.]] godine je naslijedio [[Hjalmar Schacht|Schachta]] na čelu ''[[Reichsbank]]e''.<br>Pušten je iz zatvora [[16. svibnja]] [[1957.]] zbog lošeg zdravlja, a umro je [[31. svibnja]] [[1960.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 102-13805, Hermann Göring.jpg|80px]] |'''[[Hermann Göring]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Göring je bio veteran iz [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i najviši nacistički dužnosnik kojemu je suđeno u [[Nürnberg]]u. Od [[1935.]] godine je bio zapovjednik ''[[Luftwaffe]]a'' s činom ''[[Reichsmarschall]]a'', a do [[1934.]] godine je vodio i ''[[Gestapo]]''. Izvorno drugi čovjek u državi i Hitlerov nasljednik, izgubio je utjecaj nakon spletke u kojoj je sudjelovao Bormann.<br>Počinio je [[suicid]] večer prije svog pogubljenja. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146II-849, Rudolf Heß.jpg|80px]] |'''[[Rudolf Hess]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| [[Doživotni zatvor]] |Hess je bio Hitlerov osobni i stranački tajnik sve do [[1941.]] godine kada je letio za [[Škotska|Škotsku]]. Tamo mu se srušio [[avion]] te je bio u [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkom]] pritvoru do kraja rata.<br>Nakon suđenja je bio zatvoren u [[Zatvor Spandau|Spandauu]], gdje je počinio suicid [[1987.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146-1971-033-01, Alfred Jodl.jpg|80px]] |'''[[Alfred Jodl]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Jodl je bio ''[[Wehrmacht]]ov'' ''[[Generaloberst]]'' i [[Wilhelm Keitel|Keitelov]] podređeni. Osobno je potpisivao naredbe za egzekuciju savezničkih i sovjetskih zapovjednika. Dana [[7. svibnja]] [[1945.]] potpisao je kapitulaciju Reicha kao Dönitzov predstavnik.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine, ali je posthumno rehabilitiran [[1953.]] godine. |- |[[File:Ernst-Kaltenbrunner-72-916.jpg|80px]] |'''[[Ernst Kaltenbrunner]]''' |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Kaltenbrunner je bio ''[[Obergruppenführer]]'' u [[SS]]-u te najviši dužnosnik te organizacije kojemu je suđeno u [[Nürnberg]]u. Od [[1943.]] godine je bio direktor [[Reichssicherheitshauptamt|RSHA]]-a, posljedica čega je bila kontrola nad ''[[Sicherheitsdienst]]om'', ''[[Gestapo]]m'' i ''[[Kripo]]m''. Zapovjedao je i ''[[Einsatzgruppen]]'' odredima.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-H30220, Wilhelm Keitel.jpg|80px]] |'''[[Wilhelm Keitel]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Keitel je bio šef [[Oberkommando der Wehrmacht|OKW]]-a te ''[[de facto]]'' ministar obrane od [[1938.]] do [[1945.]] godine. Bio je poznat po svojoj neupitnoj lojalnosti Hitleru, a osobno je potpisao seriju naredbi za egzekuciju vojnika i političkih zatvorenika. Izrazio kajanje.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Gustav Krupp von Bohlen und Halbach in 1915.jpg|80px]] |'''[[Gustav Krupp von Bohlen und Halbach|Gustav Krupp]]''' |align="center"| |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| ''Bez presude'' |Krupp je bio veliki njemački industrijalac i predsjednik kompanije [[Krupp|Friedrich Krupp AG]] od [[1912.]] godine. Djelomično paraliziran od [[1941.]], utvrđeno je kako je medicinski nesposoban za suđenje. Optužnica protiv njega podignuta je omaškom jer je sve poslove umjesto njega vodio njegov sin [[Alfried Krupp von Bohlen und Halbach|Alfried]], kojemu će se suditi u [[Kruppov proces|posebnom procesu]] za robovski rad. Tužitelji su pokušali izmijeniti optužnicu, no suci su to odbili. Iako mu nije suđeno, optužnica nikada nije povučena u slučaju da se Krupp oporavi.<br>Umro je [[16. siječnja]] [[1950.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-2008-0922-501, Robert Ley.jpg|80px]] |'''[[Robert Ley]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| ''Bez presude'' |Ley je od [[1933.]] godine bio vođa [[Njemački front rada|DAF]]-a. Počinio je suicid [[25. listopada]] [[1945.]] godine prije službenog početka procesa. Iako je protiv njega podignuta optužnica, presuda nije donesena jer mu se nije sudilo. |- |[[File:Bundesarchiv N 1310 Bild-135, Konstantin von Neurath.jpg|80px]] |'''[[Konstantin von Neurath]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| Zatvor<br>(15 godina) |Von Neurath je od [[1932.]] do [[1938.]] godine bio ministar vanjskih poslova, a naslijedio ga je [[Joachim von Ribbentrop]]. Od [[1939.]] do [[1943.]] bio je [[Protektorat Češka i Moravska|protektor Češke i Moravske]]. Odsutan od [[1941.]], podnio je ostavku [[1943.]] godine zbog sukoba s Hitlerom.<br>Pušten je iz zatvora [[6. studenog]] [[1954.]] godine nakon srčanog udara, a umro je [[14. kolovoza]] [[1956.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-1988-0113-500, Franz v. Papen.jpg|80px]] |'''[[Franz von Papen]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| Oslobođen |Von Papen je [[1932.]] bio [[njemački kancelar]], a od [[1933.]] do [[1934.]] bio je Hitlerov dokancelar. Od [[1934.]] do [[1938.]] bio je veleposlanik u [[Austrija|Austriji]], a od [[1939.]] do [[1944.]] u [[Turska|Turskoj]]. Iako je oslobođen u [[Nürnberg]]u, njemački denacifikacijski sud ga je kasnije proglasio ratnim zločincem i osudio na osam godina teškog rada. Oslobođen je nakon dvije odslužene godine temeljem žalbe. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 102-06631, Erich Raeder.jpg|80px]] |'''[[Erich Raeder]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| – |align="center"| [[Doživotni zatvor]] |Reader je od [[1928.]] godine pa do svog umirovljenja [[1943.]] godine bio zapovjednik ''[[Kriegsmarine]]a'', a naslijedio ga je [[Karl Dönitz]]. <br>Pušten je iz zatvora [[26. rujna]] [[1955.]] godine zbog lošeg zdravlja, a umro je [[6. studenog]] [[1960.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-H04810, Joachim von Ribbentrop.jpg|80px]] |'''[[Joachim von Ribbentrop]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Von Ribbentrop je od [[1936.]] do [[1938.]] godine bio ambasador u [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a onda je preuzeo ministarstvo vanjskih poslova. Godine [[1939.]] potpisao je kontrvorezni [[Pakt Ribbentrop-Molotov]], a iako je [[1941.]] godine njegova uloga slabila, ostao je jedan od vodećih nacističkih dužnosnika, zaslužan za početak rata i početno provođenje [[Holokaust]]a.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 183-1985-0723-500, Alfred Rosenberg.jpg|80px]] |'''[[Alfred Rosenberg]]''' |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Rosenberg je bio glavni rasni ideolog [[NSDAP]]-a te jedan od glavnih odgovornih za provođenje [[Holokaust]]a. Od [[1941.]] godine bio je ministar za okupirana istočna područja.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Fritz Sauckel2.jpg|80px]] |'''[[Fritz Sauckel]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Sauckel je od [[1927.]] bio ''[[Gauleiter]]'' [[Thüringen]]a, a od [[1942.]] godine glavni organizator nacističkog programa robovskog i prisilnog rada.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. Branitelj mu je bio [[Robert Servatius]]. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 102-12733, Hjalmar Schacht.jpg|80px]] |'''[[Hjalmar Schacht]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| Oslobođen |Schacht je bio ugledan bankar i ekonomist koji je jedno vrijeme bio predsjednik ''[[Reichsbank]]e'', a kasnije i ministar gospodarstva. Priznao je kršenje [[Versajski sporazum|Versajskog sporazuma]]. Od [[1944.]], Schacht je bio zatvoren u konc-logoru zbog podrške njemačkom pokretu otpora te mu nije bilo drago što mu se sudilo zajedno s ostalim ratnim zločincima. |- |[[File:Baldur von Schirach in Prison.JPG|80px]] |'''[[Baldur von Schirach]]''' |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| K |align="center"| Zatvor<br>(20 godina) |Von Schirach je od [[1933.]] do [[1940.]] godine predvodio ''[[Hitlerjugend]]'', a od [[1940.]] do [[1945.]] godine je bio ''[[Gauleiter]]'' [[Beč]]a. Izrazio je kajanje. |- |[[File:Arthur Seyss-Inquart.jpg|80px]] |'''[[Arthur Seyß-Inquart]]''' |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Seyß-Inquart je bio instrumentalan za provođenje ''[[Anschluss]]a'' te je nakratko bio [[Austrija|austrijski]] kancelar [[1938.]] godine. Od [[1939.]] do [[1940.]] je bio [[Hans Frank|Frankov]] zamjenik u [[Poljska|Poljskoj]], nakon čega je postao komesar u okupiranoj [[Nizozemska|Nizozemskoj]]. Izrazio je žaljenje.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146II-277, Albert Speer.jpg|80px]] |'''[[Albert Speer]]''' |align="center"| O |align="center"| O |align="center"| K |align="center"| K |align="center"| Zatvor<br>(20 godina) |Speer je bio Hitlerov osobni prijatelj i [[arhitektura|arhitekt]], a od [[1942.]] godine je vodio ministarstvo naoružanja. U tom je kontekstu bio odgovoran za prisilni i robovski rad te proizvodnju ratne opreme koju je koristio Reich. Izrazio kajanje i osobno preuzeo odgovornost za svoja djela. |- |[[File:Bundesarchiv Bild 146-1997-011-24, Julius Streicher.jpg|80px]] |'''[[Julius Streicher]]''' |align="center"| O |align="center"| – |align="center"| – |align="center"| K |align="center"| [[Smrtna kazna|Smrt]] |Streicher je od [[1929.]] do [[1940.]] godine bio ''[[Gauleiter]]'' [[Gau Franken|Frankena]], kada mu je Hitler oduzeo ovlasti, ali mu dozvolio da zadrži titulu. Instrumentalan u nacističkoj propagandi te autor brojnih [[antisemitizam|antisemitističkih]] publikacija, među kojima i zloglasni časopis ''[[Der Stürmer]]''.<br>Obješen je [[16. listopada]] [[1946.]] godine. |} == Reference == {{reflist}} == Dodatna literatura == * de Villemarest, Pierre, ''Untouchable - Who protected Bormann & Gestapo Müller after 1945...'', Aquilion, 2005, {{ISBN|1-904997-02-3}} * Gilbert, G.M., ''Nuremberg Diary'', Da Capo Press, 1995, {{ISBN|0-306-80661-4}} * Persico, Joseph E., ''Nuremberg: Infamy on Trial'', Penguin Books, 1994, {{ISBN|0-14-016622-X}} * [[Robert Conquest|Conquest, Robert]] ''The Great Terror A Reassessment'' London: Oxford University Press page 92. * Bauer, Eddy ''The Marshall Cavendish Illustrated Encyclopedia of World War II Volume 22'' New York: Marshall Cavendish Corporation 1972 page 3071. == Vanjske veze == {{Commonscat|Nuremberg Trials}} * [http://www.aegistrust.org/index.php?option=content&task=view&id=44&Itemid=75/ UK Holocaust Centre] Owned and run by the [http://www.aegistrust.org/ Aegis Trust] An independent international organisation dedicated to eliminating genocide * [http://www.museen.nuernberg.de/english/english/reichsparteitag_e/pages/prozesse_e.html Official page of the Nuremberg City Museum] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060813221559/http://www.museen.nuernberg.de/english/english/reichsparteitag_e/pages/prozesse_e.html |date=2006-08-13 }} * [http://nuremberg.law.harvard.edu/php/docs_swi.php?DI=1&text=overview Nuremberg Trials Project: A digital document collection] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160208031844/http://nuremberg.law.harvard.edu/php/docs_swi.php?DI=1&text=overview |date=2016-02-08 }} Harvard Law School Library * [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judcont.htm The Avalon Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040717080802/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/judcont.htm |date=2004-07-17 }} * [http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/imtconst.htm Charter of the International Military Tribunal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140214032535/http://www.yale.edu/lawweb/avalon/imt/proc/imtconst.htm |date=2014-02-14 }} (Nuremberg trials) * [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/nuremberg/subsequenttrials.html The Subsequent Nuremberg Trials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101125101211/http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/nuremberg/subsequenttrials.html |date=2010-11-25 }} * [http://www.nizkor.org/hweb/imt/ Nizkor Holocaust Web Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110717010230/http://www.nizkor.org/hweb/imt/ |date=2011-07-17 }} * [http://www.ushmm.org/research/doctors/ United States Holocaust Memorial Museum Online Exhibit] * [http://www.ushmm.org/museum/exhibit/focus/warcrimetrials/ Special focus on The Nuremberg Trials - USHMM] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130912122915/http://www.ushmm.org/museum/exhibit/focus/warcrimetrials/ |date=2013-09-12 }} * [http://www.law.umkc.edu/faculty/projects/ftrials/nuremberg/nuremberg.htm Famous World Trials - Nuremberg Trials] * [http://fcit.coedu.usf.edu/holocaust/resource/gallery/N1945.htm Nuremberg Trials Gallery] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070319234550/http://fcit.coedu.usf.edu/holocaust/resource/gallery/n1945.htm |date=2007-03-19 }} * [http://www.mtsu.edu/~baustin/trials3.html The Nuremberg Trials: The Defendants and Verdicts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061120061816/http://www.mtsu.edu/%7Ebaustin/trials3.html |date=2006-11-20 }} * [http://www.rit.edu/~mjd6897/NurembergTrials/main.html Results and Reactions to the Nuremberg Trials]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://history.acusd.edu/gen/WW2Timeline/nuremberg-trials.html Nuremberg War Crimes - Trials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060908135032/http://history.acusd.edu/gen/WW2timeline/nuremberg-trials.html |date=2006-09-08 }} * [http://www.u-s-history.com/pages/h1685.html Nuremberg Trials 1945-1949] * [http://www.pbs.org/wgbh/amex/nuremberg/index.html "American Experience: The Nuremberg Trials"] (PBS) * [http://www.trial-ch.org/trialwatch/search/en?CF=3 Trial Watch: The Nuremberg Trials] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050903201232/http://www.trial-ch.org/trialwatch/search/en?CF=3 |date=2005-09-03 }} * [http://www.timesonline.co.uk/newspaper/0,,172-2213985,00.html Obituary of Anthony Marreco]{{Dead link|date=November 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/trials.htm Crimes, Trials and Laws] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130522193409/http://www.ess.uwe.ac.uk/genocide/trials.htm |date=2013-05-22 }} * [http://www.worldwar-two.net/acontecimentos/84/ Nuremberg Trials] * [http://www.worldwar-two.net/acontecimentos/85/ Nuremberg defendants] * [http://www.fredautley.com/nuremberg.htm ''THE NUREMBERG JUDGMENTS'' Chapter 6 from ''THE HIGH COST OF VENGEANGE''] by [[Freda Utley]] (1949 Henry Regnery Company) Made available by "The Freda Utley Foundation" * [http://jurist.law.pitt.edu/forumy/2006/10/tree-fell-in-forest-nuremberg.php A Tree Fell in the Forest: The Nuremberg Judgments 60 Years On] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070213085150/http://jurist.law.pitt.edu/forumy/2006/10/tree-fell-in-forest-nuremberg.php |date=2007-02-13 }}, [[JURIST]] {{Nurnberg}} {{Međunarodno krivično pravo}} {{Drugi svjetski rat}} [[Kategorija:Nacistički zločini u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Suđenja za ratne zločine u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nürnberg]] [[Kategorija:Historija Bavarske]] [[Kategorija:Njemačka pravna historija]] [[Kategorija:1945.]] [[Kategorija:1946.]] gq3osqxzspi9ls51xt2tr7m6ui7v2o2 0 21221 42585995 42460496 2026-04-28T03:01:25Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585995 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime= Heinrich Luitpold Himmler |datum rođenja=[[7. listopada]] [[1900]]. |mjesto rođenja={{flagicon|Njemačka}} [[München]], [[Njemačka]] |datum smrti= [[23. svibnja]] [[1945]]. |mjesto smrti={{flagicon|Njemačka}} [[Lüneburg]], [[Njemačka]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Bundesarchiv Bild 183-S72707, Heinrich Himmler.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka= [[NSDAP]] |potpis=Himmler Signature 2.svg |supruga= Margarete Siegroth |čin2=''[[Reichsführer-SS]]'' |položaj=[[Ministarstvo unutarnjih poslova (Njemačka)|Reichov Ministar unutarnjih poslova]] |čin3=[[Reichssicherheitshauptamt|Direktor glavnog sigurnosnog ureda]]<br /><small>(v. d.)</small> |zanimanje= |fusnote= |nasljednik2= [[Karl Hanke]] |prethodnik2= [[Erhard Heiden]] |nasljednik= [[Wilhelm Stuckart]] |prethodnik= [[Wilhelm Frick]] |nasljednik3= [[Ernst Kaltenbrunner]] |prethodnik3= [[Reinhard Heydrich]] |predsjednik= |mandat_start2=[[6. siječnja]] [[1929.]] |mandat_kraj2=[[29. travnja]] [[1945.]] |mandat_start=[[24. kolovoza]] [[1943.]] |mandat_kraj=[[29. travnja]] [[1945.]] |mandat_start3=[[4. lipnja]] [[1942.]] |mandat_kraj3=[[30. siječnja]] [[1943.]] |vjera= [[Rimokatolička crkva|rimokatolik]] }} '''Heinrich Luitpold Himmler''' ([[München]], [[7. listopada]] [[1900]]. - [[Lüneburg]], [[23. svibnja]] [[1945]].) je bio zapovjednik [[SS]]-a i [[Gestapo|Gestapa]], te jedan od najmoćnijih ljudi nacističke [[Njemačka|Njemačke]]. Himmler je postao jedan od glavnih organizatora [[Holokaust]]a. Kao osnivač i nadležni u [[Nacizam|nacističkim]] [[koncentracijski logori|koncentracijskim logorima]] i ''[[Schutzstaffel#Einsatzgruppen|Einsatzgruppen]]'' odredima smrti, Himmler je imao svu oblast da implemetira genocid između 4 i 6 miliuna ljudi na industrijskoj skali. Taj genocid odnosio se pretežito na [[Židovi|židove]], ali i druge rase, nacionalonosti i uvjete s kojima se nije slagala [[Nacizam|nacistička]] ideologija, ali za genocid koristio se i "posebni tretman" (''Sonderbehandlung'') kao ubojstva u [[Plinska komora|plinskim komorama]]. Godine [[2008.]], njemački ga je časopis ''[[Der Spiegel]]'' proglasio najvećim masovnim ubojicom u povijesti.<ref>''Der Spiegel'', 3. studenog 2008. - ''Hitlers Vollstrecker – Aus dem Leben eines Massenmörders''</ref> == Rani život == [[Datoteka:Himmler7.jpg|thumb|levo|200px|Himmler sa 7 godina]] Heinrich Luitpold Himmler rođen je [[7. listopada]] [[1900]]. u okolici [[München]]a kao sin Josepha Gebharda Himmlera i Anne Marie Heyder, i srednji od trojice braće; najstariji je bio Gebhard Ludwig Himmler (rođen [[29. srpnja]] [[1898]].), a najmađi Ernst Hermann Himmler (rođen [[23. prosinca]] [[1905]].)<ref>Höhne, Heinz ''Red glave smrti: Priča o Hitlerovom SS-u'', London: Pan Books Ltd. 1972 ({{ISBN|0-330-02963-0}}).</ref>. Himmlerovo djetinjstvo bilo je iznenađujuće normalno. Netko bi mogao reći da je čak bio i privilegiran. Njegovi roditelji bili su strogi, no vrlo aktivni u životu i razvoju njihove troje djece. Heinrich je ime dobio po njegovom [[Kum (obitelj)|krsnom kumu]], Princu Heinrichu od Wittelsbacha, koji je rodom iz [[Bavarska|Bavarske]] plemićke obitelji, a kojega je učio Himmlerov otac<ref>''Breitman''. str. 9</ref>. To bi možda moglo biti izvor Himmlerove opsjednutosti socijalnim statusom i položajem. Himmler se [[1910]]. počeo školovati u elitnim [[gimnazija]]ma u [[München]]u i [[Landshut]]u gdje se obrazovao u [[klasična književnost|klasičnoj književnosti]]. Dok je imao problema sa tjelesnim odgojem, Himmler je bio izuzetno bistar i marljiv učenik, i akademski dio školstva obavljao je odlično. Također, po očevom naređenju, Himmler je redovito pisao dnevnik i to svaki dan, od 10 do 24 godine. On je također imao mnoge izvanškolske aktivnosti u kojima je uživao - igrao je [[šah]], svirao [[klavir]], [[Filatelija|sakupljao poštanske marke]] i bavio se [[vrtlarstvo]]m. Za vrijeme Himmlerove mladosti, a preneseno i u njegovu odraslu dob, njegov odnos sa suprotnim spolom uvijek je bio težak<ref>''Breitman''. str. 11</ref>. Kada je [[1914]]. započeo [[Prvi svjetski rat]], započela je i promjena u Himmlerovom dnevniku. Zapisi koje je pisao u dnevniku dokazuju njegovu zainteresiransost u taj veliki ratni sukob. Počeo je moliti i nagovarati oca da iskoristi svoje veze sa plemstvom tako da on postane kandidat za časnika. Njegovi roditelji su prigovarali no popustili su. Dopustili su mu da nakon diplomiranja [[1918]]. trenira sa 11. Bavarskom postrojbom. Zbog neatletske građe imao je problema sa fizičkim treninzima u vojsci. Kasnije iste te godine rat je završio, a Njemačka je bila poražena. [[Versajski ugovor]] koji je potpisala Njemačka, a koji je limitirao broj vojnika u njezinoj vojsci, unemogućio je Himmleru da postane profesionalni vojni časnik, te je izbačen je iz vojske. Nikad nije vidio bojišnicu. Himmler je od [[1919]]. do [[1922]]. studirao [[agronomija|agronomiju]] u [[München]]u i nakon kratkotrajne prakse na farmi<ref>''Breitman''. str. 12</ref>. Himmler je u to vrijeme vodio [[Čednost|miran]] život kada se počeo interesirati u mladu djevojku koja je bila kći vlasnika zalogajnice u koju je Himmler često dolazio. U njegovom dnevniku on njegov incijalni susret s njom uspoređuje s pronalaskom sestre. Kasnije iskusio je odbijanje nakon što joj je dao do znanja što osjeća prema njoj. Ova situacija je jedini detalj koji treba spomenuti da bi se pokazala njegova nespretnost sa ženama kroz njegov život. Himmler je gledao žene kroz njihovu ulogu kao potreba muškarcima, kao što ovaj izvad iz dnevnika demonstrira: {{izdvojeni citat|Pravi čovjek voli ženu na tri razine: kao milo dijete koje treba biti ukoreno, pa čak i kažnjeno na račun njezine nerazumnosti, i koje je zaštićeno i zbrinuto zato jer je on voli. Onda kao ženu i odanu, razumnu družicu koja se bori kroz život s njim, koja vjerno stoji uz svog voljeng bez rubljenja ili okvanja čovjeka i njegova duha. I kao dobrotu čija stopala on mora poljubiti, koja mu daje snagu kroz njezinu žensku mudrost i dječju, čistu svetinju koja ne slabi u najtežim borbama i u idealnim satima koji pojedincu daju rajski mir.<ref>''Breitman''. str. 13</ref>}} Himmler također je podnio religiozna goropađenja tijekom njegova studiranja u [[München]]u. U svome dnevniku napisao je da je snažan katolik i da nikada neće napustiti crkvu. Ipak je bio član fratarstva za koje je vjerovao da djeluje po pravilima crkve. Također je bio vrlo kritičan prema propovijedima koje bi davali svećenici, no smatrao je da je učenje crkve od velike važnosti. Himmler je često utjelovljavao značenje [[paradoks]]a. U tom periodu Himmler je postao opsjednut željom da postane vojnik. Napisao je da ako se Njemačka uskoro ne nađe u ratu de će otići u drugu zemlju i tražiti borbu. Za vrijeme studija, postao je aktivan u ''[[Freikorps]]ima'', privatnim vojskama u kojima su sudjelovali bivši njemački vojnici nezadovoljni njemačkim porazom u [[Prvi svjetski rat|prvom svjetskom ratu]]. Himmler se pridružio ''Reichkriegsflaggeu'' i [[1923]]. poslao prijavnicu za [[NSDAP]], koja je skupljala članove ''Freikorpsa'' kao potencijalne pješake [[SA]]-a. Sudjelovao je u [[Hitlerov puč|pivskom puču]] pod [[Ernst Röhm|Ernstom Röhmom]] u studenom [[1923]]. U prosincu [[1926]]. Himmler se smjestio u hotel u mjestu Bad Reichenhall. Tu je upoznao svoju ženu, Margarete Siegroth (prije Boden), kada je bježao od oluje. Ona je bila razvedena, [[protestantizam|protestant]] i sedam godina starija od njega, a imala je plavu kosu i plave oči. Fizički je bila pravi nordijski ideal, iako ne pretjerano privlačna. Zaljubili su se i vjenčali [[3. srpnja]] [[1928]]. Njihovo jedino dijeta, kći Gudrun, rođena je [[8. kolovoza]] [[1929]]. Himmler je obožavao svoju kćer, pa joj je dao nadimak ''"Lutkica"'' (na njemačkom ''Püppi''). Margarete je kasnije posvojila sina, koji Heinricha nije interesirao. Vjenčanje Heinricha i Margarete bilo je teško, a [[1940]]. odvojili su se bez razvoda. Himmler je u to doba bio previše zauzet militarističkom ideologijom da bi odrađivao ulogu prikladnog supruga. Himmler je tada ušao u prijateljsku vezu sa tajnicom Hedwigom Potthast (zvanom ''Häschen'' = "zeko") koja je [[1941]]. ostavila posao i postala njegova ljubavnica. Hedwig mu je rodila dvoje djece: sina Helgea (1942) i kćer Nanette Dorothea (1944). == Uspon u SS-u == === Rani rad u SS-u (1927. ~ 1934.) === Himmler se [[SS]]-u pridružio [[1925]]., a [[1927]]. postao je zamjenik [[Reichsführer|reichsführera-SS-a]]. Taj čin shvatio je vrlo ozbiljno. Nakon ostavke SS-ovog vođe [[Erhard Heiden|Erharda Heidena]], Himmler je u [[siječanj|siječnju]] [[1929]]. postao novi [[Reichsführer|reichsführer-SS]]. U vrijeme kada je Himmler postavljen za vođu, [[SS]] je brojao sam 280 članova i smatrao se [[bojna|bojnom]] mnogo većeg [[SA]]. Himmler se smatrao samo [[SA-oberführer]]om, no nakon [[1929]]. za sebe je koristio samoprozvani naziv "[[Reichsführer|reichsführer-SS]]". Do [[1933]]., kada je [[NSDAP]] došao na vlast u Njemačkoj, Himmlerov SS brojao je nevjerojatnih 52,000 članova, a organizacija je postavila posebne uvjete za članove, koji su da bi ušli, morali biti iz [[Adolf Hitler|Hitlerove]] "[[Arijska rasa|arijevske]] [[superrasa|superrase]]" (na njemački ''Aryan Herrenvolk''). Sada već ''[[gruppenführer]]'' u SA-u, Himmler se zajedno sa svojom desnom rukom, [[Reinhard Heydrich|Reinhardom Heydrichom]] počeo zalagati za odvajanje [[SS]]-a od [[SA]]-a. U jeseni [[1933]]. Himmler je predstavio crne [[Uniforma SS-a|SS-ove uniforme]] (koje je dizajnirao [[Hugo Boss]]) koje su zamijenile smeđe SA-ove uniforme. Nedugo zatim, Himmler je unaprijeđen u SA-[[obergruppenführer]]a i [[Reichsführer|reichsführer-SSa]] i postao je jednak višim činovnicima u SA-u, koji su do tada imali veliku moć u [[SS]]-u. Himmler, zajedno sa još jednim Hitlerovim pomoćnikom, [[Hermann Göring|Hermannom Göringom]], složio se u činjenici da SA i njihov vođa [[Ernst Röhm]] stvaraju veliku prijetnju njemačkoj vojsci i Nacističkom režimu u Njemačkoj. Röhm koji je bio stravstveni [[socijalizam|socijalist]], iako je mislio da je Hitler došao do vlasti u Njemačkoj, vjerovao je da "prava" revolucija još nije počela, što je izazvalo sumnju kod mnogih Nacističkih vođa da on planira iskoristiti SA da bi izvršio [[puč]]. [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R99621, Heinrich Himmler.jpg|thumb|220px|Himmler u odori ''Reichsführera SS-a'' [[1938.]] godine]] Uz pomoć malo Himmlerovih i Göringovih uvjeravanja, Hitler je počeo osjećati prijetnju za njegovu vlast i složio se da Röhm mora umrijeti. Röhmov kraj prepustio je na izvršenje Himmleru i Göringu, koji su sa [[Reinhard Heydrich|Heydrichom]], [[Kurt Daluege|Daluegeom]] i [[Walter Schellenberg|Schellenbergom]], osudili Röhma na [[smrtna kazna|smrt]] (kaznu je izvršio [[Theodor Eicke]]), kao i mnoge druge više časnike [[SA]]-a, te neke Hitlerove osobne neprijatelje (kao što su [[Gregor Strasser]] i [[Kurt von Schleicher]]) [[30. lipnja]] [[1934]]. Idućeg dana Himmlerova pozicija ''[[reichsführer-SS|reichsführera-SS-a]]'' službeno je ozakonjena (i on je imenovan za tu poziciju) i [[SS]] je postao samostalna organizacija pri [[NSDAP]]-u. === Konsolidacija moći === Himmler [[1936]]. dobiva još veće ovlasti jer su sve njemačke uniformirane [[Policijska služba|policijske službe]] spojene u novu organizaciju imena ''[[Ordnungspolizei]]'', koja je bila ogranak [[SS]]-a čiji je Himmler bio vrhovni zapovijednik ''(reichsführer)'', a tada je dobio i titulu Zapovjednika njemačke policije. Himmler dakako, nikada nije dobio operacijsku kontrolu nad uniformiranom policijom. Prave ovlasti koje je dobio pozicijom su one koje je Ministarstvo unutarnjih poslova rješavalo sa policijom, ali nije dobio ni sve te ovlasti. Himmler je tek [[1943]]., kada je postao Ministar Unutarnjih poslova, dobio sve ovlasti koje nije imao, a ministarstvo je imalo nad policijom. Dakle puni naziv njegova politička čina glasio je ''Reichsführer SS-a i Šef njemačke policije u Ministarstvu unutarnjih poslova'' (skraćeno RFSS), što nam dokazuje ograničenje njegovog položaja. Iako je Himmler pokušao prisvojiti ovlasti Ministarstva unutarnjih poslova, njegove ovlasti su ostale iste. Njemačke političke policijske jedinice došle su pod Himmlerov autoritet [[1934]]. kada ih je organizarao u ''[[Gestapo]]'', a iste godine organizirao je i cijeli kompleks [[koncentracijski logor|konc-logora]].[[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-C05557, Berlin, Sepp Dietrich, Hitler, Heinrich Himmler.jpg|thumb|left|210px|Himmler, [[Adolf Hitler]] i [[Sepp Dietrich]] [[1937.]]]] Kad je rat započeo, novi logori, koji nisu kvalificirani kao koncentracijski, osnovani su, i nisu pali pod Himmlerovu i nadležnost SS-a. Na početku ''riječ iz usta kampanje'' [[1943]]. koja je kritizirala režim nakon [[Staljingrad]]ske katastrofe, stranačka tijela, izrazivši nezadovoljstvo sa [[Gestapo]]vim učinkom u rješavanju tih kritika, osnovali su takozvane ''[[Politische Staffeln]]'' kao vlastita policijska tijela, tako razorivši Gestapov nominalni monopol na tom području. Sa njegovim postavljanjem [[1936]]., Himmler je dobio ovlast i nad njemačkim ne-policijskim detektivskim jedinicama, poznate kao ''[[Kripo]]'', koje je pokušao sjediniti s ''[[Gestapo]]m'' u ''[[Sicherheitspolizei]]'', koje bi povjerio svom pomoćniku [[Reinhard Heydrich|Reinhardu Heydrichu]], i tako bi dobio vlast nad svim njemačkim detektivskim jedinicama. No ujedinjenje je samo ostalo mrtvo slovo u [[Treći Reich|Reichu]], sa ''[[Kripo]]'' i dalje pod vlašću civilne administracije i kasnije stranačkog tijela koje je kasnije anektiralo civilnu administraciju. No, na okupiranim teritorijima koji nisu pripojeni Reichu, ta promjena pokazala se vrlo efektivnom. Uslijed početka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Himmler je osnovao ''[[RSHA|Reichssicherheitshauptamt]]'', u kojoj su [[Gestapo]], [[Kripo]] i [[SD]] postali samo odjeli. Pokušaj iz [[1940]]. da se pomoću novoosnovanog RSHA-a dobije kontrola nad Kripom, tako da se RSHA-ovim regionalnim časnicima dala sudska ovlast da kontrolira Kripo u toj regiji, je oštro odbijen. [[SS]] je također razvijao njegovu vojnu granu, poznatu kao ''[[Waffen-SS|SS-Verfügungstruppe]]'', koja će kasnije postati poznata kao ''[[Waffen-SS]]''. == Himmlerov rat sa Židovima == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 152-11-12, Dachau, Konzentrationslager, Besuch Himmlers.jpg|thumb|320px|Himmler u posjetu konc-logoru [[Dachau]] [[1936.]]]][[Datoteka:HimmlerAndHeydrich 1938.jpeg|thumb|180px|Himmler i [[Reinhard Heydrich]] [[1938.]] godine]] Nakon ''[[Noć dugih noževa|Noći dugih noževa]]'', ''[[SS-Totenkopfverbände]]'' je dobila zadaću organiziranja i nadgledanja njemačkog režima [[koncentracijski logor|konc-logora]] i, nakon [[1941]]., i [[Istrebljenički kamp|istrebljeničkih kampova]] u okupiranoj [[Poljska|Poljskoj]]. [[SS]], kroz svoju obavještajnu službu, ''[[Sicherheitsdienst]]'' (SD), je dobio zadaću pronalaženja [[Židovi|židova]], [[Romi|roma]], [[šaman]]a, [[homoseksualnost|homoseksualaca]], [[komunizam|komunista]] i sve ostale osobe drukčije, [[rasa|rasne]] ili političke afilacije koje su nacisti smatrali ''[[Untermenschen]]'' (pod-ljudski) ili u suprotnosti sa režimom, i stavljali ih u konc-logore. Himmler je prvi takav kamp otvorio blizu [[Dachau]]a (vidi sliku) [[22. ožujka]] [[1933]]. On je tako postao jedan od glavnih arhitekata [[Holokaust]]a, koristeći elemente [[misticizam|misticizma]] i fanatičnog vjerovanja [[rasizam|rasističke]] nacističke [[ideologija|ideologije]] da opravda [[masovna ubijanja]] i [[genocid]]e nad milijunima žrtava. === Poznanski govor === Dana [[4. listopada]] [[1943]]., Himmler je eksplicitno referirao na istrebljenje Židova tijekom tajnog [[SS]]-ovog sastanka u gradu [[Poznan]]u. Rečenice koje slijede su odlomak iz transkripcije [http://www.holocaust-history.org/himmler-poznan/ audio snimka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120507140239/http://www.holocaust-history.org/himmler-poznan/ |date=2012-05-07 }} govora, koji postoji: :''Također želim spomenuti ovdje pred vama jedan vrlo složen problem, sasvim otvoreno.'' :''Treba se raspraviti među nama, i, unatoč, nikad o tome nećemo govoriti u javnosti.... '' :''Govorim o „Židovskoj evakuaciji“: istrebljenju židovskih ljudi.'' :''To je jedna od onih stvari koja se lako kaže, ali teško obavi. „Židovi se istrebljuju“, svaki stranački'' :''član će vam reći, „to je sasvim čisto, to je dio naših planova, eliminiramo židove, istrebljujemo'' :''oni, ha!, mali problem.…'' == Drugi svjetski rat == [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-R96954, Berlin, Hermann Göring ernennt Himmler zum Leiter der Gestapo.jpg|thumb|left|200px|Himmler i [[Hermann Göring]] u [[Berlin]]u]] Prije [[Operacija Barbarossa|invazije Rusije]] [[1941]]., Himmler je počeo pripremati svoj [[SS]] na rat za istrebljenje sila poznatih kao ''[[Judeo-boljševizam]]''. Himmler, kojemu je uvijek bilo drago povlačiti paralelu između [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] i [[Srednji vijek|sredjeg vijeka]], usporedio je invaziju sa [[Križarski ratovi|križarskim ratovima]]. Skupljao je dobrovoljce iz cijele Europe, uključujući i [[Danci|Dance]], [[Norvežani|Norvežane]], [[Šveđani|Šveđane]], [[Nizozemci|Nizozemce]], [[Belgijanci|Belgijance]], [[Francuska|Francuze]] i [[Španjolci|Španjolce]], a poslije invazije i [[Ukrajinci|Ukrajince]], [[Latvijci|Latvijce]], [[Litvanci|Litvance]] i [[Estonci|Estonce]], privlačeći nenjemačke dobrovoljce objaviši paneuropski križarski pohod radi obrane tradicionalnih vrijednosti Stare Europe od "Bezbožnih boljševičkih hordi". Ti "dobrovoljci" iz okupiranih sovjetskih teritorija zapravo su bili kolaboracijski policajci pritisnuti u ''[[Waffen SS]]'' kada je njihovu rodnu domovinu pokorila [[Crvena Armija]]. Sve dok su bili zaposleni protiv sovjetskih trupa, ponašali su se fanatično, ne očekivajući nikakvu milost ako bi bili zarobljeni. No, kada su bili zaposleni protiv Zapadnih Saveznika, više su težili predaji. Regruti ''[[Waffen SS]]-a'' u Zapadnoj i Sjevernoj Europi bili su strašno neuspješni. Godine [[1942]]., [[Reinhard Heydrich]], Himmlerova desna ruka, ubijen je u [[Prag]]u nakon napada Českih specijalnih postrojbi. Himmler je odmah uzvratio udarac, naredivši ubojstvo svih muškaraca u češkom selu [[Lidice]] gdje su vojnici pobjegli. Godine [[1943]]., Himmler je postao [[Ministarstvo unutarnjih poslova|ministar unutarnjih poslova]]. To je u mnogočemu bila ''[[Pirova pobjeda]]''. Himmler je mislio iskoristiti svoju novu poziciju da bi obrnuo aneksaciju civilnih službi od strane stranačkih tijela, tako da ostvari svoj dugoročni san da dobije kontrolu nad ne-Gestapo policijom. Tu beznandnu aspiraciju lako je srušio [[Martin Bormann]], [[Hitler]]ov tajnik i partijski kancelar. Taj Himmlerov pokušaj izazvao je malo nezadovoljstva i kod samog [[Hitler]]a, čiji je dugotrajni [[prijezir]] prema tradicionalnim civilnim službama činio temelj nacističkog administrativnog mišljenja. Himmler je učinio i mnogo gore stvari kada je dobio poziciju vođe ''[[Ersatzheer]]a'' (Zamjenske vojske, vidi ispod) i pokušao iskoristiti svoju ovlast i u vojne i u policijske svrhe tako što bi im "smjestio" automatsko članstvo u [[SS]]-u svim policajcima i onda ih "premjestio" u ''[[Waffen SS]]''. Himmler je u to doba bio na rubu vješanja, no Bormann nije bio dovoljno brz u dodavanju užeta, te je prvobitno tiho prešutio u neodgovornosti, sve dok nisu izbili bijesni protesti, onda uništavajući shemu ostavivši Himmlera bez mnogo zasluga, i uništavajući njegov i SS-ov odnos sa policijom. Upletenost vođa ''[[Abwehr]]a'' (Njemačka obavještajna služba), pogotovo njezinog glavnog vođe, [[admiral]]a [[Wilhelm Canaris|Wilhelma Canarisa]] u [[Srpanjska urota|uroti 20. srpnja 1944]]. protiv [[Adolf Hitler|Hitlera]], potaknulo je samog ''[[Führer]]a'' da ukine ''Abwehr'' i postavi [[SD]] kao glavnu i jedinu obavještajnu službu u [[Treći Reich|Trećem Reichu]]. To je povećalo Himmlerovu, već ionako veliku, osobno [[moć]]. Uskoro se otkrilo ga je i [[general]] [[Friedrich Fromm]], zapovjednik ''[[Ersatzheer]]a'', također bio upleten u urotu. Frommova ostavka, pomiješana sa Hitlerovom velikom sumnjom u ''[[Ersatzheer]]'' otvorila je put ka Himmlerovom imenovanju na bivšu Frommovu poziciju, poziciju koju je Himmler, kada ju je dobio, ovelike iskoristio da bi enormno povećao ''[[Waffen SS]]'', time nanoseći štetu ionako već pogoršanom ''[[Wehrmacht]]u''. Na opću Himmlerovu žalost, daljnja istraga dokazala je upletenost mnogih [[SS]]-ovih časnika u urotu, čak i nekih viših, što je išlo u prilog [[Martin Bormann|Bromannovoj]] borbi protiv [[SS]]-a, jer je samo malo članova stranačkog kadra bilo upleteno. Pri kraju [[1944]]., Himmler je postao šef ''[[Gornjorajnska divizija|Gornjorajnske divizije]]'' koja se pripremala na bitku sa američkom 7. i francuskom 1. divizijom u [[Alsace]] regiji na zapadnoj obali [[Rajna|Rajne]]. Himmler je poziciju držao do početka [[1945]]., kada je, nakon ''[[Wermacht]]ovog'' neuspjelog pokušaja zadržavanja [[Crvena Armija|sovjetske]] ofenzive na [[Odra|Odri]], Hitler njemu dodijelio novu poziciju, vođu novoosnovane Vistulska divizije. Pošto Himmler nije imao nikakvog iskustva kao zapovjednik na terenu, ta odluka pokazala se katastrofalnom i on je oslobođen te pozicije koju je preuzeo general [[Gotthard Heinrici]]. Kako je rat išao prema [[Treći Reich|njemačkom]] porazu svi su vidjeli Himmlera kao Hitlerovog nasljednika na poziciji ''[[Führer (pozicija)|Führera]]''. No, nakon rata javnost je saznala da Hitler nikada nije smatrao Himmlera kao nasljednika, čak i prije njegove izdaje, misleći da bi zbog njegovih ionako visokih pozicija i velikih moći, mogao biti odbijen od strane [[NSDAP]]-a. == Mirovni pregovori, uhićenje i smrt == Na zimu [[1944]].-[[1945|45]]. Himmlerov ''[[Waffen SS]]'' brojio je 910.000 članova, a zajedno sa ''[[Allgemeine-SS]]'' (bar na papiru) ta brojka porasla je na 2 milijuna. No, već u proljeću [[1945]]. Himmler je izgubio vjeru u njemačku pobjedu, dijelom zbog razgovora sa svojim [[maser]]ima [[Felix Kersten|Felixom Kerstenom]] i [[Walter Schellenberg|Walterom Schellenbergom]]. Shvatio je da ako nacistički režim želi opstati, da [[Treći Reich]] treba sklopiti primirje sa [[UK|Velikom Britanijom]] i [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]]. Da bi postigao svoj cilj, Himmler je otišao u [[Lübeck]], blizu [[Danska|Danske]] granice, i kontaktirao [[Šveđani|švedskog]] [[grof]]a [[Folke Bernadotte|Folkea Bernadottea]] i započeo mirovne pregovre sa Zapadom. Himmler se nadao da će Britanci i Amerikanći ući u borbu protiv svojih [[SSSR|sovjetskih]] saveznika zajedno sa ostatkom ''[[Wehrmacht]]a''. Kada je [[Adolf Hitler|Hitler]] čuo za to, Himmlera je proglasio [[izdaja|izdajnikom]] i oduzeo mu je sve činove i medalje dan prije [[Adolf Hitler#Poraz i smrt|vlastitog samoubojstva]]. Prije nego što su mu oduzeti činovi, Himmler je bio ''[[Reichsführer|Reichsführer-SS]]'', Vođa njemačke policije, Reichov povjerenik za njemačku narodnost, Ministar unutarnjih poslova, Vrhovni zapovjednik ''[[Volkssturm]]a'' i Vrhovni zapovjednik njemačke vojske. Na Himmlerovu nesreću, njegovi pregovori sa grofom Bernadotteom su propali. Pošto se nije mogao vratiti u [[Berlin]], Himmler se pridružio [[vrhovni admiral|vrhovnom admiralu]] [[Karl Dönitz|Dönitzu]], koji je zapovijedao svim njemačkim snagama na Zapadu, u blizini [[Plön]]a. Nekako, Hitlerove naredbe u vezi s Himmlerom nikada nisu stigle do Dönitza. Nakon Hitlerove smrti, Himmler se pridružio kratkoživućoj [[Flensburška vlada|Flensburškoj vladi]], koju je predvodio [[Karl Dönitz]], no izbačen je [[6. svibnja]] [[1945]]. od samog vođe, Karla Dönitza, u potezu za kojeg je Dönitz mislio da će mu donijeti simpatiju Saveznika. Himmler se onda obratio Amerikancima kao prosvjetljen, kontaktiravši generala [[Dwight David Eisenhower|Eisenhowera]] i rekavši mu da će predati cijelu Njemačku Saveznicima, ako ga poštede suđenja kao ratnom zločincu. U primjeru koji jasno pokazuje Himmlerovo izdajničko stanje u tom dobu, on je poslao osobnu molbu generalu Eisenhoweru u kojoj se prijavljuje za "Ministra policije" u poslijeratnoj Njemačkoj. Navodno se jako dvoumio kako će se pozdraviti na svom prvom sastanku sa GBSEP-om, [[Hitlerov pozdrav|hitlerovim pozdravom]] ili rukovanjem. Eisenhower je odbio ikakav kontakt sa Himmlerom, koji je kasnije prozvan ratnim zločincom, a time i ikakve nagodbe i dogovore. [[Datoteka:Himmler Dead.jpg|thumb|Mrtvi, samoubijeni Himmler nakon što su ga uhvatili Saveznici, 1945.]] Neželjen od svojih bivših kolega i progonjen od Saveznika, Himmler je nekoliko dana lutao oko [[Flensburg]]a, blizu danske granice, središta Dönitzove vlade. U pokušaju da izbjegne uhićenje, prerušio su u [[narednik]]a Tajne vojne policije, koristeći ime Heinrich Hitzinger, i obrijavši brkove i stavivši povez preko lijevog oka <ref>[http://www.thirdreich.net/Himmler_by_Fest.html Heinrich Himmler] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111001040114/http://www.thirdreich.net/Himmler_by_Fest.html |date=2011-10-01 }} - Petty Bourgeois i Grand Inquisitor by Joachim C Fest</ref>, u nadi da će se vratiti u [[Bavarska|Bavarsku]]. Napunio se lažnim dokumentima, no našao se netko čiji su dokumenti bili toliko čisti da je to izazvalo sumnju kod jedne britanske postrojbe u [[Bremen]]u. Himmler je uhićen [[22. svibnja]] [[1945]]., i u zatočeništvu, brzo je prepoznat. Himmler je zapisan za suđenje zajedno sa ostalim većim njemačkim zapovjednicima u [[Nürnberški proces|Nürnbergu]], no počinio je [[samoubojstvo]] [[trovanje]]m u [[Lüneburg]]u, popivši tableticu [[cijankalij]]a prije nego što je ispitivanje započelo. Njegove posljednje riječi su bile : '''''Ich bin Heinrich Himmler!''''' (''Ja sam Heinirich Himmler!''). === Teorije zavjere === Kasnije su se javile teorije da čovjek koji je počinio [[samoubojstvo]] u Lüneburgu, nije bio Himmler nego [[politički dvojnik|dvojnik]]. Izjave koje navodno pripadaju [[ODESSA|ODESSA-i]] govore da se Himmler povukao u malo austrijsko selo Strones, sjeverno od [[Beč]]a, tj. u rodno mjesto [[Alois Hitler|Aloisa Hitlera]], oca [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]], i da je tu vodio preopodrođeni [[SS]] u izgnanstvu. Nedavno objavljena knjiga američkog autora, Josepha Bellingera, ''Himmlerova smrt'', nudi još jednu u nizu "[[teorija zavjere]]" o Himmlerovoj smrti, koja govori da je Himmler ubijen u [[atentat]]u, u [[svibanj|svibnju]] [[1945]]. zajedno sa još nekim visokim dužnosnicima [[SS]]-a od strane Britanaca. Bellingerova knjiga prvi put je objavljena u njemačkom gradu [[Kiel]]u. Slična knjiga, ''Himmlerov tajni rat'', od autora Martin Allen, daje slične tvrdnje: no, ona je temeljena na krivotvorenim dokumentima ubačenim u (Britansku) [[Državni arhiv|državnu arhivu]].<ref>"[http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=/news/2005/08/01/nhimm01.xml Knjiga Himmlerovih krivotvorina još se prodaje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080228102631/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2005%2F08%2F01%2Fnhimm01.xml|date=2008-02-28}}", ''[[The Daily Telegraph]]'', 1. kolvoza 2005.</ref> Pošto se grupa ljudi trebala okupiti da bi krivotvorila dokumente i ubacila ih u pravi odjeljak arhiva (što je proces koji oduzima mnogo vremena, novca i istraživanja, a zahtjeva i puno znanja), tvrdnja da je to zbilja zavjera koja bi trebala izazvati zbunjenost oko događanja oko i načina Himmlerove smrti vrlo je vjerojatna, kao i upletenost samog autora, Martin Allen, u zavjeru, da bi diskreditirao i odvratio od Bellingerove knjige prije nego što je ona objavljena. [[David Irving]] govori da je Himmler pretučen i ubijen od strane Britanaca. Također govori da mu je slomljen nos dok su ga tukli. No većina [[povjesničar]]a demantira da se to dogodilo. == Preživjela obitelj == Lozu mu je nastavila njegova žena Marga i biološka kći Gudrun Burwitz (rođena [[1929]].), koja i danas živi u Njemačkoj, te njegov nezakoniti sin Helge (rođen [[1942]].) i nezakonita kći Nanette Doreathea (rođena [[1944]].), koje je dobio iz veze sa tajnicom Hedwig Potthast. Njegova pra-nećakinja Catharine Himmler udata je za [[Izraelci|Izraelca]], sina jednog od preživjelih iz [[Holokaust]]a, koji su preživjeli [[Varšavski geto]] [http://www.ynetnews.com/articles/0,7340,L-3168071,00.html]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Heinrich Himmler}} * [http://www.death-camps.org/reinhard/himmler.html Heinrich Himmler] * [http://www.holocaust-history.org/himmler-poznan/ Poznanski govor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120507140239/http://www.holocaust-history.org/himmler-poznan/ |date=2012-05-07 }} {{Kabinet Hitler}} {{Životni vijek|1900|1945|}} {{DEFAULTSORT:Himmler, Heinrich}} [[Kategorija:Članovi NSDAP-a|Himmler Heinrich]] [[Kategorija:Članovi SS-a|Himmler Heinrich]] [[Kategorija:Samoubice]] [[Kategorija:Sudionici Münchenskog puča]] [[Kategorija:Njemački nacisti]] [[Kategorija:Biografije, München]] i5gzfs6hb49h4cz9zctx3pe7ji2k3kn 0 23878 42585943 42447930 2026-04-28T01:20:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585943 wikitext text/x-wiki :''Za urugvajsku gerilsku grupu, v. [[Tupamarosi]].'' '''Revolucionarni pokret Túpac Amaru''' ili ''Movimiento Revolucionario Túpac Amaru'' (MRTA) bio je [[komunizam|komunistički]] [[gerila|gerilski]] pokret u [[Peru]]u koji je djelovao od 1984. do 1997. kao jedan od sudionika u [[Interni konflikt u Peruu|internog konflikta u Peruu]]. Vodio ga je [[Néstor Cerpa Cartolini]] do svoje smrti godine 1997. MRTA je ime uzela u znak počasti prema [[Túpac Amaru II|Tupac Amaruu II]], pobunjeničkom vođu iz 18. vijeka koji se nazvao po svom pretku [[Túpac Amaru|Tupac Amaruu]], posljednjem domorodačkom vođi naroda [[Inka]]. MRTA-u je [[peruanska vlada]] smatarala [[terorizam|terorističkom]] organizacije. Na vrhuncu snage je imao oko stotinjak aktivnih članova. MRTA je zamišljen kao [[marksizam-lenjinizam|marksističko-lenjinistički]] revolucionarni pokret stvoren godine [[1983]]. od ostataka [[Pokret revolucinarne ljevice (Peru)|Pokreta revolucionarne ljevice]], [[gerila|gerilske]] grupe aktivne u Peruu [[1960-e|1960-ih]]. Njeni ciljevi su bili uspostava [[komunistička država|komunističke države]] i izbacivanje svih imperijalističkih elemenata iz Perua (prvenstveno vezanih uz američke i [[japan]]ske utjecaje). Peruanski protuteroristički program je umanjio mogućnosti grupe da izvodi terorističke napade, a MRTA je dosta stradala zbog unutrašnjih razmirica kao i nasilnih sukoba s [[maoizam|maoističkom]] suparničkom organizacijom [[Sendero Luminoso]], zatvaranjem i usmrćivanjem vodećih ličnosti, kao i gubitkom podrške od strane drugih lijevih organizacija. Neki od članova MRTA-i su danas zatvoreni u [[Bolivija|Boliviji]]. U slučaju koji je izazvao međunarodnu pažnju, [[Lori Berenson]], bivša studentica [[Massachusetts Institute of Technology|MIT]]-a i [[SAD|američka]] [[socijalizam|socijalistička]] aktivistica s boravištem u Limi, je bila uhapšena [[30.11.]] [[1995]] od strane policije i optužena za suradnju s MRTA-om. Nakon toga ju je vojni sud osudio na doživotni zatvor (kaznu koja je kasnije umanjena na dvadeset godina zatvora od strane civilnog suda). Posljednja velika akcija MRTA-e je godine [[1997]]. rezultirala [[Talačka kriza u japanskoj ambasadi|talačkom krizom u japanskoj ambasadi]]. U decembru [[1996]]. je četrnaest članova MRTA-e zaposjelo rezidenciju japanskog ambasadora u Limi i više od četiri mjeseca držalo 72 talaca. Pod naredbi tadašnjeg predsjednika [[Alberto Fujimori|Alberta Fujimorija]], oružane snage su u aprilu 1997. godine izvršile juriš na zgradu te spasile sve osim jednog taoca, dok je svih 14 otmičara ubijeno. Fujimori je primio pojvale za odlučnu akciju, ali je cijeli slučaj kasnije izazvao kontroverze zbog otkrića da su trojica, a možda čak i osmorica ''Emerrtista'' pogubljeni nakon predaje. Vjeruje se da su ovoj operaciji pomogli podaci dobijeni elektronskim prisluškivanjem američkih obavještajnih službi. U septembru [[2003]]. godine četiri [[čile]]anska branjenika su bili ponovno suđeni te osuđeni za članstvo u Revolucionarnom pokretu Túpac Amaru te sudjelovanju u napadu na Peruansko–sjevernoamerički kulturni institut te otmicu i ubojstva koja su se dogodila 1993. Peruanska [[Komisija za istinu i pomirenje (Peru)|Komisija za istinu i pomirenje]] je utvrdila da je grupa bila odgovorna za 1,5% smrtnih slučajeva u internom sukobu. U svojim zaključcima iz godine [[2003]]. Komisija je navela: :''Za razliku od Svijetle staze i drugih naoružanih latinoameričkih organizacija s kojima je bila održavala veze, MRTA je preuzimala odgovornost za svoje akcije, njeni članovi su nosili uniforme i druge oznake s kojima su se razlikovali od civilnog stanovništva, uzdržavala se od napada na nenaoružano stanovništvo a u nekim slučajevima i pokazivala spremnost za mirovne pregovore. S druge strane, MRTA je također bila vršila zločine; koristila se atenttazima, kao u slučaju generala Enrique a Lópeza Albújara, uzimanjem talaca te sistematskom praksom otmica, što su zločini kojima se krši ne samo osobna sloboda nego međunarodno humanitarno pravo koje je MRTA tvrdila da poštuje. Važno je naglasiti da je MRTA također vršila ubojstva disidenata unutar vlastitih redobva.''<ref>La Comisión de la Verdad y Reconciliación. ''Final Report.'' "General Conclusions." [http://www.cverdad.org.pe/ingles/ifinal/conclusiones.php Available online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120204035336/http://www.cverdad.org.pe/ingles/ifinal/conclusiones.php |date=2012-02-04 }}. preuzeto [[3.3.]], [[2007]].</ref> [[22.3.]] [[2006]] [[Víctor Polay]], gerilski vođa MRTA-e, proglašen je od strane peruanskog suda krivim za više od 30 zločina počinjenih u kasnim 1980-im i ranim 1990-om.<ref>[[BBC News]]. "Peru Guerrilla Leader Convicted." [[22.3.]], [[2006]]. [http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/americas/4832034.stm Available online]. preuzeto 3.3. 2007.</ref> == Napomene == <references/> == Vanjske veze == * [http://www.cverdad.org.pe/ifinal/pdf/TOMO%20II/CAPITULO%201%20-%20Los%20actores%20armados%20del%20conflicto/1.4.%20El%20MRTA.pdf El Movimiento Revolucionario Túpac Amaru. Comisión de la Verdad y Reconciliación] * [http://library.nps.navy.mil/home/tgp/tupac.htm Patterns of Global Terrorism, 2000. United States Department of State, April 2001] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060902143922/http://library.nps.navy.mil/home/tgp/tupac.htm |date=2006-09-02 }} * [http://www.nadir.org/nadir/initiativ/mrta/ MRTA (NOTE: last updated in 2005)] [[Kategorija:Paravojne formacije]] [[Kategorija:Historija Perua]] 8jxzi2rmlq09exi4t1tdz1wvxnp8vji 0 24707 42585882 42555434 2026-04-27T22:54:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585882 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob= Invazija Iraka 2003. |dio= |slika=101st Airborne Division helos during Operation Iraqi Freedom.jpg |opis_slike=<small>''Bombardovanje [[Bagdad]]a] 3. 2003. uživo na svetskim TV-stanicama''</small> |datum= [[20. 3.|20.3.]] [[2003]]. &ndash; [[31. 12.|31.12.]] [[2011]]. |mjesto= [[Irak]] |uzrok= |teritorij= |ishod= [[Američka okupacija Iraka]] |strana1= <center>[[Datoteka:Flag of the United States.svg|50px]]<br />[[Sjedinjene Američke Države|SAD]] + [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Australija]] |strana2= <center>[[Datoteka:Flag of Iraq.svg|42px]]<br />[[Irak]] |komandant1= General [[Tomi Frenks]] |komandnat2= [[Sadam Husein]] |snaga1=145.000 vojnika |snaga2=između 250.000 i 350.000 vojnika |gubici1=140 američkih i 33 britanska vojnika |gubici2=između 6.119 i 15.925 poginulih vojnika, između 186,201 – 209,422 poginulih civila (Iraq Body Count) i 4.5 miliona izbjeglica [https://www.iraqbodycount.org/database/] }} '''Rat u Iraku''' (od [[2003]]. do [[2010]].), znan i kao '''Irački rat''' i '''Drugi zaljevski rat'''<ref>{{Cite web |title=Rescue Operations in the Second Gulf War |url=http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2008-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080310212235/http://www.airpower.maxwell.af.mil/airchronicles/apj/apj05/spr05/whitcomb.html |deadurl=yes }}</ref>, je serija vojnih intervencija u svrhu okupacije [[Irak]]a od koalicije od 48 zemalja koju je predvodila [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]. Glavni povod za rat bilo je navodno oružje za masovno uništenje u navodnom posjedu Iračkog diktatora [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] koje američka vlada proglasila stvarnim i pretnjom sigurnosti [[Sjedinjene Američke Države|SADa]]<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2002/10/20021007-8.html President Bush Outlines Iraqi Threat]</ref>. Drugi razlozi za rat, prema nekim službenicima SAD-a, bila je navodna suradnja Huseina i [[Al Kaida|Al-Kaide]]<ref>{{Cite web |title=Saddam's al Qaeda Connection |url=http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/003/033jgqyi.asp |access-date=2011-03-29 |archive-date=2014-12-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141223072010/http://www.weeklystandard.com/Content/Public/Articles/000/000/003/033jgqyi.asp |dead-url=yes }}</ref>, ali na kraju niti nijedan dokaz o ikakvoj suradnji između njih nije nikada pronađen kao što nije pronađeno niti to navodno oružje za masovno uništenje. Ostali razlozi bili su Iračka financijska potpora [[Palestina|palestinskim]] bombašima samoubojicama<ref>{{Cite web |title=White House spells out case against Iraq |url=http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |access-date=2011-03-29 |archivedate=2009-06-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090607162127/http://archives.cnn.com/2002/US/09/12/iraq.report/ |deadurl=yes }}</ref>, kršenje [[Ljudska prava|ljudskih prava]]<ref>[http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2687 Deputy Secretary Wolfowitz Press Availability in Singapore]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, širenje [[demokracija|demokracije]]<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/02/20030226-11.html President Discusses the Future of Iraq]</ref> kao i bogate rezerve nafte, makar su službenici zanijekali tu zadnju opasku<ref>{{Cite web |title=Gates denies Iraq war about oil |url=http://mwcnews.net/content/view/16794/51/ |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-12-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071221004721/http://mwcnews.net/content/view/16794/51/ |deadurl=yes }}</ref>. Predsjedavajući [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih Naroda]] kao i britanski predsednik [[Britanski Dom komuna|parlamenta]] koji je podnio ostavku odbivši podržati invaziju Iraka su je proglasili agresijom protivnom međunarodnom pravu <ref>[http://www.independent.co.uk/news/world/middle-east/where-are-they-now-the-faces-of-the-iraq-war-five-years-on-796727.html?action=gallery&ino=7 Robin Cook]</ref><ref>[http://www.independent.co.uk/voices/comment/what-a-tragedy-that-we-couldnt-stop-the-war-in-iraq-despite-marching-in-our-thousands-8488812.html What a tragedy that we couldn't stop the war in Iraq despite marching in our thousands]</ref>. Sama invazija je trajala od [[mart|ožujka]] do svibnja [[2003]]., u kojoj je Koalicija okupirala Irak i svrgnula Sadama Huseina, dok su se od druge faze vodile borbe protiv napada pobunjenika koji su se borili protiv okupacije, [[građanski rat|građanskog rata]] između [[Sunizam|Sunita]] i [[Šijitizam|Šijita]] te [[Al Kaida|Al-Kaida]] suradnika koji su infiltrirali Irak, a koja je trajala preko šest godina. Sam rat izazvao je brojne kontroverze, iako [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] tvrdi da je legitiman te da je jedan u nizu njegovog [[Rat protiv terorizma|rata protiv terorizma]]. Američki predsjednik [[George W. Bush]] je pri kraju svojeg mandata priznao neke greške, ali je isto tako izjavio da nije zažalio što je pokrenuo rat zbog uvođenja demokracije i eliminiranja Huseinovog režima u toj državi. U [[2008]]., Irak se nalazio na 5. mjestu na Indeksu propalih država svijeta<ref>[http://www.foreignpolicy.com/story/cms.php?story_id=4350&page=1 Foreign Policy:The Failed States Index 2008]</ref>, a [[2009]]. na 6. mjestu.<ref>[http://www.fundforpeace.org/web/index.php?option=com_content&task=view&id=99&Itemid=323 The Fund for Peace - Failed Index States 2009] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101028114610/http://www.fundforpeace.org/web/index.php?option=com_content&task=view&id=99&Itemid=323 |date=2010-10-28 }}; preuzeto [[22. 1.|22. siječnja]] [[2010]].</ref> Nakon odlaska Busha sa dužnosti predsjednika, njegov nasljednik [[Barack Obama]] je u kolovozu [[2010]]. pokrenuo masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka koje završava 31.12.2011. kada su ti vojnici pre svega zamenjeni vojnim plaćenicima. Broj mrtvih u sukobu je nepoznat, no procjene sežu od najmanje 150,000<ref name="ibc2">{{cite web|url=http://www.iraqbodycount.org/analysis/numbers/warlogs/|title=Iraq War Logs: What the numbers reveal|publisher=Iraq Body Count|date=Listopad 2010|accessdate = 21. 11. 2010.}}</ref> do najviše 1 milijun.<ref name="ORB"/> == Historija == Nakon [[Zaljevski rat|zaljevskog rata]] na vlasti u Iraku pod internacionalnim sankcijama je ostao na [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] bijesan [[Sadam Husein|Saddam Hussein]] koji u devedesetim godinama dvadesetog veka odbija dati naftne ugovore američkim korporacijama. Kako su u tom vremenu jedan za drugim propadale američke zavjere za promjenu režima u Iraku članovi udruženja [[Projekt za novi američki vijek]] su 16.1.1998. poslali američkom predsjedniku Bilu Clintonu zahtjev za promjenu režima u Iraku <ref>{{Cite web |title=Letter to Clinton |url=http://www.newamericancentury.org/iraqclintonletter.htm |access-date=2011-03-29 |archivedate=2008-09-09 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080909200819/http://www.newamericancentury.org/iraqclintonletter.htm |deadurl=yes }}</ref>. U skladu s tim zahtjevom američki kongres je donio odluku koju će predsjednik potpisati 31.10.1998. godine imena Iraq Liberation Act <ref>{{Cite web |title=Iraq Liberation Act |url=http://thomas.loc.gov/cgi-bin/query/z?c105:H.R.4655.ENR: |access-date=2011-03-29 |archivedate=2008-07-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080711034008/http://thomas.loc.gov/cgi-bin/query/z?c105%3AH.R.4655.ENR%3A |deadurl=yes }}</ref> koji jasnog govori da je cilj američke politike "promjena režima" u Iraku. Ti politički moćni članovi Projekta za Novi Američki Vijek koji dolaze na vlast s [[George W. Bush|Bushom]] 2001. godine su pored ostalih bili [[Donald Rumsfeld]] ministar obrane, [[Paul Wolfowitz]] zamjenik ministra obrane, NSC direktor [[Elliott Abrams]], predsjednikov brat [[Jeb Bush]], zamjenik predsjednika [[Dick Cheney]], zamjenica ministra vanjskih poslova [[Paula Dobriansky]] i mnogi drugi. Dvije sedmice nakon [[Napadi 11. septembra 2001.|Napada 11. septembra 2001.]] od strane prije svega pakistanskih terorista američki predsjednik George Bush je izdao naređenje [[Donald Rumsfeld|Donaldu Rumsfeldu]] da se izrade planovi za invaziju [[Irak]]a <ref>{{Cite web |title=Invasion ordered weeks after 9/11, says Rumsfeld |url=http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0204/1224288987673.html |access-date=2011-02-10 |archivedate=2011-02-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110210213620/http://www.irishtimes.com/newspaper/world/2011/0204/1224288987673.html |deadurl=no }}</ref> u skladu s Iraq Liberation Act na koji će se invazija pozvati. == Službena SAD politika == === Službena državna politika === U rujnu [[2002]]. pojavila se kriza zbog tvrdnje [[Sjedinjene Američke Države|Američkog]] predsjednika [[George W. Bush|Georgea W. Busha]] da [[Irak]] posjeduje [[oružje za masovno uništenje|oružja za masovno uništenje]], pomaže teroristima (te je tako i implicirao da je Irak stajao iza napada [[11. 9.|11. rujna]] [[2001]].) i da se nije razoružao prema rezolucijama [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a. Još je ranije naveo da su "Irak, [[Iran]] i [[Demokratska Narodna Republika Koreja|Sjeverna Koreja]] osovine zla"<ref>{{cite news|url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-08/2005-08-07-voa7.cfm?moddate = 07. 08. 2005. |title='Osovina zla' tri godine kasnije |last=|first=|date = 07. 08. 2005.|work=[[VOA news]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/prije-dvanaest-godina-poceo-je-rat-u-perzijskom-zaljevu/112803.aspx |title=Prije 12 godina počeo rat u Perzijskom zaljevu |last=|first=|date = 16. 01. 2003.|work=[[Index.hr]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref>. Irak je izjavio da ne posjeduje nikakva oružja za masovno uništenje. U studenom [[2002]]. [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeće sigurnosti UN-a]] odobrilo je rezoluciju 1441 kojom se zahtijeva da Irak surađuje sa svojim obavezama za razoružanje što je ta država prihvatila, na što su '''UNMOVIC''' inspektori počeli sa svojim pretragama. [[CIA]] je u veljači 2002. poslala ambasadora [[Joseph C. Wilson|Josepha Wilsona]] da istaži tvrdnje o izvještajima prema kojima Irak pokušava nabaviti [[uranijum|uranij]] od [[Niger]]a. Wilson se vratio i informirao CIA da su izvještaji o prodaji uranija Iraku "potpuno krivi". Busheva administracija je, pak, tvrdokorno ustrajala na tom stajalištu, osobito u Bushevom obraćanju naciji u [[januar|siječnju]] [[2003]]. u kojem je izjavio da Irak kupuje uranij, citirajući britanske tajne službe.<ref>{{cite news|last=Duffy|first=Michael|coauthors=James Carney|title=A Question of Trust|publisher=Time|date=13. 07. 2003.|url=http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html|access-date=2011-03-29|archivedate=2013-05-18|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130518152903/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,1101030721-464405,00.html|deadurl=yes}}</ref> Naknadno, [[1. 5.|1. svibnja]] [[2005]]., "Bilješka sa Downing Streeta" je objavljena u ''[[The Sunday Times]]u''. Sadržavala je pregled tajnog susreta između britanske vlade, Ministarstva obrane i britanske tajne službe [[23. 7.|23. srpnja]] [[2002]]. koje su raspravljale o nastanku rata u Iraku. Bilješka je navela da je "Bush htio maknuti Sadama, uz pomoć vojne akcije opravdane spojem terorizma i oružjima za masovno uništenje. Ali izvještaji i činjenice su se "uređivale" oko te politike."<ref>{{cite web|last=Rycroft|first=Matthew|title=The secret Downing Street memo|publisher=The Sunday Times|date=1. 05. 2005.|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece|access-date=2011-03-29|archive-date=2009-02-12|archive-url=https://web.archive.org/web/20090212110902/http://www.timesonline.co.uk/tol/news/politics/election2005/article387390.ece}}</ref> [[Datoteka:Coalition of the willing original.PNG|left|thumb|250px|thumb|Karta država koje su bile uključene u Koaliciju rata u Iraku]] [[2003]]. vođa inspektora [[Hans Blix]] otišao je u Irak i nije našao nikakve tragove zabranjenih oružja. Iako je u [[februar|veljači]] [[2003]]. iznio razmjerno negativno izvješće o suradnji Iraka sa međunarodnim inspektorima, ipak je izjavio da nije našao "nikakav dokaz da Irak skriva ili posjeduje oružje za masovno uništenje"<ref>[http://www.smh.com.au/articles/2003/01/31/1043804520548.html US is misquoting my Iraq report, says Blix]</ref>. U intervjuu u [[septembar|rujnu]] [[2003]]. Blix je čak iznio procjenu da je "Irak uništio svoja oružja za masovno uništenje još prije 10 godina"<ref>[http://english.peopledaily.com.cn/200309/17/eng20030917_124443.shtml Hans Blix: Iraq destroyed WMD 10 years ago]</ref>. No američki predsjednik [[George W. Bush]] nije bio zadovoljan, ustvrdivši da Irak skriva svoj arsenal od inspektora i da pomaže teroristima. Državni sekretar SAD-a [[Colin Powell]] čak je održao prezentaciju u [[Vijeće sigurnosti|Vijeću sigurnosti]] [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a i predstavio navodne dokaze o tome kako Irak posjeduje pokretne kamione/laboratorije u kojima proizvodi antraks te da planira nabaviti nuklearno oružje <ref>[http://abcnews.go.com/2020/Politics/story?id=1105979&page=1 ABCnews.go.com; Colin Powell on Iraq]</ref><ref>{{Cite web |title=Colin Powell; Remarks to the UN Security Council |url=http://www.state.gov/secretary/former/powell/remarks/2003/17300.htm |access-date=2005-02-04 |archivedate=2005-02-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050204130309/http://www.state.gov/secretary/former/powell/remarks/2003/17300.htm |deadurl=no }}</ref>. I britanski premijer [[Tony Blair]] je snažno zagovarao vojnu intervenciju, navodeći kako se pod Huseinovim režimom kršilo humanitarno pravo te je nastradalo oko 400.000 ljudi te kako Irak ima oružje koje je sposobno doseći i Veliku Britaniju<ref>[http://politics.guardian.co.uk/iraq/story/0,12956,1089630,00.html The Guardian, Transcript: The Bush-Blair press conference]</ref>. Nakon neuspjelog pokušaja da se u [[Ujedinjeni narodi|UN]]-u dobije rezolucija koja podržava upotrebu vojne intervencije, SAD je [[17. 3.|17. ožujka]] [[2003]]. objavio ultimatum - Saddam Hussein mora napustiti Irak u roku od 48 sati ili će biti rata<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2003/03/20030317-7.html The White House.gov, News - President says Saddam Hussein must leave Iraq within 48 hours]</ref>. Kada se to nije dogodilo, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Velika Britanija]] započeli su s Koalicijom drugih država rat s Irakom, navodno kako bi se riješili diktatora [[Sadam Husein|Sadama Huseina]] i stabilizirali regiju. === Državna propaganda === U sklopu priprema za invaziju Iraka još tijekom 2002 godine vlada i mediji [[Sjedinjene Američke Države|SADa]] su pokrenuli državnu [[propaganda|propagandu]] s ciljem dobivanja podrške vlastitog stanovništva za ovu invaziju i [[ratna okupacija|okupaciju]]. Osnovni dio ove podrške su činile optužbe o saradnji [[Irak]]a i Al Qaide kao i postojanje iračkog oružja za masovnog uništenje. Rezultat ove državne propagadne okrenute prema vlastitom stanovništvu je bila javna podrška tamošnjeg stavništva ovoj vojnoj agresiji. Istraživanje koje je provelo [[University of Maryland]] 2003 godine je gledajući razno istraživanja javnog mišljenja je otkrilo da je u january 2003 godine (dva meseca pre invazije) 68% stanovnika SAD verovalo da je [[Irak]] igrao veliku ulogu u [[Napadi 11. septembra 2001.|Napadima 11. septembra 2001]],a još njih 13% je verovalo da su nađeni čvrsti dokazi te vladine tvrdnje. U istraživanju vođenom mesec dana kasnije kada su ispitanici imali veći broj mogućih odgovora njih 20% je verovalo da je Irak direktno uključen u [[Napadi 11. septembra 2001.|teroristički napad]], njih 36% je verovalo da je Irak dao pomoć Al Qaidi, 29% je verovalo da je bilo službenih kontakata između [[Al Kaida|Al Qaide]] i Iraka dok ih je samo 7% izjavilo da nema nikakve veze između Al Qaide i Iraka što je bila za razliku od ostalih opcije jedina istina. Samom invazijom i okupacijom propaganda usmjerena prema vlastitom stanovništvu nije prestala tako da je ona nastavljane i nakon okupacije Iraka samo što je sada bila usmjerena prema vladinim propagandnim tvrdnjama da su u Iraku nađeni dokazi tih veza. Ovaj put [[propaganda]] je bila samo djelomično uspješna pošto je u te vladine tvrdnje verovalo u junu 2003 samo oko 50% stanovnika SADa. Po pitanju Američke državne propagande o navodnom Iračkom oružju za masovno uništenje pred invaziju nikakva istraživanja nisu rađena zbog uspješnosti ove propagande koja je uverila praktički svo stanovništvo u postojanje tog oružja. Nekoliko meseci nakon početka invazija nakon propagandnog spina koji je tvrdio da je nađen dokaz ovog oružja iako u stvarnosti nije vodilo se istraživanje mišljenja stanovništva koje je završilo s zaključkom da oko 25% ispitanika veruje u nalazak tog oružja kojeg u stvarnosti nije bilo. Poslednji dio državne propagande usmeren na vlastito stanovništvo je bila navodna opća svetske podrška ovoj invaziji i ratu protiv terorizma što je na kraju krajeva bila potpuna laž<ref>{{Cite web |title=Misperceptions, the media and the Iraq War |url=http://www.worldpublicopinion.org/pipa/pdf/oct03/IraqMedia_Oct03_rpt.pdf |access-date=2011-09-15 |archive-date=2011-09-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110911091319/http://www.worldpublicopinion.org/pipa/pdf/oct03/IraqMedia_Oct03_rpt.pdf |dead-url=yes }}</ref> === Downing Street Memo === Tijekom priprema za invaziju [[Irak]]a [[Velika Britanija|britanska vlada]] zajedno s vojnim i obavještajnim predstavnicima je održala tajni sastanak [[23. 7.|23.7.]][[2002]]. godine čiji podaci će izaći u javnost 2005. godine pod imenom Downing Street Memo (Downing Street je adresa britanske vlade). Internacionalno najvažnija, najosjetljivija točka tog dokumenta je bio izvještaj šefa britanske tajne službe Sir Richard Dearlovea, koji je nakon sastanka u [[Washington]]u izjavio na toj tajnom sastanku: "Bush želi vojnom akcijom koja će biti objašnjena postojanjem oružja za masovno uništenje i vezom s terorizmom maknuti [[Sadam Husein|Sadama Huseina]]. Obavještajni podaci i činjenice se prilagođavaju toj politici...." <ref>{{Cite web |url=http://www.downingstreetmemo.com/memos.html |title=Downing Street Memo |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-05-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110501125243/http://downingstreetmemo.com/memos.html |url-status=dead }}</ref>. Istinitost ovog osjetljivog dokumenta su potvrdile Američka i britanska vlada, pa su jedini službeni odgovori bili samo o nijansama tako da je tadašnji britanski Blair izjavio kako dokument ne pokazuje da je njegova vlada radilo išta nelegalno <ref>{{cite web | url=http://www.pbs.org/newshour/bb/international/jan-june05/blair_6-07.html | work=Online NewsHour: | title=Tony Blair Discusses US Aid to Africa, the EU Constitution and the Downing Street Memo | date=7 June 2005 | accessdate=11 March 2006 | archive-date=2012-09-11 | archive-url=https://archive.today/20120911194407/http://www.pbs.org/newshour/bb/international/jan-june05/blair_6-07.html }}</ref>, dok je američki predsjednik [[George W. Bush|Bush]] se javno pitao zašto ovaj dokument izlazi u javnost tijekom britanskih izbora <ref>{{cite web|url=http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm|title=President Welcomes British Prime Minister Blair to the White House|date=7 May 2005|accessdate=19 March 2007|work=U.S. Department of State|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070315012654/http://www.state.gov/p/eur/rls/rm/47330.htm|archivedate=2007-03-15|deadurl=no}}</ref>. Također nakon ovog dokumenta u javnost su došli još neki britanski dokumenti kao onaj također tajni od [[14. 3.|14.3.]][[2002]]. godine u kojemu savjetnik britanskog premijera [[Tony Blair|Tonija Blaira]] obavještava svog šefa o sastanku s američkom ministricom vanjskih poslova i savjetu za Blaira da mora kontrolirati medije, parlament i javni mišljenje u cilju promjene režima u Iraku pošto je britanska politika različita od američke <ref name="latimes.com">{{Cite web |title=New Memos Detail Early Plans for Invading Iraq |url=http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story |access-date=2011-03-29 |archivedate=2005-06-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050617235819/http://www.latimes.com/news/nationworld/world/la-fg-britmemos15jun15,0,7241602,full.story |deadurl=yes }}</ref>, a osam dana kasnije u također tajnom dokumentu britanski ministar vanjskih poslova [[Jack Straw]] obavještava svog šefa da su razlozi za invaziju Iraka praktički nepostojeći jer se [[Sadam Husein|Saddam Hussein]] ne naoružava i jer nema veze s teroristima <ref name="latimes.com"/>. == Tijek rata 2003. == [[Datoteka:Saddamcapture.jpg|thumb|150px|thumb|Zarobljeni bivši diktator Sadam Husein]] Koalicija od 48 država koju je predvodila [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], a uključivala je i države kao što su [[Japan]], [[Australija]], [[Poljska]], [[Danska]], [[Južna Koreja]], [[Filipini]], [[Afganistan]] (pod kontrolom SAD-a), [[Italija]] i [[Španija|Španjolska]], brojala je oko 315.000 vojnika, dok je [[Irak]] imao snagu od 375.000, ali je bio oslabljen zbog dugogodišnjih sankcija. Pošto koalicija nije dobila dozvolu napasti [[Irak]] sa [[Turska|Turske]], invazija je krenula [[20. 3.|20. ožujka]] [[2003]]. sa teritorija [[Kuvajt]]a, nazvana "'''Operacija sloboda Iraku'''". Tog datuma su se čule eksplozije u Bagdadu, nedugo nakon isteka ultimatuma, a prva meta je bio sam Saddam Hussein i njegovi visoki dužnosnici u njegovom bunkeru kojega su gađale rakete sa vojnih brodova u Perzijskom zaljevu<ref>{{Cite web |title=CNN: US launches cruise missiles at Saddam |url=http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-08-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110815212921/http://edition.cnn.com/2003/WORLD/meast/03/19/sprj.irq.main/index.html }}</ref>. Idućeg jutra Hussein se pojavio na televiziji živ te je održao govor svojem narodu, makar su neki britanski stručnjaci zaključili da se radi o njegovom dvojniku. Irak je prvih dana vodio popriličan otpor na jugu zemlje te je zapalio izvore nafte uz granicu s Kuvajtom kako bi izveo kaos, dok su na sjeveru [[Kurdi]] već odavno izmakli autoritetu zemlje pa je Turska poslala dodatne vojnike kako bi čuvali granicu. No s vremenom je Koalicija postizala sve veće uspjehe, a vojnici Iraka počeli su masovno dezertirati. Osvojeni su gradovi Basra, Umm Kasr i Nassiriya, dok je istodobno [[Arapska liga]] [[24. 3.|24. ožujka]] izglasala jednoglasnu rezoluciju kojom se poziva na prestanak invazije - izuzev Kuvajta koji je htio da se rat nastavi. Ubrzo je Koalicija stigla i do grada i [[Nadžaf]]a a SAD je optužio [[Sirija|Siriju]] da je sakrila iračko oružje za masovno uništenje, što je ta država snažno osporila. [[4. 4.|4. travnja]] osvojen je aerodrom u Bagdadu, a sam grad je opkoljen. [[9. 4.|9. travnja]] [[2003]]. pao je [[Bagdad]] uz simbolično emitiranje rušenja Huseinovog kipa na središtu trga koje je popraćeno ovacijama iračana koji su kip udarali svojim cipelama<ref>[http://articles.latimes.com/2004/jul/03/nation/na-statue3 Army Stage-Managed Fall of Hussein Statue] Los Angeles Times</ref> a [[10. 4.|10. travnja]] su Kurdi osvojili '''Kirkuk''' na sjeveru. Time je završena 24-godišnja vladavina Huseina. [[Datoteka:George W Bush on the deck of the USS Abraham Lincoln.jpg|thumb|250px|thumb|George W. Bush [[1. 5.|1.5.]] [[2003]]. je održao govor na vojnom brodu USS Abraham Lincoln]] Bush je [[1. 5.|1.5.]] održao govor na vojnom brodu '''USS Abraham Lincoln''' te proglasio kraj vojnih operacija, uz transparent "''Misija izvršena''!". Koalicija je objavila da je do svibnja 2003. poginulo tek 139 američkih vojnika<ref>Reuters. [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/10/25/AR2005102501190.html "Getting amputees back on their feet"].''[[The Washington Post|Washington Post]].'' Oct. 25, 2005.</ref> te 33 britanska<ref>[http://www.icasualties.org/oif/SumDetails.aspx?hndRef=1 "Iraq Coalition Casualty Count"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080409060431/http://www.icasualties.org/oif/SumDetails.aspx?hndRef=1 |date=2008-04-09 }} March 19, 2003 through through May 1, 2003 (end of major combat) ''iCasualties.org''</ref>. Sama invazija trajala je tek nešto više od mjesec dana, a suočeni sa nestankom Huseinovog režima, Iračani su isprva spontano s oduševljenjem dočekali Amerikance<ref>[http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL Baghdad closer to collapse] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090215050335/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/2003/04/09/MN249161.DTL |date=2009-02-15 }} San Francisco Chronicle</ref>. Međutim, tako je nastao i vakuum u moći koji je prouzročio kaos i pljačku, te razaranja vrijednih povijesnih spomenika usred općeg nereda diljem države. Isto tako, ubrzo su počeli gerilski napadi pobunjenika na vojnike Koalicije koji su postali puno smrtonosniji nego izravne bitke. Bivši irački diktator [[Sadam Husein]], koji je pobjegao nakon pada Bagdada, uhićen je [[13. 12.|13. prosinca]] [[2003]].<ref>[http://www.nacional.hr/articles/view/10822/3/ Saddama je ulovila prva Internet divizija]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/3317429.stm Saddam Hussein arrested in Iraq]</ref>, no napadi pobunjenika i militanata protiv američkih vojnika i civila nisu prestali, a nasilje u Iraku je narednih godina gotovo postala rutina, a kasnije su se pojavili i sukobi Šijita i Sunita, što je mnoge navelo da bi mogao izbiti građanski rat. Iako su sankcije skinute sa Iraka, životni standard se nije značajno poboljšao, a radovi na obnovi infrastrukture su se odužili. SAD je odbio predati Irak snagama [[Ujedinjeni narodi|UN]]-a usprkos napadima. [[2. 7.|2. srpnja]] [[2003]]. Bush je na upit o tome kako bi se američki vojnici trebali povući iz Iraka zbog otpora odgovorio da se to neće dogoditi. Čak ni nakon uspostavljene nove vlade i prvih slobodnih izbora u Iraku situacija je ostala problematična. == 2004: Ustanak pobunjenika == [[Datoteka:Iraq header 2.jpg|thumb|thumb|220px|Epizode iz ulaska vojnika Koalicije u Irak]] [[2004]]. je isprva označila početak smanjivanja nasilja. Snage pobunjenika su se preorganizirale tijekom ovog vremena, proučavajući taktike vojnika Koalicije tako da su se gerilski napadi smanjili. No krajem godine strani borci su ušli u Irak, među njima i [[Al Kaida|Al-Kaida]] koju je u toj državi počeo voditi [[Abu Musab al-Zarkavi|Abu Musab al-Zarqawi]]. Napadi su se potom ponovno proširili. U seriji bombardiranja po državi napadani su i vojnici Koalicije, i vojnici iračke sigurnosne službe i obični civili. Prema jednoj hipotezi, uklanjanje Huseina je ojačalo radikalne islamiste tako da je organizirani ustanak [[Sunizam|Sunita]] sve više jačao. Južni i središnji dijelovi Iraka potonuli su u kaosu i krvavim gerilskim napadima dok su koalicijske snage pokušavale uvesti red i održati kontrolu. Koalicija je stoga odlučila napasti grad '''[[Faludža]]''', središte „''Muhamedove vojske Al-Ansara''“, te Nadžaf, središte važne džamije koja je postala sjedište Mahdijeve vojske i njihovih aktivnosti. [[31. 3.|31. ožujka]] [[2004]]. dogodio se jeziv prizor; pobunjenici su u Faludži napali konvoj sa četiri američka radnika tvrtke '''Blackwater USA''' koji su vršili dobavu hrane za '''ESS'''. Četiri radnika; Scott Helvenston, Jerko Zovko, Wesley Batalone i Michael Teague, su izvučeni iz njihovih automobila, pretučeni i završno ubijeni. Njihove leševe su zapalili i objesili na mostu iznad rijeke [[Eufrat]]. Slike tog incidenta su obišle i zgrozile svijet <ref>[http://www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/warriors/contractors/highrisk.html pbs.org; The high-risk contracting business]</ref>. === Bitka za Faludžu === Nakon tog događaja, Koalicija je počela razmišljati o ponovnoj uspostavi prisutnosti u gradu [[Faludža|Faludži]]. [[4. 4.|4. travnja]] [[2004]]. međunarodne snage su počele napad na pobunjenike te je tako započela [[Druga bitka za Faludžu]]. [[9. 4.|9. travnja]] dopušteno je ženama, djeci i starcima da napuste grad. Idući dan snage su objavile primirje kako bi omogućile ulazak opskrbe namirnicama u grad. Trupe su se povukle do ruba grada. Onda je krenula bitka za osvajanje grada. Kada je vladajuće vijeće Iraka protestiralo, američki vojnici su zaustavili ofenzivu. Koalicija je ubila oko 600 pobunjenika i jedan dio civila, dok je 40 Amerikanaca poginulo. Postignut je kompromis i primirje s pobunjenicima. No primirje se brzo raspalo i napadi su se nastavili, tako da su američki vojnici počeli planirati drugu ofenzivu na jesen<ref>{{Cite web |title=Nastavak vojnih operacija u Faludži |url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-11/a-2004-11-12-3-1.cfm?renderforprint=1&textonly=1&&TEXTMODE=1&CFID=81193782&CFTOKEN=96744668 |access-date=2011-10-12 |archivedate=2011-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111012093139/http://www.voanews.com/croatian/archive/2004-11/a-2004-11-12-3-1.cfm?renderforprint=1&textonly=1&&TEXTMODE=1&CFID=81193782&CFTOKEN=96744668 |deadurl=no }}</ref>. Nakon druge borbe, Faludža je ponovno osvojena a navodno je poginulo oko 1.300 pobunjenika i 95 američkih vojnika. I stotine civila je poginulo, a dobar dio grada je oštećen. Tijekom ofenzive korišten je bijeli [[fosfor]] što je izazvalo svojevrsne kritike<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=24798 |title=DefenseLink News Article: Fallujah Secure, But Not Yet Safe, Marine Commander Says |access-date=2011-03-29 |archive-date=2007-04-14 |archive-url=https://archive.today/20070414075859/http://www.defenselink.mil/news/newsarticle.aspx?id=24798 |url-status=dead }}</ref><ref>{{Cite web |title=Deseret Morning News {{!}} Fighting erupts in Fallujah as refugees return; three Marines killed in action |url=http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,600099888,00.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2012-07-10 |archive-url=https://archive.today/20120710044250/http://deseretnews.com/dn/view/0,1249,600099888,00.html }}</ref><ref>{{Cite web |title=Online NewsHour: Fallujah Citizens Return to Homes in Wake of Fighting - December 23, 2004 |url=http://www.pbs.org/newshour/bb/middle_east/july-dec04/fallujah_12-23.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110913064726/http://www.pbs.org/newshour/bb/middle_east/july-dec04/fallujah_12-23.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://sill-www.army.mil/FAMAG/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf The Fight for Fallujah] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070126143233/http://sill-www.army.mil/famag/2005/MAR_APR_2005/PAGE24-30.pdf |date=2007-01-26 }}, Field Artillery, [[april|travanj]] [[2005]].</ref> == 2005: Izbori == [[Datoteka:Iraqi voters in Nasarwasalam.jpg|thumb|thumb|250px|Red za glasanje u izborima [[2005]]. u Nasarwasalamu]] [[31. 1.|31. siječnja]] [[2005]]. održati su prvi poslijeratni izbori kako bi se izabrali predstavnici za prijelazno novo iračko vijeće od 275 članova koje bi trebalo donijeti stalni ustav. Usprkos tome što je na biračkim mjestima bilo nasilja, a Suniti su bojkotirali izbore, većina Kurda i Šijita je sudjelovalo i izbori su bili razmjerno uspješni. Oko 8.4 milijuna ljudi je glasovalo u, kako je ocijenjeno, „''prvim demokratskim izborima Iraka''“<ref>{{Cite web |title=Iraqi Elections: January 30, 2005 |url=http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm |access-date=2005-01-26 |archivedate=2005-01-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20050126041133/http://www.state.gov/r/pa/scp/2005/41206.htm |deadurl=no }}</ref><ref>{{Cite web |title=Sporadic violence doesn't deter Iraqi voters |url=http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/01/30/iraq.main/index.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2008-09-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080924125053/http://edition.cnn.com/2005/WORLD/meast/01/30/iraq.main/index.html |dead-url=yes }}</ref>. [[4. 2.|4. veljače]] [[Paul Wolfowitz]] je objavio da će se oko 15.000 američkih vojnika, koji su osiguravali red na izborima, vratiti natrag kući. Veljača, ožujak i travanj su bili relativno mirni mjeseci u usporedbi sa krvavim studenim i siječnjom, s prosječno 30 napada pobunjenika na dan u usporedbi sa prethodnih 70 na dan. [[9. 4.|9. travnja]] tisuće demonstranata vjernih Šijitskom kleriku [[Muqtada Sadr|Muqtadu Sadru]] protestiralo je u [[Bagdad]]u protiv američke okupacije. [[20. 4.|20. travnja]] irački unutarnji ministar [[Iyad Allawi]] jedva je preživio pokušaj atentata kada je bombaš samoubojica napao njegov konvoj blizu njegove kuće. Nade za skoro povlačenje vojnika iz Iraka su nestale kada je u svibnju nastala prava poplava terorističkih napada pobunjenih Sirijaca, Saudijaca i Sunita. Njihove glavne mete bila su okupljališta civila Šijita, poput tržnica ili škola. Tog mjeseca SAD je pokrenuo '''Operaciju Matador''' na zapadnom Iraku kako bi zaustavio protok pobunjenika i oružja iz [[Sirija|Sirije]]<ref>{{Cite web |title='Operacija Matador' na sjeveru Iraka |url=http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-05/2005-05-11-voa1.cfm |access-date=2011-10-12 |archivedate=2011-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20111012085544/http://www.voanews.com/croatian/archive/2005-05/2005-05-11-voa1.cfm |deadurl=no }}</ref>. Irački predsjednik [[Jalal Talabani]] je [[13. 11.|13. studenog]] za britansku televiziju izjavio da bi iračke snage mogle zamijeniti britanske vojnike do kraja iduće godine. [[15. 10.|15. listopada]] [[2005]]., nakon ratifikacije ustava Iraka, održani su izbori za stalno iračko vijeće [[15. 12.|15. prosinca]]. Pobijedila je „''Ujedinjena iračka alijansa''“ sa 128 od 275 sjedala, a drugo mjesto je iznenađujuće zauzela „''Demokratska patriotska alijansa Kurdistana''“ sa 53 sjedala<ref>[http://historiae.org/UIA.asp Historia.org-UIA]</ref>. Napadi pobunjenika povećali su se u 2005., skočivši na 34,131 zabilježen incident, što je povećanje za 30% od 26,496 incidenata prošle godine<ref>Thomas Ricks (2006) ''Fiasco'': 414</ref>. == 2006: Sukob Sunita i Šijita == [[Datoteka:Checking IDs.jpg|thumb|thumb|250px|General Ra'ad iz 6. brigade, 2. divizije nacionalne policije, i poručnik Gregory Butts, zapovjednik 506. regimenta, zajedno pregledavaju lažnu identifikacijsku kartu]] [[22. 2.|22. veljače]] [[2006]]. dvije bombe su postavljene u džamiju '''Al Askri''' od sedmorice ljudi odjevenih u uniforme iračkih specijalnih postrojbi. Eksplozija je uništila zlatnu kupolu i oštetila džamiju<ref>{{Cite web |title=Hindustan Times.com |url=http://www.hindustantimes.com/news/181_1632721,00050004.htm |access-date=2006-03-06 |archivedate=2006-03-06 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060306095818/http://www.hindustantimes.com/news/181_1632721,00050004.htm |deadurl=yes }}</ref>. Šijiti su na to diljem Iraka protestirali i izrazili bijes napadajući 168 džamije Sunita, a ubijeno je i 10 imama, dok je 15 oteto. Vjerski vođe na obje strane pokušali su smiriti situaciju i umanjiti strah od Sunitsko-šijitskog civilnog rata u Iraku. U neredima su se počele i nizati kritike na račun vlade SAD-a, ali i strah da bi civilni rat mogao rezultirati raspadom Iraka. SAD je za napad na džamiju optužio Al-Kaidu i Abu Musaba al-Zarqawija. Ministar [[Ibrahim al-Jaafari]] je pozvao na mir i jedinstvo, dodajući kako je napad pokušaj da se rasplamsa nasilje. Istodobno, trajalo je suđenje Sadamu Huseinu u skrivenoj bazi u Iraku. Bio je optužen za [[genocid]] i ubijanje Kurda na sjeveru [[1988]]. kada je pokrenuta [[Al-Anfal kampanja]]. Husein je često osporavao smisao suda, zakonitost sudskog postupka, štrajkao glađu i protestirao, pozivajući na pobunu protiv Koalicije, a mnogi njegovi odvjetnici su ubijeni i prije nego što je suđenje završilo. Proglašen je krivim i, na iznenađenje svijeta koji je očekivao da će samo dobiti doživotnu kaznu u zatvoru, osuđen na smrt vješanjem. [[30. 12.|30. prosinca]] [[2006]]. Sadam Husein je obješen, a video njegovog pogubljenja emitiran je diljem svijeta<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/16389128/ NBC.com - Saddam Hussein executed]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6218485.stm BBC.com - Hussein executed]</ref>. Mnogi su bili zadovoljni takvim ishodom, a među njima i [[Iran]] zbog dugog [[Iračko-iranski rat|Iračko-Iranskog rata]], ali je bilo i protivnika u samom Iraku, a i pojavila se kontroverza zbog video snimke njegova pogubljenja koje je ocijenjeno nedostojanstveno i neprimjereno, tako da su se razmirice između Sunita i Šijita produbile. [[Ujedinjeni narodi|UN]] je objavio da se bilo 34,452 nasilnih smrti u Iraku u [[2006]]., zasnovano na podatcima po mrtvačnicama, bolnicama i mjesnim autoritetima.<ref name=nytimes>[http://www.nytimes.com/2007/01/17/world/middleeast/17iraq.html "Iraqi Death Toll Exceeded 34,000 in '06, U.N. Says"]. By Sabrina Tavernise. ''[[The New York Times|New York Times]].'' Jan. 17, 2007.</ref> == 2007: Povećanje američkih trupa i vojna intervencija Turske == [[Datoteka:M17 shield bloc.jpg|thumb|thumb|260px|Britanski prosvjednici protiv rata u Iraku]] [[10. 1.|10. siječnja]] [[2007]]., u televizijskom prijenosu naciji, Bush je predložio dodatnih 21.500 vojnika u Iraku, plan razvoja poslova za Iračane, više prijedloga za rekonstrukciju te 1.2 milijarde $ za te programe<ref>[http://georgewbush-whitehouse.archives.gov/news/releases/2007/01/20070110-7.html President's Adress to the Nation]</ref>. [[15. 1.|15. siječnja]] [[Awad Hamed al-Bandar]], bivši vođa Iračkog revolucionarnog suda, i [[Barzan Ibrahim]], Huseinov polubrat, su smaknuti vješanjem u Bagdadu. U istom mjesecu, pobunjenici su prvi put upotrijebili [[hlor|klor]] u terorističkom napadu. 16 ljudi je poginulo<ref>[http://www.thesop.org/index.php?id=6014 Terrorists using Chlorine Car bombs to intimidate Iraqis]</ref>. U konvencionalnom terorističkom napadu, dvije auto bombe su eksplodirale u tržnici u Bagdadu te ubila 88 ljudi a ranila 160. [[3. 2.|3. veljače]] snažna kamionska eksplozija odjeknula je u tržnici u Bagdadu te ubila 135 ljudi a ranila 339. Bomba je srušila 10 zgrada i kafića. Par tjedana nakon toga, koalicija je započela operaciju "''Law and Order''" kako bi stabilizirala glavni grad Iraka. Još nekoliko auto bombi sa kanistrima sa klorom je detoniralo i ubilo nekolicinu civila. [[7. 3.|7. ožujka]] [[BBC]] i još tri organizacije za vijesti su izveli anketu nad 2.000 Iračana. 51% ispitanika izjavilo je da smatra "prihvatljivim" da se vrše napadi nad koalcijskom vojskom, što je veliko povećanje u usporedbi sa [[2004]]. kada je to smatralo samo 17% ljudi. Uz to, 64% ispitanika je izjavilo da smatra ekonomsku situaciju svoje obitelji "vrlo lošom"<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/shared/bsp/hi/pdfs/19_03_07_iraqpollnew.pdf Iraq Poll]</ref>. [[22. 3.|22. ožujka]] [[Ban Ki-moon]], [[Generalni sekretar Ujedinjenih naroda|Glavni tajnik UN-a]], posjetio je Bagdad te se zatresao od eksplozije uzrokovane od napada raketom od militanata u zelenoj zoni, koja je pala u blizini<ref>[http://news.xinhuanet.com/english/2007-03/23/content_5884102.htm Rocket blast shakes UN chief in Baghdad]</ref>. [[12. 4.|12. travnja]] kamion bomba uništila je '''al-Sarafiya''' most iznad rijeke [[Tigris]], koji je bio star preko 75 godina. [[8. 5.|8. svibnja]] je više od polovice članova u iračkom parlamentu odbacilo nastavak okupacije od koalicije prvi put, a zatražen je i plan povlačenja. [[Datoteka:Combined Task Force-150.jpg|thumb|thumb|250px|Američki brodovi u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]]] U [[2006]]. u izborima za kongres su pobijedili [[Demokratska stranka SAD|Demokrati]] i zamijenili [[Republikanska stranka SAD|Republikance]], te su zatražili od Busha da odredi rok za povlačenje američkih trupa iz Iraka. U travnju [[2007]]. kongres je izglasao zakon o trošenju u Iraku koji postavlja rok za povlačenje trupa, ali predsjednik Bush je odmah stavio veto<ref>{{Cite web |title=Senate passes Iraq withdrawal Bill |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-01-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110130140742/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/04/26/congress.iraq/index.html }}</ref> te je izjavio da bi rok bio znak slabosti jer bi samo "omogućio teroristima da označe datum odlaska trupa"<ref>{{Cite web |title=Bush vetoes war-funding bill |url=http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-05-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522020237/http://edition.cnn.com/2007/POLITICS/05/01/congress.iraq/index.html }}</ref>. Ipak, [[14. 9.|14. rujna]] Bush je promijenio izjavu i najavio da će ipak biti djelomično povlačenje trupa, tako da će 5.700 ljudi stići na [[Božić]] [[2007]]<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6993211.stm Iraqi insurgents kill key US ally]</ref>. <!-- izdvojiti --> [[16. 9.|16. rujna]] dogodio se značajan incident kada su petorica zaštitara zaštitarske tvrtke "[[Blackwater]]", koja je zadužena za sigurnost političara i diplomata u Iraku, pokrenula krvavu pucnjavu u kojoj je u Bagdadu ubijeno 17 Iračana civila, za koje se kasnije ispostavilo da su bili nenaoružani, dok je još 24 osobe ranjeno. [[The New York Times|New York Times]] prenosi kako je do incidenta došlo nakon što je zaštitar "Blackwatera" otvorio vatru na automobil jednog liječnika koji je vozio majku u kupovinu, a stjecajem okolnosti zatekao se u blizini diplomatskog konvoja koji je trebalo štititi. Zaštitari su počeli pucati u svim smjerovima jer se automobil nije zaustavio, pri čemu su na mjestu događaja smrtno stradali liječnik i njegova majka te mnogi Iračani koji su se ondje slučajno zatekli. Nedugo nakon prve pucnjave, zaštitari su ponovno otvorili vatru nekoliko stotina metara od mjesta prvog incidenta. Ta je informacija prvi put izašla u javnost tek mjesec dana kasnije. Ta su ubojstva pojačala antiameričko raspoloženje u Iraku. Tri godine kasnije američki sudac odbacio je optužbe protiv počinitelja, što je potaknulo iračku vladu da donese odluku u kojoj naređuje "Blackwaterovim" djelatnicima da napuste zemlju.<ref>[[Večernji list]], 13. 2. 2010., str. 13, http://www.vecernji.hr/vijesti/blackwater-proracuna-sad-a-naplatio-trosak-prostitutke-clanak-95267</ref> <!-- izdvojiti --> Istovremeno, pojavio se novi problem: sa sjevera Iraka, naseljenom Kurdima, koji je cijelo vrijeme bio najstabilnija regija, militanti grupe [[Fosforibulokinaza|PKK]] su počeli prelaziti u [[Turska|Tursku]] kako bi pomogli turskim Kurdima koji se bore za neosvisni Kurdistan na tom području. Turski parlament je odorio svojoj vojsci ulazak u sjever Iraka kako bi se militanti zaustavili<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aa16LVehMeiU&refer=home Turkey may attack Kurds using air strikes, troops]</ref>. U [[decembar|prosincu]] oko 50 turskih ratnih aviona je napalo mete u regiji Qandil, Zap, Avashin i Hakurk<ref>[http://www.nytimes.com/2007/12/16/world/middleeast/16cnd-turkey.html?_r=2&hp&oref=slogin&oref=slogin Turkey Bombs Kurdish Militant Targets in Iraq]</ref>. 2007. označila je pad nasilja i polaganu stabilizaciju stanja u državi, ali je prema izvještaju Iraq Body Count (IBC) ipak poginulo oko 24.000 civila u toj godini<ref>[http://www.sarajevo-x.com/clanak/080102043 IBC: U Iraku ubijeno oko 24.000 civila tijekom 2007.]</ref><ref>[http://www.boboton.com/related.php?query=082fb7fb63 U 2007. u Iraku ubijeno oko 24.000 civila]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. [[13. 10.|13. listopada]] general [[Ricardo Sanchez]], koji je zapovijedao koalicijskim snagama u Iraku od lipnja [[2003]]. do lipnja [[2004]]. godine, naveo je niz političkih i vojnih promašaja u Iraku koji su pomogli otvoriti put pobuni - poput raspuštanja vojske iz Sadamova razdoblja, zanemarivanja utjecaja plemenskih vođa, kao i sporosti u obnovi civilne vlasti nakon svrgavanja Sadama Huseina. Sadašnja strategija, uključujući i slanje pojačanja od 30.000 vojnika početkom godine, prema njegovoj je ocjeni samo očajnički pokušaj da se nadoknade godine loše vođene politike u Iraku. "''Nema sumnje da Amerika proživljava noćnu moru kojoj se ne vidi kraja''"<ref>[http://www.net.hr/vijesti/page/2007/10/13/0023006.html 'Irak je noćna mora']</ref>. == 2008: Peta godišnjica rata == [[Datoteka:Caravansary inn search.jpg|thumb|thumb|250px|Skupina američkih vojnika sreće pastire]] Početkom siječnja stanje u Iraku nastavilo se stabilizirati i smirivati. Ipak, nasilje se ubrzo ponovno rasplamsalo: [[24. 1.|24. siječnja]] dogodio se još jedan krvavi samoubilački napad u kojem je bombaš ubio visoko rangiranog policijskog šefa i dva oficira u Mosulu, točno na mjestu na kojem je poginulo 34 osobe i ranjeno još 217 prethodnog dana<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7206391.stm Iraqi police chief dies in ambush]</ref>. [[1. 2.|1. veljače]] bomba na Bagdadskoj tržnici ubila je 99 ljudi i ranila više od 200. Iračka vlada objavila je da je bombu nosila žena<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7223769.stm Iraq market bombs toll nears 100]</ref>. Početkom siječnja, Maliki vlada je počela sa raspravama o novom zakonu koji bi rehabilitirao bivše članove partije [[Baas|Baath]]<ref>[http://www.csmonitor.com/2008/0115/p99s01-duts.html In Baghdad, Rice praises law reintegrating former Baathists]</ref>. [[8. 1.|8. siječnja]] je pokrenuta '''Operacija Phantom Pheonix''' čiji je cilj bio uhvatiti preostalih 200 ekstremista Al Kaide u provinciji Diyala. Operacije je također obuhvatila napade na pobunjenike u '''Salah ad-Din''' provinciji<ref>[http://www.nytimes.com/2008/01/09/world/middleeast/09diyala.html?ex=1357534800&en=99eca6d59d9d1192&ei=5090&partner=rssuserland&emc=rss&pagewanted=all U.S. Attack in Iraq Is No Surprise to Many Insurgents]</ref>. Samo 29 američkih vojnika poginulo je u veljači 2008., što je bio treći najniži rezultat u proteklih 5 godina. Istodobno, [[Međunarodni odbor Crvenog križa]] objavio je da je Irak na rubu humanitarne krize pošto milijuni građana još uvijek nemaju pristup pitkoj vodi, sanitaciji ili zdravstvenoj zaštiti<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7299914.stm Bleak picture of Iraq conditions]</ref>. Sukob Turske i PKK ponovno se rasplamsao kada je Ankara pokrenula kopneni napad na sjever Iraka [[21. 2.|21. veljače]]. Operacija, koja je trajala 9 dana, obuhvaćala je 10.000 turskih vojnika koji su prodrli 25&nbsp;km duboko u Irak<ref>[http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=aAwz3G7kM9rE&refer=home Turkish Army Begins Ground Assault on PKK in Iraq]</ref>. [[8. 3.|8. ožujka]] pronađena je masovna grobnica sa stotinjak leševa u blizini Diyala guvernata, sjeverno od Bakube<ref>{{Cite web |title=Senators: Where is Iraq's oil money going? |url=http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/08/iraq.main/index.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2008-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080921055844/http://edition.cnn.com/2008/WORLD/meast/03/08/iraq.main/index.html }}</ref>. Predsjednik Bush poručio je na petoj godišnjici rata kako se "rat mora nastaviti usprkos visoke cijene." Dodao je kako su ti "troškovi opravdani uzme li se u obzir cijena strateške pobjede nad neprijateljima u Iraku"<ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak.aspx?id=378978 Na petu godišnjicu početka rata u Iraku Bush poručuje: Rat se mora nastaviti]</ref>. [[18. 4.|18. travnja]] zamjenik vođe Al-Kaide [[Ayman al-Zawahri]] oglasio se u audio poruci postavljenoj na internetu o petogodišnjoj američkoj intervenciji u Iraku, navodeći kako je "donijela samo poraz te da će predsjednik George W. Bush biti biti prisiljen ostaviti taj problem svom nasljedniku". Al-Zawahri također navodi da slušajući savjete svojih zapovjednika u Iraku i jamčeći veliku američku vojnu nazočnost u toj zemlji nakon srpnja, Bush "zataškava neuspjeh" svoje politike u Iraku: "''Ako američke snage napuste zemlju sve će izgubiti. A ako ostanu iskrvarit će do smrti''", kazao je. Također je pozvao na muslimansku potporu džihadu i Al-Kaidi u Iraku te ponovio navodnu nedavnu izjavu Osame bin Ladena da će mudžahedini iz Iraka pokrenuti borbu za "oslobađanje" [[Jeruzalem]]a<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/al-zawahri-americka-intervencija-u-iraku-je-neuspjeh.html Al-Zawahri: Američka intervencija u Iraku je neuspjeh]</ref><ref>{{Cite web |title=Al-Zawahri: Neuspjeh američke vojske u Iraku |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126030950/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=141427 |dead-url=yes }}</ref>. === Američki napad na sirijski teritorij === [[26. 10.|26. listopada]] [[2008]]. američke vojne postrojbe su sa Iraka su u jednodnevnom napadu napale područje na teritoriju [[Sirija|Sirije]]. Sirija je u ponedjeljak osudila američki napad u kojem je poginulo najmanje osam osoba na istoku zemlje, u blizini granice s Irakom, tvrdeći da se radi o činu "ozbiljne agresije". Prema sirijskoj državnoj televiziji i novinskoj agenciji Sani, četiri američka helikoptera su povrijedila sirijski zračni prostor u nedjelju oko 14,45 sati po srednjoeuropskome vremenu. Američki vojnici nakon iskrcavanja iz helikoptera na juriš su zauzeli civilnu zgradu u izgradnji i pucali na radnike u njoj, pri čemu je osam osoba poginulo u selu '''Al-Sukkarija''', 8 kilometara udaljenog od iračke granice. [[Damask]] je izjavio da razmišlja o odgovoru na ovaj napad, kazao je glasnogovornik sirijskog ministarstva informacija [[Reem Haddad]] za Al-Jazeeru. SAD, navodi Al-Jazeera, za sada nisu službeno odgovorili na sirijske optužbe, ali su službeno izjavili za AP da su cilj napada posebnih američkih snaga bili strani borci Al-Kaide koji iz Sirije ulaze u Irak. SAD i iračka vlada često su optuživali Damask koji po njima ne čini dovoljno kako bi zaustavio protu-američke rodoljube. Prema američkim obavještajnim procjenama, 90 posto stranih boraca ulazi u Irak preko Sirije. Britanski [[BBC]] ističe kako se radi o prvom poznatom napadu američkih snaga unutar sirijskog teritorija, te dodaje da je Sirija pozvala američkog i iračkog otpravnika poslova tražeći od njih da osude "čin agresije". Irački političari su nazvali incident "vrijednim žaljenja"<ref>{{Cite web |title=Sirija oštro osudila američki napad |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031009/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=196726 |dead-url=yes }}</ref>. === Političke promjene u američkim izborima 2008. === [[4. 11.|4. studenog]] [[2008]]. održani su predsjednički izbori u SAD-u na kojima su prvi put od početka rata u Iraku [[Republikanska stranka SAD|Republikanci]] izgubili predstavnika u [[Bijela kuća|Bijeloj kući]]. Pobijedio je demokratski kandidat [[Barack Obama]] koji se od početka protivio ratu te je privukao velik broj birača nezadovoljnih Bushovom administracijom obečanjem da će povući američke vojnike iz Iraka, najkasnije do [[2010]]. "''Ne postoji vojno rješenje za Irak. Nikad nije ni postojalo. Najbolji način da se zaštitimo i primoramo iračke čelnike da okončaju svoj građanski rat jest da odmah počnemo povlačiti svoje borbene jedinice. Ne za šest mjeseci, nego sad''", izjavio je Obama<ref>{{Cite web |title=Barack Obama ne vidi drugo rješenje za Irak osim povlačenja vojske |url=http://www.poslovni.hr/81997.aspx |access-date=2011-03-29 |archive-date=2008-06-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080607071417/http://www.poslovni.hr/81997.aspx |dead-url=yes }}</ref>. Ipak, američki i irački dužnosnici u [[Bagdad]]u izjavili su da pobjeda demokratskog kandidata Obame neće utjecati na pregovore o američkoj vojnoj nazočnosti u Iraku. "Želimo zaključiti sporazum sa sadašnjom administracijom", rekao je irački ministar vanjskih poslova [[Hoshyar Zebari]] u američkome veleposlanstvu u Bagdadu prigodom predsjedničkih izbora. "Novoizabrani predsjednik i njegova ekipa upoznati su s razgovorima o planu sporazuma i razumiju potrebu njegova zaključivanja", dodao je. SAD i Irak od početka 2008. pregovaraju o sporazumu koji bi odredio američko raspoređivanje u Iraku nakon [[31. 12.|31. prosinca]] te godine. Tog datuma istječe mandat UN-a pod kojim djeluju Multinacionalne snage pod vodstvom SAD-a<ref>{{Cite web |title=Na sporazum SAD-Irak neće utjecati Obamina pobjeda |url=http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126031013/http://www.javno.com/hr/svijet/clanak.php?id=200395 |dead-url=yes }}</ref>, pa nakon njega formalno nema više SAD snaga u Iraku, ako se izuzme 50 hiljada njih (službeni broj) u vojnim bazama na iračkom teritoriju koje im je "poklonila" vlada koju su oni postavili. === Incident gađanja Busha cipelama === [[Datoteka:Bushduck.PNG|thumb|thumb|250px|George W. Bush se sagnuo kad je cipela iznenada poletjela prema njemu za vrijeme konferencije]] [[14. 12.|14. prosinca]] [[2008]]. [[George W. Bush]] je nenajavljeno posjetio Irak i održao novinarsku konferenciju u [[Bagdad]]u zajedno sa premijerom [[Nuri al-Maliki|Nurijem al-Malikijem]]. No situacija je ubrzo nenadano prerasla u skandal: [[Mountazer al-Zaidi]], novinar televizijske kuće '''al-Bagdadia''', uz uvredljive je povike "Ovo je oproštajni pozdrav Iraka, psu!" gađao objema svojim cipelama američkog predsjednika Busha. Iako se Bush uspio izmaknuti i pokušao sve preokrenuti u šalu, događaj je imao veliki odjek u svijetu i ponovno vratio središte pozornosti na Irak. Al-Zaidija su uhitile iračke službe sigurnosti i, prema riječima njegovog brata Maithama, u zatvoru teško pretukle, zbog čega je završio u bolnici sa slomljenom rukom i rebrima. Drugi Mountazerov brat, Udaj, izrazio je strah da će se s njegovim bratom loše postupati dok je u pritvoru, ali i odbio poziv venezuelanskog predsjednika Huga Chaveza da cijela obitelj dođe živjeti u Venezuelu. 'Zahvalni smo predsjedniku Hugu Chavezu. No, mi smo Iračani i živimo u Iraku', rekao je Udaj u ime obitelji. [[Libija]] je čak Al-Zaidiju odlučila isporučiti odličje<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/velikom-junaku-al-zaidiju-libijsko-odlicje.html 'Velikom junaku' al-Zaidiju libijsko odličje]</ref><ref>{{Cite web |title=Irački novinar Muntader al-Zaidi gađao Georgea Busha cipelom |url=http://www.sportske.hr/Default.aspx?sid=20562 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-01-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090126034757/http://www.sportske.hr/Default.aspx?sid=20562 |dead-url=yes }}</ref>. Palestinska oružana skupina "Odbori narodnog otpora" uputila je javni zahtjev odvjetnicima u cijelom svijetu da se mobiliziraju za obranu 'velikog junaka' al-Zaidija. "Izražavamo punu potporu tom velikom junaku i zahtijevamo od svih odvjetnika na svijetu da se mobiliziraju za njegovu obranu", izjavio je glasnogovornik skupine [[Abu Abir]] na konferenciji za novinare u [[Gaza (razvrstavanje)|Gazi]]. "Bacanje cipela bilo je 'prirodni odgovor zločincu i velikom demonu koje utjelovljuje Bush", dodao je. [[Halil Dulaimi]], bivši odvjetnik Sadama Huseina, rekao je kako priprema al-Zaidijevu obranu i kako mu je besplatnu pomoć već ponudilo najmanje 200 odvjetnika<ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/oslobodite-novinara-montazera-al-zaidija.html?ar= 'Oslobodite novinara Montazera al-Zaidija']</ref>. Iračka je vlada osudila "sramni postupak", a uprava tv Al-Bagdadiye traži njegovo hitno oslobađanje. Al-Zaidija su pripadnici sigurnosnih službi, nakon incidenta odmah udaljili s konferencije, a potom je odveden u pritvor. Njegovi kolege novinarima stranih agencija ispričali u kako je Al-Zaidi svoj čin detaljno predvidio. "Mountazer je ovo predvidio prije nekoliko mjeseci, najmanje šest. Odlučio je baciti cipele u glavu Bushu pred kolegama novinarima čim mu se ukaže pogodna prilika", rekao je jedan od njegovih kolega iz Al-Bagdadiye, iračke tv-mreže čije je sjedište u Kairu. "Kad se zakleo da će to učiniti, mislili smo da su to samo prijetnje. No Mountazer mrzi Busha", rekao je jedan od kolega. "On je veliki domoljub kada je riječ o svim stvarima povezanim s Irakom"<ref>{{Cite web |title=Bagdad: Irački izvjestitelj koji je gađao Busha - tema dana u Iraku |url=http://websrv2.hina.hr/hina/web/article-ots.action?id=20081215:NEWS-HC157030:1:hrv&c=ots |access-date=2011-03-29 |archive-date=2011-10-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111012050012/http://websrv2.hina.hr/hina/web/article-ots.action?id=20081215:NEWS-HC157030:1:hrv&c=ots |dead-url=yes }}</ref>. == 2009: Obamina izlazna strategija == [[27. 2.|27. veljače]] [[2009]]. novi američki predsjednik Barack Obama održao je govor u vojnoj bazi '''Camp Lejeune''' u [[Sjeverna Karolina|Sjevernoj Karolini]] te objavio da će američka borbena misija u Iraku završiti do [[31. 8.|31. kolovoza]] [[2010]]. "Prijelazna vojska" od oko 50.000 vojnika će ostati trenirati iračke sigurnosne snage te obavljati pojedine anti-terorističke operacije do [[2011]]. Obama je time najavio završetak rata čije je trajanje prešlo 6 godina, obećao iračanima "potpuni prijenos ovlasti" te im čestitao na njihovoj suradnji i pomoći<ref>[http://www.nytimes.com/2009/02/27/us/politics/27obama-text.html?_r=1&pagewanted=1 Obama's Speech at Camp Lejeune, N.C.] The New York Times</ref>. [[30. 4.|30. travnja]] [[2009]]. Velika Britanija je službeno objavila da završava rat u Iraku te je počela sa povlačenjem vojnika uz napomenu da je ostvarena misija nove prijelazne vlade u Bagdadu<ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/uk/8026136.stm UK combat operation end in Iraq]; [[BBC]] News</ref>. [[4. 6.|4. lipnja]] i [[Rumunija|Rumunjska]] je službeno povukla svoje vojne snage iz zemlje<ref>{{Cite web |title=MNF-I Press release, June 10, 2009 |url=http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-09-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090905170449/http://www.mnf-iraq.com/index.php?option=com_content&task=view&id=26878&Itemid=128 |dead-url=yes }}</ref> a [[28. 7.|28. srpnja]] isto je učinila i [[Australija]]<ref>[http://www.express.co.uk/posts/view/117463/Australia-ends-Iraq-troop-presence Australia ends Iraq troop presence]</ref>. U 2009. nastavljen je trend smirivanja i stabilizacije Iraka. Ipak, bombaški napadi i nasilje sporadično su se ipak i dalje javljali. U [[januar|siječnju]] je poginuo 191 Iračanin, a u [[februar|veljači]] broj žrtava se popeo na 258, što je povećanje od 35% od prethodnog mjeseca<ref>[http://www.almanar.com.lb/NewsSite/NewsDetails.aspx?id=75954&language=en Iraq Death Toll Rises to 258 in February: Ministries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090304054752/http://www.almanar.com.lb/NewsSite/NewsDetails.aspx?id=75954&language=en |date=2009-03-04 }}; Al Malnar TV</ref>, ponajviše zbog bombaškog samoubilačkog napada u Iskandiriyahi [[13. 2.|13. veljače]] kada je poginulo 35 Šijita na putu za hodočašće u [[Karbala|Karbalu]]. U ožujku je poginulo oko 250 ljudi, a [[april|travanj]] je bio treći najsmrtonosniji mjesec te godine: poginulo je 355 ljudi, od toga skoro 160 u zadnjem tjednu u mjesecu kada je zabilježen val automobila-bombi, ponajviše u Bagdadu, što je oko 40% mrtvih više nego prethodnog mjeseca<ref>[http://www.upi.com/Top_News/2009/05/01/April-deadliest-month-of-2009-in-Iraq/UPI-76321241180264/ April deadliest month of 2009 in Iraq] Top News</ref><ref>[http://www.abc.net.au/news/stories/2009/05/01/2558861.htm Iraq death toll hits seven-months high] ABC</ref>. U svibnju je smrtnost ponovno spala kada je poginulo 124 osoba (ne uključujući 24 poginula vojnika Koalicije)<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8076457.stm US deaths in Iraq rise sharply]; [[BBC]]</ref>, [[jun|lipanj]] je postao drugi najsmrtonosniji mjesec sa 373 poginulih<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm Number of civilians killed in Iraq jumps in June] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090708143159/http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L1881736.htm |date=2009-07-08 }}[[Reuters]]</ref> a u [[jul|srpnju]] je bilo 275 žrtava<ref>[http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-down-in-july-ministries-20090801-e5ao.html Iraq death toll down in July: ministries] News.smh</ref>. U [[august (mjesec)|kolovozu]] je bilo zabilježeno 456 žrtava<ref name="Daily News">{{cite news|url=http://www.hurriyetdailynews.com/n.php?n=iraq-death-toll-in-august-highest-in-13-months-2009-09-02 |title=Iraq death toll in August highest in 13 months |last=|first=|date = 02. 09. 2009.|work=[[Daily News]] |accessdate = 12. 09. 2009.}}</ref>, dok je s druge strane u [[septembar|rujnu]] broj mrtvih spao na najnižu razinu od početka rata, pošto je poginulo 125 ljudi.<ref>{{cite news|url=http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html|title=Civilian death toll in Iraq lowest ever|last=Abbas|first=Mohammed|date=30. 09. 2009.|work=[[Reuters]], cited by Canada.com|accessdate=09. 10. 2009.|archive-date=2009-10-08|archive-url=https://web.archive.org/web/20091008092310/http://www.canada.com/news/Civilian+death+toll+Iraq+lowest+ever/2055270/story.html|dead-url=yes}}</ref> Listopad je označio ponovan trend rasta nasilja: u tom mjesecu poginulo je 410 osoba diljem Iraka. Smrtnost je bila veća zbog dvije eksplozije bombaša samoubojica [[25. 10.|25. listopada]] zbog kojih je poginulo više od 150 ljudi, označavajući najsmrtnonosniji dan nasilja u Iraku u prethodne dvije godine. Također, 1,275 civila, 135 policajaca i 90 vojnika je ranjeno tog mjeseca, dok je 38 pobunjenika ubijeno a 585 uhapšeno<ref>{{cite news|url=http://news.smh.com.au/breaking-news-world/iraq-death-toll-doubles-in-october-20091102-htb4.html |title=Iraq death toll doubles in October |last=|first=|date = 02. 11. 2009.|work=[[The Sydney Morning Herald]] |accessdate = 03. 11. 2009.}}</ref> U studenom je poginulo 122 ljudi,<ref>[http://www.spacewar.com/reports/Iraq_November_death_toll_lowest_since_US_invasion_999.html Iraq November death toll lowest since US invasion]; [[1. 12.|1. prosinca]] [[2009]]., preuzeto [[22. 1.|22. siječnja]] [[2010]].</ref> a u prosincu je, prema iračkom Ministarstvu unutrašnjih poslova, poginulo 319 osoba (306 civila i 13 policajaca), a najznakovitije je što je to bio prvi mjesec u kojem nije poginuo nijedan američki vojnik od početka rata.<ref>[http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html No U.S. combat-related deaths in Iraq in December] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815212935/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/01/01/iraq.us.deaths/index.html |date=2011-08-15 }}; [[CNN]], [[1. 1.|1. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[22. 1.|22. siječnja]] [[2010]].</ref> Iako je 2009. bila najmirnija i najstabilnija godina od početka rata, ipak je u njoj zabilježeno oko 3,300 žrtava. U lipnju se američka vojska prvi put povukla iz urbanih dijelova Iraka u svoje vojne baze, a 38 vojnih baza predano je iračkim vlastima. == Drugi kraj rata (2010) == [[Januar|Siječanj]] 2010. nastavio je trend smirivanja stanja u Iraku. Nakon mjesec dana mira, [[Bagdad]] je [[25. 1.|25. siječnja]] ponovno uzdrmala auto bomba koja je eksplodirala između hotela Sheraton i Palestine te ubila 36 ljudi i ranila 80-ak. Detonacija je odjeknula gotovo paralelno sa smaknućem [[Ali Hassan al-Majid|Ali Hassana al-Majida]], jednog od najzloglasnijih sudionika Huseinovog režima, znanog i kao "Kemijski Ali"<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/jan/25/baghdad-hotels-bomb-blasts Baghdad suicide bombers kill dozens in hotel attacks]; Guardian, [[25. 1.|25. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[27. 1.|27. siječnja]] Barack Obama održao je svoje prvo obraćanje naciji otkad je postao predsjednik, te je, između ostalog, najavio povlaćenje velikog broja američkih vojnika iz Iraka te da je "rat gotov".<ref>[http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address Remarks by the President in State of the Union Address] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122025942/http://www.whitehouse.gov/the-press-office/remarks-president-state-union-address |date=2010-11-22 }}; US Capitol, [[27. 1.|27. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[Datoteka:ArmyReport ExhibitA.png|thumb|thumb|250px|Video snimka napada helikoptera Koalicije na novinara Reutersa u Bagdadu]] [[7. 3.|7. ožujka]] održani su novi parlamentarni izbori u zemlji u kojima je pobjedio [[Ayad Allawi]], ali bez apsolutne većine, što je prouzročio kratkotrajan kaos i probleme u formiranju vlade.<ref>{{cite news | title= Iraq Recount Mired in a New Dispute | work= [[The New York Times|New York Times]] | date= 3 May 2010 | url= http://www.nytimes.com/2010/05/04/world/middleeast/04iraq.html }}</ref> [[5. 4.|5. travnja]] internet stranica [[WikiLeaks|Wikileaks]] objavila je 39 minuta procurene video snimke zračnog napada američkog borbenog helikoptera na ulicu u Bagdadu [[12. 7.|12. srpnja]] [[2007]]., u kojem je ubijeno 18 civila nakon što su vojnici zamjenili novinara [[Reuters]]a za terorista. Naime, novinar je držao teleobjektiv i hodao po ulici, na što su vojnici zaključili da nosi oružje te otvorili vatru. Ubijeno je 12 osoba, a još šestero je također upucano kada je drugi put otvorena vatra na ljude u kombiju koji su stali na cesti kako bi pomogli ranjenima. Dok vojnik puca na ljude na cesti, na snimci se također čuje glas još jedne vojne osobe, vjerojatno zapovjednika, koji mu naređuje: "''Pucaj. Samo nastavi pucati, samo nastavi pucati''". Snimka je ponovno izazvala neugodnosti za američku vladu.<ref>{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ |title=Leaked video reveals chaos of Baghdad attack |last=Cohen |first=Tom |date=07. 04. 2010. |work=[[CNN]] |accessdate=09. 06. 2010. |archive-date=2018-02-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180201115355/http://edition.cnn.com/2010/WORLD/meast/04/06/iraq.journalists.killed/ }}</ref><ref>{{cite news |url=http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |title=Leaked U.S. video shows deaths of Reuters' Iraqi staffers |last=David |first=Alexander |date=05. 04. 2010. |work=[[Reuters]] |accessdate=09. 06. 2010. |archivedate=2012-09-09 |archiveurl=https://archive.today/20120909151716/http://www.reuters.com/article/idUSTRE6344FW20100406 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/04/06/world/middleeast/06baghdad.html |title=Video Shows U.S. Killing of Reuters Employees |last=Bumiller|first=Elisabeth|date = 05. 04. 2010.|work=[[The New York Times|New York Times]] |accessdate = 09. 06. 2010.}}</ref> [[4. 4.|4. travnja]], odigrao se u međuvremenu 33. [[bombaški napad]] u Bagdadu u kojem je umrlo 42 a ranjeno preko 200 ljudi. Napad je bio usmjeren protiv stranih ambasada. Islamska država Iraka preuzela je odgovornost za isti.<ref>[http://www.guardian.co.uk/world/2010/apr/04/baghdad-iraq-embassy-explosions Al-Qaida bombs hit three Baghdad embassies], Guardian, 04-04-2010.</ref> Dva dana kasnije sličan se napad auto bombama ponovno odigrao u glavnom gradu Iraka. 23. i [[24. 4.|24. travnja]] odigrala se serija posebno strašnih bombaških napada u kojima je ubijeno 85 ljudi a ranjeno 145. Napad je bio usmjeren protiv [[Šijitizam|Šijita]] koji su odlazili svojim kućama nakon molitve petkom te jedna tržnica u šijitskoj četvrti u Bagdadu i Sadr Cityju.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/8639223.stm|title= Dozens killed in Baghdad in 'revenge al-Qaeda attacks'|date=23 April 2010|work=BBC News|publisher=BBC|accessdate=23 April 2010}}</ref> [[10. 5.|10. svibnja]] dogodio se još jedan val koordiniranih bombaških napada protiv policijskih i vojnih kontrolnih točaka, tržnice, ureda gradonačelnika Bagdada te jedne tvornice tekstila. U napadima je ubijeno preko 100 osoba, vjerojatno u znak odmazde zbog teških gubitaka Al Kaide u Iraku tijekom 2010.<ref>{{cite news|url=http://www.nytimes.com/2010/05/11/world/middleeast/11iraq.html |title=Coordinated Attacks in Iraqi Cities Kill More Than 100 |last=Meyers|first=Steven Lee|date = 10. 05. 2010.|work=[[The New York Times|New York Times]] |accessdate = 09. 06. 2010.}}</ref> [[18. 8.|18. kolovoza]], bombaški napad ubio je 50-ak ljudi u Bagdadu koji su čekali u redu kako bi pronašli posao u iračkoj vojsci.<ref>{{cite news|url=http://articles.latimes.com/2010/aug/18/world/la-fg-iraq-bombing-recruits-20100818 |title=Blast targeting Baghdad job-seekers kills dozens |last=Salman|first=Raheem|date = 18. 08. 2010.|work=Los Angeles Times |accessdate = 01. 09. 2010.}}</ref> 19. kolovoza započeto je masovno povlačenje američkih vojnika iz Iraka. Dana 31. kolovoza, Barack Obama proglasio je kraj rata.<ref name="war over">{{cite web|url=http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2010/08/31/AR2010083105193.html |title=As Obama declares Iraq war over, Iraqis brace for uncertainty|publisher=Washington Post|author=Leila Fadel|date = 31. 08. 2010.|accessdate = 31. 08. 2010.}}</ref> U obraćanju naciji, Obama je objavio kraj borbenih misija u toj zemlji te da će "Amerika nastaviti podupirati iračku vladu, dok će usmjeriti svoju energiju na vlastitu ekonomiju i [[rat u Afganistanu]]".<ref name="turn page">{{cite news |url=http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false |title=Obama: 'Time to turn the page' as Iraq combat mission ends |last= |first= |date=01. 09. 2010. |work=[[CNN]] |accessdate=01. 09. 2010. |archive-date=2011-01-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131051618/http://edition.cnn.com/2010/POLITICS/08/31/obama.oval.office.address/index.html#fbid=7Bk9lBVEQUl&wom=false }}</ref> Obama je izjavio: :"SAD je platila veliku cijenu kako bi budućnost Iraka predala u ruke njegovim građanima...U ovom znamenitom poglavlju u povijesti Iraka i SAD-a, mi smo ispunili našu obavezu. Sada je vrijeme da se okrene nova stranica povijesti".<ref name="turn page"/> Službeno, američki angažman je završio u utorak, 31. kolovoza, u 17:00 sati. Otprilike 50,000 vojnika će ostati u Iraku do [[31. 12.|31.12.]][[2011]]. kako bi pomagalo u obuci tamošnjih snaga.<ref name="turn page"/> === Curenje dokumenata sa Wikileaks === [[23. 10.|23. listopada]] 2010. [[WikiLeaks|Wikileaks]] je objavila 391.832 povjerljivih ratnih dokumenata o ratu u Iraku u, kako je časopis The Independent napisao, "najvećem curenju podataka u povijesti". Dokumenti objavljuju bogati izvor informacija o stanju od 2004. do 2009.: o tome kako su iračke snage mučile stotine osoba dok su američki vojnici samo gledali; kako je američki borbeni helikopter otvorio vatru na pobunjenike koji su se predali; kako je jedan doktor prodavao [[Al Kaida|Al-Kaidi]] popis pacijenata sa mentalnim poteškoćama kako bi ih ta organizacija mogla lako manipulirati da postanu bombaši samoubojice; kako su dva britanska vojnika pretukla dvojicu civila no nije pokrenuta istraga i dr. Također, otkriveno je da je američka vlada itekako pravila popis ubijenih u ratu, iako je tvrdila suprotno. [[Pentagon]] je sastavio popis dokumentiranih 109.032 smrti, od kojih su 66.081 bili civili. Nakon te informacije i analize 860 dokumenata, Iraq Body Count je objavio da je revidirao svoj broj ubijenih u ratu, koji je porastao sa 107.000 and 150.000, od kojih su 80% bili civili. Zaštitnička tvrtka [[Blackwater]], koja je zaradila 1,5 milijarde $ od početka rata, je često otvarala vatru na civile, jednom čak i na bolnička kola koja su pokušala stići do ranjenih. Američki vojnici ubili su ukupno 834 ljudi na kontrolnim točkama, od kojih su 80% bili civili. Također, ispostavilo se da je Iran obučavao iračke militante te ih poticao u ubijanju iračkih dužnosnika.<ref name="independent">{{cite news|url=http://www.independent.co.uk/news/world/politics/torture-killing-children-shot-ndash-and-how-the-us-tried-to-keep-it-all-quiet-2115112.html |title=Torture, killing, children shot – and how the US tried to keep it all quiet |author= Emily Dugan, Nina Lakhani, David Randall, Victoria Richards, Rachel Shields|date = 24. 10. 2010.|work= |publisher=The Independent|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.guardian.co.uk/world/iraq-war-logs |title=The Iraq War Logs |author=|date = 23. 10. 2010.|work= |publisher=Guardian|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.bbc.co.uk/news/world-middle-east-11611319 |title=Huge Wikileaks release shows US 'ignored Iraq torture' |author=|date = 23. 10. 2010.|work= |publisher=BBC News|accessdate = 24. 10. 2010.}}</ref><ref>{{cite news|url=http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html|title=NYT: Wikileaks Reveal Iran's Aid for Iraqi Militias|author=|date=22. 10. 2010.|work=|publisher=CBS News|accessdate=24. 10. 2010.|archiveurl=https://archive.today/20120722145553/http://www.cbsnews.com/8301-503543_162-20020525-503543.html|archivedate=2012-07-22|dead-url=no}}</ref> == Kontroverze == [[Datoteka:CAB-at-Sabers-2006.JPG|thumb|260px|thumb|Američki vojnici ulaze u Bagdad]] Iako je američki predsjednik Bush izjavio da je rat u Iraku "dio rata protiv terorizma", mnogi stručnjaci smatraju da je invazija bila motivirana drugim razlozima, pogotovo kada oružje za masovno uništenje nikada nije pronađeno. Neki smatraju da je glavni razlog bio kontrola bogatog izvora [[nafta|nafte]] u [[Irak]]u"<ref>{{Cite web |title=Irak i nafta |url=http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm |access-date=2006-12-04 |archivedate=2006-12-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20061204094039/http://voanews.com/croatian/archive/2003-01/a-2003-01-15-13-1.cfm |deadurl=yes }}</ref>. Uz to pojavile su se i optužbe raznih udruga protiv koalicije zbog kršenja ljudskih prava, iako su američki vojnici trebali "osvojiti srca i umove Iračana", poput u zatvoru [[Abu Ghraib]] u kojem su se pojavile slike američkih vojnika kako ponižavaju Iračane, te [[Incident u Mahmudiyji]] u kojem je navodno silovana i ubijena 14-godišnja djevojčica ili ''ubojstva u Hadithu'' u kojem su navodno ubijena 24 civila, većinom djeca i žene. U intervjuu 2009., [[Tony Blair]] je priznao da bi "''ionako pokrenuo invaziju na Irak, čak i da nije bilo nikakvih dokaza o oružju za masovno uništenje''".<ref>Riazat Butt, Richard Norton-Taylor; [http://www.guardian.co.uk/uk/2009/dec/12/tony-blair-iraq-chilcot-inquiry Tony Blair admits: I would have invaded Iraq anyway], The Guardian; 2009-12-12; preuzeto [[22. 1.|22. siječnja]] [[2010]].</ref> Iako su mnogi tražili da se zbog toga skandala smjeni [[Donald Rumsfeld]], to se nije dogodilo. Uz to, protesti diljem svijeta pratili su rat u Iraku, a i mnoge slavne ličnosti u SAD-u su kritizirale vladine odluke; među njima su i filmski glumci [[Sean Penn]] i [[Tim Robbins]], te dokumentarni filmaš [[Michael Moore]] koji je konflikt opisao u dokumentarcu "[[Fahrenheit 9/11]]". Među državama koje su bile izričito protiv rata su bile i [[Francuska]], [[Njemačka]], [[Rusija]], [[Egipat]] i [[Narodna Republika Kina|Kina]], koje su upozorile da će on samo povećati terorizam umjesto da ga smanji. === Istražna povjerenstva === [[12. 1.|12. siječnja]] [[2010]]. [[Willibrord Davids]], predsjednik nezavisnog [[Nizozemska|nizozemskog]] istražnog povjerenstva koje je pretresalo ulogu vojnih snaga Nizozemske u američkoj vojnoj intervenciji u Iraku, izjavio je kako je ta intervencija bila protuzakonita. Povjerenstvo je u svojem izvješću, koje je službeno predstavljeno u [[Hag|Den Haagu]], zaključilo da rezolucije [[Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija|Vijeća sigurnosti UN]]-a o Iraku [[90-e|90-ih]] godina nisu dopuštale američko-britansku intervenciju, te da je ona, prema odredbama [[međunarodno pravo|međunarodnog prava]], bila ilegalna. Nizozemska je 2003. godine pružila političku podršku iračkoj invaziji, no vojnu prisutnost u toj je zemlji godinama negirala. Izvještaj je potvrdio kako nema relevantnih dokaza da je Nizozemska doista pružila aktivnu vojnu potporu invaziji.<ref>[http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx Nizozemska istraga: invazija na Irak protuzakonita] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813190950/http://web1.slobodnadalmacija.hr/Svijet/tabid/67/articleType/ArticleView/articleId/87226/Default.aspx |date=2011-08-13 }}; [[Slobodna Dalmacija]], [[12. 1.|12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/nizozemci-tvrde-americka-invazija-na-irak-bila-je-ilegalna/469760.aspx Nizozemci tvrde: Američka invazija na Irak bila je ilegalna]; Index; [[12. 1.|12. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref> [[29. 1.|29. siječnja]] 2010. Tony Blair je svjedočio pred istražnim povjerenstvom o sudjelovanju Velike Britanije u ratu u Iraku, dok su diljem Londona organizirani prosvjedi protiv rata koji je izazvao najviše prijepora u njegova tri mandata. Saslušanje bivšeg britanskog premijera trajalo je oko šest sati, tijekom kojih je obrazložio svoju odluku da 2003. zemlju, zajedno sa Sjedinjenim Državama, gurne u rat protiv režima Sadama Huseina. Gotovo sedam godina poslije, Blair je i dalje na meti kritika zbog toga što je oko 45.000 britanskih vojnika poslao u taj sukob, premda UN nije donio nikakvu rezoluciju o tome i unatoč otporu najvećeg dijela domaće javnosti. Prema njegovim riječima, "nije postojao tajni sporazum", samo je ustvrdio da je Bushu rekao da će 'biti uz njega' ako ne uspije diplomacija. Dodao je da je "Husein za njega čudovište" te da je "čvrsto vjerovao da Irak posjeduje oružje za masovno uništenje". Tijekom saslušanja, prosvjednici su ga nazvali "ratnim zločincem" te mu dali pogrdno ime "''Bl'''ia'''r''" (igra riječi "lažac").<ref>[http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 Blair pred istražnim povjerenstvom o ratu s Irakom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100202081146/http://www.javno.com/hr-svijet/blair-pred-istraznim-povjerenstvom-o-ratu-s-irakom_292025 |date=2010-02-02 }}; Javno.com, preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/video-prosvjednici-traze-izrucenje-blaira-haskom-sudu.html VIDEO: Prosvjednici traže izručenje Blaira Haškom sudu], Dnevnik.hr, [[29. 1.|29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[http://dns1.vjesnik.hr/html/2010/01/30/Clanak.asp?r=van&c=1 Blair opovrgnuo sklapanje tajnog sporazuma s Bushom]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, [[Vjesnik (novine)|Vjesnik]], [[29. 1.|29. siječnja]] [[2010]]., preuzeto [[30. 1.|30. siječnja]] [[2010]].</ref><ref>[[Večernji list]], 30.1.2010., str. 13</ref> == Troškovi == [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] je do [[1. 10.|1. listopada]] [[2006]]. potrošio 379 milijardi $ na rat u [[Irak]]u, a do [[1. 10.|1. listopada]] [[2009]]. brojka je prešla 690 milijardi $, što je oko 2.300 $ troškova po američkom stanovniku, tj. prosječno 2.200 milijuna $ tjedno ili oko 8.8 milijardi $ mjesečno<ref>{{Cite web |title=Nationalpriorities.org - The War in Iraq Costs |url=http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |access-date=2011-03-29 |archivedate=2005-10-12 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20051012210605/http://nationalpriorities.org/index.php?option=com_wrapper&Itemid=182 |deadurl=yes }}</ref>. [[Velika Britanija]] potrošila je pak oko 4.5 milijardi [[Britanska funta|funti]] na rat<ref>[http://www.iraqanalysis.org/publications/235 Iraqanalysis.org]</ref>. [[Joseph Stiglitz]], bivši ekonomist [[Svjetska banka|Svjetske banke]] i dobitnik [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]], je izjavio da je rat u Iraku glavni krivac za slabljenje ekonomije SAD-a. Po njemu, rat kojeg su isprva neki nazvali "ratom koji će isplatiti sam sebe", je koštao Ameriku direktno 845 milijardi $ u prvih pet godina. U svojoj knjizi "'''Rat od 3 trilijuna dolara'''" procjenjuje da bi pravi troškovi rata mogli biti i 3 trilijuna $, čime bi mogao biti drugi najskuplji američki rat nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], koji je koštao 5 trilijuna $ prilagođeno po inflaciji. Izravni troškovi po njegovoj računici nisu ubrojali [[kamata|kamate]] na kredit iskorišten da bi se financirao rat, zdravstvena skrb za ratne veterane te obnova za uništenje prouzročenu ratom. Kako bi ilustrirala kako se novac mogao iskoristiti na drugi način, Linda Blimes, koautorica knjige, je citirala da SAD godišnje izdvaja 108 milijuna $ na istraživanje [[autizam|autizma]] - svota koja se potroši svakih 4 sata u ratu u Iraku<ref>[http://www.reuters.com/article/topNews/idUSN2921527420080302?feedType=RSS&feedName=topNews&sp=true Iraq war hits US economy: Nobel winner] Reuters</ref>. Stiglitz je također objavio detaljnu studiju o trošku rata<ref>{{Cite web |title=Cost of War in Iraq - Stiglitz, 2006, pdf |url=http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |access-date=2011-03-29 |archive-date=2006-06-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060618025904/http://www2.gsb.columbia.edu/faculty/jstiglitz/download/2006_Cost_of_War_in_Iraq_NBER.pdf |dead-url=yes }}</ref>. == Žrtve == [[Datoteka:Buried IED blast in 2007 in Iraq.jpg|thumb|270px|thumb|Jedan od mnogobrojnih bombaških napada na vojnike Koalicije 2007.]] Do [[1. 5.|1. svibnja]] [[2003]]., kada je Bush izjavio da je većina vojnih operacija završena, poginuo je 171 vojnik Koalicije te oko 9.200 iračkih vojnika i 7.299 civila<ref>[http://www.comw.org/pda/0310rm8.html The Wages of War: Iraqi Combatant and Noncombatant Fatalities in the 2003 Conflict] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090902070831/http://www.comw.org/pda/0310rm8.html |date=2009-09-02 }} Research Monograph no. 8 Project on Defense Alternatives</ref>. Do [[31. 8.|31. kolovoza]] [[2010]]., kada je Obama objavio završetak rata, poginuo je 4.735 vojnika Koalicije (od toga 4.417 američkih vojnika<ref>{{Cite web |title=Iraq Coalition Casualty Count |url=http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-08-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090802030004/http://icasualties.org/Iraq/BY_DOD.aspx |dead-url=yes }}</ref>, 179 britanskih te 139 ostalih) dok je broj poginulih civila još uvijek upitan. * U [[januar|siječnju]] [[2008]]., irački ministar zdravstva Dr. '''Salih Mahdi Motlab Al-Hasanawi''' je objavio rezultate "Ankete zdravstva obitelji Iraka" koja je pokrila 9.345 domaćinstava diljem te države tijekom 2006. i 2007. Procjenila je da je u prosjeku bilo 151.000 nasilnih smrti u Iraku (95 % razmjera nesigurnosti, između 104.000 minimalno i 223.000 maksimalno) od početka rata [[2003]]. do ljeta [[2006]]. Zaposlenici Iračkog ministarstva zdravstva proveli su anketu.<ref name=bbcNewStudy>{{cite news |title=New study says 151,000 Iraqi dead |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/7180055.stm |publisher=[[BBC News|BBC News Online]] |date = 10. 01. 2008.}}</ref><ref name=guardianNewStudy>[http://www.guardian.co.uk/Iraq/Story/0,,2238250,00.html "151,000 civilians killed since Iraq invasion"]. By Sarah Boseley. January 10, 2008. ''[[The Guardian]]''.</ref><ref name=NewEstimate>[http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2008/01/09/AR2008010902793.html "New Estimate of Violent Deaths Among Iraqis Is Lower"]. By David Brown and Joshua Partlow. January 10, 2008. ''[[The Washington Post|Washington Post]].''</ref><ref name=nejm358>{{cite journal |author=Alkhuzai AH, Ahmad IJ, Hweel MJ, Ismail TW, ''et al.'' |title=Violence-Related Mortality in Iraq from 2002 to 2006 |journal=N Engl J Med |volume=358 |issue=2 |pages=484–93 |year=2008 |pmid=18184950 |doi=10.1056/NEJMsa0707782| issn=0028-4793 }}</ref>. * '''Opinion Research Business (ORB)''' procjenio je da je bilo 1.033.000 nasilnih smrti uzrokovano ratom. Razmjer je između 946.000 žrtava minimalno i 1.120.000 maksimalno. Reprezentativan uzorak nacije od otprilike 1.720 iračkih osoba odgovorilo je da li je ijedan član njihove obitelji (koji živi pod njihovim krovom) ubijen tijekom rata. 22% ispitanika odgovorilo je da je izgubilo jednog ili više članova obitelji. ORB je objavio da je 48% poginulo od pucnjave, 20% od auto-bombe, 9% od zračnog napada, 6% od nesreće a 6% od ostalog uzroka<ref name=ORB>[http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 "More than 1,000,000 Iraqis murdered"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071002205022/http://www.opinion.co.uk/Newsroom_details.aspx?NewsId=78 |date=2007-10-02 }}. September 2007. Opinion Research Business. PDF report: [http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070925235801/http://www.opinion.co.uk/Documents/TABLES.pdf |date=2007-09-25 }}</ref><ref name=ORB2>[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839/ "Poll: Civilian Death Toll in Iraq May Top 1 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140531082118/http://www.commondreams.org/archive/2007/09/14/3839 |date=2014-05-31 }}. By Tina Susman. Sept. 14, 2007. ''[[Los Angeles Times]].''</ref><ref name=ORB3>[http://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879/ "Greenspan Admits Iraq was About Oil, As Deaths Put at 1.2 Million"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131213082025/https://www.commondreams.org/archive/2007/09/16/3879 |date=2013-12-13 }}. By Peter Beaumont and Joanna Walters. Sept. 16, 2007. ''[[The Observer|The Observer (UK)]].''</ref><ref name=ORB4>[http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php "The Media Ignore Credible Poll Revealing 1.2 Million Violent Deaths In Iraq"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121130212139/http://www.medialens.org/alerts/07/070918_the_media_ignore.php |date=2012-11-30 }}. Sept. 18, 2007. ''[[Media Lens]].''</ref>. * '''Iraq Body Count''' objavljuje da je broj mrtvih od ožujka [[2003]]. do [[31. 8.|31. kolovoza]] [[2010]]. između 98.000 i 106.000.<ref name="IBC">[http://www.iraqbodycount.org/ Iraq Body Count]</ref> Međutim, nakon curenja dokumenata sa Wikileaks 22. listopada 2010., Iraq Body Count je povećao broj poginulih na 150,726.<ref name="ibc2"/><ref name="independent"/> Prema navodima organizacije, od ukupnog broja poginulih, ugrubo 80% su bili civili. Kada se doda broj poginulih vojnika Koalicije, 4,744, ukupan broj poginulih penje se na 155,470.<ref name="ibc2"/> * '''Lancelot study''' je objavio je da broj mrtvih u Iraku od početka rata do ljeta [[2006]] 654.965, zasnovano na podacima provedene ankete po domaćinstvima. Anketu je organiziralo sveučilište Mustansiriya a obuhvatila je 1.849 nasumice odabranih kućanstava koje su imale u prosjeku sedam članova. Svaki član odgovarao je na pitanje o smrtnosti 14 mjeseci prije i nakon rata. Procjena se odnosi na sve prekomjerne smrti uzrokovane nasiljem i nenasiljem (što uključuje povećano bezakonje, degradiranu infrastrukturu, lošiju [[zdravstvena skrb|zdravstvenu skrb]] itd.). 601.027 smrti (razmjer od 426.369 do 793.663) je pripisano izravnoj posljedici nasilja. 31% od tih su pripisani Koaliciji, 24% ostalima a 46% je uzrok nepoznat. Uzroci nasilnih smrti su pucnjava (56 %), auto-bombe (13 %), ostale eksplozije (14 %), zračni napadi (13 %), nesreće (2 %) i nepoznato (2 %). Kopija osmrtnice je bila dostupna visokoj proporciji prijavljenih smrti.<ref name=supplement>Supplement to 2006 Lancet study: {{PDFlink|[http://web.mit.edu/CIS/pdf/Human_Cost_of_War.pdf "The Human Cost of the War in Iraq: A Mortality Study, 2002-2006"]|603&nbsp;[[Kibibyte|KiB]]}}. By Gilbert Burnham, Shannon Doosy, Elizabeth Dzeng, Riyadh Lafta, and Les Roberts.</ref><ref>[http://www.theage.com.au/news/opinion/the-iraq-deaths-study-was-valid-and-correct/2006/10/20/1160851135985.html "The Iraq deaths study was valid and correct"]. ''[[The Age]]''. October 21, 2006</ref> Kao i kod prijašnjih studija, i ovdje se navodi da su statistički rezultati ovih metoda nedovoljno precizni, makar je više ljudi poginulo nego što se do sada mislilo. Bijela kuća je odbacila te brojke, tvrdeći da su iznimno pretjerana. General [[Tommy Franks]] izjavio je da je poginulo oko 30.000 Iračana od rata do [[9. 4.|9. travnja]] [[2003]]<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2511 |title=Secretary of Defense Interview with Bob Woodward - 23 Oct, 2003 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-11-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091130123732/http://www.defenselink.mil/transcripts/transcript.aspx?transcriptid=2511 |url-status=dead }}</ref>. == Posljedice == Među pozitivnim posljedicama su svrgavanje diktature Huseina, uvođenje demokracije, zaštita '''vojnika koalicije''' i ukidanje sankcija. Međutim, pojavile su se i mnoge negativne posljedice: zdravstveno stanje u Iraku propalo je na razinu koja nije zabilježena u toj državi još od 1950-ih, tvrdi [[Joseph Charmie]], bivši ravnatelj [[Ujedinjeni narodi|UN]]-ove divizije stanovništva, koji je dodao da "nakon rata Irak izgleda kao neka država u [[Subsaharska Afrika|Subsaharskoj Africi]]"<ref>{{Cite web |title=Decrepit healthcare adds to toll in Iraq |url=http://www.iraq-war.ru/article/108687 |access-date=2011-03-29 |archive-date=2012-09-12 |archive-url=https://archive.today/20120912131451/http://www.iraq-war.ru/article/108687 }}</ref>. Pothranjenost među djecom je porasla sa 19% prije rata [[2003]]. na prosječno 28% do godine [[2007]]., a oko 70% stanovništva nema pristup pitkoj vodi<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/L3048136.htm Reuters: Hunger, disease spread in Iraq]</ref>. U prosjeku, 60-70% djece u Iraku boluje od psihičkih problema<ref>[http://www.alertnet.org/thenews/newsdesk/IRIN/4ef14e3c0bd5ad74baf903a1b1ad849c.htm Reuters: Traumatised children suffer psychological damage]</ref>. Uzrok izbijanje epidemije [[kolera|kolere]] među 5.000 ljudi u sjevernom Iraku se smatra rezultatom slabe kvalitete vode<ref>{{Cite web |title=Independent: Cholera spreads in Iraq as health services collapse |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |access-date=2011-03-29 |archivedate=2007-10-15 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071015050932/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2914413.ece |deadurl=yes }}</ref>, a skoro polovica svih doktora napustilo je državu od [[2003]]<ref>{{Cite web |title=Independant:Medics beg for help as Iraqis die needlessly |url=http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |access-date=2011-03-29 |archivedate=2008-10-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081013081317/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article1904962.ece |deadurl=yes }}</ref>. Pojavio se i problem iračkih [[izbjeglice|izbjeglica]]. U 2007., oko 3.9 milijuna ljudi je bilo razmješteno, što je oko 16% ukupnog stanovništva Iraka: 2 milijuna ljudi je pobjeglo u neku drugu zemlju, dok je oko 1.9 milijuna ljudi razmješteno unutar samog Iraka. Kao glavni uzroci navodi se sukobi, visoko povećanje cijena namirnica i benzina, te nezaposlenost koja je negdje između 50 i 70% <ref>{{Cite web |title=Asia Times Online: Billboarding the Iraq disaster |url=http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |access-date=2011-03-29 |archivedate=2010-06-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100616142239/http://www.atimes.com/atimes/Middle_East/IC20Ak01.html |deadurl=yes }}</ref>. [[Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbeglice|UNHCR]] je procijenio da od [[2006]]. skoro 100.000 Iračana bježi u susjednu [[Sirija|Siriju]] i [[Jordan]] svaki mjesec<ref>{{Cite web |title=UN: 100,000 Iraq refugees flee monthly |url=http://www.boston.com/news/world/middleeast/articles/2006/11/03/un_nearly_100000_flee_iraq_monthly/ |access-date=2007-09-04 |archivedate=2007-09-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070904002020/http://www.boston.com/news/world/middleeast/articles/2006/11/03/un_nearly_100000_flee_iraq_monthly/ |deadurl=no }}</ref>. Prema procjenama organizacije [[Human Rights Watch]], 331 profesor je ubijen u prvih 4 mjeseca 2006., a barem 2.000 doktora je likvidirano a 250 oteto od rata 2003<ref>{{Cite web |url=http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=/c/a/2007/01/16/MNG2MNJBIS1.DTL |title=40% of middle class believed to have fled crumbling nation |access-date=2011-03-29 |archive-date=2012-05-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120514154640/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?file=%2Fc%2Fa%2F2007%2F01%2F16%2FMNG2MNJBIS1.DTL |url-status=dead }}</ref>. Prema procjenama, samo u Siriji se nalazi 50.000 žena i djevojaka iz Iraka koje su se okrenule [[prostitucija|prostituciji]] samo kako bi preživjele i imale prihod zarade<ref>[http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece '50,000 Iraqi refugees' forced into prostitution] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080708215548/http://news.independent.co.uk/world/middle_east/article2701324.ece |date=2008-07-08 }} The Independent. Preuzeto 2007-11-1.</ref><ref>Katherine Zoepf [http://www.nytimes.com/2007/05/29/world/middleeast/29syria.html?ex=1338177600&en=8caf56b484d2ebb9&ei=5124&partner=digg&exprod=digg Desperate Iraqi Refugees Turn to Sex Trade in Syria] [[The New York Times|New York Times]], 2007-05-29. Preuzeto 2007-11-1.</ref>. SAD je primio oko 800 izbjeglica, dok je [[Švedska]] primila čak 18.000, a Australija 6.000<ref>{{Cite web |title=US in Iraq for "another 50 years" |url=http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html |access-date=2011-03-29 |archive-date=2009-10-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091001111702/http://www.theaustralian.news.com.au/story/0,20867,21835052-2703,00.html }}</ref>. Iako [[хришћанин|kršćani]] čine samo 5% stanovništva Iraka, njihov udio među izbjeglicama je skoro 40%. == Formalni kraj rata i okupacije == Iako je službeni kraj rata proglasio američki predsednik [[George W. Bush]] još 2003. godine sledećih 8 godina američka vojska ostaje u [[Irak]]u u raznim ulogama. Do njenog službenog povlačenja i time barem [[de facto]] kraja ove vojne akcije dolazi 31.12.2011., nakon čega je američka vojska povučena i zamenjena raznim plaćenićkim vojskama <ref>{{Cite web |title=Blackwater mercenaries to return to Iraq |url=http://www.presstv.ir/detail/215338.html |access-date=2011-12-13 |archive-date=2012-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120108050810/http://www.presstv.ir/detail/215338.html |dead-url=yes }}</ref> dok je enormni broj osoblja američke ambasade u [[Bagdad]]u od 8.000 ljudi udvostručen na 16.000 <ref>{{Cite web |title=US embassy staff hike worries Iraq MPs |url=http://www.presstv.ir/detail/215318.html |access-date=2011-12-13 |archive-date=2012-01-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120108192721/http://www.presstv.ir/detail/215318.html |dead-url=yes }}</ref> čime se garantira daljnji utjecaj [[Washington]]a na samo formalno samostalan Irak. == Povezano == * [[Zaljevski rat]] * [[Rat u Libiji|Libijski rat]] (druga zapadna intervencija u naftom bogatoj državi) == Izvori == {{izvori|2}} {{Commonscat|Iraq War}} [[Kategorija:Rat u Iraku| ]] [[Kategorija:2000-e]] [[Kategorija:2010-e]] [[Kategorija:Irački ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Britanski ratovi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] [[Kategorija:Ratovi u Aziji]] r5sa1xaa6fbcq7uc7mgeib9rpdelitu 10 31240 42586021 42430826 2026-04-28T04:53:06Z Vipz 151311 Zamijenjen sadržaj stranice tekstom "<includeonly>{{#invoke:Protection banner|main}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude>" 42586021 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Protection banner|main}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 5t6lal9n9hcpwsso2obr7pcyjbg26xc 42586022 42586021 2026-04-28T04:58:22Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Pp-template]] na [[Šablon:Zs-šablon]] 42586021 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Protection banner|main}}</includeonly><noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 5t6lal9n9hcpwsso2obr7pcyjbg26xc 10 31241 42586024 1738907 2026-04-28T04:59:34Z Vipz 151311 Promijenjeno odredište preusmjerenja sa [[Šablon:Pp-template]] na [[Šablon:Zs-šablon]] 42586024 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Zs-šablon]] hzpea1oo98168loiac0hisigaar0vyo 0 44347 42585803 42576829 2026-04-27T13:29:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585803 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Porin-award-2015.jpg|mini|Statua nagrade Porin]] '''Porin''' je najuglednija [[Diskografija|diskografska]] nagrada u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]]. Ustanovljen je [[1993.]] godine, a redovito se godišnje dodjeljuje od [[1994.]] == O Porinu == Idejni začetnici i pokretači nagrade su diskograf [[Veljko Despot]], skladatelj [[Zrinko Tutić]] i novinar [[Dražen Vrdoljak]], a utemeljitelji [[Hrvatsko društvo skladatelja]], [[Hrvatska glazbena unija]], [[Hrvatska radiotelevizija]] i [[Hrvatska diskografska udruga]]. "Porin" realno predstavlja sve ono najbolje u hrvatskoj diskografskoj produkciji protekle godine jer objedinjuje nominirane predstavnike svih glazbenih žanrova, od zabavne glazbe, [[Pop glazba|popa]] i [[rock]]a, pa do etna, [[jazz]]a i [[Klasična glazba|klasične glazbe]]. Diskografska nagrada "Porin" samostalna je strukovna nagrada u kojoj profesionalci nagrađuju profesionalce, budući da stručno biračko tijelo bira najbolje među sobom. Biračko tijelo čine profesionalni [[Glazbenik|glazbenici]], [[skladatelj]]i, glazbeni urednici, glazbeni producenti, aranžeri, ton majstori, glazbeni pisci i kritičari tj. svi oni kojima su strukovne udruge poklonile povjerenje i predložile ih na popis glasača. Simbol nagrade u obliku je staklene statuete visoke oko 30 [[centimetar|cm]] koju je kreirao [[Ivica Propadalo]]. Autor glazbenog identiteta ja [[Alfi Kabiljo]]. Prva i druga svečanost dodjele "Porina" održana je [[1994.]] i [[1995.]] u Kristalnoj dvorani hotela "Kvarner" u [[Opatija|Opatiji]]. Nakon toga slijedi dodjela u [[Zagreb]]u [[1996.]] te [[1997.]] ponovno u Opatiji, [[1998.]] u [[Rovinj]]u, [[1999.]], [[2000.]] i [[2001.]] u [[Makarska|Makarskoj]], [[2002.]] u [[Dubrovnik]]u, [[2003.]] u Opatiji, [[2004.]] u [[Rijeka (grad)|Rijeci]], [[2005.]] i [[2006.]] u [[Osijek]]u, ponovno u Makarskoj [[2007.]], u Zagrebu [[2008.]] i u [[Biograd na Moru|Biogradu na Moru]] [[2009.]], [[2010.]] i [[2011.]] te u [[Rijeka (grad)|Rijeci]] [[2012.]] godine. Do sada su najviše Porina dobili: [[Gibonni]] (37 Porina), [[Nikša Bratoš]] (32 Porina) i [[Oliver Dragojević]] (30 Porina). == Djelomičan popis pobjednika == === Porin za pjesmu godine === * [[1994]]. "'''Cesarica'''", [[Oliver Dragojević]] * [[1995]]. "'''Sve još miriše na nju'''", [[Parni valjak]] * [[1996]]. "'''Afrika'''", [[Dino Dvornik]] * [[1997]]. "'''Ako me nosiš na duši'''", [[Gibonni]] * [[1998]]. "'''Apokalipso'''", [[Darko Rundek]] * [[1999]]. "'''Jugo'''", [[Marijan Ban]] i [[Giuliano]] * [[2000]]. "'''Činim pravu stvar'''", [[Gibonni]] * [[2001.]] "'''Ruzinavi brod'''", [[Marijan Ban]] * [[2002]]. "'''Oprosti'''", [[Gibonni]] * [[2003]]. "'''Sve bi da za nju'''", [[Oliver Dragojević]] * [[2004]]. "'''Čarobno jutro'''", [[Nina Badrić]] * [[2005]]. "'''Nostalgična'''", [[The Beat Fleet]] * [[2006]]. "'''Treblebass'''", [[Svadbas]] * [[2007]]. "'''Anđeo u tebi'''", [[Gibonni]] * [[2008]]. "'''Igra bez granica'''", [[Toše Proeski]] ** "Dalmatinska duša prava", [[Hari Rončević]] ** "Na zapadu", [[Jinx]] * [[2009]]. "'''Zar više nema nas'''", [[Massimo]] i [[Neno Belan]] * [[2010]]. "'''Iznad oblaka'''", [[Nola (sastav)|Nola]] * [[2011]]. '''''Dogodila se ljubav''''', [[TBF]] feat. [[Lea Dekleva]] * [[2012]]. "'''Teške boje'''", [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2013]]. "'''Ulicama grada (Pjesma sreće)'''", [[Neno Belan & Fiumens]] * [[2014]]. "'''Suze nam stale na put'''", [[Massimo]] * [[2015]]. "'''Tango'''", [[Vatra (sastav)|Vatra]] * [[2016]]. "'''Goli i bosi'''", [[Elemental]] * [[2017]]. "'''Zaljubila sam se'''", [[Detour (grupa)|Detour]] * [[2018]]. "'''Bezimeni'''", [[Mia Dimšić]] * [[2019]]. "'''Ako te pitaju'''", [[Petar Grašo]] * [[2020]]. "'''Iskra'''", [[Damir Urban|Urban]] & 4 * [[2021.]] "'''Mali krug velikih ljudi'''", [[Massimo]] * [[2022.]] "'''Sama'''", [[Damir Urban|Urban]] & 4 * [[2023.]] "'''Trebaš li me'''", [[Eni Jurišić]] & [[Matija Cvek]] * [[2024.]] "'''Mama ŠČ!'''", [[Let 3]] * [[2025.]] "'''[[Rim Tim Tagi Dim]]'''", [[Baby Lasagna]] * [[2026.]] "'''Kapetan bez broda'''", [[Oliver Dragojević]] === Porin za album godine === * [[1994]]. '''''[[Lupi petama,....]]''''', [[Prljavo kazalište]] * [[1995]]. '''''[[Buđenje]]''''', [[Parni valjak]] * [[1996]]. '''''[[Bez struje: Live in ZeKaeM]]''''', [[Parni valjak]] * [[1997]]. '''''[[Oliver u Lisinskom]]''''', [[Oliver Dragojević]] * [[1998]]. '''''[[Fred Astaire (album)|Fred Astaire]]''''', [[Pips, Chips & Videoclips]] * [[1999]]. '''''[[Žena dijete]]''''', [[Damir Urban|Urban]] * [[2000]]. '''''[[Judi, zviri i beštimje]]''''', [[Gibonni]] * [[2001.]] '''''[[Dvi, tri riči]]''''', [[Oliver Dragojević]] * [[2002]]. '''''[[Mirakul (Gibonni)|Mirakul]]''''', [[Gibonni]] * [[2003]]. '''''Pjesma je moj život''''', [[Gabi Novak]] * [[2004]]. '''''[[Ljubav (album)|Ljubav]]''''', [[Nina Badrić]] * [[2005]]. '''''[[Na zlu putu]]''''', [[Arsen Dedić]] * [[2006]]. '''''[[Vridilo je]]''''', [[Oliver Dragojević]] * [[2007]]. '''''[[Unca fibre (vodič za brodolomce i anđele čuvare)]]''''', [[Gibonni]] * [[2008]]. '''''[[Galerija Tutnplok]]''''', [[TBF]] ** ''[[Knjiga žalbe (album)|Knjiga žalbe]]'', [[Hladno pivo]] ** ''[[Na zapadu]]'', [[Jinx]] * [[2009]]. '''''[[Pandorina kutija (album)|Pandorina kutija]]''''', [[Dino Dvornik]] * [[2010]]. '''''Tvornica snova''''', [[Neno Belan & Fiumens]] * [[2011]]. '''''[[Toleranca]]''''', [[Gibonni]] * [[2012]]. '''''[[Pistaccio Metallic]]''''', [[TBF]] * [[2013]]. '''''2''''', [[Mayales]] * [[2014]]. '''''[[Tišina mora]]''''', [[Oliver Dragojević]] * [[2015]]. '''''[[Ćiribu ćiriba]]''''', [[Psihomodo pop]] * [[2016]]. '''''[[Matija svira Arsena]]''''', [[Matija Dedić]] * [[2017]]. '''''[[Familija (album)|Familija]]''''', [[Oliver Dragojević]] & [[Gibonni]] * [[2018]]. '''''[[Život nije siv]]''''', [[Mia Dimšić]] * [[2019]]. '''''[[Vojko V]]''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2020]]. '''''[[Dangerous Waters]]''''', [[J.R. August]] * [[2021.]] '''''Ennui''''', [[Pavel]] * [[2022.]] '''''Lipanj, srpanj, kolovoz''''', [[Damir Urban|Urban]] & 4 * [[2023.]] '''''Dovoljno je reći... Aki''''', [[Parni valjak]] i Prijatelji * [[2024.]] '''''Dvojko''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2025.]] '''''Vjerujem u čuda''''', [[Psihomodo pop]] * [[2026.]] '''''Kažu pčele umiru...''''', [[Parni valjak]] === Porin za najbolju mušku vokalnu izvedbu === * [[1994]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbu ''Cesarica'' * [[1995]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbe na albumu ''Neka nova svitanja'' * [[1996]]. '''[[Tony Cetinski]]''' za izvedbu ''23. prosinac'' * [[1997]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbe na albumu ''Oliver u Lisinskom'' * [[1998]]. '''[[Darko Rundek]]''' za izvedbu ''Apokalipso'' * [[1999]]. '''[[Tony Cetinski]]''' za izvedbe na albumu ''A1'' * [[2000]]. '''[[Goran Karan]]''' za izvedbe na albumu ''Kao da te ne volim'' * [[2001]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbe na albumu ''Dvi, tri riči'' * [[2002]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbe na albumu ''Oliver u Areni'' * [[2003]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbe na albumu ''Trag u beskraju'' * [[2004]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu ''Znam zašto te osjećam'' * [[2005]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Bacila je sve niz rijeku'' * [[2006]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Ne plači (live)'' * [[2007]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Da mogu'' * [[2008]]. '''[[Jacques Houdek]]''' za izvedbu skladbe ''Zauvijek tvoj'' ** [[Kristijan Beluhan]] za izvedbu skladbe ''Istina'' ** [[Marko Tolja]] za izvedbu skladbe ''Morska rijeka'' * [[2009]]. '''[[Tony Cetinski]]''' za izvedbu skladbe ''Ako to se zove ljubav'' * [[2010]]. '''[[Marko Tolja]]''' za izvedbu skladbe ''Sama si i ti'' * [[2011]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Ljubav kao miris'' * [[2012]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Iz jednog pogleda'' * [[2013]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Canzone Per Te'' * [[2014]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Suze nam stale na put'' * [[2015]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Ispod nekog drugog neba'' * [[2016]]. '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''1 dan ljubavi'' * [[2017]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' za izvedbu skladbe ''Gdje to piše?'' * [[2018]]. '''[[Oliver Dragojević]]''' (u suradnji s [[Elvis Stanić|Elvisom Stanićem]]) za izvedbu skladbe ''Rusulica'' * [[2019]]. '''[[Petar Grašo]]''' za izvedbu skladbe ''Ako te pitaju'' * [[2020]]. '''[[Marko Tolja]]''' za izvedbu skladbe ''Još jedan dan'' * [[2021.]] '''[[Damir Urban]]''' za izvedbu skladbe ''Nitko osim nas'' * [[2022.]] '''[[Matija Cvek]]''' za izvedbu skladbe ''Ptice'' * [[2023.]] '''[[Massimo]]''' za izvedbu skladbe ''Zamisli'' * [[2024.]] '''[[Filip Rudan]]''' za izvedbu skladbe ''The Outside'' * [[2025.]] '''[[Baby Lasagna]]''' za izvedbu skladbe ''[[Rim Tim Tagi Dim]]'' * [[2026.]] '''[[Marko Tolja]]''' za izvedbu skladbe ''Za kraj'' === Porin za najbolju žensku vokalnu izvedbu === * [[1994]]. '''[[Radojka Šverko]]''' za izvedbu ''Žena'' * [[1995]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu ''Prvi put'' * [[1996]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbe na albumu ''Koncert u čast Karla Metikoša'' * [[1997]]. '''[[Maja Blagdan]]''' za izvedbu ''Sveta ljubav'' * [[1998]]. '''[[Nina Badrić]]''' za izvedbe na albumu ''Personality'' * [[1999]]. '''[[Vanna]]''' za izvedbe na albumu ''Ispod istog neba'' * [[2000]]. '''[[Vanna]]''' za izvedbu ''Daj mi jedan dobar razlog'' * [[2001]]. '''[[Nina Badrić]]''' za izvedbe na albumu ''Nina'' * [[2002]]. '''[[Zdenka Kovačiček]]''' za izvedbe na albumu ''Ja živim svoj san'' * [[2003]]. '''[[Gabi Novak]]''' za izvedbe na albumu ''Pjesma je moj život'' * [[2004]]. '''[[Nina Badrić]]''' za izvedbu ''Čarobno jutro'' * [[2005]]. '''[[Meri Trošelj]]''' za izvedbu skladbe ''Speak to Me'' * [[2006]]. '''[[Tamara Obrovac]]''' za izvedbu skladbe ''Daleko je... (Tarantella)'' * [[2007]]. '''[[Tina Vukov]]''' za izvedbu skladbe ''Il Treno per Genova'' * [[2008]]. '''[[Tamara Obrovac]]''' za izvedbu skladbe ''U prolazu'' ** [[Nina Badrić]] za izvedbu skladbe ''Da se opet tebi vratim'' ** [[Zorica Kondža]] za izvedbu skladbe ''Lipi moj'' * [[2009]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu skladbe ''1000 razloga'' * [[2010]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu skladbe ''Živim po svome'' * [[2011]]. '''[[Ivana Kindl]]''' za izvedbu skladbe ''Utjeha'' * [[2012]]. '''[[Tamara Obrovac]]''' za izvedbu skladbe ''Titanic / Tango i ča ča ča'' * [[2013]]. '''[[Radojka Šverko]]''' za izvedbu skladbe ''You Are So Beautiful'' * [[2014]]. '''[[Radojka Šverko]]''' za izvedbu skladbe ''Dodirni mi srce'' * [[2015]]. '''[[Sara Renar]]''' za izvedbu skladbe ''Jesen'' * [[2016]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu skladbe ''Tu'' * [[2017]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu skladbe ''Moja magija'' * [[2018]]. '''[[Josipa Lisac]]''' (u suradnji s grupom [[Chui]]) za izvedbu skladbe ''Tebi putujem'' * [[2019]]. '''[[Josipa Lisac]]''' za izvedbu skladbe ''Dok razmišljam o nama'' * [[2020]]. '''[[Amira Medunjanin]]''' za izvedbu skladbe ''Što te nema'' * [[2021.]] '''[[Vanna]]''' za izvedbu skladbe ''Puna memorija'' * [[2022.]] '''[[Bad Daughter]]''' za izvedbu skladbe ''Favourite Game'' * [[2023.]] '''[[Ivana Kindl]]''' za izvedbu skladbe ''Netko ko me čuva'' * [[2024.]] '''[[Natali Dizdar]]''' za izvedbu skladbe ''Krug'' * [[2025.]] '''[[Natali Dizdar]]''' za izvedbu skladbe ''Dobro je sve'' * [[2026.]] '''[[Gabi Novak]]''' za izvedbu skladbe ''Nada'' === Porin za najbolju izvedbu grupe s vokalom === * [[1994]]. '''[[Electro team|E.T.]]''' za izvedbu skladbe ''Tek je 12 sati'' * [[1995]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbu skladbe ''Sve još miriše na nju'' * [[1996]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbe na albumu ''Bez struje: Live in ZeKaeM'' * [[1997]]. '''[[Divas]]''' za izvedbu skladbe ''Sexy Cool'' * [[1998]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbe na albumu ''Samo snovi teku uzvodno'' * [[1999]]. '''[[Cubismo]]''' za izvedbe na albumu ''Viva la Habana, Suen... S'' * [[2000]]. '''[[Divas]]''' za izvedbe na albumu ''Divas'' * [[2001]]. '''[[Cubismo]]''' za izvedbe na albumu ''Motivo Cubano'' * [[2002]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbe na albumu ''Kao nekad: Live at SC'' * [[2003]]. '''[[Cubismo]]''' za izvedbu skladbe ''Junglesalsa'' * [[2004]]. '''[[Hladno pivo]]''' za izvedbu skladbe ''Zimmer Frei'' * [[2005]]. '''[[The Beat Fleet]]''' za izvedbu skladbe ''Nostalgična'' * [[2006]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbu skladbe ''Prazno tijelo'' * [[2007]]. '''[[E.N.I.]]''' za izvedbu skladbe ''Oči su ti ocean'' * [[2008]]. '''[[TBF]]''' za izvedbu skladbe ''Smak svita'' * [[2009]]. '''[[Majke]]''' za izvedbu skladbe ''A ti još plačeš'' * [[2010]]. '''[[Neno Belan & Fiumens]] za izvedbu skladbe ''Ivona'' * [[2011]]. '''[[TBF]]''' za izvedbu skladbe ''Fantastična'' ** '''[[Jinx]]''' za izvedbu skladbe ''Da smo se voljeli manje'' * [[2012]]. '''[[Goran Bare]]''' i '''[[Majke]]''' za izvedbu skladbe ''Teške boje'' * [[2013]]. '''[[Damir Urban|Urban]] & 4''' za izvedbu skladbe ''Kundera (Atom)'' * [[2014]]. '''[[Psihomodo pop]]''' za izvedbu skladbe ''Donna'' * [[2015]]. '''[[Vatra (bend)|Vatra]]''' za izvedbu skladbe ''Tango'' * [[2016]]. '''[[Elemental]]''' za izvedbu skladbe ''Goli i bosi'' * [[2017]]. '''[[Detour (grupa)|Detour]]''' za izvedbu skladbe ''Zaljubila sam se'' * [[2018]]. '''[[Parni valjak]]''' za izvedbu pjesme ''Vrijeme'' * [[2019]]. '''[[Detour (grupa)|Detour]]''' za izvedbu skladbe ''Bez tebe'' * [[2020]]. '''[[Damir Urban|Urban]] & 4''' za izvedbu pjesme ''Iskra'' * [[2020.]] '''[[Damir Urban|Urban]] & 4''' za izvedbu skladbe ''Iskra'' * [[2021.]] '''[[Goran Bare]] & [[Majke]]''' za izvedbu skladbe ''Rođen za suze'' * [[2022.]] '''[[Damir Urban|Urban]] & 4''' za izvedbu skladbe ''Sama'' * [[2023.]] '''[[Parni valjak]]''' za izvedbu skladbe ''Ponovo'' * [[2024.]] '''[[Goran Bare]]''' i '''[[Majke]]''' za izvedbu skladbe ''Budi ponosan - live'' * [[2025.]] '''[[Goran Bare]]''' i '''[[Majke]]''' za izvedbu skladbe ''Noćas prelazim rijeku'' * [[2026.]] '''[[Jelusick]]''' za izvedbu skladbe ''Seasons'' === Porin za hit godine === Porin za hit godine prestao se dodjeljivati [[2003.]] godine. Nagrada je bila ponovno uvedena [[2010.]] godine, ali i ukinuta [[2014.]] godine. * [[1994]]. "'''Cesarica'''", [[Oliver Dragojević]] * [[1995]]. "'''Da ti nisam bila dovoljna'''", [[Electro team|E.T.]] * [[1996]]. "'''Afrika'''", [[Dino Dvornik]] * [[1997]]. "'''Sexy Cool'''", [[Divas]] * [[1998]]. "'''Apokalipso'''", [[Darko Rundek]] * [[1999]]. "'''Jugo'''", [[Marijan Ban]] i [[Giuliano]] * [[2000]]. "'''Činim pravu stvar'''", [[Gibonni]] * [[2001]]. "'''Godinama'''", [[Dino Merlin]] i [[Ivana Banfić]] * [[2002]]. "'''Tamo gdje je sve po mom'''", [[Jinx]] * [[2003]]. "'''Trag u beskraju'''", [[Oliver Dragojević]] * [[2010]]. "'''Kad žena zavoli'''", [[Tony Cetinski]] * [[2011]]. "'''Bižuterija'''", [[Jelena Rozga]] * [[2012]]. "'''Teške boje'''", [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2013]]. "'''Tvoje ime čuvam'''", [[Opća opasnost]] * [[2014]]. "'''Samo je ljubav tajna dvaju svjetova'''", [[Marko Perković Thompson]] === Porin za najbolji video spot === * [[1994]]. '''Denis Wolhfart''' za režiju spota '''''Tek je 12 sati''''', [[Electro team|E.T.]] * [[1995]]. '''Denis Wolhfart''' za režiju spota '''''Ne traži ljubav''''', E.T. * [[1996]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Starfucker''''', [[Psihomodo pop]] * [[1997]]. '''''Mene ne zanima''''', [[Majke]] * [[1998]]. '''''Apokalipso''''', [[Darko Rundek]] * [[1999]]. '''''Black Tattoo''''', [[Urban i 4]] * [[2000]]. '''Goran Kulenović''' za režiju spota '''''Politika''''', [[Hladno pivo]] * [[2001]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Ay Mi Cuba''''', [[Cubismo]] * [[2002]]. '''Zoran Pezo''' za režiju spota '''''Oprosti''''', [[Gibonni]] * [[2003]]. '''Maurizio Ferlin''' za režiju spota '''''Libar''''', Gibonni * [[2004]]. '''Goran Kulenović''' za režiju spota '''''Zimmer Frei''''', Hladno pivo * [[2005]]. '''Andrej Korovljev''' za režiju spota '''''Pržiiii''''', [[Edo Maajka]] * [[2006]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Ero s onoga svijeta''''', [[Let3]] * [[2007]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Dijete u vremenu''''', [[Let3]] * [[2008]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Smak Svita''''', [[T.B.F.]] * [[2009]]. '''Darko Drinovac''' za režiju spota '''''Hipnotiziran''''', [[Dino Dvornik]] * [[2010]]. '''[[Gitak TV]]''' za režiju spota '''''Data''''', [[T.B.F.]] * [[2011]]. '''Zdenko Bašić''' i '''Manuel Šumberac''' za režiju '''''Žeđam''''', [[Gibonni]] * [[2012]]. '''Žare Batinović''' za režiju '''''Teške Boje''''', [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2013]]. '''Dragan Đokić, Rino Barbir''' za režiju '''''Grad spava''''', [[T.B.F.]] * [[2014]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Donna''''', [[Psihomodo pop]] * [[2015]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Bejbi''''', [[Psihomodo pop]] * [[2016]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Ima ih''''', [[Rundek Cargo Trio]] * [[2017]]. '''Boris Sekulić''' za režiju spota '''''Život nije siv''''', [[Mia Dimšić]] * [[2018]]. '''Darko Drinovac''' za režiju spota '''''Game of Thrones''''', [[2cellos]] * [[2019]]. '''Rino Barbir''' za režiju spota '''''Ne može''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2020]]. '''Radislav Jovanov Gonzo''' za režiju spota '''''Digitalno nebo''''', [[Psihomodo pop]] * [[2021.]] '''[[Filip Gržinčić]]''' za režiju spota '''''Dangerous waters''''', [[J. R. August]] * [[2022.]] '''[[Filip Filković]]''' za režiju spota '''''Lažu fotografije''''', [[Gibonni]] * [[2023.]] '''[[Benjamin Strike]]''' za režiju spota '''''Trebaš li me''''', [[Eni Jurišić]] i [[Matija Cvek]] * [[2024.]] '''[[Rino Barbir]]''' za režiju spota '''''Mamacita''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2025.]] '''[[Elizabeta Ružić]]''' za režiju spota '''''[[Rim Tim Tagi Dim]]''''', [[Baby Lasagna]] * [[2026.]] '''[[Roko Crnić]]''' za režiju spota '''''Gužva''''', [[Porto Morto]] === Porin za najbolji album alternativne rock glazbe === Porin u ovoj kategoriji nije bio dodijeljen [[2002.]], [[2005.]] – [[2007.]] i [[2009.]] godine. Kategorija je [[2012.]] godine bila preimenovana u "Najbolji album alternativne glazbe". * [[1994.]] '''''[[Džinovski]]''''', [[Hladno pivo]] * [[1995.]] '''''[[Pustinje (album)|Pustinje]]''''', [[Laufer]] * [[1996.]] '''''Dernjava''''', [[Pips, Chips & Videoclips]] * [[1997.]] '''''Kradljivci srca''''', [[Vještice (glazbeni sastav)|Vještice]] * [[1998.]] '''''[[Život uživo (album)|Život uživo]]''''', [[Majke]] * [[1999.]] '''''[[Žena dijete]]''''', [[Damir Urban|Urban]] * [[2000.]] '''''[[Pobjeda (album)|Pobjeda]]''''', [[Hladno pivo]] * [[2001.]] '''''[[Jedina]]''''', [[Let 3]] * [[2003.]] '''''Amen''''', El Bahatee * [[2004.]] '''''Kawasaki 3P''''', [[Kawasaki 3P]] * [[2008.]] '''''[[Noge/ruke/glave]]''''', [[Gatuzo]] * [[2010.]] '''''[[Idu Bugari]]''''', [[Kawasaki 3P]] * [[2011.]] '''''Plavi avion''''', [[Rundek Cargo Trio]] === Porin za najbolji album alternativne glazbe === Porin se u ovoj kategoriji dodjeljuje od [[2012.]] godine. * [[2012.]] '''''Urban & Hauser''''', [[Damir Urban|Urban]] & [[Stjepan Hauser]] * [[2013.]] '''''2''''', Mayales * [[2014.]] '''''VT''''', [[Vatra (bend)|Vatra]] * [[2015.]] '''''Mamut''''', [[Damir Urban|Urban]] & 4 * [[2016.]] '''''Mostovi''''', [[Rundek Cargo Trio]] * [[2021.]] '''''Brisani prostor''''', [[Darko Rundek|Rundek]] & ekipa * [[2022.]] '''''Portopop''''', [[Porto Morto]] * [[2023.]] '''''Still Waters''''', [[J. R. August]] * [[2024.]] '''''ŠČ!''''', [[Let 3]] * [[2025.]] '''''Republikaj''''', [[Ogenj]] * [[2026.]] '''''Green Heart''''', [[Valerija Nikolovska]] === Porin za najbolji rock album === Porin se u ovoj kategoriji dodjeljuje od [[1998.]] godine. Kategorija je bila privremeno preimenovana u "Najbolji pop rock i rock album" [[2003.]] godine, kada se nagrada pod tim nazivom prvi put bila dodijelila, a taj je naziv imala još i [[2004.]] godine. * [[1998.]] '''''[[S vremena na vrijeme]]''''', [[Prljavo kazalište]] * [[1999.]] '''''[[Dani ponosa i slave]]''''', Prljavo kazalište * [[2000.]] '''''[[Bog (album)|Bog]]''''', [[Pips, Chips & Videoclips]] * [[2001.]] '''''Debakl''''', [[Psihomodo pop]] * [[2002.]] '''''Izgubljen i nađen''''', [[Bare i plaćenici]] * [[2003.]] '''''Ararita''''', [[Dragan Lukić Luky]] * [[2004.]] '''''[[Šamar (album)|Šamar]]''''', [[Hladno pivo]] * [[2005.]] '''''[[Maxon Universal]]''''', [[The Beat Fleet]] * [[2006.]] '''''[[Bombardiranje Srbije i Čačka]]''''', [[Let3]] * [[2007.]] '''''[[F.F.]]''''', [[Gustafi]] * [[2008.]] '''''[[Knjiga žalbe (album)|Knjiga žalbe]]''''', [[Hladno pivo]] * [[2009.]] '''''[[Unplugged (Majke)|Unplugged]]''''', [[Majke]] * [[2010.]] '''''[[Tvornica snova]]''''', [[Neno Belan & Fiumens]] * [[2011.]] '''''[[As the dark wave swells]]''''', [[The Bambi Molesters]] * [[2012.]] '''''[[Teške boje]]''''', [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2013.]] '''''[[Kundera]]''''', [[Damir Urban|Urban]] & 4 * [[2014.]] '''''[[Walt]]''''', Pips, Chips & Videoclips * [[2015.]] '''''Ćiribu Ćiriba''''', [[Psihomodo pop]] * [[2016.]] '''''[[Dani zatvorenih vrata]]''''', [[Hladno pivo]] * [[2017.]] '''''Angela Merkel sere''''', [[Let3]] * [[2018.]] '''''Simbol za sunce''''', [[Mayales]] * [[2019.]] '''''Nuspojave''''', [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2020.]] '''''Digitalno nebo''''', [[Psihomodo pop]] * [[2021.]] '''''Na putu''''', [[Vinko Ćemeraš & Talvi Tuuli]] * [[2022.]] '''''Lipanj, srpanj, kolovoz''''', [[Urban]] & 4 * [[2023.]] '''''Kao sad''''', [[Daleka obala]] * [[2024.]] '''''Follow The Blind Man''''', [[Dino Jelusić]] * [[2025.]] '''''Vjerujem u čuda''''', [[Psihomodo pop]] * [[2026.]] '''''Apolitical Ecstasy''''', [[Jelusick]] === Porin za najbolji album pop glazbe === Porin za najbolji album pop glazbe dodjeljuje se od [[1998]]. Od [[2003.]]-[[2006.]] kategorije najboljeg pop albuma i najboljeg albuma zabavne glazbe spojene su u jednu kategoriju naziva "Najbolji album pop i zabavne glazbe". 2007. dodjeljuje se samo nagrada za Najbolji pop album, te se od 2008. ponovo počinju dodjeljivati odvojene nagrade za "Najbolji pop album" i "Najbolji album zabavne glazbe". * [[1998.]] '''''Personality''''', [[Nina Badrić]] * [[1999.]] '''''A1''''', [[Tony Cetinski]] * [[2000.]] '''''[[Judi, zviri i beštimje]]''''', [[Gibonni]] * [[2001.]] '''''[[Motivo Cubano]]''''', [[Cubismo]] * [[2002.]] '''''[[Mirakul (Gibonni)|Mirakul]]''''', Gibonni * [[2007.]] '''''[[Unca fibre (vodič za brodolomce i anđele čuvare)]]''''', [[Gibonni]] * [[2008.]] '''''[[Rijeka snova]]''''', [[Neno Belan & Fiumens]] * [[2009.]] '''''[[Pandorina kutija (album)]]''''', [[Dino Dvornik]] * [[2010.]] '''''[[Živim po svome]]''''', [[Josipa Lisac]] * [[2011.]] '''''[[Diksilend]]''''', [[Jinx]] * [[2012.]] '''''[[Dodirni me slučajno]]''''', [[Massimo]] * [[2013.]] '''''[[Opet si pobijedila]]''''', Tony Cetinski * [[2014.]] '''''[[Tišina mora]]''''', [[Oliver Dragojević]] * [[2015.]] '''''[[A što ak’ ja]]''''', [[Detour (bend)|Detour]] * [[2016.]] '''''[[1 dan ljubavi]]''''', [[Massimo]] * [[2017.]] '''''[[Familija (album)|Familija]]''''', Oliver Dragojević & Gibonni * [[2018.]] '''''[[Život nije siv]]''''', [[Mia Dimšić]] * [[2019.]] '''''Nuspojave''''', [[Goran Bare]] i [[Majke]] * [[2020.]] '''''[[Izmiješane boje]]''''', [[Vanna]] * [[2021.]] '''''Ennui''''', [[Pavel]] * [[2022.]] '''''Izbirljivo i slučajno''''', [[Matija Cvek]] * [[2023.]] '''''Za vašu posljepodnevnu razonodu''''', [[Darko Rundek]] & [[Jazz orkestar HRT-a]] * [[2024.]] '''''Vile se ovdje igraju''''', [[Matija Cvek]] i [[The Funkensteins]] * [[2025.]] '''''Društvena pravila''''', [[Mia Dimšić]] * [[2026.]] '''''DMNS & MOSQUITOES''''', [[Baby Lasagna]] === Porin za najbolji album zabavne glazbe === Porin za najbolji album zabavne glazbe dodjeljuje se od [[1998]]. godine. Od [[2003.]] do [[2006.]] godine kategorije najboljeg pop albuma i najboljeg albuma zabavne glazbe spojene su u jednu kategoriju naziva "Najbolji album pop i zabavne glazbe". 2007. dodjeljuje se samo nagrada za Najbolji pop album, te se od 2008. ponovo počinju dodjeljivati odvojene nagrade za "Najbolji pop album" i "Najbolji album zabavne glazbe". * [[1998.]] '''''Ministarstvo straha''''', [[Arsen Dedić]] * [[1999.]] '''''[[Nitko nema dva života]]''''', [[Dražen Zečić]] * [[2000.]] '''''Kao da te ne volim''''', [[Goran Karan]] * [[2001.]] '''''Live in Lisinski''''', [[Tedi Spalato]] * [[2002.]] '''''[[Malo mora na mom dlanu]]''''', [[Meri Cetinić]] * [[2008.]] '''''Samo jednom se ljubi - tribute to [[Ivo Robić]]''''', ''Razni izvođači'' * [[2009.]] '''''Rebus''''', [[Arsen Dedić]] * [[2010.]] '''''Kadenca''''', [[Tedi Spalato]] * [[2011.]] '''''Ponekad dolazim, ponekad odlazim''''', [[Rade Šerbedžija]] i [[Miroslav Tadić]] * [[2012.]] '''''Zar više nema nas''''', [[Klapa Cambi]]-Split * [[2013.]] '''''Od zipke do križa''''', [[Klapa Cambi]]-Kaštel Kambelovac * [[2014.]] '''''Morska svitanja''''', [[Vinko Coce]] * [[2015.]] '''''Vrijeme je, draga, vrijeme je''''', [[Rade Šerbedžija]] i [[Zapadni Kolodvor Band]] * [[2016.]] '''''Harlekino''''', [[Ibrica Jusić]] * [[2017.]] '''''Oči duše''''', [[Tereza Kesovija]] * [[2018.]] '''''Ono nešto naše''''', [[Željko Bebek]] * [[2019.]] '''''Glas juga''''', [[Goran Karan]] * [[2020.]] '''''Ćiribu ćiriba''''', [[Domenica]] * [[2021.]] '''''91+''''', [[Stjepan Jimmy Stanić]] & Orkestar Josipa Cvitanovića * [[2022.]] '''''Idem jugu svom''''', [[Hari Rončević]] * [[2023.]] '''''Ime mi je nevažno''''', [[Tedi Spalato]] * [[2024.]] '''''Zapleši twist''''', [[Swingers]] * [[2025.]] '''''Lipo mi je tu''''', [[Rišpet]] === Porin za najbolji album pop i zabavne glazbe === Nagrade u zajedničkoj kategoriji "Porin za najbolji album pop i zabavne glazbe" dodijeljene su u razdoblju 2003.-2006. * [[2003.]] '''''Pjesma je moj život''''', [[Gabi Novak]] * [[2004.]] '''''[[Ljubav (album)|Ljubav]]''''', [[Nina Badrić]] * [[2005.]] '''''Na zlu putu''''', [[Arsen Dedić]] * [[2006.]] '''''Budi uz mene''''', [[Tony Cetinski]] === Porin za najbolji album urbane klupske glazbe === Porin za najbolji album urbane klupske glazbe dodjeljuje se pod tim nazivom od [[2002]]. godine, a [[2001.]] je dodijeljen kao ''Porin za najbolji hip-hop album''. * [[2001]]. '''''Lovci na šubare''''', [[Bolesna braća]] * [[2002]]. '''''Svaki pas ima svoj dan''''', [[El Bahatee]] * [[2003]]. '''''Junglesalsa''''', [[Cubismo]] * [[2004]]. '''''The Bastardz Go Jazzy Live''''', [[The Bastardz]] * [[2005]]. '''''[[No sikiriki]]''''', [[Edo Maajka]] * [[2006]]. '''''[[Leut Magnetik (album)|Leut Magnetik]]''''', [[Leut Magnetik]] * [[2007]]. '''''[[Androida Remixed]]''''', [[Putokazi]] * [[2008]]. '''''[[Autobus Calypso]]''''', [[Cubismo]] * [[2009]]. '''''[[Pod pritiskom]]''''', [[Elemental]] * [[2010]]. '''''[[Neću više jazz kantati]]''''', [[Tamara Obrovac]] & [[Transhistria electric]] * [[2011]]. '''''[[Vertigo (album)|Vertigo]]''''', [[Elemental]] * [[2012]]. '''''[[Pistaccio Metallic]]''''', [[TBF]] * [[2013]]. '''''Čujem ja netko šuti''''', [[Postolar Tripper]] * [[2014]]. '''''U redu je''''', [[Elemental]] * [[2016.]] '''''Danas sutra''''', [[TBF]] * [[2017.]] '''''Tijelo''''', [[Elemental_(glazbeni sastav)|Elemental]] * [[2018.]] '''''Gravity''''', [[Kozmodrum]] * [[2019.]] '''''Vojko''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2020.]] '''''Povratak prvoj ljubavi/Return To The First Love''''', Tihomir Pop Asanović & Prijatelji === Porin za najbolji hip hop album === * [[2021.]] '''''Škrinja''''', [[Alejuandro Buendija]] * [[2022.]] '''''Krankšvester''''', [[Krankšvester]] * [[2023.]] '''''Moćno''''', [[Edo Maajka]] * [[2024.]] '''''Dvojko''''', [[Vojko Vrućina]] * [[2026.]] '''''Trostruki salto''''', [[Kandžija]] === Porin za novog izvođača godine === * [[1994]]. '''[[Maja Blagdan]]''' * [[1995]]. '''[[Alen Vitasović]]''' * [[1996]]. '''[[The Bastardz]]''' * [[1997]]. '''[[Divas]]''' * [[1998]]. '''[[Songkillers]]''' * [[1999]]. '''[[Kultura (grupa)|Kultura]]''' * [[2000]]. '''[[Teens]]''' * [[2001]]. '''[[Flare]]''' * [[2002]]. '''[[Dalmatino]]''' * [[2003]]. '''[[Edo Maajka]]''' * [[2004]]. '''[[Jacques Houdek]]''' * [[2005]]. '''[[Natali Dizdar]]''' * [[2006]]. '''[[Gego i Picigin band]]''' * [[2007]]. '''[[Tina Vukov]]''' * [[2008]]. '''[[Marko Tolja]]''' ** [[Ivo Gamulin Gianni]] ** [[Kristijan Beluhan]] * [[2009]]. '''[[Tomislav Goluban]] & [[Little pigeon's forhill blues]]''' * [[2010]]. '''[[Valungari]]''' * [[2011]]. '''[[Kinoklub]]''' * [[2012]]. '''[[Radio Luksemburg]]''' * [[2013]]. '''[[Mario Huljev]]''' * [[2014]]. '''[[Silente]]''' * [[2015]]. '''[[Bang Bang (bend)|Bang Bang]]''' * [[2016]]. '''[[Nina Kraljić]]''' * [[2017]]. '''[[Antonela Doko]]''' * [[2018]]. '''[[Fluentes]]''' * [[2019]]. '''[[Ogenj]]''' * [[2020]]. '''[[J.R. August]]''' * [[2021.]] '''[[Albina Grčić|Albina]]''' * [[2022.]] '''[[Filip Rudan]]''' * [[2023.]] '''[[Marko Bošnjak]]''' * [[2024.]] '''[[IDEM]]''' * [[2025.]] '''[[Baby Lasagna]]''' * [[2026.]] '''[[Jakov Jozinović]]''' === Porin za popularnu duhovnu glazbu === * 1999.: Željka Marinović<ref>[http://www.zupa-svkriz.hr/pjesme/cro_sacro_scena.htm Župa sv. Križ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101130055832/http://zupa-svkriz.hr/pjesme/cro_sacro_scena.htm |date=2010-11-30 }} Slavko Nedić: Cro sacro scena od Žeteoca do danas - sažetak</ref> === Dobitnici Porina za životno djelo === * [[Dobitnici Porina 1994.|1994.]] – [[Anton Marti]], [[Zagrebački solisti]]<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |access-date=2013-12-10 |archivedate=2013-04-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130411002444/http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |deadurl=yes }}</ref> * [[Dobitnici Porina 1995.|1995.]] – [[Kvartet 4M]], [[Miljenko Prohaska]] * [[Dobitnici Porina 1996.|1996.]] – [[Đorđe Novković]] * [[Dobitnici Porina 1997.|1997.]] – [[Ivo Pogorelić]], [[Ivo Robić]] * [[Dobitnici Porina 1998.|1998.]] – [[Milko Kelemen]], [[Zdenko Runjić]] * [[Dobitnici Porina 1999.|1999.]] – [[Arsen Dedić]], [[Dunja Vejzović]] * [[Dobitnici Porina 2000.|2000.]] – [[Pero Gotovac]], [[Vice Vukov]], [[Zagrebački kvartet]] * [[Dobitnici Porina 2001.|2001.]] – [[Nikica Kalogjera]], [[Vladimir Krpan]] * [[Dobitnici Porina 2002.|2002.]] – [[Anđelko Klobučar]], [[Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO]], [[Siniša Škarica]] * [[Dobitnici Porina 2003.|2003.]] – [[Boško Petrović]], [[Ruža Pospiš-Baldani]], [[Dražen Vrdoljak]] * [[Dobitnici Porina 2004.|2004.]] – [[Emil Cossetto]], [[Alfi Kabiljo]], [[Nenad Turkalj]] * [[Dobitnici Porina 2005.|2005.]] – [[Milan Horvat]], [[Branko Mihaljević]], [[Drago Mlinarec]], [[Božo Potočnik]] * [[Dobitnici Porina 2006.|2006.]] – [[Drago Britvić]], [[Tomislav Neralić]], [[Gabi Novak]], [[Ljubo Stipišić|Ljubo Stipišić-Delmata]] * [[Dobitnici Porina 2007.|2007.]] – [[Đelo Jusić]], [[Dubravko Detoni]], [[Croatia Records]] * [[Dobitnici Porina 2008.|2008.]] – [[Nikša Bareza]], [[Zvonko Špišić]] * [[Dobitnici Porina 2009.|2009.]] – [[Ljubo Kuntarić]], [[Tereza Kesovija]], [[Miroslav Miletić]], [[Dino Dvornik]] * [[Dobitnici Porina 2010.|2010.]] – [[Pavle Dešpalj]], [[Mato Došen]], [[Darko Glavan]], [[Stipica Kalogjera]], [[Vojno Kundić]], [[Julije Njikoš]], [[Vjekoslav Šutej]] * [[Dobitnici Porina 2011.|2011.]] – [[Josip Klima]], [[Drago Diklić]] * [[Dobitnici Porina 2012.|2012.]] – [[Stjepan Mihaljinec]], [[Mate Mišo Kovač]] * [[Dobitnici Porina 2013.|2013.]] – [[Anđela Potočnik]] (posmrtno), [[Dražen Boić]] (posmrtno),<ref>[http://www.porin.info/20-porin/porin-za-zivotno-djelo-2013-posthumno-andjeli-potocnik-i-dr-drazenu-boicu-481 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130324234929/http://www.porin.info/20-porin/porin-za-zivotno-djelo-2013-posthumno-andjeli-potocnik-i-dr-drazenu-boicu-481 |date=2013-03-24 }}, pristupljeno 12. ožujka 2013.</ref> [[Vladimir Kranjčević]] i [[Stanko Selak]],<ref>[http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/dirigent-vladimir-kranjcevic-i-trubac-stanko-selak-484 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130324234933/http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/dirigent-vladimir-kranjcevic-i-trubac-stanko-selak-484 |date=2013-03-24 }}, pristupljeno 19. ožujka 2013.</ref> [[Rajko Dujmić]], [[Stjepan Jimmy Stanić]], [[Veljko Despot]]<ref>[http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/rajko-dujmic-stjepan-jimmy-stanic-i-veljko-despot-494 www.porin.info] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130409054028/http://www.porin.info/dobitnici-porina-2013-za-zivotno-djelo/rajko-dujmic-stjepan-jimmy-stanic-i-veljko-despot-494 |date=2013-04-09 }}, pristupljeno 25. ožujka 2013.</ref> * [[Dobitnici Porina 2014.|2014.]] – [[Dubravko Majnarić]], [[Radojka Šverko]], [[Valter Dešpalj]], [[Željko Brkanović]], [[Miroslav Križić]] (posmrtno), [[Vinko Coce]] (posmrtno), [[Krešimir Oblak]] (posmrtno)<ref>[http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 www.porin.info – Dobitnici nagrada za životno djelo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411002444/http://www.porin.info/o-porinu/dobitnici-nagrada-za-zivotno-djelo-177 |date=2013-04-11 }}, pristupljeno 8. rujna 2014.</ref> * [[Dobitnici Porina 2015.|2015.]] – [[Nikša Gligo]], [[Frano Parać]]<ref>[http://www.porin.org/content/nagradu-porin-za-%C5%BEivotno-djelo-dobili-su-frano-para%C4%87-i-nik%C5%A1a-gligo www.porin.org – Nagradu Porin za životno djelo dobili su Frano Parać i Nikša Gligo]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, pristupljeno 23. veljače 2015.</ref> * [[Dobitnici Porina 2016.|2016.]] – [[Hrvoje Hegedušić]], [[Davorin Kempf]] * [[Dobitnici Porina 2018.|2018.]] – [[Pavica Gvozdić]], [[Oliver Dragojević]], [[Jakša Fiamengo]] * [[Dobitnici Porina 2019.|2019.]] – [[Ibrica Jusić]], [[Silvije Glojnarić]], [[Paolo Sfeci]] * [[Dobitnici Porina 2020.|2020.]] – [[Josipa Lisac]], [[Tomislav Uhlik]] * [[Dobitnici Porina 2021.|2021.]] - [[Zdenka Kovačiček]], [[Krunoslav Slabinac]] i [[Silvio Foretić]] * [[Dobitnici Porina 2022.|2022.]] – [[Jura Stublić]], [[Vera Svoboda]], [[Aki Rahimovski]] (posmrtno) * [[Dobitnici Porina 2023.|2023.]] – [[Dušan Šarac]], [[Marijan Ban]], [[Massimo]] (posmrtno) * [[Dobitnici Porina 2024.|2024]]. – [[Erika Krpan]], [[Husein Hasanefendić]], [[Parni valjak]]<ref>{{Citiranje weba|title=Dobitnici Porina za životno djelo {{!}} Porin|url=https://porin.org/content/dobitnici-porina-za-zivotno-djelo|access-date=2025-06-14|website=porin.org}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Dobitnici Porina 2025.|2025.]] – [[Meri Cetinić]], [[Zlatko Tanodi]] * [[Dobitnici Porina 2026.|2026.]] – [[Matija Dedić]] (posmrtno), [[Krste Juras]] (posmrtno), [[Dani Bošnjak]] (posmrtno), [[Goran Končar]] == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.porin.org/ Službene web-stranice nagrade Porin] {{Dobitnici Porina po godinama}} [[Kategorija:Porin| ]] [[Kategorija:Nastanci 1993.]] [[Kategorija:Hrvatske glazbene nagrade]] fpwr36eqhoch99reoqt5gdjadk1qyo9 0 50542 42586029 42466314 2026-04-28T05:41:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586029 wikitext text/x-wiki {{Infookvir političar |ime = Ruholah Homeini<br />{{fas icon}} موسوی خمینی |datum rođenja = [[22. 9.]] [[1902.]] |mjesto rođenja = [[Homein]], [[Iran]] |datum smrti = [[3. 6.]] [[1989.]] |mjesto smrti = [[Teheran]], [[Iran]] |malaslika = |slika = Portrait of Ruhollah Khomeini By Ali Kaveh.jpg |veličina = |opis slike = |podpredsjednik = |podpredsjednik2 = |podpredsjednik3 = |podpredsjednik4 = |podpredsjednik5 = |podpremijer = |podpremijer2 = |podpremijer3 = |podpremijer4 = |podpremijer5 = |zamjenik = |zamjenik2 = |zamjenik3 = |zamjenik4 = |zamjenik5 = |stranka = |potpis = |supruga = [[Batoul Sakafi Homeini]] |suprug = |položaj = 1. [[rahbar]] (vrhovni vođa) Irana |čin2 = |čin3 = |čin4 = |čin5 = |zanimanje = |fusnote = |nasljednik = [[Ali Hamenei]] |prethodnik = ''nitko, pozicija stvorena'' |nasljednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |nasljednik5 = |prethodnik5 = |predsjednik1 = |predsjednik = |predsjednik3 = |predsjednik4 = |predsjednik5 = |premijer1 = |premijer2 = |premijer3 = |premijer4 = |premijer5 = |mandat_start = [[3. 12.]] [[1979.]] |mandat_kraj = [[3. 6.]] [[1989.]] |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |vjera = [[šijitizam]] }} '''Ruholah Homeini''' ([[Perzijski jezik|perz.]] موسوی خمینی, [[Homein]], [[22. 9.]] [[1902.]] - [[Teheran]], [[3. 6.]] [[1989.]]), [[iran]]ski političar, [[ajatolah]] i [[rahbar]] od [[3. 12.]] [[1979.]] do svoje smrti. Potjecao je iz ugledne [[Perzijanci|perzijske]] obitelji iz [[Nišapur]]a koja se u [[18. vijek]]u odselila u sjevernu [[Indija|Indiju]], a potom se [[1839.]] godine vratila u [[Iran]] odnosno nastalila u [[Homein]]iju (današnja pokrajina [[Markazi]]). Ruholah Musavi Homeini u ovom je gradiću rođen [[22. 9.]] [[1902.]] godine. Već sljedeće godine njegov otac Mostafa Hindi ubijen je u prosvjedima i kroz čitavo djetinjstvo odgajala ga je majka. Od [[1920.]] godine u [[Arak (grad)|Araku]] i [[Kom]]u pohađao je studije [[islam]]skog [[Pravo|prava]] (''[[fikh]]'') i [[zakon]]a (''[[šerijat]]''), te [[Filozofija|filozofije]], [[Pjesništvo|pjesništva]] i [[Misticizam|misticizma]] (''[[irfan]]''). Homeinijevi profesori bili su Ali Akbar Jazdi, Džavad Aga Maleki Tabrizi, Rafi Kazvini i Mirza Muhamed Ali Šahabadi, a [[filozof]]ima i misticima koji su najviše utjecali na njegov opus smatraju se [[Aristotel]], [[Platon]], [[Mula Sadra]], [[Ibn Arabi]], [[Avicena]] i [[Mansur al-Haladž]]. Od [[1930-ih]] godina nadalje radio je kao lektor i predavač u [[Nadžaf]]u i [[Kom]]u. [[Politika|Političko]] djelovanje Homeinija započinje ranih [[1942.]] godine kada objavljuje „Otkrivanje tajni” ([[Perzijski jezik|perz.]] ''Kašf al-Asrar''), svoju prvu knjigu u kojoj iznosi protuargumente [[Sekularizam|sekularnim]] stavovima [[Ahmad Kasravi|Ahmada Kasravija]]. Homeini se nadalje u govorima gorljivo suprostavljao prozapadnjačkim idejama [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reze Pahlavija]], a sukob konzervativnih i režimskih struja osobito je došao do izražaja [[1963.]] godine kada Homeini postaje glavnim [[ajatolah]]om dok Pahlavi istovremeno pokreće društveno-političke reforme poznate kao [[Bijela revolucija]]. Početkom juna navedene godine Homeini je uhićen i stavljen u dvomjesečni kućni pritvor, što ubrzo rezultira općim prosvjedima diljem zemlje i smrću 400 ljudi. Sljedeće godine Homeini u javnom govoru oštro napada [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavijev]] kontroverzni prijedlog o usvajanju novog zakona prema kojem se [[SAD|Amerikanci]] stacionirani u [[Iran]]u izuzimaju iz nadležnosti iranskih [[sud]]ova. U novembru [[1964.]] godine određena mu je višemjesečna [[zatvor]]ska kazna, a ubrzo ga osobno posjećuje premijer [[Hasan-Ali Mansur]] i traži javnu ispriku. Nakon Homeinijevog kategoričnog odbijanja, Mansur ga fizički napada što ponovo rezultira otvorenim sukobima iranskih političkih frakcija. Nekoliko dana kasnije Homeini je prognan u [[Turska|Tursku]], a [[Hasan-Ali Mansur|Mansur]] početkom sljedeće godine biva ubijen u atentatu. Homeini u [[egzil]]u provodi 14 godina; prvo 11 mjeseci u [[Turska|turskoj]] [[Bursa|Bursi]], potom 13 godina u [[Irak|iračkom]] [[Nadžaf]]u, te konačno četiri mjeseca u [[Francuska|francuskom]] [[Pariz]]u. Godine [[1970.]] napisao je ''Velajat-e Fakih'', svoje najpoznatije djelo o [[Šijiti|šijitskoj]] doktrini [[vlast]]i u kojoj se isprepliću [[Teokracija|teokratski]] i [[republika]]nski elementi. Masovni [[iran]]ski prosvjedi i [[štrajk]]ovi od januara [[1978.]] godine nagnali su [[Muhamed-Reza Pahlavi|Pahlavija]] na bijeg iz zemlje u januaru sljedeće godine, a nekoliko dana kasnije Homeini se iz progonstva vratio u [[Teheran]] gdje su ga dočekali milijuni ljudi. [[Pahlavi (dinastija)|Pahlavijska monarhija]] je službeno okončana [[11. 2.]] [[1979.]] kada je [[Oružane snage Irana|iranska vojska]] (ranije vjerna Pahlaviju) proglasila neutralnost, a sama [[iranska revolucija]] završila je [[1. 4.]] kada je nakon referenduma pobjedom od 98,2% proglašena [[Iran|Islamska Republika Iran]]. Novi [[ustav]] utemeljen uglavnom na ''Velajat-e Fakihu'' usvojen je u decembru iste godine kada Homeini postaje [[rahbar]]om (vrhovnim vođom). Njegova vlast obilježena je oštrim političkim sukobima sa [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]] odnosno [[Iransko-irački rat|iračkim napadom na Iran]]. Umro je u [[Teheran]]u [[3. 6.]] [[1989.]] godine i sahranjen je u [[Homeinijev mauzolej|mauzoleju]] na jugu grada. == Povezano == * [[Iranska revolucija]] == Vanjske veze == * {{fas icon}} [http://farsi.rouhollah.ir/ ''Rouhollah.ir'']{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = روح‌الله خمینی |commonssh = Ruholah Homeini |commonscat = Ruhollah Khomeini |commonscatsh = Ruholah Homeini }} {{Osobe Hladnoga rata}} {{Lifetime|1902|1989|Homeini, Ruholah}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Iranski političari]] [[Kategorija:Iranski pisci]] [[Kategorija:Perzijski filozofi]] [[Kategorija:Iranski teolozi]] [[Kategorija:Ajatolasi]] [[Kategorija:Revolucionari]] 1bkwfq1hsuej5qcd6vnvvflh69ovc5s 0 51609 42585805 42521775 2026-04-27T14:02:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585805 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Nostalgia 110X70CM.jpg|thumb|600 × 968 pixels|left|[[Majid Farahani]]]] '''Postmodernizam''' je evropski pravac u umetnosti, filozofiji, muzici i arhitekturi iz kraja [[20. vek]]a. {{Periodi u književnosti}} Pojam je prvi upotrijebio [[Jean-Françoise Lyotard|Žan Fransoa Liotar]] u svojoju knjizi ''O postmodernizmu''. Osnovni je elemenat postmoderne pluralitet mišljenja. == Filozofija == Ovaj je pravac nastao kao reakcija na [[modernizam]], kojemu se suprotstavlja, negirajući koncepciju jedine [[istina|istine]]. Stvaranje pluralitetne sredine često dovodi do nastanka [[paradoks]]a spojenih sa nekoliko pogleda na datu problematiku i pri tome se ulaže trud da se reše ovi teško rešivi paradoksi. == Literatura == Postmoderna literatura po pravilu označava literaturu koja je uslovljena vlastitom epohom. Radi se o tome da završava doba koje proizilazi iz [[kršćanstvo|hrišćanske]] tradicije, menja se životni stil, koji teži ka pluralizmu misli, čime se dolazi do filozofskih misli postmoderne. == Slikarstvo == Postmoderna umetnost trudi se da ponudi alternativu [[moderna umjetnost|modernoj umetnosti]] i nastoji ponuditi dela koja nisu usmerena ka kulturnoj [[elita|eliti]]. Ne znači da su dela razumljivija za širu publiku iako se to umetnici trude da postignu. == Arhitektura == U [[arhitektura|arhitekturi]] je pojam "postmodernizam" prvi upotrebio arhitekta [[Joseph Hudnut|Josef Hudnut]] u naslovu svoga članka „Postmoderna kuća“. Osnovna je težnja u postmodernoj arhitekturi prevazilaženje elitizma u arhitekturi i prenošenje arhitekture u sferu razumljivu za laike. == Vanjske veze == {{Commonscat|Postmodernism}} * [http://www.thetennysonian.com/Readings/Oord-Postmodernism%20Overview.htm Postmodernism: What Is It?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080611072050/http://www.thetennysonian.com/Readings/Oord-Postmodernism%20Overview.htm |date=2008-06-11 }} * [http://www.toronto-h.schools.nsw.edu.au/postmodernism.htm Postmodernism Guide from Toronto High School] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080529005000/http://www.toronto-h.schools.nsw.edu.au/postmodernism.htm |date=2008-05-29 }} * [http://www.colorado.edu/English/courses/ENGL2012Klages/pomo.html A simpler description of Postmodernism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100310045105/http://www.colorado.edu/English/courses/ENGL2012Klages/pomo.html |date=2010-03-10 }} * [http://plato.stanford.edu/entries/postmodernism/ Stanford Encyclopedia of Philosophy's entry on postmodernism] * [http://christiancadre.org/topics/postmodern.html The Christian Cadre's Postmodernism Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090706080434/http://www.christiancadre.org/topics/postmodern.html |date=2009-07-06 }} * [http://www.umass.edu/complit/aclanet/SyllPDF/JanuList.pdf Discourses of Postmodernism. Multilingual Bibliography (PDF file)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060513090311/http://www.umass.edu/complit/aclanet/SyllPDF/JanuList.pdf |date=2006-05-13 }} * [http://www.tasc.ac.uk/depart/media/staff/ls/Modules/Theory/PoMoDis.htm Modernity, postmodernism and the tradition of dissent, by Lloyd Spencer (1998)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051029142944/http://www.tasc.ac.uk/depart/media/staff/ls/Modules/Theory/PoMoDis.htm |date=2005-10-29 }} * [http://www.critcrim.org/critpapers/milovanovic_postmod.htm Dueling Paradigms: Modernist V. Postmodernist Thought] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081013005801/http://www.critcrim.org/critpapers/milovanovic_postmod.htm |date=2008-10-13 }} * [http://fleetwood.baylor.edu/certain_doubts/?p=453 Keith DeRose (Philosophy, Yale): Characterizing a Fogbank: What Is Postmodernism, and Why Do I Take Such a Dim View of it?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100329102206/http://fleetwood.baylor.edu/certain_doubts/?p=453 |date=2010-03-29 }} * [http://www.info.ucl.ac.be/~pvr/decon.html How to Deconstruct Almost Anything--My Postmodern Adventure]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.butterfliesandwheels.com/articleprint.php?num=13 Postmodernism and truth] by philosopher [[Daniel Dennett]] * [http://www.economist.com/world/displaystory.cfm?story_id=8401159 Postmodernism is the new black]: How the shape of modern retailing was both predicted and influenced by some unlikely seers (<CITE>The Economist</CITE> Dec 19th 2006) * [http://nmc.loyola.edu/intro/postmod/table.htm Modernism vs. Postmodernism] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080423215203/http://nmc.loyola.edu/intro/postmod/table.htm |date=2008-04-23 }} {{Klica-umetnost}} {{Pokreti u umetnosti}} [[Kategorija:Umjetnički pravci]] [[Kategorija:Arhitektura]] [[Kategorija:Filozofske škole i tradicije]] 6zh2tlzcxziftt53n3rspi76e6j22no 0 54362 42585909 42560082 2026-04-27T23:57:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585909 wikitext text/x-wiki {{Infokutija glumac | slika = Reese Witherspoon 2005.jpg | opis = Witherspoon na premijeri filma ''[[Walk The Line]]'' na [[Međunarodni filmski festival u Torontu 2005|Međunarodnom filmskom festivalu u Torontu 2005]] | datum_rođenja = {{birth date and age|df=yes|1976|3|22}} | mjesto_rođenja = [[New Orleans, Louisiana|New Orleans]], [[Louisiana]], SAD | ime_po_rođenju = Laura Jeanne Reese Witherspoon | supružnik = [[Ryan Phillippe]] (1999–2007) | period = 1991 - | zanimanje = glumica, producentica | nagrade = {{awd|award=[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Najbolja glumica]]|year=2005|title=[[Walk the Line]]}}<br>{{awd|award=[[Zlatni globus za najbolju glumicu u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Najbolja glumica u mjuziklu ili komediji]]|year=2005|title=Walk the Line}} }} '''Laura Jeanne Reese Witherspoon''' ili '''Lora Džin Ris Viderspun''', poznatija kao '''Ris Viderspun''' ({{Jez-eng|Reese Witherspoon}}, IPA: {{IPA|/'riːs ˈwɪðərˌspun/}}) je [[Sjedinjene Američke Države|američka]] [[glumci|glumica]] i [[filmski producent]], rođena [[22. 3.|22. marta]] [[1976]]. u [[New Orleans, Louisiana|Nju Orleansu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]). Godine [[1998]]. igrala je u tri visokobudžetna filma: „''[[Dostava preko noći (film)|Dostava preko noći]]''“, „''[[Plezentvil (film)|Plezentvil]]''“ i „''[[Sumrak (film iz 1998)|Sumrak]]''“. Sledeće godine je za ulogu u filmu „''[[Izbor]]''“, koji je pobrao pozitivne kritike, bila nominovana za [[Zlatni globus]]. Uloga El Vuds u filmu „''[[Pravna plavuša]]''“ predstavljala je prekretnicu u njenoj glumačkoj karijeri, jer je ovaj film bio jedan od najgledanijih u bioskopima širom sveta tokom [[2001]].<ref>(2001-12-20 ). [http://www.boxofficemojo.com/weekend/chart/?view=&yr=2001&wknd=28&p=.htm Weekend box office, July 13-15, 2001.] BOX Office Mojo. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Usledila je glavna uloga u filmu „''[[Alabama, slatki dome]]''“, koji je postigao velik finansijski uspeh. Godinu dana kasnije bila je izvršni producent filma „''[[Pravna plavuša 2: Crvena, Bela i Plava|Pravna plavuša 2]]''“ u kojem je igrala i glavnu ulogu. Godine [[2005]]. pobrala je kritičarske pohvale igrajući lik [[Džun Karter Keš]] u filmu „''[[Walk the Line|Hod po ivici]]''“, za koji je osvojila [[Oscari|Oskar]], [[Zlatni globus]], [[BAFTA|BAFTA nagradu]] i nagradu [[Udruženje filmskih glumaca Sjedinjenih Američkih Država|Udruženja filmskih glumaca]] za najbolju glumicu u glavnoj ulozi. Godine [[1999]]. udala se za glumca [[Ryan Phillippe|Rajana Filipija]] sa kojim je igrala u filmu „''[[Okrutne namere (film)|Okrutne namere]]''“. Imaju dvoje dece: kćerku Ejvu i sina Dikona. Rastali su se [[2006]]. a zvanično su se razveli u oktobru [[2007]]. Viderspunova je vlasnik producentske kuće ''[[Type A Films]]''. Aktivna je u organizacijama koje se bore za prava i zaštitu žena i dece. Predsednik je izvršnog odbora [[Fonda za zaštitu dece]], a takođe je i globalni ambasador kompanije [[Ejvon]]. Godine [[2007]]. izabrana je za počasnog predsednika [[Ejvon fondacija|Ejvon fondacije]]. == Detinjstvo, mladost i obrazovanje == Ris Viderspun je rođena [[22. 3.|22. marta]] [[1976]]. godine u [[New Orleans, Louisiana|Nju Orleansu]] u američkoj saveznoj državi [[Louisiana|Luizijani]].<ref name="tulane">Martin, Aaron (2006-03-01). [http://www2.tulane.edu/article_news_details.cfm?ArticleID=6294 Green Threads on the Red Carpet.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070311170410/http://www2.tulane.edu/article_news_details.cfm?ArticleID=6294 |date=2007-03-11 }} Tulane University magazine. {{en}}, Pristupljeno 1. 3. 2006.</ref><ref name="dork" /> Njen otac, Džon Viderspun, poreklom iz [[Georgia|Džordžije]], završio je medicinu na [[Univerzitet Tulejn|Univerzitetu Tulejn]] i specijalizovao je [[otorinolaringologija|otorinolaringologiju]]. Nekoliko godine je kao poručnik proveo u američkoj vojsci.<ref name="movieyahoo">[http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800018812/bio Reese Witherspoon biography.] Yahoo! Movies. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref><ref name="findarticles">Slschy, Ingrid (2005-12-01). [https://archive.today/20130112134512/findarticles.com/p/articles/mi_m1285/is_11_35/ai_n15950788 That's Reese: stepping into the ring of fire.] Interview. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref> Majka Beti (devojačko prezime Ris) je pedijatar, a poreklom je iz [[Tennessee|Tenesija]]. Predavala je na [[Univerzitet Vonderbilt|Univerzitetu Vonderbilt]].<ref name="findarticles" /><ref name="tiscali1">[http://www.netglimse.com/celebs/bio/reese_witherspoon.shtml Reese Witherspoon biography (page 1).] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060619173452/http://www.netglimse.com/celebs/bio/reese_witherspoon.shtml |date=2006-06-19 }} NetGlimes.com. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Smatralo se da Viderspunovi vodi poreklo od [[Džon Viderspun|Džona Viderspuna]], [[Škotska|škotskog]] državljanina, šestog predsednika [[Univerzitet Princeton|Univerziteta Prinston]] i jednog od potpisnika [[Deklaracija nezavisnosti SAD|Deklaracije nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="newsindependent">Stuges, Fiona (2004-08-07). [https://web.archive.org/web/20090707021148/http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/reese-witherspoon-legally-blonde-physically-flawed-555711.html Reese Witherspoon: Legally blonde. Physically flawed?] The Independent. {{en}}, Pristupljeno 22. 9. 2007.</ref><ref>[http://www.agirlsworld.com/rachel/hangin-with/reesewitherspoon_legally2.html Reese Witherspoon: Legally Blonde...Again.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030812012242/http://www.agirlsworld.com/rachel/hangin-with/reesewitherspoon_legally2.html |date=2003-08-12 }} Agirlsworld.com. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref> Ove tvrdnje, međutim, nikada nisu zvanično potvrđene {{efn|Viderspun je prezime koje je nosio veoma veliki broj škotskih imigranata u periodu [[1720]] — [[1776]]. Džon Viderspun, potpisnik pomenute deklaracije, iz [[Škotska|Škotske]] se najpre doselio u [[New Jersey|Nju Džerzi]], gde je predavao na tamošnjem univerzitetu. Poslednji poznati muškarac iz Škotske koji je nosio prezime Viderspun bio je Henri Kolok Viderspun mlađi.}}. Ris Viderspun je nekoliko godina ranog detinjstva provela u [[njemačka|nemačkom]] gradu [[Visbaden]]u, gde je njen otac služio kao [[poručnik]] u američkoj vojsci.<ref name="tiscali1" /><ref name="livingscot">Flockhart, Hary (2007-10-19). [http://living.scotsman.com/ViewArticle.aspx?articleid=3472177 revels in her Scots (blonde) roots.] The Scotsman. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> Nakon povratka u Sjedinjene Američke Države, Viderspunova je detinjstvo provela u [[Nashville, Tennessee|Nešvilu]].<ref name="tiscali1" /><ref name="livingscot" /><ref name="reader's digest">Grant, Meg (2005-09-30). [http://www.rd.com/face-to-face-with-reese-witherspoon/article18040-3.html The Scotsman.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080512055151/http://www.rd.com/face-to-face-with-reese-witherspoon/article18040-3.html |date=2008-05-12 }} Reader's Digest. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref> Viderspunova je sa samo sedam godina izabrana za zaštitno lice nekoliko cvećarnica, a reklame u kojima se ona pojavljivala bile su veoma popularne, pa je ubrzo odlučila da pohađa časove glume.<ref name="tiscali1" /><ref>(2003-07-26). [http://www.guardian.co.uk/film/2003/jul/26/patterson.comment Blond ambition.] Guardian. {{en}}, Pristupljeno 26. 11. 2007.</ref><ref name="page1" /> U školi je bila odlikaš,<ref>Wills, Dominic. [http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biography/artist/reese-witherspoon/biography/100?page=2 Reese Witherspoon biography (page 2).]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Tiscali. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> volela je da čita, a sebe je smatrala ''„velikom bubalicom, koja čita vrlo mnogo knjiga“''.<ref name="dork">(2006-03-05). [http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/article737573.ece?token=null&offset=12 The dork who grew into a Hollywood princess.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110815092546/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/article737573.ece?token=null&offset=12 |date=2011-08-15 }} The Sunday Times. {{en}}, Pristupljeno 26. 11. 2007.</ref> Prisećajući se svoje ljubavi prema knjigama, jednom je prilikom izjavila: ''„Prosto poludim kada uđem u prodavnicu knjiga. Srce počinje naglo da mi lupa i ja želim da kupim sve knjige“''.<ref name="reader's digest" /> Maturirala je u srednjoj školi za devojke ''„Harpet Hal“'' u Nešvilu.<ref name="page1">Booth, William (2005-11-13). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/11/11/AR2005111100442.html Playing It Straight (page 1).] Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref><ref name="talent" /> Upisala je studije engleskog jezika i književnosti na [[Univerzitetu Stanford]], ali je nakon položene prve godine napustila fakultet i potpuno se posvetila glumačkoj karijeri.<ref name="commitment ">Gardner, Elysa (1998-09-13). [http://www.nytimes.com/1998/09/13/movies/new-season-film-up-coming-reese-witherspoon-commitment-success-age-ambivalence.html Reese Witherspoon; Commitment, Success and the Age of Ambivalence.] The New York Times. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref><ref name="talent">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4581664.stm Talent behind Witherspoon's win .] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 25. 10. 2007.</ref> Ponosna je na to što je vaspitavana na ''„strogi, južnjački način“'', što joj je omogućilo da razvije ''„potpun osećaj za porodicu i tradiciju“'', da poštuje osećanja drugih ljudi, da bude ljubazna, odgovorna, ali uvek u potpunosti svesna svega što joj se događa u životu.<ref name="talent" /><ref name="sweethome" /> Bila je uspešna na svim poljima, tako da su joj roditelji u šali dali nadimak ''Little Miss Type A'' ({{jez-srp|Gospođica odlikašica}}). {{efn|Za postignute izuzetne rezultate u svom radu, učenici prema obrazovnom sistemu Sjedinjenih Američkih Država dobijaju ocenu A ([http://www.americangraduateeducation.com/folder1/subfolder1/edusystem.htm pregled najvažnijih detalja iz obrazovnog sistema Sjedinjenih Američkih Država])}} <ref name="ambition">(2005-01-07). [http://www.independent.co.uk/news/people/profiles/reese-witherspoon-a-novel-challenge-for-blonde-ambition-489335.html Reese Witherspoon: A novel challenge for blonde ambition.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} The Independent. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref><ref name="fashion">Meyer, Norma (2005-11-13). [http://www.signonsandiego.com/news/features/20020927-9999_1c27reese.html A type A is already on A-list.] The San Diego Union-Tribune. {{en}}, Pristupljeno 26. 11. 2007.</ref> Osvrćući se na uspehe na početku glumačke karijere, jednom prilikom je u časopisu „''Intervju''“: izjavila: ''„Ja ne smatram da su moji uspesi posebni i veoma važni. Razlog možda leži u mom nastojanju da svaki uspeh sagledam iz više uglova i da uvek ostanem pribrana. Rasla sam u okruženju u kojem su žene postizale izuzetne uspehe. Ukoliko imndije bilo dozvoljeno da to postignu, oštro su se suprotstavljale društvu koje ih je u tome sprečavalo“''.<ref name="findarticles" /> == Glumačka karijera == === 1990—1998: Glumački počeci === Godine [[1990]]. učestvovala na audiciji za film „''[[Čovek na mesecu (film)|Čovek na mesecu]]''“, nadajući se da će dobiti jednu od sporednih uloga.<ref name="talent" /> Na njeno veliko iznenađenje, dobila je ulogu glavne junakinje, Deni Trant, četrnaestogodišnje devojke sa sela koja se prvi put u svom životu zaljubljuje i to u svog sedamnaeastogodišnjeg suseda. Časopis ''[[Varajeti]]'' ocenio je njen nastup ''„veoma upečatljivim“'',<ref name="fear">Levy, Emanuel (1996-05-08). [http://www.variety.com/review/VE1117905141.html?categoryid=31&cs=1&query=%22reese+witherspoon%22 Fear (review).] Variety magazine. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> a filmski kritičar Rodžer Ebert istakao je da ''„njen prvi poljubac u filmu predstavlja jednu od najboljih kratkih scena koje je on ikada video“''.<ref name="tiscali1" /> Za ulogu u ovom filmu nominovana je za nagradu ''„Najbolji mladi umetnik“'', koju dodeljuje [[Udruženje filmskih glumaca Sjedinjenih Američkih Država]].<ref name="award 13th">[http://www.youngartistawards.org/pastnoms13.htm Thirteenth Annual Youth in Film Awards.] youngartistawards.org. {{en}}, Pristupljeno 4. 7. 2007.</ref> Krajem [[1990]]. godine glumila je i u filmu „''[[Divlji cvet (film)|Divlji cvet]]''“ u režiji [[Diane Keaton|Dajane Kiton]] u kome je jednu od glavnih uloga igrala [[Patricia Arquette|Patriša Arket]].<ref name="movieyahoo" /><ref name="newsindependent" /> Dve godine kasnije, pojavila se u filmu ''[[Desperate Choices: To Save My Child]]'', u kome je igrala lik obolele devojke.<ref name="movieyahoo" /> Godine [[1993]]. prvi put nastupa na televiziji i to u seriji ''„Povratak usamljene golubice“'', a zatim je dobila glavnu ulogu u [[Walt Disney|Diznijevom]] filmu ''[[A Farr Off Place]]'', u kome je igrala lik Noni Parker, devojke iz [[Južna Afrika|Južnoafričke republike]] koja mora da prepešači 1.250 milja (2.000 kilometara) kroz pustinju [[Kalahari]].<ref name="movieyahoo" /> Iste godine imala je sporednu ulogu u filmu ''[[Medved Džek]]''.<ref name="award 15th">[http://www.youngartistawards.org/pastnoms15.htm Fifteenth Annual Youth in Film Awards.] youngartistawards.org. {{en}}, Pristupljeno 4. 7. 2007.</ref> Godine [[1994]]. nastupila je u glavnoj ulozi u filmu ''[[S.F.W.]]'', koji je režirao Džefri Livi. Godine [[1998]]. dobila je ponude za snimanje dva visokobudžetna filma. Najpre je sa [[Mark Wahlberg|Markom Volbergom]] i [[Alyssa Milano|Alisom Milano]] igrala u filmu „''[[Strah (film)|Strah]]''“ u kojem je tumačila ulogu Nikol Voker, tinejdžerke koja je u ljubavnoj vezi sa zgodnim momkom za kojeg će se kasnije ispostaviti da je nasilni psihopata. Potom je igrala glavnu ulogu ulogu u filmu „''[[Auto-put (film)|Auto-put]]''“, a partneri su joj bili [[Kiefer Sutherland|Kifer Saderland]] i [[Brooke Shields|Bruk Šilds]]. Njen lik, Vanesa Luc, siromašna je devojka koja, putujući do svoje bake u [[Stokton]], nailazi na serijskog ubicu.<ref name="talent" /> Film je pobrao brojne pozitivne kritike. Među njima se posebno isticala kritika Mika Lasala, novinara časopisa „''[[San Francisko kronikl]]''“, u kojoj se navodi da je ''„Viderspunova, koja je u filmu govorila oštrim teksaškim akcentom, bila naprosto zadivljujuća i ubedljiva u zahtevnim scenama koje su se nizale jedna za drugom“''.<ref>LaSalle, Mick. [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/1996/08/23/DD13791.DTL `Freeway's' Wild, Funny Ride.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071225135130/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F1996%2F08%2F23%2FDD13791.DTL |date=2007-12-25 }} San Francisco Chronicle. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Za ulogu u ovom filmu osvojila je nagradu za najbolju glumicu na filmskom festivalu u francuskom gradu [[Konjak (grad u Francuskoj)|Konjaku]], a većina kritičara je tvrdila da je Viderspunova ''„zvezda u usponu“''.<ref name="talent" /><ref>[http://www.thebiographychannel.co.uk/biography_story/880:1804/1/Reese_Witherspoon.htm Reese Witherspoon.] The Biography Channel. {{en}}, Pristupljeno 4. 7. 2007.</ref> Snimajući ovaj film, Viderspunova je stekla znatno glumačko iskustvo. Osvrćući se na ovu temu, jednom je prilikom izjavila: ''„Kada sam preskočila sve prepreke koje je nosio ovaj film, koji me je u više navrata preplašio na smrt, osećala sam da mogu da se okušam u bilo čemu“''.<ref name="commitment" /> Nakon filma ''„Auto-put“'', odlučila je da se na godinu dana povuče iz filmske industrije. U to vreme je započela i ljubavnu vezu sa glumcem [[Ryan Phillippe|Rajanom Filipijem]]. Godine [[1998]]. usledile su uloge u tri visokobudžetna filma: „Dostava preko noći“, „Plezentvil“ i „Sumrak“.<ref name="newsindependent" /><ref name="spoonful" /> U filmu „Plezentvil“, u kome je igrala zajedno sa [[Tobey Maguire|Tobijem Magvajerom]], igrala je mladu i ambicioznu Dženifer čiji su osnovni ciljevi u životu popularnost i ljubavne veze. Za ulogu u ovom filmu dobila je veoma pozitivne kritike, kao i nagradu za najbolji debitantski nastup koju joj je dodelilo Udruženja filmskih glumaca Sjedinjenih Američkih Država.<ref>[http://uk.movies.yahoo.com/artists/w/Reese-Witherspoon/awards-135363.html Reese Witherspoon Awards.] uk.movies.yahoo.com. {{en}}, Pristupljeno 4. 7. 2007.</ref> Reditelj [[Gari Ros]] je tada izjavio da će ''„u budućnosti Viderspun biti prava glumačka zvezda“''.<ref name="commitment" /> === 1999—2000: Prvi uspesi i pohvale kritike === Godine [[1999]]. igrala je u filmu ''[[Best Laid Plans]]'' zajedno sa [[Alesandro Nivola|Alesandrom Nivolom]]. Glumila je Lisu, devojku koja započinje ljubavnu vezu sa Nikom kako bi izbegla odlazak u mali, zabačeni grad.<ref name="movieyahoo" /> Iste godine je sa [[Sara Mišel Gelar|Sarom Mišel Gelar]] i [[Ryan Phillippe|Rajanom Filipijem]] igrala u filmu „''[[Okrutne namere (film)|Okrutne namere]]''“, adaptaciji istoimenog [[Francuska|francuskog]] [[roman]]a iz [[18. vijek|osamnaestog]] veka. Časopis ''„San Francisko kronikl“'' je njeno tumačenje Lika Anet Hargruv ocenio kao izuzetno: ''„Viderspun se veoma dobro snašla u toj manjoj ulozi, a kada je bilo potrebno da đavolskim grimasama učini scenu neobičnom, ona je i to uspevala da uradi“''.<ref>Graham, Bob (1999-03-05). [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/c/a/1999/03/05/DD31451.DTL Dangerous Liaisons.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071121020409/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fc%2Fa%2F1999%2F03%2F05%2FDD31451.DTL |date=2007-11-21 }} San Francisco Chronicle. {{en}}, Pristupljeno 6. 12. 2007.</ref> Slučajno ili ne, našla se i u muzičkom spotu objavljenom na kompilaciji sa muzikom iz filma. Sa [[Matthew Broderick|Metjuom Broderikom]] je [[1999]]. snimila film „''[[Izbor (film)|Izbor]]''“, koji je režirao [[Tom Perota]].<ref name="movieyahoo" /> Tumačila je ulogu Trejsi Klik, veoma ambiciozne učenice koja se kandiduje za predsednicu učeničkog saveta. Za ulogu u ovom filmu dobila je nagradu za najbolju glumicu koju dodeljuje [[Nacionalni savet filmskih kritičara]] i [[Udruženje filmskih kritičara na internetu]], a takođe je nominovana i za [[Zlatni globus]].<ref>[http://movies.yahoo.com/movie/contributor/1800018812/awards Reese Witherspoon Award.] Yahoo! Movies. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref><ref>[http://www.goldenglobes.org/browse/member/29982 Past Nominees - Best Actress.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090301235538/http://www.goldenglobes.org/browse/member/29982 |date=2009-03-01 }} Hollywood Foreign Press Association. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Časopis „''Premijer''“ je njenu ulogu u ovom filmu uvrstio u listu 100 najboljih filmskih ostvarenja svih vremena.<ref>[http://www.filmsite.org/100greatperformances3.html 100 Greatest Movie Performances of All Time.] Filmsite.org. {{en}}, Pristupljeno 4. 7. 2007.</ref> [[Oscari|Oskarom]] nagrađivani reditelj [[Aleksander Pejn]] pohvalio je Ris Viderspun rečima: ''„Ona poseduje kvalitet koji privlači muškarce, dok žene žele da budu njeni prijatelji. Ali, to je samo početak. Niko nije toliko zabavan i niko ne poseduje takav šarm kao ona. Ona može da uradi jednostavno sve.“'' <ref name="sweethome" /> Uprkos svim ovim uspesima u jednom je intervjuu navela da „nakon učestvovanja u filmu „''Izbor''“ nikako nije uspevala da pronađe novi angažman“.<ref>Booth, William (2005-11-13). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2005/11/11/AR2005111100442_3.html Playing It Straight (page 3).] The Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> A jednom je prilikom prokomentarisala: ''„Milim da je jedan od razloga što nisam dobijala uloge u filmovima i taj što sam u poslednjem filmu igrala goropadnu osobu, sa veoma čudnim karakterom, a gledaoci su taj lik poistovetili sa mojom ličnošću. Ja sam se stalno pojavljivala na audicijama, ali sam uvek bila drugi izbor reditelja“''.<ref name="findarticles" /> Godine [[2000]]. igrala je sporedne uloge u filmu „''[[Američki psiho (film)|Američki psiho]]''“ <ref name="spoonful">Booth, Philip (2003-02-06). [http://www.sptimes.com/2003/02/06/Weekend/Spoonfuls_of_video_tr.shtml Spoonfuls of video treats.] St. Petersburg Times. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> i u šestoj sezoni američke [[televizijska serija|televizijske serije]] „''[[Friends|Prijatelji]]''“, igrajući lik Džin Grin.<ref>Deggans, Eric (2004-05-04). [http://www.sptimes.com/2004/05/04/Floridian/Guest_stars__The_good.shtml Guest stars: The good, the bad, the twin sister.] St. Petersburg Times. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Sledeće godine pozajmila je glas liku Serene u animiranom filmu „''[[Svanova truba (animirani film)|Svanova truba]]''“. === 2001—2004: Svetska slava === Godina [[2001]]. predstavljala je prekretnicu u njenoj karijeri. Te godine je igrala glavnu ulogu u filmu „''[[Pravna plavuša]]''“, tumačeći lik El Vuds, vlasnice modne kuće, koja odlučuje da studira prava na [[Univerzitet Harvard|Univerzitetu Harvard]] kako bi stalno bila uz bivšeg dečka. Govoreći o ulozi u ovom filmu, jednom je prilikom izjavila: ''„Kada sam pročitala scenario uvidela sam da je El Vuds veoma bogata devojka sa [[Beverly Hills, California|Beverli Hilsa]] koja ima savršenog dečka ali ipak prekida s njim. Ko za to mari? Ja je i dalje mrzim“''.<ref name="sweethome" /> Celokupna filmska ekipa je, prema njenim rečima, nastojala da lik El Vuds učini takvim da publika ne može da ga mrzi. Film „Pravna plavuša“ je postigao izvanredan finansijski uspeh, ostvarivši prihod od 96 miliona dolara tokom prve nedelje prikazivanja u bioskopima širom Sjedinjenih Američkih Država.<ref name="mojo">[http://www.boxofficemojo.com/people/chart/?id=reesewitherspoon.htm Reese Witherspoon.] Box Office Mojo. {{en}}, Pristupljeno 2. 12. 2007.</ref> Ulogom u ovom filmu Viderspunova je pobrala isključivo pozitivne kritike, a novinari su se prema njoj odnosili kao prema „novoj [[Meg Ryan|Meg Rajan]]“.<ref>[http://movies.about.com/library/weekly/aa071301a.htm Legally Blonde Movie Review.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130511073050/http://movies.about.com/library/weekly/aa071301a.htm |date=2013-05-11 }} About.com. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Kritičar Rodžer Ebert je istakao: ''„Viderspun je svojim šarmom vrlo lako učinila scenario uverljivim“''.<ref>Ebert, Roger (2001-07-13). [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20010713/REVIEWS/107130303/1023 Reviews: Legally Blonde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070522085254/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20010713%2FREVIEWS%2F107130303%2F1023 |date=2007-05-22 }} Chicago Sun-Times. {{en}}, Pristupljeno 23. 2. 2007.</ref> Internet časopis ''[[Salon.com]]'' posebno je istakao da je ''„Viderspunova na ubedljiv način odslikala lepotu lika El Vuds“''.<ref>Zacharek, Stephanie (2001-07-13). [http://archive.salon.com/ent/movies/review/2001/07/13/legally_blonde/index.html Legally blone.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071205183719/http://archive.salon.com/ent/movies/review/2001/07/13/legally_blonde/index.html |date=2007-12-05 }} The Salon.com. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Za ulogu u ovom filmu bila je nominovana za [[Zlatni globus]] u kategoriji najbolje glumice, kao i za [[MTV filmska nagrada|MTV filmsku nagradu]]. Nakon uloge u tom filmu, sledile su još neke uspešne uloge. Godine [[2002]]. pozajmila je glas liku Grete Vulfkasl u jednoj epizodi animirane serije „''[[The Simpsons|Simpsonovi]]''“.<ref>[https://web.archive.org/web/20071124083344/http://www.variety.com/profiles/people/main/30620/Reese%20Witherspoon.html?dataSet=1 Reese Witherspoon filmography.] Variety magazine. {{en}}, Pristupljeno 17. 11. 2007.</ref> Iste godine igrala je lik Sesili u filmu „''[[Važno je zvati se Ernest (film)|Važno je zvati se Ernest]]''“, adaptaciji istoimenog [[roman]]a [[Irska|irskog]] pisca [[Oscar Wilde|Oskara Vajlda]].<ref>Clark, John (2002-05-12). [http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=/chronicle/archive/2002/05/12/PK236774.DTL&type=movies Young and talented, headstrong and 'Earnest' Reese Witherspoon gets what she wants.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071204002716/http://www.sfgate.com/cgi-bin/article.cgi?f=%2Fchronicle%2Farchive%2F2002%2F05%2F12%2FPK236774.DTL&type=movies |date=2007-12-04 }} San Francisco Chronicle. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref><ref>[http://www.prnewswire.com/cgi-bin/stories.pl?ACCT=104&STORY=/www/story/06-03-2002/0001739538&EDATE= Announces the 4th Annual 2002 Teen Choice Awards Nominees.] PR Newswire. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref> Sledeći film je bio „''[[Alabama, slatki dome]]''“, koji je režirao [[Endi Tenant]]. U ovom filmu, u kome su između ostalih igrali i [[Džoš Lukas]] i [[Patrik Dempsi]], Viderspunova je tumačila lik Melani Karmajkl, mlade modne kreatorke koja namerava da se uda za [[new York|njujorškog]] političara, ali najpre mora da se vrati u rodnu [[Alabama|Alabamu]] kako bi se razvela od supruga sa kojim nije bila u kontaktu šest godina. Ulogu u ovom filmu opisala je kao ''„veoma ličnu“'' jer je podsećala na period kada je morala da se iz [[Nashville, Tennessee|Nešvila]] preseli u [[Los Angeles, California|Los Anđeles]].<ref>[http://au.movies.ign.com/articles/371/371856p1.html Interview with Reese Witherspoon.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110713005004/http://au.movies.ign.com/articles/371/371856p1.html |date=2011-07-13 }} IGN. {{en}}, Pristupljeno 12. 6. 2007.</ref> Od svih filmova koje je u celoj glumačkoj karijeri snimila Ris Viderspun, film ''„Alabama, slatki dome“'' je postigao najbolji finansijski uspeh ostvarivši prihod od 35 miliona dolara tokom prve nedelje prikazivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je ukupan prihod iznosio nešto više od 127 miliona dolara.<ref name="mojo" /><ref>Wills, Dominic (2002-05-12). [http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/biography/artist/reese-witherspoon/biography/100?page=6 Reese Witherpoon Biography (page 6).]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Tiscalli. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Uprkos velikom finansijskom uspehu ovaj film je pobrao uglavnom negativne kritike. Većina filmskih kritičara je ovu komediju ocenila kao ''„besmislenu, dosadnu i predvidivu“'',<ref>Dargis, Manohla (2002). [http://www.fandango.com/sweethomealabama_41305/criticreviews Sweet Home Alabama critic reviews.] {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> složivši se u mišljenju da je Ris Viderspun ''„bila jedini faktor koji je doprineo da velik broj gledalaca pogleda ovaj film u bioskopima“''.<ref>Roger, Ebert (2002-09-27 ). [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20020927/REVIEWS/209270304/1023 Sweet Home Alabama .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212113353/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20020927%2FREVIEWS%2F209270304%2F1023 |date=2007-12-12 }} {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref><ref>[http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/reviews/sweet_home_alabama.html Sweet Home Alabama.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080507042101/http://www.tiscali.co.uk/entertainment/film/reviews/sweet_home_alabama.html |date=2008-05-07 }} Tiscali. {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref> Časopis [[Kristijan sajens monitor]] zaključio je da Viderspun ''„nije bila glavna, nego jedina atrakcija filma“''.<ref>Sterritt, David (2002-09-27). [http://www.csmonitor.com/2002/0927/p15s01-almo.html A down-home dilemma.] The Christian Science Monitor. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> [[Datoteka:Reese Witherspoon2 2005.jpg|mini|desno|250p|Viderspunova daje autograme na međunarodnom filmskom festivalu u [[Toronto|Torontu]] 2005.]] Godine [[2003]]. snimila je film „''[[Pravna plavuša 2: Crvena, Bela i Plava]]''“, nastavak Pravne plavuše, njenog najuspešnijeg filma. U filmu je El Vuds diplomirala prava na Harvardu i angažuje se u borbi protiv farmaceutskih kompanija i kompanija koje se bave proizvodnjom kozmetičkih proizvoda kako bi sprečila da ove kompanije koriste životinje u istraživačke svrhe. Međutim, ovaj film nije ni približno ostvario finansijski uspeh kao prvi, a takođe je dobio mnogo negativnih kritika. Časopis [[Ju-Es-Ej tudej]] smatrao je ovaj film ''„nimalo smešnim, pomalo dosadnim i ni približno uspešnim kao prethodni“''. U istom časopisu je istaknuto da je ''„Ris Viderspun ipak uložila velik napor da odličnom glumom učini ne baš najbolji scenario malo uverljivijim“''.<ref>Puig, Claudia (2003-07-02). [http://www.usatoday.com/life/movies/reviews/2003-07-01-blonde_x.htm Legally Blonde 2 Review.] USA Today. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Internet časopis ''Salon.com'' istakao je da je ''„ovaj film poništio svet pozitivne emocije od gledanja prvog filma“''.<ref>Taylor, Charles (2003-07-02). [http://dir.salon.com/story/ent/movies/review/2003/07/02/blonde/ Legally Blonde .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110607001319/http://dir.salon.com/story/ent/movies/review/2003/07/02/blonde/ |date=2011-06-07 }} Salon.com. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Uprkos brojnim lošim kritikama, film je zaradio 39 miliona dolara tokom prvih pet dana prikazivanja u Sjedinjenim Američkim Državama, dok je ukupni prihod iznosio nešto više od 90 miliona dolara.<ref>(July 23, 2003). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/3089425.stm Witherspoon leads UK première.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref> Za ulogu u ovom filmu Viderspunova je dobila honorar od 15 miliona dolara, pa je tako postala jedna od najplaćenijih [[hollywood|holivudskih]] glumica od 2002. do danas.<ref name="sweethome">Puig, Claudia (2002-09-18). [http://www.usatoday.com/life/2002-09-18-reese-witherspoon_x.htm Witherspoon's 'Sweet Home'.] USA Today. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref><ref>[http://www.people.com/people/article/0,,625295,00.html Julia Roberts Tops Actress Power List.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080416074936/http://www.people.com/people/article/0%2C%2C625295%2C00.html |date=2008-04-16 }} People magazine. {{en}}, Pristupljeno 13. 6. 2008.</ref><ref>(2005-12-02). [https://archive.today/20121221202354/www.dailytimes.com.pk/default.asp?page=2005%5C12%5C02%5Cstory_2-12-2005_pg9_1 Roberts and Kidman head list of top-earning actresses.] Daily Times . {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref><ref>(2008-12-05). [http://www.usmagazine.com/news/angelina-jolie-surpasses-reese-witherspoon-as-highest-paid-actress Angelina Jolie Surpasses Reese Witherspoon as Highest-Paid Actress .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081208074755/http://www.usmagazine.com/news/angelina-jolie-surpasses-reese-witherspoon-as-highest-paid-actress |date=2008-12-08 }} US Magazine. {{en}}, Pristupljeno 8. 12. 2007.</ref> Godine [[2004]]. snimila je film [[Vašar taštine (film iz 2004)|Vašar taštine]] rediteljke [[Mira Nair|Mire Nair]], adaptaciju istoimenog romana [[Vilijam Tekeri|Vilijama Tekerija]] iz sredine [[19. vijek|devetnaestog]] veka. Igrala je lik Beki Šarp, osobe koja je nakon siromašnog detinjstva izrasla u veoma ambicioznu ženu koja na sve načine pokušava da učvrsti svoju poziciju u društvu. Tokom snimanja ovog filma Viderspunova je bila [[trudnoća|trudna]], tako da su kostimografi morali da pažljivo biraju kostime kako bi prikrili trudnoću.<ref>Edelstein, David (2005-11-13). [http://www.cbsnews.com/stories/2005/11/12/sunday/main1041397.shtml Witherspoon Walks The Line.] CBS News. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref> Trudnoća se nije odrazila na glumačke sposobnosti Viderspunove koja je izjavila da je trudnoća ''„samo još više istakla najvažnije osobine njenog lika“. „Ja volim taj sjaj i punoću koju trudnoća sa sobom nosi“'', izjavila je za vreme snimanja filma.<ref name="telegraphindia">(2004-09-06). [http://www.telegraphindia.com/1040906/asp/atleisure/story_3722983.asp Mira's early feminist.] The Telegraph . {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4056147.stm Director Nair's Vanity project.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref> Film i Viderspunova dobili su mnoštvo pozitivnih kritika. U časopisu [[Los Anđeles tajms]] istaknuto je da ''„je podela uloga koju je rediteljka Mira Nair napravila prosto veličanstvena. Ris je, dobivši ovu sočnu ulogu, svom liku dodala izvesnu dozu poleta i neposlušnosti“''.<ref>Fischer, Paul. [http://www.femail.com.au/reese_witherspoon_vanity_fair_pf.htm Witherspoon's Vanity Project.] femail.com.au. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> U istom magazinu je takođe zaključeno da je ''„uloga Beki Šarp upravo ona za koju je Ris Viderspun rođena“''.<ref>Chocano, Carina (2004-09-01). [http://www.calendarlive.com/movies/chocano/cl-et-chocano1sep01,2,3554055.story 'Vanity Fair'Review.] Los Angeles Times. {{en}}, Pristupljeno 2. 12. 2007.</ref> === Od 2005: „Hod po ivici“ i ostali filmovi === Godine 2004. snimila je romantičnu komediju „''[[Baš kao u raju (film)|Baš kao u raju]]''“ u kojoj je glavnu mušku ulogu igrao [[Mark Rafalo]]. Igrala je lik Elizabet Masterson, mlade doktorke koja nakon teške saobraćajne nesreće pada u komu, a njen duh se vraća u njen stari stan i tamo pronalazi novu ljubav.<ref>Moten, Katie (2005-12-29). [http://www.rte.ie/arts/2005/1229/justlikeheaven.html Just Like Heaven (PG).] Radio Telefís Éireann. {{en}}, Pristupljeno 4. 11. 2007.</ref> Nešto ranije iste godine, u filmu „''[[Walk the Line|Hod po ivici]]''“ Viderspunova glumi [[Džun Karter Keš]], drugu po redu suprugu čuvenog [[country|kantri]] [[muzika|muzičara]] [[Johnny Cash|Džonija Keša]]. Viderspunova nikada nije imala priliku da upozna Džun Karter Keš koja je umrla baš u vreme snimanja filma „Vašar taštine“.<ref name="findarticles" /> Ova uloga je bila veliki izazov za Viderspunovu jer je pred velikim brojem gledalaca morala da otpeva nekoliko pesama uživo. Kada je saznala da će u filmu morati da nastupa uživo, Viderspunova se toliko preplašila da je naložila menadžeru da raskine ugovor o snimanju filma.<ref name="faces" /> ''„To je bio najizazovniji deo moje uloge“'', prisećala se kasnije Viderspunova. ''„Ja se nikada ranije nisam profesionalno bavila pevanjem“''.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/breakfast/4666180.stm Reese Witherspoon, live on Breakfast.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 7. 11. 2007.</ref> Za tu ulogu Viderspunova je šest meseci išla na časove pevanja.<ref name="faces">[http://news.bbc.co.uk/2/hi/6113620.stm Faces of the week.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref><ref>Donaldson-Evans, Catherine (2006-02-08). [http://www.foxnews.com/story/0,2933,184170,00.html Stars Learn to Sing for Roles ... or Do They?.] Fox News Channel. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> Tumačenje lika Džun Karter Keš donelo je Viderspunovoj pregršt pohvalnih kritika, a kritičar Rodžer Ebert je istakao da je ''„njena uloga podarila bezgraničnu energiju ovom filmu“''.<ref>Ebert, Roger (2002-09-27 ). [http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=/20051117/REVIEWS/51107006/1023 Walk the Line.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071212120132/http://rogerebert.suntimes.com/apps/pbcs.dll/article?AID=%2F20051117%2FREVIEWS%2F51107006%2F1023 |date=2007-12-12 }} Fox News Channel. {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref> Ta uloga donela je Viderspunovoj mnoge značajne nagrade kao što su [[Oscari|Oskar]], [[Zlatni globus]], [[BAFTA]] nagradu i nagradu Udruženja filmskih glumaca. Uprkos brojnim pozitivnim kritikama, Viderspunova i [[Joaquin Phoenix|Hoakin Finiks]], njen partner iz filma osvojili su samo ''[[CMT muzička nagrada|CMT muzičku nagradu]]'' za zajednički video-snimak godine.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/4824306.stm Movie stars up for country award.] BBC. {{en}}, Pristupljeno 17. 7. 2008.</ref><ref>[http://www.cmt.com/microsites/cmt-music-awards/2006/nominees.jhtml 2006 Nominees.] Country Music Television. {{en}}, Pristupljeno 17. 7. 2008.</ref> Viderspun je na sledeći način izrazila svoju naklonost prema ovom filmu: ''„Najviše mi se sviđa to što je film potpuno realističan i što prikazuje stvaran brak, jednu stvarnu ljubavnu vezu u kojoj mnoge stvari nisu mogle javno da se izgovore“''.<ref name="about.interview">Murray, Rebecca. [http://movies.about.com/od/walktheline/a/walklinrw111405_2.htm Reese Witherspoon Interview.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070820081417/http://movies.about.com/od/walktheline/a/walklinrw111405_2.htm |date=2007-08-20 }} About.com. {{en}}, Pristupljeno 15. 12. 2007.</ref> Govorila je i o liku i delu Džun Karter Keš, ističući da je ona bila žena koja je bila ispred svog vremena: ''„Ono što zadivljuje kod Džun Karter Keš je činjenica da je ona potpuno normalno govorila i radila ono što je 50-ih godina [[20. vijek|dvadesetog]] veka bilo ptopuno zabranjeno. U to vreme nije bilo prihvatljivo da se žena dva puta udaje i dva puta razvede, da ima dvoje dece sa dva različita supruga i da putuje u atomobilu punom muzičara. Ona nije želela da se povinuje tadašnjim društvenim normama pa je zbog toga mnogi smatraju najmodernijom ženom tog perioda“''.<ref name="about.interview" /> Prva uloga nakon osvojenog [[Oscari|Oskara]] bila joj je u filmu „''[[Penelopa (film)|Penelopa]]''“, u kojem je nastupila sa [[Christina Ricci|Kristinom Riči]]. Igrala je lik Eni, najbolje Penelopine drugarice, devojke koju u porodici niko ne poštuje. Film je producirala njena producentska kuća ''Type A Films'', a premijera filma bila je na međunarodnom filmskom festivalu u [[Toronto|Torontu]], [[2006]]. godine.<ref name="faces" /><ref>Macdonald, Moira (2006-09-06). [http://seattletimes.nwsource.com/html/television/2003244619_toronto06.html From Toronto: Let the film festival begin!.] The Seattle Times. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Film je, nakon dva odlaganja, zvanično u prodaji od februara [[2008]].<ref>Hernandez, Eugene. [http://www.indiewire.com/article/at_ifc_films_penelope_shift_points_to_a_change_in_focus_company_emphasizing/ At IFC Films, "Penelope" Shift Points To A Change in Focus; Company Emphasizing First Take Slate.] indiewire.com. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> U novembru [[2006]]. Viderspunova je glumila u političkom [[triler]]u „''[[Proganjanje (film)|Proganjanje]]''“. Partneri su joj bili [[Meryl Streep|Meril Strip]], [[Alan Arkin]], [[Piter Sarsgard]] i [[Jake Gyllenhaal|Džejk Džilenhol]]. U filmu tumači lik Izabele el Ibrahimi, supruga čoveka koji je osumnjičen za terorizam. Film „Proganjanje“, koji je imao premijeru 2007, bio je prvi film Ris Viderspun nakon dvogodišnje pauze.<ref>Germain, David (2007-10-16). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2007/10/16/AR2007101601378.html?nav=rss_artsandliving/entertainmentnews Witherspoon Gives a Dramatic `Rendition'.] The Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> Kritike filma su bile pretežno negativne, a prema ocenama gledalaca, predstavljao je najveće razočarenje filmskog festivala u Torontu 2007.<ref>Mathews, Jack (2007-10-19). [http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/2007/10/19/2007-10-19_rendition_is_story_of_torture.html 'Rendition' is story of torture.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071222114101/http://www.nydailynews.com/entertainment/movies/2007/10/19/2007-10-19_rendition_is_story_of_torture.html |date=2007-12-22 }} New York Daily News. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> I nastup Ris Viderspun je negativno ocenjen: ''„Lik koji glumi Ris Viderspun u ovom filmu potpuno je beživotan“''. U časopisu „Ju-Es-Ej Tudej“ istaknuto je da ''„Viderspunova u svoje uloge obično ubrizgava dodatnu dozu energije i entuzijazma, ali ovoga puta toga nije bili ili se to na filmu naprosto nije videlo“''.<ref>Puig, Claudia (2007-10-18). [http://www.usatoday.com/life/movies/reviews/2007-10-18-rendition_N.htm 'Rendition' fails to turn over interest.] USA Today. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> U decembru [[2007]]. Viderspunova je započela snimanje porodične komedije „''[[Četiri Božića (film)|Četiri Božića]]''“, filma u kome bračni par ide u [[božić]]nu posetu razvedenim roditeljima na raznim krajevima sveta.<ref>Mcnary, Dave (2007-07-26). [http://www.variety.com/article/VR1117969202.html?categoryid=13&cs=1 Vaughn, Witherspoon set for comedy.] Variety. {{en}}, Pristupljeno 22. 8. 2007.</ref> Glavnu mušku ulogu u ovom filmu igrao je [[Vins Von]]. Film je u bioskopima prvi put prikazan u novembru 2008. i dobro je prošao na blagajnama ostvarivši prihod od 120 miliona dolara.<ref>[http://www.metacritic.com/film/titles/fourchristmases Four Christmases (2008):Reviews.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081205082540/http://www.metacritic.com/film/titles/fourchristmases |date=2008-12-05 }} Metacritic. {{en}}, Pristupljeno 30. 11. 2008.</ref> == Ostali projekti == Ris Viderspun je vlasnica producentske kuće ''[[Type A Films]]''. Mediji su u početku smatrali da naziv producentske kuće potiče od nadimka koji je Viderspun dobila kao mala – ''„mala gospođica odlikašica“'' ({{jez-engl|Little Miss Type A}}),<ref name="ambition" /><ref>Hancock, Tiffany (2006-02-13). [http://www.telegraph.co.uk/fashion/3350050/Fashion-victim-Reece-Witherspoon.html Fashion victim: Reece Witherspoon.]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} The Daily Telegraph. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> ali ih je Viderspun ubrzo demantovala: „Mnogi misle da sam producentsku kuću nazvala po mom nadimku iz detinjstva. Ja sam zapravo htela da se našalim sa mojom porodicom, jer sam kao mala, sa samo šest godina, bila toliko radoznala da sam znala koja je razlika između osoba koje imaju [[krvna grupa|krvnu grupu]] A i krvnu grupu B. Producentska kuća je samo zbog toga dobila ovakav naziv. Mogu samo da zamislim šta bi bilo da sam producentskoj kući dala ime „''Hrana za pse''“ ili „''Svinjetina''“. Posledice vaših nepromišljenih poteza prate vas ceo život“.<ref name="findarticles" /> Dugogodišnji je član međunarodne nevladine organizacije „[[Spasimo decu]]“ koja se brine o zdravlju i obrazovanju dece iz siromašnih područja.<ref name="chldrn" /> Takođe je i predsednik [[Fond za zaštitu dece|Fonda za zaštitu dece]], organizacije koja se bavi zaštitom prava dece.<ref name="chldrn" /> Godine [[2006]]. Viderspunova je, zajedno sa grupom glumaca, bila jedna od prvih javnih ličnosti iz Sjedinjenih Američkih Država koja je posetila [[New Orleans, Louisiana|Nju Orleans]], nakon što je [[uragan Katrina]] opustošio ovaj grad.<ref>Plaisance, Stacey (2006-05-08). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/05/08/AR2006050801206.html Witherspoon, Garner Tour New Orleans.] The Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref> Tom prilikom otvorila je ''„Školu slobode“'' u Nju Orleansu.<ref name="trip" /> Kasnije je u jednom intervjuu istakla da je to bilo iskustvo koje će joj zauvek ostati u sećanju.<ref name="trip">(2006-05-14). [http://abcnews.go.com/ThisWeek/MothersDay/story?id=1960165 Reese Witherspoon Speaks About Children of Katrina.] ABC News. {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref> Godine [[2007]]. potpisala je ugovor sa kompanijom Ejvon i postala službeni promoter svih „Ejvonovih“ kozmetičkih proizvoda.<ref name="chldrn">[http://www.savethechildren.org/newsroom/2008/idol-gives-back-charity.html Idol Gives Back charity event to benefit Save the Children.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090610093615/http://www.savethechildren.org/newsroom/2008/idol-gives-back-charity.html |date=2009-06-10 }} Savethechildren.org. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref><ref name="avon">[http://findarticles.com/p/articles/mi_hb3042/is_7_45/ai_n29450807/?tag=content;col1 Reese Witherspoon visits Japan as Avon ambasador.] findarticles.com. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Takođe je i predsednik dobrotvorne „[[Ejvon fondacija|Ejvon fondacije]]“ koja se bavi istraživanjima vezanim za [[rak dojke]], kao i na pomaganju ženama koje su bile žrtve nasilja u porodici.<ref name="avon products">(2007-08-02). [http://www.reuters.com/article/lifestyleMolt/idUSN0141828920070802 Reese Witherspoon heeds Avon call to be spokeswoman.] Reuters. {{en}}, Pristupljeno 11. 11. 2007.</ref><ref>(2007-08-01). [http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/6927011.stm Witherspoon to become 'Avon lady'.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 1. 12. 2007.</ref> Viderspunova učestvuje i u kreiranju novih proizvoda, a često se pojavljuje i u reklamama za „Ejvonove“ proizvode.<ref name="avon products" /> Objašnjavajući zašto se pridružila „Ejvon fondaciji“, Viderspunova je istakla: ''„Kao žena i kao majka mnogo brinem o zdravlju svih drugih žena i sve ostale dece i trudim se da im na bilo koji način pomognem da im život bude lepši i lakši“''.<ref name="avon products" /> == Pojavljivanje u medijima == Nakon uspeha filma „[[Pravna plavuša]]“, Viderspunova je [[29. semptembar|29. septembra]] [[2001]]. bila voditelj emisije ''[[Saturday Night Live]]''.<ref>(2001-09-27). [http://abcnews.go.com/Entertainment/story?id=102195&page=1 Saturday Night Live Preps 'Emotional' Premiere.] ABC News. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Godine [[2005]]. zauzela je peto mesto na listi od ''„100 najuspešnijih mladih holivudskih glumaca“'' u izboru tinejdžerskog izdanja časopisa „''[[Pipl]]''“.<ref>(2005-08-06). [http://www.signonsandiego.com/uniontrib/20050806/news_1c06stars.html Kutcher tops list of young, powerful.] Sign on San Diego. {{en}}, Pristupljeno 12. 12. 2007.</ref> Godine [[2006]]. našla se na listi od ''„100 najuticajnijih ljudi u svetu“'' u izboru časopisa „''[[Time (časopis)|Tajm]]''“.<ref>[http://www.time.com/time/2006/time100/ The people who shape our world.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502231929/http://www.time.com/time/2006/time100/ |date=2006-05-02 }} Time. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> Iste godine, časopis za muškarce [[FHM]] uvrstio je Viderspunovu na listu od ''„100 najlepših žena na svetu“''.<ref>(2007-10-07). [https://web.archive.org/web/20071022070934/http://www.fhm.com/site/content/article.aspx?ID=15886 The 100 Sexiest Women In The World 2006.] FHM. {{en}}, Pristupljeno 23. 6. 2009.</ref> Dva puta se našla na listi ''„100 najuspešnijih ljudi“'' časopisa „''[[Forbs]]''“: 2006. na 75. mestu, a 2007. na 80. mestu.<ref>[http://www.forbes.com/2006/06/12/06celebrities_money-power-celebrities-list_land.html 2006:The Celebrity 100.] Forbes. {{en}}, Pristupljeno 21. 11. 2007.</ref><ref>[http://www.forbes.com/lists/2007/53/07celebrities_The-Celebrity-100_Rank_4.html 2007:The Celebrity 100.] Forbes. {{en}}, Pristupljeno 21. 11. 2007.</ref> Časopis „Forbs“ je takođe uvrstio Viderspunova među ''„10 javnih ličnosti kojima se najviše može verovati“''.<ref>Rose, Lacey (2006-09-25). [https://archive.today/20130629072201/http://www.forbes.com/2006/09/25/trust-celebrity-politicians-tech_cx_lr_06trust_0925celeb.html The Ten Most Trustworthy Celebrities.] Forbes. {{en}}, Pristupljeno 21. 11. 2007.</ref> Godine [[2006]]. časopis „[[Star]]“ je objavio članak u kome se navodi da je Ris Viderspun trudna i da očekuje treće dete. Ubrzo nakon toga, Viderspunova je podnela tužbu protiv kompanije u čijem je vlasništvu i pomenuti časopis, navodeći kao glavni razlog ugrožavanje privatnosti.<ref>(2006-06-22). [https://archive.today/20120629074346/www.iht.com/articles/2006/06/22/features/peepfri.php People: Reese Witherspoon, Sonny Rollins, Heidi Klum.] International Herald Tribune. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Nastojala je da dokaže da joj je tekst tog članka naneo veliku materijalnu štetu navevši pdroducente na pomisao da je namerno sakrila trudnoću kako bi lakše dobijala uloge.<ref>(2006-06-22). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/06/22/AR2006062201291.html Witherspoon Sues Over Pregnancy Story.] The Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Četiri puta se našla u izboru ''„100 najlepših žena Holivuda“'' koji sprovodi časopis „[[Pipl]]“.<ref>[http://www.cbsnews.com/htdocs/pdf/042507_people_list_facts.pdf Facts about People's most beautiful list.] CBS News. {{en}}, Pristupljeno 28. 12. 2007.</ref> U izboru zabavnog programa ''[[Access Hollywood]]'' ušla je u grupu od nekoliko najbolje odevenih holivudskih glumica u 2007. godini.<ref>(2007-09-12). [http://www.foxnews.com/story/0,2933,296596,00.html People: Beyonce, Jennifer Lopez, Reese Witherspoon Among Best-Dressed.] Fox News. {{en}}, Pristupljeno 21. 11. 2007.</ref><ref>(2007-12-21). [http://omg.yahoo.com/news/em-access-hollywoods-em-best-dressed-stars-of-2007/5021 Access Hollywood's Best Dressed Stars Of 2007.]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Access Hollywood. {{en}}, Pristupljeno 28. 12. 2007.</ref> Iste je godine postala najbolje plaćena holivudska glumica budući da su joj se honorari kretali u rasponu od 15 do 20 miliona dolara.<ref>Goodwin, Christopher (2007-10-07). [http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article2582742.ece A testing time for Reese Witherspoon.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080908053142/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/film/article2582742.ece |date=2008-09-08 }} The Times. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref><ref>Grabicki, Michelle (2007-11-30). [http://www.reuters.com/article/peopleNews/idUSN3030609020071130 Witherspoon is Hollywood's highest-paid actress.] Reuters. {{en}}, Pristupljeno 5. 11. 2007.</ref> == Privatni život == === Brak === Viderspun se sa [[Sjedinjene Američke Države|američkim]] glumcem [[Ryan Phillippe|Rajanom Filipijem]] prvi put srela u martu [[1997]]. na proslavi njenog dvadeset prvog rođendana kada mu se predstavila rečima: ''„Ti si moj najveći i najlepši rođendanski poklon“''.<ref>Scott, Paul (2006-03-07). [http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-379136/Reese-Oscar-husband.html also in 1996 she was dating actor mark wahlberg in the making of fear.] Daily Mail. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref><ref name="split end">de Kretser, Leela (2006-10-31). [https://web.archive.org/web/20070311063143/http://www.nypost.com/seven/10312006/news/nationalnews/split_end_for_a_legal_blonde_nationalnews_leela_de_kretser.htm Split end for a'Legal blonde'.] New York Post. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Par se verio u decembru 1998,<ref>Thomas, Karen (2006-11-08). [http://www.usatoday.com/life/people/2006-10-30-witherspoon_x.htm Reese Witherspoon, Ryan Phillippe separate.] USA Today. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> a venčanje je bilo [[5. 6.|5. juna]] [[1999]]. u [[Charleston, South Carolina|Čarlstonu]] u američkoj saveznoj državi [[Južna Karolina]].<ref name="cnn" /><ref>Stritof, Sheri & Bob. [http://marriage.about.com/od/entertainmen1/p/witherspoon.htm Reese Witherspoon and Ryan Phillippe Marriage Profile.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080719101712/http://marriage.about.com/od/entertainmen1/p/witherspoon.htm |date=2008-07-19 }} About.com. {{en}}, Pristupljeno 2. 7. 2008.</ref> Imaju dvoje dece: kćerku Ejvu Elizabet, rođenu [[9. 9.|9. septembra]] [[1999]].<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/entertainment/449118.stm Entertainment: News In Brief.] BBC News. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> i sina Dikona Risa, rođenog [[23. 10.|23. oktobra]] 2003. godine.<ref name="cnn">(2003-10-29). [http://www.cnn.com/2003/SHOWBIZ/Movies/10/29/ple.witherspoon.reut/ Reese Witherspoon gives birth.] CNN. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Kako bi neko od njih mogao uvek da bude uz decu, dogovorili su se ubuduće ne snimaju zajedničke filmove.<ref name="split end" /> Osvrćući se na navode pojedinih medija da je nekoliko puta sa suprugom viđena u savetovalištima za bračne parove, Viderspunova je izjavila: ''„Mi smo tamo odlazili i pre nego što smo se zvanično venčali. Meni ne smeta što mediji objavljuju tu informaciju, ali mi smeta što se ta informacija najčešće objavljuje u potpuno negativnom kontekstu“''.<ref name="usatoday">[http://www.usatoday.com/life/people/2006-10-30-witherspoon_x.htm Reese Witherspoon, Ryan Phillippe separate.] USA Today. {{en}}, Pristupljeno 26. 10. 2007.</ref> Gostujući u emisiji „''[[Šou Opre Vinfri]]''“, u decembru 2005, Viderspunova je istakla: ''„Da li situacija u kojoj sve činite kako biste poboljšali svoj brak uvek mora da bude protumačena u negativnom kontekstu? Zar brak ne predstavnja jedno dugo putovanje? ... Niko nije savršen ... Svi mi imamo svoje probleme“''! <ref name="usatoday" /><ref>(2005-12-10). [http://talentdevelop.com/counseling.html Reese Witherspoon on the benefits of therapy .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100322212106/http://talentdevelop.com/counseling.html |date=2010-03-22 }} Talentdevelop.com. {{en}}, Pristupljeno 30. 10. 2006.</ref> Istog meseca, Viderspunova je izjavila: ''„Mislim da su u velikoj nevolji svi oni koji misle da im je život savršen, da im je brak veličanstven pri čemu od javnosti sakrivaju ne odveć bajkovitu istinu.“'' <ref name="usatoday" /> === Rastanak i razvod === U oktobru [[2006]]. par je, nakon sedam godina braka, najavio i zvaničan razvod. Sledećeg meseca Viderspunova je podnela zahtev za razvod, navodeći kao glavni uzrok nepremostive razlike između supružnika.<ref name="divorce fox news">(2006-11-09). [http://www.foxnews.com/story/0,2933,228377,00.html It's Official: Reese Witherspoon Files For Divorce.] Fox News Channel. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Zatražila je da joj sud dodeli decu na odgajanje, ali tako da Filipi ima puno pravo da ih viđa kad god poželi.<ref name="divorce fox news" /><ref>Arnold, Holly. [http://www.nowmagazine.co.uk/celebrity-news/243583/reese-witherspoon-and-ryan-phillippe-s-divorce-final/1/ Actors' split formalised.] Now magazine. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Bračni par, prema ranijem dogovoru, nije pristao na sudsko pomirenje a dogovoreno je da celokupnu imovinu (pokretnu i nepokretnu) koju su stekli tokom zajedničkog života podele na jednake delove.<ref>(2006-11-11). [http://abcnews.go.com/GMA/story?id=2644759&page=1 Celebs' Prenups May Be as Important as 'I Do's.] ABC News. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref><ref>Noveck, Jocelyn (2006-11-08). [http://www.washingtonpost.com/wp-dyn/content/article/2006/11/08/AR2006110801765_pf.html Lady Stars Leaving Lesser Spouses Behind.] The Washington Post. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Viderspuova je u tužbi odustala od zahteva za [[alimentacija|alimentaciju]].<ref name="divorce fox news" />. U septembru [[2007]]. Viderspunova je za časopis „''[[El (magazin)|El]]''“ prvi put javno govorila o razvodu, ističući da je ''„celokupni proces razvoda za nju bio veoma težak i zastrašujući“''.<ref>Ivory, Jane (2007-10-11). [http://www.efluxmedia.com/news_Reese_Witherspoon_and_Ryan_Phillippe_Officially_Divorced_09520.html Reese Witherspoon and Ryan Phillippe Officially Divorced.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071225063752/http://www.efluxmedia.com/news_Reese_Witherspoon_and_Ryan_Phillippe_Officially_Divorced_09520.html |date=2007-12-25 }} Efluxmedia. {{en}}, Pristupljeno 10. 11. 2007.</ref> Viderspunova i Filipi su se i zvanično razveli [[5. 10.|5. oktobra]] [[2007]]. godine.<ref>(2007-10-10). [http://www.usmagazine.com/reese_and_ryan Reese and Ryan: It's Officially Over .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090721151134/http://www.usmagazine.com/reese_and_ryan |date=2009-07-21 }} Us Weekly. {{en}}, Pristupljeno 26. 10. 2007.</ref><ref>(2007-10-11). {{cite web |url=http://www.nbc4.com/entertainment/14316777/detail.html |title=Witherspoon, Phillippe Divorce Finalized. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20071212011457/http://www.nbc4.com/entertainment/14316777/detail.html |archivedate=2007-12-12 |access-date=2013-05-28 |deadurl=yes }} WRC-TV. {{en}}, Pristupljeno 26. 10. 2007.</ref> Tokom [[2007]]. kroz medije se stalno ''„provlačila“'' informacija o tome da je Ris Viderspun započela ljubavnu vezu sa američkim glumcem [[Jake Gyllenhaal|Džejkom Džilenholom]] sa kojim je igrala u filmu „[[Proganjanje (film)|Proganjanje]]“. Tokom promotivne turneje za film „Proganjanje“, ovaj par je negirao ranije tvrdnje.<ref>(2007-09-07). [http://www.etonline.com/news/2007/09/53772/index.html Reese Witherspoon and Jake Gyllenhaal Set the Record Straight .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071013235052/http://www.etonline.com/news/2007/09/53772/index.html |date=2007-10-13 }} Entertainment Tonight. {{en}}, Pristupljeno 17. 11. 2007.</ref> Međutim, nakon što se u oktobru [[2007]]. Viderspun i zvanično razvela od Rajana Filipija, u medijima su se pojavile zajedničke fotografije Viderspunove i Džilenhola snimljene za vreme njihovog boravka u [[Rim]]u.<ref>(2007-10-25). [http://www.dailymail.co.uk/tvshowbiz/article-489393/Reese-Witherspoon-Jake-Gyllenhaal-come-couple-romantic-trip-Rome.html Reese Witherspoon and Jake Gyllenhaal come out as a couple during a romantic trip to Rome.] Daily Mail. {{en}}, Pristupljeno 17. 11. 2007.</ref><ref>(2007-11-14). [http://www.usmagazine.com/reese_jake_teaser Reese and Jake's Sexy Getaway.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090701021129/http://www.usmagazine.com/reese_jake_teaser |date=2009-07-01 }} US Weekly. {{en}}, Pristupljeno 4. 1. 2008.</ref><ref>(2008-01-02). [http://www.huffingtonpost.com/2008/01/02/jake-and-reese-go-hiking-_n_79193.html Jake and Reese Go Hiking with Her Kids.] The Huffington Post. {{en}}, Pristupljeno 4. 1. 2008.</ref><ref>(2008-03-13). [http://extratv.warnerbros.com/2008/03/jake_and_reese_so_ho_in_love.php Reese and Jake: SoHo in Love.] Extratv.warnerbros.com. {{en}}, Pristupljeno 14. 3. 2008.</ref>.<ref>[http://www.msnbc.msn.com/id/24633078/ Tidbits: Reese and Jake reportedly ready to wed.] msnbc.com. {{en}}, Pristupljeno 17. 5. 2008.</ref> Viderspunova je u martu [[2008]]. konačno potvrdila da je u ljubavnoj vezi sa Džilenholom koja traje još od snimanja filma „Proganjanje“.<ref>(2008-03-26). [http://www.people.com/people/article/0,,20186386,00.html Ryan Phillippe: Seeing Reese with Jake is 'Bizarre' .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081030023037/http://www.people.com/people/article/0,,20186386,00.html |date=2008-10-30 }} People. {{en}}, Pristupljeno 17. 5. 2008.</ref><ref>(2008-03-21). [http://www.usmagazine.com/ryan_phillippe_jake_gyllenhaal_is_a_good_dude Ryan Phillippe: Jake Gyllenhaal is a "Good Dude" .] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090315043627/http://www.usmagazine.com/ryan_phillippe_jake_gyllenhaal_is_a_good_dude |date=2009-03-15 }} Us Magazine. {{en}}, Pristupljeno 17. 5. 2008.</ref> U intervjuu američkom izdanju poznatog modnog časopisa „''[[Vog]]''“, u novembru [[2008]], Viderspun je izjavila da je ''„Džilenhol osoba koja je u svemu podržava“''.<ref>(2008-10-14). [http://www.huffingtonpost.com/2008/10/14/reese-witherspoon-on-kids_n_134648.html Reese Witherspoon On Kids, Jake, And Working With Vince Vaughn.] Huffington Post. {{en}}, Pristupljeno 19. 11. 2008.</ref> == Filmografija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin:1em 1em 1em 0; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;" |- bgcolor="#B0C4DE" align="center" !Godina !Film !Uloga !Napomene |- |rowspan="2"| 1991 || ''[[The Man in the Moon (film)|The Man in the Moon]]'' || Dani Trant || |- |''Wildflower'' || Ellie Perkins || |- |1992 || ''Desperate Choices: To Save My Child'' || Cassie || |- |rowspan="2"| 1993 || ''[[A Far Off Place]]'' || Nonnie Parker || |- |''[[Jack the Bear]]'' || Karen Morris || [[Nagrada Young Artist]] za najboljeg omladinskog glumca |- |1994 || ''[[S.F.W.]]'' || Wendy Pfister || |- |rowspan="2"| 1996 || ''[[Freeway (1996 film)|Freeway]]'' || Vanessa || Nagrada [[Cognac Festival du Film Policier]] za najbolju glumicu |- |''[[Fear (film)|Fear]]'' || Nicole Walker || |- |rowspan="3"| 1998 || ''[[Twilight (1998 film)|Twilight]]'' || Mel Ames|| |- |''[[Overnight Delivery]]'' || Ivy Miller|| |- |''[[Pleasantville (film)|Pleasantville]]'' || Jennifer/Mary Sue || |- |rowspan="3"| 1999 || ''[[Cruel Intentions]]'' || Annette Hargrove || |- |''[[Election (1999 film)|Election]]'' || Tracy Flick || nominacija [[Zlatni globus]] za najbolju glumicu <br /> nominacija [[Nagrada Independent Spirit]] za najbolju glumicu <br /> [[Nagrade National Society of Film Critics 2005|Nagrada National Society of Film Critics]] za najbolju glumicu <br /> [[Nagrada Online Film Critics Society za najbolju glumicu|Nagrada Online Film Critics Society]] – za najbolju glumicu |- |''[[Best Laid Plans]]'' || Lissa || |- |rowspan="2"| 2000 || ''[[Little Nicky (film)|Little Nicky]]'' || Holly || Cameo |- |''[[American Psycho (film)|American Psycho]]'' || Evelyn Williams || |- |rowspan="2"| 2001 || ''[[The Trumpet of the Swan (film)|The Trumpet of the Swan]]'' || Serena || glas |- |''[[Legally Blonde]]'' || Elle Woods || nominacija za [[Zlatni globus]] za najbolju glumicu <br /> [[Filmska MTV nagrada]] za najbolju komičnu ulogu<br /> |- |rowspan="2"| 2002 || ''[[The Importance of Being Earnest (2002 film)|The Importance of Being Earnest]]'' || Cecily Cardew || |- |''[[Sweet Home Alabama (film)|Sweet Home Alabama]]'' || Melanie Carmichael || |- |2003 || ''[[Legally Blonde 2: Red, White & Blonde]]'' || Elle Woods || izvršna producentica |- |2004 || ''[[Vanity Fair (2004 film)|Vanity Fair]]'' || Becky Sharp || |- |rowspan="2"| 2005 || ''[[Walk the Line]]''|| [[June Carter Cash]] || vokali <br /> [[BAFTA|Nagrada BAFTA]], [[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar]], [[Nagrada Screen Actors Guild za najbolju glumicu u filmu|Nagrada SAG]], [[Zlatni globus za najbolju glumicu u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Zlatni globus]] – najbolja glumica <br />[[Nagrada BFCA Critics' Choice za najbolju glumicu|Nagrada BFCA]], [[Nagraede National Society of Film Critics 2005|Nagrada National Society of Film Critics]] – najbolja glumica <br /> [[Nagrade Austin Film Critics Association 2005|Nagrada Austin Film Critics Association]], [[Nagrada New York Film Critics Circle Award za najbolju glumicu|Nagrada New York Film Critics Circle]] – najbolja glumica <br /> [[Nagrada San Francisco Film Critics Circle za najbolju glumicu|Nagrada San Francisco Film Critics Circle]], [[Nagrada Online Film Critics Society za najbolju glumicu|Nagrada Online Film Critics Society]] – najbolja glumica |- |''[[Just like Heaven (film)|Just Like Heaven]]'' || Elizabeth Masterson || doktorka |- |2007 || ''[[Rendition (film)|Rendition]]'' || Isabella El-Ibrahimi || |- |rowspan="2"| 2008 || ''[[Penelope (2006 film)|Penelope]]'' || Annie || |- |''[[Four Christmases]]'' || Kate || |- | rowspan="2"| 2009 || ''[[Monsters vs. Aliens]]'' || Susan Murphy / Ginormica (glas) || dovršem |- | ''Untitled James L. Brooks Project'' || očekuje se || pre-produkcija |- | 2010 || ''Untitled Cameron Crowe Project'' || očekuje se || pre-produkcija |- | 2011 || ''[[The Bear and the Bow]]'' || Merida (glas) || razvoj |} == Napomene == {{notelist}} == Fusnote == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Reese Witherspoon}} * {{ymovies name|1800018812}} * {{IMDb ime|0000702}} * {{people.com}} * {{tvtome person|id=8644|name=Reese Witherspoon}} {{s-start}} {{s-ach}} {{s-bef|before=[[Hilary Swank]]<br />za ''[[Million Dollar Baby]]''}} {{s-ttl|title=[[Oscar za najbolju glavnu glumicu|Oscar za najbolju glumicu]]|years=2005<br />'''za ''[[Walk the Line]]'''''}} {{s-aft|after=[[Helen Mirren]]<br />za ''[[The Queen (film)|The Queen]]''}} {{s-bef|before=[[Imelda Staunton]]<br />za ''[[Vera Drake]]}} {{s-ttl|title=[[Nagrada BAFTA za najbolju glavnu glumicu]]|years=2005<br />'''za''[[Walk the Line]]'''''}} {{s-aft|after=[[Helen Mirren]]<br />za ''[[The Queen (film)|The Queen]]''}} {{s-bef|before=[[Annette Bening]]<br />za ''[[Being Julia]]''}} {{s-ttl|title=[[Zlatni globus za najbolju glumicu u igranom filmu – mjuzikl ili komedija|Zlatni globus za najbolju glumicu u mjuziklu ili komediji]]|years=2005<br />'''za ''[[Walk the Line]]'''''}} {{s-aft|after=[[Meryl Streep]]<br />za ''[[The Devil Wears Prada (film)|The Devil Wears Prada]]''}} {{s-bef|before=[[Hilary Swank]]<br />za ''[[Million Dollar Baby]]''}} {{s-ttl|title=[[Nagrada Screen Actors Guild za najbolju glumicu u filmu]]|years=2005<br />'''za ''[[Walk the Line]]'''''}} {{s-aft|after=[[Helen Mirren]]<br />za ''[[The Queen (film)|The Queen]]''}} {{end}} {{Oscar za najbolju glumicu}} {{Zlatni globus za najbolju glumicu u komediji}} {{BAFTA za najbolju glumicu}} {{Satellite za najbolju glumicu}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|1976| |Witherspoon, Reese}} [[Kategorija:Američke filmske glumice]] [[Kategorija:Američke televizijske glumice]] [[Kategorija:Dobitnice Oscara za najbolju glavnu glumicu]] [[Kategorija:Dobitnice Zlatnog globusa za najbolju glumicu - komedija ili mjuzikl]] [[Kategorija:Dobitnici BAFTA-e]] bah6h3vc1g96g84mjgczlunp6hljdbi 14 55683 42585993 41343501 2026-04-28T03:00:03Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Održavanje Wikipedije|Održavanje Wikipedije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zaštićene stranice|Zaštićene stranice]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585993 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Zaštićene stranice|Djelomična]] [[Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]] tbevidsbodjbntrzla23982axg6zt6s 42585998 42585993 2026-04-28T03:03:29Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] na [[Kategorija:Stranice pod djelomičnom zaštitom]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585993 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Zaštićene stranice|Djelomična]] [[Kategorija:Članci predloženi za zaštitu]] tbevidsbodjbntrzla23982axg6zt6s 42585999 42585998 2026-04-28T03:03:56Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Članci predloženi za zaštitu|Članci predloženi za zaštitu]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585999 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ [[Kategorija:Zaštićene stranice|Djelomična]] 1w5k5pnbd3rny842bwic0081y4wytmj 42586003 42585999 2026-04-28T03:20:23Z Vipz 151311 42586003 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Djelomična zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Djelomična]] hpo1eormft2zai08bf3wklw484v6gty 42586009 42586003 2026-04-28T03:26:54Z Vipz 151311 42586009 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} [[File:Semi-protection-shackle.svg|right|64px]] Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Djelomična zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Djelomična]] bzggluliuyevfbd1r70547nmdzjz01r 0 58490 42586015 42444166 2026-04-28T04:24:03Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586015 wikitext text/x-wiki {{KVI (SR) |Naslov = Rome Total War |Slika = |Razvio = [[Creative Assembly]] |Izdavač = [[Activision]] - Originalno <br />[[Sega]] - Trenutno |Distributer = |Dizajner = |Pogon = |Verzija = 1.5 |Objavljeno = [[22. septembar]] [[2004]]. godine |Žanr = Taktika u realnom vremenu, potezna igra |Modovi = jedan ili više igrača |Rejtinzi = +12 |Platforme = [[Majkrosoft vindouz]] |Medijum = [[CD]] - Original<br />[[DVD]] - Zlatno izdanje |Potrebno = [[Windows 98SE]]/[[Windows ME|ME]]/[[Windows 2000|2000]]/[[Windows XP|XP]] <br /> 1,0 [[GHz]] [[Procesor]] <br /> 256 [[MB]] [[RAM]] <br /> 2,9 [[GB]] na čvrstom disku<br /> 8x [[CD-ROM]] <br /> 64 MB [[DirectX 9.0b]] kompatibilna [[video karta]] <br /> DirectX 9.0b kompatibilna 16-bitna [[zvučna karta]] |Način kontrole = [[Tastatura]], [[miš]] |Prethodnik = / |Sledbenik = [[Rome: Total War: Barbarian Invasion]] }} '''Rome: Total War''' (direktan prevod: ''Rim: totalni rat'') je, po oceni kritičara, veoma uspešna strateška igra,<ref>{{Cite web |title=The Creative Assembly <!-- Bot generated title --> |url=http://www.creative-assembly.com/awards.html |access-date=2009-05-01 |archive-date=2009-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090525080810/http://www.creative-assembly.com/awards.html |dead-url=yes }}</ref> zasnovana na dva igračka žanra — [[potezna strategija|poteznoj strategiji]] i [[strategija u realnom vremenu|strategiji u realnom vremenu]] — u kojoj igrač preuzima kontrolu nad jednom od frakcija u kasnom periodu [[Rimska republika|Rimske republike]] i ranom periodu [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]] (270. pne. — 14. n. e.). Igru je razvio studio „[[Creative Assembly]]“ i izdao 22. septembra 2004. godine.<ref name="Release date">{{Cite web |title=The Creative Assembly <!-- Bot generated title --> |url=http://www.creative-assembly.com/products.html |access-date=2009-05-01 |archivedate=2009-06-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090603085442/http://www.creative-assembly.com/products.html |deadurl=yes }}</ref> Ovo je treća igra iz serijala [[Total War]]. == Radnja == Radnja igre počinje u vreme [[Rimska republika|Rimske republike]]; igrač se nalazi u ulozi vođe jedne od tri vladajuće porodice: * [[Scipioni|Scipiona]] (Scipii), kojoj je pripadao [[Publije Kornelije Scipion Afrikanac Stariji|Scipion Afrikanac]], jedan od najistaknutijih vojskovođa u vreme rane Rimske republike. * [[Julijevci|Julijevaca]] (Julii), kojoj je pripadao [[Gaj Julije Cezar]], najistaknutiji rimski državnik i vojskovođa iz 1. veka pre naše ere. * [[Brutovci|Brutovaca]] (Brutii), kojoj je pripadao [[Marko Junije Brut]], jedan od ubica Julija Cezara. Kao vođa ovih porodica igrač za cilj ima da proširi teritoriju u ime Rimske Republike, pri tome vodeći računa o ekonomiji, vojsci i razvijenosti svoje frakcije, kako bi igrač na kraju postao rimski car. Uspešan završetak neke od ovih kampanja omogućava (otključava) druge frakcije kao što su [[Kartagina|Kartaginjani]], [[Germani]], [[Gali]] i drugi. == Način igre == Igra se sastoji iz dva glavna dela. Prvi deo je igranje na mapi u vidu poteza, a drugi deo su bitke, koje se igraju na posebnoj mapi-bojištu. Prvi deo igre uglavnom služi da se pomeraju vojske i druge jedinice, razvijaju gradovi i ekonomija i vodi diplomatija.<ref name="veza3">[http://www.gamespot.com/features/6110568/index.html Game spot review.]</ref> Drugi deo igre su bitke. Kada igrač stupi u sukob sa neprijateljskom vojskom ili započne opsadu grada, igra se prebacuje na posebnu mapu, tj. bojište. Mapa je urađena u [[3D|trodimenzionalnoj grafici]], sa svim jedinicama i okruženjem.<ref name="veza3" /> Igrač može pobediti na dva načina; prvi način je eliminisanje svih protivničkih jedinica sa mape, a drugi način je prisiljavanje svih protivničkih jedinica na mapi u beg (ovo se može izazvati ubijanjem protivničkog vođe ili generala ili nanošenjem teškog udarca protivničkim jedinicama kao npr. juriš konjice u leđa protivnika).<ref name="veza3" /> Pored ovih bitaka, postoje i pomorske bitke, koje obuhvataju bitke brodova. Za razliku od bitke na kopnu, ove bitke se ne mogu igrati na posebnim 3D mapama, već se njihov ishod automatski računa u zavisnosti od broja i jačine jedinica.<ref name="veza3" /> Takođe, sa pomorskim jedinicama se mogu blokirati neprijateljske [[morska luka|luke]], što može znatno uticati na njihovu ekonomiju i [[trgovina|trgovinu]]. Sve jedinice se prave u provincijama, tj. njihovim gradovima. Da bi igrač pokorio neku provinciju, mora da osvoji glavni grad provincije. Kad pokori neki grad, on može da gradi i unapređuje neke zgrade, poboljšavajući pri tom jedinice, otključavajući nove ili unapređujući ekonomiju. Da bi provincija ostala u posedu igrača, on mora da održava ekonomiju stabilnom, održavajući ljude u provinciji srećnim i čuvajući ih od drugih armija.<ref name="veza3" /> Postoji posebna opcija koja omogućava igraču da dozvoli računaru da upravlja gradom i [[porez]]ima dok se on usredsređuje na druge aktivnosti. == Frakcije == Igrač može preuzeti kontrolu nad frakcijom u jednom delu njene [[istorija|istorije]]. Postoji sedam grupa u koje su frakcije svrstane. Neke frakcije su dostupne po instaliranju igre, neke se mogu otključati prelaženjem kampanje, a neke se ne mogu igrati (mogu se igrati samo putem izmene fajlova u samom instalacionom direktorijumu igre, ali ovo najčešće dovodi do mnogih grešaka pri učitavanju i raznih [[bag]]ova). === Rimljani === Postoje tri rimske frakcije koje se mogu igrati: Julijevci, Brutovci i Scipioni. Pored ovih tu je i [[Rimski senat|Senat]] koji se ne može igrati (osim u delu ''Istorijske bitke'' [[Bitka kod Askula|u bici kod Askula]]). Senat u početnoj fazi igre daje igraču određene zadatke, za čije izvršenje igrač biva nagrađen, a u kasnijoj fazi igre Senat predstavlja glavnu prepreku igraču koji pretenduje da postane rimski imperator.<ref name="veza3" /> Iako su u jednom savezu, sve frakcije osim Senata nemaju gotovo nikakvog kontakta između sebe.<ref name="veza3" /> Gotovo nikada ne pomažu jedna drugoj osim ako se armija ili flota ne nalaze u istom [[radijus]]u neke bitke. Ovo je možda zato što na početku igre u mini filmovima sve tri strane govore o međusobnoj mržnji. Sve tri strane dobijaju misije od senata (uglavnom su to misije vezane za zauzimanje neke provincije, blokiranje luke ili diplomatske misije) koji posle svakog završenog zadatka obično nagradi igrača: novom jedinicom, novcem ili povećanjem popularnosti u Senatu.<ref name="veza3" /> Postoje i neki zadaci Senata koji su upereni protiv interesa igrača: ako se igračeva vojska nalazi na teritoriji neke rimske ili druge provincije koja nije njegova, Senat mu daje zadatak da napusti u određenom roku tu provinciju. Ukoliko ne ispuni nalog Senata, to može negativno uticati na njegovu reputaciju.<ref name="veza3" /> Senat brine o nekoliko stvari. Pre svega to je [[diplomatija]] prema ostalim narodima i ponekad govori igraču da ispuni neke diplomatske dužnosti kao što je zaključivanje sporazuma o trgovini. Druga stvar je popularnost ostalih rimskih porodica. Ako neka porodica izvršava zadatke Senata onda njena popularnost raste i eventualno članovi porodice dobijaju zvanja u Senatu.<ref name="veza3" /> Treća i najvažnija stvar je popularnost porodica među [[Rimljani]]ma. Rimski narod voli ''osvajače''. Što više igrač osvaja teritorija, njegova popularnost raste među narodom. Vremenom, ako popularnost postane prevelika Senat će od igrača zatražiti [[samoubistvo]] lidera frakcije.<ref name="veza3" /> Igrač ima dve opcije, da prihvati ili da odbije. Prihvati li Senat će ga tolerisati još nekoliko godina i onda ponovo zatražiti istu stvar. Ako odbije onda dolazi do rimskog građanskog rata. Isto igrač može izazvati građanski rat ako dobije dovoljno popularnosti i napadne sam [[Rim]].<ref name="veza3" /> [[Rimska vojska]] se uglavnom zasniva na jakoj [[pešadija|pešadiji]] i slaboj [[konjica|konjici]] u poređenju sa drugim narodima. Rimske reforme vojske se zasnivaju na [[Gaj Marije|Marijevim]] reformama vojske. U igri do reforme rimske vojske dolazi kada igrač stekne mogućnost da gradi ''Ogroman grad'' ({{jez-eng|Huge City}}), što se događa najčešće pre istorijskog datuma ovih reformi [[107. pne.]] Ovim reformama mnoge rimske jedinice zamenjuju vrlo prepoznatljive jedinice kao što su [[rimska legija|legije]] i dostupne su neke formacije kao što je [[Kornjača (formacija)|kornjača]] (testudo).<ref name="veza3" /> Pošto ima tri frakcije, svaka frakcija počinje u drugom vremenskom periodu, ima svoje tipove [[hram]]ova i svoje [[Gladijatori|gladijatore]] koji mogu učestvovati u bici. * '''Julijevci''' počinju na severu [[Apeninsko poluostrvo|Apeninskog poluostrva]] i bore se protiv [[Varvari|varvara]] (pogotovu [[Gali|Gala]]). Takođe imaju svoje [[Samniti|samnitske]] [[Gladijatori|gladijatore]] ({{jez-eng|Samnite}}) i hramove koje mogu posvetiti [[Cerera|Cereri]], [[Dionis]]u i [[Jupiter]]u.<ref name="veza3" /> * '''Brutovci''' počinju na jugu Apeninskog poluostrva i moraju da se bore protiv [[Grci|Grka]] na istoku, ali mogu i da se bore protiv [[Egipćani|Egipćana]] na jugu. Takođe mogu da regrutuju gladijatore velite ({{jez-eng|Velites}}) i da grade hramove posvećene [[Mars]]u, [[Merkur]]u i [[Junona|Junoni]].<ref name="veza3" /> * '''Scipioni''' počinju u centralnim krajevima Apeninskog poluostrva. Oni moraju da se bore protiv [[Kartagina|Kartaginjana]], [[Numidija]]ca i Egipćana. Takođe mogu da regrutuju gladijatore murmilo ({{jez-eng|Murmillo}}) i da grade hram [[Neptun]]u, a kada se hram konačno izgradi Scipioni dobijaju priliku da grade specijalne brodove.<ref name="veza3" /> === Varvari === Varvarske frakcije imaju svoje prednosti i mane. Za razliku od ''civilizovanih'' frakcija oni ne mogu da grade gradske bedeme od kamena i ne mogu da grade bolje puteve od običnih. Najvažnije je to da ne mogu da grade više od tri gradska nivoa, za razliku od pet nivoa kod civilizovanih frakcija, ali, zbog ovoga, oni se mnogo brže razvijaju od drugih frakcija i prave velike jedinice. Varvarske armije su nedisciplinovane i oslanjaju se na brutalnu snagu i svoju brojčanu nadmoć. Varvarska pešadija je jaka u poređenju sa pešadijama drugih frakcija. Varvarske frakcije su: * '''[[Gali]]''' (''može se otključati'') imaju velike teritorije većinom u današnjoj [[Francuska|Francuskoj]], severnoj [[Italija|Italiji]] i centralnoj [[Španija|Španiji]]. Gali imaju dobre mačevaoce i strelce, ali malo konjice. Sve ovo Gale svrstava u osnovnu [[varvari|varvarsku]] frakciju.<ref name="veza3" /> * '''[[Briti]]''' (''može se otključati'') počinju kampanju na teritoriji današnjih [[Velika Britanija|Velike Britanije]] i Holandije. Njihove specijalne jedinice su [[dvokolica]], jarosni [[mačevalac|mačevaoci]], obojeni u modru boju, i jedinice koje bacaju odsečene svetleće [[lobanja|ljudske glave]] kako bi zastrašile neprijatelje.<ref name="veza3" /> * '''[[Germani]]''' (''može se otključati'') počinju u severoistočnoj Galiji i delu Britanije, na teritoriji današnjih [[Nemačka|Nemačke]] i Holandije. Germansku pešadiju čine snažne, ali i nedisciplinovane jedinice, uključujući i jedinu varvarsku jedinicu koja se može organizovati u formaciju [[Falanga|falange]]. Pored toga, Germani raspolažu moćnom [[Goti|gotskom]] konjicom i različitim jedinicama koje rukuju sekirama. Specijalnu jedinicu čine ratnici poznati kao berzereci. Pod komandom kompjutera oni običnu zauzmu teritorije od današnje [[Holandija|Holandije]] do severne [[Rusija|Rusije]], ponekad zauzmu i teritorije [[Skiti]]je.<ref name="veza3" /> * '''[[Hispanija]]''' (''ne može se otključati'') igru započinje na [[Iberijsko poluostrvo|Iberijskom poluostrvu]]. Oni kontrolišu današnji [[Portugalija|Portugal]] i svu Španiju osim severoistočnog i južnog dela koji je pod kontrolom Gala, odnosno Kartagine. Hispanija je frakcija koja ima elemente i Karatagine i običnih varvara. Imaju solidnu [[pešadija|pešadiju]] među kojima se izdvajaju skutari (lat. scutarii, srp. štitonoše) koji prvo bacaju koplja, a zatim jurišaju u bitku naoružani kratkom mačem [[gladijus]]om, oružjem koje sami su [[Rimljani]] kasnije usvojili. Takođe imaju i još poneku jedinicu kartaginskog porekla, ali su im konjica i strelci malobrojni.<ref name="veza3" /> * '''[[Dakija]]''' (''ne može se otključati'') je teritorija na prostoru današnje [[Rumunija|Rumunije]]. [[Dačani]] imaju veoma laku i brzu pešadiju na koju se oslanjaju u ranim fazama igre. Takođe zajedno sa Skitima su jedina varvarska frakcija kojoj je dozvoljeno da gradi opsadne sprave.<ref name="veza3" /> * '''[[Skiti]]''' (''ne može se otključati'') su narod sastavljen od konjanika naoružanih lukom i strelama. Istorijski gledano, u vreme kada je hronološki smešten početak igre Skiti su već bili neznatno pleme, dok su dominantno mesto među stepskim narodima preuzeli [[Sarmati]]. U samoj igri Sarmati se pojavljuju isključivo u vidu teške konjice koju je moguće koristiti kao najamnike. Skiti u igri kontrolišu velike teritorije oko današnje Rumunije, [[Ukrajina|Ukrajine]] i deo [[Belorusija|Belorusije]].<ref name="veza3" /> === Grci === Grčke države se mogu naći na istočnom delu [[Sredozemno more|Mediterana]], većinom na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] i oko [[Anadolija|Anadolije]] (moderna [[Turska]]). Grci imaju veoma jaku pešadiju na uštrb konjice, strelaca i drugih vidova pešadije. Takođe, grčka pešadija može da formira [[falanga|falangu]], veoma jaku formaciju koja je gotovo nesavladiva.<ref name="veza3" /> * '''[[Stara Grčka|Grčki gradovi]]''' (''može se otključati'') iznenađujuće počinju svaku igru sa nekoliko teritorija u samoj [[Grčka|Grčkoj]]. Imaju ukupno pet gradova. Prva dva su u Grčkoj (bez [[Atina|Atine]], nju kontroliši pobunjenici), jedan na [[Sicilija|Siciliji]], jedan u [[Mala Azija|Maloj Aziji]] i jedan na ostrvu [[Rodos]]u. Njihova vojska se uglavnom sastoji od [[Hopliti|hoplita]] kao pešadija, dobrih [[strelci|strelaca]] i relativno slabe konjice.<ref name="veza3" /> Takođe mogu regrutovati [[sparta]]nske hoplite koji su jedna od najboljih jedinica u svetu, ali njihov skučena formacija je loša, jer su veoma ranjivi od strane strelaca i [[kopljanici|kopljanika]]. Zbog svoje razbacanosti, grčki gradovi predstavljaju ranjivu frakciju koju napadaju Scipioni, Brutovci i Makedonci, tako da je njihov uspeh teško dostižan. Grci imaju hramove posvećene [[Artemida|Artemidi]], [[Atina (boginja)|Atini]], [[Afrodita|Afroditi]] i boginji pobede [[Nika|Niki]].<ref name="veza3" /> * '''[[Antička Makedonija|Makedonci]]''' (''ne može se otključati'') je frakcija koja je slična Grčkoj s tim što ima jaču konjicu. Glavninu makedonske vojske čine hopliti, kopljanici i teška konjica, među kojima su i [[Heteri (konjica)|heteri]] koji su bile elitne jedinice pod vođstvom [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] lično. Oni obično započinju na istočnoj i severnoj obali [[Egejsko more|Egejskog mora]] i obično se bore protiv Grka, Tračana, Dačana, a kasnije i protiv Rimljana.<ref name="veza3" /> * '''[[Seleukidsko carstvo]]''' (''može se otključati'') slično kao i Makedonci, imaju dobru pešadiju i brzu konjicu (i hetere takođe). Ali pored ovoga oni mogu da regrutuju i skitske [[ratne kočije]], [[ratni slonovi|ratne slonove]], [[Katafrakti|katafrakte]] i legionare po uzoru na rimske. Samim tim, ova frakcija ima najrazličitiji spektar jedinica. Teritorija Seleukida predstavlja uzak pojas od od egejske obale do [[Bliski istok|Bliskog istoka]]. Međutim, Seleukidi se nalaze uklješteni između nekoliko frakcija i pod vođstvom [[kompjuter]]a kombinacija napada Egipta, Ponta i Jermenije ih gotovo uvek uništi, pre nego što carstvo razvije jače jedinice.<ref name="veza3" /> * '''[[Trakija]]''' (''može se otključati'') je grčko-varvarska država koja kombinuje grčke i varvarske jedinice. Tračani igru počinju na zapadnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], na teritoriji današnje Bugarske i Rumunije. Kao druge grčke i varvarske frakcije i ova frakcija ima lošu konjicu.<ref name="veza3" /> === Egipćani === Egipat je relativno jaka frakcija koja dominira istočnim delom mape, pod vođstvom kompjutera. Njihovi neprijatelji su: [[Partijsko carstvo|Partija]], [[Seleukidsko carstvo]], [[Jermenija]], i [[Numidija]]. * '''[[Egipćani]]''' (''može se otključati'') se nalaze u dolini reke [[Nil]], današnji [[Kipar]], [[Izrael]] i [[Jordan]]. Egipatske trupe su uglavnom lako naoružane zbog veoma vrelog egipatskog podneblja. Dok, istorijski gledano, helenistički Egipat je imao uglavnom sličnu vojsku kao Makedonija, u igri Egipat ima uglavnom strelce, kopljanike koji mogu formirati falangu i različite tipove ratnih kočija. Kad je pod kontrolom kompjutera Egipat obično napadne Seleukidsko carstvo i postane dominantna sila u [[regija|regiji]]. Sa Rimljanima se obično suočavaju tek pred kraj igre. Egipćani mogu da izgrade nekoliko vrsta hramova posvećenim bogovima [[Ra]], [[Izida|Izidi]], [[Set]]u, i [[Horus]]u. === Afrika === Afričke frakcije se uglavnom sastoje od jake konjice i pre svega jakih ratnih slonova. Sve frakcije imaju veoma slabu pešadiju što u bitkama donosi dosta problema, jer kada se bore sa nekim ko ima jaku pešadiju kao npr. Scipioni onda se moraju osloniti na slonove ili konjicu. * '''[[Kartagina]]'''(''može se otključati'') ima veoma dobru konjicu i ratne slonove, dobru i raznorodnu pešadiju. Nedostatak kvalitetnije pešadije je veliki [[hendikep]] kada dolaze u sukob sa Rimljanima koji su im glavni neprijatelji. Teško naoružanu pešadiju dobijaju tek kasnije u igri. Počinju igru u današnjem [[Tunis]]u sa kolonijama na Iberijskom poluostrvu, [[Sicilija|Siciliji]] i [[Sardinija|Sardiniji]]. Kartagina je veoma bogata frakcija i često može da unajmi plaćenike kako bi otklonila svoj hendikep. Kada je pod kontrolom kompjutera ova frakcija gotovo nikad ne napada i zauzima teritorije, već je napadnuta ponekad od strane Numiđana ili Rimljana i obično bude uništena sredinom igre.<ref name="veza3" /> * '''[[Numidija|Numiđani]]''' (''ne može se otključati'') Ova frakcija ima veoma jaku laku konjicu, dobre strelce i kopljanike. Njihove jedinice su uvek u prednosti kada se bore u pustinjama i mogu obučiti svoje sopstvene verzije legionara. Oni drže sve teritorije u Severnoj Africi koje nisu pod kontrolom Kartagine ili Egipta. === Istočne frakcije === Istočne frakcije predstavljaju velike države kojima nisu vladali [[Dijadosi]], naslednici Aleksandra Makedonskog. Njihove vojske se uglavnom sastoje od teške konjice i loše pešadije. Na formiranje drugih tipova jedinica uticala su osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] (koja prethode događajima u igri nekih pedesetak godina) * '''[[Partijsko carstvo|Partija]]''' (''može se otključati'') poseduje specijalnost koja leži u teškoj konjici, kao što je persijska konjica ili strelci na konjima. Dok je konjica veoma jaka, pešadija je lošeg kvaliteta što dovodi do poteškoća prilikom [[opsada|opsade]] grada. Istorijski Parćani su naseljavali krajeve u [[Centralna Azija|centralnoj Aziji]] istočno od [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. U igri je isto tako, ali oni takođe naseljavaju teritorije severno od Kaspijskog mora. Partijsko carstvo se u igri veoma teško širi, jer je pod stalnim napadima Egipta, Jermenije, Ponta i Seleukida. Ironično deluje da, iako uvodne scene potenciraju bogatstvo Parćana, prvih nekoliko poteza su u finansijskom pogledu veoma teški. Parćani mogu napraviti samo jedan tip hrama posvećen [[Zaratustra|Zaratustri]]. * '''[[Jermenija]]''' (''ne može se otključati'') je jedina istočna frakcija kojoj ne nedostaje pešadija. Imaju takođe jaku konjicu, kasnije mogu razviti jake strelce i mogu imati svoju sopstvenu kopiju legionara. Teritorija se nalazi u planinama u današnjoj istočnoj Turskoj, Jermeniji i [[Gruzija|Gruziji]]. * '''[[Pont]]''' (''ne može se otključati'') je grčko-istočna frakcija sa grčkim imenima, bogovima i sličnim jedinicama. Imaju jaku konjicu, brzu pešadiju i veoma dobre strelce. Pont je u stvari druga po jačini frakcija u istočnom delu karte, odmah posle Egipta. Ona započinje igru u istočnom i srednjem delu Male Azije i poseduje neke grčke [[kolonija|kolonije]]. === Pobunjenici === Pobunjenici su posebna frakcija u igri. Oni su posebni, jer se ne mogu kompletno uništiti i njihove armije se mogu pojaviti bilo gde na mapi. Oni ne mogu da sarađuju, već je svaka armija za sebe odgovorna. U zavisnosti od toga gde se nalaze, pobunjenici se dele na nekoliko grupa: ''razbojnici i pirati'' (Brigands and Pirates), ''begunci i oslobođeni robovi'' (Deserters and Freed Slaves), ''nezavisna kraljevstva i pobunjenički gradovi'' (Independent Kingdoms and Rebel Cities), ''[[Amazonke]]'' (Amazon Rebels), ''gladijatorska buna'' (Gladiator Uprising), ''judejski fanatici'' (Judean Zealots), ''[[helot]]ska buna'' (Helot Uprising). == Porodica == Svaka vladarska porodica neke frakcije ima svoje porodično stablo. Porodica je sastavljena od vladara, njegove žene, njihove dece, uključujući i [[prestolonaslednik]]a, njihovih parova i praunuka vladara. Samo muška deca se mogu kontrolisati, kad postanu punoletni (sa 16 godina) i imaju „punu“ ulogu u frakciji. Kada dostignu [[punoletstvo]], oni mogu da budu stacionirani u provincijama, da učestvuju u bitkama ili unajmljuju plaćenike i prave [[osmatračnica|osmatračnice]] ili [[tvrđava|tvrđave]]. Kako bi se dobili novi generali, frakcija može uraditi sledeće: * Rođenje sina (kako je napomenuto iznad, on mora biti punoletan). * Udaja princeze za nekog generala van porodice. * ''Usvajanje'' se može izvršiti na dva načina. Prvi je da se kapetan koji je bio pobednik u nekoj bici usvoji i postane punopravni član porodice. Drugi način je da neko iz porodice predloži za usvajanje. Ovo je korisno jer se može izabrati najbolji general sa dobrim sposobnostima. * Potplaćivanjem generala sa [[diplomata|diplomatom]]. Novi general se usvaja i postaje punopravni i ravnopravni član porodice, ali je njegova ''odanost'' novoj frakciji slabija nego kod ostalih članova porodice. Svaka frakcija može i da izgubi generala i to na jedan od sledećih načina: * Potplaćivanjem (ne mogu se potplatiti vođe frakcija i njihovi naslednici) * Smrću usled starosti. * [[Atentat]]om. * Smrću usled bolesti. * [[Kuga|Od kuge]]. * Smrću u bici. * Pobunom; kada se general nalazi u gradu koji se pobunio, onda on može poginuti u pobuni. * Smrt na moru (ako se nalazi u floti tokom pomorske bitke, ako flota bude uništena i general i sve jedinice umiru takođe). U slučaju smrti u muških i ženskih članova, porodica igrača dobija poruku. Ako u nekoj bici igrač nema generala, onda on dobija kapetana koji ga zamenjuje. Ista stvar se dešava i na [[more|moru]]. Vojska bez generala se može potplatiti, ali ona se potplaćivanjem gubi sa mape, osim ako frakcija koja ju je potplatila ima isti tip vojske. Svaki general može sticati nove ''sposobnosti'' na razne načine. Ako, na primer, general pobedi u bici, onda se njegova komandna sposobnost povećava. Dobijanje novih sposobnosti može imati i pozitivne i negativne posledice. Svaki general može dobiti i novog slugu, koji, u zavisnosti od svog posla, može povećati sposobnosti generala. Svaki general može imati do osam slugu i oni se mogu razmenjivati između svih generala, ali samo ako se nalaze u istoj vojsci ili gradu. == Agenti == Postoje tri vrste agenta: [[špijun]]i, [[diplomata|diplomate]] i [[atentator]]i. To su specijalne jedinice koje se mogu koristiti za različite vrste zadataka. Oni mogu da idu po drugim teritorijama (savezničkim, neutralnim i protivničkim), bez slanja poruke igraču od senata da napusti tuđu teritoriju. Oni, kao i generali, mogu da stiču ili gube reputaciju i da imaju svoje sluge, koje mogu da se razmenjuju, ali samo sa [[agent]]ima istog tipa. * '''Špijuni''' se mogu regrutovati kad grad dobije drugi nivo [[trgovina|trgovačke]] strukture. Oni služe za prikupljanje podataka o armijama i gradovima. Oni se mogu infiltrirati u grad i prikupljati podatke o vojsci i strukurama koje se u njemu nalaze. Špijun koji se infiltrira u grad povećava šanse da se otvore kapije tokom napada (što je više špijuna infiltriralo grad, to su veće šanse da kapije budu otvorene). Takođe, kada se nalaze u sopstvenoj vojsci ili gradu, oni povećavaju sigurnost grada ili vojske, jer mogu otkriti druge špijune ili ubice. Špijuni mogu biti ubijeni pri pokušaju da se infiltriraju u vojsku ili grad, ili biti otkriveni kad su se već infiltrirali. Takođe, mogu ih ubiti ubice. * '''Diplomate''' zaključuju razne ugovore, kao što su trgovina, informacije o mapi ili prekid rata. Oni mogu da pokušaju da potkupe neprijateljske armije ili gradove. Mogu da pregovaraju sa svim jedinicama, osim sa špijunima i ubicama. * '''Ubice''' služe da ubijaju neprijateljske civilne i vojne funkcionere. Oni mogu biti ubijeni tokom pokušaja ili otkriveni od strane [[telohranitelj]]a, što može pogoršati odnose sa frakcijom. == Plaćenici == Plaćenici su posebne jedinice koje može da regrutuje samo [[general]] i samo na mapi kampanje. Neki plaćenici se mogu regrutovati samo u jednoj regiji, dok su drugi dostupni u svim regijama. Plaćenici imaju mnoge prednosti, ali i mnoge mane. Oni su obično veoma efikasni u regiji gde su regrutovani i u bližoj okolini. Mane plaćenika su te što se njihovi gubici ne mogu nadoknaditi obukom kao što je to slučaj sa redovnim vojnim jedinicama, već samo regrutovanjem novih plaćeničkih jedinica i njihovim spajanjem. Mogu se spajati samo plaćeničke jedinice istog tipa. Takođe imaju nizak [[moral]] s obzirom da su plaćeni i velike su šanse da tokom bitke počnu da beže u strahu. Kada igrač zauzme [[grad]], ako ima plaćenike njegov plen od osvajanja grada će se smanjiti, jer će plaćenici uzeti svoj deo. Plaćenici se obično upotrebljavaju kada treba da se brani tvrđava na nekoj strateškoj tački ili kada treba da se izvrši [[inverzija]]. General koji regrutuje plaćenike dobija novog potčinjenog - plaćeničkog kapetana ([[engleski jezik|eng.]] ''mercenary captain''). == Istorijske bitke == Rome: Total War pruža igraču priliku da odigra nekoliko istorijskih bitaka. Igrač obično preuima kontrolu nad brojčano slabijom ili gubitničkom armijom i mora da se potrudi da bi pobedio. Bitke koje se mogu odigrati su: * [[bitka kod Trazimenskog jezera]] * [[bitka kod Rafije]] * [[bitka kod Telamona]] * [[bitka za Gergoviju]] * [[bitka kod Trebije]] * [[bitka kod Kare]] * [[bitka kod Askula]] * [[bitka kod Kinoskefala]] * [[bitka u Teutoburškoj šumi]] * [[opsada Sparte]] == Istorija izdavanja == Demo igrice je izdan [[24. avgust]]a [[2004.]] godine i dostupan je da se skine na zvaničnom sajtu. Demo se sastoji [[Bitka kod Trebije|bitke kod Trebije]] gde igrač uzima ulogu [[Hanibal]]a. Pre objavljivanja same igre, [[endžin]] koji je korišćen u igri upotrebljen je od strane [[BBC]]-ja u njihovom istorijskom serijalu „Presudne bitke“ [[Decisive Battles]] za 3D prikaz istorijskih bitaka.<ref>John Gaudiosi, [http://www.wired.com/gaming/gamingreviews/news/2004/05/63455?currentPage=all Rome: First a Game, Now on TV], ''Wired'' (05.17.04).</ref> i ''[[Time Commanders]]'' na kanalu [[BBC 2]], gde su početnički igrači pokušavali da ponove antičke bitke. Igrački endžin je često korišćen u televizijskim serijama istorijskog karaktera. Originalna muzika iz igre je napravljena od strane [[Džef van Dik|Džefa van Dika]], koji je dobio [[Bafta]] nagradu. Njegova žena [[Anđela van Dik]] otpevala je vokale u nekim od pesama; Anđela je takođe napisala tekst za pesmu ''Divinitus''koja je kompletno na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. Prema oceni kritičara najbolja je pesma ''Forever'' koju su napisali Džef i Anđela zajedno. Pesma je u početku trebala da bude puštana u glavnim meniju, ali se pušta na kraju kampanje tokom prikazivanja zahvalnica. == Nagrade i kritika == ''Rome: Total War'' je kritikovana i nagrađivana na mnogim igračkim [[sajt]]ovima i u mnogim [[časopis]]ima. Kritike su uglavnom bile pozitivne i zato je igra proglašena za najbolju stratešku igru u 2004. godini. Igrački sajt ''[[Game Rankings]]'' dao je ovoj igri prosečnu ocenu 91,7 % sa 65 detaljnih pregleda, od kojih su 48 imali prosek 90 %.<ref>[http://www.gamerankings.com/htmlpages2/589390.asp Rome: Total War Reviews] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090201201810/http://www.gamerankings.com/htmlpages2/589390.asp |date=2009-02-01 }}, [[Game Rankings]]. Dobavljeno dana 20. svgusta 2008.</ref> * ''[[PC Gamer]]'' - ([[ujedinjeno kraljevstvo|UK]]): 5 u listi najboljih kompjuterskih igara „95 %“ * ''[[IGN]]''- Na listi najboljih igara svih vremena zauzela je visoko 5 mesto, po oceni urednika.<ref>{{cite web |url=http://uk.pc.ign.com/articles/772/772285p3.html |title=IGN: Top 25 PC Games of All Time |publisher=Dan Adams, Steve Butts, Charles Onyett |date = 16. 03. 2007. |accessdate=29. 10. 2007.}}</ref> * ''[[PC Gamer]]'' ([[SAD]]): Proglašena ja najboljom strateškom igrom 2004. godine po oceni urednika. * ''[[GameSpot]]'': Proglašena za najbolju stratešku igru u 2004. godine po oceni urednika. * ''[[E3]]'': Najbolja strateška igra * ''[[X-Play]]'': 5 od 5 * ''[[PC Powerplay]]'': 95 % == Ekspanzije == === Rome Total War: Barbarian Invasion === {{main|Rome Total War: Barbarian Invasion}} '''Rome Total War: Barbarian Invasion''' je prva ekspanzija koja je izdata 27. septembra 2005.godine. Igra je zasnovana na [[Pad Rimskog carstva|padu Rimskog carstva]], pred sam dolazak varvarskih [[horda|hordi]] sa istoka. Pored novih jedinica i frakcija, u igri se prvi put pojavljuju takozvani nomadski narodi, narodi koji počinju sa velikom vojskom, ali bez svoje teritorije. Takođe, u ovoj igri [[religija]] ima veći značaj.<ref>Gamespot, {{en}} http://www.gamespot.com/pc/strategy/rometotalwarexpansion/index.html?tag=similargames;title;1{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Game spot review and guide</ref> === Rome: Total War: Alexander === {{main|Rome: Total War: Alexander}} '''Rome: Total War: Alexander''' je druga ekspanzija izdata [[19. jun]]a 2006. godine. Ova ekspanzija prati period za vreme osvajanja [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]]. Ova ekspanzija ima samo 8 frakcija, što je znatno manje od njenih prethodnika. Može se igrati samo sa jednom frakcijom, Makedoncima. Mapa je izmenjena tako što su prikazane srednje i južne teritorije Azije i deo Mediterana.<ref>Gamespot, {{en}} http://www.gamespot.com/pc/strategy/rometotalwaralexander/index.html?tag=similargames;title;3{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Game spot review and guide</ref> == Modifikacije == Rome: Total War se smatra jednom od igara gde se vrlo lako mogu menjati mapa, izgled jedinica i jačina. Zbog ovoga, mnogi mali razvojni timovi su napravili svoje sopstvene verzije ove igre, sa istim ili drugačijim dešavanjima. Najpopularniji su: * [[Europa Barbarorum]]: smatra se najrealističnijom igrom, sa latinskim imenima i još većom mapom.<ref>Official site, {{en}}http://www.europabarbarorum.com/features.html</ref> * [[Rome: Total Realism]]: najpopularnija modifikacija. Ona ima znatno veću mapu od obične, sa mnogo više teritorija i većim brojem novijih jedinica.<ref>Official site, {{en}} http://www.rometotalrealism.org/index-2.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308113236/http://www.rometotalrealism.org/index-2.html |date=2009-03-08 }}</ref> == Reference == {{Izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.totalwar.com/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907134831/http://www.totalwar.com/ |date=2008-09-07 }} {{en icon}} * [http://users.bigpond.net.au/dnama/jeff/index.htm#music Muzika iz igre] {{en icon}} * [http://www.gamespot.com/features/6110568/index.html Detaljan opis igre] {{en icon}} [[Kategorija:Videoigre 2004.]] [[Kategorija:Strateške igre na poteze]] [[Kategorija:Videoigre za Windows]] 42g0z1hij5elyt2a7qo6v0jnrx2bzr0 0 66579 42586006 42387880 2026-04-28T03:24:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586006 wikitext text/x-wiki {{Direct Capetians}} [[Datoteka:Laurens excomunication 1875 orsay.jpg|thumb|left|''Izopćenje Roberta Pobožnog'', [[Jean-Paul Laurens]]]] '''Robert II.''' 'Pobožni' ([[Francuski jezik|francuski]]: ''Robert II le Pieux'') ([[27. ožujka]] [[972]]. - [[20. srpnja]] [[1031]].), ''[[Francuska|francuski]] kralj od [[996]]. do [[1031]].'' Robert II. se rodio [[27. ožujka]] [[972]]. u [[Orleans|Orléansu]], kao sin budućeg kralja [[Hugo Capet|Huga Capeta]] i [[Adelaide od Akvitanije]]. Robert je nakon očeva izbora za kralja [[987]]. određen za prijestolonasljednika, čime je potvrđena vlast dinastije Capet u Francuskoj. Unatoč bračnim problemima zbog kojih je bio privremeno izopćen, Robert je bio pobožan katolik, zbog čega je i nazvan Robert Pobožni. Uz glazbenu nadarenost bio je i skladatelj, pjevač i pjesnik. Kraljevstvo koje je Robert naslijedio nije bilo veliko, i u pokušaju proširenja svoje vlasti, odlučno je tražio svoje pravo preuzimanja feudalnih posjeda koji su ostali bez gospodara, što je obično rezultiralo sukobom. Njegova invazija u [[Burgundija|Burgundiji]] [[1003]]. bila je neuspješna, i tek je [[1016]]. zadobivši podršku Crkve bio priznat za vojvodu od Burgundije. Među Robertovim neprijateljima bili su i njegovi sinovi Henri i Robert. Ovaj je sukob rezultirao građanskim ratom, u kojem je Robertova vojska izgubila, te se on povukao izvan [[Pariz]]a. Umro je tijekom rata sa svojim sinovima [[20. srpnja]] [[1031]]. u Melunu. Pokopan je sa svojom trećom ženom u Bazilici St. Denis. Robert II se ženio tri puta: * c. [[988]]. - Susanne (Rosala) (c.[[956]]. - [[13. prosinac]] [[1003]].). Talijanska princeza i udovica flandrijskoga grofa Arnulfa. Brak je dogovorio Robertov otac, a završio je razvodom.<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/NORTHERN%20ITALY%20900-1100.htm#RozalaM1ArnoulIIFlandresM2RobertIIFrance] Rozala, princeza od Ìtālija</ref> * c. [[996]]. - Bertha, princeza od Burgundije<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/BURGUNDY%20KINGS.htm#BertheM1EudesIBloisM2RobertIIFrance] Bertha, princeza od Burgundije</ref> (c. [[964]].-c. [[1010]].). Budući su bili rođaci, papa [[Grgur V.]] nije odobrio brak, i Robert je bio izopćen. Nakon dugih pregovora s papom [[Silvestar II.|Silvestrom II.]] brak je bio poništen. * [[1001]]. - Constance od Arlesa (c.[[986]].-[[25. srpnja]], [[1032]].)<ref>[http://fmg.ac/Projects/MedLands/PROVENCE.htm#ConstanceArlesMRobertIIFrancedied1031] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200314030209/http://fmg.ac/Projects/MedLands/PROVENCE.htm#ConstanceArlesMRobertIIFrancedied1031 |date=2020-03-14 }} Constance, grofica od Arlesa</ref>. Kći nekog grofa Vilima, sklona spletkama i ambiciji, mužu je zagorčala život. Djeca iz trećeg braka: # Adelaide Havoise – (c. 1003.-5. lipanj ( > 1063.) ) # Hugh – (c. 1007.-1025.) # Henrik I. - (c. 1008. - 4. kolovoza 1060.) # Adáele (Alix) – (c. 1009. - 8. sijećanj 1079.) # Robert - (c. 1011-1076) # Eudo (Odes) - (c. 1013-c. 1057/1059) # ? Constance - (?.- ?) {| align="center" cellpadding="2" border="2" |- | width="30%" align="center" | Prethodnik:<br />'''[[Hugo Capet]]''' | width="40%" align="center" | '''[[Popis francuskih vladara|Kralj Francuske]]''' | width="30%" align="center" | Nasljednik:<br />'''[[Henrik I., kralj Francuske|Henrik I.]]''' |} == Linkovi == * [[Popis francuskih vladara]] == Napomene == {{Reflist|2}} {{francuski vladari}} {{Commonscat|Robert II of France}} {{Životni vijek|972|1031|Robert 02 od Francuske}} [[Kategorija:Kraljevi Francuske]] [[Kategorija:Kuća Capet]] 0ei5m4e5vu09j7ziasoda7hzzjczmqs 0 67202 42586056 42484127 2026-04-28T08:01:12Z ~2026-25796-87 347257 Dodao sam prvo slovo 42586056 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Илија Гарашанин.jpg|thumb|[[Ilija Garašanin]]]] '''Načertanije''' (''nacrt'') je nekadašnji tajni „program [[Spoljni odnosi Srbije|spoljašne]] i nacionalne [[politika|politike]] [[Kneževina Srbija|Srbije]]“<ref>Prema podnaslovu samog Načertanija.</ref>, koji je krajem [[1844]]. godine napisao [[ministar]] unutrašnjih dela [[Ilija Garašanin]] (1812–1874) za [[knez]]a [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra Karađorđevića]] (1842–1858).<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe">{{Cite web |title=''Načertanije'', Encyclopedia of Eastern Europe |url=http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |access-date=2009-10-21 |archive-date=2009-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009071152/http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |dead-url=yes }}</ref> Prvi put je u celosti objavljen [[1906]]. godine. Prema Načertaniju, Srbija je trebalo da radi na oslobađanju [[pravoslavaca]] i ostalih [[Slaveni|Slovena]] i na pripajanju oblasti [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i severne [[Albanija|Albanije]] (što je podrazumevalo [[Kosovo|Kosovo i Metohiju]]<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija — stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}</ref>), tada u sastavu [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]], te [[Srem]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Banat]]a, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Glavna [[propaganda|propagandna]] aktivnost Srbije bi se zasnivala na pripremanju stanovništva ovih oblasti na sjedinjenje sa Srbijom.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Prema Garašaninu, Srbija polaže „sveto [[Istorijsko pravo|pravo istoričesko]]“ na ove zemlje, koje se temelji na [[Dušan Nemanjić|Dušanovom]] [[Dušanovo carstvo|Srpskom carstvu]] iz [[14. vijek|14. veka]]. Prema Gligorovu, osnovno zapažanje Načertanija o [[Srpsko-ruski odnosi|srpsko-ruskim odnosima]] može se izraziti ovako: [[Rusija]] nikada neće služiti srpskim interesima, dok će uvek težiti da Srbija služi njenim interesima.<ref>http://pescanik.net/nacertanije-danas/</ref>Prvo slovo ovog programa je N. == Nastanak == Značajan uticaj na nastanak Načertanija imala je [[velika emigracija]], politička elita [[Poljska|Poljske]], izbegla iz zemlje nakon neuspelog [[novembarski ustanak|novembarskog ustanka]] protiv [[Ruska imperija|Ruske imperije]] [[1830]]. godine. Ova mnogobrojna i politički uticajna emigracija je, vođena istaknutim diplomatom, knezom [[Adam Čartorijski|Adamom Čartorijskim]] (1770–1861), formirala svoje centre u [[London]]u, a posebno [[Pariz]]u (u čuvenom [[Hotel Lambert|Hotelu „Lambert“]]), radi podsticanja anti-ruske i anti-austrijske delatnosti širom Evrope.<ref name="Čedomir Popov"/> Čartorijski početkom [[1840e|1840]]-ih šalje na [[Balkan]] i u Tursku nekoliko misija. Uputio je u Srbiju [[1843]]. godine posebnog izaslanika, [[Čeh]]a [[František Zah|Františeka Zaha]] (1807–1892), sa planom koji je imao da predoči Iliji Garašaninu, istaknutoj ličnosti tadašnjeg [[ustavobranitelji|ustavobraniteljskog]] režima.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov plan je predviđao oslobođenje i ujedinjenje [[Južni Slaveni|Južnih Slovena]], koji bi potom pomogli oslobođenje [[Poljska|Poljske]] od austrijske i ruske vlasti.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Plan poljske emigracije uobličen u Zahovom ''Planu za slovensku politiku Srbije'' sastojao se u tome da malu srpsku kneževinu pretvori u političko i vojno središte odakle bi krenule akcije za oslobađanje i ujedinjavanje Južnih Slovena – Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bugari|Bugara]]. Zazirući od mogućnosti deobe evropskog dela Turske između Rusije i Austrije, Zah se zalagao za stvaranje države Južnih Slovena, nezavisne spram obe pomenute sile. Za takav državotvorni poduhvat se uzdao u podršku zapadnih sila, pre svega Francuske i Engleske.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov dokument je zamišljen kao "Plan stvaranja zajedničke države Južnih Slovena, oslobođenih iz ropstva Austrije i Turske, snagom srpske države".<ref name="Budo Dragović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/odnosi_cg_i_srbije_u_xix_i_xx_vijeku.htm Budo Dragović: Odnosi Crne Gore i Srbije u XIX i XX vijeku]</ref> Garašanin je, na osnovu Zahovog Plana, tokom [[1844]]. sačinio svoje Načertanije, „program spoljašne i nacionalne politike Srbije“, sa oko 90% jednostavno preuzetog teksta<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/>. U nekim delovima prerađujući Zahov nacrt, Garašanin je zamislima o jugoslovenskoj državi, pretpostavio ujedinjenje „svih naroda srpskih“:<ref>{{Cite web |title=Sa Načertanijem na pragu XXI veka |url=http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2009-06-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090626093213/http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |deadurl=yes }}</ref> [[Datoteka:František Zach.jpg|thumb|[[František Zah]], tvorac prvobitnog Načertanija]] {{izdvojeni citat|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već, i zaista će kroz stoleća trajati. Serbija dakle treba da ovo dviženje, a i rolu ili zadatak, koi će ona u tom dviženju za izvršenje imati, vrlo dobro pozna. Ako dakle Serbija dobro projesa šta je ona sad? u kakvom se položaju naodi? i kakvi nju narodi okružavaju? — to se mora uveriti o tome, da je ona još mala, da u ovom stanju zaostati nesme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim južnim slavenima u svetu ovom budućnost i zadatak za izpunjenje imati može i ima. Iz ovog poznanja proističe kao osnovna čerta i temelj srpske politike, da ona mora biti južno slavenska.|Zahov Plan}} {{izdvojeni citat|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već i zaista nikad prestati neće. Srbija mora ovo dviženije a i rolu ili zadatak, koji će ona u tom dviženiju za izvršenje imati, vrlo dobro upoznati. Ako Srbija dobro projesapi šta je ona sad? u kakvom se položeniju nalazi? i kakvi nju narodi okružavaju? to se ona mora uveriti o tome, da je ona još tako mala, da u ovom stanju ostati ne sme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim okružavajućim je narodima za postići svoju budućnost svoj zadatak imati mora. Iz ovog poznavanja proističe čerta i temelj srpske politike, da se na ne ograničava na sadašnje njene granice, no da teži sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okružavaju.|Garašaninovo Načertanije}} Ovakav prerađen Nacrt Garašanin je predao početkom [[1845]]. godine knezu [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandru Karađorđeviću]]. == Sadržaj == [[Datoteka:Pashaluk of Belgrade and teritorial annexion in 1833.png|thumb|desno|[[Kneževina Srbija]] u Garašaninovo vreme.]] Ilija Garašanin je pravio nacrt o budućoj srpskoj državi koja bi najpre obuhvatala: Kneževinu Srbiju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Severnu Albaniju. Borba za prisajedinjenje ovih oblasti bila bi vođena postepenim otkidanjem otomanskih teritorija, u procesu nezaustavljivog propadanja carstva.<ref name="Čedomir Popov"/> Garašanin je sistematski izostavljao pridev „jugoslovenski“ koji se nalazio u Zahovom planu, menjajući ga sa „srpski“.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Takođe, Zahov zaključak da Srbija mora postati „jezgro buduće Južnoslovenskog carstva“ Garašanin menja sa „budućeg Srpskog carstva“. Međutim, za razliku od Garašanina, Zah je naglašavao da Srbija ne može biti uspešna dok ne uključi Hrvate i prizna ih kao jednake, što je Garašanin izostavio iz svog programa.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Garašanin je izbrisao čitavo Zahovo poglavlje o odnosu sa [[Hrvati]]ma, koje naglašava da su oni „jedan i isti narod“ koji govori isti jezik pisan sa dva pisma.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Neki srpski istoričari smatraju da je Garašanin iz Načertanija izostavio Hrvate iz podozrenja na poljske namere da preko njih prošire uticaj [[katolička crkva|Katoličke crkve]] na južnoslovenski svet.<ref name="Čedomir Popov"/> == Sprovođenje == [[Datoteka:Map of the Serb population, 1862, H. Thiers.png|thumb|desno|[[Velika Srbija]] po francuskoj mapi iz [[1862]]. godine.]] Iako tajni dokument, Garašaninovo Načertanije je bilo zvaničan program dve srpske vlade - kneza Aleksandra Karađorđevića i kneza Mihaila Obrenovića. [[František Zah]] postaje u Srbiji ministar [[vojska|vojske]], a kasnije [[đeneral]] i načelnik srpskog [[generalštab]]a.<ref>{{Cite web |title=Đeneral František Aleksander Zah |url=http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2015-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150216013306/http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |deadurl=yes }}</ref> Utemeljujući novu [[Spoljni odnosi Srbije|spoljnu politiku]], Srbija napušta isključivu orijentaciju prema Rusiji, velikoj sili koja je bila neposredno zainteresovana za Balkan.<ref>[http://www.znanje.org/i/i21/01iv04/01iv0418/str5.html ″Načertanije″. Spoljna politika ustavobranitelja.]</ref> Garašanin je za vreme kneza Aleksandra Karađorđevića bio pristalica borbe za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila]] (1860–1868), Garašanin je evoluirao prema [[Jugoslavija|jugoslovenskom]] rešenju, uspostavljajući veze sa jugoslovenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom [[Štrosmajer]]om) i bugarskim revolucionarnim organizacijama.<ref name="Čedomir Popov"/> Knez [[Mihailo Obrenović]] je sa bugarskim emigrantima u [[Bukurešt]]u [[14. 1.|14. januara]] [[1867]]. zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrija je saznala, tajno pribavila i poverljivo arhivirala Garašaninovo Načertanije [[1883]]. godine.<ref name="Budo Dragović"/> == Objavljivanje == Srpska javnost je upoznata sa postojanjem Načertanija kratkim tekstom [[Milan Milićević|Milana Milićevića]] u „Pomeniku“ znamenitih ljudi srpskoga naroda novijeg doba [[1888]]. godine. Celovit tekst “Načertanija” prvi put je objavio istoričar [[Milenko Vukićević]], u časopisu „Djelo“, [[1906]]. godine, pod naslovom „Program spoljnje politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine“. O Zahovoj ulozi u pisanju Načertanija saznalo se tek kada je srpski istoričar [[Dragoslav Stranjaković]] (1901-1966) objavio dve stručne rasprave o tome, analizirajući tekstove Načertanija Františeka Zaha i Ilije Garašanina, prema rukopisima u Garašaninovoj zaostavštini.<ref name="Budo Dragović"/> == Savremena tumačenja == Danas se često smatra da je Garašaninovo Načertanije "program stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]]",<ref name="Budo Dragović"/> to jest idejna osnova srpskog iredentizma u južnoslovenskim zemljama.<ref>Hehn, Paul N. “The Origins of Modern Pan-Serbism: The 1844 Načertanije of Ilija Garašanin, an Analysis and Translation.” East European Quarterly 9, no. 2 (1975): 153–71.</ref><ref>Jelavich, Charles. “Garašanin's Načertanije und das grosserbische Programm.” Südostforschungen 27 (1968): 153–71.</ref><ref>{{Cite web |title=Dženana Efendić Semiz, SRPSKA AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJA 1918. GODINE |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm |access-date=2009-10-21 |archive-date=2009-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214002608/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm |dead-url=yes }}</ref> Savremeni nemački istoričar [[Holm Sundhaussen|Holm Zundhausen]] smatra da je ostvarenje programa iz 1844. moralo, pre ili kasnije, da dovede do sukoba dva principa legitimisanja teritorijalnih zahteva: prava na [[samoopredjeljenje|samoopredeljenje]] naroda i „istorijskog prava“. Obnova Dušanovog carstva uključivala je pripajanje teritorija na kojima srpsko stanovništvo ne čini većinu i pa se pretenzije na njih nisu mogle pravdati pravom na samoopredeljenje. Srpski ideolozi su stoga uveli argument da su turska vladavina i demografske promene do kojih je došlo bile „nepravedne“, čime je trebalo pomiriti „istorijsko pravo“ i pravo na samoopredeljenje.<ref>[http://www.danas.rs/vesti/feljton/ujedinjena_omladina_budi_novi_patriotizam.24.html?news_id=143572 Holm Zundhausen, Ujedinjena omladina budi novi patriotizam]{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html Test Načertanija na sajtu Rastko] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:1844.]] [[Kategorija:Srpska politička istorija]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] lttmua3v433ak2sv4dzxompgpibbxgr 42586058 42586056 2026-04-28T08:03:08Z NDG 284813 Reverted edits by [[Special:Contribs/~2026-25796-87|~2026-25796-87]] ([[User talk:~2026-25796-87|talk]]) to last version by Aca: test edits, please use the sandbox 42484127 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Илија Гарашанин.jpg|thumb|[[Ilija Garašanin]]]] '''Načertanije''' (''nacrt'') je nekadašnji tajni „program [[Spoljni odnosi Srbije|spoljašne]] i nacionalne [[politika|politike]] [[Kneževina Srbija|Srbije]]“<ref>Prema podnaslovu samog Načertanija.</ref>, koji je krajem [[1844]]. godine napisao [[ministar]] unutrašnjih dela [[Ilija Garašanin]] (1812–1874) za [[knez]]a [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandra Karađorđevića]] (1842–1858).<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe">{{Cite web |title=''Načertanije'', Encyclopedia of Eastern Europe |url=http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |access-date=2009-10-21 |archive-date=2009-10-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091009071152/http://www.questiaschool.com/read/106918273?title=N%3A%20Na%C4%8Dertanije |dead-url=yes }}</ref> Prvi put je u celosti objavljen [[1906]]. godine. Prema Načertaniju, Srbija je trebalo da radi na oslobađanju [[pravoslavaca]] i ostalih [[Slaveni|Slovena]] i na pripajanju oblasti [[Bosna|Bosne]], [[Hercegovina|Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]] i severne [[Albanija|Albanije]] (što je podrazumevalo [[Kosovo|Kosovo i Metohiju]]<ref name="Čedomir Popov">{{Cite web |title=Čedomir Popov, Velika Srbija — stvarnost i mit |url=http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |access-date=2009-10-21 |archivedate=2011-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110717140241/http://www.ojkrajino.com/knjige/VELIKA%20SRBIJA%20-%20AKADEMIK%20CEDOMIR%20POPOV.pdf |deadurl=yes }}</ref>), tada u sastavu [[Otomansko Carstvo|Osmanskog carstva]], te [[Srem]]a, [[Bačka|Bačke]] i [[Banat]]a, tada u sastavu [[Austro-Ugarska|Austrougarske]]. Glavna [[propaganda|propagandna]] aktivnost Srbije bi se zasnivala na pripremanju stanovništva ovih oblasti na sjedinjenje sa Srbijom.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Prema Garašaninu, Srbija polaže „sveto [[Istorijsko pravo|pravo istoričesko]]“ na ove zemlje, koje se temelji na [[Dušan Nemanjić|Dušanovom]] [[Dušanovo carstvo|Srpskom carstvu]] iz [[14. vijek|14. veka]]. Prema Gligorovu, osnovno zapažanje Načertanija o [[Srpsko-ruski odnosi|srpsko-ruskim odnosima]] može se izraziti ovako: [[Rusija]] nikada neće služiti srpskim interesima, dok će uvek težiti da Srbija služi njenim interesima.<ref>http://pescanik.net/nacertanije-danas/</ref> == Nastanak == Značajan uticaj na nastanak Načertanija imala je [[velika emigracija]], politička elita [[Poljska|Poljske]], izbegla iz zemlje nakon neuspelog [[novembarski ustanak|novembarskog ustanka]] protiv [[Ruska imperija|Ruske imperije]] [[1830]]. godine. Ova mnogobrojna i politički uticajna emigracija je, vođena istaknutim diplomatom, knezom [[Adam Čartorijski|Adamom Čartorijskim]] (1770–1861), formirala svoje centre u [[London]]u, a posebno [[Pariz]]u (u čuvenom [[Hotel Lambert|Hotelu „Lambert“]]), radi podsticanja anti-ruske i anti-austrijske delatnosti širom Evrope.<ref name="Čedomir Popov"/> Čartorijski početkom [[1840e|1840]]-ih šalje na [[Balkan]] i u Tursku nekoliko misija. Uputio je u Srbiju [[1843]]. godine posebnog izaslanika, [[Čeh]]a [[František Zah|Františeka Zaha]] (1807–1892), sa planom koji je imao da predoči Iliji Garašaninu, istaknutoj ličnosti tadašnjeg [[ustavobranitelji|ustavobraniteljskog]] režima.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov plan je predviđao oslobođenje i ujedinjenje [[Južni Slaveni|Južnih Slovena]], koji bi potom pomogli oslobođenje [[Poljska|Poljske]] od austrijske i ruske vlasti.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Plan poljske emigracije uobličen u Zahovom ''Planu za slovensku politiku Srbije'' sastojao se u tome da malu srpsku kneževinu pretvori u političko i vojno središte odakle bi krenule akcije za oslobađanje i ujedinjavanje Južnih Slovena – Srba, [[Hrvati|Hrvata]] i [[Bugari|Bugara]]. Zazirući od mogućnosti deobe evropskog dela Turske između Rusije i Austrije, Zah se zalagao za stvaranje države Južnih Slovena, nezavisne spram obe pomenute sile. Za takav državotvorni poduhvat se uzdao u podršku zapadnih sila, pre svega Francuske i Engleske.<ref name="Čedomir Popov"/> Zahov dokument je zamišljen kao "Plan stvaranja zajedničke države Južnih Slovena, oslobođenih iz ropstva Austrije i Turske, snagom srpske države".<ref name="Budo Dragović">[http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/odnosi_cg_i_srbije_u_xix_i_xx_vijeku.htm Budo Dragović: Odnosi Crne Gore i Srbije u XIX i XX vijeku]</ref> Garašanin je, na osnovu Zahovog Plana, tokom [[1844]]. sačinio svoje Načertanije, „program spoljašne i nacionalne politike Srbije“, sa oko 90% jednostavno preuzetog teksta<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/>. U nekim delovima prerađujući Zahov nacrt, Garašanin je zamislima o jugoslovenskoj državi, pretpostavio ujedinjenje „svih naroda srpskih“:<ref>{{Cite web |title=Sa Načertanijem na pragu XXI veka |url=http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2009-06-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090626093213/http://www.tvrdjava.org/casopis/index.php?option=com_content&view=article&id=58&Itemid=92 |deadurl=yes }}</ref> [[Datoteka:František Zach.jpg|thumb|[[František Zah]], tvorac prvobitnog Načertanija]] {{izdvojeni citat|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već, i zaista će kroz stoleća trajati. Serbija dakle treba da ovo dviženje, a i rolu ili zadatak, koi će ona u tom dviženju za izvršenje imati, vrlo dobro pozna. Ako dakle Serbija dobro projesa šta je ona sad? u kakvom se položaju naodi? i kakvi nju narodi okružavaju? — to se mora uveriti o tome, da je ona još mala, da u ovom stanju zaostati nesme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim južnim slavenima u svetu ovom budućnost i zadatak za izpunjenje imati može i ima. Iz ovog poznanja proističe kao osnovna čerta i temelj srpske politike, da ona mora biti južno slavenska.|Zahov Plan}} {{izdvojeni citat|Dviženije i talasanje među Slavenima počelo je već i zaista nikad prestati neće. Srbija mora ovo dviženije a i rolu ili zadatak, koji će ona u tom dviženiju za izvršenje imati, vrlo dobro upoznati. Ako Srbija dobro projesapi šta je ona sad? u kakvom se položeniju nalazi? i kakvi nju narodi okružavaju? to se ona mora uveriti o tome, da je ona još tako mala, da u ovom stanju ostati ne sme, i da ona samo u sojuzu sa ostalim okružavajućim je narodima za postići svoju budućnost svoj zadatak imati mora. Iz ovog poznavanja proističe čerta i temelj srpske politike, da se na ne ograničava na sadašnje njene granice, no da teži sebi priljubiti sve narode srpske koji ju okružavaju.|Garašaninovo Načertanije}} Ovakav prerađen Nacrt Garašanin je predao početkom [[1845]]. godine knezu [[Aleksandar Karađorđević (knez)|Aleksandru Karađorđeviću]]. == Sadržaj == [[Datoteka:Pashaluk of Belgrade and teritorial annexion in 1833.png|thumb|desno|[[Kneževina Srbija]] u Garašaninovo vreme.]] Ilija Garašanin je pravio nacrt o budućoj srpskoj državi koja bi najpre obuhvatala: Kneževinu Srbiju, Bosnu, Hercegovinu, Crnu Goru i Severnu Albaniju. Borba za prisajedinjenje ovih oblasti bila bi vođena postepenim otkidanjem otomanskih teritorija, u procesu nezaustavljivog propadanja carstva.<ref name="Čedomir Popov"/> Garašanin je sistematski izostavljao pridev „jugoslovenski“ koji se nalazio u Zahovom planu, menjajući ga sa „srpski“.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Takođe, Zahov zaključak da Srbija mora postati „jezgro buduće Južnoslovenskog carstva“ Garašanin menja sa „budućeg Srpskog carstva“. Međutim, za razliku od Garašanina, Zah je naglašavao da Srbija ne može biti uspešna dok ne uključi Hrvate i prizna ih kao jednake, što je Garašanin izostavio iz svog programa.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Garašanin je izbrisao čitavo Zahovo poglavlje o odnosu sa [[Hrvati]]ma, koje naglašava da su oni „jedan i isti narod“ koji govori isti jezik pisan sa dva pisma.<ref name="Encyclopedia of Eastern Europe"/> Neki srpski istoričari smatraju da je Garašanin iz Načertanija izostavio Hrvate iz podozrenja na poljske namere da preko njih prošire uticaj [[katolička crkva|Katoličke crkve]] na južnoslovenski svet.<ref name="Čedomir Popov"/> == Sprovođenje == [[Datoteka:Map of the Serb population, 1862, H. Thiers.png|thumb|desno|[[Velika Srbija]] po francuskoj mapi iz [[1862]]. godine.]] Iako tajni dokument, Garašaninovo Načertanije je bilo zvaničan program dve srpske vlade - kneza Aleksandra Karađorđevića i kneza Mihaila Obrenovića. [[František Zah]] postaje u Srbiji ministar [[vojska|vojske]], a kasnije [[đeneral]] i načelnik srpskog [[generalštab]]a.<ref>{{Cite web |title=Đeneral František Aleksander Zah |url=http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |access-date=2009-10-21 |archivedate=2015-02-16 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150216013306/http://www.va.mod.gov.rs/cms/view.php?id=3844 |deadurl=yes }}</ref> Utemeljujući novu [[Spoljni odnosi Srbije|spoljnu politiku]], Srbija napušta isključivu orijentaciju prema Rusiji, velikoj sili koja je bila neposredno zainteresovana za Balkan.<ref>[http://www.znanje.org/i/i21/01iv04/01iv0418/str5.html ″Načertanije″. Spoljna politika ustavobranitelja.]</ref> Garašanin je za vreme kneza Aleksandra Karađorđevića bio pristalica borbe za [[Velika Srbija|Veliku Srbiju]]. Kasnije, kao ministar spoljnih poslova [[Mihailo Obrenović|kneza Mihaila]] (1860–1868), Garašanin je evoluirao prema [[Jugoslavija|jugoslovenskom]] rešenju, uspostavljajući veze sa jugoslovenskim pokretom u Hrvatskoj (biskupom [[Štrosmajer]]om) i bugarskim revolucionarnim organizacijama.<ref name="Čedomir Popov"/> Knez [[Mihailo Obrenović]] je sa bugarskim emigrantima u [[Bukurešt]]u [[14. 1.|14. januara]] [[1867]]. zaključio Bukureštanski ugovor o zajedničkoj državi Srba i Bugara. Austrija je saznala, tajno pribavila i poverljivo arhivirala Garašaninovo Načertanije [[1883]]. godine.<ref name="Budo Dragović"/> == Objavljivanje == Srpska javnost je upoznata sa postojanjem Načertanija kratkim tekstom [[Milan Milićević|Milana Milićevića]] u „Pomeniku“ znamenitih ljudi srpskoga naroda novijeg doba [[1888]]. godine. Celovit tekst “Načertanija” prvi put je objavio istoričar [[Milenko Vukićević]], u časopisu „Djelo“, [[1906]]. godine, pod naslovom „Program spoljnje politike Ilije Garašanina na koncu 1844. godine“. O Zahovoj ulozi u pisanju Načertanija saznalo se tek kada je srpski istoričar [[Dragoslav Stranjaković]] (1901-1966) objavio dve stručne rasprave o tome, analizirajući tekstove Načertanija Františeka Zaha i Ilije Garašanina, prema rukopisima u Garašaninovoj zaostavštini.<ref name="Budo Dragović"/> == Savremena tumačenja == Danas se često smatra da je Garašaninovo Načertanije "program stvaranja [[Velika Srbija|Velike Srbije]]",<ref name="Budo Dragović"/> to jest idejna osnova srpskog iredentizma u južnoslovenskim zemljama.<ref>Hehn, Paul N. “The Origins of Modern Pan-Serbism: The 1844 Načertanije of Ilija Garašanin, an Analysis and Translation.” East European Quarterly 9, no. 2 (1975): 153–71.</ref><ref>Jelavich, Charles. “Garašanin's Načertanije und das grosserbische Programm.” Südostforschungen 27 (1968): 153–71.</ref><ref>{{Cite web |title=Dženana Efendić Semiz, SRPSKA AGRARNA REFORMA I KOLONIZACIJA 1918. GODINE |url=http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm |access-date=2009-10-21 |archive-date=2009-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090214002608/http://www.hic.hr/books/jugoistocna-europa/semiz.htm |dead-url=yes }}</ref> Savremeni nemački istoričar [[Holm Sundhaussen|Holm Zundhausen]] smatra da je ostvarenje programa iz 1844. moralo, pre ili kasnije, da dovede do sukoba dva principa legitimisanja teritorijalnih zahteva: prava na [[samoopredjeljenje|samoopredeljenje]] naroda i „istorijskog prava“. Obnova Dušanovog carstva uključivala je pripajanje teritorija na kojima srpsko stanovništvo ne čini većinu i pa se pretenzije na njih nisu mogle pravdati pravom na samoopredeljenje. Srpski ideolozi su stoga uveli argument da su turska vladavina i demografske promene do kojih je došlo bile „nepravedne“, čime je trebalo pomiriti „istorijsko pravo“ i pravo na samoopredeljenje.<ref>[http://www.danas.rs/vesti/feljton/ujedinjena_omladina_budi_novi_patriotizam.24.html?news_id=143572 Holm Zundhausen, Ujedinjena omladina budi novi patriotizam]{{Dead link|date=June 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{Izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://www.rastko.rs/istorija/garasanin_nacertanije.html Test Načertanija na sajtu Rastko] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Dokumenti]] [[Kategorija:1844.]] [[Kategorija:Srpska politička istorija]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] f8pwzqtuns8hk1h2na3im1abrfq9eqc 0 69021 42585799 42557997 2026-04-27T12:40:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585799 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Map of Eparchies of Serbian Orthodox Church-sr.svg|thumb|Područje nadležnosti [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]]] '''Političko delovanje''' je jedno od značajnih obeležja [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]], koja se tokom povesti pored verskih poslova bavila i [[nacija|nacionalnom]] [[politika|politikom]], što je karakteristika svih pravoslavnih crkava u svetu.<ref name="Memoari II">[http://www.27mart.com/images/File/Memoari%20patrijarha%20Gavrila%20II%20deo.pdf MEMOARI PATRIJARHA SPRSKOG GAVRILA II]: "''Srpska crkva je, pored duhovnog rada, često vodila i nacionalnu politiku, naročito za vreme turske vladavine''."</ref><ref>»''Od kada je nastala, vidovitošću sv. Save, srpska Crkva je bila više nosilac i čuvar srpstva, dakle srpske narodne svesti, nego što je bila verska ustanova''«. Milan St. Protić: Uspon i pad srpske ideje, Beograd, 1995, str. 381.</ref><ref>[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/273/273_20.html Mirko Đorđević, Ratni krst srpske Crkve]: "''Crkva se opredelila za političku ulogu, na širem se planu pojavila kao »generator nacionalne ideje« umesto da bude ono što joj njena priroda i nalaže – snaga jevanđelja koje nije spojivo ni sa kakvim oblikom nacionalizma''".</ref> Tokom [[Otomanska Srbija|otomanskog perioda]], srpska crkva (odnosno [[Pećka patrijaršija]]) je u tim okolnostima često preuzimala ne samo [[vera|versko]] nego i [[politika|političko]] vođstvo.<ref name="Mikić6">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_6 Grigorije Mikić, Istorijski udeo Srpske Crkve u kulturnom, političkom i nacionalnom životu našega naroda]: "''Srpska Crkva je izvršila još jednu posebnu istorijsku zadaću, kakvu Crkve na drugim stranama nisu imale, barem ne u tolikoj meri. Kada smo ostali bez svoje države naša je Crkva, čim se snašla u novim prilikama, preuzela voćstvo svoga narodi, ne samo versko nego i političko''".</ref> Čak i u kasnije, uključujući i XX vek, Crkva je ostavljala po strani svoje primarne dužnosti, kako bi se aktivno uključila u borbu za "[[Velika Srbija|ujedinjenje srpstva]]".<ref>intervju patrijarha Pavla, Danas, 5.-7. januar 2001: "''Crkva je tokom cele svoje istorije, uključujući i XX vek, morala da ostavi po strani svoje primarne dužnosti, kako bi se aktivno uključila u borbu za ujedinjenje srpstva, u kojoj je sveštenik morao da bude i učitelj, i sudija, i da uzme pušku da brani sebe i svoju porodicu''."</ref> Početkom [[20. vek]]a, crkva u Srbiji ([[Beogradska mitropolija]]) je podržala stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], što je omogućilo ujedinjenje svih pravoslavnih [[mesna crkva|mesnih crkava]] u Srpsku pravoslavnu crkvu. U razdoblju Kraljevine Jugoslavije SPC je podržavala vlast i [[šestojanuarska diktatura|diktaturu]] [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]] i sarađivala sa nacionalnim organizacijama ([[Narodna odbrana]], [[četnici]], i dr.).<ref name="Žutić"/> U namesničkom razdoblju [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla]] (nakon [[1935]]), dolazi do razlaza vlasti i SPC, usled političkog zaokreta. Nakon pristupanja Jugoslavije [[trojni pakt|trojnom paktu]] SPC učestvuje u pripremanju i realizaciji [[Vojni puč 27. marta 1941.|vojnog puča 27. marta 1941. godine]].<ref name="Žutić"/> Vrh SPC je uoči rata bio pro-engleski orjentisan. [[Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu]] se našla u teškom položaju. U [[Srbija|Srbiji]], Nemci su predstavnike SPC smatrali glavnim saradnicima u izvođenju [[Војни пуч од 27. марта 1941.|puča od 27. marta]]<ref name="rastko"/>, zbog čega su [[Gavrilo Dožić|patrijarh Gavrilo]] i neki episkopi uhapšeni.<ref name="cpi.hr">[http://www.cpi.hr/download/links/hr/7950.pdf Milan Ristović: Treći Rajh i pravoslavne crkve na Balkanu u Drugom svetskom ratu, 552]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> U [[NDH]] je crkva bila izložena [[Genocid u NDH|krvavim progonima]] od strane [[ustaša]] koji su činili velika zverstva prema srpskim sveštenicima. U [[Crna Gora|Crnoj Gori]] pravoslavna crkva je bila lojalna talijanskom [[okupator]]u (vidi mitropolit [[Joanikije Lipovac]]). Općenito, stav SPC je bio saradnja sa [[četnici]]ma<nowiki/>ii savezničkim snagama. [[Srpska pravoslavna crkva u SFRJ]] je bila odvojena od države i predstavljala je isključivo versku instituciju, bez političkog autoriteta. [[Srpska pravoslavna crkva u jugoslovenskim ratovima]] je imala veoma kontroverznu ulogu<ref name="Vukomanović"/>, njeni predstavnici su podržavali srpske vojne i paravojne formacije<ref name="Sprega">[http://www.koreni.net/modules.php?name=News&file=article&sid=924 Mirko Đorđević, O sprezi pravoslavne crkve sa strukturama političke moći]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a [[patrijarh Pavle]] je blagosiljao [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]], [[Ratko Mladić|Ratka Mladića]] i [[Željko Ražnatović Arkan|Arkana]].<ref name="Zašto Tadić sedi u Sinodu SPC">[http://www.danas.org/content/most_crkva_drzava/1889873.html Zašto Tadić sedi u Sinodu SPC?]</ref> SPC je odbacila gotovo sve ponuđene [[mir]]ovne planove, uključujući [[Vensov plan]], [[Vens-Ovenov plan]], [[Plan Kontakt grupe]] i [[Dejtonski mirovni sporazum]]. Čak i kad su poslanici [[Republika Srpska|Republike Srpske]] bili spremni na [[primirje]], SPC je zastupala militantniji stav.<ref name="Vukomanović"/> Poslednjih godina, političko delovanje SPC izaziva brojne kritike, koje uglavnom dolaze iz [[ljevičar]]skih i [[Građanska Srbija|građanskih]] krugova u Srbiji, zbog promovisanja [[klerikalizacija|klerikalizma]], [[nacionalizam|nacionalizma]] i [[monarhija|monarhije]], kao i zbog protivljenja [[Evropa|evropskim]] integracijama, [[žene|ženskoj]] ravnopravnosti, pravima [[LGBT|seksualnih manjina]] i dr. Neki analitičari govore o dubokoj [[klerikalizacija|klerikalizaciji]] [[Republika Srbija|Republike Srbije]] i njenom kretanju u pravcu spajanja vere i države<ref name="Rajić">[http://www.pescanik.info/content/view/4078/1084/ Ljubiša Rajić, SPC ne prožima Sveti duh nego svete nekretnine]</ref>, dok drugi smatraju da su ti zaključci preterani.<ref>{{Cite web |title=Клерикализација друштва или одјеци клирофобије? |url=http://www.nspm.rs/crkva-i-politika/klerikalizacija-drustva-ili-odjeci-klirofobije-q.html |access-date=2011-10-12 |archive-date=2009-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091125021543/http://www.nspm.rs/crkva-i-politika/klerikalizacija-drustva-ili-odjeci-klirofobije-q.html |dead-url=yes }}</ref> Kritičari smatraju da bi Crkva trebalo biti "više [[hrišćanstvo|hrišćanska]], a manje politička institucija"<ref name="Rajić"/>, da je misija Crkve [[evangelizacija]], a ne [[klerikalizacija]]<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/413/94/ Država i crkva – smetnje na vezama]</ref> i da je Crkva spasenjska ustanova a ne politička organizacija.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/419/94/ SPC - borba za nasleđe i mnogo nagađanja]</ref> I pored svih kritika, SPC je jedna od [[institucija]] kojoj se najviše veruje u Srbiji.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/718805.html Poverenje u Crkvu i predsednika]</ref><ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/219268/Vojska-i-crkva-institucije-koje-uzivaju-najvise-poverenja Vojska i crkva institucije koje uživaju najviše poverenja]</ref> SPC osim u Srbiji, uticajno politički deluje i u nekim drugim republikama bivše Jugoslavije, poput [[Crna Gora|Crne Gore]] i [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. == Ideološka pozadina == {{main|Nebeska Srbija|Svetosavski nacionalizam|Kosovski mit|Sabornost}} Iako ideologija Srpske pravoslavne crkve nije otvoreno izložena u njenim formativnim dokumentima, neki proučavaoci nastoje da utvrde ideološke koncepcije kojima se njeni pripadnici upravljaju.<ref>[http://www.republika.co.rs/496-497/20.html Mirko Đorđević, O ideološko-političkom obrascu u SPC]</ref> Neki od bitnih koncepata koji se koriste unutar Srpske pravoslavne crkve su [[kosovski mit]], [[nebeska Srbija]] i [[svetosavlje]] (ili [[svetosavski nacionalizam]]). Unutar SPC su dominantne političke ideje srpske [[desnica|desnice]], bliske [[organicizam|organicističkom]] konceptu društva i države.<ref name="aspiracije">[http://www.scribd.com/doc/67416682/Politi%C4%8Dke-aspiracije-Srpske-pravoslavne-crkve Političke aspiracije Srpske pravoslavne crkve]</ref><ref name="Ratni krst"/> Prema organicističkoj teoriji, drustvo predstavlja [[organizam]] – “nacionalni organizam”, a pojedinci u njemu samo “ćelije” u funkciji tog organizma. Među teolozima SPC, taj koncept je najdoslednije razvijen u delima [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]] i [[Justin Popović|Justina Popovića]]. Ovo učenje odbacuje [[individualizam|individualističko]] načelo a usvaja principe [[kolektivizam|kolektivizma]], odnosno, u srpskoj varijanti, “[[sabornost]]” i “domaćinsko-pravoslavnu” etiku.<ref name="aspiracije"/> Crkveni ideolozi instrumentalizuju pojedine teološke pojmove, kao npr. [[svetosavlje]] i [[sabornost]], kojima pridaju novo političko značenje.<ref name="izvori"/> Tako se teološki pojam sabornost po ključu [[organicizam|organicističke]] misli pretvara u ideološko pokriće za [[kolektivizam]] i [[autoritarnost]].<ref name="Ratni krst"/> Po pitanju odnosa crkve i države, upadljivo je idealizovanje vizantijskog srednjevekovlja, pa tako crkveni autori često govore o "[[Simfonija (teologija)|simfoniji]]" (ili [[Teodulija|teoduliji]]) kao o željenom modelu.<ref>[http://www.republika.co.rs/310-311/11.html Mirko Đorđević, Muke sa simfonijom]</ref> Po pitanju [[Društveno uređenje|društvenog uređenja]], politička idelogija SPC se oslanja na tradicionalni slogan [[desnica|desnice]]: „''bog na nebu, kralj na zemlji, domaćin u kući''”.<ref name="Atanacković"/> Istoričar Petar Atanacković smatra da je suština ideološkog programa SPC sadržana u tezi da snažna srpska [[država]] u simbiozi sa snažnom pravoslavnom [[crkva|crkvom]] treba zajednički da predvode jedno, u svakom pogledu homogeno, srpsko [[društvo]].<ref name="Atanacković">Petar Atanacković, Od psihopatologije do političkog programa: crkvena ofanziva na pragu 21. veka (u zborniku [http://www.kuda.org/files/kuda/Kritika%20klerikalizacije%20Srbije_final.pdf Kritika klerikalizacije Srbije]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})</ref> On zaključuje da Srpska crkva „očito teži postizanju jednog staleškog poretka“, koji je postojao u srednjem veku, ali koji je izgubljen i koji stoga treba oživeti.<ref name="Atanacković"/> Sledstveno tome, propagira se shvatanje da je opasno sve što narušava [[homogenost]], odnosno sve što nije Srpska pravoslavna crkva, a to je posebno usmereno prema [[manjina]]ma - verskim, etničkim i seksualnim - koje se predstavljaju kao „problem“ srpskog društva.<ref name="III deo"/> [[Nacionalizam]] se uzima kao vrlina pa se govori o »nacionalizmu« kao nečem što izvire iz učenja [[sveti Sava|svetog Save]].<ref>Episkop Nikolaj: Nacionalizam svetoga Save, predavanje odrzano na KNU u Beogradu 1935.</ref> U različitim saopštenjima SPC ima najviše reči o satanizaciji [[Civilno društvo|civilnog društva]], malih verskih zajednica, kao i negativnom odnosu prema [[demokratija|demokratiji]] i [[sekularizacija|sekularizaciji]].<ref name="Vukomanović">[http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Studija-Vukomanovic.pdf O čemu crkva (ne)može da se pita: SPC, država i društvo u Srbiji (2000-2005)]</ref> Negativan stav glede verskog [[pluralizam|pluralizma]] u Srbiji prati i negativan odnos prema [[ekumenizam|ekumenizmu]] i međureligijskom dijalogu opšte.<ref name="Vukomanović"/> Bitan aspekt crkvenog političkog mišljenja je i [[teorija zavere]]. Crkveni diskurs odlikuje stalno pominjanje zavere celog sveta protiv Srba.<ref name="Tomanić">[http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ]</ref> Crkveni autori su razvili svojevrsnu [[politička mitologija|političku mitologiju]] po kojoj se čitav svet, pod okriljem [[Antihrist]]a, ujedinio protiv Srba, koji jedini čuvaju veru u pravog boga.<ref name="III deo"/> Evropske integracije se tumače u kontekstu judeo-[[mason]]ske ili [[vatikan]]ske [[teorija zavere|zavere]], a nedaće koje su zadesile srpski narod se tumače neprijateljstvom i zavišću drugih što su jedino Srbi sačuvali pravu veru. Ponekad se uz Srbe navode i [[Rusi]] kao glavni protivnici Antihrista.<ref name="III deo"/> Mnogi kritičari pominju i antizapadnjaštvo i anti-evropsko opredeljenje Srpske pravoslavne crkve.<ref name="Vukomanović"/><ref name="aspiracije"/><ref name="izvori"/> Zvanično crkveno glasilo [[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]] često piše o [[teorija zavere|zaveri]] [[Zapad]]a u cilju "duhovnog genocida" srpskog naroda. [[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]] piše da je Zapad u celini podvrgnut delovanju "adskih sila", "zaveri protiv hrišćanstva, bezbožnoj kulturi".<ref name="aspiracije"/> Na Zapadu dominira “ateistička psihologija kao moderna jeres, slična gnostičkoj”. Glasilo SPC se nada da “među Srbima neće biti poremećenih ljudi koji bi hteli da nas zaraze smrtonosnom bolešću zapadne kulture.”<ref name="aspiracije"/> Pro-zapadno orjentisani građani su redovno žigosani kao ''izdajnici'', ''nesrbi'', ''evroslinavci'', ''novodobci'', ''jeretici'', itd.<ref name="izvori"/> SPC ne prihvata ni [[jednakost polova]], već zastupa poslušnost [[žene]] [[muškarac|muškarcu]].<ref name="sekularizam">[http://www.pescanik.info/content/view/1641/61/ Koalicija za sekularnu državu]</ref> Predstavnici Srpske pravoslavne crkve su tokom [[jugoslovenski ratovi|jugoslovenskih ratova]] zagovarali stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]].<ref>{{Cite web |title=Ethnic fundamentalism in Serbia |url=http://www.wluml.org/node/2839 |access-date=2009-12-07 |archivedate=2010-02-02 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100202153410/http://www.wluml.org/node/2839 |deadurl=yes }}</ref> Simptomatično je da zvanična SPC uvek šalje poruku koja je umerenija, a da praktičnom delatnošću, ili preko izjava pojedinih episkopa, daje daleko agresivnije poruke (o [[Evropa|Evropi]] i evropskim integracijama, drugim [[religija]]ma, i slično).<ref name="izvori">[http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC]</ref> == Politička istorija == === Srednji i novi vek === {{izdvojeni citat|Od kada je nastala, vidovitošću sv. Save, srpska Crkva je bila više nosilac i čuvar [[srpstvo|srpstva]], dakle srpske narodne svesti, nego što je bila verska ustanova.<ref>Milan St. Protić: Uspon i pad srpske ideje, Beograd, 1995, str. 381.</ref>|[[Milan St. Protić]]}} Pošto je stekla autokefalnost, srpska crkva je ohrabrivala širenje [[pravoslavlje|pravoslavlja]] i kulta dinastije [[Dinastija Nemanjića|Nemanjić]].<ref name="McDaniel">{{Citation |last=McDaniel |first=Gordon |author=Gordon McDaniel |title=Danilovi nastavljači |url=http://www.worldcat.org/title/danilovi-nastavljaci/oclc/243714767&referer=brief_results |accessdate= 23. oktobar 2011 |edition= |series= |volume= |date= |origyear=XIV vek |year=1989 |month= |publisher= Prosveta |location= Beograd |language= |isbn=9788607004423 |oclc= 243714767 |doi= |doi_inactivedate= |bibcode= |id= |page= |pages= |nopp= |at= |chapter= Uvod |chapterurl= http://www.rastko.rs/kosovo/pecarsija/ljudi/danilovi-nastavljaci/uvod_l.html|quote=Odnedavno samostalna, srpska crkva;... ohrabrila je širenje pravoslavnog hrišćanstva i podržavala razvoj kulta dinastije Nemanjića.|laysummary= |laydate= |separator= |postscript= |lastauthoramp= |ref= }}</ref> Crkveni velikodostojnici srpske crkve su pružali podršku proglašenju [[Srpsko Carstvo|Srpskog Carstva]] od strane [[Car Dušan|Stefana Uroša IV Dušana Nemanjića]] a jedan od razloga podrške je njihovo očekivanje da im pripadnu prihodi iz onih parohija koje su do tada bile potčinjene carigradskom patrijarhu.<ref name="McDaniel">Proglašenju carstva na čelu sa srpskom dinastijom Nemanjića... naišlo je na podršku svih slojeva društva... među crkvenim velikodostojnicima - kojima bi pripali prihodi iz parohija ranije potčinjenih carigradskom patrijarhu.</ref> Krajem 19. i početkom 20. veka, srpska crkva i država vodile su [[borba za Makedoniju|propagandnu delatnost]] među [[makedonski Sloveni|makedonskim Slovenima]] koji su do balkanskih ratova bili u Otomanskom carstvu.<ref name="Mikić">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D1%80%D0%BF%D1%81%D0%BA%D0%B0_%D1%86%D1%80%D0%BA%D0%B2%D0%B0_5 Grigorije Mikić, Srpska Crkva u kraljevini Srbiji i Staroj Srbiji i Makedoniji]</ref> === Kraljevina Jugoslavija === {{main|Srpska pravoslavna crkva u Kraljevini Jugoslaviji}} [[Datoteka:Nikolaj-Velimirović.jpg|thumb|desno|150px|[[Nikolaj Velimirović]], glavni ideolog [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]].]] Mitropolit [[Gavrilo Dožić]] je bio na čelu grupe od 18 poslanika crnogorskog parlamenta koja je u novembru [[1918]]. odnela u Beograd svoju odluku o ujedinjenju sa Srbijom. Neposredno po proglašenju [[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] [[1918]]. godine, [[Aleksandar I. Karađorđević|kralja Aleksandra]] je doneo [[dekret]] kojim su sve [[mjesna crkva|mjesne]] pravoslavne crkve ([[mitropolija|mitropolije]] i [[episkopija|episkopije]]) stavljene pod nadležnost srpske crkve. Do tada su postojale [[mitropolija dabrobosanska]] u Bosni i Hercegovini pod jurisdikcijom [[Carigrad]]a, [[patrijaršija]] u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]] u Habsburškoj Monarhiji (upisana šesta po redu u diptihu pravoslavnih crkava), zasebna [[Crnogorska pravoslavna crkva|Pravoslavna crkva u Crnoj Gori]], itd.<ref name="pescanik.info">[http://pescanik.info/content/view/7244/94/ Mirko Đorđević, Dijalektika hodanja natraške]</ref> SPC je, u dogovoru sa Carigradskom Patrijaršijom, dignuta na nivo [[patrijaršija|patrijaršije]], a 19. septembra [[1919]]. godine [[Carigradska patrijaršija]] joj je za 800.000 franaka ustupila jurisdikciju nad pravoslavnim vernicima [[Republika Makedonija|Makedonije]].<ref>[http://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA90&dq=Serbianisation Hugh Poulton, Who are the Macedonians?]</ref> Tada je ukinuta i zasebna [[Crnogorska pravoslavna crkva|Pravoslavna crkva u Crnoj Gori]] a njena imovina je pripala Srpskoj pravoslavnoj crkvi.<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=21358 Portret: Amfilohije Radović]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> [[1920]]. godine je uspostavljena jedna Srpska pravoslavna crkva u jednoj državi – Kraljevini SHS.<ref name="pescanik.info"/> U razdoblju od [[Nastanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca|nastanka Jugoslavije]] [[1918]]. do [[1935]]. SPC je bila "državotvorna" verska organizacija, veličala je postojeći poredak, podržavala [[frankofilija|frankofilski]] državni kurs i [[integralno jugoslovenstvo]] kralja Aleksandra, i ispoljavala "klerikalni legitimizam".<ref name="Žutić"/> Pravoslavni crkveni poglavari, pogotovo [[patrijarh Varnava]], bili su na poziciji ideologije jugoslovenskog nacionalizma i [[šestojanuarska diktatura|šestojanuarske diktature]], a SPC je sarađivala sa jugoslovenskim nacionalnim organizacijama kao što su [[Jugoslovenska nacionalna stranka]], [[Savez srpskih sokola|Sokoli]], Skauti, [[Narodna odbrana]], [[Četnici]], itd.<ref name="Žutić">[http://govori.tripod.com/nikola_zutic.htm Nikola Žutić: Srpsko pravoslavlje i Anglikanska crkva]</ref> U namesničkom razdoblju vladavine [[Pavle Karađorđević|kneza Pavla]], po obrazovanju vlade [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] u julu [[1935]]. godine, dolazi do razlaza državnog vrha i SPC, prvenstveno zbog spoljnopolitičkog i unutrašnje političkog zaokreta. SPC je imala bitnu ulogu u [[Vojni puč 27. marta 1941.|vojnom puču 27. marta 1941.]] godine, zbog pristupanja [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] [[Trojni pakt|Trojnom paktu]]. Krajem 1930-ih godina, unutar Srpske pravoslavne crkve je razvijena [[ekstremna desnica|ekstremno desna]] ideologija [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]]. Glavni ideolog svetosavskog nacionalizma je bio [[Nikolaj Velimirović]] ([[1880]]-[[1956]]), [[episkop]] SPC, čiji politički [[stav]]ovi do danas izazivaju podeljenost [[javnost]]i.<ref>[http://www.nin.co.rs/2003-05/22/28968.html Naličje kulta]</ref><ref>{{Cite web |title=Sporno slovo u crkvenom kalendaru |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=341695 |access-date=2009-12-01 |archive-date=2013-10-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029185351/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=341695 }}</ref><ref>{{Cite web |url=http://www.rferl.org/reports/eepreport/2004/02/4-180204.asp |title=CANONIZING THE 'PROPHET' OF ANTI-SEMITISM |access-date=2009-12-01 |archive-date=2008-06-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605161534/http://www.rferl.org/reports/eepreport/2004/02/4-180204.asp |url-status=dead }}</ref> Velimirović je zastupao hrišćanski nacionalizam<ref name="Kanonizacija">[http://www.pescanik.info/content/view/995/129/ Kanonizacija "proroka" antisemitizma]{{Dead link|date=May 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>, a terminom svetosavlje je naglašavao etnički srpski karakter, nasuprot univerzalnom karakteru hrišćanske crkve.<ref name="Republika">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/262/262_21.html Moderna i antimoderna u Srbiji]</ref> U svom predavanju na Kolarčevom univerzitetu u Beogradu [[1937]]. godine je izneo već čuvenu tvrdnju da je nastojanje [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] na stvaranju nemačke nacionalne crkve slično ideji [[Sveti Sava|Svetog Save]] o stvaranju srpske nacionalne crkve.<ref name="Nacionalizam Svetog Save">{{Cite web |title=Nikolaj Velimirović, Nacionalizam Svetog Save |url=http://www.scribd.com/doc/2884610/Vladika-Nikolaj-Velimirovic-Nacionalizam-Svetog-Save |access-date=2009-12-01 |archive-date=2012-11-08 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121108043114/http://www.scribd.com/doc/2884610/Vladika-Nikolaj-Velimirovic-Nacionalizam-Svetog-Save |dead-url=yes }}</ref> Velimirović je propagirao odbacivanje "svih stranih običaja i površnih zapadnih tradicija", uključujući demokratiju, jednakost, individualizam, religioznu toleranciju i druge vrednosti humanizma i prosvećenosti.<ref name="Kanonizacija"/> Izrazito anti-komunističko opredeljenje Velimirovićeve ideologije je nastalo delom pod uticajem [[Ruska zagranična crkva|Ruske zagranične crkve]], osnovane [[1921]]. u [[Sremski Karlovci|Sremskim Karlovcima]], od pripadnika ruske [[bela emigracija|„bele“ emigracije]] koji su nakon [[Oktobarska revolucija|ruske revolucije]] izbegli u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]].<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/2731/94/ Mirko Đorđević, Hitlerovi pravoslavci]</ref> === Drugi svetski rat === {{main|Srpska pravoslavna crkva u Drugom svetskom ratu}} {{izdvojeni citat|Noćašnji akt spasao je čast našeg naroda i države, pa zbog toga i mi možemo samo blagosloviti ovo delo.<ref name="Tomanić"/>|[[Patrijarh Gavrilo]] nakon [[Војни пуч од 27. марта 1941.|puča 27. marta 1941. godine]]}} U Srbiji je vrh SPC uoči rata bio pro-engleski orjentisan, usled čega su ih Nemci tretirali kao podrivače. Nemci su smatrali da su pretstavnici SPC bili glavni saradnici u izvođenju [[Војни пуч од 27. марта 1941.|puča 27. marta 1941. godine]].<ref name="rastko">[http://www.rastko.rs/istorija/spc_dsvr.html#_Toc465074811 Srpska Crkva u Drugom svetskom ratu]</ref> Zbog toga je prvih dana rata jedan od ciljeva bilo hapšenje crkvenih velikodostojnika, posebno onih koji su smatrani otvorenim neprijateljima nemačke politike, pre svega patrijarha [[Gavrilo Dožić|Gavrila Dožića]] te episkopa [[Irinej Đorđević|Irineja Đorđevića]] i [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]].<ref name="cpi.hr"/> U avgustu 1941. "[[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlada narodnog spasa]]" [[Milan Nedić|Milana Nedića]] je tražila da SPC potpiše javni apel protiv [[komunisti|komunista]] i [[partizani|partizana]].<ref name="rastko"/> SPC je odbila saradnju sa Nemcima, pozivajući se na crkvene kanone, jevanđelje i činjenicu da je [[Патријарх српски Гаврило|patrijarh Gavrilo]] zarobljen. Crkva je nastojala da ostane "neutralna" ali je, s druge strane, pokazivala otvoreno neprijateljski stav prema [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|Narodnooslobodilačkom pokretu]].<ref name="leksikon">[http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 Uloga Crkve] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812133501/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=2241 |date=2007-08-12 }} (leksikon-yu-mitologije)</ref> [[Četnici]] [[Draža Mihailović|Draže Mihailovića]], čiji je cilj bio restauracija [[monarhija|monarhije]] Karađorđevića i stvaranje [[Velika Srbija|Velike Srbije]], su tokom Drugog svetskog rata imali značajnu podršku Srpske pravoslavne crkve.<ref name="Tomašević"/> Veći dio sveštenstva i skoro čitav episkopat Srpske pravoslavne crkve je tokom rata sarađivao sa organizacijom Draže Mihajlovića.<ref name="Tomašević">[http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&pg=PA176&lpg=PA176&dq=&source=bl&ots=9eenZ2c7RB&sig=8MEk9bRHwAcuWVWrTkQcfI2rOaY#v=onepage&q=&f=false Jozo Tomašević, The Chetniks: war and revolution in Yugoslavia, 1941-1945]</ref><ref>Zvezdan Folić: ZASJEDANJE ARHIJEREJSKOG SABORA SRPSKE PRAVOSLAVNE CRKVE 1954.</ref> Tokom rata su čak i neki pravoslavni sveštenici postali četnički komandanti, poput [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Savo Božić|Sava Božića]].<ref name="Tomašević"/> Neki predstavnici Crkve su bili bliski srpskim kolaboracionistima. Episkop [[Nikolaj Velimirović]] je bio blizak prijatelj [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], vođe fašističkog pokreta [[ZBOR]] čija su glavna načela bila: anti-komunizam, [[antisemitizam]] i zalaganje za staleško uređenje države.<ref name="Kanonizacija"/> Ovaj pokret je nakon nemačke okupacije Srbije 1941. godine stavljen u službu nacističkog režima. U svojoj knjizi „Kroz tamnički prozor“, koju je [[1944]]. godine napisao kao počasni zatvorenik (''Ehrenhaftling'') u nemačkom [[logor Dahau|logoru Dahau]], Velimirović za izbijanje [[Drugi svetski rat|Drugog svetskog rata]] optužuje gotovo sve savremene ideologije Evrope, osim [[fašizam|fašizma]], a njihov izum pripisuje Jevrejima, odnosno „njihovom ocu Đavolu“<ref>Nikolaj Velimirović. ''"O Jevrejima"'' u: ''Reči srpskom narodu kroz tamnički prozor'', IHTUS-Hrišćanska knjiga, Beograd 2000 (str. 193-194)</ref><ref>[http://www.svetosavlje.org/biblioteka/vlNikolaj/KrozTamnickiProzor/Nikolaj070277.htm Vladika Nikolaj, Reči Srpskom narodu kroz tamnički prozor]</ref>: {{izdvojeni citat|Sva moderna gesla evropska sastavili su Židi, koji su [[Hrist]]a raspeli: i [[demokratija|demokratiju]], i [[štrajk]]ove, i [[socijalizam]], i [[ateizam]], i [[tolerancija|toleranciju]] svih vera, i [[pacifizam]], i sveopštu [[revolucija|revoluciju]], i [[kapitalizam]], i [[komunizam]]. Sve su to izumi Židova, odnosno oca njihova [[đavo]]la.|[[Nikolaj Velimirović]]}} Zbog ovog i drugih tekstova, mnogi autori smatraju Velimorovića za bitnog ideologa srpskog [[antisemitizam|antisemitizma]].<ref>{{Cite web |url=http://www.hereticus.org/arhiva/antisemitizam-u-srbiji.html |title=Aleksandar Lebl, Antisemitizam u Srbiji |access-date=2009-12-01 |archive-date=2009-09-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923161930/http://www.hereticus.org/arhiva/antisemitizam-u-srbiji.html |url-status=dead }}</ref><ref name="Byford">{{Cite web |title=Jovan Byford, Sećanje na vladiku Nikolaja Velimirovića u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi |url=http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |access-date=2009-12-01 |archivedate=2008-11-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081121124233/http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Ogledi06.pdf |deadurl=yes }}</ref> Po izlasku iz logora, episkop Nikolaj Velimirović je u nadgrobnoj besedi kolaboracionisti Dimitriju Ljotiću [[1945]]. istakao da je on bio veliki „hrišćanski državnik“ i da sada „pripada [[nebeska Srbija|nebeskoj Srbiji]]“.<ref>{{Cite web |title=Sveti Nikolaj Žički i Ohridski, NAD ODROM DIMITRIJA LjOTIĆA |url=http://www.czipm.org/odar.html |access-date=2009-12-01 |archive-date=2010-05-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100525114126/http://www.czipm.org/odar.html |dead-url=yes }}</ref> Po okončanju fašističke okupacije i uspostavi nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, Velimirović je, zbog bliskosti sa Ljotićem i njegovom organizacijom Zbor, izbegao iz zemlje.<ref name="Kanonizacija"/> === Period SFRJ === {{main|Srpska pravoslavna crkva u SFRJ}} Nakon drugog svetskog rata [[Jugoslavija]] je postala [[republika]] i izvršena je dosledna [[sekularizacija]] društva. Srpska pravoslavna crkva je u periodu [[SFRJ]] bila odvojena od države i predstavljala je versku instituciju bez političkog autoriteta.<ref name="Balkan bluz">{{Cite web |title=Duhovni krov "Velike Srbije" |url=http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |access-date=2009-11-29 |archivedate=2017-10-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171017150552/http://www.e-novine.com/feljton/32506-Duhovni-krov-Velike-Srbije.html |deadurl=yes }}</ref> U [[SFRJ|SFR Jugoslaviji]] Nikolaj Velimirović je smatran saradnikom fašista i izdajnikom.<ref name="Byford"/> Poslije rata, dobar dio sveštenstva i episkopa SPC zauzeli su neprijateljski stav prema novoj Jugoslaviji. Naročito je bila izražena veza jednog dela pravoslavnog sveštenstva sa četničkom emigracijom. Iako u tom periodu Srpska pravoslavna crkva nije politički delovala, pod njenim okriljem su nastavljeni da se razvijaju određeni aspekti ideologije [[Svetosavski nacionalizam|svetosavskog nacionalizma]], posebno njen anti-[[ekumenizam|ekumenski]] karakter, u čemu su prednjačili episkop [[Justin Popović]] i njegovi učenici.<ref>{{Cite web |title=Justin Popović, Pravoslavna crkva i ekumenizam |url=http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Izazovi/justin.htm |access-date=2009-11-30 |archivedate=2010-02-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100211093131/http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Izazovi/justin.htm |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Episkop Artemije, Pravoslavlje i savremeni izazovi kod nas |url=http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Izazovi/SavremeniIzazoviEpiskopArtemije.htm |access-date=2009-11-30 |archivedate=2010-01-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100110031651/http://www.svetosavlje.org/biblioteka/Izazovi/SavremeniIzazoviEpiskopArtemije.htm |deadurl=yes }}</ref> ==== Period nakon Titove smrti ==== Ubrzo nakon [[Tito]]ve smrti, [[1982]]. godine je grupa sveštenika sa Uba optužila crkvu da je režimska i tražila da izađe iz pasivizacije, na šta im je [[patrijarh German]] jasno odgovorio: {{izdvojeni citat|Srpska pravoslavna crkva se u socijalističkoj Jugoslaviji drži reda i poretka.<ref name="Balkan bluz"/>|[[patrijarh German]]}} Međutim, ovakvi zahtevi su unutar crkvenih struktura postajali sve učestaliji. Iste godine 21 sveštenik, među kojima i tri ugledna teologa monaha, Atanasije Jeftić, Irinej Bulović i Amfilohije Radović, uputili su „Apel“ najvišim državnim organima Srbije i Federacije, tražeći zaštitu Srba na Kosovu. Nakon toga je grupa episkopa SPC-a o Kosovu govorila u američkom Kongresu i Stejt Departmentu tražeći američku intervenciju.<ref name="Balkan bluz"/> Naredne [[1983]]. godine Atanasije Jeftić u crkvenom časopisu „Pravoslavlje“ objavljuje feljton „Od Kosova do Jadovna“ u kojem akcentuje stradanje srpskog naroda u raznim delovima Jugoslavije. Jeftić je bio na čelu konzervativne opozicije unutar SPC-a koja je zagovarala odlučnu ulogu crkve u rešavanju „srpskog nacionalnog pitanja“.<ref name="Balkan bluz"/> Upućivanje peticija i nastupi u crkve medijima su u to vreme bile nove pojave unutar jugoslavenskog društva.<ref name="Balkan bluz"/> Sredinom 1980-ih godina, unutar crkve započinje proces rehabilitacije Nikolaja Velimirovića, koji je do tada u jugoslavenskoj javnosti smatran saradnikom okupatora i izdajnikom.<ref>[http://www.pescanik.info/content/view/3712/130/ Jovan Byford, NATO u blato]</ref> [[1987]]. godine Crkva počinje pripreme za proslavu 600 godina [[Kosovska bitka|Kosovske bitke]]. [[Mošti]] [[knez Lazar|kneza Lazara]] se nose kroz eparhije, a u poslanici izdatoj tim povodom počinje da se promoviše termin “[[Nebeska Srbija]]”.<ref name="Balkan bluz"/> Iste godine sarajevski sveštenik Dragomir Ubiparipović objavljuje tekst o “Kulturnom i vjerskom genocidu nad Srbima Sarajeva”, koji se ogledao i u tome što su u nekim dnevnim listovima “odbijali objavljivanje smrtovnica ćirilicom”.<ref name="Balkan bluz"/> S druge strane, crkvena štampa je u to vreme objavljivala napise o muslimanima kao “Muhamedovom đavoljem sjemenu”.<ref name="Balkan bluz"/> Srpska pravoslavna crkva je pružila bitnu podršku [[Slobodan Milošević|Miloševićevom]] usponu na vlast i podržavala je aktivnosti njegovog rukovodstva na ukidanju [[autonomija|autonomije]] [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Kosova]].<ref name="Balkan bluz"/> Tokom Miloševićevog [[govor na Gazimestanu|govora na Gazimestanu]] 1989, prvi put su se zajedno vijorile crkvene zastave sa krstom i komunističke sa srpom i čekićem.<ref name="II deo"/> Unutar crkve se sve otvorenije govori o podeli Jugoslavije, sa posebno surovim osvrtom na predstojeće milionsko raseljavanje stanovništva: {{izdvojeni citat|Srbi su narod Božji, a Jugoslavija ovakva kakva jeste, saglasno s apsolutnom pravdom Božjom, nudi se da bude podeljena. Ne prolivajmo krokodilske suze zbog toga sto će se tada, odjednom, tri miliona ljudi naći u situaciji – što ce biti prinuđeni – da se nastane negde drugde.<ref name="Ratni krst">[http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/273/273_20.html Mirko Đorđević, Ratni krst srpske Crkve]</ref>|Najava »crkveno-nacionalnog programa«, juna 1989.}} U decembru [[1990]]. na vanrednom zasjedanju Sabora SPC, patrijarha Germana zbog bolesti zamjenjuje episkop raško-prizrenski Pavle. Od tada, crkva se sve više bavi politikom. Tokom prvih višestranačkih izbora u Bosni, crkvena glasila intenziviraju retoriku o srpskim žrtvama [[genocid]]a, iskopavanju kostiju žrtava i ponovnom sahranjivanju. [[Radovan Karadžić]] i [[Nikola Koljević]] silazak u jame koriste kao svojevrstan politički marketing, a na izbore izlaze uz blagoslov SPC.<ref name="Balkan bluz"/> Srpska crkva je u politiku Bosne i Hercegovine ušla na velika vrata, vezujući crkvene i narodne interese za određenu političku opciju. Na političkim skupovima Srpske demokratske stranke su sveštenici sedeli u prvim redovima pored političara.<ref name="Balkan bluz"/> U Sarajevu, crkvene manifestacije su služile za promociju stranačkih lidera [[SDS]]-a. Do toga je dolazilo na inicijativu same Crkve, o čemu najbolje svedoči izjava [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]]: {{izdvojeni citat|Sveštenici su nas ponekad zbunjivali ukazanom pažnjom. Govorili su da nas je sami [[Bog]] poslao da spasimo srpski rod.<ref name="Balkan bluz"/>|[[Radovan Karadžić]]}} === Jugoslovenski ratovi === {{main|Srpska pravoslavna crkva u Jugoslovenskim ratovima}} Početkom jugoslovenske krize, [[Srpska pravoslavna crkva]] dobija sve veći prostor na političkoj sceni Srbije.<ref name="Petakov">Zoran Petakov, Od desekularizacije ka klerikalizaciji (u zborniku [http://www.kuda.org/sites/kuda/files/docs/Kritika%20klerikalizacije%20Srbije_final.pdf Kritika klerikalizacije Srbije]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }})</ref> Na vanrednom zasjedanju [[Sveti arhijerejski sabor SPC|arhijerejskog sabora]] u januaru [[1991]]. godine, Srpska pravoslavna crkva odlučuje da se mimo nje ne mogu donositi nikakve obavezujuće političke odluke koje se tiču Srba: [[Datoteka:Ratna Srbija.gif|thumb|desno|Teritorije pod srpskom kontrolom (1991-1995)]] {{izdvojeni citat|Ničije pogodbe sa nosiocima vlasti u Srbiji, koja nema mandat da istupa u ime čitavog srpstva, ili sa organima jugoslovenske federacije ili komandujućim strukturama jugoslovenske vojske ne obavezuju srpski narod kao cjelinu bez njegove saglasnosti i bez blagoslova duhovne matere, Pravoslavne srpske crkve.<ref>Glasnik SPC, januar 1992.</ref>|Saopćenje arhijerejskog sabora SPC, januar [[1992]].}} Tokom [[jugoslovenski ratovi|jugoslovenskih ratova]] 1990-ih godina mnogi učesnici ratova su se pozivali na Srpsku pravoslavnu crkvu, tražili podršku Srpske pravoslavne crkve i često je dobijali.<ref name="II deo">{{Cite web |title=Zašto se u crkvi šapuće, II deo |url=http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210305232330/http://ww38.pescanik.info/content/view/4028/171/ |deadurl=yes }}</ref> Među njima su bili mnogi srpski političari, vojnici, vojni komandanti, uključujući i komandante paravojnih formacija, novinari, pesnici, pisci, itd.<ref name="II deo"/> S druge strane, mnogi predstavnici SPC su javno podržavali srpske vojne i paravojne formacije.<ref name="Sprega"/> Trijada svetosavskog nacionalizma - bog na nebu, kralj u državi, domaćin u porodici - postaje veoma frekventna u govorima nacionalističkih prvaka.<ref name="Đorđević">[http://www.bhdani.com/arhiva/281/t28109.shtml Mirko Đorđević, analitičar Srpske pravoslavne crkve]</ref> U to vreme, [[svetosavski nacionalizam]] postaje dominantna struja unutar crkve.<ref name="Byford"/><ref name="Petakov"/> Kao glasnogovornike nacionalizma unutar Crkve 1990-ih godina, kritičari navode sledeća četiri episkopa: [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]], [[Artemije Radosavljević|Artemija Radosavljevića]], [[Atanasije Jevtić|Atanasija Jevtića]] i [[Irinej Bulović|Irineja Bulovića]].<ref name="Byford"/> [[Atanasije Jeftić]] i [[Amfilohije Radović]] su javno tražili spajanje [[Velika Srbija|svih srpskih krajeva]] u Ujedinjene srpske zemlje.<ref name="Balkan bluz"/> Nacionalistička struja u Srpskoj pravoslavnoj crkvi je smatrala Velimirovićevu rehabilitaciju načinom da se srpsko nacionalno biće „pročisti od sablasti komunizma“.<ref name="Byford"/> [[Mošti]] vladike Nikolaja prenete su u Srbiju u maju [[1991]]. godine, u danima kada je otpočinjao rat na teritoriji bivše Jugoslavije.<ref name="Petakov"/> [[Datoteka:Filaret Mićević sa puškomitraljezom 1991. godine.jpg|thumb|150px|Episkop [[Filaret Mićević]] tokom jugoslovenskih ratova.]] Iako se srpski [[patrijarh Pavle]] otvoreno izjašnjavao protiv nacionalizma, nije mogao da zaustavi episkope u ratnim vremenima.<ref name="Sprega"/> Suočavajući se sa zahuktalim nacionalizmom, srpski patrijarh je apelovao: „Budimo [[ljudi]], iako smo [[Srbi]]“.<ref name="Đorđević"/> Međutim, i sam srpski patrijarh je bio izložen kritikama zbog svoje uloge u jugoslovenskim ratovima. Pavle je u svom pismu 1991. godine tokom rata u Hrvatskoj izjavio:"Srbi ne mogu da žive sa Hrvatima ni u kakvoj državi. Ni u kakvoj Hrvatskoj"<ref name="Žene nisu poželjne">[http://www.e-novine.com/srbija/32282-ene-nisu-poeljne-crkvi-tokom-menstruacije.html Žene nisu poželjne u crkvi tokom menstruacije]</ref>. Kratko vrijeme potom Sveti Arhijerejski Sabor Srpske pravoslavne crkve donosi u prvom mjesecu 1992. godine odluku da ne priznaje granice između jugoslovenskih republika<ref>[http://www.dw-world.de/dw/article/0,,4896408,00.html?maca=bos-rss-bos-all-1475-rdf Uloga patrijarha Pavla u politici]</ref>. {{izdvojeni citat|Tamo gde se prospe srpska krv i padnu srpske kosti, to mora biti srpska zemlja.|Vladika Nikanor<ref name="Ratni krst"/>}} Uoči [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], zvaničnici SPC su izjavljivali da teritorije na kojima žive Srbi »ne mogu ostati u sastavu bilo kakve nezavisne Hrvatske, već se moraju naći pod zajedničkim državnim krovom sa današnjom Srbijom i svim srpskim krajinama«.<ref name="Ratni krst"/> Tadašnji arhimandrit [[Filaret Mićević|Filaret]] je javno pozivao na rat putem medija i išao na ratom zahvaćene prostore hrabreći srpske dobrovoljce. Njegova slika u mantiji sa puškomitraljezom isred tenka, koja je obišla svet, do danas izaziva žestoke kritike. Filaret je kasnije unapređen u [[episkop]]a eparhije mileševske.<ref name="II deo"/> Tokom [[rat u Hrvatskoj|rata u Hrvatskoj]], gornjokarlovački Episkop SPC Nikanor je osuđivao one mirotvorce koji bi da mire Srbe i Hrvate, "te vjekovne neprijatelje".<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=WTqGh2DgGiY&feature=player_embedded Dokumentarni film "Komšije"]</ref> Mitropolit crnogorsko-primorski [[Amfilohije Radović]] je bio umeštan u ratna zbivanja na dubrovačkom ratištu.<ref name="Đorđević"/> On je u jesen 1991. obilazio crnogorsku vojsku koja je vršila [[opsada Dubrovnika|opsadu Dubrovnika]] i delio im krstiće i ikonice.<ref name="II deo"/> Novembra 1991. godine Amfilohije je epskom pesmom "[[Mojkovačka bitka]]" izvođenom uz gusle hrabrio rezerviste podgoričke brigade „Veljko Vlahović“ na dubrovačkom ratištu.<ref name="Zvijer">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/32577-Zvijer-bezdana.html Zvijer iz bezdana]</ref> Amfilohije Radović je na Petrovdan 12. jula [[1991]]. godine u [[Cetinjski manastir|cetinjskom manastiru]] primio [[Željko Ražnatović Arkan|Željka Ražnatovića Arkana]], vođu srpske paramilitarne formacije „Tigrovi“, koji je sa svojom jedinicom pušten da uđe u manastir pod punim naoružanjem.<ref name="Zvijer"/> Nakon pada [[Vukovar]]a 18. novembra 1991. 'Pravoslavlje' je objavilo da deca Vukovara dišu radošću i srećom jer su oslobođena.<ref name="II deo"/> Dalmatinski episkop Longin je blagoslovio srpke vojne i paravojne jedinice u Hrvatskoj.<ref>[http://www.youtube.com/watch?v=sGY2U6b1--I&feature=related Episkop Longin i cetnici]</ref> Kada je prvi put potpisano primirje u Hrvatskoj, episkopi SPC su objavili da nijedna vlada u ime srpskog naroda nema pravo da potpisuje nikakva primirja bez blagoslova svoje crkve. Tokom [[rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]] zvorničko-tuzlanski [[episkop]] [[Vasilije Kačavenda]] je u Bijeljini držao ratnohuškačke govore i javno podržavao politiku [[Radovan Karadžić|Radovana Karadžića]].<ref name="pescanik"/> Ovaj episkop SPC je takođe poznat po blagosiljanju mladića za odlazak u rat.<ref name="pescanik">{{Cite web |title=Jastrebovi SPC |url=http://www.pescanik.info/content/view/2288/97/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-10 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210310023336/https://fonts.googleapis.com/css?family=Poppins:300 |deadurl=yes }}</ref> Kada je predsednik SR Jugoslavije [[Dobrica Ćosić]] zamolio hercegovačkog [[Atanasije Jeftić|episkopa Atanasija]] da ga obavesti ima li na terenu njegove eparhije nekih zločina koje čine srpske trupe, ovaj je odgovorio da je on vladika srpskom pravoslavnom narodu, a ne nekim tamo muslimanima ili nekim drugim i da on brine o svome narodu koji je žrtva i paćenik. Na osnovu ovoga analitičar Pavle Rak zaključuje da je [[Atanasije Jeftić]] kao plemenski vođa brinuo o ratnom uspehu svoga plemena, a ne kao episkop o dušama svoje pastve, jer ga nije interesovalo čine li ti ljudi zločine ili ih ne čine.<ref name="II deo"/> Odnosi rukovodstva SPC i [[Republika Srpska|RS]] su bili veoma blisku, veronauka je tamo uvedena u škole, episkopi su prisustvovali zasedanjima Parlamenta, savetovani su prilikom svih važnijih odluka, a sam [[Radovan Karadžić]] je izjavljivao kako za svaku svoju odluku mora da se konsultuje sa episkopima ili [[patrijarh]]om.<ref name="II deo"/> Crkva se okreće od Miloševića nakon što on prestaje da podržava bosanske Srbe. Tokom '93 i '94. Crkva veliča ratno rukovodstvo bosanskih Srba, naglašavajući da [[Radovan Karadžić]] i [[Biljana Plavšić]] idu svetolazarskim putem.<ref name="II deo"/> U poodmaklim godinama rata u BiH, kada su već neki poslanici Republike Srpske bili spremni na kompromise, srpska crkva je zastupala militantniji stav, suprotstavljajući se raznim mirovnim predlozima, kao što je [[Vens - Ovenov plan]] iz 93. godine, a zatim [[plan Kontakt grupe]] iz 94. godine, i insistirajući da nema uzmaka sa zaposednute teritorije.<ref name="II deo"/> Na teritoriji Republike Srpske porušene su gotovo sve džamije (ukupno 1.186) i veliki broj katoličkih crkvi (preko 500), što crkva nije osudila.<ref>{{Cite web |title=Patrijarh Pavle izmakao zemljaskoj pravdi |url=http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/patrijarh-pavle-izmakao-zemljaskoj-pravdi |access-date=2009-11-30 |archive-date=2009-11-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091120133253/http://www.bitno.ba/vijesti/svijet/patrijarh-pavle-izmakao-zemljaskoj-pravdi |dead-url=yes }}</ref> Neki sveštenici, poput episkopa [[Vasilije Kačavenda|Vasilija Kačavende]], su čak optuženi za silovanje bosanskih žena i devojčica.<ref>[http://www.sjenica-info.com/news.php?readmore=844 VLADIKA SPC SILOVAO U BIH]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Povodom Dejtonskog sporazuma Slobodan Milošević je tražio da patrijarh aminuje ovlašćenja koju su mu bosanski Srbi dali u vezi sa pregovorima. Patrijarh je to potpisao, ali je Sinod već u jesen 1995. odlučio da je taj potpis nevažeći.<ref name="II deo"/> [[1996]]. godine episkop Amfilohije Radović je uredio zbornik ''[[Jagnje Božije i zvijer iz bezdana]]'', u kome se izlaže pravoslavna filozofija rata.<ref>[http://www.mitropolija.cg.yu/duhovnost/jagnje/ Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Knjiga sadrži doprinose mnogih srpskih sveštenika i učenjaka, među kojima je i [[Radovan Karadžić]]. Ovaj zbornik prvenstveno služi da opravda srpski rat u Bosni i da posluži kao "filozofska" opozicija anti-ratnoj literaturi objavljenoj u Jugoslaviji.<ref>{{Cite web |title=Bieber, Florian; ''Montenegrin politics since the disintegration of Yugoslavia'' |url=http://www.policy.hu/bieber/Publications/bieber.pdf |access-date=2009-11-30 |archivedate=2010-07-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100703005659/http://www.policy.hu/bieber/Publications/bieber.pdf |deadurl=yes }}</ref> [[1997]]. godine srpski patrijarh Pavle je potpisao deklaraciju za obustavljanje postupka Haškog tribunala protiv Radovana Karadžića. [[1998]]. godine [[rat na Kosovu|kriza na Kosovu]] se razbuktavala. Jedan od monaha iz raško-prizrenske eparhije, [[Sava Janjić]] je progovorio o stradanjima Albancima na Kosovu, što je bio prvi put da neki pripadnik Srpske pravoslavne crkve pokaže brigu za položaj Albanaca.<ref name="II deo"/><ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2005&mm=06&dd=18&nav_id=170836 Sava Janjić se izvinio Albancima]</ref> === Savremeni period === {{izdvojeni citat|Smatramo da je najbolji odnos između države i crkve onaj koji je već bivao i pre, to je [[simfonija (teologija)|simfonija]] – saglasnost između države, odnosno društva i crkve.<ref>Intervju patrijarha Pavla, Danas, 5-7. januar 2002.</ref>|[[patrijarh Pavle]], januar 2002.}} Nakon [[Demonstracije 5. oktobra 2000.|petooktobarskih promena 2000. godine]], u Srbiji dolazi do jačanja pravoslavnog [[klerikalizam|klerikalizma]]<ref name="Petakov"/>, odnosno do narušavanja [[odvajanje crkve od države|odvojenosti Crkve i države]].<ref name="aspiracije"/> Nakon 5. oktobra, Srpska pravoslavna crkva je bila snažno podržavana od samog vrha vlasti [[SRJ]], posebno njenog predsednika, [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]].<ref name="aspiracije"/> Političko delovanje SPC u ovom razdoblju karakteriše desekularizacija, anti-komunizam, i anti-evropejstvo.<ref name="izvori"/> Zvanične crkvene novine "[[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]]" poprimaju karakter antizapadnog glasila, u kom su oni koji misle drugačije žigosani kao ''izdajnici'', ''nesrbi'', ''evroslinavci'', „''novodobci''“, itd.<ref name="izvori"/> U novembru 2000. godine [[Sveti arhijerejski sabor]] zahteva da se [[veronauka]] uvede kao redovni predmet u državne škole, što je naišlo na jako protivljenje dela javnosti u Srbiji. Srpska pravoslavna crkva je građane koji su se protivili uvođenju veronauke u škole nazvala "sledbenicima [[satana|satane]]": {{izdvojeni citat|Svi oni koji se protive verskoj dogmi, kao temelju moralnog vaspitanja, predstavljaju sledbenike satane.|Saopštenje Informativne službe SPC od 24. novembra [[2000]], povodom protivljenja uvođenju veronauke u državne škole.}} Iz Kancelarije za veronauku pri srpskoj patrijaršiji je 2000. saopšteno da bi „država morala pravoslavlje da proglasi državnom religijom, odnosno, da naša država treba da se verifikuje kao pravoslavna država“: {{izdvojeni citat|Država bi morala pravoslavlje da proglasi državnom religijom, odnosno naša država treba da se verifikuje kao pravloslavna država, u kojoj bi druge veroispovesti doduše imale pravo na postojanje, ali ne bi bile u istom rangu sa pravoslavljem i samo ako one po oceni SPC ne bi bile satanističke.<ref>Politika, 2. 12. 2000.</ref>|Kancelarije za veronauku pri Patrijarsiji, 2000.}} Ovakvo tumačenje [[verske slobode|verskih sloboda]] veoma je rašireno u crkvenim krugovima.<ref name="aspiracije"/> U kategoriju [[sekta|sekti]] svrstavaju se brojne crkve i verske zajednice, uglavnom [[protestantizam|protestantske]]. Prema njima se, kao prema “sektama”, iskazuje jaka netrpeljivost, ponekad čak i otvorena agresivnost.<ref name="aspiracije"/> Crkva je nakon petooktobarskih promena tražila i ukidanje [[republika|republike]] i restauraciju [[monarhija|monarhije]]. Početkom [[2001]]. godine Crkva pokreće inicijativu za “redefinisanje odnosa crkve i države”, o čemu se razgovaralo u susretima predsednika [[Vojislav Koštunica|Vojislava Koštunice]] i [[patrijarh Pavle|patrijarha Pavla]].<ref>[[Pravoslavlje (novine)|Pravoslavlje]] br. 815, iz marta 2001. godine</ref> Vlada Srbije se protivila uvođenju veronauke u državne škole, ali je popustila pod pritiskom Crkve, odnosno političkih snaga koje je podržavaju, pre svega onih oko Koštunice.<ref name="aspiracije"/> Iste 2001. godine Vlada je donela uredbu o uvođenju veronauke u škole, a ubrzo potom se uvodi prisustvo sveštenika u vojnim institucijama.<ref name="Petakov"/> Vojni sveštenici imaju »status vojnih lica«, imaju čin i potčinjeni su »komandantima jedinica u kojima službuju«, a u pogledu verske službe nadležnom episkopu. Đorđević ocenjuje da im se uloga definiše kao "uloga komesara za ideološka pitanja".<ref name="Ratni krst"/> Crkva u Srbiji se protivi pravima [[homoseksualac]]a, zalaže se za povećanje [[natalitet]]a i zabranu [[abortus]]a. [[30. jun]]a [[2001]]. je nasilno prekinuta [[Parada ponosa]] u Beogradu, čije su učesnike tukli [[huligani]], uz prisutvo i podstrek sveštenika [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]].<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2001&mm=06&dd=30&nav_id=27332&nav_category=1 Б92.Силом прекинута геј парада у Београду. 30. јуни 2001]</ref> SPC se protivi autonomiji [[Vojvodina|Vojvodine]], a u januaru [[2002]], episkop bački [[Irinej Bulović|Irinej]] je saopštio da će Crkva obeleziti godišnjicu žrtava “[[novosadska racija|novosadske racije]]” odvojeno od države ukoliko na skupu bude govorio predsednik skupštine Vojvodine [[Nenad Čanak]], poznati zagovornik [[autonomija|autonomije]]. Kao odgovor, Čanak je podsetio na toleranciju koju je Irinej pokazao prema ranijim predstavnicima vlasti kao sto su “Arkan, Perošević, Jugoslav Kostić i drugi”. Rezultat sukoba je bio da su svečanosti održane odvojeno.<ref>Danas, 22. 1. 2002.</ref> Krajem godine Irinej je optužio da [[Skupština Vojvodine]] “nije srpska jer su Srbi manjina u njoj”. Usledile su oštre političke reakcije vojvodjanskog DOS-a, koji je taj postupak nazvao “degutantnim prebrojavanjem nacionalnog sastava pokrajinske supstine” od strane SPC.<ref>Novosti, 20 12. 2002.</ref> Neki ocenjuju da je nakon [[Atentat na Zorana Đinđića|atentata na premijera Zorana Đinđića]] [[2003]]. godine uspostavljen ''[[simfonija (teologija)|simfonijski]]'' odnos Republike Srbije i SPC, koji je bio tipičan za [[Kraljevina Srbija|Kraljevinu Srbiju]].<ref name="izvori"/> U posmrtnoj besedi na odru [[Zoran Đinđić|Zorana Đinđića]] Amfilohije Radović izjavljuje da je Đinđić „''u momentu najvećeg poniženja svog naroda, na obrenovićevski način pružio ruku pomirenja Evropi i svijetu''“, što kritičari ocenjuju kao šamar u lice srpskoj demokratskoj javnosti.<ref name="Zvijer"/> [[21. mart]]a 2003. je Savez jevrejskih opština Srbije i Crne Gore, konstatujući da je [[antisemitizam]] u porastu, naveo knjigu vladike Nikolaja ''Reči srpskom narodu iza tamničkih prozora'' kao primer “najogavnijeg antisemitizma”, u kome su Jevreji “sinonim za đavola”.<ref>Vesti Radio B 92, 21. 3. 2003.</ref> [[19. maj]]a [[2003]]. godine [[Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve]] [[kanonizacija|kanonizuje]] [[Nikolaj Velimirović|Nikolaja Velimirovića]] za [[svetac|sveca]], i pored brojnih kritika na račun njegovih političkih stavova. Vladika Nikolaj postaje najviši autoritet najkonzervativnije, u ovo vreme dominantne struje u SPC.<ref name="aspiracije"/> Maja [[2003]]. na saboru Srpske pravoslavne omladine usvojena je ''Studenička deklaracija'' [[Atanasije Jeftić|Atanasija Jeftića]], kojom se kritikuju evropske integracije i evropska kultura u celini, a oni koji se zalažu za Evropu se nazivaju evroslinavcima.<ref name="III deo"/> U manastiru Vavedenje kod Čačka je [[2004]].g. organizovano prvo kolektivno [[krštenje]] [[oficir]]a i [[vojnik]]a jedne vojne jedinice u Srbiji.<ref name="Vukomanović"/> Nova vlada Srbije s premijerom [[Vojislav Koštunica|Vojislavom Koštunicom]] sastavila je ''Prednacrt Zakona o slobodi vere, crkvama, verskim zajednicama i verskim udruženjima'' (iz jula 2004.) kojim predviđa velike ustupke Crkvi, uključujući [[imunitet]] [[sveštenik]]a pred zakonom. Nakon burnih reakcija u javnosti, Prednacrt je, međutim, povučen iz procedure.<ref name="Vukomanović"/> U ovom periodu, obeleženom Koštuničinom vladom, dešava se izvestan pomak ka [[klerikalizacija|klerikalizaciji]].<ref name="Vukomanović"/> Tih godina jačaju neke ekstremističke grupacije, kao što je [[Otačastveni pokret Obraz]], koje se u svom delovanju pozivaju na crkvu, a od kojih se crkva ne ograđuje. U crkvenom političkom programu iz 2004. godine, nazvanom „Predlog načertanija za XXI vek“ (vidi: [[Načertanije]]), se kaže sledeće: {{izdvojeni citat|Naša će se budućnost i buduće srpske države zasnivati na [[svetosavlje|svetosavlju]], [[kosovski zavet|kosovskom zavetu]], preispitivanju dosadašnje ukupne srpske kulture, očuvanja srpskog jezika i ćirilice, obnovi srpskog sela, domaćinske porodice, parohijske zajednice, crkveno-narodnih sabora i monarhije, koji će o svemu odlučivati.<ref name="I deo">{{Cite web |title=Zašto se u crkvi šapuće, I deo |url=http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ |access-date=2011-10-23 |archive-date=2021-03-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305232330/http://ww38.pescanik.info/content/view/4028/171/ |dead-url=yes }}</ref>|Predlog načertanija za XXI vek, [[2004]].}} Sveti arhijerejski sinod 1. oktobra 2004. godine u svom obraćanju javnosti “poziva sve političke faktore u Srbiji” da “ne upućuju poziv kosovsko-metohijskim Srbima za učešće na izborima za tamošnje organe vlasti”.<ref name="Vukomanović"/> Budući da je [[Predsednik Srbije]] [[Boris Tadić]], ipak, 5. oktobra 2004. uputio poziv kosovskim Srbima, episkop raško-prizrenski Artemije je njegov potez ocenio kao “izdaju od Predsednika naše matične države”.<ref name="Vukomanović"/> U Crnoj Gori, odnosi između mitropolita SPC [[Amfilohije Radović|Amfilohija]] i crnogorskih vlasti zahlađuju zbog njihovog opredeljenja za nezavisnost.<ref>{{Cite web |title=Ratnik u mantiji |url=http://www.vreme.com/cms/view.php?id=535229 |access-date=2009-12-01 |archive-date=2008-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080317111734/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=535229 }}</ref> Uoči referenduma o nezavisnosti [[2006]]. godine, Amfilohije je o crnogorskom državnom projektu izjavio: “''Ne pravi se pita od onoga''.”<ref name="Zvijer"/> [[2008]]. godine SPC stiče svoj pun uzlet nakon događaja [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|vezanih za proglašenje nezavisnost Kosova]]. U političkim zbivanjima na [[Kosovo|Kosovu]] SPC ponovo zauzima “tvrdu liniju”, o čemu dobro govori odluka [[Artemije Radosavljević|episkopa Artemija]] upućena svim manastirima na Kosovu i Metohiji: {{izdvojeni citat|Sa predstavnicima prištinskih vlasti, misije EU u pokrajini, kao i sa predstavnicima zemalja koje su priznale Kosovo, ne treba održavati nikakve kontakte, razgovore o bilo čemu, ne primati ih u posetu, ne odazivati se i ne odlaziti na njihove pozive bilo kojim povodom. Nepoštovanje i ogrešenje o ovu našu odluku, u ma kom vidu, biće strogo sankcionisani.<ref>Večernje Novosti 03.03.2008.</ref>|Naredba episkopa [[Artemije Radosavljević|Artemija]] manastirima na Kosovu i Metohiji, [[2008]].}} [[Datoteka:Nebeska Srbija.jpg|thumb|desno|''[[Nebeska Srbija]]'', pravoslavna [[ikona]]. U donjem desnom uglu [[Draža Mihailović]] kao Hristov vojnik.]] Već godinama se Srpska pravoslavna crkva zalaže za rehabilitaciju ne samo četničkog pokreta<ref>[http://www.b92.net/info/komentari.php?nav_id=158541 SPC prenosi tela četnika]</ref>, već i srpskih kolaboracionista iz Drugog svetskog rata, [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] i [[Milan Nedić|Milana Nedića]].<ref name="Rajić"/><ref>Pravoslavlje, br 843, 1. 5. 2002: “U svakom slucaju, ni Milan Nedic ni Draza Mihailovic nece se naci u drustvu kvislinga Drugog svetskog rata.”</ref> [[9. maj]]a 2009. godine, na [[Dan pobede nad fašizmom]], u Sabornoj crkvi u Beogradu je održan pomen saradnicima fašista [[Milan Nedić|Milanu Nediću]], Dimitriju Ljotiću i njihovim pristašama.<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=25832 Pomen mrtvim fašistima u Sabornoj crkvi u Beogradu]</ref> Početkom [[2009]]. godine SPC je stopirala [[Zakon o zabrani diskriminacije (Srbija)|Zakon o zabrani diskriminacije]], jer se u njemu zabranjuje [[diskriminacija]] na temelju seksualnog opredeljenja.<ref>[http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/12092/Srpska-crkva-stopirala-zakon-protiv-diskriminacije.html Srpska crkva stopirala zakon protiv diskriminacije]</ref><ref>[http://www.blic.rs/Vesti/Politika/81951/Crkva-protiv--zakona-o-diskriminaciji Crkva protiv zakona o diskriminaciji]</ref> Srbijanski ministar [[Rasim Ljajić]] je povodom toga izjavio: "''Neka nam se kaže da ubuduće zakone šaljemo prvo crkvama, a onda neka idu u redovnu proceduru''".<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/crkva_zakon_protiv_diskriminacije/1505546.html Simfonija Crkve i države]</ref> Uoči [[Beogradska povorka ponosa|beogradske povorke ponosa]] 2009. godine, koja je otkazana, mitropolit [[Amfilohije Radović]] je nazvao homoseksualnu ljubav jalovom dodajući da „''drvo koje ploda ne rađa siječe se i u oganj baca''“.<ref>Srpska pravoslavna crkva - [http://www.spc.rs/sr/povorka_srama „Povorka srama“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090922170941/http://spc.rs/sr/povorka_srama |date=2009-09-22 }}, 16.9.2009.</ref> Ovu izjavu, koja je kasnije prihvaćena kao zvanični stav Crkve, osudilo je više nevladinih organizacija kao [[govor mržnje]]<ref>B92 - [http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2009&mm=09&dd=17&nav_category=12&nav_id=381865 „SPC o Povorci: Ljubav ili Sodoma“], 17.9.2009.</ref>, a neki pravnici su u njoj pronašli elemente krivičnog dela<ref>[http://www.e-novine.com/srbija/vesti/30401-Povorka-ponosa-podelila-vladike.html Povorka ponosa podelila vladike]</ref>, zbog čega su organizacije za ljudska prava najavile tužbu.<ref>[http://www.novinar.de/2009/09/24/skandalozno-amfilohiju-sude-zbog-gej-parade.html Skandalozno: Amfilohiju sude zbog gej parade?!]</ref> U nastavnoj [[2010]]/[[2011]]. godini, pravoslavna vjeronauka je postala obavezan predmet i u srednjim školama [[Republika Srpska|Republike Srpske]] (u osnovnim školama je uvedena kao obavezan predmet još 1992). {{izdvojeni citat|Izgrađeno je nekoliko stotina novih objekata i crkava koji su u funkciji onog što upravo želimo da vidimo, a to je jaka, moćna i odlučujuća društvena uloga Crkve u pogledu razvoja same RS.<ref>[http://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=14495 SPORAZUM O UVOĐENJU VЈERONAUKE U SREDNJE ŠKOLE]</ref>|[[Milorad Dodik]], predsjednik Vlade Republike Srpske [[2010]].}} Leta [[2011]]. SPC je promovirala knjigu [[Milan Lukić|Milana Lukića]], Haškog zatvorenika osuđenog na doživotnu robiju zbog paljenja preko 100 Bošnjačkih žena i djece u [[Višegrad]]u.<ref>[http://hlc-rdc.org/index.php?show=Saopstenja&part=details&int_itemID=2067&lid=sr Fond za Humanitarno Pravo, Beograd] U Parohijskom domu Hrama svetog Save veliča se ratni zločin</ref> == Kriticizam == {{izdvojeni citat|Ne greše mnogo oni, a i ja sam blizak njima, koji kažu da je religija u crkveno-dogmatskom smislu zauzela mesto nekada dominantne ideologije, a crkva mesto političkog faktora kakav je u jednopartijskom sistemu bio centralni komitet.<ref name="Zašto Tadić sedi u Sinodu SPC"/>|[[Mirko Đorđević]]}} Sociolog religije [[Milan Vukomanović]] smatra da SPC ispoljava "začuđujuće odsustvo sluha za probleme savremenog društva", za međucrkvena i interreligijska kretanja u savremenom svetu, kao i nerazumevanje razlike između [[komunizam|komunističke]] ideologije i evropskog [[sekularizam|sekularizma]] koja ima ishodište u [[prosvećenost]]i. Vukomanović smatra da je antiekumenski stav mnogih predstavnika SPC samo jedno od obeležja današnje isključivosti SPC.<ref name="Vukomanović"/> Kritičari ocenjuju da je poslednjih godina odnos Srpske pravoslavne crkve prema ostatku hrišćanskog sveta sve više sektaški i da SPC vodi politiku izolacionizma.<ref name="III deo">{{Cite web |title=Zašto se u crkvi šapuće, III deo |url=http://www.pescanik.info/content/view/4028/171/ |access-date=2011-10-23 |archivedate=2021-03-05 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20210305232330/http://ww38.pescanik.info/content/view/4028/171/ |deadurl=yes }}</ref> Na čitavu [[katolička crkva|katoličku crkvu]] se gleda isključivo kroz [[NDH|Nezavisnu Državu Hrvatsku]], Pavelića, pokolje i Jasenovac.<ref name="III deo"/> Odnos prema pravoslavnoj [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenskoj patrijaršiji]] je takođe loš zbog toga što se SPC protivi njenom [[ekumenizam|ekumenskom]] opredeljenju.<ref name="III deo"/> Izveštaj [[Helsinški odbor za ljudska prava|Helsinškog odbora za ljudska prava]] ocenjuje da Srpska pravoslavna crkva zapostavlja univerzalne poruke [[Jevanđelje|Jevanđelja]], klizeći u [[nacionalizam]], i da su dva glavna obeležja njenog delovanja [[antikomunizam]] i [[nacionalizam]], kojima pokušava sprovesti „čišćenje“ srpskog nacionalnog identiteta od posledica komunističke ideologije.<ref>[http://www.pravoslavlje.rs/broj/997/tekst/ljudska-prava-na-helsinski-nacin/ Gordana Živković, Ljudska prava na helsinški način]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Sociološkinja [[Vesna Pešić]] ocenjuje da je SPC nije [[crkva]] već "[[totem]]ska crkva" srpskog roda, shvaćenog kao rodovska zajednica.<ref>[http://pescanik.net/2011/10/pescanik-14-10-2011/ Laži u krug]</ref> Pojava nacionalizma u crkvi je postala predmet kritike ne samo [[laik|laičke]] javnosti, već i pojedinih predstavnika SPC, koji ovakvo delovanje ocenjuju kao „gradnju građevine [[raskol]]ničkog duha“.<ref name="Grigorije">{{Cite web |title=Pismo vladike Grigorija arhijerejima SPC |url=http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?view=story&id=53161&sectionId=37 |access-date=2009-12-01 |archive-date=2008-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081212053243/http://www.pressonline.rs/page/stories/sr.html?view=story&id=53161&sectionId=37 |dead-url=yes }}</ref> [[Grigorije Durić|Vladika Grigorije]] podseća da skrivanje iza ideje srpstva, svetosavlja i „čuvarke narodnog bića“, pokazuje „nespremnost i nesposobnost za pastirske izazove vremena“, odnosno „nesposobnost da budemo [[Hrišćanska crkva|Crkva]]“.<ref name="Grigorije"/> Profesor Bogoslovskog fakulteta, dr [[Vladan Perišić]], smatra zabrinjavajućom činjenicu da je “došlo do toga da nacionalizam postane potvrda pravoslavne vere”. “Izjednačavanje vere i nacije mnogo je koštalo Pravoslavnu crkvu, a i ubuduće će ako se ne izbriše znak jednakosti između njih”, a Crkva ne vrati svojoj “misiji svedočenja Hristove nauke koja ne poznaje nacije” i u kojoj , kako pise u Jevanđelju, “nema ni Grka, ni Jevrejina”.<ref>Politika, 4. 3. 2002.</ref> Kritičari smatraju da se poseban vid [[propaganda|propagandne]] aktivnosti SPC ogleda u prećutkivanju.<ref name="Tomanić"/> Prećutkivano je da je u [[Banjaluka|Banjaluci]] tokom rata za manje od pola godine svih 16 banjalučkih [[džamija]] zbrisano sa lica zemlje.<ref name="Tomanić"/> A najrečitije je bilo ćutanje povodom nasilno sprečenog obnavljanja džamije [[Ferhadija|Ferhadije]] [[6. maj]] [[2001]], kada su srpski demonstranti kamenovali goste, zapalili pet autobusa kojima su gosti stigli i spalili islamsku zastavu sa sedišta [[Islamska zajednica Bosne i Hercegovine|islamske verske zajednice]], što je ostalo bez jasne i oštre osude od strane zvaničnika SPC.<ref name="Vukomanović"/><ref name="Tomanić"/> Srpsku pravoslavnu crkvu danas mnogi kritikuju i zbog nepominjanja srpskih [[ratni zločini|ratnih zločina]], a posebno jer još uvek nema javnog pokajanja za [[masakr u Srebrenici]].<ref name="II deo"/> == Izvori == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Kosovski mit]] * [[Nebeska Srbija]] * [[Svetosavski nacionalizam]] * [[Jagnje Božije i Zvijer iz bezdana]] * [[Istorija Srpske pravoslavne crkve]] * [[Srpska pravoslavna crkva u Jugoslovenskim ratovima]] == Vanjske veze == * [http://www.scribd.com/doc/67416682/Politi%C4%8Dke-aspiracije-Srpske-pravoslavne-crkve Političke aspiracije Srpske pravoslavne crkve] (Helsinski odbor za ljudska prava u Srbiji) * [http://www.yurope.com/zines/republika/arhiva/2001/273/273_20.html Mirko Đorđević, Ratni krst srpske Crkve] * [http://www.bosnafolk.com/pdf/spc.pdf MILORAD TOMANIĆ, SRPSKA CRKVA U RATU I RATOVI U NJOJ] * [http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Studija-Kupres.pdf Srpska pravoslavna crkva i novi srpski identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081121074242/http://www.helsinki.org.yu/serbian/doc/Studija-Kupres.pdf |date=2008-11-21 }} (helsinki.org.yu) * [http://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Studija-Vukomanovic.pdf O ČEMU CRKVA (NE) MOŽE DA SE PITA: SPC, DRŽAVA I DRUŠTVO U SRBIJI (2000-2005)] (helsinki.org.yu) * [http://www.scribd.com/doc/3492554/Filozofskoteoloki-izvori-antievropskog-i-antizapadnog-diskursa-u-SPC Filozofsko-teološki izvori antievropskog i antizapadnog diskursa u SPC] * [http://www.koreni.net/modules.php?name=News&file=article&sid=924 Mirko Đorđević, O sprezi pravoslavne crkve sa strukturama političke moći]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=117 Slobodan Marković, Crkva i politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110511075809/http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=117 |date=2011-05-11 }} * [http://www.pozitiv.si/dividedgod/texts/Kritika_Klerikalizacije_Srbije.pdf Kritika klerikalizacije Srbije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100704221207/http://www.pozitiv.si/dividedgod/texts/Kritika_Klerikalizacije_Srbije.pdf |date=2010-07-04 }} (zbornik radova) * [http://www.danas.org/content/most_crkva_drzava/1889873.html Zašto Tadić sedi u Sinodu SPC?] (emisija o klerikalizaciji) * [http://www.queerbeograd.org/index.php?option=com_content&task=view&id=109&Itemid=50&limit=1&showall=1 Dnevnik crkvenih uvreda 2000 - 2006]{{Dead link|date=February 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (queerbeograd.org) * [http://www.tacno.net/Novost.aspx?id=3036 Mirko Đorđević, O ideološko-političkom obrascu u SPC]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.slobodnaevropa.org/content/transcript/855536.html Crkva i populizam] {{Srpska pravoslavna crkva}} [[Kategorija:Srpska pravoslavna crkva]] [[Kategorija:Historija Srbije]] [[Kategorija:Politika Srbije]] [[Kategorija:Politika Bosne i Hercegovine]] [[Kategorija:Politika Crne Gore]] [[Kategorija:Politika Hrvatske]] [[Kategorija:Srpski iredentizam]] isaxlxsfsnvm2unknwrk9n0b0pld9xp 0 73189 42586034 42511037 2026-04-28T06:13:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586034 wikitext text/x-wiki {{Infokutija avionska nesreća |ime=avion USAF CT-43, pozivni znak IFO-21 |Slika pada = Defense.gov News Photo 960404-A-6594Y-010.jpg|360px |Opis slike = Američki helikopter MH-53J Pave kraj olupine CT-43A oko 3 km sjeverno od Dubrovačkog aerodroma 4. aprila 1996. |Datum=3. april 1996. |Tip=Pilotska pogreška, loše dizajniran prilaz instrumentima, [[CFIT]] |događaj_tip=Nesreća |mesto=3 kilometra sjeverno od [[Aerodrom Dubrovnik|aerodroma Čilipi]] |Poginulih=35 |Ozlijeđenih=0<!--People who die shortly after impact usually are not counted as survivors--> |Avion tip=[[Boeing T-43|Boeing CT-43]] (modificirana verzija [[Boeing 737|Boeing 737-200]]) |Polazište=[[Zagrebački aerodrom|Međunarodni aerodrom u Zagrebu]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]] |Zadnje zaustavljanje =[[Međunarodni aerodrom u Tuzli]], [[Tuzla]], [[BiH]] |Odredište=[[Dubrovački aerodrom|aerodrom Čilipi]], [[Dubrovnik]], [[Hrvatska]] |Operater=[[United States Air Force]] |Broj repa=[http://aviation-safety.net/database/record.php?id=19960403-0 73-1149]<ref>[http://www.b737.org.uk/t-43a.htm Boeing737.org T-43A page.] Retrieved: 29 November 2008</ref> |Putnici=30 |Posada=5 |Preživjelih= }} Dana 3. aprila 1996. avion tipa '''[[Boeing T-43|CT-43]] [[United States Air Force|američkog ratnog zrakoplovstva]]''' se srušio u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] za vrijeme prevoženja američkih funkcionara na trgovačkoj misiji. Modificirani [[Boeing 737]] je prevozio [[Sekretar za trgovinu SAD|ministra trgovine]] [[Ron Brown (američki političar)|Rona Browna]] i još 34 osobe. Prilikom pokušaja [[prilaz instrumentima|instrumentalnog slijetanja]] na [[dubrovački aerodrom]], avion je udario o obližnje brdo. Narednica Shelly Kelly je preživjela pad, ali je nekoliko sati kasnije umrla u bolnici.<ref>"Flight 21 is Missing," ''Mayday''</ref> Avion je bio pri [[86th Airlift Wing|86. vingu za zračni transport]] sa sjedištem u [[Zračna baza Ramstein|zračnoj bazi Ramstein]] u Njemačkoj. == Reference == {{reflist|2}} == Izvori == * [http://www.defenselink.mil/news/Jun1996/n06131996_9606132.html USAF accident report] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929212041/http://www.defenselink.mil/news/Jun1996/n06131996_9606132.html |date=2007-09-29 }} * Walters, James M. and Sumwalt, Robert L. III, ''Aircraft Accident Analysis: Final Reports'' (McGraw Hill 2000). {{DEFAULTSORT:Pad USAF CT-43 1996}} [[Kategorija:Avionske nesreće]] [[Kategorija:1996.]] 14o3vhqwy93jhehu51vib4mkfc6turo 0 74976 42585808 42558020 2026-04-27T14:44:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585808 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Pozzuoli | ime_genitiv = Pozzuolia | izvorno_ime = <small>Comune di Pozzuoli</small> | translit_jezik1 = | slika_panorama = Pozzuoli.JPG | veličina_slike = 280px | opis_slike = Panorama Pozzuolija | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi = 40 | širina-minute = 49 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 14 | dužina-minute = 7 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Italija}} | lokacija1_ime = [[Regije Italije|Regija]] | lokacija1_info = [[Kampanija]] | lokacija2_ime = [[Provincije Italije|Provincija]] | lokacija2_info = [[Napulj (provincija)|Napulj]] | lokacija3_ime = Frazioni | lokacija3_info = Arco Felice, Campana Annunziata, Cuma, Licola Centro, Licola Lido, Lucrino, Montenuovo, Monterusciello, Pisciarelli, Toiano | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | utemeljenje1_ime = | utemeljenje1_datum = | utemeljenje2_ime = | utemeljenje2_datum = | utemeljenje3_ime = | utemeljenje3_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1-d50 | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe = Vincenzo Figliolia | stranka_vođe = | titula_vođe1 = | ime_vođe1 = | titula_vođe2 = | ime_vođe2 = | titula_vođe3 = | ime_vođe3 = | titula_vođe4 = | ime_vođe4 = | površina_bilješke = | površina_ukupna =43 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina = 28 m | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2011]] | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 80.357<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =80078, 80014, 80125 | pozivni_broj =081 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica ={{official|http://www.comune.pozzuoli.na.it}} | slika_lokacijska_karta_država =Italija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Pozzuoli na karti Italije | bilješke = }} '''Pozzuoli''' je [[grad]] i općina (''[[comune]]'') od 80.357 stanovnika<ref name=city>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Italy-Campania.html | title =''ITALY: Campania'' | accessdate = 28. 5. 2013 | language=engleski | publisher=Citypopulationde }}</ref> u [[Italija|Italiji]], koji administrativno pripada [[Napulj (provincija)|Napuljskoj provinciji]] odnosno regiji [[Kampanija|Kampaniji]]. Najveći je grad u niskom masivu [[Campi Flegrei]]ju. == Historija == Pozzuoli je nastao kao [[Velika Grčka|drevna grčka]] kolonija pod nazivom Dikerhija. Godine [[194. pne.]] je na njegovom mjestu uspostavljena rimska kolonija Puteoli. S vremenom je postala jedna od najvažnijih luka [[Kampanija|Kampanije]], a važnu ulogu u ekonomiji je imao i lokalni vulkanski pijesak ''[[pozzolana]]'', koji je služio za rimski ekvivalent [[cement]]a. == Susjedne općine == * [[Bacoli]] * [[Giugliano in Campania]] * [[Monte di Procida]] * [[Napulj]] * [[Quarto (Italija)|Quarto]] == Značajne osobe == * Francesco Banchini, narodni muzičar * [[Flavius Josephus|Flavije Josip]], pristao u Pozzuoliji na putu za Rim * [[Sophia Loren]], filmska glumica, provela djetinjstvo u gradu * [[Gilbert, grof od Montpensiera]], potkralj Napulja, umro u gradu 15. oktobra 1496. * [[Sveti Pavao, apostol]], pristao u Pozzuoliju na putu za Rim * [[Giovanni Battista Pergolesi]], barokni kompozitor, umro u gradu. * [[Lucije Kornelije Sula]], [[rimski diktator]], umro u obližnjoj vili == Grad-pobratim == * {{flagicon|Grčka}} [[Agios Dimitrios]], predgrađe [[Atena|Atene]] == Reference == {{izvori}} == Literatura == * Amalfitano, Paolo, et al. (1990) ''I Campi Flegrei'', Venezia * Annecchino, Raimondo (1960) ''Storia di Pozzuoli e della zona flegrea''. Pozzuoli: Arti Grafiche D. Conte * Gianfrotta, Piero Alfredo & Maniscalco, Fabio (eds.) (1998) ''Forma Maris: Forum Internazionale di Archeologia Subacquea''. Puteoli * ''Puteoli: studi di storia Romana''; no. 2; 4/5 ** Sommella, Paolo (1978) ''Forma e urbanistica di Pozzuoli romana''. Pozzuoli: Azienda Autonoma di Soggiorno, Cura e Turismo di Pozzuoli ** ''Atti del convegno Studi e ricerche su Puteoli romana: Napoli, Centre J. Bérard, 2-3 aprile 1979''. Napoli, 1984 == Vanjske veze == {{Commonscat|Pozzuoli}} * [http://www.flegrei.com www.flegrei.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171104122536/http://www.flegrei.com/ |date=2017-11-04 }} * [http://www.mapquest.com/maps/map.adp?tb=1&city=Pozzuoli&country=IT Mapquest - Pozzuoli] * [http://www.kub.it/foto/campania/pozzuoli Kub Foto Pozzuoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201023003151/http://www.kub.it/foto/campania/pozzuoli |date=2020-10-23 }} * [http://www.campiflegreipark.it/ Tourist Information Pozzuoli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200805225552/http://www.campiflegreipark.it/ |date=2020-08-05 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Pozzuoli| ]] [[Kategorija:Gradovi u Kampaniji]] [[Kategorija:Rimski gradovi]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Italiji]] gbl0u9w6kijwx6wh7met0we4abqr50j 0 77039 42585881 42556740 2026-04-27T22:46:01Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585881 wikitext text/x-wiki {{Ažuriranje}} {{Sređivanje}} {{Oružani sukob |naziv = Rat na Kosovu |dio = [[Ratovi u bivšoj Jugoslaviji]] |slika = [[Datoteka:Kosovo War header.jpg|300px]] |opis slike = |datum = [[22. travnja]] [[1996.]] – [[11. lipnja]] [[1999.]] |mjesto = [[Kosovo]] (tada dio [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]) |povod = OVK htjela neovisno Kosovo |teritorij = |ishod = Kumanovski sporazum<br>povlačenje jugoslavenskih trupa<br> dolazak [[KFOR]]-a na Kosovo<br />OVK razoružana<br>Kosovo ostaje pod SRJ |sukobljeni1 = [[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Oslobodilačka vojska Kosova]]<br />[[Datoteka:NATO OTAN Insignia.svg|22px]] [[NATO]]<br>^{('''od 1999.''')}<br />'''Aktivne sudionice:'''<br />{{flagcountry|BEL}}<br />{{flagcountry|KAN}}<br />{{flagcountry|DAN}}<br />{{flagcountry|FRA}}<br />{{flagcountry|NJE}}<br />{{flagcountry|ITA}}<br />{{flagcountry|NIZ}}<br />{{flagcountry|POLJ}}<br />{{flagcountry|POR}}<br />{{flagcountry|ŠPA}}<br />{{flagcountry|TUR}}<br />{{flagcountry|UK}}<br />{{flagcountry|SAD}} |sukobljeni2 = [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] '''[[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavija]]'''<br />[[Datoteka:Flag of Serbia (1992–2004).svg|20px]] Srpske paravojne snage, uključujući strane borce |sukobljeni3 = |zapovjednik1 = [[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Hashim Thaçi]] <br>[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Suleiman Selimi]] <br>[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Agim Çeku]]<br>[[Datoteka:UCK KLA.svg|22px]] [[Ramush Haradinaj]]<br>[[Datoteka:NATO OTAN Insignia.svg|22px]] [[Wesley Clark]] <br>[[Datoteka:NATO OTAN Insignia.svg|22px]] [[Javier Solana]]<br>[[Datoteka:Flag of France.svg|22px]] [[Jean-Pierre Kelche]]<br>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|22px]] [[Tony Blair]]<br />[[Datoteka:Flag of the United States.svg|22px]] [[Bill Clinton]]<br>[[Datoteka:Flag of Germany.svg|22px]] [[Rudolf Scharping]]<br>[[Datoteka:Flag of Italy.svg|22px]] [[Oscar Luigi Scalfaro]] |zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Slobodan Milošević]]<br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Vladimir Lazarević]] <br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Dragoljub Ojdanić]] <br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Nebojša Pavković]] <br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Vlastimir Đorđević]]<br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Nikola Šainović]]<br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Sreten Lukić]]<br>[[Datoteka:Flag of FR Yugoslavia.svg|22px]] [[Franko Simatović]] |zapovjednik3 = |jačina1 = 9.000-40.000 |jačina2 = 100.000 |jačina3 = |posljedice1 = '''1998.'''<br>703 poginula OVK vojnika<ref name="KKP">{{cite web|last=Fond za humanitarno pravo|year=6.2. 2015|title=Prezentacija i evaluacija Baze podataka Kosovske knjige pamćenja|url=http://www.mc.rs/upload/documents/NAJAVE/2015/02-06-14-FHP.pdf|page=1, 2}}</ref><br> '''1.1.–14.6. 1999.'''<br>1.354 poginula OVK vojnika^{(od toga 29 u [[NATO]] kampanji)}<ref name="KKP"/><br>'''Nakon 14.6. 1999.'''<br>74 poginula OVK<br>'''Ukupno'''<br>2.131 poginulih |posljedice2 = '''1998.'''<br>175 poginulih VJ/MUP Srbije<ref name="KKP"/><br>'''1.1.–14.6. 1999.'''<br>865 poginulih VJ/MUP Srbije ^{(od toga 276 u [[NATO]] kampanji)}<ref name="KKP"/><br>'''Nakon 14.6. 1999.'''<br>44 poginula VJ/MUP Srbije<br>'''Ukupno'''<br>1.084 poginulih |posljedice3 = '''1998.'''<br>1.100 poginulih albanskih civila<br>132 poginula srpska civila<br>46 poginulih ostalih<ref name="KKP"/><br> '''1.1.–14.6. 1999.'''<br>7.346 albanskih civila<br>385 poginulih srpskih civila<br>172 poginulih ostalih<ref name="KKP"/> <br>'''14.6.–31.12. 1999.'''<br>230 poginula albanska civila<ref name="KKP"/><br>679 poginuo srpski civil<ref name="KKP"/><br>'''Ukupno'''<br>8.676 poginula albanska civila<br>1.196 poginula srpska civila<ref name="KKP"/> ---- (od toga '''NATO intervencija 24.3.–9.6. 1999.''')<br>220 poginulih albanskih civila<br>205 poginula srpska civila<br>28 poginulih ostalih civila<ref name="KKP"/> <br> 488-527 poginulih civila u SRJ^{([[Human Rights Watch]])}<ref name="hrw civilian deaths">{{cite web|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|date=veljača 2000|accessdate=23. veljače 2012}}</ref><br>3 ubijenih [[Kina|kineskih]] veleposlanika |bilješke = }} '''Rat na Kosovu''' ([[albanski jezik|albanski]]: ''Lufta e Kosovës'') je izraz kojim se označava oružani sukob koji tokom [[1998]]. i [[1999]]. godine vodio između vojnih i policijskih snaga [[SRJ|Savezne Republike Jugoslavije]], odnosno [[Srbija|Srbije]] s jedne, i paravojnih formacija [[kosovo|kosovskih]] [[Albanci|Albanaca]] na čelu s [[Oslobodilačka vojska Kosova|Oslobodilačkom vojskom Kosova]] s druge strane. Rat na Kosovu i Metohiji ili Kosovski sukob sadrži dvije faze oružana sukoba oko srpske pokrajine Kosovo i Metohija: prva je bila sukob albanskih separatističkih gerilaca iz redova Oslobodilačke vojske Kosova sa jedne strane i jugoslovenskih snaga bezbednosti sa druge (1996.–99.), a druga faza je bombardovanje vojnih i civilnih ciljeva na Kosovu i Metohiji i širom SRJ od strane NATO pakta predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama (24. mart 1999. – 10. jun 1999.) Intervencija Vojske Jugoslavije, a nakon toga i NATO pakta su izvršene bez dozvole Ujedinjenih nacija, a povod za drugu intervenciju bile su optužbe da jugoslovenske i srpske vlasti planski vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca i neprihvatanje sporazuma iz Rambujea od strane jugoslovenskih vlasti. Rat je okončan donošenjem Rezolucije 1244 po kojom je Jugoslavija privremeno predala suverenitet nad Kosovom i Metohijom Misiji Ujedinjenih nacija na Kosovu. Kosovski Albanci su 17. februara 2008. jednostrano proglasili nezavisnost Kosova, što Srbija ne priznaje. Po mnogima, ovaj rat je nastavak i deo ratova, koji su doveli do raspada bivše Jugoslavije, za koje se verovalo da su okončani Dejtonskim sporazumom. == Pozadina == [[Kosovo]] je u vrijeme izbijanja sukob imalo službeni status autonomne pokrajine (pod nazivom ''Autonomna pokrajina Kosovo i Metohija'') okviru Republike Srbije, koja je od 1992. godine stvorila Saveznu Republiku Jugoslaviju. Međutim, autonomija pokrajine - koja je "naslijeđena" iz vremena kada su i Srbija i Kosovo bili [[republike i pokrajine SFRJ|federalne jedinice]] SFRJ - je u stvarnosti bila nepostojeća. Nakon što je za vrijeme [[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]] 1987-89. godine preuzeo vlast u tadašnjoj [[SR Srbija|Srbiji]], a potom i [[SAP Vojvodina|Vojvodini]] i [[SR Crna Gora|Crnoj Gori]], vođa SK Srbije [[Slobodan Milošević]] je početkom [[1989]]. godine uspio isposlovati proglašenje izvanrednog stanja te uz pomoć [[JNA]] natjerati tadašnje, pretežno [[Albanci|albansko]] rukovodstvo [[SK Kosova]] da podnese ostavke, a potom je [[SAP Kosova|pokrajinska]] skupština Kosova pod prijetnjom sile pristala na [[Amandmani na Ustav Srbije 1989|amandmane na tadašnji republički Ustav]] kojim je autonomija Kosova bitno ograničena. Takvo je stanje stvari potvrđeno novim [[Ustav Srbije 1990|Ustavom Srbije]] iz 1990. godine koji je od Srbije načinio centraliziranu, unitarnu državu u kojoj su pokrajine imale tek simboličnu ulogu, a sve ovlasti bile u rukama republičkih vlasti u Beogradu. Među kosovskim Albancima koji su - prema podacima iz 1991. godine - činili 81,6 % stanovnika, odnosno uvjerljivu većinu u pokrajini,<ref name="ks-gov">{{Cite web |title=Statistical office of Kosovo |url=http://www.ks-gov.net/esk/eng/index.php?option=com_content&view=article&id=36&Itemid=26 |access-date=2010-03-24 |archive-date=2009-01-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090101091754/http://www.ks-gov.net/ESK/eng/index.php?option=com_content&view=article&id=36&Itemid=26 |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.absoluteastronomy.com/topics/Demographic_history_of_Kosovo Demographic history of Kosovo], Absoluteastronomy.com</ref> takav razvoj događaja je izazvao ogromno nezadovoljstvo. Još za vrijeme postojanja kosovske autonomije je postojalo duboko nepovjerenje prema beogradskim vlastima, koje je izraz našlo u [[Nemiri na Kosovu 1981|demonstracijama]] [[1981]]. godine na kojima se za Kosovo tražio status republike, odnosno odvajanje od Srbije. Albansko stanovništvo je također masovnim demonstracijama i štrajkovima godine 1989. i 1990. nastojalo bez uspjeha spriječiti ukidanje autonomije. Na to je Miloševićeva vlast reagirala nizom represivnih mjera kao što je ukidanje albanskih kulturnih i obrazovnih institucija te masovna [[čistka]] albanskih kadrova iz policije, državne uprave, školstva, bolnica i državnih poduzeća, a koje su mijenjali [[Srbi|srpski]] kadrovi. Na Kosovu, koje je otprije bilo siromašno i gdje još nije bila provedena privatizacija, gubitak poslova u državnim i paradržavnim poduećima je znatno otežao i socijalnu situaciju. Do godine 1995. čak 75.000 kosovskih porodica nije imalo nijednog zaposlenog člana.<ref name="Advocacy">{{cite news |title=On the Record: THE BIRTH AND REBIRTH OF CIVIL SOCIETY IN KOSOVO: PART ONE: REPRESSION AND RESISTANCE |url=http://www.bndlg.de/~wplarre/back337.htm |publisher=The Advocacy Project |date = 30. 08. 1999. |accessdate = 01. 12. 2009.}}</ref> To je, između ostalog, potaklo masovno iseljavanje u zapadnoevropske zemlje. Među represivnim mjerama se našlo i ukidanje [[albanski jezik|albanskog]] kao službenog jezika koji je zamijenjen isključivo [[srpski jezik|srpskim]]. Prekinuto je emitiranje radio i TV-programa na albanskom, a uvedena je i oštra cenzura nad preostalim novinama na albanskom. Do juna 1991. su skoro svi albanski nastavnici izbačeni iz srednjih i osnovnih škola, a do novembra 1991. je albanski studentima zapriječen pristup na [[Prištinski univerzitet]]. Pokušaji kosovskih Albanaca da se promijeni takvo stanje stvari su u prvim godinama Miloševićeve vlasti bile gotovo isključivo političke prirode, odnosno kroz nastojanja da se [[nenasilje|nenasilnim]] metodama delegitimizira srpska vlast na Kosovu. U tome se najviše istakao [[Ibrahim Rugova]], književnik na čelu [[Demokratski savez Kosova|Demokratskog saveza Kosova]], organizacije koja je, usprkos djelovanja u ilegali, stekla gotovo neupitni autoritet među kosovskim Albancima. Pod njenim vodstvom kosovski Albanci su prihvatili strategiju [[pasivni otpor|pasivnog otpora]], pri čemu je bio karakterističan [[bojkot]] svih izbora koje je organizirala srpska vlast, formiranje paralelnih institucija vlasti, ali i paralelnog obrazovnog sistema - tako se nastava za učenike po albanskom programu, koje nije bilo u službenim školama, izvodila u privatnim kućama, pa i na otvorenom. Paralelni sistem kosovske vlasti je svoj izraz našao i u [[Republika Kosovo (1991 - 2000)|Republici Kosovo]] čiju su nezavisnost od tadašnje Jugoslavije članovi DSK proglasili [[22.9.]] [[1991]]. Svi ti napori nisu nimalo poboljšali položaj kosovskih Albanaca, ali su ih zato uglavnom poštedile ratnih razaranja nalik na one u [[Rat u Hrvatskoj|Hrvatskoj]] i [[Rat u BiH|BiH]]. Rugova je zahvaljujući tome stekao brojne simpatije u međunarodnoj javnosti, a kao legitimnog predstavnika kosovskih Albanaca ga je na kraju morao priznati i Miloševićev režim. Međutim, [[Daytonski mirovni sporazum]], kojim je okončan rat u BiH, predstavljao je ozbiljan udarac za Rugovinu strategiju, s obzirom da su njime, barem teoretski, cementirane granice bivših jugoslavenskih republika, uključujući i vanjske granice Srbije, što je značilo da Kosovo nikada ne bi moglo steći samostalnost. Takav razvoj situacije je pridonio radikalizaciji manjeg dijela, uglavnom mlađih, kosovskih Albanaca, koji su uglavnom bili povezani s albanskom dijasporom. Oni su došli do zaključka da Rugovina pacifistička strategija neće donijeti nikakve rezultate, odnosno da se Kosovo može osloboditi isključivo oružanom borbom - bilo tako da kosovski Albanci vlastitim snagama istjeraju jugoslavenske i srpske snage, bilo da se isprovocira vojna intervencija NATO-pakta koja bi, slično kao i u slučaju BiH, dovela do istih rezultata. Godine 1994. je formirana Oslobodilačka vojska Kosova, koja će svoje prve akcije poduzeti u proljeće 1996. godine. == Tok sukoba == {{glavni|Oslobodilačka vojska Kosova}} Rat na Kosovu se obično dijeli na tri faze: * početna, koja je trajala od proljeća 1996. do početka marta 1998. i koja se može okarakterizirati kao [[sukob niskog intenziteta]]; * eskalacija koja je uslijedila nakon [[napad na Prekaze|napada na Prekaze]] u martu 1998. te, konačno, * intervencija NATO snaga koja je okončana potpisivanjem [[Kumanovski sporazum|Kumanovskog sporazuma]] u junu 1999. godine. == Početak == Iako je OVK osnovana još 1994. godine, sa svojim je aktivnostima započela u proljeće 1996. godine kada su zabilježeni prvi koordinirani napadi vatrenim oružjem na osoblje i objekte srpske policije na Kosovu. Ti su napadi obično izvođeni u zabačenim i teško pristupačnim ruralnim područjima, i to na usamljene policajce ili policijske stanice, odnosno na Albance za koje se vjerovalo da surađuju sa srpskom vlašću. Za taj je period karakteristično i to da su takve aktivnosti imale daleko veći publicitet u srpskim nego u samim albanskim ili svjetskim medijima, a što se pripisuje stavu Ibrahima Rugove i DSK kako OVK "ne postoji", odnosno kako je u pitanju [[lažna zastava|provokacija]] Miloševićevog režima s ciljem da se kompromitira službena pacifistička politika kosovskog vodstva, odnosno stvore povodi za jačanje represije nad Albancima. Prema nekim mišljenjima, glavnu ulogu u stvaranju OVK nisu igrali albanski političari na samom Kosovu koliko albanska dijaspora, koja je bila njen glavni financijer.<ref>{{cite web | url = http://www.kosovo.net/judah2.html | title = Kosovo: Peace Now | publisher = kosovo.net, originally from b92.net | author = Tim Judah | date = 12. 08. 1999. | accessdate = 31. 05. 2008. | archive-date = 2008-04-29 | archive-url = https://web.archive.org/web/20080429015834/http://www.kosovo.net/judah2.html | dead-url = yes }}</ref> Službeni Beograd je OVK opisivao kao "terorističku organizaciju", a takav stav je službeno, i to tek pred samu eskalaciju sukoba, prihvatio i američki State Department. "<ref name="interpol">{{cite web | url = http://judiciary.house.gov/Legacy/muts1213.htm | title = The Threat Posed by the Convergence of Organized Crime, Drugs Trafficking and Terrorism. | author = written Testimony of Ralf Mutschke Assistant Director, Criminal Intelligence Directorate International Criminal Police Organization&nbsp;— Interpol General Secretariat before a hearing of the Committee on the Judiciary Subcommittee on Crime | publisher = U.S. House Judiciary Committee | date = 13. 12. 2000. | accessdate = 31. 05. 2008. | quote = In 1998, the U.S. State Department listed the KLA as a terrorist organization | archive-date = 2005-02-26 | archive-url = https://web.archive.org/web/20050226123208/http://judiciary.house.gov/legacy/muts1213.htm | dead-url = yes }}</ref>. Takvom odnosu prema OVK među vodećim zapadnim političarima je pridonio i [[Human Rights Watch]] sa svojim upozorenjima da OVK grubo krši [[ljudska prava]] zbog otmica i napada nad Srbima, pa i nad Albancima koji surađuju sa srpskim vlastima, te da pljačka srpske kuća.<ref>[http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm UNDER ORDERS:War Crimes in Kosovo], executive summary</ref> Kao jedan od događaja koji je bitno promijenio dinamiku sukoba na Kosovu i bitno pridonio njegovoj eskalaciji se dogodio u proljeće 1997 u susjednoj Albaniji. [[Pobuna u Albaniji 1997|pobuna]] koja je dovela do nasilnog svrgavanja vlade [[Sali Berisha|Salija Berishe]]. S obzirom da je Berishina [[Demokratska stranka Albanije|Demokratska stranka]] bila blisko povezana s Rugovinim DSK, novi vlastodršci iz albanske [[Socijalistička partija Albanije|Socijalističke partije]] su se na Kosovu počeli okretati alternativnoj opciji u obliku OVK. Mnogo važnija posljedica je bila i u oružju koje je tokom pobune opljačkano i završilo u privatnim rukama; pretpostavlja se da su ogromne količine prokrijumčarene na Kosovo te tako omogućile dotle slabo opremljenoj OVK da se daleko ravnopravnije suprostavi srpskim i jugoslavenskim snagama. U međuvremenu je srpska vlada nastojala svijet uvjeriti u postojanje OVK tako da je [[3.6.]] [[1997]]. u Prištini započeto suđenje 15 Albanaca koji su optuženi da su njeni pripadnici.<ref name="Brit"/> [[3. srpnja]] [[Švicarska]] je postigla dogovor sa Srbijom oko povratka 12,000 Albanaca koji su tražili [[azil]] natrag na Kosovo.<ref name="Brit"/> [[11.8.]] [[1997]]. albanske novine objavile su izjavu OVK-a koja preuzima odgovornost za napade na srpske policajce, među kojima su i napad na srpskog službenika državne sigurnosti 3.7. kod ceste Podujeve-Kerpimeh i na dva službenika [[4. srpnja]] kod Runika<ref name="UNHCR1">{{cite news |title=Chronology for Kosovo Albanians in Yugoslavia |url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,,CHRON,SRB,,469f38f51e,0.html |publisher=[[UNHCR]] |date=[[2004]]. |accessdate = 31. 10. 2009.}}</ref>. [[2. rujna]] Vojska Jugoslavije otvorila je vatru na skupinu ljudi koji su pokušavali preći iz Albanije na Kosovo.<ref name="Brit"/> 13. i [[14.9.]] dogodila su se dva bombaška napada na policijske stanice u mjestima Kijevo i Luzane za koje je OVK preuzela odgovornost, no nitko nije poginuo.<ref name="Brit"/> [[8. studenog]] OVK je ponovno preuzela odgovornost za napad granatom na Podujevo.<ref name="Brit"/> [[26.11.]] OVK je napala policijsku postaju blizu mjesta [[Dečani]].<ref name="Brit"/> Od [[28. veljače]] do [[1. ožujka]] [[1998]]. uslijedili su oružani sukobi [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] i OVK u dolini [[Drenica]], u kojima su se našli i mnogi nedužni civili. U području [[Likošan]] je nakon toga nastradalo 30 Albanaca i 4 srpska policajca.<ref name="Brit">{{cite news|title=Kosovo Chronology: From 1997 to the end of the conflict|url=http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|publisher=British Parliament|date=01. 06. 1999.|accessdate=20. 09. 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20030731142318/http://www.fco.gov.uk/Files/kfile/koschron.pdf|archivedate=2003-07-31|dead-url=yes}}</ref> === Eskalacija === {{glavni|Napad na Prekaz|Masakr u Ljubeniću|Masakr u Gornjem Obrinju|Masakr u Rogovu|Masakr u Račku}} [[5.3.]] [[1998]]. srpska policija je počela proganjati [[Adem Jashari|Adema Jasharija]], jednog od vođa OVK, u selu [[Donje Prekaz]]. Usljedila je masovna oružana borba oko Jasharijevog skloništa koja je rezultirala njegovom smrću te masakrom daljnih 60 Albanaca, od kojih su 18 bili žene and 10 su bili mlađi od 16 godina<ref>{{cite news|title=Kosovo War Crimes Chronology|url=http://hrw.org/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|publisher=[[Human Rights Watch]]|date=13. 11. 2003.1999-06-01|accessdate=20. 09. 2009.|archiveurl=https://archive.today/20120710204136/http://www.hrw.org/legacy/campaigns/kosovo98/timeline.shtml|archivedate=2012-07-10|dead-url=no}}</ref>. Zapadni mediji i političari kritizirali su Beograd zbog takvih postupaka. [[Ibrahim Rugova]] odbijao se tijekom tog razdoblja sastati sa srpskim političarima. Sastao se sa Miloševićem [[15.5.]], ali nije bilo nikakvog napretka u zategnutim srpsko-albanskim odnosima. U međuvremenu, OVK je napredovala po Kosovu, opkolivši [[Peć (Kosovo)|Peć]], [[Đakovica|Đakovicu]] te uspostavivši svoj glavni grad u [[Mališevo|Mališevu]]. [[25. svibnja]] 1998. osam pripadnika albanske obitelji Hamzaj je [[masakr u Ljubeniću|ubijeno u selu Ljubenić]] (Lybeniq) od srpske policije, no zbog potpune blokade srpskih vlasti, pristup međunarodnih humanitarnih organizacija tom području nije bio omogućen. Obitelj Hamzaj je smaknuta ispred svoje kuće, koja je potom zapaljena.<ref>{{Cite web |title=Massacre in Lybeniq, May 1998 |url=http://www.thenausea.com/elements/serbia/lybeniq.html |access-date=2010-03-24 |archive-date=2009-11-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091106091611/http://www.thenausea.com/elements/serbia/lybeniq.html |dead-url=yes }}</ref> 26.9. dogodio se [[masakr u Gornjem Obrinju]] u kojem su, ponovno tijekom operacija protiv OVK, Vojska Jugoslavije i srpska policija smaknuli između 18 i 21 člana obitelji Delijaj, od kojih su mnogi bili djeca. Beograd je ponovno porekao odgovornost za incident.<ref>[http://hrw.org/reports/1999/kosovo/Obrinje6-02.htm#P521_75869 A Week Of Terror In Drenica]; Human Rights Watch</ref><ref>"[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/184248.stm Serbs attack Kosovo massacre reports] ", BBC News, October 1, 1998.</ref> [[29.1.]] [[1999]]., dogodio se [[masakr na Rogovu]].<ref>{{Cite web |title=Rogovo village Massacre, January 1999 |url=http://www.thenausea.com/elements/serbia/rogove.html |access-date=2010-03-24 |archive-date=2009-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20091206132940/http://www.thenausea.com/elements/serbia/rogove.html |dead-url=yes }}</ref> u kojem je srpska policija ubila 24 Albanca u napadu na lokaciju u Rogovu selu za koje se sumnjalo da je bilo skrovište pobunjenika, čime je situacija ponovno eskalirala<ref>[http://www.nytimes.com/1999/01/30/world/serb-police-kill-24-albanians-in-kosovo.html Serb Police Kill 24 Albanians in Kosovo], [[The New York Times]], 30-01-1999</ref>. Vlasti Srbije nisu uviđale nikakav problem sa ovakvim akcijama i izjavljivale su da se samo obračunavaju sa "šiptarskim teroristima". Zbog otvorenog rata koji je izbio [[1998]]., procjenjuje se da je oko 200,000 Albanaca protjerano sa Kosova. [[15. siječnja]] [[1999]]. dogodio se [[Masakr u Račku]] u kojemu je 40 do 45 Albanaca ubijeno od srpskih trupa<ref name="asseen">''[http://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 Kosovo/Kosova: As Seen, As Told] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181115195323/https://www.osce.org/item/17755.html?ch=513 |date=2018-11-15 }}'', "Part V: The Municipalities - Stimlje/Shtime", OSCE, 1999</ref>. Iako je [[Beograd]] objavio da su ubijeni Albanci zapravo bili pripadnici OVK-a, a ne civili, mnogi su izrazili sumnju u točnost tog objašnjenja dok su reakcije u svijetu bile u rasponu od zabrinutosti do osude.<ref>[http://www.hrt.hr/arhiv/99/01/18/HRT0006.html SRJ - Kosovska kriza]</ref> [[Vijeće sigurnosti UN-a]] osudilo je masakr,<ref>[http://www.un.org/News/Press/docs/1999/19990119.sc6628.html SECURITY COUNCIL STRONGLY CONDEMNS MASSACRE OF KOSOVO ALBANIANS IN SOUTHERN KOSOVO]</ref> koji je kasnije postao jedan od temelja za tužbe za ratne zločine protiv Miloševića na [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Međunarodnom sudu]]. TV kamere [[OESS]]-a zabilježile su SAD-ovog ambasadora [[William Walker|Williama Walkera]] kako hoda pored leševa Albanaca. Nakon toga, održao je konferenciju na kojoj je osudio taj čin<ref>Quoted by Ivo H. Daalder, Michael E. O'Hanlon, ''Winning Ugly: NATO's War to Save Kosovo'', pp. 63-64. Brookings Institution Press, 2001. {{ISBN|0-8157-1696-6}}</ref><ref>{{Cite web |title=TRANSCRIPT: AMB. WALKER PRESS CONFERENCE AFTER MASSACRE IN KOSOVO |url=http://www.usembassy-israel.org.il/publish/press/security/archive/1999/january/ds1127.htm |access-date=2010-03-24 |archive-date=2008-12-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20081206154406/http://www.usembassy-israel.org.il/publish/press/security/archive/1999/january/ds1127.htm |dead-url=yes }}</ref>. Do ožujka [[1999]]., [[UNHCR]] je registrirao 430,000 izbjeglica sa Kosova.<ref>[http://www.unhcr.org/cgi-bin/texis/vtx/news/opendoc.htm?tbl=NEWS&page=home&id=3ae6b80dc Kosovo Crisis Update], [[UNHCR]], 30-03-1999. Retrieved 22-03-2010.</ref> === NATO intervencija === {{glavni|Operacija Saveznička sila|Operacija Potkovica}} [[Datoteka:Sremska mitrovica all force.jpg|thumb|Skladište u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] nakon NATO bombardiranja]] Incident je označio prekretnicu u ratu jer je Međunarodna zajednica izgubila strpljenje sa Miloševićevom agresivnom politikom i odlučila vojno intervenirati kako bi se spriječila daljnja eskalacija na Balkanu. Clintonov ministar obrane [[William Cohen]] je održao govor u kojem je izjavio da je ovo "borba za pravdu nad predstojećim genocidom"<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/transcripts/1999/t04091999_t407nato.html |title=Secretary Cohen's Press Conference at NATO Headquarters |access-date=2010-03-24 |archive-date=2010-11-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101128140358/http://www.defenselink.mil/transcripts/1999/t04091999_t407nato.html |url-status=dead }}</ref>. [[NATO]] dužnosnici su potom zaprijetili da će započeti vojnu intervenciju ako se se Vojska Jugoslavije ne povuče iz Kosova i dopusti da se mirovne snage rasporede tamo. [[Madeleine Albright]] je također snažno zagovarala dogovor i vršila pritisak na obje strane kako bi bio prihvaćen kompromis koji bi završio sukob. [[Richard Holbrooke]] sastao se posljedni put sa Miloševićem u ožujku 1999. i ponudio mu zadnju šansu da prihvati ugovor u [[Rambouillet]]u, po kojem bi Kosovo dobilo natrag svoju autonomiju, OVK se razoružala a mirovne snage i NATO se rasporedili na to područje. Milošević je odbio, što je dovelo do [[NATO]]-ovog [[Bombardiranje SRJ 1999.|bombardiranja SRJ]], koje je trajalo 78 dana, od [[22. ožujka]] do [[11. lipnja]] 1999. [[Borbeni zrakoplovi]] većinom su agirali iz baza u [[Italija|Italiji]] i na Jadranskom moru. Tijekom 10 tjedana bombardiranja Srbije, NATO zrakoplovi izveli su 38,000 borbenih misija, većinom napadajući vojna postrojenja i skladišta oružja Srbije u gradovima Beograd, [[Niš]] i [[Novi Sad]], dok je [[Crna Gora]] osim u nekoliko navrata pošteđena zračnih napada. Istodobno, srpska vojska pojačala je napade po Kosovu. Tako se [[25. ožujka]] odigrao [[Masakr u Velikoj Kruši]], u kojem je ubijeno 44 albanskih civila,<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/Kosovo/Kosovo-Massacres4.htm KOSOVO HUMAN RIGHTS FLASH #18 EYEWITNESSES TELL OF MASSACRE OF FORTY ETHNIC ALBANIANS BY YUGOSLAV SECURITY FORCES], ess.uwe.ac.uk</ref>, 26. ožujka [[Masakr u Suvoj Reci]] u kojem je srpska policija smaknula 48 albanska civila, sve pripadnika obitelji Berisha<ref name="Radio Netherlands">[http://static.rnw.nl/migratie/www.rnw.nl/internationaljustice/tribunals/ICTY/090427-suva-reka-redirected Serbia war crimes court convicts ex-police of Suva Reka Massacre]; RNW International Justice Desk</ref> a [[28. ožujka]] dogodio [[Masakr u Izbici]], u kojem je ubijeno 120 Albanaca, navodno sve civili.<ref>[http://www.cnn.com/WORLD/europe/9905/19/massacre.02/index.html CNN: Massacre video matches mass grave evidence]</ref>. [[Datoteka:Izbeglice albanci kosovo.jpg|thumb|Raseljeni kosovski Albanci. Fotografiju ustupio [[MKSJ]].]] [[Rusija]] se protivila vojnoj akciji, ali zbog potpune iscrpljenosti financijskom krizom ništa poduzela kako bi stala na stranu Miloševića. Nakon odlaska [[OESS]]-a sa Kosova [[20.3.]], razina incidenata i samovoljnih ubijanja je dramatično porasla. Istog dana VJ i policija su ušle u selo [[Trnava]] ([[Podujevo]]) i počeli granatirati kuće. Dok su ljudi bježali, granata je pogodila traktor. [[Kotlina]], područje 6&nbsp;km jugozapadno od [[Kačanik]]a, je napadnuto [[24.3.]]: selo je prvo raketirano topništvom, a onda je JNA upala sa [[tenk]]ovima. Otprilike 500 žene i djece je poslano kamionom u Kačanik. 22 leševa je pronađeno u dva bunara. Navodno od tih 22 žrtava bilo 11 nenaoružanih OVK boraca u civilnoj odjeći.<ref name="OSCE">{{cite news |title=Kosovo – As seen, as told |url=http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_511_en.pdf |publisher=[[OESS]] |date= |accessdate=01. 12. 2009. |archive-date=2010-08-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100821143626/http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_511_en.pdf |dead-url=yes }}</ref> [[26.3.]] dva jugoslavenska [[MiG-29]] su poletjela iz Batajnice u potjeri za jednim NATO-vim borbenim zrakoplovom koji je iz Srbije letio u smjeru Bosne. Jednom kada su prešli granicu, u zasjedi su se pojavila dva američka [[F-15 Eagle|F-15]]. Oba MiG-a je oborio zapovjednik [[Jeff Hwang]]. Jedan Mig-ov pilot, Slobodan Perić, izbjegao je jednu raketu, ali ga je druga pogodila. Ipak, na vrijeme je izletio iz aviona i padobranom se spustio na tlo, gdje je prošvercan natrag u Srbiju uz pomoć policije [[Republika Srpska|Republike Srpske]]. Drugi pilot, Zoran Radosavljević, nije uspio napustiti MiG na vrijeme te je poginuo.<ref name=artman>{{cite web |url=http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml |title=Yugoslav & Serbian MiG-29s |publisher=Acig.org |date= |accessdate=24. 03. 2009. |archive-date=2014-02-14 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140214094718/http://www.acig.org/artman/publish/article_380.shtml }}</ref> [[Datoteka:Nato flyer.jpg|thumb|Letak upozorenja VJ da se povuče u svoje garnizone.]] Jedan od bizarnijih pokušaja Miloševića da izađe iz krize dogodio se [[12.4.]], kada je jugoslavenski parlament prihvatio vladinu odluku o pristupanju Beograda Savezu Rusije i [[Bjelorusija|Bjelorusije]]. Milošević je istodobno poslao pismenu poslanicu predsjedniku [[Boris Jeljcin|Jeljcinu]], koju je Miloševićev brat u Moskvi, Borislav, predao ruskom Ministarstvu vanjskih poslova. U njoj se službeno traži primanje Jugoslavije u Savez Rusije i Bjelorusije. Ipak, Moskva nije pristala na ideju, naglasivši da bi se "prvo trebala razriješti situacija na Kosovu".<ref>[http://www.vjesnik.com/Html/1999/04/13/ntem.htm Rafinerija u Pančevu uništena, SRJ u savez s Rusijom?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100419074916/http://www.vjesnik.com/Html/1999/04/13/ntem.htm |date=2010-04-19 }}, [[Vjesnik]], [[13. travnja]] [[1999]]., preuzeto [[7. veljače]] [[2010]].</ref> [[23.4.]] NATO raketa je [[NATO bombardovanje zgrade Radio-televizije Srbije|NATO bombardovanje RTS|pogodila zgradu Radio televizije Srbije]] te na 24 sata prekinula emitiranje programa<ref>[http://mondediplo.com/2000/07/03kosovo Was the Serbian TV station really a legitimate target?, by Claudio Cordone and Avner Gidron]</ref><ref>[http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/1616461.stm BBC News | EUROPE | Nato challenged over Belgrade bombing]</ref>, navodno zbog propagandnih poruka Miloševićevog režima. [[7.5.]] dogodio se još jedan incident kada je NATO bombardirao [[Kina|kinesku]] [[ambasada|ambasadu]] u Beogradu, gdje su poginula tri kineska novinara, što je izazvao snažan prosvjed [[Peking]]a. NATO se ispričao, navevši da je za sve kriva zastarjela karta grada te da ambasada nije pogođena namjerno<ref>{{cite web |url=https://www.cia.gov/news-information/speeches-testimony/1999/dci_speech_072299.html |title=DCI Statement on the Belgrade Chinese Embassy Bombing House Permanent Select Committee on Intelligence Open Hearing |accessdate=04. 10. 2006. |last=Tenet |first=George |authorlink=George Tenet |coauthors= |date=22. 07. 1999. |year= |month= |format=HTML |work= |publisher=Central Intelligence Agency |quote= |archive-date=2020-03-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200329191315/https://www.cia.gov/news-information/speeches-testimony/1999/dci_speech_072299.html |dead-url=yes }}</ref><ref>{{cite web |url=http://partners.nytimes.com/library/world/global/072399china-embassy.html |title=In a Fatal Error, C.I.A. Picked a Bombing Target Only Once: The Chinese Embassy |accessdate = 22. 10. 2009. |last= Schmitt |first= Eric |date = 23. 07. 1999.|year=1999|month=07|format=HTML |work= |publisher=[[The New York Times]]|quote= }}</ref>. NATO je bombardirao zatvor Dubrava (grad [[Istok (Kosovo)|Istok]]) 19. svibnja, te još jednom 21. svibnja, zbog čega je poginulo oko 19 albanskih zatvorenika. Drugi su pak pokušali pobjeći usred kaosa. [[22.5.]], oko 1.000 zatvorenika je dovedeno u zatvorsko dvorište, gdje je na njih [[Masakr u zatvoru Dubrava|otvorena vatra od stražara]], u kojoj je ubijeno najmanje 70 zatvorenika.<ref>[http://books.google.com/books?id=1n8DrZg2rb8C&pg=PA244&lpg=PA244&dq=Dubrava+Prison+massacre&source=bl&ots=DDz3m5wShH&sig=ruQx6R7Ux4BTX4BAVDpmxdf8nfM&hl=en&ei=KrABS9ztJ5L44AbL79mEDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CCsQ6AEwCA#v=onepage&q=Dubrava%20Prison%20massacre&f=false Under orders: war crimes in Kosovo]</ref> [[Datoteka:USArmyVitinaKosovo2000.jpg|thumb|[[KFOR]] snage ulaze na Kosovo.]] Nakon nekoliko tjedana vojne kampanje, Vojska Jugoslavije se i dalje odbijala povući sa Kosova, tako da je [[28.5.]] [[Tony Blair]] odletio u [[Washington]] te se savjetovao sa [[Bill Clinton|Billom Clintonom]] oko moguće kopnene ofenzive na Srbiju<ref>The Independent, 28. Mai 1999 [http://www.independent.co.uk/arts-entertainment/ever-so-carefully-mr-blair-clears-the-way-for-a-ground-invasion-1096289.html Ever so carefully, Mr Blair clears the way for a ground invasion]</ref>. Iako je Blair upozorio da bi trebali mjeseci da se skupi dovoljno vojnika za vojnu akciju kojom bi se okupirala Srbija, sama prijetnja je predstavljala snažan psihološki pritisak na Miloševićevu vladu. U međuvremenu je Clinton kao alternativu odobrio plan prema kome bi OVK uz američku obavještajnu i vojnu podršku vršila sabotaže i slične akcije u samoj Srbiji u svrhu destabilizacije i eventualnog rušenja Miloševića.<ref>{{cite news|url=http://www.cnn.com/WORLD/europe/9905/24/kosovo.01/|title=CIA reportedly authorized to develop ways to 'destabilize' Yugoslavian government|work=CNN.com|author=Walter Rodgers, Carl Rochelle and Matthew Chance|date = 24. 05. 1999.|accessdate=22.7. 2008.}}</ref> Iako su srpski vojnici postavili makete tenkova kako bi zavarali NATO, štete su ipak bile sve veće, pri kraju su se počele bombardirati i energetske stanice u Beogradu. Početkom juna je iz Moskve stigla jasna poruka da Rusija Beogradu neće pružiti nikakvu konkretnu podršku, odnosno da se prihvate svi NATO-vi uvjeti za prestanak neprijateljstava. Nakon ruskog i finskog posredovanja Milošević je kraju prihvatio da se Vojske Jugoslavije povuče, a [[KFOR]] uđe na Kosovo. Time je [[11.6.]] službeno završila NATO-ova kampanja i rat. Oko 750,000 protjeranih Albanaca moglo se potom vratiti natrag na Kosovo, ali je oko 100.000 Srba i pripadnika drugih manjina napustilo to područje strahujući od albanske odmazde.<ref>{{cite news |title=Flashback to Kosovo's War |url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5165042.stm|publisher=[[BBC]] |date = 11. 07. 2006. |accessdate = 20. 09. 2009.}}</ref>. Intervencijom [[NATO]] snaga, Vojska Jugoslavije se povukla iz Kosova, iako je ono ostalo dijelom Srbije. Međutim, 10 godina kasnije, Kosovo je proglasilo neovisnost, a [[Međunarodna reakcija na proglašenje neovisnosti Kosova|priznalo ga je preko 60-ak država UN-a]], što je i dalje predmetom raznih kontroverzi. == Zločini == {{glavni|Ratni zločini u Kosovskom ratu}} Srpska vojska je tijekom [[1998]]. i [[1999]]. počela sa masovnim protjerivanjem Albanaca: tri tjedna nakon pokretanja NATO kampanje, registrirano je 525,787 izbjeglica sa Kosova. Mjesec dana kasnije, to je poraslo na 781,618 izbjeglica.<ref name="HRW under orders"/> Na vrhuncu sukoba, bilo je registrirano 862,979 albanskih izbjeglica protjeranih sa tog područja,<ref name="HRW under orders"/><ref>{{cite news |title=Kosovo 1998-2008: Human Rights from War to Independence |url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/8684/1/MPRA_paper_8684.pdf |publisher=Munich Personal RePEc Archive |date = 01. 04. 2008. |accessdate = 07. 02. 2010.}}</ref> što je oko 43 % ukupnog stanovništva Kosova. Oko 440,000 od njih je pobjeglo u [[Albanija|Albaniju]], a oko 300,000 u [[Makedonija|Makedoniju]]. Iako su vlasti u Beogradu pokušavali prikazati da su [[etničko čišćenje|progoni]] rezultat NATO kampanje, izbjeglice su redovito javljale da ih je protjerala srpska vojska i policija.<ref name="HRW under orders"/> Prijavljeni su mnogi slučajevi [[silovanje|silovanja]] albanskih žena. [[Human Rights Watch]] je zabilježio 96 slučaja spolnog napastovanja od srpskih vojnika, među njima 6 slučaja žena koje su ubijene nakon silovanja. Bilo je i slučajeva prijavljenih grupnih silovanja. Uz sve to, ni [[VJ]] ni srpsko Ministarstvo unutarnjih poslova nisu napravili nikakav pokušaj istraživanja ili kažnjavanja takvih incidenata.<ref name="HRW under orders">{{cite news |title=Under Orders: War Crimes in Kosovo |url= http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/undword-03.htm |publisher=[[Human Rights Watch]] |date= |accessdate = 15. 10. 2009.}}</ref> [[Datoteka:Kosovo uranium NATO bombing1999.png|thumb|Lokacije na Kosovu i jugu Srbije na kojima je NATO avijacija koristila zabranjenu municiju sa osiromašenim uranijumom.]] Prema iskazima, JNA je sistematski prevozila leševe Albanaca u rudarski kompleks [[Trepča]] kraj [[Kosovska Mitrovica|Kosovske Mitrovice]], gdje ih je palila. Prema „jednom tajnom službeniku“, između 1,200 i 1,500 leševa je tako uništeno u Trepču. U svibnju 2001. Srpska vlada je objavila da je kamion pun sa 86 leševa Albanaca bačen u [[Dunav]] u Srbiji tijekom rata na Kosovu.<ref name="HRW under orders"/> Između ožujka i lipnja 1999., srpski vojnici su uništili tisuće albanskih domova diljem Kosova uz pomoć topništva, buldožera, eksploziva i paljenja. Zabilježeno je i uništavanje džamija. Također je zabilježeno pljačkanje imovine. U nekim slučajevima, pogotovo onima koja su imala bliske veze s OVK, cijela sela su uništena. Gradovi [[Peć (Kosovo)|Peć]] i [[Glogovac (Kosovo)|Glogovac]] su teško oštećeni. Prema anketi [[UNHCR]]-a, koja je obuhvatila 285 kosovska sela, 9,809 od ukupno 35,185 domova (28 %) je potpuno uništeno<ref name="HRW under orders"/>. Tijekom rata, srpske snage su namjerno otrovale [[bunar]]e, a time i izvore pitke vode. U bunare su bacali kemikalije, mrtve životinje pa čak i ljudske leševe. Prema [[Međunarodni odbor Crvenog križa|Međunarodnom odboru Crvenog križa]], od 20,000 bunara na Kosovu, pola ih je otrovano<ref name="HRW under orders"/>. Prema izvještajima HRW-a, najviše pljački događalo se u selu [[Belanica]] (Suva Reka). 31. ožujka 1999., srpska policija i paravojna postrojbe su ušle u selo, okupile stanovnike te od njih zahtijevale novac pod prijetnjom da će im ubiti djecu. Barem tucet Albanaca je ubijeno na taj način. Bilo je i slučajeva kada su militanti provaljivali u stan i zahtijevali novac od ukućana<ref name="HRW under orders"/>. [[Datoteka:Damaged Holy Trinity Church in Petrić, Kosovo, 1999.jpg|thumb|Srpska crkva na Kosovu srušena nakon rata.]] Između ožujka i lipnja 1999., srpske sigurnosne snage su uhitile Albance i tjerale ih na kopanje rovova, bunkera i drugih teških fizičkih poslova, što HRW karakterizira kao prisilni rad. Tijekom NATO intervencije, srpske snage sigurnosti prisiljavale su albanske civile da budu u njihovoj blizini ili između srpskih položaja, koristeći ih kao ljudski štit, što je zabranjeno prema članku 28 četvrtom [[Ženevska konvencija|Ženevskom konvencijom]]. Svjedok iz Mališeva je izjavio da je bio u skupini od 500 civila koja su zadržana u blizini albanske granice kada su srpske snage napadale OVK lokacije<ref name="HRW under orders"/>. Srpske snage su također postavile 50,000 [[nagazna mina|mina]] po Kosovu, poglavito uz granicu sa Albanijom i Makedonijom. OVK je isto postavljao mine tijekom tog razdoblja, a vodio je i [[sabirni logor]] [[Logor Llapušnik|Llapušnik]] u kojem je ubijeno 112 Srba.<ref>{{Cite web |title=Trial Watch: Fatmir Limaj |url=http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/fatmir_limaj_145.html |access-date=2010-03-24 |archive-date=2008-09-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080907174825/http://www.trial-ch.org/en/trial-watch/profile/db/facts/fatmir_limaj_145.html |dead-url=yes }}</ref> NATO je pak koristio kazetne bombe a prema nekim naznakama i oružje sa osiromašenim [[uranij]]om<ref name="HRW under orders"/>. OVK se također tereti da je ubijala albanske civile kako bi svalila krivnju na Srbe, te da je napadala srpske civile. Još uvijek ostaju neprovjerene tvrdnje o Mudžahedinima koji su se borili na strani Albanaca na Kosovu, a za koje postoje optužbe da su bili posebno okrutni u borbi protiv Srba.<ref>[http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13911 Najpoznatiji mudžahedin bježi na Kosovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110916120719/http://www.monitor.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=13911 |date=2011-09-16 }}; Monitor.ba</ref> Neki su navodno dobili kosovsko državljanstvo.<ref>[http://www.kosovo.net/kla2.html Excerpt from the book Osama Bin Laden: The Man Who Declared War on America] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201112032540/http://www.kosovo.net/kla2.html |date=2020-11-12 }} (Rocklin CA: Prima Publishing Co., 1999, {{ISBN|0-7615-1968-8}})</ref><ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F00811FB3F5A0C7B8DDDAB0994D9404482&n=Top%2fReference%2fTimes%20Topics%2fOrganizations%2fA%2fAl%20Qaeda%20 The New York Times, December 18, 2001, by PHILIP SHENON (NYT); Foreign Desk: A NATION CHALLENGED: THE MONEY TRAIL; U.S.-Based Muslim Charity Raided by NATO in Kosovo]</ref><ref>[http://www.usatoday.com/news/world/bomb162.htm Report: Bin Laden linked to Albania]</ref><ref>''Al Qaeda's Balkan Links'', Wall Street Journal Europe | November 1, 2001 | Marcia Christoff Kurop]</ref> Tijekom svojeg suđenja na [[Haaški sud|Haaškom sudu]], Milošević je izjavio da je [[Al-Kaida]] pomagala pobunjenicima na Kosovu, no [[Sabit Kadriu]], kosovski aktivist za ljudska prava, je to osporio i nazvao cijelu priču "plodom njegove mašte".<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1862515.stm Al-Qaeda 'helped Kosovo rebels']; [[BBC]]; 2002-03-08; preuzeto [[19. siječnja]] [[2010]].</ref> == Žrtve == Rat, koji je trajao gotovo tri godine, ima najnesigurniji i najupitniji broj žrtava od svih četiri Jugoslavenskih ratova jer dugo nije bilo nikakvih preciznih studija ili anketa koje bi mogle utvrditi točne brojke<ref>[http://www.guardian.co.uk/Archive/Article/0,4273,4052755,00.html Serb killings 'exaggerated' by west][[The Guardian]], Jonathan Steele</ref>. * Broj mrtvih Albanaca je upitan, ali bilo je nekoliko procjena smrtnosti. Do kraja [[2001]]., na Kosovu je ekshumirano 4.400 leševa Albanaca<ref name="AAAS">{{cite news |title=Killings and Refugee Flow in Kosovo; March - June 1999; A Report to the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia |url=http://shr.aaas.org/kosovo/icty_report.pdf|publisher=AAAS |date = 03. 01. 2002. |accessdate = 24. 09. 2009.}}</ref>. Do [[2004]]., pronađeno je i predano UNMIK-u dodatnih 836 leševa Albanaca koja su pronađena po skrivenim masovnim grobnicama u [[Uža Srbija|Užoj Srbiji]]. Leševi su prevezeni iz Kosova u Srbiju u kamionima sa ugrađenim hladnjakom te pokopani u grobovima u mjestima [[Batajnica]] kraj [[Beograd]]a, [[Petrovo Selo]] i [[Bajina Bašta]].<ref name="Amnesty">{{cite news |title=Human rights in Serbia and Montenegro 2006 |url=http://www.amnestyusa.org/annualreport.php?id=ar&yr=2006&c=YUG |publisher=[[Amnesty International]] |date=2006 |accessdate=24. 09. 2009. |archive-date=2009-06-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090624190627/http://www.amnestyusa.org/annualreport.php?id=ar&yr=2006&c=YUG |dead-url=yes }}</ref>. Broj sveukupnih mrtvih Albanaca u ratu seže prema nekim procjenama i do 12,000 (Lancelot studija)<ref name="Lancelot">{{cite news |title=War and Mortality in Kosovo; 1998-99 - An Epidemiological Testimony|url=http://www.ph.ucla.edu/EPI/rapidsurveys/lancet355(9222)_2204_9_2000.pdf|publisher=[[The Lancelot]] |date=2000 |accessdate = 14. 10. 2009.}}</ref> i 13,000 žrtava.<ref name="hrw"/> * Prema Vladi Srbije, službeno je samo od albanskih napada ubijeno ili nestalo 3,276 osoba, ne uključujući napade NATO snaga, od 1998. do [[siječanj|siječnja]] [[2001]].<ref>{{cite news |title=Victims of the Albanian terrorism in Kosovo-Metohija (Killed, kidnapped, and missing persons, January 1998 - November 2001) |url=http://www.arhiva.serbia.sr.gov.yu/news/2002-07/08/325076.html |publisher=[[Vlada Srbije]] |date=01. 05. 2001. |accessdate=08. 09. 2009. |archive-date=2005-03-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20050306052601/http://www.arhiva.serbia.sr.gov.yu/news/2002-07/08/325076.html |dead-url=yes }}</ref>. Od NATO napada je prema službenim srpskim izvorima ubijeno 114 policajaca<ref name="CNN">{{cite news|url = http://www.cnn.com/WORLD/europe/9906/10/kosovo.milosevic/ |title=Milosevic proclaims victory with end to Kosovo conflict | date = 10. 06. 1999. |publisher=CNN |accessdate = 24. 03. 2009.}}</ref> i 462 vojnika<ref name="syzlgikbtgfzp1999">{{citation | url = http://books.google.com/books?id=-OhPTJn8ZWoC&pg=PA323&lpg=PA323&dq=civilian+deaths+in+1999+bombing&source=bl&ots=74u940OrT8&sig=xfrVt8NTQ4kntr0D_xFshCaPwhQ&ei=yOO-SYzLGIKBtgfzp_D2Cw&sa=X&oi=book_result&resnum=9&ct=result | title = The Kosovo conflict and international law | first = Heike | last = Krieger | accessdate = 19. 04. 2009. | page = 323 | publisher = Cambridge University Press | isbn = 978-0521800716 | year = 2001}}</ref>. Broj mrtvih civila od NATO napada je i dalje upitan, no procjene sežu od 1.200 do 5.700<ref name="hrw">{{cite news |title=The Crisis in Kosovo |url=http://www.hrw.org/legacy/reports/2000/nato/Natbm200-01.htm|publisher=[[Human Rights Watch]] |date=2000 |accessdate = 24. 09. 2009.}}</ref>. S druge strane, NATO je objavio da je od zračnih napada moglo poginuti najviše 1.500 civila. Procjene ukupnog broja mrtvih prema ovim podatcima sežu od 10.000 do 20.000 mrtvih. [[Fond za humanitarno pravo]] (FHP) napravio je dosad najopsežniju i najprecizniju studiju o tom sukobu, te je evidentirao sveukupno 13.535 žrtava od rata na Kosovu od 1.1 1998. do 31.12. 1999. Ta nevladina udruga, koja je objavila podatke 2015. objedinjene u ''Kosovsku knjigu pamćenja'', je navela da od tog broja Albanci čine 10.812 (80%) a Srbi 2.197 žrtava (16%). 526 osoba su pripadnici drugih nacionalnosti.<ref name="KKP"/> Civilnih žrtava je 10.317, od čega je albanskih civila 8.676 (84%) a srpskih civila 1.196 (12%).<ref name="KKP"/> == Rezultati i posljedice == {{main|Privremena administrativna misija Ujedinjenih nacija na Kosovu}} Rat je završio nesumnjivom ''de facto'' pobjedom NATO i OVK, s obzirom da je [[Kumanovski sporazum]] kojim su neprijateljstva okončana postigli svoj glavni cilj - povlačenje jugoslavenske i srpske vojske i policije s Kosova. Kosovo je temeljem [[Rezolucija VS UN 1244|Rezolucije VS UN 1244]] postalo protektorat [[UN]]-a, na kome ni Jugoslavija ni Srbija nisu trebale imati nikakvu efektivnu vlast, koja je prešla u ruke pod UNMIK-om uspostavljene administracije kojom su dominirali kosovski Albanci. Pregovori o rješavanju statusa Kosova - pri čemu su kosovski Albanci inzistirali na potpunoj nezavisnosti - nisu urodili plodom, te je uz podršku SAD i vodećih [[zapadni svijet|zapadnih sila]] Kosovo [[2008]]. proglasilo nezavisnost, koju je dosada priznalo nešto manje od polovice svih zemalja svijeta, uključujući sve srpske susjede s izuzetkom [[BiH]]. Samo Kosovo je nakon rata postalo uglavnom etnički čisto zahvaljujući masovnom egzodusu srpske manjine 1999. godine, odnosno nakon [[Neredi na Kosovu 2004|nereda]] 2004. godine poslije kojih malobrojni Srbi žive isključivo na relativno etnički kompaktnom pojasu [[Sjeverno Kosovo|Sjevernog Kosova]] te u nekoliko izoliranih enklava. Političke posljedice za samu Jugoslaviju su također bile drastične. Rat je trajno produbio jaz između Srbije i Crne Gore, dovevši do pretvaranja zajedničke države u labavu [[Srbija i Crna Gora|konfederaciju]] 2003. godine, a konačno i do proglašenja nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, odnosno nestanka posljednjih ostataka jugoslavenske države. U samoj Srbiji je gubitak Kosova oduzeo svaki legitimitet Miloševićevom režimu, koji je oboren u [[Buldožer revolucija|masovnim protestima]] 2000. godine. S druge strane, bombardiranje je u velikom dijelu srpske javnosti izazvalo anti-zapadno i [[antiamerikanizam|antiameričko]] raspoloženje koje nije u potpunosti otklonjeno ni nakon decenije ekonomskog oporavka pod nominalno pro-zapadnim vladama. Kao jedna od neposrednih posljedica kosovskog rata je na području [[Centralna Srbija|Uže Srbije]] uz granicu s Kosovo 1999. izbio [[preševski konflikt]], u kome su sudjelovali veterani OVK odlučni da to područje pripoje Kosovu koristeći iste metode kao i u prethodnom ratu. Taj je sukob okončan tek 2001. godine, kada su se promijenile političke okolnosti u Beogradu. S druge strane, iste je godine izbio i [[albansko-makedonski sukob]] koji je imao sličnosti s kosovskim, ali koji je zaustavljen odlučnom diplomatskom i političkom intervencijom zapadnih sila. === Ekonomske posljedice === Prema "Grupi 17", neovisnoj skupini ekonomista, NATO-ovo bombardiranje prouzročilo je oko 30 milijardi $ štete gospodarstvu Srbije. Prema njihovim računicama, srpski [[bruto društveni proizvod]] je zbog posljedica rata spao 40 %, a industrijska proizvodnja 44,5 %. [[Mlađen Dinkić]] je izračunao da je uz to oko 250,000 ljudi ostalo bez posla a da je društevni proizvod spao sa 1.600 na 1.000 $<ref>{{cite news |title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight |url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/ |publisher=[[BBC]] |date=25. 06. 1999. |accessdate=24. 09. 2009. |archive-date=2008-07-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080724140509/http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/ }}</ref>. Uz to, NATO je izbacio oko 23,000 bombi na Srbiju<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/476134.stm World: Europe Kosovo war cost 30bn][[BBC]]</ref>. === Sudski postupci === [[2006]]., bivši predsjednik Srbije [[Milan Milutinović]], bivši zamjenik premijera [[Nikola Šainović]], Dragoljub Ojdanić te tri bivša generala - Nebojša Pavković, [[Vladimir Lazarević]] i Sreten Lukić, izvedeni su pred [[Haaški sud]] zbog [[ratni zločin|ratnih zločina]] u ratu na Kosovu.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/5163844.stm Top Serbs tried for Kosovo crimes][[BBC]]</ref> Miloševiću se za isti počelo suditi još [[2002]]. S druge strane, [[Fatmir Limaj]], [[Haradin Bala]] i [[Isak Musliu]], bivši pripadnici OVK-a, također su izvedeni pred sud zbog optužbi za zločine protiv Srba.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/4012043.stm Trial of Kosovo Albanians begins][[BBC]]</ref> Sveukupno, presude su bile sljedeće:<ref>{{cite web|url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/world/europe/7911761.stm|title=Kosovo trial clears Serbia leader|date=26 February 2009|publisher=[[BBC]]|accessdate=26 February 2009}}</ref><ref>{{Cite web |title=ICTY indictments - Limaj et al. |url=http://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_et_al.pdf |access-date=2010-03-24 |archive-date=2009-09-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090920135008/http://www.icty.org/x/cases/limaj/cis/en/cis_limaj_et_al.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.icty.org/x/cases/haradinaj/cis/en/cis_haradinaj_al_en.pdf ICTY indictments - Haradinaj et al.]</ref> * [[Slobodan Milošević]] - umro tijekom suđenja * [[Nikola Šainović]] - 22 godine zatvora * [[Nebojša Pavković]] - 22 godine zatvora * [[Sreten Lukić]] - 22 godine zatvora * [[Vladimir Lazarević]] - 15 godina zatvora * [[Dragoljub Ojdanić]] - 15 godina zatvora * [[Milan Milutinović]] - oslobođen svih optužbi * [[Haradin Bala]] - 13 godina zatvora * [[Lahi Brahimaj]] - 6 godina zatvora * [[Fatmir Limaj]] - oslobođen svih optužbi * [[Isak Musliu]] - oslobođen svih optužbi * [[Ramush Haradinaj]] - oslobođen svih optužbi * [[Idriz Balaj]] - oslobođen svih optužbi Nakon rata, Srbija je službeno izjavila da je postala [[Neutralnost|neutralna država]].<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.becei.org/evropski%20forumi%20u%20pdf-u/Evropski_forum_No._4,_2008.pdf |access-date=2010-03-24 |archive-date=2016-04-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160401011510/http://becei.org/evropski%20forumi%20u%20pdf-u/Evropski_forum_No._4,_2008.pdf }}</ref> [[Datoteka:Belgrade NATO bombardment damage2.JPG|thumb|Uništeno Ministarstvo obrane u [[Beograd]]u.]] [[2009]]. je beogradska štampa pisala da je Haaški tribunal tijekom suđenja [[Ramush Haradinaj|Ramushu Haradinaju]] [[2006]]. godine uništio sve materijalne dokaze o trgovini organima Srba koji su tokom rata oteti na Kosovu i Metohiji.<ref>{{Cite web |title=Šokantno otkriće Pressa:Tribunal uništio sve dokaze o trgovini organima Kosovskih Srba |url=http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/78575/%C5%A0okantno+otkri%C4%87e+Pressa%3ATribunal+uni%C5%A1tio+sve+dokaze+o+trgovini+organima+Kosovskih+Srba.html |access-date=2010-03-28 |archive-date=2010-01-11 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100111150002/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/vesti_dana/story/78575/%C5%A0okantno+otkri%C4%87e+Pressa%3ATribunal+uni%C5%A1tio+sve+dokaze+o+trgovini+organima+Kosovskih+Srba.html |dead-url=yes }}</ref><ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/135/Hronika/55939/Dosije+%22%C5%BDuta+ku%C4%87a%22:+Ha%C5%A1ki+tribunal+uni%C5%A1tio+dokaze.html Dosije "Žuta kuća": Haški tribunal uništio dokaze]</ref> Haški tribunal je početkom 2005. godine pokrenuo istragu koja se zvala "Don Quijote", a koja se odnosila na predmete nađene u zloglasnoj "žutoj kući" u Burelju na sjeveru Albanije. U toj su kući po osnovanoj sumnji zarobljenim Srbima vadili vitalni organi, koji su kasnije za velike iznose prodavani na crnom tržištu. Godinu dana kasnije, umjesto da provede istragu do kraja, navodno je naredio da se svi materijalni dokazi unište jer su "nebitni" za istragu.<ref name="index">{{cite news |title=HAŠKI TRIBUNAL UNIŠTIO DOKAZE O TRGOVINI ORGANIMA KOSOVSKIH SRBA |url=http://www.index.hr/vijesti/clanak/haski-tribunal-unistio-sve-dokaze-o-trgovini-organima-kosovskih-srba/448900.aspx|publisher=[[Index.hr]] |date = 05. 09. 2009. |accessdate = 24. 09. 2009.}}</ref> [[13. ožujka]] [[2010]]. po nalogu Tužiteljstva za ratne zločine, policija Srbije privela je devet osoba zbog sumnje da su počinili [[ratni zločin]] [[masakr u Ćuškoj|u selu Ćuška]] kod Peći na Kosovu [[14. svibnja]] 1999. godine. Zahtjev za provođenje istrage protiv 26 pripadnika paravojne formacije "Šakali" i pripadnika Teritorijalne obrane i rezervnog sastava policije to tužiteljstvo podnijelo je istražnom sucu Vijeća za ratne zločine Višeg suda u Beogradu zbog osnovane sumnje da su ubili 41 osobu u tom selu.<ref>{{cite news |title=U Srbiji nova uhićenja zbog ratnog zločina |url=http://www.javno.com/hr-svijet/u-srbiji-nova-uhicenja-zbog-ratnog-zlocina/297710 |publisher=Javno |date=13. 03. 2010. |accessdate=14. 03. 2010. |archive-date=2010-03-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100317184611/http://www.javno.com/hr-svijet/u-srbiji-nova-uhicenja-zbog-ratnog-zlocina/297710 |dead-url=yes }}</ref> == Povezano == * [[Operacija Potkovica]] * [[Operacija Saveznička sila]] * [[Ratni zločini u Kosovskom ratu]] * [[Propaganda u Kosovskom ratu]] * [[Savremena istorija Kosova]] == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Kosovo War}} * [http://www.opendemocracy.net/article/the-kosovo-war-between-two-eras-2 Rat na Kosovu - između dva područja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808020239/http://www.opendemocracy.net/article/the-kosovo-war-between-two-eras-2 |date=2009-08-08 }} Open Democracy * [http://www.dallasnews.com/sharedcontent/dws/news/world/stories/DN-serbs_05int.ART.State.Edition1.4be03e5.html Istraga o Ratu na Kosovu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090812100157/http://www.dallasnews.com/sharedcontent/dws/news/world/stories/DN-serbs_05int.ART.State.Edition1.4be03e5.html |date=2009-08-12 }} * [http://www.commondreams.org/kosovo/kosovo.htm Kompilacija dokumenata o ratu] * [http://www.scribd.com/doc/53853562/Kosovo-kako-vi%C4%91eno-tako-re%C4%8Deno Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] (Izveštaj OEBS-a) * [http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a) * [http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/prosexp/bcs/kos-des-b.htm RAZARANJE KULTURNE BAŠTINE NA KOSOVU, 1998-1999] * [http://video.google.com/videoplay?docid=8836343843686784799&ei=oQ_iSrz1Opb82wLUkfG1Cw&q=kosovo+war# Kosovska kriza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080314160332/http://video.google.com/videoplay?docid=8836343843686784799 |date=2008-03-14 }} Iscrpni 110-minutni dokumentarac na google video [[Kategorija:Rat na Kosovu| ]] [[Kategorija:1990-e]] [[Kategorija:Srpski ratovi]] [[Kategorija:Američki ratovi]] [[Kategorija:Britanski ratovi]] [[Kategorija:Moderni ratovi]] dzxzsf4tk3ct2eqxz9gvmb4v6414qeo 0 78616 42585845 42299975 2026-04-27T20:33:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585845 wikitext text/x-wiki {{Otheruses}} '''RAR''' je [[datoteka|fajl]] format za [[kompresija podataka|kompresiju]] i arhiviranje podataka. Autor je [[Evgenij Rošal]], po kome je i dobio ime ('''''R'''''ošal '''''Ar'''''hiva). Stepen kompresije je bolji nego kod starijih algoritama kompresije kao što su [[ZIP]] i [[gzip]], ali je i brzina kompresije i dekompresije manja. Po odnosu stepena i brzine kompresije blizak mu je [[otvoreni softver|otvoreni]] [[7-zip]] format. RAR ima dobru podršku za arhive podeljene na više manjih delova, kao i podršku za jaku [[enkripcija|enkripciju]] arhiva. == Vanjske veze == * [http://www.rarlab.com/ Zvanični sajt] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050904191219/http://www.rarlab.com/ |date=2005-09-04 }} {{en}} [[Kategorija:Formati arhivskih fajlova]] rts7325z21mc01d86b0c8wvlwlhs84y 0 82119 42585853 42252436 2026-04-27T21:05:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585853 wikitext text/x-wiki '''Radio Sto plus''' je [[radio-stanica]] u [[Novi Pazar|Novom Pazaru]] u [[Srbija|Srbiji]] ([[Sandžak]]) koja emitira program na frekvencijama 105,3&nbsp;MHz i 97,2&nbsp;MHz. Sto plus ima regionalnu koncesiju te signalom pokriva područja Novog Pazara, Raške, Tutina, Sjenice, Nove Varoši, Priboja, Prijepolja, Rožaja, Bijelog Polja, Berana, Zubinog Potoka, Leška i Leposavića. Nezavisni radio Sto plus, osnovan 7. jula 2003. sa ciljem da objektivno izveštava o događajima u regionu, Srbiji i Crnoj Gori i republikama bivše Jugoslavije. Sto plus je deo novinske agencije BETA ,bavi se promocijom ljudskih i manjinskih prava, tolerancijom i boljim razumevanjem zajednica. Sto plus emituje regionalne, nacionalne i vesti iz sveta, kao i tonske izveštaje i posebne programe Betinog Audio servisa, koristeći dopisnike iz Srbije i Crne Gore, susednih zemalja, evropskih centara i drugih gradova u celom svetu. == Vanjske veze == * [http://www.radiostoplus.com/ Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070922121407/http://www.radiostoplus.com/ |date=2007-09-22 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 2003.]] [[Kategorija:Srpske radio-stanice]] [[Kategorija:Novi Pazar]] 1yx2ugg1ku026emfu1sq5k2icus1r23 0 95623 42585996 42572252 2026-04-28T03:01:27Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike|Zaštićene stranice za neprijavljene suradnike]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585996 wikitext text/x-wiki {{Infokutija pisac | ime = Ivan Gundulić | slika = De Gondola.jpg | ime_po_rođenju = Ivan Franov Gundulić | datum_rođenja = [[8. 1.|8. siječnja]] [[1589]]. | datum_smrti = [[8. 12.|8. prosinca]] [[1638]]. | zanimanje = Književnik | znamenita_djela = ''Osman'', ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnoga'' }} '''Ivan Gundulić''' ('''Giovanni di Francesco Gondola'''; nadimak Mačica; [[Dubrovnik]], [[8. 1.|8. siječnja]] [[1589]]. - [[Dubrovnik]], [[8. 12.|8. prosinca]] [[1638]].) je najpoznatiji [[Dubrovačka Republika|dubrovački]] pjesnik, [[epika|epik]], [[lirika|lirik]] i [[drama]]tik. == Biografija == Rođen je kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u [[13. vijek|13. stoljeću]], a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u [[Dubrovnik]]u i okolici. Obrazovao se u Dubrovniku, gdje su mu, uz ostale, učitelji bili [[Toskana]]c [[Camillo Camilli]], koji je dopunio [[Torquato Tasso|Tassov]] ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]'' te svećenik [[Petar Palikuća]], koji je na [[hrvatski jezik|hrvatski]] preveo ''Život Karla Borromea''. Nakon završetka školovanja, [[1608]]. postaje član [[Veliko vijeće (Dubrovnik)|Velikog vijeća]]. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio knez u [[Konavle|Konavlima]] ([[1615]]. i [[1619]].), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine [[1634]]. postaje senator<ref>Prema Fališevac, Dunja. „Predgovor“. U: ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', ur. Dunja Fališevac), Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 7; stariji je podatak [[1936]]. godina (v. Kravar, Zoran: ''Gundulić, Ivan'', u: ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković)Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 262.).</ref>, a [[1638]]. član Maloga vijeća. Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak Mačica (značenje: [[mačka|Mačkica]]). Godine [[1628]]. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina. Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok [[smrt]]i bila upala porebrice. Budući da je umro u 49. godini, nije imao priliku biti izabran za kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (knez nije smio biti mlađi od 50 godina). == Djelo == [[Datoteka:Fran Gundulic1.JPG|thumb|left|Gundulićev spomenik u Dubrovniku]] Književni rad Gundulić je započeo pisanjem [[drama]] u stihu i, vjerojatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' ([[Rim]], [[1621]].) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala [[kontrareformacija|protureformacijskoj]] [[poetika|poetici]] i [[ideologija|ideologiji]]. Od dramskih djela sačuvane su ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', ''[[Prozerpina ugrabljena od Plutona]]'', ''[[Dijana (Gundulić)|Dijana]]'' i ''[[Armida]]'', dok su ''Galatea'', ''Posvetilište ljuveno'', ''Čerera'', ''Kleopatra'', ''Adon'' i ''Koraljka od Šira'' izgubljene. Za ''Dijanu'' (obrađuje mit o božici [[Dijana|Dijani]] zaljubljenoj u lijepoga mladića [[Endimion]]a) i ''Armidu'' (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja ''Oslobođenoga Jeruzalema'' Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok [[Milan Rešetar]] nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima. Ispjevane su [[osmerac (stih)|osmercem]], uz mjestimičnu upotrebu dvostruko [[rima|rimovanoga]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]]. Dakle, te su Gundulićeve drame većinom bili prijevodi s [[italijanski jezik|talijanskoga]] ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate [[mitologija|mitološke]] i [[književnost|književne]] teme, a uključivale su [[muzika|glazbu]], [[balet]] i bogatu scenografiju. Na njima se temelji tradicija dubrovačke [[barok]]ne drame oslonjene na [[libreto]] rane talijanske [[opera|opere]] (takva drama doseže vrhunac u djelima [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]). U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskoga libreta – pastoralne teme zamjenjuju junačko-epski motivi. ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' djelo je kojim se Gundulić okreće drugačijem shvaćanju književnosti te se afirmira kao [[hrišćanstvo|kršćanski]] autor. Ta zbirka sadrži slobodne prepjeve sedam pokornih [[psalam]]a i [[teologija|teološko]]-[[meditacija|meditativnu]] pjesmu ''Od veličanstva Božjijeh'', koja se danas smatra Gundulićevom najboljom kraćom pjesmom. Od pjesama „taštijeh i ispraznijeh“, za koje Gundulić u već spomenutom predgovoru tvrdi da ih je pisao u mladosti, ništa nije sačuvano. O njegovim svjetovnim nadahnućima svjedoči samo ''Ljubovnik sramežljiv'' (prijevod pjesme ''Amante timido'' [[Italija|talijanskoga]] pjesnika [[Girolamo Preti|Girolama Pretija]]) te dvije prigodne pjesme: [[panegirik]] ''Visini privedroj Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane'' i [[elegija]] ''Žalosno cviljenje u smrt gospođe Marije Kalandrice''. Godine [[1622]]. u [[Venecija|Veneciji]] izlazi prvo izdanje religiozne [[poema|poeme]]/[[barok]]nog plača ''[[Suze sina razmetnoga]]'', koja predstavlja inovaciju u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti i uzor mlađim pjesnicima poput [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]], a donekle i [[Slavonija|Slavonca]] [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]]. Djelo se sastoji od tri „plača“ (pjevanja): ''Sagrešenje'', ''Spoznanje'' i ''Skrušenje'', a pretpostavlja se da su na koncepciju poeme utjecali talijanski pjesnici [[Luigi Tansillo]] i [[Erasmo da Valvasone]]. Gundulić građu za svoje djelo pronalazi u paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina iz ''[[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]'' (Lk 15). ''Suze sina razmetnoga'' djelo je u kojemu se mogu prepoznati barokne karakteristike (bogata i [[concetto|končetozno]] razvijena [[metafora|metaforika]] i [[antiteza|antitetika]], česta upotreba [[figure (jezik)|figura]] nabrajanja), ali i opća polazišta duhovnoga života: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih uživanja, potreba iskupljenja [[grijeh]]a te prihvaćanje načela [[hrišćanstvo|kršćanske]] vjere. Dramom u stihu metaforički nazvanom ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'' (prvi put izvedena [[1628]].) Gundulić se vraća [[teatar|kazalištu]]. U starijoj književnopovijesnoj literaturi to se djelo, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, označavalo kao [[pastorala]], ali noviji su proučavatelji otkrili da ''Dubravku'' s baroknom dramom povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta, a upravo je prozirna politička alegorija pridonijela njezinoj iznimnoj popularnosti. ''Dubravka'' je prvi put tiskana tek [[1837]]. godine, a od [[1888]]. često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Jakov Gotovac]] i [[Ivo Malec]], a njezini stihovi o slobodi služili su kao geslo hrvatskih nacionalnih ideologija (''O lijepa, o draga, o slatka slobodo, / dar u kom sva blaga višnji nam bog je dô, / uzroče istini od naše sve slave, / uresu jedini od ove Dubrave, / sva srebra, sva zlata, svi ljudcki životi / ne mogu bit plata tvôj čistoj lipoti.'') (poznata i kao [[Himna slobodi (Ivan Gundulić)|Himna slobodi]]). U posljednjem desetljeću života Gundulić stvara ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', svoje najznačajnije djelo. ''Osman'' je [[historija|povijesno]]-romantični [[epika|ep]] u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epa ''Oslobođeni Jeruzalem''. Gundulić je namjeravao prevesti Tassov ep (to napominje u posveti ''Pjesnima pokornim kralja Davida''), ali povijesne su mu prilike nametnule novu građu. Iako se na mnogim razinama prepoznaju sličnosti Gundulićeva ''Osmana'' i Tassova ''Oslobođenog Jeruzalema'' (opisi ženske ljepote, [[vitez (titula)|viteških]] dvoboja, kronografski i topografski opisi; tematsko-kompozicijska struktura – tri tipična svijeta tasovskoga epa: povijesni, romantični i [[eshatologija|eshatološki]]<ref>v. Kravar, Zoran: ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Zagreb, 2000., str. 263.</ref>), Gundulić ne slijedi u potpunosti Tassova normativno-poetička načela: u ''Osmanu'' su, uz određene digresije, opjevani suvremeni politički događaji (vezani uz život i vladavinu turskog sultana [[Osman II|Osmana II.]]). Mišljenja povjesničara književnosti o razlogu nedostatka 14. i 15. pjevanja ne podudaraju se, ali od [[20. vijek|20. stoljeća]] prevladava pretpostavka da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao diskontinuitet pjesnikova rada ili nedovoljna koordinacija povijesnih i romantičnih epizoda. Najčešći stih Gundulićevih djela jest [[osmerac (stih)|osmerac]], a [[strofa]] [[katren]], no javljaju se i drugi oblici (dvostruko [[rima|rimovani]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterac]], [[sestina]]). == Zaključak == Opsegom i vrstovnom raznolikošću svojega ukupnog opusa, privlačnošću svojih scenskih i epskih prizora, svojom baroknom frazom i oštrinom religioznih i misaonih uvida Gundulić nadvisuje većinu pisaca svojega vremena, pa je već odavno stekao status klasika. Nemjerljiv je njegov utjecaj na formiranje [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] jer je [[hrvatski narodni preporod]] pridao Gunduliću status kultnoga «[[ilirski pokret|ilirskoga]]» autora, a [[Ivan Mažuranić]] dopunio je ''Osmana''. Ivan Gundulić stekao je književnu slavu još za života, a u preporodno je doba dobio i do danas sačuvao status kanonskoga pisca [[Starija dubrovačka književnost|starije dubrivačke književnosti]]. == Bibliografija == * ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'', s pjesmom ''Od veličanstva Božjijeh'', Rim, 1621; Venecija, 1630, 1703; Dubrovnik, 1828. * ''[[Suze sina razmetnoga]]'', Venecija, 1622, 1670, 1703; Dubrovnik, 1628. * ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', Ancona, 1633; Dubrovnik, 1829, 1837. * ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', Dubrovnik, 1826; Budim, 1827. (29 izd. do 1996.) * ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'', Dubrovnik, 1837; Zagreb, 1888. (22 izd. do 1999.) * ''Djela'', Zagreb 1844–1847, Knjiga I. ''Osman'' s dopunom Ivana Mažuranića, 1844; Knjiga II. ''Različite pjesni'', 1847. * ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. (prir. A. Pavić), 1919² (prir. Đ. Körbler), 1938³ (prir. Đ. Körbler, pregledao M. Rešetar); * ''Ivan Gundulić'' (izbor) (prir. M. Ratković i J. Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12–13; Zagreb, 1962, 1964. == Literatura == {{izvori}} * [[Rafo Bogišić|Bogišić, Rafo]]: ''Drame Ivana Gundulića'', Republika, 1985, 2/4 * Bojović, Zlata: ''„Osman” Dživa Gundulića'', Beograd, 1986; časopis ''Dubrovnik'', 1989, 3/4 (brojne studije o I. G. povodom 400. obljetnice njegova rođenja) * Fališevac, Dunja: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'' (ur. A. Flaker i K. Pranjić), Zagreb, 1978. * Fališevac, Dunja: ''Stari pisci hrvatski i njihove poetike'', Zagreb, 1989. * Fališevac, Dunja: ''Kaliopin vrt I'', Split, 1997. * Fališevac, Dunja (ur.): Predgovor, u knj. ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', Zagreb, 2005. * ''Gundulićev san – Gundulić’s Dream'', katalog izložbe (ur. S. P. Novak), Zagreb, 1989. * Körbler, Đuro: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, ²1919. * Kravar, Zoran: ''Das Barock in der kroatischen Literatur'', Köln–Weimar–Wien, 1991. * Kravar, Zoran: ''Nakon godine MDC'', Dubrovnik, 1993. * Kravar, Zoran: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb, 2000. * Pantić, Miroslav: ''Poetika Gundulićevog „Osmana“'', u knj. ''Susreti s prošlošću'', Beograd, 1984. * Pavić, Armin: Predgovor, u knj. ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. * Pavličić, Pavao: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Barokni stil u Dubrovniku'', Dubrovnik, 1995. * Pavličić, Pavao: ''Studije o Osmanu'', Zagreb, 1996. * Rešetar, Milan: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, ³1938; == Vanjske veze == {{Commonscat|Ivan Franov Gundulić}} * [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&printsec=frontcover&dq=Gundulic&lr= Osman] , izdanje iz 1854. {{Lifetime|1589|1638|Gundulić, Ivan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Hrvatski pisci]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici]] [[Kategorija:Hrvatski pjesnici 17. stoljeća]] [[Kategorija:Hrvatski dramski pisci|G]] [[Kategorija:Dubrovačka književnost]] [[Kategorija:Biografije, Dubrovnik]] fei2hta6ocm6ld99d1uia1hfevvpvyt 0 97691 42586010 41828917 2026-04-28T03:51:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586010 wikitext text/x-wiki {{Singl |ime_singla = Rock'n'roll za kućni savet |slika = Kućni savet.jpg |ime_glazbenika = [[Riblja čorba]] |s_albuma = |B-strana = Valentino iz restorana |format = |objavljeno = 14. travnja 1979. |snimanje = |žanr = |trajanje = |izdavač = PGP RTB |tekstopisac = |skladatelj = |producent = |kronologija = |singl_prije = [[Lutka sa naslovne strane]] |singl0 = 1978. |singl = 1979. |singl_poslije = [[Nazad u veliki prljavi grad]] |singl2 = 1980. |ostalo = }} '''''Rock'n'roll za kućni savet''''', druga [[singl]] ploča [[Srbija|srpskog]] rock sastava [[Riblja čorba]]. Objavljena je [[14. travnja]] [[1979.]] u izdanju diskografske kuće [[PGP RTB]].<ref name=rib>{{cite web|url=http://www.riblja-corba.com/home/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=124|title=''Diskografija''|language=srpski}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Riblja-corba.com (16. kolovoza 2010.)</ref> Na '''B''' strani nalazi se pjesma ''"Valentino iz restorana"''. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = A strana | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Rock'n'roll za kućni savet | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Đorđević | glazba1 = Đorđević | extra1 = | trajanje1 = 2:41 }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = B strana | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = da | autor_glazbe = da | skladba1 = Valentino iz restorana | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = Đorđević / [[Marina Tucaković]] | glazba1 = Kojić | extra1 = | trajanje1 = 2:39 }} == Izvođači == * [[Bora Đorđević]] - vokal * [[Rajko Kojić]] - gitara * [[Momčilo Bajagić]] - gitara * [[Miša Aleksić]] - bas gitara * [[Vicko Milatović]] - bubnjevi == Izvori == {{Izvori}} {{Riblja čorba}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Singlice 1979.]] 0xrq4oi22j48fhaobm3h78iie8dnevf 0 105300 42585946 42394773 2026-04-28T01:30:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585946 wikitext text/x-wiki {{Država SAD | Name = Rhode Island | Fullname = State of Rhode Island | Zastava = Flag of Rhode Island.svg | Grb = Seal of Rhode Island (pre 2022).svg | Map = Rhode Island in United States (zoom) (extra close).svg | Nadimak = The Ocean State | Glavni grad = [[Providence]] | Najveći grad = [[Providence]] | Guverner = Gina Raimondo | Službeni jezik = [[de jure]] nema, [[de facto]] [[engleski]] | Površina = 4.005 | Kopnena površina = 2.709 | Vodena površina = 1.296 | Popis = [[2000]]. | Broj stanovnika = 1.048.319 | Gustoća naseljenosti = 262/ | Poredak = 13. | Datum = [[29. maj]] [[1790]] | Vremenska zona = Eastern: UTC-5/-4 | Zemljopisna širina = 41°18'N - 42°1'N | Zemljopisna dužina = 71°8'W - 71°53'W | Širina = 50 | Dužina = 65 | Najviša visina = 247 | Najniža visina = 0 | Poštanska kratica = RI | ISO kod = US-RI | Website = www.state.ri.us| }} '''Rhode Island''' je površinski najmanja [[SAD|američka]] savezna država na istoku zemlje u Novoj Engleskoj. ''Rhode Island'' je bila prva od [[Trinaest američkih kolonija|13 kolonija]] koje su proglasile nezavisnost za britanske uprave i posljednja država koja je potpisala [[Ustav SAD|Ustav Sjedinjenih Američkih Država]].<ref>Jensen, ''Founding'', 679; Friedenwald, ''Interpretation'', 92–93. retrieved on April 12, 2009.</ref><ref>[http://www.usconstitution.net/rat_ri.html US constitution Ratification: RI] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906161642/https://www.usconstitution.net/rat_ri.html |date=2018-09-06 }} retrieved on April 12, 2009.</ref> == Geografija == Rhode Island ima površinu od 4,002&nbsp;km²), sa sjevera i istoka graniči sa državomm [[Massachusetts]], sa zapada sa [[Connecticut]]om, a sa juga [[Atlantik|Atlanskim oceanom]] (Kanal Rhode Island). Morskom granicom graniči sa državom [[New York (država)|New York]]. Prosječna nadmorska visina je 60 m. Nadimak Rhode Islanda je ''The Ocean State'' (Oceanska država), jer je čitav njen teritorij uz [[Atlantik|Atlanski ocean]], teren države je ravan bez ikakve veće planine (najviši vrh je ''Jerimoth Hill'' <ref name=usgs>{{cite web| date =29. 04. 2005.| url =http://erg.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#Highest| title =Elevations and Distances in the United States| publisher =U.S Geological Survey| accessdate =November 7, 2006| archive-date =2008-06-01| archive-url =https://web.archive.org/web/20080601170143/http://erg.usgs.gov/isb/pubs/booklets/elvadist/elvadist.html#Highest| dead-url =yes}}</ref> 247 m.). Generalno gledajući Rhode Island je dio [[Apalači|Regije Apalači]] no može se podijeliti na dvije prirodne cjeline; Istočni Rhode Island, koji je ravnica uz [[Zaljev Narragansett]], i Zapadni Rhode Island koji je dio novoengleske visoravni. Šume Rhode Islanda su dio takozvanih ''sjeveroistočnih obalnih šuma'' (posebne ekoregije).<ref name="ecoregions">{{cite journal |author = Olson, D. M, E. Dinerstein, ''et al'' |title = Terrestrial Ecoregions of the World: A New Map of Life on Earth |journal = BioScience |year = 2001 |volume=51 |issue=11 |pages= 933–938 |url = http://gis.wwfus.org/wildfinder/}}</ref> [[Datoteka:National-atlas-rhode-island.png|thumb|240px|left|Karta Rhode Islanda]] Najveća geografska karakteristika Rhode Islanda je [[Zaljev Narragansett]] u kojem se nalazi preko 30 otoka od kojih su najveći; [[Aquidneck]], [[Block (otok)|Block]] koji zatvara zaljev i leži 19&nbsp;km južno od obale, [[Conanicut]] i [[Prudence (otok)|Prudence]]. == Historija == Službeno ime države, ''Rhode Island and Providence Plantations'', nastalo je spajanjem dviju najstarijih kolonijalnih naselja ''Plantaže Providence'' (Providence Plantations) koju je osnovao protestantski lider [[Roger Williams (teolog)|Roger Williams]] na području gdje se danas nalazi grad [[Providence]] i kolonije ''Rhode Island,'' naselja kod današnjeg [[Newport RI|Newporta]] na otoku [[Aquidneck]], najvećem otoku u [[Zaljev Narragansett|Zaljevu Narragansett]].<ref name=water>http://www.dlt.ri.gov/lmi/map.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130117053440/http://www.dlt.ri.gov/lmi/map.htm |date=2013-01-17 }} accessed February 27, 2007.</ref> Prvu naseobinu [[Kolonija|kolonista]] Plantaže Providence (Providence Plantations) u ovoj državi osnovao je [[1636]], [[Protestantizam|protestantski]] vjerski lider [[Roger Williams (teolog)|Roger Williams]] sa grupom istomišljenika, nakon što su ga istjerali iz kolonije [[Kolonija zaljeva Massachusetts]] zbog teoloških razmirica, u [[Zaljev Narragansett|Zaljevu Narragansett]], na zemlji koju su mu poklonili [[indijanci]] iz [[pleme]]na Narragansett. On je tu zemlju nazvao '''Providence=Providnost''' i proglasio je mjestom vjerske slobode. Ironični kritičari prenapuhanog značaja vjerskih sloboda iz zezancije zovu ga ''Rogue's Island=Otok bitangi''.<ref>{{Cite book | publisher = Penguin (Non-Classics) | isbn = 0140082689 | page = [https://archive.org/details/pilgrimsintheiro00mart/page/77 77] | last = Marty | first = Martin E. | title = Pilgrims in Their Own Land: 500 Years of Religion in America | url = https://archive.org/details/pilgrimsintheiro00mart | date = 6. 08. 1985. }}</ref> Drugu koloniju [[Portsmouth, Rhode Island|Portsmouth]] osnovali su također vjerski disidenti [[1638]], na otoku [[Aquidneck]] (tada zvanom Rhode Island) na zemlji koju su kupili od indijanaca koju su oni zvali ''Pocasset''. Treća kolonija [[Newport, Rhode Island|Newport]] nastala je nakon što se je jedna grupa nezadovoljnika iz Portsmoutha odselila na južni dio otoka. [[Datoteka:Roger Williams and Narragansetts.jpg|thumb|right|280px|Roger Williams i indijanci Narragansett]] Četvrtu koloniju [[Warwick, Rhode Island|Warwick]] osnovao je [[Samuel Gorton]] (također nakon svađe u koloniji Massachusetts) [[1642]] na zemlji koju je kupio od indijanaca. Kolonije Providence, Portsmouth i Newport ujedinile su se [[1644]] u jedinstvenu ''Koloniju Rhode Island i Plantaže Providence'', kojom je upravljala izabrana skupština na čelu s predsjednikom. Nakon toga kolonije Providence, Portsmouth, Newport, Warwich ujedinile su se [[1663]] u jedinstvenu koloniju. Rhode Island je bio prva kolonija koja je [[4. maj]]a [[1776]]. proglasile nezavisnost od [[UK|britanske]] krune, ali posljednja koja je ratificirala [[Ustav SAD|Ustav Sjedinjenih Američkih Država]] [[29. maj]]a [[1790]], tek nakon garancija da će [[Deklaracija prava (Sjedinjene Američke Države)|Deklaracija prava (Bill of Rights)]] ući u ustav.<ref>[http://www.usconstitution.net/rat_ri.html "Rhode Island Ratification of the U.S. Constitution"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180906161642/https://www.usconstitution.net/rat_ri.html |date=2018-09-06 }}.</ref> Rhode Island se protivio ratu sa [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]] ([[1812]] - [[1814]]) zbog svojih trgovačkih interesa, ali i ratu protiv [[Meksiko|Meksika]] [[1846]] za koji su držali da je osvajački <ref>{{cite web |url=http://www.rilin.state.ri.us/studteaguide/RhodeIslandHistory/chapt5.html |title=Rhode Island History: CHAPTER V: Change, Controversy, and War, 1846–1865 |accessdate=28. 03. 2006. |archivedate=2006-02-03 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20060203064148/http://www.rilin.state.ri.us/studteaguide/RhodeIslandHistory/chapt5.html |deadurl=yes }}</ref> Oni su bili jedina država koja je [[1919]] odbila potpisati ustavni amandman o prohibiciji (zabrani točenja i konzumacije [[alkohol]]a). === Porijeklo imena === Nejasno je kako je otok Aquidneck postao poznat kao Rhode Island. [[Italijani|Talijanski]] moreplovac [[Giovanni da Verrazzano]] je plovio [[1524]] kod [[Zaljev Narragansett|Zaljeva Narragansett]] i vidio jedan otok koji ga je oblikom podsjetio na slavni grčki otok [[Rodos]], ostalo je nejasno koji je to otok Verrazzano vidio. Prvi kolonisti koji su se naselili na otok Aquidneck zvali su ga otok "Rodes" (Ile of Rods, Rhod-Island, Isle of Rodes, Rodes=Rodos). Prva poznata upotreba imena "Rhode Island" je iz [[1637]] od [[Roger Williams (teolog)|Rogera Williamsa]]. Ime "Isle of Rodes" upotrebljavalo se za otok Aquethneck u dokumentima sve do [[1646]].</ref><ref>Hamilton B. Staples, "Origins of the Names of the State of the Union", Proceedings of the American Antiquarian Society, vol. 68 (1882): [http://books.google.com/books?id=msILAAAAIAAJ&lpg=PA368&ots=MxZLoQLqKW&dq=%22commemorated%20the%20fiery%20aspect%20of%20the%20place%22&pg=PA367#v=onepage&q=%22commemorated%20the%20fiery%20aspect%20of%20the%20place%22&f=false Google Docs, Origins of the Names of the State of the Union]</ref> Druga teorija o porijeklu imena je da je [[Nizozemci|holandski]] pomorac [[Adriaen Block]], za svoje ekspedicije [[1627]] oplovio otok [[Aquidneck]] i opisao ga kao "crvenkasti otok" (na [[Holandski jezik|holandskom]] iz [[17. vijek]]a "een rodlich Eylande").<ref>[http://www.s4ulanguages.com/delaet.html ''Nieuwe Wereldt ofte Beschrijvinghe van West-Indien, uit veelerhande Schriften ende Aen-teekeningen van verscheyden Natien (Leiden, Bonaventure & Abraham Elseviers, 1625)'']</ref> I na holandskim kartama prije [[1659]] otok se zove "Roode Eylant". == Stanovništvo == Stanovnici Rhode Islanda su [[Amerikanci]] slijedećeg etničkog porijekla: [[Irci|irskog]] (19%), [[Italijani|talijanskog]] (19%), [[Francuzi|francuskog]] (17,3%),<ref>[http://www.riedc.com/files/census2kprofile-ri.pdf Rhode Island: 2000<!-- Bot generated title -->].</ref>[[Englezi|engleskog]] (12%), [[Hispano|hispanskog]] 11% (većinom Portorikanci i Dominikanci),<ref>{{Cite web |title=MLA Language Map Data Center |url=http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D44%26mode%3Dstate_tops |access-date=2011-03-15 |archive-date=2010-12-05 |archive-url=https://web.archive.org/web/20101205100552/http://www.mla.org/map_data_results%26state_id%3D44%26mode%3Dstate_tops |dead-url=yes }}</ref> i [[Portugalci|portugalskog]] (8,7%). === Gradovi === [[Datoteka:N3419822 37931820 6163Providence.jpg|thumb|280px|right|Glavni grad države [[Providence]]]] Najveći grad Rhode Islanda je glavni grad [[Providence]], svi ostali gradovi su manji od 100.000 stanovnika. Deset najvećih gradova u državi Rhode Island po popisu od [[1. jul]]a [[2007]]. su; # [[Providence (Rhode Island)|Providence]], 172.459 # [[Warwick (Rhode Island)|Warwick]], 86.837 # [[Cranston]], 80.463 # [[Pawtucket]] , 72.342 # [[East Providence]] , 48.779 # [[Woonsocket]], 43.590 # [[Coventry (Rhode Island)|Coventry]], 34.510 # [[Cumberland (Rhode Island)|Cumberland]], 34.314 # [[North Providence]], 32.885 # [[West Warwick]], 29.289 [[Datoteka:Rhode-island-counties.gif|thumb|right|200px|Karta okruga (counties)Rhode Islanda]] === Okruzi (Counties) === Rhode Island je administrativno podjeljen na 5 okruga (counties) * [[Bristol okrug (Rhode Island)|Bristol]] * [[Kent okrug (Rhode Island)|Kent]] * [[Newport okrug (Rhode Island)|Newport]] * [[Providence okrug (Rhode Island)|Providence]] * [[Washington okrug (Rhode Island)|Washington]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rhode Island}} * {{en}} [http://www.ri.gov Službene stranice države] {{en icon}} * {{en}} [http://www.usgs.gov/state/state.asp?State=RI USGS.gov Informacije i statistika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161209131720/https://www2.usgs.gov/state/state.asp?State=RI |date=2016-12-09 }} {{en icon}} * {{en}} [http://quickfacts.census.gov/qfd/states/44000.html Američki statistički ured (demografski podatci)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101015091121/http://quickfacts.census.gov/qfd/states/44000.html |date=2010-10-15 }} {{en icon}} {{SAD}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Rhode Island‎| ]] [[Kategorija:Savezne države Sjedinjenih Američkih Država]] 01fjry7rlc5sxmy0h358tdcyl2p0x22 0 109399 42586085 42583352 2026-04-28T11:27:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586085 wikitext text/x-wiki {{Infobox Hindu leader |name= '''Sri Sathya Sai Baba''' |image= Sathyasaibabafloat1946.jpg |birth_date = {{Birth date|1926|11|23|df=y}} |birth_place = [[Puttaparthi]], [[Andhra Pradesh]], India |death_date = {{Death date and age|2011|4|24|1926|11|23|df=y}} |death_place = Puttaparthi, Andhra Pradesh, Indija |birth_name = Sathyanarayana Raju |quote = Volite sve, služite sve<br />Pomagajte uvijek, naudite nikad<ref name="Leslie-Chaden2004">{{cite book|author=Charlene Leslie-Chaden|title=A compendium of the teachings of Sri Sathya Sai Baba|url=http://puttaparthi.info/shopping/shp/bookdetail.asp?itemid=B1001|accessdate=24. 4. 2011.|year=2004|publisher=Sai Towers Publishing|isbn=9788178990422|page=526|archivedate=2011-09-14|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110914114413/http://puttaparthi.info/shopping/shp/bookdetail.asp?itemid=B1001|deadurl=yes|access-date=2011-04-25|archive-date=2011-09-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20110914114413/http://puttaparthi.info/shopping/shp/bookdetail.asp?itemid=B1001|url-status=dead}} {{Self-published inline|date=April 2011}}</ref><ref name="Architectural digest">{{cite book|title=Architectural digest|url=http://books.google.com/books?id=YcxUAAAAMAAJ|accessdate=24. IV 2011|date=1. V 1994|publisher=Conde Nast Publications}}</ref><ref>{{cite web|author=Vasan Ayyar, on December 31, 2009 at 12:40 pm said: |url=http://sathyasaibaba.wordpress.com/2009/06/14/love-all-serve-all/ |title=Love All Serve All « Sathya Sai Baba – Life, Love & Spirituality |publisher=Sathyasaibaba.wordpress.com |date=31. XII 2009. |accessdate=24. IV 2011.}}</ref> |footnotes= |region=[[India]] }} '''Sathya Sai Baba''' ([[Telugu jezik|Telugu]] '''సత్య సాయిబాబా'''), ([[23. studenog]] [[1926.]]<ref name="ledwards">{{cite book | last = Edwards | first = Linda | title = A Brief Guide to Beliefs: Ideas, Theologies, Mysteries, and Movements | url = https://archive.org/details/briefguidetobeli0000unse | publisher = Westminster John Knox Press | year = 2001 | page = [https://archive.org/details/briefguidetobeli0000unse/page/137 137] | isbn = 0-664-22259-5}}</ref><ref name="jrlewis">{{cite book | last = Lewis | first = James R. (Editor) | title = The Encyclopedia of Cults, Sects, and New Religions:Second Edition | url = https://archive.org/details/bwb_P8-BLY-705 | publisher = [[Prometheus Books]] | year= 2002 | isbn = 1573928887 }}</ref> - [[24. travnja]] [[2011.]]<ref>{{cite web|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/preminuo-hinduski-duhovni-vodza-sai-baba.html|publisher=Dnevnik.hr|title=Preminuo indijski duhovni vođa Sai Baba|date=24-04-2011|accessdate=24-04-2011}}</ref>), rođen kao Sathyanarayana Raju, bio je [[Indija|indijski]] [[guru]], [[religija|religijska]] figura i učitelj. Sljedbenici ga opisuju kao [[avatar]]a, duhovnog učitelja i [[čudo]]tvorca.<ref name="ledwards"/><ref>{{cite book | last = Lochtefeld | first = James G. | title = The Illustrated Encyclopedia of Hinduism (Vol. 2 N-Z) | publisher = New York: Rosen | year= 2002 | isbn = 0-8239-2287-1}}<br />Hindu religious figure of the type known as [[avatar]], godman (pg 583)</ref><ref>Nagel, Alexandra (note: Nagel is a critical former follower) "Een mysterieuze ontmoeting&nbsp;... :Sai Baba en mentalist Wolf Messing" published in ''Tijdschrift voor Parapsychologie'' 368, vol. 72 nr 4, December 2005, pp. 14-17 {{nl icon}} <br />*{{cite book | last = Lochtefeld | first = James G. | coauthors = | title = The Illustrated Encyclopedia of Hinduism (Vol. 1) | publisher = [[Rosen]] | year= 2002 | isbn = 0-8239-3179-X}} Entry: "[[Godman (Hindu ascetic)|Godman]]" <br />*{{cite web | last = Hummel | first = Reinhart | authorlink = Reinhart Hummel | coauthors = Linda W. Duddy (translator) | title = Guru, Miracle Worker, Religious Founder: Sathya Sai Baba | work = | publisher = [[Dialog Center]] | year= 1984 | url = http://www.dci.dk/?artikel=572 | accessdate = 18. 12. 2007.}}: "People's motives for that journey are often serious or incurable diseases, for Sai Baba has an unrivaled reputation as a miracle worker."</ref><ref name="Blitz"/> On sam je izjavio da je reinkarnacija sveca Sai Babe od Shirdija<ref name="shirdiref">[http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume25/sss25-34.pdf How Devotees are Tested and Found Wanting]; preuzeto [[3. prosinca]] [[2009]].</ref> te je često detaljno opisivao život potonjeg.<ref name="shirdiref"/><ref>http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume29/sss29-36.pdf</ref><ref>http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume25/sss25-31.pdf</ref> Također je u mladosti bio pjesnik, pjevač i pisac.<ref>http://sss.vn.ua/bsv2text.htm</ref><ref>http://www.saibaba.ws/messages/childrenofimmortality.htm</ref> '''Sathya Sai organizacija''' procjenjuje da postoji 1,200 Sathya Sai Baba centara u 114 država diljem [[svijet]]a.<ref>[http://www.sathyasai.org/organize/content.htm#SaiOrg The Sai Organization: Numbers to Sai Centers and Names of Countries]</ref> Procjene o broju sljedbenika Sai Babe kreću se od 6 milijuna, pa i do 50 i 100 millijuna.<ref>[http://www.adherents.com/Na/Na_581.html#3510 Adherents] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200112185014/https://www.adherents.com/Na/Na_581.html#3510 |date=2020-01-12 }} cites [[George Chryssides|Chryssides, George]]. ''Exploring New Religions''. London, UK: Cassells (1999) (10 million)<br />*{{cite news | last = Brown | first = Mick | title = Divine Downfall | pages = | publisher = [[Daily Telegraph]] | date = 28. 10. 2000. | url = http://www.telegraph.co.uk/health/main.jhtml?xml=/health/2000/10/28/tlbaba28.xml | accessdate = 12. 03. 2007. | archivedate = 2008-09-25 | archiveurl = https://web.archive.org/web/20080925010452/http://www.telegraph.co.uk/health/main.jhtml?xml=%2Fhealth%2F2000%2F10%2F28%2Ftlbaba28.xml | deadurl = yes }}"The guru Sai Baba has left India only once, yet his devotees across the world are estimated at up to 50 million."<br />*{{cite book | last = Edwards | first = Linda | title = A Brief Guide to Beliefs: Ideas, Theologies, Mysteries, and Movements | url = https://archive.org/details/briefguidetobeli0000unse | publisher = Westminster John Knox Press | year= 2001 | isbn = 0-664-22259-5}} (venerated by hundreds of millions in India and abroad)</ref> == Biografija == === Djetinjstvo === Sathyanarayana Raju rodio se u zabačenom selu [[Puttaparthi]], država [[Andhra Pradesh]], [[Indija]], a roditelji su mu bili '''Eswaramma''' i '''Peddavenkama Raju''' (obiteljskim imenom "Ratnakaram")<ref>Haraldsson, Erlendur, Miracles are my visiting cards - An investigative inquiry on Sathya Sai Baba, (1997 revised and updated edition published by Sai Towers, Prasanthi Nilayam, India) {{ISBN|81-86822-32-1}} page 55: "They carried the family name of Ratnakara and belonged to the Raju caste [..]"</ref>. U prepričavanja svojeg djetinjstva, Sai Baba je govorio:"Prirodno je plakati za bilo koje dijete kada se rodi. No, ovo dijete nije plakalo...na Easwarammino je krajnje iznenađenje dijete bilo nasmijano. Svatko je bio znatiželjan da vidi novorođenu nasmijanu bebu."<ref name="sss3620"/> On je dobio ime Sathyanarayana ("Sathya" je sanskrt za istinu a "Narayana" je naziv za [[Višnu]]a).<ref name="murphetman"/> Majka Easwaramma je obavljala obred Sathyanarayana Vratam svaki puni mjesec<ref name="sss3620">[http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume36/sss36-20.pdf Sathya Sai Speaks Volume 36 (2003), 151, 20. MOTHER’S ROLE IN HUMAN VALUES]</ref><ref name="wonderm">{{Cite web |url=http://www.vahini.org/sss/i/wonderm.html |title=The Wonderment of Sai Baba |access-date=2012-06-22 |archive-date=2021-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210509064926/http://www.vahini.org/sss/i/wonderm.html |url-status=dead }}</ref> Easwaramma je opisala da je Sathyanarayana začet [[bezgrešno začeće|bezgrešnim začećem]]. Ona je jednom prilikom rekla:"Sathya [[Narayana]] Deva mi se pojavila u snu te me upozorila da se ne bi trebala bojati ako mi se nešto dogodi kroz volju Božju. To jutro, kad sam otišla po vodu, velika lopta plave svjetlosti me pogodila i onesvjestila, tako da sam pala. Osjetila sam da ulazi u mene".<ref>http://media.radiosai.org/Journals/Vol_04/01DEC06/03-coverstory.htm</ref> Sathya Sai Baba je to potvrdio 2003.<ref name="sss3620"/><ref name="jasmin">http://www.vahini.org/sss/i/jasmin.html</ref> [[Datoteka:Andhra_Pradesh_locator_map_(1956-2014).svg|desno|mini|250px|Država Andhra Pradesh gdje se rodio Sai Baba]] '''Narayana Kasturi''' u svojoj biografiji o Sai Babi piše: "Dana [[24. studenog]] [[1926]]., [[Sri Aurobindo|Sri Aurobindo Ghosh]] izašao je iz meditativnog transa i izjavio<ref name="saiindia09">http://www.saibabaofindia.com/august_2009_sai_baba_photos_darshan_update.htm</ref> da „je [[Krišna]] sišao u fizičko".<ref>http://intyoga.online.fr/siddhi.htm</ref> Na dan prije ove najava, 23. studenoga 1926, avatar Sai Baba se rodio".<ref>Where the Road Ends: From Self Through Sai to Self, Howard Murphet, Leela Press (July 1994) {{ISBN|0-9629835-3-5}} {{ISBN|978-0-9629835-3-5}}</ref> Mnogi smatraju da je Sri Aurobindo najavio slavnog Sathya Sai [[Avatar]]a. Sathya Sai Baba se osvrnuo na tu legendu [[1999]]. kada je izjavio: "24. studenog 1926., Aurobindo je prekinuo svoj zavjet šutnje i izjavio da se [[Bog]] utjelovio prethodnog dana. Nakon provedbe ove značajne objave, nastavio je sa svojim zavjetom šutnje."<ref>http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume32/sss32p2-11.pdf</ref> Sathyanarayana je već kao dijete bio potpuno nesklon ne-[[vegetarijanstvo|vegetarijanskoj]] hrani. On se ne bi ni usudio posjetiti kuće u kojima se kuhala ne-vegetarijanska hrana. Držao se podalje od mjesta gdje su ubijali [[svinje]], [[ovce]], goveda, [[kokoši]] ili ih mučili, gdje su bili zatočeni ili gdje su lovili [[ribe]]."<ref name="jasmin"/> Prema Sathya Sai Babi, "dijete je odraslo u plemenitom okruženju."<ref name="sss3620"/> "Dok je još imao tri-četiri godine, kad god bi se neki prosjak pojavio na vratima i molio za pomoć, Sathya je napustio igru i požurio unutra kako bi uvjerio svoje sestre, Venkamma i Parvathamma,<ref name="wonderm"/> da dadnu nešto žita ili hrane."<ref name="jasmin"/> "Dijete je postao ljubimac cijelog sela Puttaparthi." kaže Kasturi. Njegovi prijatelji su ga zvali "[[Guru]]", a susjedi su ga zvali i „Brahmajnani“ jer je "uvijek utješio prijatelje u nevolji i nikada se nije ljutio ili bio umoran".<ref name="resume">[http://www.vahini.org/sss/ii/resume.html Sathyam Sivam Sundaram Part II: 1. Resume (1926-1961)] Vahini.org</ref> Učitelj iz Sathyanarayna, Šri V.C. Kondappa, prisjeća se vremena dok je on bio njegov učenik i izvodio čarobne trikove, poput kada je izvadio slatkiše, igračke, [[cvijeće]], [[voće]], gumice i olovke iz prazne vreće, te govorio dam mu je „[[anđeo]]“ dao što god je zaželio.<ref name="resume"/> <ref name="rhythem"/> Bio je posebno talentiran za [[glazba|glazbu]], poeziju i glumu. Čak je i pisao pjesme za seosku operu u dobi od osam godina.<ref name="murphetman"/><ref name="rhythem"/> Kada je imao deset godina, osnovao je Sathya Puttaparthi Pandhari Bhajan skupinu za predstavljanje pjesme ljubavi i odanosti prema Bogu.<ref name="rhythem">http://www.vahini.org/sss/i/rhythm.html</ref> Sathya Sai Baba je znao i dalje prepričavati neke od tih molitava i 50 godina kasnije.<ref name="summer2000"/> Na iskren zahtjev svog djeda, Kondama Raju, Sathyam je otišao živjeti s njim na neko vrijeme, pomažući mu u kućnim dužnostima (kuhanje, čišćenje itd.). Dok je još bio u školi, Sathyam je katkad podučavao djecu i lokalne seljane kako čitati i pisati.<ref name="murphetman">{{cite book | last = Murphet | first = Howard | title = Man of Miracles | publisher = [[Red Wheel Weiser Conari|Weiser]] | year = 1977 | isbn = 0-87728-335-4}}</ref><ref name="summer2000">[http://www.sssbpt.info/summershowers/ss2000/ss2000-14.pdf Summer-showers 2000; 14: My Life is My Message];PDF format; preuzeto [[28. studenog]] [[2009]].</ref> === 1940-te i 1950-te === Dana [[8. ožujka]] [[1940]]., Sathya je ubo "veliki crni [[škorpion]]."<ref name="serpent">[http://www.vahini.org/sss/i/serpent.html Sathyam Sivam Sundaram Part II: 5. Serpent Hill] Vahini.org</ref> "On je pao u nesvijest i ostao nepomičan. Nije govorio i njegovo disanje je oslabilo." Odmah je dobio medicinsku pomoć i sljedećeg jutra [[doktor]] je rekao da je "izvan opasnosti."<ref name="serpent"/> U idućih nekoliko dana je bilo vidljivih promjena u Sathyovom ponašanju.<ref name="serpent"/> Nije htio prihvatiti nikakvu hranu, većinom je bio u tišini a ponekad je dugo recitirao [[Sanskrt]] stihove i filozofske mudrosti drevne Indije." Doktori su vjerovali da je to dio histerije, ali simptomi smijeha, plača, rječitosti i tišine su se nastavili."<ref name="serpent"/> Nakon tjedan dana, Sathya je prebačen natrag u svoj dom u Puttaparthi. "Roditelji su bili tužni", kaže Kasturi, "i gledali njegovo ponašanje sa strahom."<ref name="serpent"/> Odnijeli su ga mnogim svećenicima, doktorima i egzorcistima.<ref name="serpent"/> Sai Baba se jednom prilikom prisjetio tog razdoblja: "Ja sam podnosio sve to mučenje bez prigovaranja." "Godine 1940., u dobi od četrnaest godina, on je objavio da je reinkarnacija Sai Babe iz Shirdija - sveca koji je postao poznat krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća." Sai je perzijska riječ koja znači "Sveti", a Baba je Hinduski naziv od milja za oca. Od tada, mnogi su bili skeptični da je on reinkarnacija [[Sai Baba od Shirdija|Shirdi Sai Babe]]. Arnold Schulman u svojoj knjizi "Baba" je napisao: "Ne postoji evidencija o broju ljudi koji su ga upoznali i otišli razočarani, ali je bilo hrpa skeptika koji su se preobratili"<ref name="Schulman, Arnold 1971 pp. 122"/> Članovi obitelji i susjedi, međutim, nisu bili uvjereni. Oni su prišli mladom Sathyi i govorili: "Ako si Sai Baba, daj nam neki dokaz." "Daj mi ono cvijeće Jasmin", rekao je mladi Sathya. Nakon što su mu ga dali, on je cvijeće bacio na pod. Cvijeće se, prema izjavama prisutnih, "samo od sebe preuredilo u slova koja su oblikovala ime „Sai Baba“ u [[Telugu jezik|Telugu]].“<ref name="sss3620"/><ref name="serpent"/><ref name="Schulman, Arnold 1971 pp. 122">Schulman, Arnold (1971). Baba. Viking Press. pp. 122–124. {{ISBN|0-670-14343-X}}.</ref> U listopadu 1940.,<ref>http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume36/sss36-17.pdf</ref> Sathya je pratio Sehsu i njegovu suprugu u Hampi. Zamolili su ga da im pripazi na prtljagu dok su oni u hramu [[Šiva|Šive]]. "On je sjedio ondje s prtljagom, dok su mu brat i njegova supruga ušli u hram. No unutra nisu vidjeli idol Virupaksha nego Sathyu! Tada je Seshama Raju rekao: "Gle, Sathya je ovdje! Tko onda pazi na prtljagu?" On je izašao van i vidio Sathyu sa prtljagom! Kada se ponovno vratio u hram, vidio da je Sathya i ondje." <ref name="summer2000"/> Općinski predsjednik je također bio svjedok tom fenomenu. Izjavivši da nema ovozemaljskog odnosa ni sa kim, ("Ne pripadam vama; Maya (iluzija) je nestala; Moji sljedbenici me zovu, imam svoj rad."<ref name="serpent"/>) Sathya Sai Baba "je potrčao prema kući jednog Anjaneyulua. Ispred njegove kuće bilo je mali kamen. Sathya Sai Baba je sjeo na njega." Sathya Sai Baba se prisjeća da ga je brat tjerao da se vrati kući, ali on nije htio"<ref name="sss3517">http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume35/sss35-17.pdf</ref> Tijekom ta tri dana, Sathya Sai Baba je ostao s Anjaneyuluom, jeo njegovu hranu i ostao na kamenu. Kada su ga fotografirali, na slici se pojavio ispred Swamija. Zbog toga, Anjaneyulu mu je dao naziv „Sai Baba“ koji je ostao<ref name="again">http://www.vahini.org/sss/i/again.html</ref>. Nakon puno nagovaranja, ipak je prihvatio vratiti se u Puttaparthi. [[Datoteka:Sathya Alimentado a los pobres 1948.jpg|desno|mini|250px|Sai Baba (lijevo) sa sljedbenicima 1948. godine]] Polako su se počeli skupljati sljedbenici oko njega. Narayana Kasturi se prisjeća da je "postavljena koliba za sljedbenike koja je bila proširena kako su mjeseci prolazili. [[Šator]]i su također postavljeni, a neki sljedbenici koji su došli iz [[Bangalore]]a i [[Anantapur]]a razapeli su svoje vlastite šatore."<ref name="again"/> Budući da je Sai Baba inzistirao da se svi sljedbenici nahrane, velike dvorane za blagovaone su postali neophodni". Subbamma se brinuo o hodočasnicima godinama, sve dok nije tamo izgrađen stari hram (mandir)."<ref name="again"/> Godine [[1944]]. izgrađen je hram za sljedbenike Sai Babe u blizini sela.<ref name="murphetman"/> Gradnja [[Prashanthi Nilayam]]a, trenutnog Ashrama, je započeta [[1948]]. Prasanthi Nilayam inauguriran je na 23. studenog, [[1950]]., na dvadeset četvrti rođendan Sai Babe. Bilo je potrebno oko dvije godine za izgradnju. Puttaparthi je prošao kroz velike promjene. Transformiran je iz malog sela u centar za hodočašće. Otvoreno je i sveučilište s tri kampusa i dvije posebne bolnice koje se skrbe o potrebama siromaha besplatno.<ref name="livinglegend">{{Cite web |title=Archive copy |url=http://archives.chennaionline.com/festivalsnreligion/Articles/epicstory26.asp |access-date=2012-06-22 |archivedate=2009-07-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090724022931/http://archives.chennaionline.com/festivalsnreligion/Articles/epicstory26.asp |deadurl=yes }}</ref> U to vrijeme, bila su dva pokušaja da se Sai Babi oduzme život. On je govorio o tome [[2003]].: "Oni koji su bili protiv Subbamme zbog zakona [[kasta|kaste]] odlučili su me se riješiti otrovom. Bio sam jako volio [[Vadas]] (indijsku delikatesu) u one dane. Dakle, ti ljudi napravili Vadas i stavili otrov u nju... Posjetio sam ovu kuću, uzeo Vadas koji su bili otrovani i pojeo ih<ref name="sss3620"/> bez oklijevanja. Moje tijelo je odjednom poplavilo<ref name="sss3613">http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume36/sss36-13.pdf</ref> Još jedan pokušaj takve vrste dogodio se kada su neki od njih zapalili moju improviziranu kuću....Odjednom, bio je [[kiša|prolom oblaka]] koji je ugasio vatru u kući. Mirno sam spavao i bio potpuno neozlijeđen."<ref name="sss3613"/> === 1960-te i 1970-te === [[1960]]., Sathya Sai Baba je izjavio da će biti u ovom smrtnom ljudskom obliku još 59 godina (dakle, do [[2019]].)<ref>Sathya Sai Speaks Vol. I, 31:198; Prashanthi Nilayam (29-9-1960) Sathya Sai Geetha iii [http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume01/sss01-31.pdf Available online (pdf file)]</ref> [[1963]]., Sathya Sai Baba je pretrpio [[moždani udar]] i četiri teška [[srčani udar|srčana udara]].<ref name="murphetmiracle">Murphet, Howard (1977). Man of Miracles. Weiser. {{ISBN|0-87728-335-4}} portions available online http://books.google.ca/books?id=BPsVFqhclS0C&printsec=frontcover#v=onepage&q=&f=false</ref> 29. lipnja je iznenada ostao bez svijesti. Nakon što je malo došao k sebi, odbio je sve predložene zdravstvene pomoći i tijekom sljedećih pet dana doživio četiri teška srčana udara. Na kraju tih pet dana, njegova lijeva strane ostala je paralizirana, a vid na njegovom lijevom oku i njegov govor su također teško pogođeni. Dva dana kasnije, njegova lijeva strana bila je još paralizirana i njegov govor je bio oronuo, jedva razumljiv.<ref name="murphetmiracle"/> [[Guru Poornima]] proslave su tada započele, i uz pomoć nekoliko učenika, on je praktički morao biti nošen do podija. Nakon nekoliko minuta, on zatražio je [[voda|vodu]]. Popio je gutljaj (uz pomoć sljedbenika), a potom je poškropio s nekoliko kapi svoju paraliziranu lijevu ruku i nogu. Potom je, s obje ruke, počeo masirati lijevu nogu. "U sekundi, Swamijeva noga, oko i cijela lijeva strane tijela je postala normalna,"<ref name="murphetmiracle"/> i sljedeći sat je održao govor za Guru Poornima. Bilo je to vrijeme govora koji je donio poruku o svojoj budućoj inkarnacija kao Prema Sai Baba.<ref name="guru1963">http://www.sathyasai.org/discour/1963/d630706.htm</ref> Te noći je jeo svoj normalni obrok, a sljedećih dana vratilo mu se zdravlje.<ref name="murphetmiracle"/> Izjavio je da je reinkarnacija Šive i [[Šakta|Šakte]].<ref>[http://www.sathyasai.org/discour/1963/d630706.htm Available online] ''Shiva Shakthi'', Gurupournima Day, 6 July 1963, (Sathya Sai Baba, Sathya Sai Speaks III 5, 19.)</ref> Javno je [[1976]]. ponovio tvrdnju da je druga od tri inkarnacije.<ref>{{cite web | title = Interview with Blitz journalist - September 1976 | url=http://www.saibaba.ws/articles/interviewwithjournalistsept1976.htm | accessdate = 20. 12. 2007.}}</ref> Babina biografiji navodi da će Prema Sai Baba biti rođen u [[Mysore]] državi.<ref name="Kasturi_1973">{{cite book | last = Kasturi | first = Narayana | title = Sathyam Sivam Sundaram - Part II: The Life of Bhagavan Sri Sathya Sai Baba | publisher = Sri Sathya Sai Books & Publications Trust | year= 1973 | pages = 88–89 | isbn = 81-7208-127-8}}</ref> Sathya Sai Baba je izjavio da su „sve tri Sai Babe stigle i da će biti uložene u ukupnosti kozmičke moći kako bi spasili [[Dharma|dharmu]] (pravednost) od anti-dharme“. U intervjuu [[1976]]. za Blitz Magazine, Sai Babu je Šri RK Karanjia (viši urednik Blitz Magazinea) upitao zašto se utjelovio. Sathya Sai Baba je odgovorio: "''Zato što je to jedini način se Bog utjelovi unutar čovjeka. Dakle, u mojem sadašnjem Avataru, došao sam naoružan puninom moći bezobličnog Boga kako bi se ispravilo čovječanstvo, podiglo stanje ljudske svijesti i vratilo ljude natrag na pravi put istine, pravednosti, mira i [[ljubav]]i za božanstvo''".<ref name="Blitz">Interview given by Sathya Sai Baba to R. K. Karanjia of Blitz News Magazine in September of 1976 Available [http://www.saibaba.ws/articles/interviewwithjournalistsept1976.htm online]</ref> [[29. lipnja]] [[1968]], Sathya Sai Baba je napravio svoje prvo, i jedino, putovanje u inozemstvo.<ref name="murphetmiracle"/><ref name="kasturi3">http://www.vahini.org/sss/iii/awakening.html</ref> Nakon što mu [[putovnica|putovnicu]] pripremili šest tjedna ranije, Sathya Sai Baba je iz [[Mumbai]]ja krenuo za [[Kenija|Keniju]] u avionu. Jednom u Keniji, autom je nastavio put do grada [[Kampala]], glavnog grada susjedne [[Uganda|Ugande]]. Narayana Kasturi piše: "Baba nam je rekao, "ja ne trebam vidjeti sva ta mjesta. Ja sam svugdje, uvijek! Vi se možete voziti uokolo. Ja imam svoj posao, posao za koji sam došao."<ref name="kasturi3"/> Za vrijeme njegova boravka, obratio se okupljenoj gomili: "Došao sam da upalim svjetiljku ljubavi u vašim srcima, da se pobrinem da sjaji iz dana u dan sa dodatnim sjajem. Ne dolazim u ime bilo koje religije.Nisam došao na misiju publicitet niti sam došao skupljati sljedbenike za sebe... Došao sam vam reći o ovoj sveobuhvatnoj vjeri, tom duhovnom načelu, tom putu [[ljubav]]i, toj vrlini ljubavi, toj dužnost ljubavi, toj obvezi ljubavi." <ref>http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume08/sss08-22.pdf</ref> Dana [[14. srpnja]] [[1968]]., Sathya Sai Baba je ušao u avion i vratio se natrag u Mumbai, Indija.<ref name="kasturi3"/> === 1980-te i nadalje === [[20. kolovoza]] [[1988]]., Sathya Sai Baba pokliznuo se u svojoj kupaonici. O incidentu je rekao: "U subotu ujutro sam se poskliznuo na komadić [[sapun]]a u kupaonicu i pao na leđa. Ozljede koje sam pretrpio bile su prirodna posljedica pada ..." <ref name="saispeaks1">http://www.sssbpt.info/ssspeaks/volume21/sss21-23.pdf</ref> [[Rendgenske zrake|Rendgensko snimanje]] pokazalo je da je zadobio prijelom [[kuk]]a. Šest dana kasnije dao je diskurs i osvrnuo se na tu temu. Dana [[4. lipnja]] [[2003]]., Sathya Sai Baba pretrpio je još jedan pad i slomio kuk i [[bedrena kost|bedrenu kost]]. Odvezen je u bolnicu na operaciju, gdje je dobio anesteziju za vrijeme operacije, ali svejedno nije zaspao. Razgovarao je sa kirurgom tijekom cijele operacije. Nakon toga, bio je u stanju hodati nakon tri dana.<ref name="sai03 june">[http://www.sathyasai.org/discour/2003/d030705.html Divine Discourse by Bhagavan Sri Sathya Sai Baba] Sathyasai.org</ref> U [[2006]]., dogodio se treći incident. Sathya Sai Baba prenosi da je jedan student nespretno pao sa stolice na njega te mu ponovno slomio kuk. Od tada se prevozi u pokretnoj stolici u autu.<ref>http://www.radiosai.org/Pages/PB_20060407.htm</ref> Od [[2005]]., Sathya Sai Baba koristi invalidska kolica, a njegov nedostatak zdravlje prisilio ga je da ima sve manje javnih nastupa.<ref>[http://ibnlive.in.com/news/sai-baba-turns-82-is-still-going-strong/52860-3.html?from=search-relatedstories Sai Baba turns 82, is still going strong] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100825055515/http://ibnlive.in.com/news/sai-baba-turns-82-is-still-going-strong/52860-3.html?from=search-relatedstories |date=2010-08-25 }}, IBN Live. "However, he has been confined to a wheelchair for over two years now and his failing health has forced him to make fewer public appearances."</ref> Sathya Sai Baba sam kaže, "Ja sam izvan dosega najintenzivnijeg upita i najpedantnijeg mjerila. Samo oni koji su prepoznali moju ljubav i iskusili tu ljubav mogu tvrditi da su dobili uvid u moju stvarnost. Ne pokušavajte me znati kroz vanjski oči.“ <ref name="sss74">http://www.sathyasai.org/discour/1974/d740609.htm</ref> == Uvjerenja == Glavna uvjerenja Sai Babe su: * [[Ljubav]] prema svim bićima. * Socijalna pomoć siromašnima, bijednima i gladnima. Služiti čovjeku jednako služiti Bogu. * Držati vlastite želje pod mjerom i kontrolom. Inače čovjek zaboravi na najvišu svijest (Paratattva). Želje mogu postati zatvorska ćelija. * Svijet je [[iluzija]] (Maya), samo je Bog stvaran. * Unutrašnje ja: svaki čovjek je zapravo božanska svijest (Atman) koje kroz individualni proces ima svoj "osobni" razvoj. * [[Meditacija]] * Prihvaćanje svih religija * [[Pacifizam]], tj. otpor svakom nasilju * "Pomogni uvijek, ne ozljedi nikada" Također se preporuča vegetarijanstvo i odbacivanje [[alkohol]]a, cigareta i [[droga]].<ref>http://www.saibaba.ws/teachings/foodforhealthy.htm</ref> == Tvrdnje o navodnim čudima == U nekim [[knjiga]]ma, časopisima, snimiljenim intervjuima i člancima, sljedbenici Sai Babe izvještavaju o raznim navodnim [[čudo|čudima]] koja se pripisuju njemu.<ref name="Babb">{{cite book | last = Babb | first = Lawrence A. | title = Redemptive Encounters: Three Modern Styles in the Hindu Tradition | url = https://archive.org/details/redemptiveencoun0000babb_w1y8 | origyear = 1986 | year = 2000 | publisher = Waveland Press Inc. | location = [[Prospect Heights, Illinois|Prospect Heights]], [[Illinois]] | isbn = 1-57766-153-2 | oclc = 45491795 | id = LCCN 85 0 28897 }} </ref> Neki poklonici tvrde da su se objekti pojavili spontano u svezi sa slikama i oltarima Sai Babe.<ref name="touristmiracle">Brown Mick, ''The Spiritual Tourist'', Ch: "The Miracle In North London", pp. 29-30, 1998 {{ISBN|1-58234-034-X}} 4</ref><ref name="Kent, Alexandra 2005, page 125">Kent, Alexandra ''Divinity and Diversity: a Hindu revitalization movement in Malaysia'', Copenhagen Nias Press, first published in 2005, {{ISBN|87-91114-40-3}}, page 125</ref> Neki poklonici vjeruju da ih oslobađa njihove patnje prenošenjem njihove boli na sebe.<ref>Sathya Sai Baba ''[[Shiva]] [[Shakthi]], on ''[[guru poornima|Gurupournima]]'' Day, 6 July 1963, in Sathya Sai Speaks III 5, 19.) [http://www.sathyasai.org/discour/1963/d630706.htm Available online]</ref> U mnogo slučajeva, primjećeno je da je navodno manifestirao [[vibuthi]] (sveti pepeo), a ponekad i hranu i male predmete kao što su prstenje, ogrlice i [[sat]]ove.<ref>Nagel, Alexandra (note: Nagel is a critical former follower) "De Sai Paradox: Tegenstrijdigheden van en rondom Sathya Sai Baba"/"The Sai Paradox contradictions of and surrounding Sathya Sai Baba" from the magazine "Religieuze Bewegingen in Nederland, 'Sekten' "/"Religious movements in the Netherlands, 'Cults/Sects' ", 1994, nr. 29. published by the [[Free University of Amsterdam]] press, (1994) {{ISBN|90-5383-341-2}} <br />English "For example, he materializes vibuthi constantly."<br />Dutch original "Vibhuti bijv. materialiseert hij aan de lopende band."</ref> U domovima poklonika, po raznim dijelovima svijeta, postoje tvrdnje da su se [[vibuthi]], kumkum, prah, sveta voda, kipovi božanstava (od [[zlato|zlata]]), slatkiši, voće, ljekovito bilje, amrita (mirisni med sličan nektaru), dragulji, obojene vrpce, natpisi u pepelu i razne druge tvari spontano manifestirale i materijalizirale po zidovima, namještaju, slikama i oltarima Sai Babae.<ref name="touristmiracle"/><ref name="Kent, Alexandra 2005, page 125"/><ref>Nair, Yogas, "Raisins, ash raise eyebrows", The Post 19 April 2006, [https://web.archive.org/web/20071111072916/http://www.geocities.com/wikirefs/raisins-ashes.html Available online]</ref><ref>17 March 2004 in the newspaper ''Post'' South Africa [http://www.thepost.co.za/index.php?fSectionId=154&fArticleId=375687 Available online]</ref><ref>"House of Miracles", Sunday 24 March 2002, Durban news, ''Sunday Times'' [http://www.suntimes.co.za/2002/03/24/news/durban/ndbn01.asp Available online]</ref><ref>India Express, ''"Sai Baba in a DDA flat?"'' by Rekha Bakshi, [http://www.indiaexpress.com/faith/festivals/20000306-0.html Available online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090220090439/http://www.indiaexpress.com/faith/festivals/20000306-0.html |date=2009-02-20 }}</ref> Umirovljeni profesor psihologije sa [[Island]]a, dr. [[Erlendur Haraldsson]], je napisao da nije dobio dozvolu Sai Babe da ga proučava pod kontroliranim uvjetima. Ipak, on je istražio i dokumentirano navodna čuda i manifestacije gurua uz pomoć intervjua sljedbenika i bivših sljedbenika koji su iste iskusili iz prve ruke.<ref name=modern>{{cite journal|title=Modern Miracles: An Investigative Report on Psychic Phenomena Associated with Sathya Sai Baba|publisher=Hastingshouse/Daytrips|url=http://books.google.com/books?id=eP4b5EyAoakC&dq=sai+baba+%22Erlendur+Haraldsson%22&printsec=frontcover&source=bl&ots=VVTk11WTR-&sig=8TDwxydQ0CjNqr2zR-FnPDr2Q0k&hl=en&ei=pNwvSriuEpesMrzHhPoJ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4#PPA305,M1}}</ref> Neka od prijavljenih čudesa koja se pripisuju Sai Babi uključuju [[levitacija|levitaciju]] (i u zatvorenom i u otvorenom prostoru), [[bilokacija|bilokaciju]], nestanke, transformiranja [[granit]]a u slatkiše, mijenjanja vode u drugo piće, mijenjanja vode u [[benzin]], proizvodnja predmeta na zahtjev, promjena boje svojih haljina u drugu boju dok ih je nosio, udvostručenje hrane, iscjeljenja, vizije, snove, tjeranje da se različito voće pojavi na bilo kojem stablu, kontroliranje vremena, fizičko pretvaranje u razna božanstava i fizičko isijavanje.<ref name = "Haraldsson">Haraldsson, ''op. cit'', pp. ??</ref> Ovi očevici su tvrdili da su bili svjedoci kada je Sai Baba materijalizirao mnoge tvari iz svoje ruke, kao što su vibuthi, izgubljeni predmeti, skulpture, fotografije, indijske kolače (i tople i hladne), [[voće]] izvan sezone, nove novčanice, privjeske, ogrlice, satove i [[prsten]]je.<ref name = "Haraldsson"/> Haraldsson je napisao da je najveći navodno materijalizirani predmet koji je vidio bila jedna mangalsutra ogrlica, dugačka 80 [[cm]], tj. 40&nbsp;cm na svakoj strani.<ref>Haraldsson, ''op. cit'', pp. 43</ref> Haraldsson je napisao da neka čuda koja se pripisuju Sai Babi nalikuju onima opisanima u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], ali s nekim razlikama. Prema Haraldssonu, iako iscjeljenja svakako igraju veliku ulogu u ugledu gurua, njegov je dojam da ozdravljenja ipak ne igraju tako istaknutu ulogu u aktivnostima Sai Babe kao što je to bio slučaj kod [[Isus]]a.<ref>Haraldsson, ''op. cit.'', pp 231, 239-241</ref> Sai Baba je objasnio da je fenomen manifestacije čin božanskog stvaranja, ali je odbio da mu se materijalizacija istražuje pod eksperimentalnim uvjetima. U diskursu iz [[1974]]., on je izjavio: "Optičko osjetilo ne može vizualizirati istinu. Ono daje samo lažne i maglovite informacije. Na primjer, postoje mnogi koji prate moje aktivnosti i koji su počeli izjavljivati da je moja priroda takva i takva."<ref name="sss74"/> Kritičari pak tvrde da su te materijalizacije zapravo trikovi te sumnjaju u njegove tvrdnje da je izvodio čuda i druge paranormalne podvige. U travnju 1976., dr. '''H. Narasimhaiah''', [[fizika|fizičar]], racionalist i prorektor sveučilišta Bangalore, osnovao je i predsjedavao je posebnim odborom kako bi ''"racionalno i znanstveno istražio čudesa i druga praznovjerja"''. Haraldsson je prenio da je Narasimhaiah polsao Sai Babi pristojno pismo i još daljnja dva pisma koja su naknadno široko publicirana, a u kojima je javno izazvao Babu da izvede svoja čuda pod kontroliranim uvjetima.<ref name="haraldsson204">Haraldson, ''op. cit'', pp 204-205</ref> Sai Baba je rekao da je ignorirao Narasimhaiaha jer je osjećao da je njegov pristup bio neispravan.<ref name="Blitz"/> Guru je nadalje rekao je o Narasimhaiahovom odboru: "''Znanost se mora ograničiti samo na stvari koje pripadaju ljudskim osjetilima, dok [[duhovnost]] nadilazi [[osjetila]]. Ako želite razumjeti prirodu duhovne snage, možete to učiniti samo preko puta duhovnosti, a ne preko znanosti. Znanost je uspijela rasplesti tek dio kozmičkog fenomena...''"<ref name="Blitz"/> Prema Haraldssonu, formalni izazov iz odbora završio je neslavno jer je negativni stav odbora bio očigledan, a možda i zbog fame koja se stvorila oko toga. Narasimhaiah je izjavio da je smatrao činjenicu da Sai Baba ignorira njegova pisama kao jednu od nekoliko naznake da su njegova čudesa lažna.<ref>Haraldsson, pp 209</ref> Kao rezultat ove epizode, javna rasprava sa rasplamsala nekoliko mjeseci po indijskim novinama.<ref>Haraldsson,''op. cit., str.'', str. 206</ref> Narasimhaiahov odbor je raspušten u kolovozu [[1977]]. Sai Baba sam kaže o čudima: "''Oni koji tvrde da su me razumjeli, učenjaci, [[jogi]]ji, stručnjaci, jnanisi, svi su zapravo svjesni samo najmanje važne, povremene vanjske manifestacije od beskonačnog dijela te moći, naime, "čuda"! Ovo je slučaj u svim povijesnim razdobljima. Ljudi mogu biti vrlo blizu (fizički) Avatharu, ali oni žive svoje živote a da nisu svjesni svojeg bogatstva, oni precjenjuju ulogu čuda, koja su jednako trivijalna, u usporedbi sa mojom slavom i veličanstvom, poput komarca u usporedbi sa veličinom i snagom slona koji ga zgnječi. Stoga, kada se govori o tim "čuda," ja se smijem u sebi iz samilosti jer vi sebi dopuštate tako lako da izgubite dragocjenu svijest moje stvarnosti.''"<ref name="sss74"/> == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Sathya Sai Baba}} * [http://www.sathyasai.org/ Međunarodna Sai Organizacija] * [http://www.sathyasai.org/discour/sathyasaispeaks/sathyasaispeaks.html Eseji Sai Babe] * [http://saibaba.ucoz.ru/ Sathya Sai Baba] * [http://sssbpt.org/ Books and publications by and on Sathya Sai Baba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210129142658/http://sssbpt.org/ |date=2021-01-29 }} * [http://radiosai.org/ Official digital radio channel run by Sri Sathya Sai Seva Organization] {{Lifetime|1926|2011|Baba, Sathya Sai}} [[Kategorija:Hinduistički gurui]] [[Kategorija:Indijski vjerski vođe]] [[Kategorija:Sveci]] fl6c5fqmd87pgvcmbatwobut6403wyg 0 109784 42585811 42585505 2026-04-27T14:57:35Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585505|42585505]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585811 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Isoroku Yamamoto<br /><small>山本五十六</small> |slika=Yamamoto-Isoroku.jpg |slika_širina= |opis= |datum rođenja=[[4. travnja]] [[1884]]. |mjesto rođenja={{flagicon|Japan|1870}} [[Nagaoka, Nigata|Nagaoka]], [[Japan]] |datum smrti=[[18. travnja]] [[1943]]. |mjesto smrti={{flagicon|Solomonski Otoci}} [[Bougainville]], [[Solomonski Otoci]] |nacionalnost={{flagicon|Japan|1870}} [[japan]]sko |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba=1901. - 1943. |čin=Pomorski maršal |ratovi=[[Rusko-japanski rat]]<br />[[Drugi svjetski rat]] |bitke=[[Drugi svjetski rat]]<br /> * [[Pomorska bitka kod Midwayja]] |vojska= |rod=[[Japanska carska mornarica]] |čjedinice= |zapovijedao= |nagrade= }} '''Isoroku Yamamoto''' ([[japanski jezik|jap.]] '''''山本五十六''''', [[Nagaoka]], [[Nigata]], [[4. travnja]] [[1884]]. - [[Bougainville]], [[18. travnja]] [[1943]].) je bio japanski [[admiral]] i vrhovni zapovjednik Japanske carske mornarice u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. == Biografija == Rođen u [[Nagaoka|Nagaoki]] kao 6 sin školskog službenika, Isoroku je usvojen od strane obitelji Jamamoto. Studirao je na japanskoj mornaričkoj akademiji i ozlijeđen je tijekom [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskog rata]]. Kasnije je studirao na [[Sveučilište Harvard|Harvardu]] a za vrijeme [[1926]]. i [[1927]]. služio je kao mornarički ataše u japanskom veleposlanstvu u [[Washington, DC|Washingtonu]]. Doministar japanske mornarice postao je [[1936]]., a [[1941]]. postao je vrhovni zapovjednik japanskih mornaričkih sila. Jamamoto se protivio ratu sa SAD-om (jedan od rijetkih) i predvidio je poraz Japana ako bi sukob trajao više od godinu dana. Točnije, Jamamoto je prognozirao rapidan japanski uspjeh u prvoj godini, ali je naglasio kako će to "probuditi uspavanog diva" (njegova slavna sintagma kojom je opisao SAD) i kako će Japan doživjeti težak poraz. No unatoč svojim uvjerenjima, Jamamoto je isplanirao prvi japanski napad na američke baze na [[Tihi ocean|Pacifiku]]. Njegov vješto isplanirani iznenadni napad na SAD totalno je onesposobio luku [[Pearl Harbor]] i sve brodove što se se nalazili u njoj, no promašio je svoj glavni cilj - američke nosače zrakoplova koji su u tom trenutku bili na moru. Tražeći izravnu borbu sa američkim nosačima, Jamamoto je poražen u [[Pomorska bitka kod Midwaya|bici kod Midwaya]] [[1942]]., a i njegova kampanja na [[Solomonski Otoci|Slomonima]] nije prošla najbolje. Yamamoto je ubijen [[18. travnja]] [[1943]]. u mjestu [[Bougainville]] na [[Solomonski Otoci|Solomonima]] dok je bio na putu u inspekciji trupa. Eskadrila američkih lovačkih zrakoplova P-38 Lightning je presrela Yamamotov zrakoplov te oborila i njega i kompletnu pratnju . == Vanjske veze == {{commonscat|Isoroku Yamamoto}} * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWyamamoto.htm Yamamoto biography] From Spartacus Educational * [http://www.ww2db.com/person_bio.php?person_id=1 World War II Database: Isoroku Yamamoto biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060323032212/http://www.ww2db.com/person_bio.php?person_id=1 |date=2006-03-23 }} * [http://www.ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=51 World War II Database: Death of Yamamoto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050405084643/http://www.ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=51 |date=2005-04-05 }} * [http://www.history.navy.mil/photos/prs-for/japan/japrs-xz/i-yamto.htm Admiral Isoroku Yamamoto, Japanese Navy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050301083453/http://www.history.navy.mil/photos/prs-for/japan/japrs-xz/i-yamto.htm |date=2005-03-01 }} US Naval Historical Center * [http://www.pacificwrecks.com/aircraft/g4m/2656.html Pacific Wrecks. Place where Yamamoto Type 1 bomber crash] * [http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1970/1/1970_1_11.shtml The Great Pacific War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929122025/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1970/1/1970_1_11.shtml |date=2007-09-29 }} * [http://www.geocities.jp/torikai007/war/1943/yamamoto.html The Assassination of Yamamoto in 1943] {{Životni vijek|1884|1943|}} {{DEFAULTSORT:Jamamoto, Isoroku}} [[Kategorija:Japanski vojskovođe]] [[Kategorija:Komandanti Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] azf2jc4b01rfxws69ofox9pcdasyiy2 42585820 42585811 2026-04-27T15:09:24Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25739-54|~2026-25739-54]] ([[User talk:~2026-25739-54|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42585505 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Isoroku Yamamoto<br /><small>{{nobold|山本五十六}}</small> |slika=Yamamoto-Isoroku.jpg |slika_širina= |opis= |datum rođenja=[[4. travnja]] [[1884]]. |mjesto rođenja={{flagicon|Japan|1870}} [[Nagaoka, Nigata|Nagaoka]], [[Japan]] |datum smrti=[[18. travnja]] [[1943]]. |mjesto smrti={{flagicon|Solomonski Otoci}} [[Bougainville]], [[Solomonski Otoci]] |nacionalnost={{flagicon|Japan|1870}} [[japan]]sko |puno ime= |nadimak= |supruga= |suprug= |titule = |knjige= |služba=1901. - 1943. |čin=Pomorski maršal |ratovi=[[Rusko-japanski rat]]<br />[[Drugi svjetski rat]] |bitke=[[Drugi svjetski rat]]<br /> * [[Pomorska bitka kod Midwayja]] |vojska= |rod=[[Japanska carska mornarica]] |čjedinice= |zapovijedao= |nagrade= }} '''Isoroku Yamamoto''' ([[japanski jezik|jap.]] 山本五十六; [[Nagaoka]], [[Nigata]], [[4. travnja]] [[1884]]. - [[Bougainville]], [[18. travnja]] [[1943]].) je bio japanski [[admiral]] i vrhovni zapovjednik Japanske carske mornarice u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]]. == Biografija == Rođen u [[Nagaoka|Nagaoki]] kao 6 sin školskog službenika, Isoroku je usvojen od strane obitelji Jamamoto. Studirao je na japanskoj mornaričkoj akademiji i ozlijeđen je tijekom [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskog rata]]. Kasnije je studirao na [[Sveučilište Harvard|Harvardu]] a za vrijeme [[1926]]. i [[1927]]. služio je kao mornarički ataše u japanskom veleposlanstvu u [[Washington, DC|Washingtonu]]. Doministar japanske mornarice postao je [[1936]]., a [[1941]]. postao je vrhovni zapovjednik japanskih mornaričkih sila. Jamamoto se protivio ratu sa SAD-om (jedan od rijetkih) i predvidio je poraz Japana ako bi sukob trajao više od godinu dana. Točnije, Jamamoto je prognozirao rapidan japanski uspjeh u prvoj godini, ali je naglasio kako će to "probuditi uspavanog diva" (njegova slavna sintagma kojom je opisao SAD) i kako će Japan doživjeti težak poraz. No unatoč svojim uvjerenjima, Jamamoto je isplanirao prvi japanski napad na američke baze na [[Tihi ocean|Pacifiku]]. Njegov vješto isplanirani iznenadni napad na SAD totalno je onesposobio luku [[Pearl Harbor]] i sve brodove što se se nalazili u njoj, no promašio je svoj glavni cilj - američke nosače zrakoplova koji su u tom trenutku bili na moru. Tražeći izravnu borbu sa američkim nosačima, Jamamoto je poražen u [[Pomorska bitka kod Midwaya|bici kod Midwaya]] [[1942]]., a i njegova kampanja na [[Solomonski Otoci|Slomonima]] nije prošla najbolje. Yamamoto je ubijen [[18. travnja]] [[1943]]. u mjestu [[Bougainville]] na [[Solomonski Otoci|Solomonima]] dok je bio na putu u inspekciji trupa. Eskadrila američkih lovačkih zrakoplova P-38 Lightning je presrela Yamamotov zrakoplov te oborila i njega i kompletnu pratnju . == Vanjske veze == {{commonscat|Isoroku Yamamoto}} * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/2WWyamamoto.htm Yamamoto biography] From Spartacus Educational * [http://www.ww2db.com/person_bio.php?person_id=1 World War II Database: Isoroku Yamamoto biography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060323032212/http://www.ww2db.com/person_bio.php?person_id=1 |date=2006-03-23 }} * [http://www.ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=51 World War II Database: Death of Yamamoto] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050405084643/http://www.ww2db.com/battle_spec.php?battle_id=51 |date=2005-04-05 }} * [http://www.history.navy.mil/photos/prs-for/japan/japrs-xz/i-yamto.htm Admiral Isoroku Yamamoto, Japanese Navy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050301083453/http://www.history.navy.mil/photos/prs-for/japan/japrs-xz/i-yamto.htm |date=2005-03-01 }} US Naval Historical Center * [http://www.pacificwrecks.com/aircraft/g4m/2656.html Pacific Wrecks. Place where Yamamoto Type 1 bomber crash] * [http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1970/1/1970_1_11.shtml The Great Pacific War] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929122025/http://www.americanheritage.com/articles/magazine/ah/1970/1/1970_1_11.shtml |date=2007-09-29 }} * [http://www.geocities.jp/torikai007/war/1943/yamamoto.html The Assassination of Yamamoto in 1943] {{Životni vijek|1884|1943|}} {{DEFAULTSORT:Jamamoto, Isoroku}} [[Kategorija:Japanski vojskovođe]] [[Kategorija:Komandanti Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Žrtve atentata]] poc01tu6t5830nl0ywhvwwaklvlnls1 2 114847 42586044 42585750 2026-04-28T06:20:19Z Duma 16555 /* Razno */ 42586044 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 91ob796anqg85sa2fytt11rbydins1e 10 115092 42585830 42583205 2026-04-27T17:14:54Z Edgar Allan Poe 29250 42585830 wikitext text/x-wiki {{Navbox generic |name = FIFA 100 |title = [[FIFA 100]] |titlestyle = background:gold; border:1px solid silver; | groupstyle = padding:0.35em 1.0em; line-height:1.1em; background:gold; text-align:center; |listclass = hlist |nowrapitems = yes |group1 = [[UEFA]] |list1 = * [[Roberto Baggio|Baggio]] * [[Michael Ballack|Ballack]] * [[Gordon Banks|Banks]] * [[Franco Baresi|Baresi]] * [[Franz Beckenbauer|Beckenbauer]] * [[David Beckham|Beckham]] * [[Dennis Bergkamp|Bergkamp]] * [[Giuseppe Bergomi|Bergomi]] * [[George Best|Best]] * [[Zbigniew Boniek|Boniek]] * [[Giampiero Boniperti|Boniperti]] * [[Paul Breitner|Breitner]] * [[Gianluigi Buffon|Buffon]] * [[Emilio Butragueño|Butragueño]] * [[Eric Cantona|Cantona]] * [[Jan Ceulemans|Ceulemans]] * [[Bobby Charlton|Charlton]] * [[Johan Cruijff|Cruijff]] * [[Kenny Dalglish|Dalglish]] * [[Rinat Dasajev|Dasajev]] * [[Edgar Davids|Davids]] * [[Alessandro Del Piero|Del Piero]] * [[Marcel Desailly|Desailly]] * [[Didier Deschamps|Deschamps]] * [[Emre Belözoğlu|Emre]] * [[Eusébio]] * [[Giacinto Facchetti|Facchetti]] * [[Luís Figo|Figo]] * [[Just Fontaine|Fontaine]] * [[Ruud Gullit|Gullit]] * [[Gheorghe Hagi|Hagi]] * [[Thierry Henry|Henry]] * [[Oliver Kahn|Kahn]] * [[Roy Keane|Keane]] * [[Kevin Keegan|Keegan]] * [[Jürgen Klinsmann|Klinsmann]] * [[Patrick Kluivert|Kluivert]] * [[Raymond Kopa|Kopa]] * [[Brian Laudrup|B.&nbsp;Laudrup]] * [[Michael Laudrup|M.&nbsp;Laudrup]] * [[Gary Lineker|Lineker]] * [[Luis Enrique Martínez García|Luis Enrique]] * [[Sepp Maier|Maier]] * [[Paolo Maldini|Maldini]] * [[Josef Masopust|Masopust]] * [[Lothar Matthäus|Matthäus]] * [[Gerd Müller|Müller]] * [[Pavel Nedvěd|Nedvěd]] * [[Johan Neeskens|Neeskens]] * [[Alessandro Nesta|Nesta]] * [[Michael Owen|Owen]] * [[Jean-Pierre Papin|Papin]] * [[Jean-Marie Pfaff|Pfaff]] * [[Robert Pirès|Pirès]] * [[Michel Platini|Platini]] * [[Ferenc Puskás|Puskás]] * [[Raúl González|Raúl]] * [[Rob Rensenbrink|Rensenbrink]] * [[Frank Rijkaard|Rijkaard]] * [[Gianni Rivera|Rivera]] * [[Paolo Rossi|Rossi]] * [[Rui Costa]] * [[Karl-Heinz Rummenigge|Rummenigge]] * [[Rüştü Reçber|Rüştü]] * [[Peter Schmeichel|Schmeichel]] * [[Clarence Seedorf|Seedorf]] * [[Uwe Seeler|Seeler]] * [[Alan Shearer|Shearer]] * [[Andrij Ševčenko|Ševčenko]] * [[Hristo Stoičkov|Stoičkov]] * [[Davor Šuker|Šuker]] * [[Lilian Thuram|Thuram]] * [[Francesco Totti|Totti]] * [[Marius Trésor|Trésor]] * [[David Trezeguet|Trezeguet]] * [[Marco van Basten|van Basten]] * [[René van de Kerkhof|R.&nbsp;van de Kerkhof]] * [[Willy van de Kerkhof|W.&nbsp;van de Kerkhof]] * [[Franky Van der Elst|Van der Elst]] * [[Ruud van Nistelrooij|van Nistelrooij]] * [[Patrick Vieira|Vieira]] * [[Christian Vieri|Vieri]] * [[Zinedine Zidane|Zidane]] * [[Dino Zoff|Zoff]] |group2 = [[CONMEBOL]] |list2 = * [[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] * [[Gabriel Batistuta|Batistuta]] * [[Cafú]] * [[Hernán Crespo|Crespo]] * [[Teófilo Cubillas|Cubillas]] * [[Alfredo di Stéfano|di Stéfano]] * [[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] * [[Elías Figueroa|Figueroa]] * [[Enzo Francescoli|Francescoli]] * [[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] * [[Mario Kempes|Kempes]] * [[Diego Maradona|Maradona]] * [[Daniel Passarella|Passarella]] * [[Pelé]] * [[Rivaldo]] * [[Roberto Rivelino|Rivelino]] * [[Roberto Carlos]] * [[Romário]] * [[Julio César Romero|Romerito]] * [[Ronaldinho]] * [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronaldo]] * [[Djalma Santos]] * [[Nílton Santos]] * [[Javier Saviola|Saviola]] * [[Omar Sívori|Sívori]] * [[Sócrates]] * [[Carlos Valderrama (fudbaler)|Valderrama]] * [[Juan Sebastián Verón|Verón]] * [[Iván Zamorano|Zamorano]] * [[Javier Zanetti|Zanetti]] * [[Zico]] |group3 = [[CAF]] |list3 = * [[El Hadji Diouf|Diouf]] * [[Roger Milla|Milla]] * [[Jay-Jay Okocha|Okocha]] * [[Abedi Pele|Abédi Pelé]] * [[George Weah|Weah]] |group4 = [[CONCACAF]] |list4 = * [[Michelle Akers|Akers]] * [[Mia Hamm|Hamm]] * [[Hugo Sánchez|Sánchez]] |group5 = [[AFC]] |list5 = * [[Hong Myeong-bo|Hong]] * [[Hidetoshi Nakata|Nakata]] }}<noinclude> [[Kategorija:Fudbalski navigacijski šabloni]] </noinclude> 5afn4uxf5nza7kvqebkodshdz9gqj0r 0 133163 42585813 42585498 2026-04-27T14:58:22Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585498|42585498]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585813 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pelé.jpg|thumb|250px|right|[[Pelé]] je, uz pomoć nekolicine suradnika, sastavio listu 125 najvećih živućih nogometaša na svijetu.]] {{TOCright}} '''FIFA 100''' je lista koju je sastavio [[brazil]]ski nogometaš [[Pelé]], odabirući pritom "najveće živuće nogometaše". Popis je predstavljen [[4. 3.|4. ožujka]] [[2004]]. godine u [[London]]u, na gala večeri, a bio je dio stote obljetnice od osnivanja [[FIFA]]-e, krovne nogometne organizacije. Brojka 100 u nazivu odnosi se na stogodišnjicu, a ne na broj igrača, kojih je zapravo 125; Pelé je trebao izabrati 50 aktivnih i 50 umirovljenih igrača kako bi ih ukupno bilo 100, no izjavio je kako mu je preteško odabrati samo 50 umirovljenih nogometaša, zbog čega je granica i pomaknuta.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533833.stm |title=Fifa names greatest list |publisher=[[BBC]] |date = 04. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Popis sadrži 123 nogometaša i 2 nogometašice. U vrijeme kada je popis sastavljan, 50 igrača bilo je aktivno, a 75 umirovljeno. == Lista == Pelé je ovih 125 igrača uvrstio na listu FIFA 100. * Igrači koji su u vrijeme odabira bili aktivni označeni su sa (*). {| border="0" width="60%" |- |bgcolor="#FFFFFF" valign="top" width="90%"| === {{flagcountry|ARG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gabriel Batistuta]]* |align="center"|[[Napadač (nogomet)|NAP]] |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1969]]. |- |[[Hernán Crespo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 7.|5. srpnja]] [[1975]]. |- |[[Alfredo di Stéfano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1926]]. |- |[[Mario Kempes]] |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 7.|15. srpnja]] [[1954]]. |- |[[Diego Maradona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 10.|30. listopada]] [[1960]]. |- |[[Daniel Passarella]] |align="center"|[[Branič (nogomet)|OBR]] |align="center"|[[25. 5.|25. svibnja]] [[1953]]. |- |[[Javier Saviola]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 12.|11. prosinca]] [[1981]]. |- |[[Omar Sivori]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 10.|2. listopada]] [[1935]]. |- |[[Juan Sebastián Verón]]* |align="center"|[[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] |align="center"|[[9. 3.|9. ožujka]] [[1975]]. |- |[[Javier Zanetti]]* |align="center"|OBR/VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|BEL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jan Ceulemans]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[20. 2.|20. veljače]] [[1957]]. |- |[[Jean-Marie Pfaff]] |align="center"|[[Fudbalski golman|VRA]] |align="center"|[[4. 12.|4. prosinca]] [[1953]]. |- |[[Franky Van der Elst]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 4.|30. travnja]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|BRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] |align="center"|OBR |align="center"|[[17. 7.|17. srpnja]] [[1944]]. |- |[[Cafu]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 6.|7. lipnja]] [[1970]]. |- |[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 10.|16. listopada]] [[1953]]. |- |[[Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 10.|23. listopada]] [[1940]]. |- |[[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 6.|29. lipnja]] [[1954]]. |- |[[Rivaldo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 4.|19. travnja]] [[1972]]. |- |[[Rivelino]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1946]]. |- |[[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[10. 4.|10. travnja]] [[1973]]. |- |[[Romário]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 1.|29. siječnja]] [[1966]]. |- |[[Ronaldinho]]* |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1980]]. |- |[[Ronaldo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 9.|18. rujna]] [[1976]]. |- |[[Djalma Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[27. 2.|27. veljače]] [[1929]]. |- |[[Nílton Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[16. 5.|16. svibnja]] [[1927]]. |- |[[Sócrates]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 2.|19. veljače]] [[1954]]. |- |[[Zico]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1953]]. |- |} === {{flagcountry|BUG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hristo Stoičkov]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 2.|8. veljače]] [[1966]]. |- |} === {{flag|Kamerun}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roger Milla]] |align="center"|NAP |align="center"|[[20. 5.|20. svibnja]] [[1952]]. |} === {{flagcountry|ČIL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Elías Figueroa]] |align="center"|OBR |align="center"|[[25. 10.|25. listopada]] [[1946]]. |- |[[Iván Zamorano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 1.|18. siječnja]] [[1967]]. |- |} === {{flag|Kolumbija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Valderrama]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 9.|2. rujna]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|HRV}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Davor Šuker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]]. |- |} === {{flagcountry|ČEŠ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Josef Masopust]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 2.|9. veljače]] [[1931]]. |- |[[Pavel Nedvěd]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 8.|30. kolovoza]] [[1972]]. |} === {{flagcountry|DAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Brian Laudrup]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 2.|22. veljače]] [[1969]]. |- |[[Michael Laudrup]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1964]]. |- |[[Peter Schmeichel]] |align="center"|VRA |align="center"|[[18. 11.|18. studenog]] [[1963]]. |} === {{flagcountry|ENG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gordon Banks]] |align="center"|VRA |align="center"|[[30. 12.|30. prosinca]] [[1937]]. |- |[[David Beckham]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 5.|2. svibnja]] [[1975]]. |- |[[Bobby Charlton]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[11. 10.|11. listopada]] [[1937]]. |- |[[Kevin Keegan]] |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 2.|14. veljače]] [[1951]]. |- |[[Gary Lineker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 11.|30. studenog]] [[1960]]. |- |[[Michael Owen]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 12.|14. prosinca]] [[1979]]. |- |[[Alan Shearer]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[13. 8.|13. kolovoza]] [[1970]]. |- |} === {{flagcountry|FRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Eric Cantona|Éric Cantona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[24. 5.|24. svibnja]] [[1966]]. |- |[[Marcel Desailly]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 9.|7. rujna]] [[1968]]. |- |[[Didier Deschamps]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1968]]. |- |[[Just Fontaine]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1933]]. |- |[[Thierry Henry]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 8.|17. kolovoza]] [[1977]]. |- |[[Raymond Kopa]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1931]]. |- |[[Jean-Pierre Papin]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1963]]. |- |[[Robert Pirès]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 10.|29. listopada]] [[1973]]. |- |[[Michel Platini]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 6.|21. lipnja]] [[1955]]. |- |[[Lilian Thuram]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1972]]. |- |[[Marius Trésor]] |align="center"|OBR |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1950]]. |- |[[David Trezeguet]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1977]]. |- |[[Patrick Vieira]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1976]]. |- |[[Zinedine Zidane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|NJE}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michael Ballack]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[26. 9.|26. rujna]] [[1976]]. |- |[[Franz Beckenbauer]] |align="center"|SW |align="center"|[[11. 9.|11. rujna]] [[1945]]. |- |[[Paul Breitner]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 9.|5. rujna]] [[1951]]. |- |[[Oliver Kahn]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1969]]. |- |[[Jürgen Klinsmann]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 7.|30. srpnja]] [[1964]]. |- |[[Sepp Maier]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1944]]. |- |[[Lothar Matthäus]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1961]]. |- |[[Gerd Müller]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 11.|3. studenog]] [[1945]]. |- |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 9.|25. rujna]] [[1955]]. |- |[[Uwe Seeler]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1936]]. |} === {{flagcountry|GAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Abédi Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1964]]. |- |} === {{flagcountry|MAĐ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Ferenc Puskás]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 4.|2. travnja]] [[1927]]. |- |} === {{flagcountry|IRS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roy Keane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1971]]. |- |} === {{flagcountry|ITA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roberto Baggio]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 2.|18. veljače]] [[1967]]. |- |[[Franco Baresi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1960]]. |- |[[Giuseppe Bergomi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[22. 12.|22. prosinca]] [[1963]]. |- |[[Giampiero Boniperti]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1928]]. |- |[[Gianluigi Buffon]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 1.|28. siječnja]] [[1978]]. |- |[[Alessandro Del Piero]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[9. 11.|9. studenog]] [[1974]]. |- |[[Giacinto Facchetti]] |align="center"|OBR |align="center"|[[18. 7.|18. srpnja]] [[1942]]. |- |[[Paolo Maldini]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[26. 6.|26. lipnja]] [[1968]]. |- |[[Alessandro Nesta]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[19. 3.|19. ožujka]] [[1976]]. |- |[[Gianni Rivera]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1943]]. |- |[[Paolo Rossi]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 9.|23. rujna]] [[1956]]. |- |[[Francesco Totti]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 9.|27. rujna]] [[1976]]. |- |[[Christian Vieri]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 7.|12. srpnja]] [[1973]]. |- |[[Dino Zoff]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1942]]. |- |} === {{flagcountry|JAP}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hidetoshi Nakata]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 1.|22. siječnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|JKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hong Myeong-bo]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[12. 2.|12. veljače]] [[1969]]. |- |} === {{flagcountry|Liberija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Weah]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 10.|1. listopada]] [[1966]]. |- |} === {{flagcountry|MEX}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hugo Sánchez]] |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 7.|11. srpnja]] [[1958]]. |- |} === {{flagcountry|NIZ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Marco van Basten]] |align="center"|NAP |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1964]]. |- |[[Dennis Bergkamp]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1969]]. |- |[[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 4.|25. travnja]] [[1947]]. |- |[[Edgar Davids]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[13. 3.|13. ožujka]] [[1973]]. |- |[[Ruud Gullit]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 9.|1. rujna]] [[1962]]. |- |[[René van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Willy van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Patrick Kluivert]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Johan Neeskens]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 9.|15. rujna]] [[1951]]. |- |[[Ruud van Nistelrooij|Ruud van Nistelrooy]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Rob Rensenbrink]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 7.|3. srpnja]] [[1947]]. |- |[[Frank Rijkaard]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 9.|30. rujna]] [[1962]]. |- |[[Clarence Seedorf]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 4.|1. travnja]] [[1976]]. |- |} === {{flagcountry|NGR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jay-Jay Okocha]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[14. 8.|14. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|Sjeverna Irska}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Best]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 5.|22. svibnja]] [[1946]]. |- |} === {{flagcountry|PAR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Julio César Romero|Romerito]] |align="center"|NAP |align="center"|[[28. 8.|28. kolovoza]] [[1960]]. |- |} === {{flagcountry|PER}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Teófilo Cubillas]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 3.|8. ožujka]] [[1949]]. |- |} === {{flagcountry|POLJ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Zbigniew Boniek]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1956]]. |- |} === {{flagcountry|POR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |- |[[Eusébio]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 1.|25. siječnja]] [[1942]]. |- |[[Luís Figo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[4. 11.|4. studenog]] [[1972]]. |- |[[Rui Costa]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 3.|29. ožujka]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|RUM}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gheorghe Hagi]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 2.|5. veljače]] [[1965]]. |- |} === {{flagcountry|RUS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rinat Dasajev]] |align="center"|VRA |align="center"|[[13. 6.|13. lipnja]] [[1957]]. |- |} === {{flagcountry|ŠKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Kenny Dalglish]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 3.|4. ožujka]] [[1951]]. |- |} === {{flagcountry|SEN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[El Hadji Diouf]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1981]]. |- |} === {{flagcountry|ŠPA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Emilio Butragueño]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 7.|22. srpnja]] [[1963]]. |- |[[Luis Enrique (fudbaler)|Luis Enrique]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1970]]. |- |[[Raúl González|Raúl]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 6.|27. lipnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|TUR}} === {| border="0" cellspacing="3" cellpadding="3" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rüştü Reçber]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1973]]. |- |[[Emre Belözoğlu]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 7.|9. srpnja]] [[1980]]. |- |} === {{flagcountry|UKR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Andrij Ševčenko]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 9.|29. rujna]] [[1976]]. |} === {{flag|SAD}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michelle Akers]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1966]]. |- |[[Mia Hamm]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 3.|17. ožujka]] [[1972]]. |} === {{flag|Urugvaj}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Enzo Francescoli]] |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 11.|12. studenog]] [[1961]]. |} |} == Kritike == Neki nogometni analitičari su stavili metodologiju izbora pod upitnik. [[David Mellor]], bivši političar, piše u svojoj kolumni u ''[[Evening Standard]]u'', kako je imao osjećaj da je izbor politički, a ne nogometno orijentiran.<ref>{{cite news | first = David | last = Mellor | title = Sing up for Ken, a true Blues man | url = | format = | work = Evening Standard | publisher = Associated Newspapers Ltd. | page = 77 | date = 05. 03. 2004. | accessdate = 05. 01. 2007. }}</ref> Također je rekao kako lista više sliči na neku koju bi sastavio [[Sepp Blatter]], a ne Pelé. Kao dokaz, Mellor je naglasio velik broj zemalja zastupljenih na listi: on je tvrdio kako bi pravednij izbor bio više orijenritan na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Evropa|Europu]]. (Popis, na primjer, sadrži 7 igrača iz Azije i Afrike.) Ove tvrdnje podupro je i [[BBC]]-jev kolumnist Tim Vickery.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/3542075.stm |title=Pele pays price for popularity |publisher=[[BBC]] |first=Tim |last=Vickery |date = 08. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Jedan od Peléovih starih suigrača, bivši brazilski veznjak [[Gérson]], reagirao je na izostavljanje njegova imena s popisa tako što je kopiju istog poderao na brazilskoj televiziji. [[Marco van Basten]] i [[Uwe Seeler]] su odbili sudjelovati na projektu iz principa.<ref name="Telegraph">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=/sport/2004/03/05/sfnpel05.xml&site=2 |title=Pele open to ridicule over top hundred |publisher=[[The Daily Telegraph]] |first=Christopher |last=Davies |date=04. 03. 2004. |accessdate=10. 02. 2008. |archivedate=2007-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313092326/http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=%2Fsport%2F2004%2F03%2F05%2Fsfnpel05.xml&site=2 |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533891.stm The FIFA 100] {{FIFA 100}} [[Kategorija:FIFA]] [[Kategorija:Fudbaleri]] qd60ylsvrd2zupa98yw3wf5rrlyejqk 42585814 42585813 2026-04-27T14:58:31Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585497|42585497]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585814 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:pele.jpg|thumb|250px|right|[[Pelé]]]] {{TOCright}} '''FIFA 100''' je lista koju je sastavio [[brazil]]ski nogometaš [[Pelé]], odabirući pritom "najveće živuće nogometaše". Popis je predstavljen [[4. 3.|4. ožujka]] [[2004]]. godine u [[London]]u, na gala večeri, a bio je dio stote obljetnice od osnivanja [[FIFA]]-e, krovne nogometne organizacije. Brojka 100 u nazivu odnosi se na stogodišnjicu, a ne na broj igrača, kojih je zapravo 125; Pelé je trebao izabrati 50 aktivnih i 50 umirovljenih igrača kako bi ih ukupno bilo 100, no izjavio je kako mu je preteško odabrati samo 50 umirovljenih nogometaša, zbog čega je granica i pomaknuta.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533833.stm |title=Fifa names greatest list |publisher=[[BBC]] |date = 04. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Popis sadrži 123 nogometaša i 2 nogometašice. U vrijeme kada je popis sastavljan, 50 igrača bilo je aktivno, a 75 umirovljeno. == Kritike == Neki nogometni analitičari su stavili metodologiju izbora pod upitnik. [[David Mellor]], bivši političar, piše u svojoj kolumni u ''[[Evening Standard]]u'', kako je imao osjećaj da je izbor politički, a ne nogometno orijentiran.<ref>{{cite news | first = David | last = Mellor | title = Sing up for Ken, a true Blues man | url = | format = | work = Evening Standard | publisher = Associated Newspapers Ltd. | page = 77 | date = 05. 03. 2004. | accessdate = 05. 01. 2007. }}</ref> Također je rekao kako lista više sliči na neku koju bi sastavio [[Sepp Blatter]], a ne Pelé. Kao dokaz, Mellor je naglasio velik broj zemalja zastupljenih na listi: on je tvrdio kako bi pravednij izbor bio više orijenritan na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Evropa|Europu]]. (Popis, na primjer, sadrži 7 igrača iz Azije i Afrike.) Ove tvrdnje podupro je i [[BBC]]-jev kolumnist Tim Vickery.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/3542075.stm |title=Pele pays price for popularity |publisher=[[BBC]] |first=Tim |last=Vickery |date = 08. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Jedan od Peléovih starih suigrača, bivši brazilski veznjak [[Gérson]], reagirao je na izostavljanje njegova imena s popisa tako što je kopiju istog poderao na brazilskoj televiziji. [[Marco van Basten]] i [[Uwe Seeler]] su odbili sudjelovati na projektu iz principa.<ref name="Telegraph">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=/sport/2004/03/05/sfnpel05.xml&site=2 |title=Pele open to ridicule over top hundred |publisher=[[The Daily Telegraph]] |first=Christopher |last=Davies |date=04. 03. 2004. |accessdate=10. 02. 2008. |archivedate=2007-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313092326/http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=%2Fsport%2F2004%2F03%2F05%2Fsfnpel05.xml&site=2 |deadurl=yes }}</ref> == Popis == Pelé je ovih 125 igrača uvrstio na listu FIFA 100. * Igrači koji su u vrijeme odabira bili aktivni označeni su sa (*). {| border="0" width="60%" |- |bgcolor="#FFFFFF" valign="top" width="90%"| === {{flagcountry|ARG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gabriel Batistuta]]* |align="center"|[[Napadač (nogomet)|NAP]] |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1969]]. |- |[[Hernán Crespo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 7.|5. srpnja]] [[1975]]. |- |[[Alfredo di Stéfano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1926]]. |- |[[Mario Kempes]] |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 7.|15. srpnja]] [[1954]]. |- |[[Diego Maradona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 10.|30. listopada]] [[1960]]. |- |[[Daniel Passarella]] |align="center"|[[Branič (nogomet)|OBR]] |align="center"|[[25. 5.|25. svibnja]] [[1953]]. |- |[[Javier Saviola]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 12.|11. prosinca]] [[1981]]. |- |[[Omar Sivori]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 10.|2. listopada]] [[1935]]. |- |[[Juan Sebastián Verón]]* |align="center"|[[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] |align="center"|[[9. 3.|9. ožujka]] [[1975]]. |- |[[Javier Zanetti]]* |align="center"|OBR/VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|BEL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jan Ceulemans]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[20. 2.|20. veljače]] [[1957]]. |- |[[Jean-Marie Pfaff]] |align="center"|[[Fudbalski golman|VRA]] |align="center"|[[4. 12.|4. prosinca]] [[1953]]. |- |[[Franky Van der Elst]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 4.|30. travnja]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|BRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] |align="center"|OBR |align="center"|[[17. 7.|17. srpnja]] [[1944]]. |- |[[Cafu]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 6.|7. lipnja]] [[1970]]. |- |[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 10.|16. listopada]] [[1953]]. |- |[[Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 10.|23. listopada]] [[1940]]. |- |[[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 6.|29. lipnja]] [[1954]]. |- |[[Rivaldo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 4.|19. travnja]] [[1972]]. |- |[[Rivelino]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1946]]. |- |[[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[10. 4.|10. travnja]] [[1973]]. |- |[[Romário]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 1.|29. siječnja]] [[1966]]. |- |[[Ronaldinho]]* |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1980]]. |- |[[Ronaldo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 9.|18. rujna]] [[1976]]. |- |[[Djalma Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[27. 2.|27. veljače]] [[1929]]. |- |[[Nílton Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[16. 5.|16. svibnja]] [[1927]]. |- |[[Sócrates]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 2.|19. veljače]] [[1954]]. |- |[[Zico]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1953]]. |- |} === {{flagcountry|BUG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hristo Stoičkov]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 2.|8. veljače]] [[1966]]. |- |} === {{flag|Kamerun}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roger Milla]] |align="center"|NAP |align="center"|[[20. 5.|20. svibnja]] [[1952]]. |} === {{flagcountry|ČIL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Elías Figueroa]] |align="center"|OBR |align="center"|[[25. 10.|25. listopada]] [[1946]]. |- |[[Iván Zamorano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 1.|18. siječnja]] [[1967]]. |- |} === {{flag|Kolumbija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Valderrama]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 9.|2. rujna]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|HRV}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Davor Šuker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]]. |- |} === {{flagcountry|ČEŠ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Josef Masopust]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 2.|9. veljače]] [[1931]]. |- |[[Pavel Nedvěd]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 8.|30. kolovoza]] [[1972]]. |} === {{flagcountry|DAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Brian Laudrup]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 2.|22. veljače]] [[1969]]. |- |[[Michael Laudrup]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1964]]. |- |[[Peter Schmeichel]] |align="center"|VRA |align="center"|[[18. 11.|18. studenog]] [[1963]]. |} === {{flagcountry|ENG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gordon Banks]] |align="center"|VRA |align="center"|[[30. 12.|30. prosinca]] [[1937]]. |- |[[David Beckham]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 5.|2. svibnja]] [[1975]]. |- |[[Bobby Charlton]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[11. 10.|11. listopada]] [[1937]]. |- |[[Kevin Keegan]] |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 2.|14. veljače]] [[1951]]. |- |[[Gary Lineker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 11.|30. studenog]] [[1960]]. |- |[[Michael Owen]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 12.|14. prosinca]] [[1979]]. |- |[[Alan Shearer]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[13. 8.|13. kolovoza]] [[1970]]. |- |} === {{flagcountry|FRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Eric Cantona|Éric Cantona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[24. 5.|24. svibnja]] [[1966]]. |- |[[Marcel Desailly]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 9.|7. rujna]] [[1968]]. |- |[[Didier Deschamps]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1968]]. |- |[[Just Fontaine]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1933]]. |- |[[Thierry Henry]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 8.|17. kolovoza]] [[1977]]. |- |[[Raymond Kopa]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1931]]. |- |[[Jean-Pierre Papin]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1963]]. |- |[[Robert Pirès]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 10.|29. listopada]] [[1973]]. |- |[[Michel Platini]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 6.|21. lipnja]] [[1955]]. |- |[[Lilian Thuram]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1972]]. |- |[[Marius Trésor]] |align="center"|OBR |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1950]]. |- |[[David Trezeguet]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1977]]. |- |[[Patrick Vieira]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1976]]. |- |[[Zinedine Zidane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|NJE}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michael Ballack]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[26. 9.|26. rujna]] [[1976]]. |- |[[Franz Beckenbauer]] |align="center"|SW |align="center"|[[11. 9.|11. rujna]] [[1945]]. |- |[[Paul Breitner]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 9.|5. rujna]] [[1951]]. |- |[[Oliver Kahn]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1969]]. |- |[[Jürgen Klinsmann]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 7.|30. srpnja]] [[1964]]. |- |[[Sepp Maier]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1944]]. |- |[[Lothar Matthäus]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1961]]. |- |[[Gerd Müller]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 11.|3. studenog]] [[1945]]. |- |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 9.|25. rujna]] [[1955]]. |- |[[Uwe Seeler]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1936]]. |} === {{flagcountry|GAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Abédi Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1964]]. |- |} === {{flagcountry|MAĐ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Ferenc Puskás]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 4.|2. travnja]] [[1927]]. |- |} === {{flagcountry|IRS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roy Keane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1971]]. |- |} === {{flagcountry|ITA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roberto Baggio]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 2.|18. veljače]] [[1967]]. |- |[[Franco Baresi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1960]]. |- |[[Giuseppe Bergomi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[22. 12.|22. prosinca]] [[1963]]. |- |[[Giampiero Boniperti]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1928]]. |- |[[Gianluigi Buffon]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 1.|28. siječnja]] [[1978]]. |- |[[Alessandro Del Piero]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[9. 11.|9. studenog]] [[1974]]. |- |[[Giacinto Facchetti]] |align="center"|OBR |align="center"|[[18. 7.|18. srpnja]] [[1942]]. |- |[[Paolo Maldini]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[26. 6.|26. lipnja]] [[1968]]. |- |[[Alessandro Nesta]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[19. 3.|19. ožujka]] [[1976]]. |- |[[Gianni Rivera]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1943]]. |- |[[Paolo Rossi]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 9.|23. rujna]] [[1956]]. |- |[[Francesco Totti]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 9.|27. rujna]] [[1976]]. |- |[[Christian Vieri]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 7.|12. srpnja]] [[1973]]. |- |[[Dino Zoff]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1942]]. |- |} === {{flagcountry|JAP}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hidetoshi Nakata]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 1.|22. siječnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|JKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hong Myeong-bo]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[12. 2.|12. veljače]] [[1969]]. |- |} === {{flagcountry|Liberija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Weah]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 10.|1. listopada]] [[1966]]. |- |} === {{flagcountry|MEX}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hugo Sánchez]] |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 7.|11. srpnja]] [[1958]]. |- |} === {{flagcountry|NIZ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Marco van Basten]] |align="center"|NAP |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1964]]. |- |[[Dennis Bergkamp]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1969]]. |- |[[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 4.|25. travnja]] [[1947]]. |- |[[Edgar Davids]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[13. 3.|13. ožujka]] [[1973]]. |- |[[Ruud Gullit]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 9.|1. rujna]] [[1962]]. |- |[[René van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Willy van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Patrick Kluivert]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Johan Neeskens]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 9.|15. rujna]] [[1951]]. |- |[[Ruud van Nistelrooij|Ruud van Nistelrooy]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Rob Rensenbrink]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 7.|3. srpnja]] [[1947]]. |- |[[Frank Rijkaard]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 9.|30. rujna]] [[1962]]. |- |[[Clarence Seedorf]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 4.|1. travnja]] [[1976]]. |- |} === {{flagcountry|NGR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jay-Jay Okocha]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[14. 8.|14. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|Sjeverna Irska}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Best]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 5.|22. svibnja]] [[1946]]. |- |} === {{flagcountry|PAR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Julio César Romero|Romerito]] |align="center"|NAP |align="center"|[[28. 8.|28. kolovoza]] [[1960]]. |- |} === {{flagcountry|PER}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Teófilo Cubillas]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 3.|8. ožujka]] [[1949]]. |- |} === {{flagcountry|POLJ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Zbigniew Boniek]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1956]]. |- |} === {{flagcountry|POR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |- |[[Eusébio]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 1.|25. siječnja]] [[1942]]. |- |[[Luís Figo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[4. 11.|4. studenog]] [[1972]]. |- |[[Rui Costa]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 3.|29. ožujka]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|RUM}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gheorghe Hagi]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 2.|5. veljače]] [[1965]]. |- |} === {{flagcountry|RUS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rinat Dasajev]] |align="center"|VRA |align="center"|[[13. 6.|13. lipnja]] [[1957]]. |- |} === {{flagcountry|ŠKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Kenny Dalglish]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 3.|4. ožujka]] [[1951]]. |- |} === {{flagcountry|SEN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[El Hadji Diouf]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1981]]. |- |} === {{flagcountry|ŠPA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Emilio Butragueño]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 7.|22. srpnja]] [[1963]]. |- |[[Luis Enrique (fudbaler)|Luis Enrique]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1970]]. |- |[[Raúl González|Raúl]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 6.|27. lipnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|TUR}} === {| border="0" cellspacing="3" cellpadding="3" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rüştü Reçber]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1973]]. |- |[[Emre Belözoğlu]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 7.|9. srpnja]] [[1980]]. |- |} === {{flagcountry|UKR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Andrij Ševčenko]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 9.|29. rujna]] [[1976]]. |} === {{flag|SAD}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michelle Akers]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1966]]. |- |[[Mia Hamm]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 3.|17. ožujka]] [[1972]]. |} === {{flag|Urugvaj}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Enzo Francescoli]] |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 11.|12. studenog]] [[1961]]. |} |} == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533891.stm The FIFA 100] {{FIFA 100}} [[Kategorija:FIFA]] [[Kategorija:Fudbaleri]] qs5rukzhfdjqjdcdprjzncleat51553 42585818 42585814 2026-04-27T15:09:21Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25739-54|~2026-25739-54]] ([[User talk:~2026-25739-54|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42585498 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Pelé.jpg|thumb|250px|right|[[Pelé]] je [[2004.]] godine sastavio listu 125 najvećih živućih nogometaša na svijetu.]] {{TOCright}} '''FIFA 100''' je lista koju je sastavio [[brazil]]ski nogometaš [[Pelé]], odabirući pritom "najveće živuće nogometaše". Popis je predstavljen [[4. 3.|4. ožujka]] [[2004]]. godine u [[London]]u, na gala večeri, a bio je dio stote obljetnice od osnivanja [[FIFA]]-e, krovne nogometne organizacije. Brojka 100 u nazivu odnosi se na stogodišnjicu, a ne na broj igrača, kojih je zapravo 125; Pelé je trebao izabrati 50 aktivnih i 50 umirovljenih igrača kako bi ih ukupno bilo 100, no izjavio je kako mu je preteško odabrati samo 50 umirovljenih nogometaša, zbog čega je granica i pomaknuta.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533833.stm |title=Fifa names greatest list |publisher=[[BBC]] |date = 04. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Popis sadrži 123 nogometaša i 2 nogometašice. U vrijeme kada je popis sastavljan, 50 igrača bilo je aktivno, a 75 umirovljeno. == Lista == Pelé je ovih 125 igrača uvrstio na listu FIFA 100. * Igrači koji su u vrijeme odabira bili aktivni označeni su sa (*). {| border="0" width="60%" |- |bgcolor="#FFFFFF" valign="top" width="90%"| === {{flagcountry|ARG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gabriel Batistuta]]* |align="center"|[[Napadač (nogomet)|NAP]] |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1969]]. |- |[[Hernán Crespo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 7.|5. srpnja]] [[1975]]. |- |[[Alfredo di Stéfano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1926]]. |- |[[Mario Kempes]] |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 7.|15. srpnja]] [[1954]]. |- |[[Diego Maradona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 10.|30. listopada]] [[1960]]. |- |[[Daniel Passarella]] |align="center"|[[Branič (nogomet)|OBR]] |align="center"|[[25. 5.|25. svibnja]] [[1953]]. |- |[[Javier Saviola]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 12.|11. prosinca]] [[1981]]. |- |[[Omar Sivori]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 10.|2. listopada]] [[1935]]. |- |[[Juan Sebastián Verón]]* |align="center"|[[Vezni igrač (nogomet)|VEZ]] |align="center"|[[9. 3.|9. ožujka]] [[1975]]. |- |[[Javier Zanetti]]* |align="center"|OBR/VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|BEL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jan Ceulemans]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[20. 2.|20. veljače]] [[1957]]. |- |[[Jean-Marie Pfaff]] |align="center"|[[Fudbalski golman|VRA]] |align="center"|[[4. 12.|4. prosinca]] [[1953]]. |- |[[Franky Van der Elst]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 4.|30. travnja]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|BRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Alberto Torres|Carlos Alberto]] |align="center"|OBR |align="center"|[[17. 7.|17. srpnja]] [[1944]]. |- |[[Cafu]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 6.|7. lipnja]] [[1970]]. |- |[[Paulo Roberto Falcão|Falcão]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 10.|16. listopada]] [[1953]]. |- |[[Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 10.|23. listopada]] [[1940]]. |- |[[Leovegildo Lins da Gama Júnior|Júnior]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 6.|29. lipnja]] [[1954]]. |- |[[Rivaldo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 4.|19. travnja]] [[1972]]. |- |[[Rivelino]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1946]]. |- |[[Roberto Carlos da Silva|Roberto Carlos]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[10. 4.|10. travnja]] [[1973]]. |- |[[Romário]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 1.|29. siječnja]] [[1966]]. |- |[[Ronaldinho]]* |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1980]]. |- |[[Ronaldo]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 9.|18. rujna]] [[1976]]. |- |[[Djalma Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[27. 2.|27. veljače]] [[1929]]. |- |[[Nílton Santos]] |align="center"|OBR |align="center"|[[16. 5.|16. svibnja]] [[1927]]. |- |[[Sócrates]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[19. 2.|19. veljače]] [[1954]]. |- |[[Zico]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1953]]. |- |} === {{flagcountry|BUG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hristo Stoičkov]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 2.|8. veljače]] [[1966]]. |- |} === {{flag|Kamerun}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roger Milla]] |align="center"|NAP |align="center"|[[20. 5.|20. svibnja]] [[1952]]. |} === {{flagcountry|ČIL}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Elías Figueroa]] |align="center"|OBR |align="center"|[[25. 10.|25. listopada]] [[1946]]. |- |[[Iván Zamorano]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 1.|18. siječnja]] [[1967]]. |- |} === {{flag|Kolumbija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Carlos Valderrama]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 9.|2. rujna]] [[1961]]. |- |} === {{flagcountry|HRV}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Davor Šuker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1968]]. |- |} === {{flagcountry|ČEŠ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Josef Masopust]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 2.|9. veljače]] [[1931]]. |- |[[Pavel Nedvěd]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 8.|30. kolovoza]] [[1972]]. |} === {{flagcountry|DAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Brian Laudrup]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 2.|22. veljače]] [[1969]]. |- |[[Michael Laudrup]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1964]]. |- |[[Peter Schmeichel]] |align="center"|VRA |align="center"|[[18. 11.|18. studenog]] [[1963]]. |} === {{flagcountry|ENG}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gordon Banks]] |align="center"|VRA |align="center"|[[30. 12.|30. prosinca]] [[1937]]. |- |[[David Beckham]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[2. 5.|2. svibnja]] [[1975]]. |- |[[Bobby Charlton]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[11. 10.|11. listopada]] [[1937]]. |- |[[Kevin Keegan]] |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 2.|14. veljače]] [[1951]]. |- |[[Gary Lineker]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 11.|30. studenog]] [[1960]]. |- |[[Michael Owen]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[14. 12.|14. prosinca]] [[1979]]. |- |[[Alan Shearer]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[13. 8.|13. kolovoza]] [[1970]]. |- |} === {{flagcountry|FRA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Eric Cantona|Éric Cantona]] |align="center"|NAP |align="center"|[[24. 5.|24. svibnja]] [[1966]]. |- |[[Marcel Desailly]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[7. 9.|7. rujna]] [[1968]]. |- |[[Didier Deschamps]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1968]]. |- |[[Just Fontaine]] |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1933]]. |- |[[Thierry Henry]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 8.|17. kolovoza]] [[1977]]. |- |[[Raymond Kopa]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1931]]. |- |[[Jean-Pierre Papin]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1963]]. |- |[[Robert Pirès]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 10.|29. listopada]] [[1973]]. |- |[[Michel Platini]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 6.|21. lipnja]] [[1955]]. |- |[[Lilian Thuram]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[1. 1.|1. siječnja]] [[1972]]. |- |[[Marius Trésor]] |align="center"|OBR |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1950]]. |- |[[David Trezeguet]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 10.|15. listopada]] [[1977]]. |- |[[Patrick Vieira]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1976]]. |- |[[Zinedine Zidane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[23. 6.|23. lipnja]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|NJE}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michael Ballack]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[26. 9.|26. rujna]] [[1976]]. |- |[[Franz Beckenbauer]] |align="center"|SW |align="center"|[[11. 9.|11. rujna]] [[1945]]. |- |[[Paul Breitner]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 9.|5. rujna]] [[1951]]. |- |[[Oliver Kahn]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[15. 6.|15. lipnja]] [[1969]]. |- |[[Jürgen Klinsmann]] |align="center"|NAP |align="center"|[[30. 7.|30. srpnja]] [[1964]]. |- |[[Sepp Maier]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1944]]. |- |[[Lothar Matthäus]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[21. 3.|21. ožujka]] [[1961]]. |- |[[Gerd Müller]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 11.|3. studenog]] [[1945]]. |- |[[Karl-Heinz Rummenigge]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 9.|25. rujna]] [[1955]]. |- |[[Uwe Seeler]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1936]]. |} === {{flagcountry|GAN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Abédi Pelé]] |align="center"|NAP |align="center"|[[5. 11.|5. studenog]] [[1964]]. |- |} === {{flagcountry|MAĐ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Ferenc Puskás]] |align="center"|NAP |align="center"|[[2. 4.|2. travnja]] [[1927]]. |- |} === {{flagcountry|IRS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roy Keane]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[10. 8.|10. kolovoza]] [[1971]]. |- |} === {{flagcountry|ITA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Roberto Baggio]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[18. 2.|18. veljače]] [[1967]]. |- |[[Franco Baresi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1960]]. |- |[[Giuseppe Bergomi]] |align="center"|OBR |align="center"|[[22. 12.|22. prosinca]] [[1963]]. |- |[[Giampiero Boniperti]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 7.|4. srpnja]] [[1928]]. |- |[[Gianluigi Buffon]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 1.|28. siječnja]] [[1978]]. |- |[[Alessandro Del Piero]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[9. 11.|9. studenog]] [[1974]]. |- |[[Giacinto Facchetti]] |align="center"|OBR |align="center"|[[18. 7.|18. srpnja]] [[1942]]. |- |[[Paolo Maldini]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[26. 6.|26. lipnja]] [[1968]]. |- |[[Alessandro Nesta]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[19. 3.|19. ožujka]] [[1976]]. |- |[[Gianni Rivera]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[18. 8.|18. kolovoza]] [[1943]]. |- |[[Paolo Rossi]] |align="center"|NAP |align="center"|[[23. 9.|23. rujna]] [[1956]]. |- |[[Francesco Totti]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 9.|27. rujna]] [[1976]]. |- |[[Christian Vieri]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 7.|12. srpnja]] [[1973]]. |- |[[Dino Zoff]] |align="center"|VRA |align="center"|[[28. 2.|28. veljače]] [[1942]]. |- |} === {{flagcountry|JAP}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hidetoshi Nakata]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 1.|22. siječnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|JKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hong Myeong-bo]]* |align="center"|OBR |align="center"|[[12. 2.|12. veljače]] [[1969]]. |- |} === {{flagcountry|Liberija}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Weah]] |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 10.|1. listopada]] [[1966]]. |- |} === {{flagcountry|MEX}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Hugo Sánchez]] |align="center"|NAP |align="center"|[[11. 7.|11. srpnja]] [[1958]]. |- |} === {{flagcountry|NIZ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Marco van Basten]] |align="center"|NAP |align="center"|[[31. 10.|31. listopada]] [[1964]]. |- |[[Dennis Bergkamp]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1969]]. |- |[[Johan Cruijff|Johan Cruyff]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 4.|25. travnja]] [[1947]]. |- |[[Edgar Davids]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[13. 3.|13. ožujka]] [[1973]]. |- |[[Ruud Gullit]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 9.|1. rujna]] [[1962]]. |- |[[René van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Willy van de Kerkhof]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[16. 9.|16. rujna]] [[1951]]. |- |[[Patrick Kluivert]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Johan Neeskens]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[15. 9.|15. rujna]] [[1951]]. |- |[[Ruud van Nistelrooij|Ruud van Nistelrooy]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[1. 7.|1. srpnja]] [[1976]]. |- |[[Rob Rensenbrink]] |align="center"|NAP |align="center"|[[3. 7.|3. srpnja]] [[1947]]. |- |[[Frank Rijkaard]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[30. 9.|30. rujna]] [[1962]]. |- |[[Clarence Seedorf]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[1. 4.|1. travnja]] [[1976]]. |- |} === {{flagcountry|NGR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Jay-Jay Okocha]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[14. 8.|14. kolovoza]] [[1973]]. |- |} === {{flagcountry|Sjeverna Irska}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[George Best]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[22. 5.|22. svibnja]] [[1946]]. |- |} === {{flagcountry|PAR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Julio César Romero|Romerito]] |align="center"|NAP |align="center"|[[28. 8.|28. kolovoza]] [[1960]]. |- |} === {{flagcountry|PER}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Teófilo Cubillas]] |align="center"|NAP |align="center"|[[8. 3.|8. ožujka]] [[1949]]. |- |} === {{flagcountry|POLJ}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Zbigniew Boniek]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[3. 3.|3. ožujka]] [[1956]]. |- |} === {{flagcountry|POR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |- |[[Eusébio]] |align="center"|NAP |align="center"|[[25. 1.|25. siječnja]] [[1942]]. |- |[[Luís Figo]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[4. 11.|4. studenog]] [[1972]]. |- |[[Rui Costa]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[29. 3.|29. ožujka]] [[1972]]. |- |} === {{flagcountry|RUM}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Gheorghe Hagi]] |align="center"|VEZ |align="center"|[[5. 2.|5. veljače]] [[1965]]. |- |} === {{flagcountry|RUS}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rinat Dasajev]] |align="center"|VRA |align="center"|[[13. 6.|13. lipnja]] [[1957]]. |- |} === {{flagcountry|ŠKO}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Kenny Dalglish]] |align="center"|NAP |align="center"|[[4. 3.|4. ožujka]] [[1951]]. |- |} === {{flagcountry|SEN}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[El Hadji Diouf]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[15. 1.|15. siječnja]] [[1981]]. |- |} === {{flagcountry|ŠPA}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Emilio Butragueño]] |align="center"|NAP |align="center"|[[22. 7.|22. srpnja]] [[1963]]. |- |[[Luis Enrique (fudbaler)|Luis Enrique]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[8. 5.|8. svibnja]] [[1970]]. |- |[[Raúl González|Raúl]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[27. 6.|27. lipnja]] [[1977]]. |- |} === {{flagcountry|TUR}} === {| border="0" cellspacing="3" cellpadding="3" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Rüştü Reçber]]* |align="center"|VRA |align="center"|[[10. 5.|10. svibnja]] [[1973]]. |- |[[Emre Belözoğlu]]* |align="center"|VEZ |align="center"|[[9. 7.|9. srpnja]] [[1980]]. |- |} === {{flagcountry|UKR}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Andrij Ševčenko]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[29. 9.|29. rujna]] [[1976]]. |} === {{flag|SAD}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Michelle Akers]] |align="center"|VEZ/NAP |align="center"|[[1. 2.|1. veljače]] [[1966]]. |- |[[Mia Hamm]]* |align="center"|NAP |align="center"|[[17. 3.|17. ožujka]] [[1972]]. |} === {{flag|Urugvaj}} === {| border="0" cellspacing="2" cellpadding="2" width="100%" |- bgcolor=AAD0FF !width=20%|Igrač !width=7%|Pozicija !width=23%|Datum rođenja |- |[[Enzo Francescoli]] |align="center"|NAP |align="center"|[[12. 11.|12. studenog]] [[1961]]. |} |} == Kritike == Neki nogometni analitičari su stavili metodologiju izbora pod upitnik. [[David Mellor]], bivši političar, piše u svojoj kolumni u ''[[Evening Standard]]u'', kako je imao osjećaj da je izbor politički, a ne nogometno orijentiran.<ref>{{cite news | first = David | last = Mellor | title = Sing up for Ken, a true Blues man | url = | format = | work = Evening Standard | publisher = Associated Newspapers Ltd. | page = 77 | date = 05. 03. 2004. | accessdate = 05. 01. 2007. }}</ref> Također je rekao kako lista više sliči na neku koju bi sastavio [[Sepp Blatter]], a ne Pelé. Kao dokaz, Mellor je naglasio velik broj zemalja zastupljenih na listi: on je tvrdio kako bi pravednij izbor bio više orijenritan na [[Južna Amerika|Južnu Ameriku]] i [[Evropa|Europu]]. (Popis, na primjer, sadrži 7 igrača iz Azije i Afrike.) Ove tvrdnje podupro je i [[BBC]]-jev kolumnist Tim Vickery.<ref>{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/world_football/3542075.stm |title=Pele pays price for popularity |publisher=[[BBC]] |first=Tim |last=Vickery |date = 08. 03. 2004. | accessdate = 30. 04. 2007.}} </ref> Jedan od Peléovih starih suigrača, bivši brazilski veznjak [[Gérson]], reagirao je na izostavljanje njegova imena s popisa tako što je kopiju istog poderao na brazilskoj televiziji. [[Marco van Basten]] i [[Uwe Seeler]] su odbili sudjelovati na projektu iz principa.<ref name="Telegraph">{{cite news |url=http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=/sport/2004/03/05/sfnpel05.xml&site=2 |title=Pele open to ridicule over top hundred |publisher=[[The Daily Telegraph]] |first=Christopher |last=Davies |date=04. 03. 2004. |accessdate=10. 02. 2008. |archivedate=2007-03-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070313092326/http://www.telegraph.co.uk/core/Content/displayPrintable.jhtml?xml=%2Fsport%2F2004%2F03%2F05%2Fsfnpel05.xml&site=2 |deadurl=yes }}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/3533891.stm The FIFA 100] {{FIFA 100}} [[Kategorija:FIFA]] [[Kategorija:Fudbaleri]] 6yangf7z1mpxeu4vikuf63110dctjfa 0 143866 42585908 42252481 2026-04-27T23:56:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585908 wikitext text/x-wiki {{Otheruses|Redon (razvrstavanje)}} {{Infobox French commune |name = Redon |image = Redon Vilaine.jpg |caption = Rijeka Vilaine |longitude = -2.08361111111 |latitude = 47.6522222222 |INSEE = 35236 |postal code = 35600 |arrondissement = Redon |canton = Redon |mayor = Vincent Bourguet |party = [[Divers dorite|DVD]] |term = 2008&ndash;2014 |intercommunality = Pays de Redon |elevation min m = 0 |elevation max m = 73 |area km2 = 15.09 |population = 9493 |population date = 2008 }} [[Datoteka:Rue et Batiment en Redon Dec03.jpg|thumb|left|Ulica u Redon]] '''Redon''' je [[Općine Francuske|općina (commune)]] u [[Francuska|francuskom]] [[Departmani Francuske|departmanu]] [[Ille-et-Vilaine]] koji administrativno pripada [[Bretanja (upravna regija)|Bretanji]] na sjeverozapadu zemlje. Predstavlja [[pot-prefektura|pot-prefekturu]] departmana. Najpoznatiji je po [[Opatija Redon|opatiji Redon]] osnovanoj 832. == Vanjske veze == * [http://www.redon.fr/ Službeni website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110208163518/http://www.redon.fr/ |date=2011-02-08 }} * [http://www.culture.gouv.fr/public/mistral/merimee_fr?ACTION=CHERCHER&FIELD_98=INSEE&VALUE_98=35236 French Ministry of Culture list for Redon] {{Fr icon}} {{Commonscat}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] p3gycfn7l7zd39x9xhcs1zeawjfacpn 0 149987 42585839 42551216 2026-04-27T18:49:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585839 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Pterosauri | slika = Pteranodon hharder.jpg | slika_širina = 250px | slika_opis = ''[[Pteranodon]]'', nacrtao [[Heinrich Harder]] ([[1916]].) | regnum = [[životinje|Animalia]] | phylum = [[svitkovci|Chordata]] | classis = [[gmazovi|Reptilia]] | ordo = †'''Pterosauria''' | ordo_autorstvo = [[Johann Jakob Kaup|Kaup]], [[1834]]. | razdioba_stupanj = Podredovi | razdioba = * †[[Pterodactyloidea]] * †[[Rhamphorhynchoidea]] (parafiletična) | sinonimi = * '''Pterosauromorpha''' ([[Kevin Padian|Padian]], [[1997]].) }} '''Pterosauri''' ([[Latinski jezik|latinski]]: ''Pterosauria'') jesu izumrli leteći gmazovi koji formiraju kladus ili red ''Pterosauria''. Često se navode kao dinosauri, ali u dinosaure spadaju isključivo gmazovi sa uspravnim stavom (kladus [[Dinosauri]]a). Pterosauri se također često nazivaju pterodaktilima, što je netočno. Izraz pterodaktil odnosi se na rod ''[[Pterodactylus]]'',<ref>Caroline Arnold & Laurie A. Caple (2004). "Pterodactyl". Pterosaurs: rulers of the skies in the dinosaur age. Houghton Mifflin Harcourt. p. 23. {{ISBN|978-0-618-31354-9}}.</ref> a u širem smislu na podred [[Pterodactyloidea]].<ref>David E. Alexander & Steven Vogel (2004). Nature's Flyers: Birds, Insects, and the Biomechanics of Flight. JHU Press. p. 191. {{ISBN|978-0-8018-8059-9}}.</ref><ref>Ron Redfern (2001). Origins: the evolution of continents, oceans, and life. University of Oklahoma Press. p. 335. {{ISBN|978-0-8061-3359-1}}.</ref> U evoluciji kralježnjaka tri puta su se pojavile životinje sa sposobnosti leta. Prvi su bili pterosauri, a [[ptice]] i [[šišmiši]] su se pojavili poslije. Najstariji pterosauri živjeli su u periodu kasnog [[trijas]]a prije oko 228 milijuna godina. Oni su živjeli sve do masovnog izumiranja na kraju perioda [[kreda (period)|krede]], prije oko 65 milijuna godina. Kod pterosaura se razlikuju dva bitno različita tipa. S jedne strane, tu su pterosauri dugog repa (Rhamphorhynchoidea), koji su uz to imali i relativno kratke [[kosti zapešća]]. U njih spadaju najraniji rodovi i oni su nestali u kasnoj [[jura (period)|juri]]. Nakon njih su došli pterosauri kratkog repa (Pterodactyloidea), koji su imali vrlo kratak rep ili ga uopće nisu ni imali, a kosti zapešča su im bile duge. Prvi put su se pojavili sredinom jure, a izumrli su na kraju krede. U taksonomiji se više ne smatra da su kratkorepi pterosauri potekli od dugorepih. Dugorepi su u smislu filogenetske sistematike [[parafilija (filogenetika)|parafiletična grupa]]. == Način života pterosaura == === Kretanje === [[Datoteka:Dimorphodon reconstruction Seeley 1901.jpg|thumb|Rekonstruirani skelet ''[[Dimorphodon]]a'' koji stoji na zadnjim nogama]] [[Datoteka:Dimorphodon macronyx.jpg|thumb|''[[Dimorphodon]]'' u četveronožnom stavu]] Jedno vrlo važno pitanje u vezi sa ponašanjem pterosaura je način na koji su letjeli. Pri tome je sasvim sigurno da su manje vrste bile sposobne za aktivan let. Veliki kredski pteosauri su vjerojatno jedrili, kao i ptice grabljivice na privjetrinama, ili su dinamično jedrili, kao današnji albatrosi, na brzim horizontalnim vjetrovima u zavjetrinama valova, pa su tako vjerojatno trošili manje energije za prelaženje velikih razdaljina. Dinamično jedrenje podržavaju život na moru, zato što tamo nema privjetrina, i veća dužina krila od njihove širine. Međutim, i te životinje su ponekada morale biti u stanju da aktivno lete kako bi postigle visinu. Upravo iz tog razloga što je za let potrebna velika količina energije smatra se da su oni bili toplokrvni i dobrim dijelom pokriveni kožom. Za to daje dokaze i fosil vrste ''[[Sordes|Sordes pilosus]]'' („Dlakavi vrag“) i otisci koji liče na dlake pronađeni kod drugih fosila pterosaura u pločastom krečnjaku u Solnhofenu i u nalazištu kod [[Holzmaden]]a. Budući da su zadnji udovi pterosaura bili vrlo slabo razvijeni, postavlja se pitanje kako su se oni kretali na tlu. Kao odgovor na ovo pitanje postoje dvije teorije. [[Kevin Padian]] i [[Jeremy Raynor]] smatraju da su se kretali kao današnje ptice, na zadnjim udovima. To podupiru činjenicom da su im noge bile građene isto kao i kod današnjih ptica i nalazile su se na otprilike istom dijelu tijela. [[David Unwin]] i [[Peter Wellnhofer]] opet smatraju da su se pterosauri kretali na četiri noge, koristeći ruke (kao i današnji [[vampirski šišmiši]]), prilikom čega je dugi prst koji je držao krilnu kožu bio postavljen prema nazad.<ref>{{cite web|url=http://palaeo.gly.bris.ac.uk/dinosaur/Anhanguerastick.gif |title=Animirani model kretanja vrste '&#39;Anhanguera santanae'&#39; |date= |accessdate = 18. 04. 2012.}}</ref> Pri tome pretpostavljaju da je krilna koža bila povezana i sa zadnjim udovima. Trenutno je prihvaćena ova posljednja teorija. Istraživanja strukture zdjelice rodova ''[[Anhanguera]]'' i ''[[Campylognathoides]]'' pokazala su da pterosauri nisu mogli postaviti noge direktno ispod tijela <ref>Peter Wellnhofer (1991). Seiten 76 bis 77 und 126.</ref> a naročito su se veliki pterosauri vrlo teško mogli kretati samo na zadnjim udovima. Do danas, međutim, ništa nije sasvim sigurno zaključeno po tom pitanju. Moguće je i da su različite vrste koristile različita rješenja. Vrlo je moguće da su se manje vrste kretale na zadnjim, a veće i teže na sve četiri noge. === Ishrana, stanište i razmnožavanje === [[Datoteka:Anhanguera piscator jconway.jpg|thumb|''[[Anhanguera|Anhanguera piscator]]'' iz perioda rane krede hranila se pretežno ribom]] Pterosauri su vjerojatno bili lovci i mesožderi. Rani pterosauri sa dugim repom su se vjerojatno pretežno hranili [[ribe|ribom]] i [[lignje|lignjama]] i živjeli na obalama mora ili drugih vodenih površina. Jedan znak toga su dugi zubi koji su djelovali kao zamke za ribe, savršeni za hvatanje i zadržavanje riba. Vjerojatno su živjeli u velikim kolonijama kao današnje morske ptice. Kasniji pterosauri su se vjerojatno hranili i [[kukci]]ma. Jedan vrlo neobičan pterosaur iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]], ''[[Pterodaustro]]'', imao je jako duge i izuzetno tanke zube koji su služili kao zamka za ribe. Vjerojatno je pomoću njih filtrirao vodu i hranio se planktonom kao današnji [[plamenci]]. Mada je većina fosila pterosaura pronađena na područjima gdje su postojale velike količine vode, neupitno je da su mnoge vrste živjele i u unutrašnjosti kontinenata, u šumama, planinama pa i pustinjama. Mali broj fosila iz takvih područja je rezultat loših uvjeta za očuvanje kostiju, ali i činjenice da su njihove kosti bile jako tanke i krhke. Pterosauri su bili arhosauri koji su nesli jaja. To je jasno dokazalo otkriće jednog fosiliziranog embrija iz perioda rane krede (prije oko 121 milijuna godina) u provinciji [[Liaoning]] na sjeveroistoku [[kina|Kine]]. Otkriveno jaje bilo je malo manje od kokošijeg i sadržavalo je dobro očuvan skelet, a mogli su se raspoznati i otisci kože i tkiva na krilima. Raspon krila kod ove životinje, za koju se smatra da je bila kratko pred izlijeganjem, iznosio je 27&nbsp;cm i pokazuje da su oni vjerojatno bili [[potrkušci]] i mogli letjeti i samostalno se hraniti kratko nakon izlijeganja.<ref>Wang X, Zhou Z (Juni 2004): ''Palaeontology: pterosaur embryo from the Early Cretaceous''. [[Nature]] 429 (6992): 621. {{DOI|10.1038/429621a}}</ref> Da su pterosauri živjeli u kolonijama bazira se, prvo, na teoretskim pretpostavkama, a zatim i na jednom otkriću u pustinji [[Atacama]] u [[Čile]]u, gdje su na malenom prostoru pronađeni ostaci mnogo mladih pterosaura. == Anatomija pterosaura == === Kosti krila === [[Datoteka:Pterosurier_Flügel.jpg|thumb|right|Tipovi krila; a) pterosauri kratkog repa b) pterosauri dugog repa]] Najupadljivija osobina pterosaura su njihova velika krila koja su im omogućavala jedrenje, kao i aktivan let. Letna membrana nalazila se između tijela životinje i ruku sa jako izduženim četvrtim prstom, koji odgovara malom prstu kod ljudi. Ostala tri prsta su bila odvojena od letne kože, a nedostajao je prvi prst. Kosti koje su činile krila kod pterosaura u pravilu su bila šuplje i vrlo tanke. Imale su mnoge šupljine ispunjene zrakom kako ne bi bile preteške. Krajevi većih kostiju bili su pojačani trabekulama. Iz tog razloga se u pravilu pronalaze samo djelići letnih kostiju, a netaknute kosti su rijetke. Letne kosti kod dvije priznate grupe pterosaura se jasno razlikuju. Krila dugorepih pterosaura imala su kratku [[ramena kost|ramenu kost]] sa relativno kratkim [[kosti zapešća|kostima zapešća]]. Za razliku od njih, četiri kosti kojima su završavali prsti bile su vrlo duge. Pandže su se nalazile na kostima zapešća. Podlaktica se, kao i kod svih kralježnjaka, sastojala od dvije kosti, od kojih je [[lakatna kost]] (''ulna'') bila duža od [[palčana kost|palčane kosti]] (''radius''). U presjeku su krajevi gotovo svih kostiju imali oblik srca, a glavni dio bio je ovalan. Za razliku od njih, kod kratkorepih pterosaura su nadlaktica i lakatna kost bile masivnije i duže, a palačna kost bila je iste dužine kao i lakatna kost, samo tanja. Kosti zapešća su bile mnogo duže nego kod ranijih vrsta pterosaura, dok su prsti postali kraći. Većina kratkorepih pterosaura imala je četiri prsta. Pandže su bile jako istaknute i nalazile se na produženim kostima zapešća. Zidovi kostiju bili su tanji nego kod dugorepih pterosaura i postajali su deblji prema kraju kosti. U presjeku su one bile šuplje i trougleste, a na krajevima ovalne. Te osobine su jako izražene kod većih vrsta. Pterosauri su također imali i za njih karakterističnu pteroidnu kost (vidi dolje). === Dijelovi krila === [[Datoteka:SordesDB.jpg|thumb|right|Primjerci roda ''[[Sordes]]'' daju dokaze za mogućnost da su pterosauri imali kruropatagium (membranu koja je povezivala zadnje udove, ali ne i rep, kao što je slučaj kod uropatagiuma [[šišmiši|šišmiša]])]] Sama krila sastojala su se od kožne membrane koja je bila pojačana aktinofibrilima,<ref>{{cite journal |author=Bennett SC |title=Pterosaur flight: the role of actinofibrils in wing function |journal=Historical Biology |volume=14 |issue=4 |pages=255–84 |year=2000 |doi=10.1080/10292380009380572 |url=http://www.informaworld.com/smpp/content~content=a907600799~db=all}}</ref> zbijenim vlaknima koja su stabilizirala krila i sprječavala njihovo cijepanje. Aktinofibrili su činili tri sloja u krilima, stvarajući unakrsne strukture kada su bili položeni jedni na druge. Nije tačno poznato od čega su se oni sastojali, ali znanstvenici smatraju da u moguće gradivne komponente bile keratin, mišići ili neke elastične strukture. Aktinofibrili se mogu vidjeti kod nekih dobro očuvanih primjeraka iz formacije Santana. Krilne membrane su također sadržavale i jedan tanak sloj mišića, vlaknastih tkiva i jedinstven i složen krvni sustav od isprepletenih krvnih sudova.<ref name="naish&martill2003">{{cite journal |author=Naish D, Martill DM |title=Pterosaurs&nbsp;— a successful invasion of prehistoric skies |journal=Biologist |volume=50 |issue=5 |pages=213–6 |year=2003}}</ref> Krilna membrana pterosaura dijeli se na tri glavna dijela. Prvi, koji se naziva propatagium ("prva membrana"), bio je smješten u prednjem dijelu krila, spojen sa člankom i ramenom. Moguće je da su za tu membranu bila povezana i prva tri prsta ruke.<ref name="naish&martill2003"/> Brahiopatagium ("membrana ruke") bila je glavna membrana koja se nalazila između jako izduženog četvrtog prsta i zadnjih udova (mada nije sasvim sigurno gdje se tačno spajala sa nogama, moguće je da je to variralo između vrsta). Također, mnoge grupe pterosaura imale su membranu koja je povezivala noge, a možda i rep i nazivala se uropatagium; nije poznato na kolikom dijelu tijela se ta membrana prostirala, ali istraživanja primjeraka roda ''[[Sordes]]'' pokazuju da je ona jednostavno povezivala noge, ali ne i rep (pa bi se stoga trebala nazivati kruropatagium). Znanstvenici se slažu da su ramforinkidi imali širi uro/kruropatagium, dok su pterodaktiloidi samo imali membrane duž nogu; ''[[Pteranodon]]'' je možda ponovo razvio uropatagium, sudeći prema strukturi njegovog repa. [[Datoteka:Pterosaur wing BW2.jpg|thumb|left|300px|Dijelovi krila]] Jedna kost jedinstvena za pterosaure, zvana pteroidna kost, bila je pričvršćena za članak i podržavala propatagium, koji se nalazio između članka i ramena. Dokazi da su i tri prsta kod pterosaura bila povezana kožom možda ukazuju na to da je ta membrana bila ekstenzivnija od jednostavnog povezivanja ramena i članka, kako se to često prikazuje u restauracijama.<ref name="naish&martill2003"/> Pozicija same pteroidne kosti je kontroverzna. Neki znastvenici, kao David Unwin, smatraju da je ona bila okrenuta prema naprijed, šireći prednju membranu.<ref name="Wilkinson MT, Unwin DM, Ellington CP 2006 119–26">{{cite journal |author=Wilkinson MT, Unwin DM, Ellington CP |title=High lift function of the pteroid bone and forewing of pterosaurs |journal=Proc. Biol. Sci. |volume=273 |issue=1582 |pages=119–26 |year=2006 |month=January |pmid=16519243 |pmc=1560000 |doi=10.1098/rspb.2005.3278 }}</ref> Međutim, Chris Bennett je 2007. u jednom članku to snažno poricao i pokazao da pteroidna kost nije bila uzglobljena onako kako se to prije smatralo i da nije mogla biti okrenuta prema naprijed, već prema tijelu.<ref>{{cite journal |author=Bennett SC |title=Articulation and Function of the Pteroid Bone of Pterosaurs |journal=Journal of Vertebrate Paleontology |volume=27 |issue=4 |pages=881–91 |year=2007 |doi=10.1671/0272-4634(2007)27[881:AAFOTP]2.0.CO;2 |url=http://www.bioone.org/perlserv/?request=get-abstract&doi=10.1671%2F0272-4634(2007)27%5B881%3AAAFOTP%5D2.0.CO%3B2 |issn=0272-4634}}</ref> Tri vrste dokaza - morfološki, histološki i razvojni - ukazuju na to da je pteroidna kost zaista kost, a ne okoštala hrskavica. Njezino podrijetlo nije utvrđeno: mogla bi biti modificirana kost pešća, prva kost zapešća ili kost koja je nastala zasebno.<ref name=Unwinetal1996>{{cite journal |doi=10.1098/rspb.1996.0008 |last=Unwin |first=D. M. |coauthors=Frey, E., Martill, D. M., Clarke, J. B., and Riess, J. |year=1996 |title=On the nature of the pteroid in pterosaurs |journal=Proceedings of the Royal Society: Biological Sciences |volume=263 |issue=1366 |pages=45–52}}</ref> Znanstvenici još uvijek raspravljaju da li su glavne krilne membrane bile povezane sa zadnjim udovima, a ako jesu, na kojem mjestu. Fosilni ostaci ramforinkoida ''[[Sordes]]a'',<ref name=Unwin_Bakhurina_1994>{{cite journal |author=Unwin DM, Bakhurina NN |title=''Sordes pilosus'' and the nature of the pterosaur flight apparatus |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_1994-09-01_371_6492/page/62 |journal=Nature |volume=371 |issue= 6492|pages=62–4 |year=1994 |doi=10.1038/371062a0 }}</ref> anurognatida ''[[Jeholopterus]]a''<ref>{{cite journal |author=Wang X, Zhou Z, Zhang F, Xu X |title=A nearly completely articulated rhamphorhynchoid pterosaur with exceptionally well-preserved wing membranes and "hairs" from Inner Mongolia, northeast China |journal=Chinese Science Bulletin |volume=47 |page=3 |year=2002 |issn=1001-6538 |doi=10.1360/02tb9054 |issue=3}}</ref> i pterodaktila iz formacije Santana pokazuju da krilna membrana jeste bila vezana za zadnje udove, barem kod nekih vrsta.<ref>Frey et al., (2003) New specimens of Pterosauria (Reptilia) with soft parts with implications for pterosaurian anatomy and locomotion ''Geological Society London Special Publications''</ref> Međutim, današnji šišmiši i leteće vjeverice pokazuju razne varijacije u ekstenzivnosti svojih membrana, pa je moguće da su i različite vrste pterosaura imale različite izglede krila. Analize proporcija udova pterosaura pokazuju da su u vezi s tim postojale znatne varijacije.<ref>{{cite journal |author=Dyke GJ, Nudds RL, Rayner JM |title=Limb disparity and wing shape in pterosaurs |journal=J. Evol. Biol. |volume=19 |issue=4 |pages=1339–42 |year=2006 |month=July |pmid=16780534 |doi=10.1111/j.1420-9101.2006.01096.x }}</ref> Mnogi, a ako ne i svi pterosauri su imali prste na stopalima povezane kožicom.<ref name="witton&naish2008">{{cite journal |author=Witton MP, Naish D |title=A reappraisal of azhdarchid pterosaur functional morphology and paleoecology |journal=PLoS ONE |volume=3 |issue=5 |pages=e2271 |year=2008|pmc=2386974 |doi=10.1371/journal.pone.0002271 |url=http://www.plosone.org/article/info%3Adoi%2F10.1371%2Fjournal.pone.0002271 |pmid=18509539 |editor1-last=McClain |editor1-first=Craig R.}}</ref> === Kralješnica === [[Datoteka:Pterodactylus Lydekker.jpg|thumb|''Pterodactylus spectabilis'']] [[Datoteka:Anhanguera-santanae shldrgrdl.jpg|thumb|Rameni pojas kod roda ''[[Anhanguera]]'']] [[Datoteka:Anhanguera-santanae sacrum.jpg|thumb|Kralješnica kod roda ''Anhanguera'']] Kralješnica pterosaura se jasno razlikuje od one kod ranih gmazova i prilagođena je načinu života u zraku. Po nekim svojim funkcijama jako sliči kralješnici kod ptica ([[konvergentna evolucija]]) sa upadljivim ramenim pojasom i velikim prostorom na području zdjelice. Leđa su bila vrlo kratka i omogućavala su samo ograničeno pokretanje. Najduži kralješci nalazili su se u području vrata, a njih je najviše i pronađeno. Vratni dio kralješnice je u odnosu na njen ostatak vrlo dug. Kod primitivnih pterosaura sastojao se od devet kralježaka, a kod većih i naprednijih vrsta se njihov broj smanjio na šest. Prva dva kralješka su kod većine vrsta bila spojena u jedan kralježak. Koštani zid kralježaka bio je tanak, a u unutrašnjosti se nalazila spužvasta tvar sa velikim prazninama ispunjenim zrakom. Rebra na vratu nisu postojala. Kralješnica u predjelu prsa sastojala se od najviše 12 kralježaka, a većina je vrsta imala manje. Prvi kralješci bili su urasli u jednu masivnu ramenu strukturu, na kojoj su počinjale lopatice (''Scapulae''). Kod nekih vrsta formirala se duga kost koja je obuhvatala šest do osam kralježaka. Kralješnica u predjelu leđa sastojala se od oko 6 kralježaka i bila je vrlo kratka i zbijena. Kao i kod svih ostalih kostiju kralješnice i oni su također imali noseću gredu, ali su sa strane imali veliku rupu, kroz koju su u potpunosti prolazile kosti. Kod većine vrsta su sa tim kralješcima bila povezana kratka trbušna rebra. Kralješnica u predjelu križnice je bila spojena u jednu veliku kost, s kojom su bile spojene kosti zdjelice. Kod ranih dugorepih pterosaura je ta struktura bila relativno slabo spojena, ali je kod kratkorepih pterosaura bila spojena u jednu kost. Ovaj dio kralježnice činilo je između šest i osam kralježaka. Kralješnica repa je kod dugorepih pterosaura bila izrazito duga i mogla se sastojati od više od 35 kralježaka. Kod nekih se na kraju repa nalazila još jedna membrana koja je vjerojatno služila za stabiliziranje tijekom leta i navigiranje. Kod kratkorepih pterosaura je broj repnih kralježaka znatno smanjen. === Lubanja i zubi === [[Datoteka:Pteronodon.jpg|thumb|left|Lubanja ''Pteranodona'' (nije imao zube)]] Lubanja pterosaura je, kao i ostatak njihovog tijela, imala mnoge ptičje osobine. Glavna razlika sastojala se u postojanju zuba u čeljusti, što je bilo naročito izraženo kod ranih pterosaura. Najmasivnije strukture, a time i one koje se najčešće očuvaju, bili su vrhovi čeljusti, kao i čeljusni nastavak na kvadratnu kost. Glavna osobina pterosaura je prsten od koštanih ploča koji se nalazio oko oka i čija je svrha nepoznata. Vjerojatno je služio za ravnomjernu raspodjelu pritiska. Nadalje, pterosauri su posjedovali i treći otvor na lubanji (ispred oka), što je karakteristično za sve arhosaure, a otvor iza oka bio je reduciran. Mnogi pterosauri sa kratkim repom su imali visoke i duge krijeste, koje su služile za pojačavanje glasanja ili za stabilizaciju tijekom leta. Prva otkriveni ostatak, a možda i najpoznatiji, je upadljiva krijesta uperena prema nazad kod nekih vrsta roda ''[[Pteranodon]]'', mada su nekih pterosauri, poput [[Tapejaridae|tapejarida]] i ''[[Nyctosaurus]]a'', imali izuzetno velike krijeste koje su često imale keratinske nastavke ili nastavke od mekog tkiva na koštanoj osnovi. Još od 1990-ih došlo se do novih otkrića istraživanjem starih primjeraka i pokazalo se da su krijeste bile mnogo rasprostranjenije među pterosaurima nego što se to prije smatralo. One su se većim dijelom (ili potpuno) sastojale od keratina, koji se ne fosilizira tako dobro kao kosti.<ref name="autogenerated2003">Naish D, Martill DM (2003). "Pterosaurs — a successful invasion of prehistoric skies". Biologist 50 (5): 213–6.</ref> U slučajevima pterosaura kao što su ''[[Pterorhynchus]]'' i ''[[Pterodactylus]]'', prava dužina krijeste otkrivena je uz pomoć ultraljubičaste fotografije.<ref>Frey E, Martill DM (1998). "Soft tissue preservation in a specimen of Pterodactylus kochi (Wagner) from the Upper Jurassic of Germany". Neues Jahrbuch fu ̈r Geologie und Pala ̈ontologie, Abhandlungen 210: 421–41.</ref><ref name="CJ02">Czerkas, S.A., and Ji, Q. (2002). A new rhamphorhynchoid with a headcrest and complex integumentary structures. In: Czerkas, S.J. (Ed.). ''Feathered Dinosaurs and the Origin of Flight''. The Dinosaur Museum:Blanding, Utah, 15-41. {{ISBN|1-932075-01-1}}.</ref> Otkriće ''Pterorynchusa'' i ''[[Austriadactylus]]a'', dva ramforinkida sa krijestama, pokazalo je da su i primitivni pterosauri imali krijeste (prije toga se smatralo da su postojale samo kod naprednijih pterodaktila).<ref name="autogenerated2003"/> Zubi se također vrlo često očuvaju, ali je u periodu krede postojao veliki broj vrsta bez zuba u čeljusti. Prvi pterosauri imali su zube sa više vrhova, koji su kod ''[[Rhamphorhynchus]]a'' zamijenjeni dugim zubima sa jednim vrhom. Ti zubi nalazili su se u dugim i tankim čeljustima. Ipak, neki pterosauri sa dugim repom nisu imali zube. Tijekom kasne jure se broj zubi pterosaura smanjio. Neke vrste zadržale su zube u prednjem dijelu čeljusti, a druge su ih potpuno izgubile i razvile čeljusti slične kljunu. Ni jedan od velikih pterosaura kasne krede nije imao zube. === Nervni sustav === Jedno istraživanje provedeno na mozgovima pterosaura uz pomoć rentgena pokazalo je da su oni (''Rhamphorhynchus muensteri'' i ''[[Anhanguera]] santanae'') imali velik ''flocculus'', dio mozga koji prima signale iz mišića, kože, organa za ravnotežu i zglobova.<ref name="Witmer_et_al_2003">{{cite journal |author=Witmer LM, Chatterjee S, Franzosa J, Rowe T |title=Neuroanatomy of flying reptiles and implications for flight, posture and behaviour |url=https://archive.org/details/sim_nature-uk_2003-10-30_425_6961/page/950 |journal=Nature |volume=425 |issue=6961 |pages=950–3 |year=2003 |month=October |pmid=14586467 |doi=10.1038/nature02048 }}</ref> Taj dio mozga činio je 7,5% sveukupne mase mozga, više nego kod i jednog drugog kralježnjaka. Flocculus kod ptica, za usporedbu, čini između 1 i 2% mase mozga.<ref name=Witmer_et_al_2003/> On šalje nervne signale koji izazivaju smalene, automatske kretnje u mišićima oka. Tako se slika u retini održava stabilnom. Pterosauri su možda imali velik flocculus zbog svojih velikih krila koja su slala mnogo nervnih signala u mozak.<ref name=Witmer_et_al_2003/> === Veličina === [[Datoteka:Quetzalcoatlus_northropi_nps.png|thumb|right|''Quetzalcoatlus'', usporedba veličine]] Slijedi popis pterosaura sa rasponom krila od 5 m ili većim: # ''[[Hatzegopteryx|Hatzegopteryx thambema]]'' 10–11 m <ref name=witton2010>Mark P. Witton, David M. Martill and Robert F. Loveridge, 2010, "Clipping the Wings of Giant Pterosaurs: Comments on Wingspan Estimations and Diversity", ''Acta Geoscientica Sinica'', '''31''' Supp.1: 79-81</ref> # ''[[Quetzalcoatlus|Quetzalcoatlus northropi]]'' 10–11 m <ref name="witton&naish2008"/><ref name=witton2010/> # ''[[Ornithocheirus|Ornithocheirus mesembrinus]]'' 8,2 m <ref name=kellneretal2013>{{cite doi|10.1590/S0001-37652013000100009}}</ref> # ''[[Geosternbergia|Geosternbergia maysei]]'' 7,25 m <ref name=bennett1994niobrara>Benton, S.C. (1994). "The Pterosaurs of the Niobrara Chalk." ''The Earth Scientist'', '''11'''(1): 22-25.</ref> # ''[[Arambourgiania|Arambourgiania philadelphiae]]'' 7 m <ref>Pereda-Suberbiola, X., Bardet, N., Jouve, S., Iarochène, M., Bouya, B. and Amaghzaz, M. (2003). "A new azhdarchid pterosaur from the Late Cretaceous phosphates of Morocco." In: Buffetaut, E. and Mazin, J.-M. (eds.), ''Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs''. Geological Society of London, Special Publications, 217. p.87</ref> # ''[[Coloborhynchus|Coloborhynchus capito]]'' 7 m <ref name=martill&unwin2011>Martill, D.M. and Unwin, D.M. (2011). "The world's largest toothed pterosaur, NHMUK R481, an incomplete rostrum of ''Coloborhynchus capito'' (Seeley 1870) from the Cambridge Greensand of England." ''Cretaceous Research'', (advance online publication). {{doi|10.1016/j.cretres.2011.09.003}}</ref> # ''[[Moganopterus zhuiana]]'' 7 m <ref name=Moganopterus>{{cite journal |author=Lü Junchang, Pu Hanyong, Xu Li, Wu Yanhua and Wei Xuefang |year=2012 |title=Largest Toothed Pterosaur Skull from the Early Cretaceous Yixian Formation of Western Liaoning, China, with Comments On the Family Boreopteridae |journal=Acta Geologica Sinica |volume=86 |issue=2 |pages=287–293 |url=http://www.geojournals.cn/dzxben/ch/reader/view_abstract.aspx?file_no=201202001&flag=1}}</ref> # ''[[Pteranodon|Pteranodon longiceps]]'' 6,25 m <ref name=bennett1994niobrara/> # ''[[Tupuxuara|Tupuxuara longicristatus]]'' 6 m <ref name=DU06b>{{cite book |last=Unwin |first=David M. |title=The Pterosaurs: From Deep Time |url=https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi |year=2006 |publisher=Pi Press |location=New York |isbn=0-13-146308-X |pages=[https://archive.org/details/pterosaursfromde0000unwi/page/246 246]}}</ref> # ''[[Santanadactylus|Santanadactylus araripensis]]'' 5,7 <ref name="wellnhofferencyclo">Wellnhofer, P. (1991). ''The Illustrated Encyclopedia of Pterosaurs''. New York: Barnes and Noble Books. pp. 124. {{ISBN|0-7607-0154-7}}.</ref> # ''[[Cearadactylus|Cearadactylus atrox]]'' 5,5 m <ref name=wellnhofferencyclo/> # ''[[Caulkicephalus|Caulkicephalus trimicrodon]]'' 5 m <ref name=martilletal2005>Steel, L., Martill, D.M., Unwin, D.M. and Winch, J. D. (2005). "A new pterodactyloid pterosaur from the Wessex Formation (Lower Cretaceous) of the Isle of Wight, England." ''Cretaceous Research'', '''26''': 686-698.</ref> # ''[[Istiodactylus|Istiodactylus latidens]]'' 5 m <ref name=wellnhofferencyclo/> # ''[[Lacusovagus|Lacusovagus magnificens]]'' 5 m <ref name=witton2008>Witton, M.P. (2008). "A new azhdarchoid pterosaur from the Crato Formation (Lower Cretaceous, Aptian?) of Brazil." ''Palaeontology'', '''51'''(6): 1289-1300. {{DOI|10.1111/j.1475-4983.2008.00811.x}}</ref> # ''[[Liaoningopterus|Liaoningopterus gui]]'' 5 m # ''[[Phosphatodraco|Phosphatodraco mauritznicus]]'' 5 m Najmanji poznati pterosaur bio je ''[[Nemicolopterus]]'' sa rasponom krila od oko 250&nbsp;mm.<ref name=wangetal2008>Wang, X., Kellner, A.W.A., Zhou, Z., and Campos, D.A. (2008). "Discovery of a rare arboreal forest-dwelling flying reptile (Pterosauria, Pterodactyloidea) from China." ''Proceedings of the National Academy of Sciences'', '''106'''(6): 1983–1987. {{DOI|10.1073/pnas.0707728105}}</ref> (Taj primjerak je možda bio mladunac, što znači da bi odrasle jedinke bile veće.) == Otkriće == [[Datoteka:Pterodactylus_antiquus_1888_Lydekker_R.jpg|thumb|right|''Pterodactylus'']] Kao i dinosauri, nakon svog otkrića pterosauri su izazvali ogromnu fascinaciju. Fosili pterosaura pripadaju prvim pronađenim fosilima kopnenih kralježnjaka uopće i istražuju se još od početka povijesti paleontologije početkom 19. vijeka. Prvog pterosaura opisao je [[Cosimo Alessandro Collini]] [[1784]]. godine. Vrlo dobro očuvani ostaci iz južne Engleske i Njemačke učinili su ih vrlo popularnim među znanstvenicima, ali i narodom. Među prvim otkrivenim vrstama su ''[[Dimorphodon|Dimorphodon macronyx]]'', kojeg je otkrila [[Mary Anning]] u formaciji Lias kod [[Lyme Regis]]a, zatim ''Rhamphorhynchus'' i ''[[Pterodactylus]]'' iz kasne jure u pločastom krečnjaku kod [[Solnhofen]]a. Oni su opisani kao ''najkrasnijim stvorenjima pretpovjesnog svijeta''. Njemački prirodoslovac [[Georg August Goldfuß]] je [[1831]]. godine predstavio mišljenje da su te životinje izgledale kao da su nastale iz fantazije prirode. Tijekom 19. i 20. vijeka porastao je broj pronađenih fosila, ali i njihova raznolikost, pa su nove grupe otkrivane sve češće. Pločasti krečnjak iz Solnhofena i [[Eichstätt]]a su se ispostavili kao bogata nalazišta ostataka pterosaura. Tu je [[1839]]. pronađen dobro očuvani ''Rhamphorhynchus longicephalus'' kao prvi pterosaur sa dugim i potpunim repom. U istim slojevima pronađeni su i primjerci sa kratkim repom, koje su očito živjele u isto vrijeme. U Engleskoj je formacija ''Wealden'' bila vrlo bogata fosilima životinja, koje je [[Gideon Mantell]] opisao kao ptice ([[1822]]., [[1827]]. i [[1837]].); Owen ih je [[1846]]. prepoznao kao pterosaure. Seeley je te fosile svrstao u rod ''[[Ornithocheirus]]''. [[Othniel Charles Marsh]] je [[1870]]. u [[Kansas]]u otkrio ostatke ogromnog ''[[Pteranodon]]a'', prvog pterosaura pronađenog u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]. [[Felix Plieninger]] je [[1895]]. godine uveo podjelu pterosaura na dugorepe i kratkorepe, koja je tek u posljednjem desetljeću revidirana pomoću filogenetskih istraživanja. Također se tijekom 20. vijeka povećao broj fosila i vrsta. Uz klasična nalazišta pronađena su i druga, koja su pokazala da su te životinje bile rasprostranjene u cijelom svijetu. Među nalazišta izrazito bogata fosilima su formacija Santana u [[Brazil]]u, Paki u [[Senegal]]u i sjeverna [[Kina]]. == Trijaski pterosauri == [[Datoteka:Eudimorphodon BW.jpg|thumb|right|200px|''Eudimorphodon'']] {| border="0" cellspacing="0" style="float:left;margin-right:1.5em" |- ! style="text-align:left; background:#f8f8ff;"| '''Trijaski pterosauri:''' * [[incertae sedis]] ** ''[[Preondactylus]]'' * [[Campylognathoididae]] ** ''[[Austriadactylus]]'' ** ''[[Eudimorphodon]]'' * Dimorphodontidae ** ''[[Peteinosaurus]]'' |} Prvi pterosauri pojavili su se u periodu kasnog [[trijas]]a prije oko 228 milijuna godina. Međutim, od pterosaura iz tog perioda pronađeni su samo fragmenti kostiju, a potpune lubanje i skeleti su rijetki. Rane vrste prepoznaju se prije svega po zubima, koji su imali više špiceva. [[Zub]]i kod kasnijih vrsta imaju samo jedan špic i duguljastog su i izduženog oblika. Kod naprednijih su kosti masivnije i imale su deblje zidove, a u unutrašnjosti je bilo manje praznog prostora. Svi trijaski i ranojurski pterosauri imali su duge [[rep]]ove, a mnogi su se isticali i po vrlo dugim zubima, kao npr. ''Rhamphorhynchus''. Vjerojatno su najbolje očuvani skeleti oni kod vrste ''[[Eudimorphodon ranzi]]''. Primjerak je pronađen u kremenu kod grada Cene, u blizini sjevernoitalskog grada [[Bergamo]]a. U području stomaka pronađeni su ostaci njegovog posljednjeg obroka koji se sačinjavao od riba. Očito je da su se pripadnici njegove vrste hranili ribom. Eudimorfodontidi su od početka evolucije pterosaura igrali vrlo važnu ulogu zato što su se od njih poslije razvili prvi predstavnici dimorfodontida i ramforinkida. Ta dva taksona bila su prisutna i u juri, dok su eudimorfodontidi izumrli krajem trijasa Većina najpotpunijih fosila pterosaura iz trijasa potiče iz [[italija|Italije]]: iz krečnjaka u Zorzinu kod Cene u [[Lombardija|Lombardiji]] i iz Preone-Tala u [[Alpi]]ma. == Jurski pterosauri == [[Datoteka:Dimorphodon2DB.jpg|thumb|right|240px|''[[Dimorphodon]]'']] {| border="0" cellspacing="0" style="float:left;margin-right:1.5em" |- ! style="text-align:left; background:#f8f8ff;"| '''Jurski pterosauri:''' * Rhamphorhynchoidea ** [[Anurognathidae]] ** [[Campylognathoididae]] ** [[Dimorphodontidae]] ** [[Rhamphorhynchidae]] * Pterodactyloidea ** [[Ctenochasmatidae]] ** [[Dsungaripteridae]] |} U juri je kod pterosaura došlo do velikih evolutivnih promjena. Oni su se proširili diljem svijeta i zauzimali su razna staništa. Dugorepi pterosauri iz ovog perioda pretežno su imali duge zube koji su se prema svome vrhu jako stanjivali. Kod nekih vrsta su zubi bili nazubljeni, ali kod većine su bili glatki. Dugorepi pterosauri nestali su sredinom jure. Iz njih su se još početkom jure razvili kratkorepi pterosauri. Oni su imali jako reduciran rep, kraće zube i duže kosti zapešća. Tijekom jure su se pterosauri razvili u jednu vrlo uspješnu grupu kralježnjaka. Početkom i sredinom jure su se razvili novi taksoni iz trijaskih dimorfodontida i rhamforinkida. Kratkorepi pterosauri su dobili veću ulogu tek u kasnoj juri. U to vrijeme je došlo do najvećeg pojavljivanja novih vrsta pterosaura, koji su sada zauzimali razna staništa u svim dijelovima svijeta. Jedno vrlo bogato nalazište pterosaura iz jure je pločasti krečnjak kod [[Eichstätt]]a i [[Solnhofen]]a, u kojem je pronađen i ''[[Archaeopteryx]]''. Uslovi za očuvanje u tom kamenu bili su izrazito dobri, pa su često pronađeni otisci krilne kože i mekog tkiva. Tu su pronađeni skeleti ''Rhamphorhynchusa'' i ''Pterodactylusa''. Drugo odlično nalazište iz jure su planine Karatau u [[Kazahstan]]u. Tu su pronađeni ostaci vrste ''Sordes pilosus'' sa očuvanim krilnim membranama. == Kredski pterosauri == [[Datoteka:Tapejarines mmartyniuk.png|thumb|right|Izgled krijesti kod tri vrste tapejarida. Odozgo prema dolje: ''Tapejara wellnhoferi'', ''"Tapejara" navigans'', ''Tupandactylus imperator'' (nacrtane u mjerilu).]] {| border="0" cellspacing="0" style="float:left;margin-right:1.5em" |- ! style="text-align:left; background:#f8f8ff;"| '''Kredski pterosauri:''' * [[Azhdarchidae]] * [[Ctenochasmatidae]] * [[Dsungaripteridae]] * [[Istiodactylidae]] * [[Lonchodectidae]] * [[Nyctosauridae]] * [[Ornithocheiridae]] * [[Pteranodontidae]] * [[Tapejaridae]] |} U kredi su se razvile najveće vrste pterosaura, a to je bio slučaj i sa dinosaurima i drugim životinjskim grupama ([[pleziosauri]], [[mosasauri]], [[ihtiosauri]]). Kao što je već rečeno, u ovom periodu živjeli su samo pterosauri kratkog repa. Veliki pterosauri su živjeli u cijelom svijetu, ali postojale su i manje vrste. Ti manji pterosauri bili su u direktnoj konkurenciji sa pticama koje su se nedavno razvile i rasprostranile u cijelom svijetu. Do 1970-ih godina sjevernoamerički ''[[Pteranodon]]'' se smatrao najvećim pterosaurom zato što je raspon njegovih krila iznosio oko 8 metara. Kada je otkriven ''[[Quetzalcoatlus]]'' (nazvan po aztečkom bogu [[Quetzalcoatl]]u, koji je imao izgled pernate zmije), mjerenjem mase njegove lubanje i usporedbom sa istom kod drugih pterosaura, dobijen je raspon krila od 12 metara. Jedno vrlo važno i bogato nalazište fosila pterosaura iz kasne krede je zavala [[Araripe]] u [[Brazil]]u; tu su najpoznatiji slojevi formacije Crato i formacije Santana. U njima su pronađeni mnogi pterosauri, između ostalih ''[[Anhanguera]]'', ''[[Criorhynchus]]'', ''[[Ornithocheirus]]'', ''[[Tapejara]]'', ''[[Thalassodromeus]]'', ''[[Ludodactylus]]'' i ''[[Tupuxuara]]''. Još jedno važno nalazište kredskih pterosaura je [[Xinjiang]] u [[kina|Kini]], gdje su pronađeni i ostaci vrlo važnih dinosaura (nekih od njih sa perjem) i sisara (npr. ''[[Hadrocodium wui]]''). Od pterosaura, pronađeni su ''[[Dsungaripterus|Dsungaripterus wei]]'' i ''[[Noripterus|Noripterus complicidens]]'', koji se ističu po svojim čeljustima. Isto kao što je slučaj u [[Solnhofen]]u i u formaciji Crato, fosili iz grupe Jehol ističu se po očuvanosti mekog tkiva. Kineske vrste su bile vrlo slične onima iz Solnhofena i [[Brazil]]a. Dosadašnji ostaci iz Kine pokazuju sličnu, a ako ne i veću raznolikost. Treće bogato nalazište pterosaura je krečnjak iz Niobrare i druge stijene u [[Texas]]u i [[Kansas]]u. U njima su pronađeni najveći poznati pterosauri, ''Pteranodon ingens'' i ''Quetzalcoatlus''. Kosti ovih životinja su vrlo često lomljive i nalaze se udaljene jedne od drugih. == Izumiranje == Nekada se smatralo da je izumiranje mnogih pterosaura izazvano kompeticijom sa ranim [[ptice|pticama]]. Do kraja krede bile su opstale samo velike vrste pterosaura pa se prema toj hipotezi smatralo da su manje vrste izumrle, a da su njihove niše zauzele ptice.<ref>{{cite journal |author=Slack KE, Jones CM, Ando T, ''et al'' |title=Early penguin fossils, plus mitochondrial genomes, calibrate avian evolution |journal=Mol. Biol. Evol. |volume=23 |issue=6 |pages=1144–55 |year=2006 |month=June |pmid=16533822 |doi=10.1093/molbev/msj124 |url=http://mbe.oxfordjournals.org/cgi/reprint/23/6/1144}}</ref> Međutim, izgleda da je smanjenje broja pterosaura (ako je uopće i došlo do njega) bilo nevezano za ptice.<ref>Copyrighted excerpt from Richard Butler, Paul Barrett, Steven Nowbath & Paul Upchurch [http://reviewsandessays2.blogspot.com/2009/03/why-pterosaurs-werent-replaced-by-birds.html]; might require new link</ref> Na kraju perioda krede došlo je do [[K-T izumiranje|kredskog izumiranja]] u kojem su nestali svi dinosauri, srodnici ptica i mnoge druge životinje, a među njima i pterosauri. Postoji i druga mogućnost: s obzirom da su mnogi pterosauri bili specijalizirani na život u blizini mora, a kredsko bi izumiranje imalo ogroman utjecaj na životinje u moru o kojima su pterosauri ovisili, došlo bi i do izumiranja tih pterosaura. Međutim, [[aždarkidi]] i [[istiodaktilidi]] nisu živjeli blizu mora. == Evolucija pterosaura == Pterosauri su vjerojatno potekli od arhosaura, koji su također bili preci krokodila i dinosaura. Fosilni podaci o liniji podrijetla pterosaura ne postoje, pa se njihovo podrijetlo može shvatiti samo pomoću usporedbe osobina kod različitih grupa životinja. Glavnim dokazima smatra se građa lubanje. Ona je imala treći otvor prije oka i reduciran ''Foramen parietale'', kao i kod arhosaura. Među daljnjim dokazima su zubi tipični za arhosaure, sa smanjenim petim zubom. Unutar arhosaura, pterosauri vjerojatno predstavljaju sestrinsku grupu dinosaura, pa se oni zajedno svrstavaju u takson Ornithodira na osnovu iste strukture nožnih zglobova. Njihov međusobni odnos kao sestrinskih grupa, međutim, nije tako dobro potkrijepljen zato što nedostaje nekoliko ključnih zajedničkih osobina. Razvojno stablo koje se trenutno prihvaća je sljedeće:<ref>Klassifikation der Reptilien, Seite 419 bis 420, in [[Michael J. Benton]]: ''Paläontologie der Wirbeltiere.'' 2007, {{ISBN|3-89937-072-4}}</ref> {{clade|style=font-size:75% |label1=&nbsp;'''[[Dijapsidi]]'''&nbsp; |1={{clade |1=&nbsp;Druge grupe&nbsp;([[pleziosauri]],&nbsp;[[ihtiosauri]],&nbsp;[[gušteri]],&nbsp;[[zmije]]&nbsp;itd.) | label2=&nbsp;[[Arhosauri]]&nbsp; |2={{clade |1=&nbsp;[[Crocodylotarsi]]&nbsp;([[Krokodili]]&nbsp;(Crocodylia)) | label2=&nbsp;[[Avemetatarsalia]]&nbsp; |2={{clade |1=''[[Scleromochlus|Scleromochlus taylori]]'' | label2=&nbsp;[[Ornithodira]]&nbsp; |2={{clade |1=[[Dinosauri]]&nbsp;(Dinosauria) |2='''Pterosauri'''&nbsp;(Pterosauria) }} }} }} }} }} === Evolucija leta === [[Datoteka:Scleromochlus BW.jpg|thumb|''Scleromochlus taylori'']] Najbližim srodnikom pterosaura i dinosaura smatra se jedna životinja pronađena u [[Lossiemouth]]u u [[škotska|Škotskoj]]. Ta životinja, ''[[Scleromochlus|Scleromochlus taylori]]'', posjeduje neke anatomske osobine obiju grupa. Može se uzeti da je ''Scleromochlus taylori'' bio dobar skakač i možda imao preteču letne kože, zato što je to bilo potrebno za evoluciju leta. Već je 1914. Huene o njemu napisao: '' … to je bila životinja koja klizila kroz zrak i imala višak kože na prednjim udovima, a možda i na drugim mjestima''. On je pretpostavio da je ''Scleromochlus'' živio na drveću i koristio ga za prelaženje većih razdaljina (hipoteza o životu na drveću). Teoriju o evoluciji pterosaura od predaka sličnih ''Scleromochlusu'' je 1999. precizirao [[Michael Benton]], koji je predstavio nove mogućnosti u vezi sa načinom života vrste ''Scleromochlus taylori'', a prije svega izvršio vrlo detaljnu analizu osobina te životinje. Za razliku od Huenea, on je priklonjeniji teoriji koju je 1907. postavio Woodward, tj. da je ''Scleromochlus'' bio dobar skakač, ali da nije živio na drveću, već na tlu (hipoteza o životu na tlu). Prema tome, prvi pterosauri razvili su se iz takvih vrsta skakača.<ref>Michael J. Benton, (1999): ''Scleromochlus taylori and the origin of the pterosaurs.'' Philosophical Transactions of the Royal Society London, Series B, 354, 1423-1446. ([http://palaeo.gly.bris.ac.uk/Benton/reprints/1999Scleromochlus.pdf PDF])</ref> Još uvijek nije točno utvrđeno koja je od te dvije teorije ispravna, ali je zanimljivo da su te iste teorije postavljene i za evoluciju ptica. == Sistematika == [[Datoteka:AnurognathusDB.jpg|thumb|''[[Anurognathus]]'']] [[Datoteka:Dorygn DB.jpg|thumb|''[[Dorygnathus]]'']] Klasična podjela pterosaura je razriješena pomoću filogenetskih istraživanja u posljednjih 25 godina. Prema njima kratkorepi pterosauri formiraju prirodnu sistematsku jedinicu, ali su ipak ukorijenjeni u raznim grupama koje se svrstavaju u dugorepe pterosaure. Opisan je veći broj porodica i drugih podtaksona koji su pretežno loše definirani. Slijedi kladogram moguće unutrašnje sistematike prema jednom standardnom djelu Davida M. Unwina:<ref>David M. Unwin (2006): Seite 228</ref> {{clade|style=font-size:75% |label1=&nbsp;'''Pterosauri'''&nbsp; |1={{clade |1={{clade |1=&nbsp;''[[Preondactylus]]''&nbsp; |2={{clade |1=&nbsp;[[Dimorphodontidae]] |2={{clade |1=&nbsp;[[Anurognathidae]] |2={{clade |1=&nbsp;[[Campylognathoididae]] |2={{clade |1=&nbsp;[[Rhamphorhynchidae]] |2={{clade |1=&nbsp;''[[Darwinopterus]]''<ref>Junchang Lü, David M. Unwin, Xingsheng Jin, Yongqing Liu & Qiang Ji: ''Evidence for modular evolution in a long-tailed pterosaur with a pterodactyloid skull.'' Proc. R. Soc. {{DOI|10.1098/rspb.2009.1603}}</ref> | label2=&nbsp;[[Pterodactyloidea]]&nbsp; |2={{clade |1=&nbsp;[[Ctenochasmatoidea]] |2={{clade |1={{clade |1=&nbsp;[[Ornithocheiroidea]] |2=&nbsp;[[Dsungaripteroidea]] |3=&nbsp;[[Azhdarchoidea]] }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} }} == U popularnoj kulturi == [[Datoteka:Pterosaurs on South Bank.jpg|thumb|Modeli ''Quetzalcoatlusa'' u [[South Bank]]u; napravio Mark Witton za 350. godišnjicu Kraljevskog društva]] Pterosauri se pojavljuju u popularnoj kulturi isto tako dugo kao i dinosauri, ali obično nisu imali istaknutu ulogu u filmovima, literaturi ili umjetnosti. Također, dok su se prikazi dinosaura mijenjali sa razvojem paleontologije, pretežno zastario prikaz pterosaura održava se još od sredine 20. st.<ref name=honepterosaurculture/> Iako se naziv "pterodaktil" vrlo često koristi za njih, prikazane životinje su vrlo često ''[[Pteranodon]]'', ''[[Rhamphorhynchus]]'' ili izmišljeni spoj ta dva roda.<ref name=honepterosaurculture>Hone, D. (2010). "Pterosaurs In Popular Culture." ''Pterosaur.net'', http://www.pterosaur.net/popular_culture.php {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210502201531/http://www.pterosaur.net/popular_culture.php |date=2021-05-02 }} Accessed online 27-August-2010.</ref> Mnoge dječje igračke i crtići prikazuju "pterodaktile" sa dugim krijestama kao kod ''Pteranodona'' i repom i zubima kao kod ''[[Rhamphorhynchus]]a'', mada u stvarnosti takav spoj nikada nije postojao. Međutim, barem jedan primjerak pterosaura jeste imao krijestu kao kod ''Pteranodona'' i zube - na primjer ''[[Ludodactylus]]'', čiji naziv znači "prst-igračka"; tako je nazvan zato što jako sliči starim dječjim igračkama sa spomenutim anatomskim greškama.<ref name="MFDB00">Frey, E., Martill, D., and Buchy, M. (2003). A new crested ornithocheirid from the Lower Cretaceous of northeastern Brazil and the unusual death of an unusual pterosaur. In: Buffetaut, E., and Mazin, J.-M. (eds.). ''Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs''. ''Geological Society Special Publication'' '''217''':56-63. {{ISBN|1-86239-143-2}}.</ref> Također, pterosauri se ponekada netočno identificiraju kao ptice, dok su oni zapravo bili leteći gmazovi, a ptice su potekle od dinosaura teropoda. Pterosauri su prikazani u romanu Arthura Conana Doylea "''[[The Lost World]]''" ([[1912]].) i u filmskoj adaptaciji iz [[1925]]. godine. Korišteni su u velikom broju filmova i televizijskih programa, uključujući i filmovima ''[[King Kong]]'' ([[1933]].) i ''[[One Million Years B.C.]]'' ([[1966]].). U posljednjoj je animator, [[Ray Harryhausen]], morao dodati dodatne prste u krila kako se letne membrane ne bi raspale, pa je pterosaur veoma ličio na šišmiša; ta greška je bila česta još i prije tog filma. Pterosauri su se uglavnom rijetko pojavljivali u filmovima do [[2001]]. godine, kada je snimljen ''[[Jurski park 3]]''. Međutim, paleontolog Dave Hone je naglasio da nakon čak 40 godina stanke pterosauri u tom filmu nisu mnogo poboljšani prema modernim istraživanjima. Među mnogim greškama koje su se održale od 1960-ih bili su zubi kod vrsta koje ih nisu imale (pterosauri iz ''Jurskog parka 3'' predstavljali su ''Pteranodone'', čiji naziv znači "bezubo krilo"), zatim gniježđenje za koje se još i tada znalo da je netočno, krila od kože, a ne zategnutih membrana od mišićnih vlakana.<ref name=honepterosaurculture/> == Povezano == * [[Popis rodova pterosaura]] == Literatura == * [[Peter Wellnhofer]]: ''Illustrated Encyclopedia of Pterosaurs.'' Crescent Books, New York, 1991. {{ISBN|0-517-03701-7}} * David M. Unwin: ''The Pterosaurs: From Deep Time.'' PI Press, New York, 2006, {{ISBN|0-13-146308-X}} == Reference == {{reflist}} == Daljnja literatura == * Eric Buffetaut: ''Flugsaurier - Warmblütige Pioniere der Lüfte''. in: ''[[Spektrum der Wissenschaft]].'' Heidelberg 2004,11, S. 24-31. {{ISSN|0170-2971}} * Eric Buffetaut, Jean-Michel Mazin (Hrsg.): ''Evolution and Palaeobiology of Pterosaurs.'' Geological Society Special Publication. Bd 217. The Geological Society, London 2003. {{ISBN|1-86239-143-2}} * Michael Fastnacht: ''The first dsungaripterid pterosaur from the Kimmeridgian of Germany and the biomechanics of pterosaur long bones'' Acta Palaeontologica Polonica 50 (2): 273–288, 2005. * Hartmut Haubold: ''Literaturbericht Pterosauria 2004-2008.'' Zbl. Geol. Paläont. Teil II, Heft 1/2, 47 S., Stuttgart 2009. * David W.E. Hone & Eric Buffetaut, E. (eds): ''Flugsaurier: pterosaur papers in honour of Peter Wellnhofer.'' Zitteliana, Reihe B, 28, 255 S.; München 2008. {{ISSN|1612-4138}} * Peter Wellnhofer: ''Handbuch der Paläoherpetologie.'' Bd 19. Pterosauria. Urban & Fischer, Stuttgart 1978. {{ISBN|3-437-30269-8}} * Peter Wellnhofer: ''Die große Enzyklopädie der Flugsaurier.'' Mosaik, München 1993. {{ISBN|3-576-10174-8}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pterosauria}} * [http://www.pterosaur.net/index.php Pterosaur.net] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120307010933/http://pterosaur.net/index.php |date=2012-03-07 }} (engleski) * [http://www.pterosaur.co.uk/ Baza podataka za pterosaure] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120716092155/http://www.pterosaur.co.uk/ |date=2012-07-16 }} (engleski) * [http://www.dinodata.net/Ptero/index.htm DinoData leteći gmazovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060706230239/http://dinodata.net/Ptero/index.htm |date=2006-07-06 }} (engleski) * [http://webspace.webring.com/people/mr/ravinray/pterosaur/index.html Često postavljena pitanja u vezi sa pterosaurima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140111004854/http://webspace.webring.com/people/mr/ravinray/pterosaur/index.html |date=2014-01-11 }} (engleski) * [http://www.pterosaurier.de Sajt za pterosaure] (njemački) * [http://www.dinosauria.com/dml/names/ptero.htm Pterosauri - vodič za prijevode i izgovaranje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111013112425/http://dinosauria.com/dml/names/ptero.htm |date=2011-10-13 }} * [http://www.archosauria.org/pterosauria/taxonomy/species.pdf Popis vrsta pterosaura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090106112253/http://archosauria.org/pterosauria/taxonomy/species.pdf |date=2009-01-06 }} (PDF-Datoteka; 789 kB) {{Izabran}} [[Kategorija:Pterosauri]] dv420lk834n5sjl5zx92mes5man4th7 0 169810 42586066 42318459 2026-04-28T10:18:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586066 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = c/b | naslov = Sanshiro Sugata | slika= Sugata Sanshiro poster.jpg | opis = | režija= [[Akira Kurosawa]] | producent= [[Keiji Matsuzaki]] | scenario = Akira Kurosawa <br /> [[Tomita Tsuneo]] | uloge = [[Denjirō Ōkōchi]] <br /> [[Susumu Fujita]] <br /> [[Yukiko Todoroki]] <br /> [[Takashi Shimura]] | muzika = [[Seiichi Suzuki]] | fotografija = [[Akira Mimura]] | montaža = Toshio Gotô<br />Akira Kurosawa | distributer = [[Toho Company Ltd.]] | premijera = {{film date|1943|3|25|df=y}} | trajanje = 80 / 97 min. | zemlja = {{flag|Japan}}| jezik = [[Japanski jezik|japanski]] | budžet = | }} {{nihongo|'''''Sanshiro Sugata'''''|姿三四郎|'''''Sugata Sanshirō'''''|ili '''''Saga o džudu'''''}} je [[japan]]ski igrani film snimljen 1943. godine u režiji [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]]. Po žanru je [[film o borilačkim vještinama]], a temelji se na romanu Tsuneo Tomit, sina znamenitog džudo-majstora [[Tomita Tsunejirō|Tsunejiro Tomite]]. Protagonist je svojeglavi mladić po imenu Sanshiro koji putuje u grad kako bi naučio [[džijudžicu]], ali umjesto toga otkriva novu tehniku pod imenom [[džudo]]. Iako je danas poznat prije svega kao Kurosawin prvijenac, odnosno prvi film u kome je Kurosawa koristio svoju omiljenu tehniku [[prijelaz (kadar)|tranzicijskih kadrova]], u svoje je vrijeme doživio veliki uspjeh u Japanu. Dvije godine kasnije Kurosawa je snimio nastavak pod naslovom ''[[Sanshiro Sugata II dio]]''. Iz originalne verzije su tadašnji [[cenzura|cenzori]] izbacili 17 minuta materijala, koji više nisu pronađeni, pa se film smatra djelomično [[izgubljeni film|izgubljenim]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|Sanshiro Sugata}} * {{IMDb title|0036400}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1943/bs000220.htm Sanshiro Sugata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190209022541/http://www.jmdb.ne.jp/1943/bs000220.htm |date=2019-02-09 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] * [http://www.brightlightsfilm.com/69/69sanshiro_libby.php "Sanshiro Sugata": Kurosawa's Elegy for the Reluctant Kamikaze'''] at [[Bright Lights Film Journal]]. {{kurosawa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o borilačkim vještinama]] [[Kategorija:Izgubljeni filmovi]] b1mzehhn73j5c6elwdgbfv9h6edaz0m 0 170128 42586065 42417518 2026-04-28T10:14:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586065 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film | tip = c/b naslov = Sanjuro | slika = SanjuroPoster.jpg| opis = | scenario = [[Ryuzo Kikushima]]<br />Akira Kurosawa | uloge = [[Toshirō Mifune]]<br />[[Tatsuya Nakadai]]<br />[[Keiju Kobayashi]]<br />[[Yuzo Kayama]] | režija = [[Akira Kurosawa]] | producent = [[Ryuzo Kikushima]]<br />[[Tomoyuki Tanaka]] | muzika = [[Masaru Satô]] | montaža = Akira Kurosawa | distributer = [[Toho|Toho Company Ltd.]] | premijera = {{Film date|1962|1|1|df=y}}| trajanje = 96 min. | zemlja = {{flag|Japan}}| jezik = [[Japanski jezik|japanski]] | prethodi = ''[[Yojimbo]]'' budžet = | }} {{nihongo|'''''Sanjuro'''''|椿三十郎|'''''Tsubaki Sanjūrō'''''}} je [[japan]]ski [[samurajski film]] snimljen 1962. u režiji [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]]. Predstavlja nastavak filma ''[[Yojimbo]]'', a u njemu [[Toshiro Mifune]] ponavlja ulogu lutajućeg [[ronin]]a. Radnja prikazuje kako pomaže grupi [[samuraj]]a da se suoče sa svojim korumpiranim pretpostavljenim. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{IMDb title|0056443}} * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=53&eid=69&section=essay Criterion Collection essay by Michael Sragow] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080309013643/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=53&eid=69&section=essay |date=2008-03-09 }} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1962/cl000010.htm Sanjuro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128121656/http://www.jmdb.ne.jp/1962/cl000010.htm |date=2012-01-28 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{kurosawa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Samurajski filmovi]] [[Kategorija:Jidaigeki filmovi]] huc23nkbm2m4xugmkyw43tq5xuhkfqu 0 170135 42586000 42394785 2026-04-28T03:06:25Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586000 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Riđobradi}} {{Infokutija02 film |tip = c/b |naslov = Riđobradi |slika = Kurobarberousse.jpg |režija = [[Akira Kurosawa]] |producent = [[Ryuzo Kikushima]]<br />[[Tomoyuki Tanaka]] |scenario = [[Masato Ide]]<br />[[Ryuzo Kikushima]]<br />[[Akira Kurosawa]]<br />[[Hideo Oguni]] |uloge = [[Toshirō Mifune]]<br />[[Yūzō Kayama]] |movie_music= [[Masaru Satō]] |fotografija = [[Asakazu Nakai]] |distributor= [[Toho]] |premijera = {{film date|1965|4|3|df=y}} |trajanje = 185 min. |zemlja = {{flagcountry|JPN}} |jezik = [[Japanski jezik|japanski]] |muzika = |budžet = |}} {{nihongo|'''''Riđobradi'''''|赤ひげ|'''''Akahige'''''}} je [[japan]]ski film snimljen 1965. u režiji [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]]. Radnja se temelji na motivima kratke priče ''Akahige shinryotan'' (赤ひげ診療譚) [[Shūgorō Yamamoto|Shugoroa Yamamotoa]] i romana ''[[Poniženi i uvrijeđeni]]'' [[Fjodor Dostojevski|Fjodora Dostojevskog]]. Radnja je smještena u Japan 19. vijeka i prikazuje odnos mladog ljekara i njegovog mentora, a čije likove tumače [[Yuzo Kayama]] i [[Toshiro Mifune]]. ''Riđobradi'' je poznat po izuzetno dugom, napornom i skupom snimanju. Mifune je zbog uloge morao nositi bradu u stvarnom životu, pa nije mogao glumiti u drugim filmovima. To, kao i navodno Kurosawino nezadovoljstvo njegovim nastupom, bilo je razlogom za prekid višegodišnjeg prijateljstva i dotadašnje plodnje suradnje. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=159 Red Beard (Criterion Collection)] * {{IMDb title|0058888}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1965/co000980.htm Red Beard] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120929062656/http://www.jmdb.ne.jp/1965/co000980.htm |date=2012-09-29 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] * {{rotten-tomatoes|red_beard}} {{kurosawa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] e9fbhz7up30mw7tq12ptlhgyfzg2bap 0 170184 42585880 42417321 2026-04-27T22:37:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585880 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 film |naslov = Rapsodija u avgustu |slika = RHAPSODY IN AUGUST.JPG |režija = [[Akira Kurosawa]] |producent = Hisao Kurosawa |scenario = Akira Kurosawa |uloge = [[Sachiko Murase]]<br /> [[Richard Gere]] |muzika = [[Shinichirō Ikebe]] |distributor= [[Shochiku|Shochiku Films Ltd.]] |premijera = {{Film date|1991|5|25|df=y}} |trajanje = 98 min. |zemlja = {{flagcountry|JPN}} |jezik = japanski<br />engleski |muzika = [[Shinichirô Ikebe]] |budžet = |}} {{nihongo|'''''Rapsodija u augustu'''''|八月の狂詩曲|'''''Hachigatsu no rapusodī'''''|ili '''''Hachigatsu no kyōshikyoku'''''}} je [[japan]]ski igrani film snimljen 1991. u režiji [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]]. Protagonistica filma, čiji lik tumači [[Sachiko Murase]], je ostarjela udovica kojoj je muž poginuo u [[Atomski napadi na Hiroshimu i Nagasaki|atomskom bombardiranju Nagasakija]], koja se preko ljeta brine za svoja četiri unuka. Film u kome je Kurosawa nastojao prikazati kako se različite generacije Japanaca nose s traumatičnom prošlošću je izazvao kontroverze, odnosno kritike koje su Kurosawi spočitavale negiranje japanskih ratnih zločina i [[antiamerikanizam]]. == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{imdb title|0101991}} * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1991/do001040.htm Rhapsody in August] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303235552/http://www.jmdb.ne.jp/1991/do001040.htm |date=2016-03-03 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{kurosawa}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] scfxfqfvz9711u97dlfj1m90y307z4s 0 175932 42586050 42289883 2026-04-28T07:07:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586050 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Serbian Orthodox Church in Dalj 03.jpg|mini|270px|d|Saborna crkva u Dalju]] '''Saborna crkva Svetog Dimitrija u Dalju''' je glavni [[Pravoslavlje|pravoslavni]] hram u [[Hrvatska|istočnohrvatskoj]] varošici [[Dalj]]u, smešten uz sedište [[Vladičanski dvor u Dalju|vladičanski dvor]], nekadašnje letnje boravište [[Srpski patrijarh|Srpskih patrijaraha]] iz [[Sremski Karlovci|Sremskih Karlovaca]]. [[Saborna crkva]] u Dalju je središnja crkva [[Eparhija osečkopoljska i baranjska|Eparhije osečkopoljske i baranjske]] i predstavlja najveći [[Pravoslavlje|pravoslavi hram]] u ovom delu [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]]. [[Saborna crkva|Saborni hram]] Svetog Dimitrija nalazi se na središnjem [[dalj]]skom trgu, nedaleko od [[Dunav]]a. U hramu je sahranjen [[mitropolit karlovački]] [[Vikentije Jovanović]] ([[1774]]-[[1780]]), [[episkop gornjokarlovački]] [[Lukijan Nikolajević]] ([[1865]]-[[1872]]), Teodor i Georgije Milanković iz porodice [[naučnik]]a [[Milutin Milanković|Milutina Milankovića]]. == Istorijat == Prvobitna crkva od drveta sagrađena je [[1715]]. godine, a osvećena [[26. oktobar|26. oktobra]] [[1716]]. godine od strane [[Mitropolit karlovački|mitropolita karlovačkog]] [[Vikentije Popović-Hadžilović|Vikentija Popovića-Hadžilovića]]. Nova crkva od tvrdog materijala pominje se [[1756]]. godine. Sadašnja crkva izgrađena je [[1799]]. godine, a obnovljena je [[1837]]. godine. Osveštena je od strane [[Mitropolit Stefan Stanković|mitropolita Stefana Stankovića]], [[8. septembra]] [[1840]]. godine. [[Ikonostas]] crkve izgrađen je [[1824]]. godine a rad je [[Pavle Đurković|Pavla Đurkovića]] i [[Grigorije Jezdimirović|Grigorija Jezdimirovića]]. Crkva je obnavljana [[1900]]/[[1901|01]]. godine, kao i [[1930]]/[[1931|31]]. godine. Crkvi su tokom [[Prvog svetskog rata]] rekvirirana [[zvona]], dok u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]] crkva trpi velika razaranja. Crkva je zatvorena [[12. jula]] [[1941]]. godine od strane državnih tela [[NDH|Nezavisne Države Hrvatske]]. Sa crkve su otuđena četiri [[zvona]], [[ikonostas]] je srušen i delimično uništen, riznica opljačkana. Sa crkve je otuđen crep, zvonik je miniran, a delovi zidova srušeni. Nakon [[Drugog svetskog rata]] pristupa se obnovi hrama. Osvećenje obnovljenog hrama izvršeno je [[8. novembra]] [[1949]]. godine. Crkva je obnavljana u više navrata i u kasnijem razdoblju i svečano osveštana [[14. maja]] [[1989]]. godine od strane [[Patrijarh srpski German|patrijarha srpskog Germana]]. Hram je obnavljan i tokom [[2004]]/[[2006|06]]. godine. O "[[Sveti Dimitrije|Svetom Dimitriju]]" [[2006]]. godine osveštena su i postavljena nova crkvena [[zvona]]. Obnova sabornog hrama traje i danas. == Izvori == * [http://www.gk-srbije-vukovar.hr/spomenici.html] == Vanjske veze == * [http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230417030500/http://www.eparhija-osjeckopoljskabaranjska.hr/ |date=2023-04-17 }} {{Saborna crkva}} [[Kategorija:Crkve Eparhije osječkopoljske i baranjske]] [[Kategorija:Saborni hramovi Srpske pravoslavne crkve|Dalj]] [[Kategorija:Crkve u Hrvatskoj]] 72tqoty0yp97bxidwnahnmjnn651mee 0 176363 42586051 42289887 2026-04-28T07:10:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586051 wikitext text/x-wiki [[Datoteka: Saborna crkva u Kruševcu.jpg|mini|300px|d|Saborna crkva Svetog Đorđa i Gavrila u Kruševcu]] '''Saborna crkva roždestva Presvete Bogorodice u Kruševcu''' je glavni i najveći [[Pravoslavlje|pravoslavni]] hram u [[Kruševac|Kruševcu]]. [[Saborna crkva]] u [[Kruševac|Kruševcu]] je sedište [[Eparhija kruševačka|Eparhije kruševačke]] [[Srpske pravoslavne crkve]]. == Istorijat == Najraniji podaci o novoj Crkvi [[Sveti Đorđe|Svetog Đorđa]] su iz [[1865]]. godine. Te godine su za 362 cesarska dukata kupljeni kućevni placevi od Stojana Petrovića, Alekse Marića i Živka Ilića za gradnju nove crkve. Međutim, zbog poteškoća oko isplate naknada za placeve gradnja je odgođena dve decenije. Od [[1873]]. pa sledećih 12 godina u dostupnim dokumantima nema podataka o gradnji crkve Svetog Đorđa u [[Kruševac|Kruševcu]]. Iz spiska planova izrađenih crkava u [[Kraljevina Srbija|Kraljevini Srbiji]], koji se čuva u arhivu [[SANU]], saznajemo da je zidanje nove crkve počelo tek [[1885]]. godine. Crkva Svetog Đorđa bila je [[1898]]. godine ozidana i stavljena pod krov. Tri zvona za novu crkvu plaćena su krajem [[1902]]. godine. Ministar prosvete i crkvenih dela je [[9. novembar|9. novembra]] [[1902]]. godine odobrio ovaj izdatak. Posle dosta problema, ugovor za izradu [[ikonostas]]a je zaključen [[5. februara]] [[1903]]. godine. Na drvenim pregradama ikonostasa izveden je u duborezu biljni ornament, naročito bogat oko prestonih ikona. Na ikonostasu su očuvane prvobitne ikone do danas. Iako je ugovorom za izradu [[ikonostas]]a angažovan jedan živopisac, Živko Jugović, u slikarstvu [[ikonostas]]a stilski se jasno razlikuju dve celine. Postoji velika razlika u stilu između gornjih i prestonih [[ikona]]. To je pojedine naučnike, među kojima Pavla Vasića, navelo na zaključak da su to radovi dvojice slikara. Sve upućuje, kaže P.Vasić „da su gornje ikone rad Živka Jugovića, a prestone ikone verovatno Milana Milovanovića“. Milovanović je verovatno radio ikone za crkvu Svetog Đorđa po svršetku Akademije u Minhenu, po svoj prilici u leto [[1903]]. godine. Na zidovima hrama urađeno je 12 fresaka. Za sada se ne zna ko je radio ove freske. U Letopisu je izneta pretpostavka Branka Milenkovića iz Kruševca, rođenog 1897. godine, da je ove freske radio italijanski umetnik Arminije, koji je Milenkoviću poklonio jednu lepu ikonu Sv.Spiridona na platnu. Crkva je bila završena [[1904]]. godine. == Izvori == * [http://www.svetidjordje.rs/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120331025532/http://www.svetidjordje.rs/ |date=2012-03-31 }} == Vanjske veze == * [http://www.eparhijakrusevacka.com/ Zvanična stranica Eparhije kruševačke]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Saborna crkva}} [[Kategorija:Eparhija kruševačka]] [[Kategorija:Saborni hramovi Srpske pravoslavne crkve|Kruševac]] [[Kategorija:Kruševac]] 7y7pws5wybs5627w4tnfvq2f1k7ldkv 0 176884 42586074 42580838 2026-04-28T11:10:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586074 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[Datoteka:DragoljubMihailovic8e09281v.jpg|thumb|175px|Pukovnik [[Dragoljub Mihailović]]]] '''Kolaboracija četnika s Nedićevom vladom''' predstavlja jedan vid [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu|kolaboracije četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]]. Osnovni cilj saradnje [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika sa kvislinškom Nedićevom vladom bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]]. U prvoj godini okupacije, saradnja jedinica pod komandom Draže Mihailovića sa Nedićevom vladom se prvenstveno odvijala kroz [[Legalizovani četnici|legalizaciju četničkih odreda]]. Procesom legalizacije su mnogi četnici (oko dvije trećine pripadnika Mihailovićevih snaga u Srbiji 1941. godine<ref>[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref>) službeno postali oružana formacija integrisana u okupacioni sistem. 17. januara 1942. godine, prema nemačkim podacima, 72 oficira i 7.963 četnička borca su bili pod komandom srpske žandarmerije. Legalizovani četnici su tada bili većinom Pećančevi, dok su oko 2000-3000 njih bili Mihailovićevi četnici.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} Već sredinom maja 1942. godine, dva četnička pomoćna korpusa su brojila 13.400 oficira, podoficira i vojnika.{{sfn|Tomasevich|1975|p=127.}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije Jugoslavije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214.}}}} == Saradnja sa Aćimovićevom upravom 1941. == Predsednik [[Savet komesara|Saveta komesara]], prve kvislinške vlade u okupiranoj Srbiji, [[Milan Aćimović]], tokom okupacije najviše se eksponirao u saradnji sa pokretom pod komandom Draže Mihailovića, još od prvih meseci okupacije. Na osnovu jednog potonjeg dokumenta, odnosno Aćimovićeve izjave, može se naslutiti da je Aćimović doprineo da okupator ne izvrši planirane aktivnosti uperene protiv Mihailovića još u junu 1941: {{izdvojeni citat|Što se tiče moga stava prema nacionalnim ljudima u šumi, navešću jedan slučaj: odmah u početku okupacije, u toku meseca maja ili početkom juna, Nemci su bili organizovali jednu veću akciju da bi očistili naše šume od ostataka jugoslovenske vojske, kako su nam sami govorili. Tu se u prvom redu mislilo na Dražu i njegove ljude. Ja sam Nemcima isticao nekorisnost i čak štetnost te akcije, govoreći da će za vreme okupacije biti uvek ljudi koji će odlaziti u šumu i bolje je da tamo padnu pod uticaj jednog nacionalno trezvenog čoveka nego pod uticaj komunista. Nemci su te razloge primili i tako do te akcije nije došlo. Ja sam stajao na stanovištu da Dražin cilj mora da bude i naš cilj. Naš rad treba diskretno da koordinira, a nikako da se sukobljava. Između Draže, odnosno njegovih ljudi, i mene bio je stalni kontakt.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/209-210.</ref><ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/9_4.htm |title=Ratko Martinović - OD RAVNE GORE DO VRHOVNOG ŠTABA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Aćimović tvrdi da je još prije formiranja Nedićeve vlade trebalo da dođe do sastanka između njega i Mihailovića u okolini Valjeva, ali da su partizani presjekli put. U izvještaju (bez datuma, moguće s početka 1944. godine<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref>) Mihailovićevih predstavnika o razgovoru sa Milanom Aćimovićem još se dodaje: {{izdvojeni citat|Reći ću vam da sam još u prvim danima okupacije, kada su došli ljudi sa Ravne gore kod mene, njima kazao: Pitajte Dražu da li on smatra ovaj naš posao nenacionalnim i nekorisnim po srpski narod, ako ga tako smatra, mi ćemo se odmah svi povući, jer ne želimo niti hoćemo da cepamo jedinstvo srpskog naroda. Kako su ta lica te moje reči prenela, ja ne znam, ali su mi doneli odgovor da treba ostati na poslu i raditi u korist naroda... Po mom mišljenju, u zemlji je trebalo voditi borbu protiv komunista. Što se tiče Draže, stajao sam na stanovištu da se borba protiv njega ne samo ne sme voditi nego se mora naći načina da se naš rad koordinira sa njegovim.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} === Uspostavljanje saradnje === Prvi kontakt pokreta pod rukovodstvom pukovnika Dragoljuba-Draže Mihailovića uspostavljen je krajem maja 1941. posredstvom rezervnog potporučnika Vladimira Lenca, vođe omladinske organizacije [[ZBOR|Jugoslovenskog narodnog pokreta Zbor]] [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] na [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkom sveučilištu]], koji se povlačio iz Bosne sa Mihailovićevom grupom, nakon Aprilskog rata, da bi se potom zajedno sa Mihailovićem stacionirao na [[Ravna Gora|Ravnoj gori]]. Prema tvrdnjama koje je 1949. objavio Ljotićev saradnik [[Boško Kostić]], potporučnik Lenac je dobio zadatak od pukovnika Mihailovića da uspostavi vezu sa Dimitrijem Ljotićem i da zatraži materijalnu pomoć za Mihailovićevu organizaciju. Ljotić je Lencu predložio da novac potraži od desetak imućnijih Beograđana, od kojih je prikupljena znatna suma novca. Lenac se više nije vraćao na Ravnu goru. Prema Kostićevom svedočenju, oko 10. juna 1941. u Beograd je dolazio i Mihailovićev izaslanik poručnik Slavko Pipan, sa sličnim zadatkom kao i Lenac. Pipan se takođe sastao sa Ljotićem i, prema Kostićevom svedočenju, "i Pipanu je data veća suma novca da ponese Draži". Slavko Pipan je posetio Beograd ponovo u drugoj polovini jula 1941. I ovog puta je usledio sastanak sa Ljotićem, na kom su bili prisutni Lenac, Kostić i Ratko Parežanin (koji je o ovom sastanku svedočio 1971). Ljotić je sugerisao Kostiću i Parežaninu da putuju na Ravnu goru kako bi se uspostavio tešnji kontakt sa Mihailovićem. Međutim, do ovog putovanja nije došlo zbog vesti da su ravnogorski četnici započeli saradnju sa partizanskim pokretom.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_4.htm |title=Nikola Milovanović, Draža Mihailović, Beograd, 1991 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> [[Tanasije Dinić]], rezervni pukovnik [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]] i zamenik Milana Aćimovića, komesara Ministarstva unutrašnjih poslova i predsednika Saveta komesara (Dinić je bio jedan od glavnih stubova kvislinškog aparata; od 1942. do 1943. je na mjestu ministra unutrašnjih poslova, potom ministar socijalne politike i narodnog zdravlja u Nedićevoj vladi), u izjavi koju je dao na saslušanju pred isljednim organima [[OZNA]]-e, 25. februara 1946, pored ostalog je govorio i o kontaktima Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem, te o navodnom protivljenju toj saradnji od strane Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Saradnja između Aćimovića i Draže Mihailovića bila je Nemcima poznata, te prema tome ja nisam imao potrebe da o toj saradnji obaveštavam [[Gestapo]]. Ja se sećam još iz 1941. g., kada su Nemci sklopili sporazum sa [[Kosta Pećanac|Kostom Pećancem]]. Tom prilikom sam naišao u Upravni štab gde sam zatekao Aćimovića, Krausa, Kisela i, mislim, Helma. Pili su šampanjac i Aćimović je tada rekao kako ćemo proslaviti uskoro sastanak sa Dražom. Još pre ovoga Aćimović je dobio od Nemaca 10 miliona dinara, radi pomaganja organizacije DM. Aćimović je u svakom pogledu favorizovao i podržavao organizaciju D. M.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_5.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221118094108/https://znaci.org/00001/154_5.pdf |date=2022-11-18 }}, str. I/375.</ref>}} Prema tvrdnjama pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], vršioca dužnosti komandanta kvislinške žandarmerije od 24. juna 1941, s njegove je strane uspostavljen kontakt sa saradnicima Draže Mihailovića još 28. maja 1941. Veze između pukovnika Trišića i Mihailovića nastavljene su i kasnije tokom leta 1941, posredstvom jednog Trišićevog kurira. Ovi podaci publikovani su 1960.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/211, fus. 5.</ref> Pukovnik Trišić, s pozicije tadašnjeg zapovjednika žandarmerije, od prvih dana okupacije stupa u kontakt sa pukovnikom Mihailovićem i stavlja mu se u službu, a po sopstvenom svjedočenju u emigraciji: {{izdvojeni citat|Svi žandarmi su odmah prihvatili sve nacionalne odrede, kako pukovnika Draže Mihailovića, tako isto đenerala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] i vojvode [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]...<ref>Јован П. Тришић, О Милану Недићу, Виндзор, 1960, стр. 90–91.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 29–30.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]]}} Prema Trišićevim zapisima po okončanju rata, u ravnogorsku organizaciju ga je uključio major [[Radoslav Đurić]], i to sa zadatkom da pribavlja službene legitimacije i objave za putovanja, kao i da vrši obavještajnu djelatnost u korist četnikâ.<ref>Јован П. Тришић, „Први дани рата у Јужној Србији и прилажење покрету Драже Михаиловића“, у: Гласник српског историског-културног друштва „Његош“, 1962, свеска десет, стр. 86.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 479.</ref> O kontaktima koje je uspostavio sa Mihailovićem tokom maja i juna 1941. godine, pukovnik Trišić u svojoj knjizi “O Milanu Nediću” piše: {{izdvojeni citat|U Beograd sam stigao (iz Skoplja) 24. maja i svi žandarmi su upućeni u Komandu žandarmerije. Već 28. maja ja sam se lično sastao sa jednim Dražinim kurirom. Kurir je bila žena, koja je došla sa Ravne gore, noseći nekoliko pisama od Draže, a pored toga imala je i zadatak da uhvati vezu sa nekim đeneralima koji su bili u Beogradu kao i sa još nekim oficirima i viđenim ličnostima... Ja sam postavljen za v.d. komandanta žandarmerije u okupiranoj Srbiji, 24. juna 1941. ali sam od advokata Čede Arsenijevića ranije o tome bio obavešten, radi čega sam dva puta uputio na Ravnu goru moga kurira Milana Ivezića da o tome obavesti pukovnika Dražu i da mi Draža po tom pitanju daje svoje mišljenje. Draža se je s tim složio.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref>}} Sredinom jula 1941, pukovnik Trišić i njegovi saradnici su se sastali sa poručnikom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], jednim od organizatora ravnogorskog pokreta u valjevskom kraju. Specijalni izaslanik Komesarijata unutrašnjih dela poslao je 17. jula iz Valjeva izvještaj Milanu Aćimoviću u kom se prenose stavovi poručnika Nedića o partizanima, s jedne, kao i o okupatorskim i kvislinškim vlastima, s druge strane: {{izdvojeni citat|Poručnik Nedić bio je obučen u seljačko odelo, sa šubarom i izjavio je sledeće: <br /> 'Mi koji se nalazimo po šumama nemamo nikakve veze sa ovom terorističkom akcijom komunista. Oni su stupili sa nama u vezu i tražili da se pridruže nama. Mi smo ih odbili i prebacili im što vode ovakvu jednu akciju koja može Srbiji da nanese samo zlo.' Tom prilikom pukovnik Draža Mihailović rekao je delegatu komunističke grupe doktoru Jovanoviću Miodragu, da ako se desi još jedan akt sabotaže od njihove strane, da će ih oni progoniti i uništiti... Gospodin Nedić dalje navodi da oficiri i podoficiri i drugi koji se nalaze u šumi ne žele da čine ništa što bi moglo da izazove nemačke vlasti na reakciju. Pozdravljaju novu uredbu о ovogodišnjoj vršidbi žitarica, za koju kažu da je umesno doneta. Isto tako priznaju rad ministra, gospodina Aćimovića i poznato im je sa kakvim se on teškoćama bori, kao i da njegovom zaslugom nisu novopopisani aktivni oficiri otišli u logore. [...] Gospodin Nedić obećao je da će oni uticati na ona lica koja nisu komunisti, a koja se nalaze iz neobaveštenosti u njihovim grupama, da se vrate svojim kućama. Što se tiče vođa, ukoliko produže sa sabotažama oni će ih likvidirati. Oni dalje pozdravljaju akciju srpskih vlasti na uništenju ovih grupa, kao i svih onih koji se bave pljačkanjem i napadima na srpski živalj... Isto tako obećao je davanje podataka o mestu boravka komunističkih grupa žandarmima.<ref name="znaci.org">[https://znaci.org/00001/11_4.htm RAVNA GORA POSTAJE STOŽER VELIKOSRPSKE BURŽOAZIJE]</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 127-128.</ref>}} Pukovnik Trišić se u dva navrata i lično sastao sa Dražom Mihailovićem, u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]], u [[Struganik]]u, i to 14. jula i 19. avgusta 1941, preuzimajući instrukcije za dalji rad.<ref>Милисав Секулић, Пуковник Јован П. Тришић. Ратни дневник и биографија, Београд, 2014, стр. 96-102.</ref> Kako Trišić navodi u svojim sjećanjima poslije rata, on nije sreo pukovnika Dražu Mihailovića prilikom prve posjete [[Ravna gora|Ravnoj gori]], već jednog od njegovih najbližih saradnika majora [[Aleksandar Mišić|Aleksandra Mišića]]. Trišić piše: „Govorilo se, uglavnom, o Komesarskoj upravi. Iz tog razgovora sam zaključio da Milan Aćimović i [[Ilija Paranos]] uživaju poverenje na Ravnoj gori... Dalje se govorilo o teškoj situaciji, čiji se kraj nije mogao da sagleda, o tome kako treba narodu pomoći i o saradnji između žandarmerije i Draže — ko će i kako održavati vezu.“<ref>Jovan Trišić, ''Prvi dani rata u Južnoj Srbiji i prilaženje pokretu pukovnika Draže Mihailovića'', »Glasnik« — Chicago, sveska 10/1962, str. 87–89.</ref> Na sastanku održanom avgusta 1941. godine, pukovnici Mihailović i Trišić zaključuju usmeni sporazum o saradnji četnika i žandarmerije: {{izdvojeni citat|S Dražom su bili major A. Mišić i poručnik Voja Popović. Razgovarali smo veći deo noći i sutradan pre podne. Dotakli smo sva pitanja od opšteg interesa po srpski narod, a posebno o tešnjem povezivanju naše akcije... U pogledu budućeg rada, rekao je [Mihailović — prim.] da zbog tadašnje teške situacije ne namerava da preduzima nikakve akcije većeg značaja, pri čemu je istakao da su Nemci vrlo jaki, da nama niko ne može da pruži nikakvu pomoć i da oskudevamo u svemu. Zbog tih razloga, naglasio je, nama je potrebno da se, prvo, dobro organizujemo, da se solidno pripremimo, dobro naoružamo i da čekamo pogodan momenat kako bi naša akcija bila od stvarne koristi saveznicima. Meni je stavio u dužnost da, po mogućstvu, pojačam žandarmerijske stanice, da žandarmeriju što bolje naoružam i da u njene redove ubacim što veći broj njegovog ljudstva. Izjavio je da je zadovoljan držanjem žandarmerije i izrazio nadu da će ona odigrati značajnu ulogu u danom momentu.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 125.</ref>|Pukovnik [[Jovan Trišić]], prvi komandant kvislinške [[Srpske žandarmerije]]}} О održavanju dobrih odnosa s kvislinškom žandarmerijom i njenim komandantom pukovnikom Jovanom Trišićem, posvjedočio je 1946. godine [[Beogradski proces|na sudskom procesu]] i sâm general Dragoljub Mihailović: {{izdvojeni citat|Optuženi: [...] Moja je težnja bila da sve one koji su nosili oružje „bušimo“, da ulazimo u njihove redove i da ih na taj način pridobijemo u šumu. Ja sam tako uspeo da pridobijem Jovana Trišića i da sa njim stvorim plan. I taj je bio uhvaćen sa tim planom i odveden u ropstvo. Pretsednik: Šta je on bio? Optuženi: Bio je pod Nemcima komandant žandarmerije. Ja sam ga privukao i pridobio da sprovedemo organizaciju i da dobijemo veći broj ljudstva. Pretsednik: Vi ste se tada povezali sa žandarmerijom koja je bila tada u službi okupatora? Optuženi: Tačno.<ref>Издајник и ратни злочинац Дража Михаиловић пред судом: Стенографске белешке и документа са суђења Драгољубу-Дражи Михаиловићу, Београд, 1946, стр. 113.</ref><ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref>}} Brojni oficiri Jugoslovenske vojske koji će se kasnije pridružiti [[JVuO]], tj. četnicima, u prvoj godini okupacije su bili na raznim dužnostima u strukturama kvislinške uprave. Tako je major [[Petar Baćović]], prije nego što je avgusta 1942. postao komandant četničke Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, bio šef kabineta Milana Aćimovića, ministra unutrašnjih poslova.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_80.htm Izveštaj komandanta četničke grupe odreda od 6. maja 1942. Draži Mihailoviću o akcijama protiv partizanskih jedinica na širem području Višegrada i stanju četničkih jedinica]</ref> Prema sjećanjima Ljotićevog sekretara [[Boška Kostića]], Petar Baćović je bio šef kabineta dr [[Miloša Radosavljevića]], koji je do 29. januara 1942. bio ministar [[Poljoprivreda|poljoprivrede]] u Nedićevoj vladi.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 209.</ref> Takođe, [[Jezdimir Dangić]] je sarađivao sa kvislinškom upravom u Srbiji i to od prvih dana formiranja Saveta komesara Milana Aćimovića, s kojim je, sve do hapšenja od strane Njemaca aprila 1942, bio u najboljim odnosima. Od sredine maja do sredine avgusta 1941. godine, Dangić je bio na službi u Srpskoj žandarmeriji, a za vrijeme [[Ustanak u Srbiji|oružanog ustanka u Srbiji]] bio je raspoređen kao žandarmerijski oficir na granici prema [[Drina|Drini]], da bi nešto kasnije bio premješten u [[Bratunac]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d., Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274.</ref> Od oktobra 1941. do kraja februara 1942. na službi u žandarmeriji u Beogradu bio je i kapetan [[Slavoljub Vranješević]], koji će od kraja 1943. biti Mihailovićev komandant zapadne Bosne.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref> Aćimovićeva uprava nije dugo potrajala, i ukinuta je 29. avgusta 1941. kada je uspostavljena Vlada nacionalnog spasa generala [[Milan Nedić|Milana Nedića]], ali je Aćimović u njoj nastavio obnašati funkciju ministra unutrašnjih poslova do 5. novembra 1942. godine. Milan Aćimović je ostao u izuzetno bliskim odnosima sa Dražom Mihailovićem sve do maja 1945. godine, tj. do samog kraja okupacije. Na koncu, Aćimović je poginuo tokom [[Bitka na Zelengori|bitke na Zelengori]], dok se nalazio u Mihailovićevom štabu.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 98.</ref> === Svjedočenja o vezama Aćimovića i Mihailovića === [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik za Jugoistok njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, nakon rata piše o saradnji Aćimovića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Šta se sve događalo u četničkom taboru, o tome sam bio veoma dobro informisan. Nemački Vermaht je na svim frontovima imao odlične specijaliste za dešifrovanje poruka. Tako su šifrovane poruke Draže Mihailovića stizale i do mog radnog stola. Sem toga, stalno sam bio u vezi sa ministrom Aćimovićem, koji je bio politički izaslanik Draže Mihailovića u Beogradu, zatim sa posrednicima i kuririma, a bio sam i u direktnom kontaktu sa vođom četnika.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} [[Aleksandar Cincar-Marković]], ministar spoljnih poslova [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]], potvrdio je 1946. godine pred istražnim organima da je Milan Aćimović istupao pred Nijemcima u svojstvu političkog predstavnika Draže Mihailovića. U svojoj izjavi, Cincar-Marković, između ostalog, svjedoči o pokušajima ponovnog uspostavljanja kvislinške vlade u [[Kitzbühel]]u, na teritoriji [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], gdje je bila smještena nakon evakuacije iz Beograda: {{izdvojeni citat|Po pitanju priznanja Nedićeve vlade, pregovori koje su, sa nemačkom vladom, poveli Nedić i Spalajković prilično su se otegli iako su se oni pozivali na činjenicu da je Nemačka priznala i druge kvislinške vlade, kao bugarsku, rumunsku i mađarsku. Najzad, Nemačka je ponovo priznala Nedićevu vladu. Posle ovog priznanja Nedić i Ljotić su održali nekoliko sastanaka sa Nojbaherom i još nekim nemačkim funkcionerima, na kojima je bio i Milan Aćimović, koji je boravio sa grupom četnika u Semeringu, nedaleko od Beča i koji je zastupao interes četničkog vođe Draže Mihailovića. Na ovim sastancima, osećajući svu svoju političku malodušnost, prilikom upornog zahtevanja da se prizna Nedićeva vlada, Nedić i Ljotić su postavljali Nemcima nov zahtev: da to ne bude više srpska vlada, nego neki komitet sličan Vlasovljevom, da u ovaj komitet treba da uđu i predstavnici drugih organizacija, na prvom mestu Dražina organizacija. Ovo pitanje ostalo je nerešeno.<ref>AVII, Izjava Aleksandra Cincar-Markovića pred istražnim organima 1946.</ref><ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Iskaz Cincar-Markovića se gotovo u potpunosti poklapa sa tvrdnjama Boška Kostića, sekretara Dimitrija Ljotića, iznesenim u njegovim memoarima, izdatim u emigraciji nekoliko godina nakon rata: {{izdvojeni citat|Za vreme našeg boravka u Beču Ljotić se prvo sastao sa đeneralom Nedićem i bivšim ministrom Milanom Aćimovićem, jednim od vodećih političkih ljudi Draže Mihajlovića. Na tom se sastanku razgovaralo šta treba činiti. Nedić je zahtevao, da ako on mora opet da obrazuje srpsku vladu, da u nju uđu đeneral Mihajlović i Ljotić i po četiri ministra iz njihovih grupa kao i dva neutralca. Dimitrije Ljotić se protivio tom traženju Nedićevom, smatrajući da Draža Mihajlović ne treba da ulazi ni u kakvu kombinaciju sa Nemcima.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 186.</ref>}} Uvjerljivo svjedočenje o mnogostrukim vezama Milana Aćimovića sa Dražom Mihailovićem pružio je na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine [[Dragomir Jovanović|Dragomir–Dragi Jovanović]], predsednik Beogradske opštine, upravnik grada Beograda i šef [[Srpske državne bezbednosti]] u rangu ministra Vlade narodnog spasa: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Je li Aćimović održavao veze sa organizacijom DM? Optuženi: Jeste. Poznato mi je da je održavao. Pretsednik: Od kada? Optuženi: Ja znam da Aćimovićeve veze sa organizacijom DM datiraju od konca 1941. godine, da su u 1942. godini došle do kulminacije, i da je Aćimović zbog toga imao u vladi konflikt sa Nedićem i Ljotićem i da je, zbog sumnjičenja o održavanju tih veza, morao dati ostavku. Pretsednik: A kakva je bila uloga Aćimovića u Beogradu prema organizaciji DM? Optuženi: Aćimović je smatran kao politički eksponent te organizacije. Bar ja sam ga tako smatrao. Pretsednik: Može li se to zaključiti iz izvesnih činjenica? Optuženi: Može. Pretsednik: Na primer? Optuženi: Preko Aćimovića su išle sve stvari. Kod Aćimovića su dolazili ljudi koji su dolazili bili u Beograd zbog održavanja veza sa Nedićem, Aćimović je bio neka vrsta političke veze u Beogradu. Takav je slučaj bio i sa Rakovićem kada je došao u Beograd. Pretsednik: A kada je on došao u Beograd? Optuženi: Avgusta meseca 1944. godine. Pretsednik: Je li on sedeo kod Aćimovića? Optuženi: Ja sam ga dva do tri puta video kod Aćimovića, a jedanput kod Ilije Mihailovića. Pretsednik: Iz čega bi se još moglo zaključiti da je Aćimović bio politički savetodavac, eksponent organizacije DM u Beogradu? Optuženi: Ja sam vodio više puta razgovore s njime o tome. On je bio prilično zakopčan; ali, prema njegovom držanju i govoru mogao sam zaključiti – a on to nije ni krio – da on pripada pokretu Draže Mihailovića.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Jovanović]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]]}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1941. == {{main|Ustanak u Srbiji 1941.}} Nakon izbijanja [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji]], početkom jula 1941, ustanici su počeli oslobađati sve veći broj naseljenih mesta. [[Četnici]] pod komandom pukovnika Mihailovića uzimaju učešća u ustanku tek krajem avgusta 1941. Međutim, istovremeno sa uzimanjem učešća u borbi protiv okupatora Mihailović je već početkom septembra 1941. uputio delegaciju na sastanak sa generalom Nedićem radi dogovora o zajedničkoj borbi protiv partizana. Delegaciju su činili potpukovnik Dragoslav Pavlović i potpukovnik Živojin Đurić i major [[Aleksandar Mišić]], dok im se u Beogradu pridružio major Radoslav Đurić. O uspostavljanju veze pukovnika Mihailovića sa generalom Nedićem, šef Upravnog štaba opunomućenog komandanta korpusa u Srbiji general [[Harald Turner]] izvještava 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|U vezi sa mojim dopisom o pukovniku Mihailoviću od 3. 11. 41. br. 4675/41 izveštavam vas o sledećem: <br /> I centrala Abvera izvestila je 2. 11. 41.: 1.) Srpski predsednik vlade Nedić ponovo pregovara sa pukovnikom Dražom Mihailovićem preko rtanjskog vojvode. Ovaj je poslednji put bio kod Mihailovića 4. 11, kada mu je dao iznos od 500 000 dinara i preneo časno obećanje generala Nedića da će se angažovati kod nemačkih vlasti da Mihailović ne bude zarobljen ili kažnjen. 2.) Dalje pregovore sa Mihailovićem je vodio pukovnik Popović koji mu je 1. 10. predao 500 000 dinara. 3.) Pukovnik Popović je 26. 10. bio poslednji put kod Mihailovića i predao mu još 2,500.000 dinara. Vratio se 30. 10. 41. sa Mihailovićevom izjavom da je ovaj spreman da se sa Nedićevim jedinicama bori protiv komunista pod uslovom da mu Nedić da obećanje da nemačke oružane snage neće preduzimati akciju protiv Mihailovića.<ref name="znaci1981">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 868.</ref>}} Milan Nedić je na saslušanju pred jugoslovenskim organima 9. januara 1946. u vezi pregovora sa Mihailovićevim predstavnicima izjavio sledeće: {{izdvojeni citat| Odmah po uspostavljanju moje vlade početkom septembra (1941.) kod mene je došla jedna delegacija Draže Mihailovića koju su sačinjavali pešadijski potpukovnik (Živojin) Đurić, major Aleksandar Mišić, i đeneralštabni (major Radoslav) Đurić sa originalnim punomoćjem Draže Mihailovića radi razgovora. Uslovi koje je postavio Draža bili su uglavnom ovi: * Da se uspostavi red i mir u Srbiji. * Da se povedu zajedničke borbe protiv partizanskih snaga. * Da uspostavim vezu i legitimišem Dražu kod Nemaca. * Da mu se dostavi izvesna svota novca radi isplate prinadležnosti njegovim oficirima i podoficirima. * Da se po umirenju Srbije izvrši vojna akcija u Bosni radi umirenja. * Da se pomogne Đukanović Vladi (treba: Blaži) u Crnoj Gori radi umirenja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 17-18, fus. 13.</ref>}} Nedić je u istrazi takođe dodao: „Svi ovi predlozi i uslovi bili su prihvaćeni sa moje strane. Draža je dobio novac a Nemci su ovo odobrili.“<ref>Arhiv VII, k. 269, reg. br. 35/1.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 126.</ref> Prema istom saslušanju, Nedić je uglavnom prihvatio ove predloge: {{izdvojeni citat|Pismeni ugovor između mene i te delegacije nije pravljen s obzirom da su sva trojica iz te delegacije bili moji oficiri meni dobro poznati, pa sam smatrao da nema potrebe za pismenim ugovorom, a oni to nisu ni tražili. Između nas je napravljen sporazum o sledećem: * O saradnji između mene, odnosno moje vlade i Draže Mihailovića za borbu protiv komunista u cilju njihovog uništenja. * Da im odmah izdam novčanu pomoć da bi mogli izdati plate oficirima i podoficirima, kao i to da bi mogli kupiti životne namirnice za ishranu vojske. * Da odmah odredimo jednog oficira za vezu koji će stalno biti pri štabu Draže Mihailovića. * Da preko Nemaca izdejstvujem legalizaciju Draže Mihailovića i njegovih četnika u tome da ih Nemci ne gone i da se mogu slobodno kretati. * Da posle čišćenja, odnosno uništenja komunista u Srbiji, moja vlada ukaže potrebnu pomoć Draži Mihailoviću radi smirenja građanskog rata u Bosni i Crnoj Gori. * Da se posle formiranja vladinih odreda, s čime bi se bilo započelo, donese jedan operacijski plan između mene i Draže za čišćenje Srbije od komunista.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића, Београд, 1979, стр. 77.</ref>}} Nedić je na saslušanju istakao da je nakon sklapanja sporazuma odmah izdao novčanu pomoć, koju je delegacija ponela sa sobom. Nedić je potom odmah otišao kod komandanta Srbije, generala Hajnriha Dankelmana, s molbom da odobri legalizaciju Mihailovićevih četnika, što je Dankelman odmah prihvatio. Nedić je potom odredio generalštabnog majora Marka Olujevića za vezu između njega i Draže Mihailovića. Nedić je uskoro obavešten da je Mihailović u celini prihvatio postignuti sporazum.<ref name="vojnoistorijski1941">Žarko Jovanović, "Kolaboracija Draže Mihailovića sa kvislinzima u Srbiji 1941.", Vojnoistorijski glasnik, 1-2/1998, Beograd, 1998, str. 83.</ref> O sastanku s četničkom delegacijom, i uopšte o pregovorima vođenim tokom 1941. sa Mihailovićem, general Nedić je 12. novembra 1941. godine, preko agencije »Rudnik«, obavijestio javnost u Srbiji: {{izdvojeni citat|Londonski radio dao je juče uveče vesti o prilikama u Srbiji, pa je izneo i potpuno netačno tvrđenje kako su tobož nemačke vlasti pregovarale sa pukovnikom Dražom Mihailovićem. Međutim, suprotno tome tvrđenju istina je da je Draža Mihailović slao svoje posrednike kako meni, tako i nemačkim vlastima radi pregovora... <br /> U vezi sa ovim izjavljujem da sam prilikom obrazovanja moje vlade pokušao da sve srpske nacionalne snage ujedinim radi spasa naroda i otadžbine, pa sam u tom cilju pregovarao sa Kostom Pećancem i Dražom Mihailovićem... Što se tiče Draže Mihailovića, i on je izjavio da želi da sarađuje na uništenju elemenata nereda, pa je u tu svrhu primio i novac od srpske vlade. Međutim, on je istovremeno pregovarao i sa komunistima.<ref>''Novo vreme'', 13. XI 1941.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 165.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019154413/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-10-19 }}, str. II/212, fus. 7.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Novinar [[Stanislav Krakov]] piše u emigraciji da je 6. septembra 1941. došlo do formiranja prvih oružanih jedinica Vlade Milana Nedića. Krakov, inače sestrić generala Nedića, citira riječi „jednog elitnog žandarmerijskog oficira” (njegov je identitet zaštitio inicijalima ''I. R. R.'') koji je prisustvovao smotri: „Ovaj 6-ti septembar je u stvari prvi dan građanskog rata u Srbiji”. Pored toga, Krakov navodi i sljedeće: {{izdvojeni citat|Baš ovog 6-og septembra 1941, na [[Banjica|Banjici]], u prisustvu generala [[Pante Draškića]], ministra rada u Nedićevoj vladi i pomoćnika ministra unutrašnjih dela [[Ceke Đorđevića]], kao i većeg broja oficira izvršeno je svečano formiranje osam vojničkih jedinica, koje su dobile naziv «srpski oružani odredi». [...] Već od prvog dana osnivanja ovih odreda, koji su odmah sa Banjice upućeni na teren, ocrtao se kakav će biti njihov stav na terenu u pogledu komunističkih partizana, koje su imali da gone i razbijaju, i odreda Draže Mihailovića sa kojima im je naređeno da sarađuju.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 159—160.</ref>}} [[Artiljerija|Artiljerijski]] major [[Boško Todorović]] bio je prije okupacije na službi u obaveštajnom odeljenju Generalštaba [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Nakon [[Aprilski rat|aprilskog rata]], radio je ljeta 1941. u organizaciji DM u Beogradu, da bi krajem augusta 1941. prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] kao opunomoćenik Draže Mihailovića,<ref>[https://znaci.org/00001/40_37.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SRPSKI NACIONALISTIČKI OTPOR IZVAN SRBIJE]</ref> s ciljem stvaranja četničke organizacije na tom području. Bio je i prvi četnički komandant koji će, novembra 1941, sa Italijanima sklopiti [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sporazum o zajedničkoj borbi]] protiv NOP-a.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, str. 18.</ref> Iz izvještaja koji je 2. septembra 1941. poslao Draži Mihailoviću iz istočne Bosne, gdje je smjestio štab, dâ se zaključiti i da je među četničkim oficirima bio jedan od prvih koji je pledirao za saradnju sa kvislinškom Vladom Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Vrlo je važno za Srpstvo, da se Bosna oslobodi od ustaša vojno-četničkom akcijom pre nego što naša poluslobodna vlada u Beogradu diplomatskom operacijom (koja se verovatno već vodi, što potvrđuju i pojedini neprovereni glasovi) postigne pripojenje Bosne okupiranoj Srbiji. Mišljenja sam da preokret u držanju [[Pećančevi četnici|»crnih« četnika]] — njihovo stavljanje u službu Nedića i posredno Nemaca — treba iskoristiti za nas na sledeći način: 1. obavestiti narod: a) da četnički odredi redovne vojske ostaju i dalje potčinjeni isključivo našoj Vrhovnoj komandi — Kralju, ma kako se držali dobrovoljni četnički odredi, »crni«, »crveni« i ostali. b) za našu ofanzivnu akciju u Srbiji još nije vreme, ali da je vreme za borbu u Bosni — cilj: bar poluoslobođenje i prisajedinjenje poluslobodnoj Srbiji; [...] 3.  Stupiti na pogodan način u vezu sa Nedićem i ispitati da li ostaje veran kralju i dobar Srbin — u kom slučaju neće ometati, ako neće potpomagati naš rad — ili je izdajica, u kom slučaju se treba povući van njegovog domašaja — u Bosnu, u južnu Srbiju i u Sandžak, pa odande preduzeti borbu i protiv njega, uz pomoć sviju Srba koji su ostali verni kralju i položenoj zakletvi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_3.htm Izveštaj komandanta četničkog odreda "Boško Jugović" od 2. septembra 1941. o vojnoj situaciji u istočnoj Bosni i stavu prema srpskoj kvislinškoj vladi]</ref>}} Naredbom br. 2 od 7. septembra 1941. general Milan Nedić imenuje majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] na službu u vojnom odeljenju pri Predsedništvu Ministarskog saveta. Major Piletić će kasnije postati jedan od Mihailovićevih komandanata u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]].<ref name="Jovan Marjanović 1941">Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 193.</ref><ref>AVII—Nda—19—5—4.</ref> Potporučnik [[Pavle Mešković]] je bio sa pukovnikom Mihailovićem još od kraja aprila 1941. godine u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Poslije toga, Mešković se nalazio u grupi od nekoliko desetina oficira i vojnika s kojima se Mihailović prebacio u Srbiju te stigao na [[Ravna gora|Ravnu goru]] 12/13. maja 1941. Kada je general Mihailović krenuo iz [[Srbija|Srbije]] za [[Crna Gora|Crnu Goru]] u proljeće 1942, odredio je Pavla Meškovića da bude njegov čovjek za vezu sa potpukovnikom [[Milanom Kalabićem]]. Nakon rata, Mešković je posvjedočio da je do povezivanja između Mihailovića i Nedića došlo već tokom embrionalne faze izgradnje kvislinškog aparata u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Po ulasku Nemaca u Beograd, obrazovani su tamo Komesarijati za razne poslove. Njih je ubrzo potom, krajem avgusta, zamenila Srpska Vlada na čelu sa đeneralom Milanom Nedićem. Nedić saziva zbor oficira i podoficira koji nisu otišli u ropstvo. Mihailović odobrava odlazak onih koji su tražili savet, jer je većina bila sa porodicama, a on nije mogao preuzeti odgovornost za toliki broj porodica, kad bi sve te ljude povukao u šumu. Najveći deo oficira i podoficira u Nedićevim formacijama (Poljska, Granična i Državna straža) ušao je u te odrede sa znanjem i odobrenjem D. Mihailovića i drugih komandanata pokreta. Poljska straža bila nam je odana od prvog dana skoro stoprocentno.<ref>Павле Мешковић, »На Равној гори«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 57. и 173.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_5.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PRVI KONTAKTI SA NOP I POKUŠAJI DA SE OBUSTAVI USTANAK]</ref>}} U »Političkom mjesečnom izvještaju« od 3. XII 1941, general Harald Turner iznosi detalje o pokušaju sklapanja sporazuma između Mihailovićevog pokreta i kvislinških strukturâ, uz blagoslov njemačkih vlasti: {{izdvojeni citat|U toku meseca jula, na osnovu prethodnog odobrenja, komesar-ministar [[Milan Aćimović|Aćimović]] pokušao je da sa Mihailovićem sklopi sličan sporazum kao što je to učinjeno između [[Gestapo|policije državne bezbednosti Nemačke]] i [[Kosta Pećanac|Koste Pećanca]]. Međutim, Mihailović je to izbegao. Prvih dana po stupanju na čelo vlade, to isto, takođe sa nemačkim odobrenjem, pokušao je i predsednik Nedić, koji je verovao da će mu kao armijskom generalu poći za rukom da na svoju stranu privuče bar deo oficira koji su se nalazili kod Mihailovića.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 124.</ref>|General [[Harald Turner]]}} === Partizani razotkrivaju Mihailovića === Posle završetka razgovora i postizanja sporazuma sa generalom Nedićem, Mihailovićeva delegacija se iz Beograda vratila na Ravnu goru 6. septembra 1941. U međuvremenu na Ravnu goru je pošao i major Marko Olujević s poručnikom Slavkom Pipanom, obaveštajnim oficirom Draže Mihailovića. Njih dvojicu su, na putu za Ravnu goru, uhvatili partizani u Belanovici, 8. septembra 1941. Kod majora Olujevića, koji je ujedno bio i pomoćnik komandanta kvislinške žandarmerije, nađen je plan komande žandarmerije od 7. septembra 1941. za napad žandarma sa četnicima Draže Mihailovića sa linije Zvornik-Krupanj-Valjevo-Mionica. Posle saslušanja major Olujević je streljan 10. septembra, dok je poručnik Pipan uspeo da pobegne.<ref>Јован Марјановић, Устанак и НОП у Србији 1941, Београд, 1983, стр. 317.</ref> Mihailović o svojoj saradnji sa Nedićem nije obavestio partizane. Kolubarska četa [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] je prilikom zarobljavanja poručnika Ernesta Pipana zaplenila i jedan dokument Ministarstva unutrašnjih dela, u kome komanda kvislinške žandarmerije 7. septembra 1941. naređuje komandantu 5. žandarmerijskog odreda: {{izdvojeni citat|Kad sva tri odreda budu stigla na liniju Zvornik — Krupanj — Valjevo — Mionica uhvatiće vezu sa četničkim odredima koji pod komandom generalštabnog pukovnika g. Draže Mihailovića na toj liniji i sačekaće dalje naređenje za produženje dejstva.<ref>Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 405-406.</ref>}} U knjizi „General Milan Nedić”, Stanislav Krakov navodi da je ovaj dokument potpisao novopostavljeni šef žandarmerije general [[Stevan Radovanović]]. Krakov donosi još izvoda iz ovog „vrlo opširnog naređenja”, za koje tvrdi da je „bilo izdato onda kada je Nedić posle odlaska Dražinih delegata čvrsto verovao u sprovođenje zajedničke akcije protiv komunista”: {{izdvojeni citat|«(13) Saradnja sa četnicima i omladinom pokreta „Zbor” treba da bude najtešnja. Saradnja sa njima sastoji se u sledećem: Svi četnici i omladinci koji dejstvuju na teritoriji odreda potčinjeni su komandantu odreda. Komandant odreda je taj koji će naređivati sve što treba da se radi na terenu, a njegova naređenja ima da izvršuju svi četnici i omladinci. Ishrana četnika i omladinskih odelenja biće zajedno sa odredom...»<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 160—161.</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpske žandarmerije]]}} Partizani su na osnovu zaplenjenih dokumenata uvideli da Mihailović igra dvostruku igru, učestvujući u partizanskom ustanku i istovremeno radeći na njegovom gušenju. Oni su uskoro otkrili i druge dokaze o Dražinoj kolaboraciji. Komandant [[Valjevski partizanski odred|Valjevskog partizanskog odreda]] [[Dragojlo Dudić]] u svoj dnevnik septembra 1941. godine zapisuje: {{izdvojeni citat| "12. septembar: U toku dana došao je kurir Kolubarske čete. U izvestaju stajalo je da su zarobili jedan auto Ministarstva unutrašnjih dela sa pomoćnikom komandanta žandarmerije, još jednim čovekom i šoferom žandarmom. Od materijala nađeno je nekoliko lažnih legitimacija i naredba Ministarstva unutrašnjih dela o organizaciji poternih odreda za komunistima. Iz ove naredbe jasno se vidi da je i Draža Mihailović, komandant četnika sa Ravne gore, u vezi sa ovom akcijom na strani vlade. Sad je svakome bila jasna uloga ovog žonglera koji se pravio prijateljem narodne borbe".<ref>Драгојло Дудић, Дневник 1941, Београд, 1981, стр. 187-189.</ref>}} O vezama štaba pukovnika Mihailovića sa kvislinškim formacijama govori i naredba generala [[Ljubo Novaković|Ljube Novakovića]] njegovim odredima, od 12. septembra 1941: {{izdvojeni citat|Prema sigurnim podacima koje sam ovoga momenta dobio, odredi srpske oružane sile u sporazumu sa odredima pukovnika Draže Mihailovića stupili su javno i otvoreno u akciju i dok jedni odredi imaju podrške i naslona okupatorske vlasti, drugi dotle, da bi maskirali svoj pravi cilj, bore se protiv okupatorskih vlasti i formiraju neku regularnu vojsku, pod pretnjom smrtne kazne ko ne bude prišao njihovim redovima. Jedni i drugi rade sporazumno i sa veštom i prikrivenom namerom protivu četnika (Ljube Novakovića), a preko ovih i protivu celokupnog srpskog naroda.<ref name="vojnoistorijski1941"/>}} === Nemci razotkrivaju Mihailovića === {{izdvojeni citat|Podstaknuti delimičnim uspešno vođenim borbama od strane komunista, nacionalni Srbi organizovali su takođe borbene formacije protiv Nemaca.<ref>OBAVEŠTENJE KOMANDNOG ŠTABA KOMANDANTA SRBIJE OD 16. SEPTEMBRA 1941. KOMANDAMA I USTANOVAMA VERMAHTA O RAZVOJU ORUŽANOG USTANKA - T501 roll 244, frames 334-337.</ref>|Obaveštenje Komandnog štaba Komandanta Srbije od 16. septembra 1941. o razvoju oružanog ustanka}} Prema svjedočanstvu [[Stanislava Krakova]], njemački okupacioni dužnosnici su od početka gledali s velikim podozrenjem na mogućnost zbližavanja između generalâ Mihailovića i Nedića, vidjevši u ovome prevashodno opasnost po interese [[Treći Reich|Trećeg Reicha]]: {{izdvojeni citat|Ali Nedićevi prvi kontakti sa Dražom Mihailovićem — o čemu su Nemci bili brzo obavešteni — kao i držanje Nedićevih oružanih odreda na terenu gde su oni vodili isključivo borbu protiv komunista, dok je sa Mihailovićevim četnicima vladalo pravo bratstvo po oružju, povećavali su to urođeno nemačko nepoverenje prema ljudima sa Balkana.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 176.</ref>}} Ubrzo, koncem septembra ili početkom oktobra, Nedića je pozvao Dankelman veoma ljut i pokazao mu [[sastanak u Brajićima|sporazum]] sklopljen između Draže i [[Josip Broz Tito|Tita]]. Dankelman je govorio kako ih je pukovnik Mihailović obmanuo da mu daju slobodu kretanja. Uskoro su podaci o učešću četničkih odreda u borbama protiv Nemaca postali očigledni, što je demotivisalo predstavnike nemačkog okupatora i kvislinške uprave da idu u pravcu saradnje sa Mihailovićem. Nemački okupator više nije imao poverenja u Mihailovića, naročito nakon što je saveznička propaganda počela da predstavlja Mihailovića kao navodnog vođu otpora u Jugoslaviji. O daljem nepoverenju okupatora i rezervisanosti Nedića prema Mihailovićevom pokretu, Harold Turner je rekapitulirao 3. novembra 1941: {{izdvojeni citat| U međuvremenu je ustanovljeno da se Mihailovićevi odredi pod komandom pukovnika Misite kod Loznice i kapetana Račića kod Bogatića bore zajedno sa partizanima. Zatim da je 28. septembra zaključio sa komunistima pismeni sporazum o zajedničkom isterivanju nemačkih oružanih snaga iz Srbije, odnosno sa Balkana. Pismeni dokazi o saradnji pronađeni su u Kraljevu, Rudniku i Gornjem Milanovcu. (...) General-pukovnik Nedić je zvanično izjavio da izuzev slučaja Mišić više nikada nije posredno ili neposredno pregovarao sa Mihailovićem niti mu slao novac. U sredu, 29.10.41. pojavio se kod Nedića pukovnik (Branislav) Pantić koji je boravio u Beogradu i po nalogu Mihailovića ponovio predlog o zajedničkoj borbi protiv komunista. Rekao mu je da Mihailović zahteva od Nedića 5.000 pušaka, 500 puškomitraljeza i 100 mitraljeza. Kada je Nedić bez okolišanja odbio taj zahtev kao glup i preteran, Pantić je upozorio Nedića da će se istog dana voditi pregovori preko opunomoćenog komandanta korpusa i da je Mihailoviću za pregovore obećana pratnja do Beograda.<ref name="znaci1981"/>}} Naime, deo nemačkih obaveštajnih struktura je smatrao da treba prihvatiti Mihailovićevu ponudu za saradnju sa Nemcima. Tehnički poslovi oko pregovora Draže Mihailovića sa Nemcima povereni su pukovniku Branislavu Pantiću i kapetanu Nenadu Mitroviću. Oni su 28. oktobra 1941. krenuli za Beograd, gde su se susreli sa nemačkim kapetanom [[Josef Matl|Jozefom Matlom]], oficirom vojno-obaveštajne službe Abver ([[Abwehr]]). O Mihailovićevoj ponudi kapetan Matl je sačinio izvještaj (“''Predmet'': Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom”), koji će nadređenima poslati 30. oktobra 1941. godine: {{izdvojeni citat|Pukovnik Pantić je izjavio da je od strane pukovnika Draže Mihailovića ovlašćen da stupi u vezu sa predsednikom vlade generalom Nedićem, kao i sa nadležnim instancama u nemačkom Vermahtu, kako bi se četnički odredi jugoslovenske vojske, koji se nalaze pod komandom Draže Mihailovića stavili na raspolaganje u cilju suzbijanja komunizma u Srbiji. Izjava je punovažna. Pukovnik Pantić daje kao garanciju svoju oficirsku čast. General Nedić je u to upućen na osnovu ličnih razgovora koje je s njim vodio pukovnik Pantić ujutro 28. 10; on odobrava taj korak i želi da se što pre pristupi njegovom sprovođenju i aktiviranju.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_238.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 857.</ref>|Kapetan [[Josef Matl]]}} Milan Nedić je smatrao da mu je pregovorima između Mihailovićevih predstavnika i predstavnika nemačkog okupatora ugrožen politički kredibilitet. Prethodno je Nedić odbio nastavak pregovora i materijalnu i vojnu pomoć Mihailovićevom pokretu, što zbog opreza prema Nemcima, osluškujući kakav je njihov stav o saradnji sa četnicima, što zbog bojazni da Mihailovićeva legalizacija kod okupatora može ugroziti njegovu političku poziciju. O ovome je takođe rekapitulirao Harold Turner, 6. novembra 1941: {{izdvojeni citat|Nedić je ponovo odbio pregovore sa Mihailovićem, ali me je zamolio da mu objasnim kakvu igru Nemci igraju sa Mihailovićem. Uveravao sam general-pukovnika Nedića da može biti siguran da opunomoćeni komandant korpusa neće preduzimati nikakve akcije koje bi povredile ličnost ili politiku predsednika vlade Nedića. Njegovo mišljenje o Mihailovićevoj situaciji je sledeće: Mihailović se nalazi neposredno pred uništenjem, pitanje je samo vremena. Sam Mihailović oseća da sve više slabi i želi da dobije u vremenu da bi se spasao, naročito preko zime. On je potpuno nepouzdana ličnost i zato Nedić smatra da nema svrhe pregovarati.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_243.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 869-870.</ref>}} 11. novembra Mihailović se [[sastanak u Divcima|sastao sa Nemcima u selu Divci]], ali su oni odbili njegove usluge i zatražili razoružanje četnika. Mihailović je odbio da položi oružje, ali je nastavio borbu protiv partizanskog pokreta, što je bilo od nesumnjive koristi nemačkom okupatoru. Našavši se u još težoj situaciji nakon prelaska Glavnog štaba NOV i POJ i glavnine partizanskih snaga u Bosnu i Sandžak, čemu je znatno doprinela Mihailovićeva spremnost da napada partizane u momentu kad oni pokušavaju da suzbiju nemačku ofanzivu, Mihailoviću se ponovo nametnula nužnost saradnje sa kvislinškim strukturama, naročito u kontekstu nemačke spremnosti da ga gone kao odmetnika. U dnevnim izvještajima iz sredine novembra 1941, poslatih iz komande Jugoistoka, može se zaključiti da u glavnom štabu Vrhovne komande Wehrmachta nijesu znali ko je pukovnik Mihailović. Nezavisno od ovoga, njegova ponuda o zajedničkoj borbi protiv partizana je odbijena i zatraženo je polaganje oružja: {{izdvojeni citat|13.11.41: Vrhovna komanda oružanih snaga traži provjeru vijesti da je /izvjesni/ Mihailović poslao delegate Nediću, i preko njih ponudio Nijemcima pregovore. Navodno je prijedlog odbijen, jer Nijemci žele da pregovaraju s njim direktno, a ne preko posrednika. Nakon savjetovanja komande Jugoistoka i njemačkog generala u Srbiji, Vrhovna komanda je telefonski obavještena o sljedećem: Vođa bandi Mihailović je njemačkom generalu u Srbiji ponudio zajedničku borbu protiv komunista. Ponuda je odbijena sa zahtjevom za bezuslovnu kapitulaciju. Odgovor je izostao. Jučer prvi put zabilježene borbe između Mihailovićevih bandi i komunista. Ovo ne mjenja stav da se traži bezuslovna kapitulacija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=124&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000119.]</ref>}} {{izdvojeni citat|17.11.41: Savjetovanje kod načelnika štaba komande Jugoistoka: Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista! Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja! Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=127&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frames no. 000121—000122.]</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za septembar 1941 (30. septembar 1941.).}} === Početak otvorenog sukoba sa partizanima, novembar 1941. === {{main|Napad četnika na Užičku Republiku}} Sukob u ustaničkim redovima bio je katalizator saradnje ravnogorskih odreda sa formacijama srpske kvislinške vlade. „Čete pukovnika Draže Mihailovića“ sarađuju sa Nedićevim odredima u zauzimanju [[Ljig]]a 7. novembra i na prostoru [[Lazarevac]]-[[Belanovica]] 13. novembra. Takođe, pod komandom majora [[Milana Kalabića]] (otac [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]), Požeški i Gornjomilanovački ravnogorski odred vode intenzivne borbe protiv partizana kod [[Rudnik (planina)|Rudnik]]a 19. i 20. novembra, a zabilježena je saradnja i majora [[Velimir Piletić|Velimira Piletića]] sa žandarmerijskim odredima u borbama sa partizana kod [[Kučevo|Kučeva]] 18. novembra 1941.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2019, str. 46-47.</ref> O žestini borbi koje su četnici Draže Mihailovića vodili skupa sa nedićevskim odredima napadajući na [[Slobodne teritorije u Narodnooslobodilačkom ratu|partizansku slobodnu teritoriju]], naročito svjedoči izvještaj komande Žandarmerije od 18. novembra 1941, u kome se, između ostalog, kaže: {{izdvojeni citat|Komandant Kolubarske grupe major g. Kalabić depešom, poslatom 17 novembra o. g. iz Aranđelovca, javlja: „Danas mi je javljeno da se koncentrisalo do 480 komunista na prostoru od sela Garaša, Bosuta i Dragolja... Odmah sam uputio tri stotine četnika Ravnogoraca i sto mojih vojnika da ih napadnu. Borba je otpočela u 15 č. i završena око 18 č. u reonu sela Dragolja i Bosuta. Ubijeno je 64 komunista i 1 uhvaćen...“<ref>AVII—Nda—53—3—48.</ref><ref>Jovan Marjanović, Ustanak i narodno-oslobodilački pokret u Srbiji 1941, Institut društvenih nauka, Beograd, 1963, str. 351.</ref>}} Kako ni tražena efikasnija [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|saveznička]] pomoć, kao ni ona od majora [[Jezdimir Dangić|Jezdimira Dangića]],<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_1_27.htm Naređenje Draže Mihailovića od 9. novembra 1941. komandantu bosanskih četničkih odreda za prebacivanje četničkih jedinica iz istočne Bosne u rejon Užica i Kosjerića radi napada na partizane</ref> nijesu mogle uslijediti brzinom koju je Mihailović želio, on i njegovi komandanti se odlučuju da zatraže pomoć direktno od komandanata Nedićevih i Pećančevih odreda koji su otvoreno služili okupatoru. O ovoj pomoći kapetan [[Ćirilo Dimitrijević]] (oficir [[Legalizovani četnici|legalizovanog]] ''Sandžačkog vojno-četničkog odreda'' (SČO) pod komandom majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]]; početkom jula 1942. u svojstvu deputata SČO učestvovao je u pregovorima sa pukovnikom [[Milošem Masalovićem]], [[Cvetanom Đorđevićem]] i generalom Milanom Nedićem, koji mu je savjetovao „apsolutnu saradnju sa Italijanima“;<ref>ASŽ, Ž-28, NOR, kut. 13, f. Sandžački četnici, dok. 5а, str. 2–3.</ref> potonji komandant Pribojske brigade JVuO<ref>{{harv|Живковић|2017|p=741, 778}}</ref>), piše Mihailoviću 1943. godine, pored ostalog i sljedeće: {{izdvojeni citat|Potom sam u svojstvu načelnika štaba Rudničke grupe odreda u najkritičinjim danima Ravne gore, bez odobrenja svoga komandanta slao municiju, opremu i puškomitraljeze na Ravnu goru, gde su trupe đenerala g. Mihailovića bile blokirane od komunista radi uništenja. Iz ovih dana imam telefonsko priznanje đenerala g. Mihailovića Draže, koji mi je tom prilikom zahvalio i naredio da mu se imam javiti kada dođe do izražaja.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—X 13.</ref>}} Sukob partizanskih i vojnočetničkih snaga od prvih dana novembra 1941, uticao je i na poručnika Nikolu Kalabića i njegovu buduću visoku poziciju u hijerarhiji ravnogorskog pokreta. Naime, Mihailovićevo ustaničko sjedište, Ravna Gora je 10. novembra [[Napad četnika na Užičku Republiku|direktno ugrožena od partizanskih snaga]]. Gotovo svi odredi ostaju bez municije. Pred partizanskim naletom, odredi se povlače. Stanje je dramatično i vode se ogorčene borbe. Mihailović iz [[Brajići (Gornji Milanovac)|Brajića]] rukovodi operacijama, dijelom zakopavajući, dijelom uništavajući najpovjerljiviju arhivu. U takvoj situaciji, poručnik Nikola Kalabić predlaže da se od njegovog oca Milana, penzionisanog žandarmerijskog majora, u tom trenutku komandanta jednog vladinog odreda u Ljigu, zatraži pomoć.<ref>{{Cite web |title=Bojan Dimitrijević: Nikola Kalabić između Čiče i Krcuna?! |url=https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ |access-date=2023-12-28 |archive-date=2023-12-28 |archive-url=https://web.archive.org/web/20231228100857/https://savremenaistorija.com/2017/06/28/nikola-kalabic-izmedu-cice-i-krcuna/ }}</ref> Major Milan Kalabić (Kalabić je od kraja 1941. okružni načelnik u [[Kragujevac|Kragujevcu]]; 28. januara 1942. srpska vlada ga unaprjeđuje u čin potpukovnika<ref>Nebojša Stambolija, n.d., str. 34. i 60.</ref>), na zahtjev Draže Mihailovića, stavio je četnicima na raspolaganje osam kamiona municije za borbu protiv partizanskih odreda. Municija je odmah prebačena u [[Ba (Ljig)|selo Ba]] i podijeljena Mihailovićevim odredima. Kako bi Mihailoviću dodatno olakšao situaciju, stariji Kalabić je istovremeno angažovao i sve svoje snage u borbi protiv partizana u oblasti planine Rudnik. Od tada Nikola Kalabić postaje jedan od najvažnijih četničkih komandanta, a Milan Kalabić jedan od najodanijih saradnika Draže Mihailovića u srpskim kvislinškim redovima.<ref>[https://znaci.org/00001/11_9.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje NAPAD NA UŽICE I BORBE OKO ČAČKA]</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], komandant Požeškog četničkog odreda (sredinom novembra 1941. legalizovanog pri Nedićevom upravnom aparatu, gdje će Korać postati načelnikom okruga Užičkog), u knjizi ratnih memoara “Između Draže i Nedića“, objavljenoj [[2015]]. u izdanju [[Kragujevac|kragujevačkih]] ''Pogleda'', prisjeća se da je prisustvovao susretu između Milana Kalabića i Draže Mihailovića, do kojeg je došlo u Belanovici krajem novembra 1941. godine. Tom prilikom je i Kalabić mlađi odsjeo kod svog oca nekoliko dana. Prema Koraćevom svjedočenju, na ovom je sastanku dotadašnja saradnja između kvislinških oružanih snaga i ravnogorskog pokreta konačno formalizirana: {{izdvojeni citat|Posle kraćeg informativnog razgovora, pređosmo na stvar. Kalabić poče izlagati način vođenja dosadašnje borbe protiv komunista, kao i plan daljeg čišćenja Srbije od komunističkih delova i grupa. Posle toga izloži i način snabdevanja oružanih odreda hranom, novcem, municijom, oružjem, odećom, obućom i ostalom vojnom opremom. I najzad upozna ga sa svima naređenjima i instrukcijama đenerala Nedića u pogledu rada na terenu, kao i u svemu ostalom što je smatrao za potrebno da iznese. Đeneral Mihailović sasluša ovo izlaganje, a zatim zapita Kalabića, da li je u mogućnosti da nešto oružja, municije i obuće, koje dobija od srpske vlade, odvoji i pošalje na Ravnu Goru. Zatim se đeneral Mihailović zainteresova za dalji pokret i dislokaciju srpskih oružanih snaga đenerala Nedića, zahtevajući od Kalabića da na svaki način Požeški četnički odred uputi u Požegu, radi dalje borbe u tim krajevima. I najzad, zamoli majora Kalabića da po mogućstvu svoje objave za slobodno kretanje i legitimacije za nošenje oružja, izdaje i ljudstvu Ravne Gore koje mu se za to obrati, pošto su u to vreme, u očima Nemaca, naročito u okrugu Užičkom i Kragujevačkom, objave, putne isprave i oružne legitimacije sa potpisom majora Kalabića, imale puno poverenje, tako da je jedino sa njegovim ispravama kretanje bilo neometano od organa vlasti. Major Kalabić dade potrebna objašnjenja i obeća da za račun Ravne Gore učini sve što može, naročito u pogledu izdavanja objava i oružnih listova.<ref>Манојло Кораћ, Између Драже и Недића, Погледи, Крагујевац, 2015, стр. 222.</ref>}} Srpski istoričari Bojan Dimitrijević i Nemanja Dević ocjenjuju da je riječ o veoma važnoj epizodi u istoriji okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu: „U ovim događajima, koji su se pokazali ključnim u odbrani i održanju Ravnogorskog pokreta, pukovnik Mihailović definitivno stiče naklonost prema Kalabićima. U njemu je bila i tajna kasnijeg Nikolinog uspeha i napredovanja u pokretu, koje je proizilazilo iz velike pomoći koju je ravnogorcima pružao njegov otac“.<ref name="leskovackizbornik.rs">[https://leskovackizbornik.rs/index.php/zbornik/article/view/159 Немања Девић, Бојан Димитријевић — МИЛАН КАЛАБИЋ: ОД РАТНИКА ЗА СТАРУ СРБИЈУ ДО РАВНОГОРЦА]</ref> Četnici Draže Mihailovića su, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovana Škavovića Škave]], 13. novembra 1941. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|predali Njemcima oko 365 zarobljenih partizana]]. Predaja zarobljenih partizana dogodila se u selu [[Slovac]], smještenom između [[Valjevo|Valjeva]] i [[Lajkovac|Lajkovca]]. Vojvoda [[Kolubara|kolubarski]] Škavović je priznavao komandu Koste Pećanca, ali je aktivno sarađivao i sa četnicima Draže Mihailovića u borbi protiv partizana. U predaji zarobljenika učestvovao je i potporučnik Pavle Mešković, ravnogorski oficir. Ovim je činom Mihailović htio ukazati okupatoru da su četnici i dalje voljni da sarađuju, iako je njegova inicijativa za saradnju bila odbijena 11. novembra 1941. na [[Sastanak u Divcima|pregovorima u Divcima]]. [[Wehrmacht]] je 27. novembra 1941. strijeljao najmanje 261 partizana zarobljenog i ustupljenog od strane četnika.<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 58.</ref> Presudom Vrhovnog vojnog suda [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|FNRJ]] od [[15. juli|15. jula]] [[1946]]. godine u [[Beograd]]u, general Mihailović je bio proglašen odgovornim za izvršenje i ovog zločina: {{izdvojeni citat|Optuženi Mihailović je u noći između 13. i 14. novembra 1941. godine, tj. iste noći kada se sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio svom komandantu Daki Tešmanoviću da oko 365 zarobljenih partizana preda Srpskoj državnoj straži u selu Slovac, iako je znao da će ih Srpska državna straža postreljati ili predati Nemcima. To je učinjeno tako da ih je Tešmanović predao Jovanu Škavi a ovaj Nemcima. Nemci su od ovih predatih partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore.<ref name="Presuda">[https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima]</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} Partizansko-četnički sukobi i slabljenje snaga otpora pogodovali su njemačkom okupatoru da neometano pripremi [[Operacija Užice|završnu ofanzivu]] na slobodnu teritoriju [[Užička Republika|Užičke republike]]. U napadu na partizansku slobodnu teritoriju učestvovale su [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]eve, [[Kosta Pećanac|Pećančeve]] i Nedićeve jedinice pod komandom pukovnika [[Koste Mušickog]], kao i neke bivše jedinice Draže Mihailovića koje su ušle u sastav kvislinških snaga. Time su se ove jedinice i formalno legalizovale kod Nijemaca, ali su i dalje bile pod Mihailovićevom komandom.<ref>Радивоје Папић, ''Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу'', Народни музеј Ужице, 2017, стр. 136.</ref> [[Boško Kostić]], sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], svjedoči u svojim memoarima da je slom partizanske Užičke republike nastupio kao posljedica vojne kooperacije „udruženih nacionalnih snaga“ u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Pošto su se sada nacionalisti ujedinili, to svi kreću na takozvanu Titovu „Sovjetsku Užičku republiku“. U ovim borbama učestvuju četnici pukovnika Mihajlovića pod komandom ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića, poručnika Predraga Rakovića, itd. Srpskim dobrovoljcima komanduje njihov komandant pukovnik Kosta Mušicki. U tim borbama učestvuju i podoficiri i žandarmi pod komandom ppukovnika Milana Kalabića i majora Savovića, i četnici Koste Pećanca. Samo blagodareći ovoj akciji udruženih nacionalnih snaga, razbijena je „Sovjetska Užička republika“, a partizani, na čelu sa Titom, oterani iz Srbije.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 66–67.</ref>}} Pukovnik [[Jovan Trišić]], pomoćnik komandanta [[Srpske žandarmerije]], uhapšen je 9. novembra od strane [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]]. Saslušavao ga je lično [[Ilija Paranos]], šef Specijalne policije. U Trišićevoj kancelariji, kao i u stanu, pronađeno je mnogo materijala koji je poslužio za optužbe, te je istog dana odveden u [[Logor Banjica|Banjički logor]]. Naime, pukovnik Jovan Trišić je brojnim ravnogorcima izdavao legitimacije o pripadnosti žandarmeriji kako bi se ovi nesmetano mogli kretati kroz okupirana područja. [[Gestapo]] je zaplijenio jednu takvu objavu i dobio priznanje od čovjeka kod koga je nađena da mu je izdata lično od strane Trišića. O hapšenju pukovnika Trišića, kao i o reakciji generala Nedića, piše u emigraciji Nedićev bliski rođak [[Stanislav Krakov]], predratni direktor [[Radio Beograd]]a i urednik više kvislinških glasila tokom okupacije: {{izdvojeni citat|Šef Opšte policije Paranos, na naređenje Dragog Jovanovića, uputio je odmah dva svoja inspektora — napominjem da su obojica živi i danas — u Glavni generalštab gde se nalazila komanda žandarmerije. Oni su se javili kod komandanta generala Stevana Radovanovića — koji je takođe živ u emigraciji — pokazali mu akt Gestapoa i naređenje upravnika grada da izvrše pretres kancelarije Trišićeve i da ga uhapse. U prisustvu generala Radovanovića inspektori su ušli kod Trišića, saopštili mu odluku koju su dobili i izvršili pretres. U fijokama pisaćeg stola Trišićevog našli su više praznih žandarmerijskih legitimacija, istih kakva je nađena kod zarobljenog četnika, razna druga dokumenta i najzad mobilizacione spiskove aktivnih i rezervnih oficira pripadnika pokreta Draže Mihailovića sa njihovim adresama i svim podacima. Koliko se sećam mislim da je bilo 1200 imena, jer se o tome više puta u Nedićevom kabinetu govorilo. Sa Trišićem i sa nađenim kompromitujućim materijalom dva inspektora su se vratili u Upravu grada i referisali svome šefu Paranosu. Kada je ovaj video šta su njegovi činovnici našli kod Trišića, ne obaveštavajući Dragog Jovanovića, telefonirao je Masaloviću i molio da ga general Nedić odmah primi. Sa svim dokumentima je došao u kancelariju Nedićevu da referiše i da pita šta da radi. Nedić mu je naredio: — ''Uništite odmah sav materijal koji ste našli i obavestite Gestapo da sem službenih hartija niste ništa drugo pronašli. Ne radi se samo o životu Trišića, već se radi o životima 1200 srpskih oficira''.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 265—266.</ref>}} Sumirajući rezultate [[Gušenje ustanka u Srbiji|operacije Užice]], Krakov piše i da je krupni operacijski zahvat masivnih okupatorsko-kolaboracionističkih formacija brzo slomio otpor partizanskih snagâ i [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOPOJ]]: {{izdvojeni citat|Dve nemačke pešadijske divizije 342-ga i 313-ta, oko i ispred kojih su se nalazili kao odbojnik — da spreče stradanje stanovništva — Nedićevi oružani odredi potpukovnika Velje Jovanovića, majora Milana Kalabića i Savovića, srpski dobrovoljci pod komandom pukovnika Koste Mušickog, Pećančevi četnici i svi «legalizovani» četnički odredi Mihailovićevi, koji su se sada vodili kao trupe srpske vlade, preplavili su tu teritoriju dotle držanu nesmetano od komunista i već istog dana su ušli u Čačak, Požegu, Kosjerić, te je Vrhovni štab Titov u najvećoj žurbi i neredu napustio Užice i sklonio se na Zlatibor. Sledeći dan, 29. novembra, nemački tenkovi su prodrli u Užice i odmah nastavili dalje za Zlatibor sa koga je celo komunističko vođstvo otstupalo ka Sandžaku u panici, dok su partizanski odredi bili desetkovani i razbijeni. Sa Titom je tada bio i engleski kapetan Hadson, koji je napustivši Mihailovića pridružio se partizanima. U ponedeljak, 1. decembra 1941. ostatci partizanskih snaga sa Titom na čelu napustili su konačno Srbiju da se u nju ne vrate skoro pune tri godine. Prešli su u Sandžak, koji se smatrao kao teritorija pod italijanskom upravom, te su Nemci tu na samoj granici između Srbije i Sandžaka prestali da gone već skoro smrvljenog protivnika.<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 285—286.</ref>}} === Nastavak saradnje sa kvislinškim strukturama, decembar 1941. === [[Datoteka:Četnici, SDS i SDK.png|350px|mini|levo|Četnici, Srpska državna straža i Prvi puk Srpskog dobrovoljačkog korpusa.]] Uprkos odbacivanju od strane Nemaca, četnici su nastavili saradnju sa Nedićevom vladom. Vredi istaći da Nemci nisu uznemiravali Mihailovićeve četnike nakon njegovog odbijanja da prihvati kapitulaciju na sastanku u Divcima, 11. novembra 1941, dok su četnici izbegavali borbe sa nemačkim okupatorom još pre ovog datuma. Bilo je očigledno da je nemačka ofanziva na Užice zaobišla četničku Vrhovnu komandu i glavninu četničkih snaga na Ravnoj gori. Mihailović je imao informacije iz kvislinških izvora da će nemačke snage nakon okončanja borbi protiv partizana nastojati da eliminišu snage pod njegovom komandom. "Stoga je Draža Mihailović požurio da iskoristi vreme kada ga okupator ne dira i da spasava što se spasti može. Mihailović je napravio plan da veći deo svojih četnika uključi u Nedićeve oružane odrede, da ih legalizuje kod Nemaca, da na taj način očuva svoje ljudstvo i da ga i dalje koristi u borbi protiv partizanskih odreda Srbije. U vezi s tim, Mihailović je na Ravnoj gori, 30. novembra 1941, održao sastanak četničkih komandanata sa teritorije obližnjih okruga (Nemci su već tada bili zauzeli Čačak i Užice, a glavnina partizanskih snaga povukla se u Sandžak).<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/265-267.</ref> Zapisnik sa ovog sastanka nije sačuvan, ali o njemu svedoči izveštaj koji je Draži Mihailoviću decembra 1942. poslao poručnik [[Predrag Raković]], komandanta legalizovanog Ljubićkog četničkog odreda, kao i zapisnik sa sudskog saslušanja četničkog majora [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]], načelnik štaba Požeškog četničkog odreda. On je na suđenju 1946. izjavio: {{izdvojeni citat|Na Ravnoj gori sa Dražom je održano savetovanje komandanata odreda. Na ovom savetovanju Draža je naredio da se stupa u vezu sa Nedićevim odredima, radi popravljanja situacije. Rekao je da odredi i dalje ostaju pod njegovom komandom i da je ovo samo privremeno rešenje.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/267.</ref>}} Britanski oficir za vezu [[Duane Hudson|Bil Hadson]] je stigao je na Ravnu goru noću između 7. i 8. decembra dok su Nemci vršili [[Operacija Mihailović|ofanzivu na Mihailovićevu komandu]]. On kaže da su se četnici izvukli prelaskom u Nedićeve odrede: {{izdvojeni citat|Dobio sam utisak da bi britansku pomoć najbolje bilo koncentrisati na Mihailovića ako on još postoji nezavisan od Nedića. Rekao sam to Titu i njegovima i uputio sam se natrag u poplavu Nemaca i kvislinga. [...] Nisam našao nikakve ostatke Mihailovićevih ljudi, izuzev njega lično i nekoliko oficira. Svi drugi su se pretvorili u Nedićeve ljude i otišli, na potpuno razočaranje Švaba.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|[[Duane Hudson|Bil Hadson]]}} Na osnovu odluke četničke Vrhovne komande na Ravnoj gori, četnički odredi pod komandom Draže Mihailovića u čačanskom kraju legalizovali su svoje delovanje u okviru kvislinških formacija početkom decembra 1941. i na taj način su se statusno izjednačili sa vladinim četnicima, odnosno četnicima vojvode Koste Pećanca. Samo dva dana po okončanju operacije Mihailović (10. decembra 1941) novopostavljeni vojnoupravni komandant Srbije general [[Paul Bader]] pisao je svojim pretpostavljenima: {{izdvojeni citat|Mihailovićeva grupa može sad da se smatra razbijenom... Mnoge Mihailovićeve pristalice, izgleda da su pobegle u šume i planine. Postoje izveštaji prema kojima sve obezglavljene bande pokušavaju da se prebace u četničke jedinice Koste Pećanca. Znaci ukazuju na to da su neki srpski vladini krugovi, sve do pred kraj, hteli doći u vezu sa Mihailovićem, kako bi se poštedela srpska krv. Na istoj su liniji i nastojanja srpskog ministra predsednika Nedića, a koja imaju za cilj da spreče oštar postupak protiv Mihailovićevih pristalica, koji su, navodno, na to bili samo prisiljeni.<ref>Zbornik NOR-a, tom I, knjiga 1, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1949, str. 636—637.</ref>}} Prethodno, tokom novembra 1941, legalizovan je Jelički četnički odred Miloja Mojsilovića, koji je prethodno priznavao komandu Draže Mihailovića. O legalizaciji Mihailovićevih četnika u čačanskom kraju nedvosmisleno svedoči izveštaj poručnika [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]], komandanta Ljubićkog četničkog odreda, Draži Mihailoviću iz decembra 1942. Raković navodi da je "posle održane sednice na Ravnoj gori 30. novembra 1941. i prema dobivenim instrukcijama" noću između 30-31. novembra krenuo ka Gornjoj Gorevnici gde se njegov odred od 200 boraca susreo sa 5. dobrovoljačkim odredom, formacijom Srpskog dobrovoljačkog korpusa, pod komandom potpukovnika [[Marisav Petrović|Marisava Petrovića]]. Istog dana je Raković zamoljen, kako se navodi, da sa Ljubićkim četničkim odredom "pođe u pretres terena G. Gorevnice i čišćenje od komunista", pri čemu su četnici snabdeveni municijom od SDK. Uveče je Raković sa Petrovićem otišao u Čačak gde se susreo sa komandantom SDK, pukovnikom [[Kosta Mušicki|Kostom Mušickim]], koji je bio zapovednik kvislinških snaga u čišćenju zapadne Srbije od preostalih partizanskih snaga. {{izdvojeni citat|Uglavnom to veče sam sa njima dogovorio da ostanem na terenu sa svojim odredom radi čišćenja terena od komunista, što mi je u stvari i bio zadatak kad sam pošao na svoj teren sa Ravne gore. (...) Uništenje komunista bilo je potrebno i meni i Nemcima i ljotićevcima, te smo se u ovom poslu složili i postali 'saveznici'.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_209.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 766-767.</ref>}} Sukladno dogovorima viših instanci, [[Prvi valjevski četnički odred]], čiji je komandant [[Neško Nedić]], izdao je 13. decembra 1941. naređenje za saradnju sa kvislinškim vlastima u borbi protiv partizana: {{izdvojeni citat| 2) Da komandir opštinskih četa stupa u dodir sa postavljenom opštinskom upravom i ne pokazujući ovaj akt saopšti joj da je određen da formira oružane snage na teritoriji opštine koje će služiti kao potpora vlasti radi održavanja mira i poretka a naročito kao oružana snaga za suzbijanje komunista ako se i kad pojave na teritoriji opštine. Ovaj štab će preduzeti sve potrebne mere da ovakav rad bude prećutno odobren i od strane Nedićevih odnosno nemačkih vlasti. <br /><br /> 6) Komandiri će narediti svojim seoskim komandirima da odmah otpočnu sa patroliranjem. Ova mera je neophodna jer se komunisti pošto su razbijeni vuku kroz sva sela u bednom stanju i malim grupama a u interesu je naše stvari da ih odmah razoružavamo. <br /><br /> 9) Početi odmah sa propagandom protiv komunista i svugde i na svakom mestu objasniti istinu da je do ovoga žalosnog stanja došlo zato što su oni u želji da preotmu vlast počeli borbu prerano. (...) Mi zato ne možemo i nećemo zajedno sa Nemcima, ali nećemo ni u otvorenu borbu, koju sada ne možemo izdržati. (...) Dotle dok ovaj momenat ne dođe mi moramo iskoristiti rasulo kod komunista da ih razoružamo te da nam na proleće ponovo ne ometu naš rad.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_33.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.], str. 90-91.</ref>}} Neposredno nakon odlaska glavnine četničkih snaga sa Ravne gore, pri čemu se većina četničkih odreda legalizovala kod Nemaca integrišući se u kvislinške snage, usledio je napad nemačkih snaga na četničku Vrhovnu komandu na Ravnoj gori. Kako je u svom izvještaju iz druge polovine 1942. godine naveo njemački kapetan [[Ernest Wiesshaupt]], tada su pukovniku Mihailoviću u pomoć pritekli najviši rukovodioci kvislinške uprave u Srbiji: „Istragom je dokazano da je jedan član Vlade, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović|Aćimović]] u razgovoru pokušao da, preko pukovnika srpske pomoćne žandarmerije [[Kosta Mušicki|Mušickog]], dođe u vezu sa Mihailovićem. Dva srpska žandarmerijiska oficira kojima je poveren ovaj zadatak uhvaćena su od nemačkih jedinica. Protiv Mušickog i drugih okrivljenih žandarmerijskih i četničkih oficira preduzet je vojnosudski postupak“.<ref>[https://znaci.org/zb/4.php?broj=544&bk=2&vol=12 Borbe protiv ustaničkog pokreta na području Jugoistoka od juna 1941. do avgusta 1942. godine], u Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 2: Dokumenti Nemačkog rajha 1941—1945, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1976, dokument br. 209, str. 1039.</ref> Istoričari [[Kosta Nikolić]] i [[Bojan Dimitrijević]] tvrde: „Taj kontakt doveo je Nedića u veoma težak položaj, ali je on uspeo da ubedi Nemce kako za to nije znao i da je Aćimoviću izričito zabranio da ima bilo šta sa 'Mihailovićevim pitanjem'. Ipak, pukovnik Mušicki je uhapšen i ispitivan, ali je Nedić uspeo tokom 1942. da ga oslobodi“.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, Генерал Драгољуб Михаиловић 1893-1946. Биографија, Београд, 2011, стр. 174.</ref> Kosta Mušicki je uhapšen 9. decembra 1941. upravo zbog pomoći ravnogorskim četnicima. Boravio je izvesno vreme u nemačkom zatvoru. Milan Nedić je 3. decembra 1942. ponovo postavio pukovnika Mušickog za komandanta [[Srpski dobrovoljački SS korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Mладен Стефановић, Збор Димитрија Љотића 1934-1945, Београд, 1984, стр. 223.</ref> Kosta Mušicki je u istražnom postupku 1946. naveo da je „uhapšen od strane Nemaca i izveden pred ratni sud zbog pokušaja uspostavljanja veza sa Dražom Mihailovićem“.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/271, fus. 67.</ref> [[Operacija Mihailović|Nemački napad na Mihailovićev štab]] i delove njegovih snaga koje nisu legalizovane, u rejonu Ravne gore i u nekim okolnim selima, započeo je 6. decembra 1941. i trajao je dva dana. Mihailović je uspeo da izbegne hvatanje u Struganiku i da se skloni, nakon čega se nekoliko meseci skrivao u različitim delovima zapadne Srbije. Major kvislinške žandarmerije [[Milan Kalabić]], zapovednik dela kvislinških snaga u zapadnoj Srbiji, otac Mihailovićevog bliskog saradnika [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], pomagao je Mihailoviću obaveštavajući ga o nemačkim poterama.<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 180.</ref> Osim hvatanja Mihailovićevih saradnika, zarobljavanja dijela boraca te bjekstva u ilegalu samog generala Mihailovića, njemačka ofanziva nije polučila znatniji uspjeh. Jedan od razloga bila je tih dana široko sprovođena [[Legalizovani četnici|legalizacija vojnih četnika]], tj. njihova integracija u oružane snage Vlade generala Nedića. U trenutku kada se biralo između progona ili prikrivanja među raznorodnim Nedićevim formacijama, izbor drugog rješenja pokazao se spasonosnim za Mihailovićevu organizaciju. Ova pragmatična solucija učiniće da veći dio pripadnika ravnogorskog pokreta preživi tešku zimu 1941/42. o trošku generala Nedića, učestvujući u operacijama protiv partizana ili ostajući kod svojih kuća.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 119.</ref> == Saradnja sa Nedićevom vladom krajem 1941. i tokom 1942. == {{izdvojeni citat|Onima u Upravi grada reći da nemilosrdno raščišćavaju sa komunistima.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 17. aprila 1942. godine}} === Legalizacija četnika Draže Mihailovića === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Smotra četnika.jpg|minijatura|Nemački okupator za vreme vršenja smotre legalnih četnika u Srbiji.]] {{izdvojeni citat|Nedić je po svaku cenu hteo da spase Mihailovićeve odrede u Zapadnoj Srbiji od uništenja prilikom nemačke ofanzive. Već i ranije, on je bio u kontaktu s većinom baš tih četničkih komandanata u Zapadnoj Srbiji, jer ih je snabdevao oružjem i municijom u njihovoj borbi protiv komunista, te je tu vrlo brzo i efikasno bio postignut sporazum između Nedićevih i Mihailovićevih oficira. Svi četnički odredi na ugroženom terenu imali su da se u roku od nekoliko dana pre početka nemačke akcije «legalizuju», tj. da se stave Nediću na raspoloženje, stvarno ili fiktivno, te da se vode kao njegove jedinice; da budu snabdevene njegovim objavama i da, isto kao i ljudstvo oružanih odreda, odnosno dobrovoljci, primaju sve potrebe u municiji, hrani i novcu od predsednika srpske vlade.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига прва: На оштрици ножа, Минхен, Штампарија Искра, 1963, стр. 280.</ref>|[[Stanislav Krakov]] o legalizaciji Mihailovićevih četničkih odreda}} {{izdvojeni citat|Ne sme se izgubiti iz vida da je dužnost svih Srba, a prvenstveno svih delova srpske državne sile — pa bili to četnici, dobrovoljci ili stražari — da svim silama rade na održavanju mira, obnovi i stvaranju bolje budućnosti Srbije, kao i to da je naš zajednički zadatak jedan te isti, tj. uništenje svih komunističkih bandi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/296.</ref>|Pukovnik [[Borivoje Jonić]] u naredbi pripadnicima SDS-a od 13. juna 1942.}} {{izdvojeni citat|Mihailović je prve nedelje 1942. godine proveo u Crnoj Gori i Sandžaku, uspostavljajući neposrednu kontrolu nad lokalnom četničkom organizacijom i stvarajući jednu planinsku bazu, iz koje su ranije partizani bili prisiljeni da povuku svoje glavne snage severno, u istočnu Bosnu. Mihailovićeva organizacija u Srbiji postojala je kao pasivna teritorijalna tvorevina, uglavnom na hartiji, pod zaštitom Nedićeve političke i vojne strukture.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Prema navodima [[William Deakin|Williama Deakina]], Mihailović se početkom 1942. godine, gonjen od strane Nijemaca, sklonio u [[Sandžak]] (prije nego će preći u [[Crna Gora|Crnu Goru]] maja te godine), u zonu pod italijanskom okupacijom. Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin, BOJOVNA PLANINA |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Mihailović se skrivao nekoliko mjeseci, ali je Nedićeva vlada do marta 1942. saznala gdje se nalazi, pa je s njemačkim znanjem i dopuštenjem došlo do sastanka između njega i [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. [[Paul Bader|General Bader]] je 26. marta obaviješten da je Mihailović obnovio ponudu srpskoj vladi »da joj se stavi na raspolaganje za borbu protiv komunista«. Budući da je general Mihailović sada bio ministar vojske, mornarice i vazduhoplovstva u [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|izbjegličkoj vladi]], njegova je nova ponuda imala sasvim drugi značaj, iako je u biti bila jednaka [[Sastanak u Divcima|onoj iz Divaca]] u novembru 1941. Bader je ipak odbio ponudu i naredio da se ta odluka saopći generalu Nediću, s napomenom da je Nedić slobodan to objaviti.<ref>NAW, mikrofilm br. T-501, rola 247, snimak 920; rola 257, snimak 1232.</ref><ref name="Jozo Tomasevich 1945">[https://znaci.org/00001/40_45.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje DVOJNA POLITIKA U SRBIJI]</ref> Za to vrijeme, brojni su se ravnogorski komandanti u Srbiji legalizovali kod kvislinške Nedićeve uprave: * [[Predrag Raković]] (Ljubićki četnički odred) * [[Vučko Ignjatović]] (Požeški četnički odred) * [[Miloš Glišić]] (Požeški četnički odred) * [[Manojlo Korać]] (Užičko-požeški četnički odred) * [[Momčilo Matić]] (Drinski samostalni četnički odred) * [[Božidar Ćosović-Javorski]] (Javorski samostalni četnički odred) * [[Dušan Radović Kondor]] (Zlatiborski četnički odred) * [[Nikola Mladenović]] (Crnogorski četnički odred) * [[Radovan Stojanović]] (Takovski četnički odred) * [[Vojislav Pantelić]] (Jadarski/Podrinski četnički odred) * [[Svetolik Protić]] (Grupa valjevskih četničkih odreda) * [[Dragiša Ninković]] (Kačerski četnički odred) * [[Radojko Jovandarić]] (Kotlenički četnički odred) * [[Živojin Lazović|Živan Lazović]] (u [[beograd]]skom okrugu) * [[Borivoje Rajković]] (u [[Kosjerić]]u) * [[Miloje Mojsilović]] (Jelički četnički odred) * [[Dušan Smiljanić]] (Gružanski četnički odred) * [[Ljubomir Jovanović Patak]] (komandant Srpske državne straže u [[Zaječar]]u) * [[Ljubomir Mihailović Long]] (zamjenik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]) * [[Nikola Kalabić]], i dr.<ref name="Branko Petranović 1945">[https://www.znaci.org/00001/92_4.pdf Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu, 1939-1945, Beograd, 1992.], str. 271.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/270.</ref> Sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] [[Boško Kostić]] piše nakon rata o legalizaciji Mihailovićevih odreda sljedeće: {{izdvojeni citat|Mnogi četnički odredi legalizovani su tada kao vladini. Tako, na primer, odred ppukovnika Manojla Koraća, majora Glišića, kapetana Vučka Ignjatovića. Drugi ravnogorski odred poručnika Predraga Rakovića u Čačku legalizuje komandant V dobrovoljačkog odreda Marisav Petrović. Rakovićev odred, koji je stacionirao u Čačku, dobija naziv „Samostalni četnički ljubićski odred Tanasko Rajić“. <br /> U to vreme djeneral Milan Nedić šalje za Ljig i Ravnu Goru: novac, spremu, municiju, obuću i hranu kako bi pomogao pukovnika Dražu Mihajlovića i njegove četnike.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 67.</ref>}} Potpukovnik Manojlo Korać je bio komandant Mihailovićevog Zlatiborsko-užičkog odreda, a potom i Požeškog četničkog odreda. Požeški odred se legalizovao kod Vlade Milana Nedića novembra 1941. godine, dok je potpukovnik Korać u kvislinškom upravnom aparatu imenovan za načelnika okruga [[Užice|Užičkog]]. U rukopisu koji je 1945. sačinio o periodu okupacije, a koji je objavljen [[2015]]. pod naslovom “Između Draže i Nedića”, Korać se posebno osvrnuo na legalizaciju četnika Draže Mihailovića. O saradnji JVuO sa oružanim snagama Vlade narodnog spasa, potpukovnik Korać zapisuje lapidarnu napomenu: {{izdvojeni citat|Odredi đenerala Nedića su svugde i na svakom mestu pomagali ravnogorsku organizaciju.<ref>[https://www.pogledi.rs/pretplata-na-knjigu-potpukovnik-manojlo-korac-izmedju-draze-i%E2%80%88nedica.html Потпуковник Манојло Кораћ – Између Драже и Недића]</ref>}} [[Austrija|Austrijski]] istoričar [[Walter Manoschek]] u svojoj knjizi ''Serbien ist Judenfrei. Militärische Besatzungspolitik und Judenvernichtung in Serbien 1941/42'' (objavljenoj na [[Srpski jezik|srpskom jeziku]] [[2007]]. pod naslovom „Holokaust u Srbiji: Vojna okupaciona politika i uništavanje Jevreja 1941-1942“), poziva se na navode iz knjige „Bojovna planina“ F. W. Deakina, kao i na članak<ref>Josef Matl, Jugoslawien im zweiten Weltkrieg, Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref> kapetana ''[[Abwehr]]a'' [[Josef Matl|Josefa Matla]], potonjeg profesora [[Slavistika|slavistike]] na Univerzitetu u [[Graz]]u, te na sljedeći način ocjenjuje legalizaciju Mihailovićevih odreda krajem 1941. i njihovu saradnju sa kvislinškom Nedićevom vladom: {{izdvojeni citat|Kao prvu meru Mihailović je odlučio da — sutradan nakon poraza partizana — legalizuje četničke odrede u sporazumu sa Nedićevom vladom i da se oružane Nedićeve formacije stave na raspolaganje radi ubacivanja u borbu protiv partizana. Od tada je četnike Nedićeva vlada i zvanično potpomagala novcem, hranom i odećom.<ref name="Manošek">[https://www.znaci.org/00001/178_6.pdf Valter Manošek: HOLOKAUST U SRBIJI, poglavlje OTPOR I KOLABORACIJA U SRBIJI 1941. GODINE], Službeni list SRJ/Draslar partner, Beograd, 2007, str. 152—153.</ref>}} Izvode iz Matlova članka, objavljenog 1954. godine u [[Savezna Republika Njemačka|SR Njemačkoj]], a koji referiraju na saradnju Draže Mihailovića sa Nedićem i Ljotićem, prenio je u svojoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“ (izdatoj [[1976]]. u emigraciji u [[Melbourne]]u), profesor [[Lazo Kostić]], koji je u početnoj fazi okupacije vršio funkciju komesara saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]: {{izdvojeni citat|Još u toku 1941. godine, Nedić je pomagao novcem, hranom i odećom četnički pokret u Srbiji, i nacionalne odrede koje je major Dangić predvodio u Bosni. Godine 1942, Nedić i Ljotić predložili su Draži Mihailoviću dalju pomoć u robi, municiji i novcu. Kao protivuslugu tražili su da Mihailović privremeno ne obrazuje vladu, pošto već postojeća dupla vlada, nemačka vojna uprava i vlada Nedićeva, i tako teško opterećuju stanovništvo zemlje. Nedić i Ljotić su se izjasnili spremnim da u buduće rade zajednički sa Mihailovićem pri imenovanju komandanata oružanih jedinica, kao i pri postavljanju okružnih načelnika. Međutim, smatrali su da je bolje da Mihailović u celosti do daljega sprovede izvan Srbije istu zadaću, kao što je oni sprovode u Srbiji, naime: čišćenje oblasti od komunističkih partizana. U danom trenutku — Nedić i Ljotić su spremni da vladu i sve njihove oružane odrede predaju Draži Mihailoviću, odnosno onoj ličnosti koju bi [[Petar II Karađorđević|Kralj]] odredio...<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 54—55.</ref>}} Kapetan [[Duane Hudson|Bill Hudson]], šef [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] misije pri štabu Draže Mihailovića, u jednom izvještaju rekapitulira događaje s kraja 1941. i s početka 1942. godine. Pominjući ishod [[Sastanak u Divcima|sastanka u Divcima]], on veli da „ipak nije postignut nikakav sporazum“. Hudson piše i o taktičkoj kolaboraciji s okupatorom pri slamanju [[Užička republika|Užičke republike]] koja je prethodila legalizaciji četnika: {{izdvojeni citat|Proterivanje partizana iz Srbije u zimu 1941–1942. predstavljalo je privremeni uspeh za Mihailovića. On je uspeo da učestvuje u nemačkoj ofanzivi protiv njih, a da nije otvoreno prešao na osovinsku stranu, i tako je zasnovao politiku ‘paralelne akcije’ pre nego ‘kolaboracije’ sa snagama okupatora, što je bilo dalje sprovođeno od strane njegovih potčinjenih komandanata u njihovim lokalnim mestima. S druge strane, izgleda da su Nemci posmatrali stav Mihailovića sa priličnim nepoverenjem, i kao da nisu znali da li da postupaju sa njim kao sa neprijateljem ili kao sa prijateljem... Mada je Mihailović nesumnjivo pružio Nemcima pomoć ulogom koju je odigrao za vreme njihove ofanzive protiv partizana, njegov položaj u odnosu prema okupatorskim vlastima bio je još uvek sumnjiv i opasan. Zbog toga je većina njegovih [Mihailovićevih — prim.] pristalica smatrala za opreznije da pređu u službu Nedićevog kvislinškog režima, mada su oni tajno i dalje mogli da održavaju vezu s njim...<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 134—135.</ref>}} Iako je sa četničke strane general Nedić smatran za slugu okupatora (nazivali su ga i „beogradskim vezirom“), ipak su ga iskorišćavali za legalizaciju, dobijanje oružja i sakupljanje informacija. [[Zvonimir Vučković]], jedan od ravnogorskih komandanata koji nije bio legalizovan kod kvislinške vlade, piše u knjizi ratnih memoara da se, zahvaljujući legalizaciji, kontrola SDS našla u četničkim rukama.<ref>Zvonimir Vučković, Od otpora do građanskog rata, Beograd, 1990, str. 190.</ref><ref>Branko Petranović, ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945'', Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 390.</ref> Četnički odredi postali su integralni dio njemačke okupacione uprave. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. 5.|15. maja]] 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićeve]] odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 [[Kosta Pećanac|Pećančevi]]. Mihailović je uspostavio veze sa Nedićevim komandantima [[Milan Kalabić|Milanom Kalabićem]], [[Radovan Stojanović|Radovanom Stojanovićem]] i drugima, radi borbe protiv partizana u Srbiji u toku zime 1941/42. i proleća 1942. godine.<ref name="Presuda"/> === Dejstva legalizovanih odreda === [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Četnički odred Draže Mihailovića koji osigurava [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]].]] Iako legalizovani kod [[Wehrmacht]]a i kvislinške vlade, ovi odredi su i dalje od Mihailovića primali naređenja, a od Nemaca oružje, hranu i odeću. Oni su, zajedno sa Nemcima, učestvovali u operacijama protiv preostalih partizanskih odreda u Srbiji, te hvatali i ubijali pripadnike [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]].<ref name="Presuda"/> Uspostavljeni sistem dvostrukog opštenja omogućavao je, na jednoj strani, nemačku nominalnu komandu, a na drugoj povinovanje Mihailovićevim tajnim instrukcijama. Uključivanjem Mihailovićevih četnika u [[Srpska državna straža|SDS]], narasta i nemačko nepoverenje u pouzdanost jedinica koje su naoružavali.<ref name="Branko Petranović 1945"/> Profesor [[Branko Petranović]] piše: "Nedić je dobijao nove snage za borbu protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta, a Mihailović je spasavao odrede od uništavanja u jeku zime, progona i nemačkih represalija. Udruženim snagama mogli su zavesti četničku strahovladu i iskorenjivanje zaostalih grupa partizana, pojedinaca i njihovih simpatizera i jataka." Sinergija Mihailovićevih legalizovanih odredâ i Nedićevih oružanih formacija bila je veoma bitna za totalni slom [[Ustanak u Srbiji|ustanka]], doprinijevši radikalnom čišćenju teritorije okupirane Srbije od partizanskih snagâ. Ovo je moguće zaključiti i na osnovu navodâ iz pisma kapetana [[Rudolfa Perhineka]], delegata Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], koje je 8. decembra 1941. poslao komandantu Rasinsko-bistričkog bataljona kapetanu Milivoju Obradoviću: {{izdvojeni citat|Situacija je u Srbiji ovakva: </br> Cela Srbija, koja je bila od komunista mestimično posednuta očišćena je pomoću Nedićevaca i naših četnika Draže Mihailovića i svi komunisti razbijeni, razoružani i pohvatani. U svim varošima postavljena je vlast četnika Jugoslovenske vojske, to jest Dražinih četnika. Da bi se sprečilo dalje nasilje Turaka, Nedićevci (u njemačkim uniformama) ušli su u Novi Pazar, istakli srpske zastave, pustili iz zatvora pohapšene Srbe i izdali odmah naredbu da niko nesme opaliti pušku ni na koga, ni opljačkati, ni popaliti jer će od vlasti biti streljan na licu mesta. Kako izgleda, ovako će biti [i] sa Sjenicom, jer su Nedićevci usput od N. Pazara do Sjenice vrlo rado primili četnike.<ref>{{Cite web |title=Pismo delegata Draže Mihailovića od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da Pavle Đurišić dođe kod njega i o situaciji u Srbiji |url=http://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm |access-date=2022-09-09 |archive-date=2022-08-23 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220823085930/https://znaci.org/00001/4_14_1_32.htm }}</ref>|Pismo delegata [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 8. decembra 1941. komandantu četničkog Rasinsko-bistričkog bataljona povodom poziva Draže Mihailovića da [[Pavle Đurišić]] dođe kod njega i o situaciji u Srbiji}} Tokom decembra 1941. i početkom 1942. zabilježeni su brojni primjeri zločina i represalija u zapadnoj Srbiji, naročito u čačanskom, požeškom i užičkom kraju koje su združeno sprovodili [[Legalizovani četnici|legalizovani Mihailovićevi četnici]], [[četnici Koste Pećanca]], [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpska dobrovoljačka komanda]] (preimenovana krajem 1942. u Srpski dobrovoljački korpus - SDK) i kvislinška Srpska žandarmerija (od 3. marta 1942. [[Srpska državna straža]]). [[Datoteka:Srpski dobrovoljački korpus sa četnicima Draže Mihailovića.png|350px|mini|desno|Srpska dobrovoljačka komanda sa legalizovanim četnicima, decembar 1941. godine]] Krajem 1941. i početkom 1942. su kulminirali [[Zločini četnika nad partizanima u Srbiji 1941.|četnički zločini nad partizanima]] i njihovim simpatizerima. Okružno načelstvo u Kragujevcu je 14. februara 1942. izvestilo da se u vladinim odredima nalazi "poglavito ono ljudstvo koje je bilo ili naklonjeno pukovniku Mihailoviću, ili je aktivno učestvovalo u njegovim odredima." Dalje se ističe da Dražini ljudi imaju ličnu mržnju protiv partizana, budući da "stupaju u borbu protiv komunista sa naročitom strašću".<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 213-214.</ref> U izvještaju generalu Nediću s kraja marta 1942, ministar unutrašnjih poslova [[Milan Aćimović]] piše da je među oficirima Srpske državne straže mnogo onih koji „ispoljavaju simpatije prema pokretu generala Mihailovića. I čak ne bi hteli prema njemu ili njegovim akcijama da preduzmu naređene mere...“<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 82–2–4.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 306—307.</ref> Potpukovnik [[Manojlo Korać]], s pozicije načelnika okruga Užičkog, izvještava 2. aprila 1942. godine ministra unutrašnjih poslova Milana Aćimovića o situaciji u okrugu, navodeći da ni tokom prethodnog mjeseca nije izostala „moja lična inicijativa u cilju preduzimanja energičnih mera na čišćenju terena od komunista i drugih elemenata opasnih po red i mir“: {{izdvojeni citat|Po izvršenim prethodnim pripremama stavio sam u pokret radi zajedničke akcije i potpune saradnje užičko-zlatiborski četnički odred pod komandom Đoke Novakovića sa šest podoficira i pedeset četnika, jedno odelenje Srpske državne straže iz Užica pod komandom poručnika Sapundžića sa sto pet ljudi, od kojih dva oficira, četrdeset tri podoficira i pedeset devet redova — stražara, X. dobrovoljački odred sa jednim odelenjem iz Bajine Bašte pod komandom kapetana Zdravkovića i miliciju u snazi od sto petnaest ljudi pod komandom potporučnika Milašina Tijanića. Svi ovi odredi u borbama protiv komunista pokazali su hrabro držanje i potpuno zalaganje za izvršenje zadatka na uništenju komunističkih bandi, pa je tako u vremenu od 10 do 18 marta t.g., bez velikih gubitaka na našoj strani, polučen i potpuni uspeh.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Документи квислиншких јединица и установа (1941-1944), Београд, 1965, стр. 244—245.</ref>}} Nakon formiranja Srpske državne straže, kvislinške jedinice su tokom februara 1942. reorganizovane i znatno ojačane, kako brojčano u ljudstvu, tako i u opremi. Prema nekim podacima, one su prvih mjeseci 1942. imale sljedeće brojno stanje: oko 8.000 pripadnika Srpske državne straže; oko 3.500 ljotićevaca, koji su bili uključeni u [[Srpski dobrovoljački korpus]]; oko 8.500 legalnih četnika, koji su bili pod Nedićevom komandom; sveukupno oko 20.000 vojnika i oko 1.000 oficira.<ref>AVII, NAV-N-T-501, S. 825 i 864, r. 247.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/246.</ref> U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a data je opšta ocjena borbene vrijednosti, brojčane snage, kao i ideološke profilacije kvislinške SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža Milana Nedića nije bila dobro naoružana. Na osnovu ugovora sa Vermahtom, nije smela da pređe brojku od 12.000 ljudi. Taj broj, međutim, ova naoružana formacija nije nikada ni dosegla. Bila je veoma bliska duhu pokreta Draže Mihailovića, a njena borbena vrednost nije bila visoka. U odnosu na četnički pokret, Straža je bila beznačajna, a isto to vredi i kada se uporede sa komunistima. Ono što može da opravda Stražu jeste činjenica, da nikada i nisu bili ušli u akciju sa većim snagama.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Kapetan [[Žarko Milurović]] u izvještaju poslatom 13. februara 1942. majoru [[Boško Todorović|Bošku Todoroviću]] (brat majora [[Žarko Todorović|Žarka Todorovića]]), komandantu operativnih jedinica istočne [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], piše da je, nakon povratka iz njemačkog zarobljeništva oktobra 1941. godine, radio na stvaranju Mihailovićeve organizacije u [[Slavonija|Slavoniji]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]], koja bi poslužila kao oslonac „akciji u Bosni, [[Kordun]]u, [[Lika|Lici]] i [[Srem]]u“: {{izdvojeni citat|U tom cilju, uz pripomoć patriotskih elemenata iz tih krajeva u Beogradu (izbeglica), formirao sam »Slavonski četnički odred«, jačine oko 300 ljudi (izbeglica, koji su mučeni i čiji su roditelji poubijani), od prilike po 30 četnika iz Srezova: Osek, Našice, Slatina, Brod, Slav. Požega, Pakrac, N. Gradiška, Daruvar, Novska, Grubišno Polje—Garešnica... <br /> Pitanje opreme i naoružanja, rešeno je samo delomično. Naime gro odreda vrbovan je iz reda Nedićevih dobrovoljaca, žandarma, policajaca i četnika — rođeni u navedenim srezovima, a koji će u određeno vreme doći obučeni i naoružani.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_58.htm Izveštaj kapetana Žarka Milurovića od 13. februara 1942. majoru Bošku Todoroviću o pokušaju organizovanja četničkih jedinica u Slavoniji]</ref>}} [[Boško N. Kostić]], Ljotićev sekretar, u memoarskoj knjizi “Za istoriju naših dana” zapisuje da je februara 1942. otputovao za [[Istanbul]], gdje se susreo sa službenicima tamošnjeg veleposlanstva [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]].<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 77–78.</ref> Kostić navodi da je generalnom konzulu Ljubomiru Hadži-Đorđeviću prenio novosti iz okupirane Jugoslavije, te Nedićeve i Ljotićeve poruke: {{izdvojeni citat|Generalnom konzulu Hadži-Đorđeviću izneo sam akciju đenerala Draže Mihajlovića. Pričao sam mu kako sam trebao i lično da idem u štab Dražin, ali da do tog nije došlo usled njegovog sporazuma s partizanima-komunistima. Prikazao sam mu kako je zajedničkim nacionalnim snagama pošlo za rukom da unište Titovu „Užičku republiku“, kako je posle toga došlo do legalizacije nekih četničkih odreda i kako Nedić i Ljotić sve čine od samog početka da dođe do jedinstva u nacionalnom frontu prema komunistima. Nedić i Ljotić smatraju da đeneral Mihajlović treba i dalje da ostane ilegalan, a da pitanja od opšteg narodnog interesa zajednički rešavaju da bi se što više spaslo srpskih glava.}} U proleće i leto 1942, kada su znatne nemačke snage bile angažovane u Bosni u borbama protiv NOVJ, brojno stanje legalizovanih četnika u Srbiji je kontinuirano raslo. [[30. 4.|30. aprila]] [[1942]]. četnički komandanti [[Neško Nedić]] i Vojislav Popović šalju izveštaj Draži Mihailoviću o uspešnoj legalizaciji i naoružavanju četničkih odreda: {{izdvojeni citat|Posle legalizacije raspoređeni: kapetan Komarčević, poručnik Radosavljević i ja u Zaječar. Poručnik Obradović u Knjaževac. Poručnik Aleksić u Zlot. Kapetan Marić u Žagubicu. Čika Sveta još nije pušten. Rad u Valjevu poveren odboru na bazi lančanog sistema. Vojničku stranu obrađuju u Valjevu major Vojteh i kapetan Selimir Popović, u Lazarevcu kapetan Voja Marković, na Ubu poručnik Ilija Lukić, u Mionici poručnik Kolarić. O svemu vodimo računa i održavamo veze. Komandant okružne straže u Zaječaru major Ljuba Jovanović radi dobro. Planove o fortifikaciji državne straže u opšte poslaćemo uskoro. Za sad Nemci dodelili graničnoj straži ovog okruga 32 mitraljeza sa po 1000 metaka i osam stotina pušaka sa po 100 metaka — sve englesko oružje. Molimo instrukcije i imena naših ljudi na ovom terenu kao i centar najlakše i najbrže veze sa vama.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_79.htm |title=Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 25. aprila do 3. maja 1942. godine |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Kapetan Rudolf Perhinek, delegat Vrhovne komande JVuO za [[Crna Gora|Crnu Goru]] i [[Sandžak]], javlja 21. aprila 1942. Draži Mihailoviću da se susrio sa Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Sticajem okolnosti morao sam kod Nedića. Koristimo i to za C. Goru u našem duhu. Moraćemo na put. Javite gde moramo doći radi referata i ostalog za C. Goru.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} Vrhovna komanda JVuO poslala je kapetana Perhineka u [[Beograd]] na pregovore sa Milanom Nedićem radi dobijanja pomoći u hrani, oružju i municiji tokom predstojeće [[Treća neprijateljska ofanziva|operacije protiv partizanskih snaga]]. U istom kontekstu je generalu Nediću apel uputio i kapetan [[Pavle Đurišić]], komandant [[Crna Gora|crnogorskih]] četnika. Đurišić je pripremio i delegaciju iz [[Vasojevići|Vasojevića]], koja je upućena za Beograd 18. maja 1942; Perhinek se pridružio ovoj delegaciji. Zadatak delegacije bio je da uvjeri Nedića u neophodnost akcije na lijevoj obali [[Lim (rijeka)|Lim]]a, kao i njemačke okupacione vlasti u „potpunu lojalnost“, kako im ne bi pravile probleme.<ref>Arhiv Srbije, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 158.</ref> Tako je otpočela sveobuhvatna četnička akcija protiv [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] u srezovima [[Bijelo Polje]], [[Mileševa]] i [[Pljevlja]].<ref>{{harv|Живковић|2017|p=589—590}}</ref> U jednom sumarnom izvještaju za mjesec februar 1942. godine iz njemačke [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. divizije]] govori se o vezama generala Nedića sa majorom Dangićem, kao i o preovlađujućem uticaju Draže Mihailovića na legalizovane četničke odrede u Srbiji, formiranim nakon [[Gušenje ustanka u Srbiji|razbijanja ustaničkih snaga]]. Divizijski oficiri napominju da je neophodna „pojačana budnost i stalno osmatranje svih naoružanih srpskih jedinica“: {{izdvojeni citat|Nakon što je glavnina partizanskih snaga uništena, novu opasnost predstavljale su do tada mirne Mihailovićeve pristalice, kao i četnička udruženja lojalna vladi, čija se pouzdanost vremenom sve više dovodila u pitanje. Tokom [[Gušenje ustanka u istočnoj Bosni|velike operacije]], koju je u januaru izvela [[342. pešadijska divizija (Nemačka)|342. pješadijska divizija]] u bosansko-srpskom pograničnom području, zaplijenjeni su dokumenti iz kojih proizilazi da postoje veze između majora Dangića i Nedićeve vlade. Takođe, moglo bi se pretpostaviti da su veze između Dangića i Mihailovića sigurne, pošto je Dangić pojačanja za borbu protiv Hrvata dobivao uglavnom iz četničkih jedinica koje je kontrolirao Mihailović.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=190&rec=315&roll=2258 NARA, T315, Roll 2258, frame no. 000347.] <br /> ({{jez-njem|"Wachsamkeit und ständige Beobachtung aller bewaffneten serbischen Verbände war jedoch in erhöhtem Masse erforderlich. Nachdem die Hauptkräfte der Partisanen zerschlagen waren, bildeten eine neue Gefahr die bisher rühig gebliebenen Mihajlovic–Anhänger, daneben aber auch die regierungstreuen Cetnik–Verbände, deren Zuverlässigkeit im Laufe der Zeit immer mehr angezweifelt werden musste. Bei einem in Januar durchgeführten Grossunternehmen der 342.I.D. in bosnisch–serbischen Grenzgebiet waren Papiere erbeutet werden, aus denen hervorging, dass Verbindungen zwischen Major Dangic und der Regierung Nedic bestanden. Gleichfalls konnten Beziehungen zwischen Dangic und Mihajlovic als sicher angenommen werden, da Dangic seine Verstärkungen zum Kampf gegen die Kroaten im wesentlichen aus den von Mihajlovic beherrschten Cetnik–Verbänden empfing."}})</ref>}} Kakvo je stanje vladalo u redovima nacionalističkih oružanih formacija u Srbiji i [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]] krajem 1941. i u prvoj polovini 1942. godine, doznaje se i iz izvještaja britanskog kapetana [[Duane Hudson|Bila Hadsona]], koji u knjizi „Bojovna planina“ prenosi Sir [[William Deakin]]: {{izdvojeni citat|[[Kosta Pećanac]], šef “zvanične” predratne četničke organizacije, kompromitovao je “prave” četnike, koji su gledali u London kao u svoju zvezdu vodilju. Hiljade njegovih četnika pomagale su Nemce protiv partizana. Policijski oficir [[Jezdimir Dangić|Dangić]] komandovao je četničkim grupama u Bosni pod Mihailovićevim vođstvom. Bilo je nekoliko razbojničkih četničkih bandi bez nekog značaja. Draža Mihailović je rekao da je mnoge oficire prepustio Nediću, i četiri hiljade Nedićevih žandarma očekivalo je njegova naređenja.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} Kapetan Duane Hudson je pisao u oštrom kritičkom tonu i o činjenici da je Draža Mihailović bio „nagrađen najjačom britanskom propagandom“ (u prvom redu preko [[BBC]]-a), i to u trenutku kada je komandant JVuO „u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga“: {{izdvojeni citat|Izuzev ono nešto organizovanja u Srbiji, on [Mihailović — nap.] je učinio malo šta drugo sem što je, na nastojanje BBC-a, postao šef Nedićeve i [[Ilija Trifunović-Birčanin|Trifunović]]eve organizacije... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima. Mi moramo povući crtu preko podsticanja BBC-a na saradnju sa Osovinom. Diverzantska dejstva i pretnje Osovini ostaće na njihovom sadašnjem minimumu sve dok (četničke vođe u Crnoj Gori, Hercegovini i Dalmaciji) viču "Viva il [[Benito Mussolini|Duce]]" uz Mihailovićev blagoslov i dok se on zadovoljava time da nam govori kako mu je odano devet desetina Nedićevih i Pećančevih ljudi...<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Profesor Deakin sumira sadržinu izvještaja britanskih oficirâ [[William Bailey|Bailey]]ja i Hudsona o aktivnosti generala Draže Mihailovića i njegove četničke organizacije u Srbiji: {{izdvojeni citat|Bejlijevi i Hadsonovi izveštaji mogli bi se ukratko svesti na sledeće. Vojna struktura četničkog pokreta u zapadnoj, centralnoj i istočnoj Srbiji postojala je u tradicionalnom četničkom teritorijalnom obliku, sa uobičajenom vojnom komandom i nizom područnih komandi na kadrovskoj osnovi. Mihailovićev stav prema nekoj neposrednoj akciji, bilo u smislu sabotaže na komunikacijama i u rudarskim rejonima od bitnog značaja za nemački ratni napor ili napada na nemačke okupatorske snage, bio je ne samo pasivan već i neprijateljski. Mnogi od njegovih oficira bili su, po njegovim uputstvima, prikriveni kao članovi raznih poluvojničkih organizacija vlade generala Nedića u Beogradu, koju su kontrolisali Nemci.<ref name="Znaci.net">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin - EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Sir [[William Deakin]], “The Embattled Mountain”}} F. W. Deakin piše i da je Mihailović bio nezadovoljan radom kapetana Hudsona, i nosio se mišlju da na njegovo mjesto dođe kapetan [[Kristi Lorens]] ({{jez-eng|Christie Lawrence}}). Kapetan Lawrence je bio zarobljen od Njemaca na [[Krit]]u, da bi nakon bjekstva iz voza kojim su se transportovali ratni zarobljenici za Njemačku, dospio u Srbiju. Neposredno nakon završetka rata, Lawrence je objavio knjigu pod naslovom ''Irregular Adventure'' (“Neregularna avantura”) u kojoj se prisjeća svojih susreta sa Mihailovićem.<ref>Lawrence, Christie (1946). ''Irregular Adventure''. London: Faber and Faber, pp. 228—233.</ref> Prenoseći Mihailovićev iskaz, Lawrence navodi da se ovaj odlučio na saradnju sa Nedićevim odredima u trenutku kada su mu Britanci, Hudsonovom krivicom, uskratili pomoć u naoružanju: {{izdvojeni citat|Kada mi je Hadson rekao da više ništa neće doći, shvatio sam da sam za taj trenutak gotov. Nisam više ništa mogao učiniti. Osetio sam da po svaku cenu moram sačuvati neke od svojih četa (odreda). Eto zašto sam ih poslao da služe Nediću. Ja to nisam želeo. Nedić je uvek bio moj neprijatelj, čak i kad je bio Ministar vojske a ja samo pukovnik u Generalštabu. Ja mrzim da držim ljude tamo, u žandarmeriji. Ali čak i sada ne mogu opstati bez njih. Oni me štite kako od Nemaca tako i od partizana. Nijedan njihov pokret ne može proći bez mojega znanja, a za to zahvalnost dugujem uglavnom mojim nedićevcima.<ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 230.</ref>}} Početkom maja 1942. godine, general Dragoljub Mihailović šalje više telegrama [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantskoj vladi]] u [[London]]u, sastavljenih od nekoliko kraćih izvještaja o [[Kosta Pećanac|Kosti Pećancu]], Milanu Nediću, partizanima, kao i o [[Bošnjaci|Muslimanima]]. U dijelu o generalu Milanu Nediću, između ostalog, general Draža Mihailović navodi: {{izdvojeni citat|Za London sledeće: poseban izveštaj za Nedića. On svoje vojske nema. Sve je tajno uz nas. Na žalost ima oficira koji mu služe kao i Nemcima. On unapređuje oficire i obasipa ih parama. Imam dosta svojih oficira ubačenih u njegove redove. Nedić verno služi Nemcima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_83.htm Izvod iz knjige primljenih i poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 5. do 14. maja 1942. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Major [[Dobrivoje Marinković]], komandant četničkog Gorskog štaba XII (zajedno sa načelnikom štaba kapetanom Blagojem Đurkovićem), izvještava 19. maja 1942. generala Dražu Mihailovića<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 99, registarski broj 8/1 (S-V-16550/2).</ref> da je u njihovoj zoni odgovornosti došlo do legalizacije čitavog niza ravnogorskih odreda. O jedinicama SDS sa ovog područja u izvještaju je navedeno: „Nedićevih odreda u ovoj okolini, nema, sem poljske Državne straže u [[Ribarska Banja|Ribarskoj Banji]] i [[Aleksinac|Aleksincu]], koja je pod komandom ovoga štaba.“ Četnicima je pošlo za rukom i da ljudstvo 12. [[Srpski dobrovoljački korpus|dobrovoljačkog]] odreda sa sjedištem u Aleksincu, pod komandom potpukovnika Nikole Vučkovića, inkorporiraju u svoju organizaciju. Major Marinković i kapetan Đurković pišu generalu Mihailoviću i da su se povezali sa velikim brojem četničkih vojvoda iz organizacije Koste Pećanca u srezovima aleksinačkom, [[Kruševac|kruševačkom]], [[Niš|niškom]], [[Ražanj|ražanjskom]], [[Sokobanja|sokobanjskom]] i drugim, nakon čega su se njihovi odredi ''de facto'' stavili pod komandu JVuO: {{izdvojeni citat|RAD NA PRIDOBIJANJU ORUŽANIH ODREDA. 1. — Od četničkih odreda pod komandom Koste Pećanca, stavili su se pod komandom ovoga štaba sledeći odredi: a) Rasinski četnički odred vojvode Drljevića u Kruševcu; b) Jasički četnički odred vojvode Petkovića, koji je sada i komandant sreza Rasinskog sa sedištem u Ribarskoj Banji na naše traženje, kako bi nam rad bio slobodniji, pošto odred Parnaveje nije registrovan. v) Trnavski četnički odred vojvode Dimitrija Trnavskog sa sedištem u Žitkovcu, a sada privremeno u selu Azbresnici sreza Dobričkog pod čijom se zaštitom ovaj štab i kreće, kao njegovo odelenje. g) Leskovački četnički odred vojvode Nikodija Leskovačkog, sa sedištem u Aleksincu. d) Korvinski četnički odred poručnika Bogosava Stojanovića, sa sedištem u selu Belotincu a sada u Leskovcu. đ) Bovanski četnički odred pod komandom vodnika Nikole Popovića, sa sedištem u selu Bovanu sreza Rasinskog. 2.— Veza je uhvaćena sa sledećim vojvodama, a pregovori za stavljanje pod našu komandu vodiće se ovih dana i to: a) Vojvodom Pukovačkim Dragutinom; b) Vojvodom Topličkim Vukojem Pećancem; rođak Koste Pećanca; v) Vojvodom Istočkim; g) Vojvodom Nikolom Koštrimovićem;<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_86.htm Izveštaj delegata Štaba Draže Mihailovića za istočni sektor od 19. maja 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizaciji četničkih jedinica i saradnji sa jedinicama Koste Pećanca]</ref>}} Major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »Herman«) obavještava 23. maja 1942. Vrhovnu komandu i Dražu Mihailovića da se povezao sa vojvodom [[Jordanom Kimićem]], komandantom legalizovanog četničkog odreda Koste Pećanca u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]]. Đurić navodi da Kimić ima „odred od 3000 naoružanih ljudi spremljenih za prelaz kad bude vreme“, budući da „prilazi potpuno nama sa svim ljudstvom“. Za Kimića Đurić tvrdi da je „u ovim krajevima vrlo popularan i svi ljudi idu samo s njim“. Radoslav Đurić predlaže Mihailoviću: „Da se Kimiću da ovlašćenje za Južnu Srbiju [naziv za [[Makedonija|Makedoniju]] — prim.]; da ja sa štabom budem sa njim kao Vaš istaknuti štab za granične srezove u Srbiji i Južnu Srbiju i da sa njim radim na organizaciji. Ako smatrate pogodnije, onda ću biti kod Kimića načelnik štaba.“ O situaciji na teritoriji južnosrbijanskih srezovâ, major Đurić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Na terenu opšte raspoloženje za nas. Svi odredi i žandarmerija pridobijeni i izbušeni a rad po uputu pet u toku u srezu [[Lebane]], [[Leskovac]], [[Vlasotince]], [[Surdulica]] i [[Vladičin Han]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_88.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 12. do 27. maja 1942. godine]</ref>}} Krajem maja 1942. Mihailović je obaviješten i o kooperaciji četnika Pavla Đurišića sa legalizovanim Sandžačkim četničkim odredom pod komandom [[Miloš Glišić|Miloša Glišića]] i [[Vučko Ignjatović|Vučka Ignjatovića]] tokom [[Operacija Trio|operacije Trio]]. Major [[Petar Baćović]] piše o ponudi koju su komandanti iz Srbije uputili kapetanu Đurišiću da se, poput njih dvojice, stavi pod Nedićevu komandu: {{izdvojeni citat|Smatram da bi trebalo, Gospodine Ministru, i radi njega i radi uređenja svih drugih pitanja na teritoriji Crne Gore i Sandžaka, da što pre uputite ovamo majora Ostojića da se ispita situacija i dođe u dodir s ljudima. Smatram za dužnost da napomenem, da je major Glišić i Ignjatović tražili od kapetana Đurišića da ovaj dadne pismenu izjavu o stavljanju svojih odreda pod komandu generala Nedića, a da je Đurišić odbio da to učini.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_93.htm Izveštaj majora Petra Baćovića s kraja maja 1942. Draži Mihailoviću o borbama četničkih, italijanskih i Nedićevih jedinica protiv partizanskih snaga u Crnoj Gori i Sandžaku maja 1942. godine]</ref>}} Major Glišić je već tokom aprila radio na povezivanju sa kapetanom Đurišićem i njegovim komandantima u Crnoj Gori. Za ovo je dobio ovlašćenja kako od Milana Nedića, tako i od Vrhovne komande JVuO. Prepreku su mu činile [[Italijani|italijanske]] vlasti koje nijesu dopuštale prelazak njegovog ljudstva na lijevu obalu Lima, ali i njemački okupator, budući da Sandžački četnički odred (i to po odluci generala [[Paul Bader|Paula Badera]]<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/>), poput ostalih legalizovanih odreda, od polovine aprila biva direktno potčinjen komandantima lokalnih sektora njemačke oružane sile.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, kutija 29, fascikla 2, dokument br. 22, str. 1.</ref> O susretu sa Đurišićevim ljudima major Miloš Glišić je obavijestio pukovnika [[Miloša Masalovića]], šefa kabineta generala Milana Nedića, zaključivši da „veza sa [[Crnogorci]]ma postaje svakim danom sve bolja i čvršća“.<ref>ASŽ, fond Ž-30, Zbirka fotografija, kut. 206, sl. 37.</ref> Vezu sa Đurišićem je preko Glišića održavao i major [[Zaharije Ostojić]], koji se nalazio u VK JVuO. Pored toga, major Glišić se usredsredio da popravi odnose sa Talijanima, te će u narednom periodu na tome raditi svakodnevno.<ref>{{harv|Живковић|2017|p=556}}</ref> U junu 1942. broj legalizovanih četnika u Srbiji iznosio je 11.300. Nemci su sa nepoverenjem posmatrali činjenicu da kvislinške formacije neprestano narastaju popunjavanjem iz četničkih redova. Nosili su se mišlju da znatno smanje brojno stanje legalizovanih četnika; međutim, Nemci nisu imali dovoljno sopstvenih snaga u Srbiji kojima bi zamenili četnike, koji su im činili značajnu uslugu u progonu pripadnika, grupa i odreda NOVJ u Srbiji. Srpska državna straža je bila najbrojnija kvislinška oružana formacija tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Srbiji. Međutim, Nijemci nijesu imali u nju povjerenja iz dva osnovna razloga: prvo, smatrali su da je riječ o neborbenoj formaciji; drugo, da većina njenih pripadnika inklinira četničkom pokretu Draže Mihailovića. U jednom izvještaju<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153725—27.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/299-300.</ref> iz 1942. godine upućenom [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru vanjskih poslova [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], svoj stav o ovom problemu je definirao opunomoćenik njemačkog ministarstva u Beogradu [[Felix Benzler]]: {{izdvojeni citat|Srpski izvršni organi su nemoćni pred ustaničkim pokretom. Srpska državna straža, koja preko svojih oficira snažno naginje Draži Mihailoviću, zatajuje naročito protiv njegovih pristalica.}} Krajem maja 1942. godine, do njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji Paula Badera su stigle informacije o tome kako je general Mihailović razvio široku mrežu povjerenika „na srpskom prostoru nekadašnje okupirane jugoslovenske države“. Veza između Mihailovićevih odreda u Srbiji i SDS bila je do to mjere izražena da je general Bader predložio da svi legalni četnički odredi, kao i pojedini odredi SDS, budu razoružani.<ref>AVII, Nemačka arhiva (NMA), 27—1A—26, Izveštaj od 31. maja 1942.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 152.</ref> Uz [[Manojla Koraća]], Mihailovićevog legalizovanog oficira i Nedićevog okružnog načelnika u Užicu, među najaktivnijim učesnicima progona partizana i njihovih simpatizera u užičkom kraju, posebno se isticao [[Folksdojčeri|folksdojčer]] i ljotićevac [[Miloš Vojinović]] (Henrih Lautner), komandant Desetog dobrovoljačkog odreda.<ref>Радивоје Папић, Ужичка република 1941. Водич кроз изложбу, Народни музеј Ужице, 2017, стр. 150.</ref> Sjedište odreda je bilo u [[Bajina Bašta|Bajinoj Bašti]]. Tokom [[Borbe za Istočnu Bosnu 1942.|borbi za istočnu Bosnu]], major Radoslav Đurić (»Herman«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO da je [[Jezdimir Dangić]] na sastanku sa potpukovnikom Manojlom Koraćem, te da će četnicima u pomoć pristići snage pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]] i Vojinovićev Deseti dobrovoljački odred: {{izdvojeni citat|Iz Bosne 19-III: Situacija ozbiljna. Partizani drže [[Vlasenica|Vlasenicu]] i [[Milići|Miliće]] a opsaduju [[Rogatica|Rogaticu]] i [[Han Pijesak]]. [[Srebrenica]] i [[Drinjača]] u našim rukama. Prema [[Zvornik]]u samo naši odredi. Bosanci neće da se bore protiv partizana. Gde su partizani sa našim odredima, oficiri su morali napustiti odrede jer partizani ubijaju sve (odreda) oficire koje uhvate. Račićev odred hoće da se bori ali je slab brojno. Partizani jaki 2000 ljudi. Iz Užica krenuo Matić sa 1000 ljudi ka Rogatici. Po odobrenju Nedića, Dangić danas na sastanku sa Koraćem. Dakićev odred prišao partizanima. Dangić uopšte nema svojih snaga za borbu. Doći će i Ljotićevci iz Bajine Bašte u pojačanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref>|Depeša majora [[Radoslav Đurić|Radoslava Đurića]] Vrhovnoj komandi JVuO od 19. marta 1942. godine}} U svom izvještaju od 26. marta 1942. godine, major Đurić upoznaje generala Dražu Mihailovića sa pojedinostima saradnje dobrovoljačke komande iz Bajine Bašte sa štabom istočnobosanskih četnika: {{izdvojeni citat|U vezi sa akcijom u Bosni postoje mnoge ambicije kako lične pojedinaca, tako i pojedinih političkih partija i to: zemljoradnika (kdant pozadine kod Dangića vojvoda Botić, vojvoda Risto Đukanović), JRZ i Ljotićevaca. Ljotićevci rade preko komandanta njihovog odreda u B. Bašti — Lautnera. On je uspeo da postane intiman prijatelj Dangića, vrlo često su zajedno, pa čak i neki Nikić inspektor Ljotićevih odreda dolazi često u Dangićev štab.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_65.htm Izveštaj majora Radoslava Đurića od 26. marta 1942. Draži Mihailoviću o vojno-političkoj situaciji u istočnoj Bosni i stanju četničkih jedinica]</ref>}} [[Lazar Trklja]], ispred Operativnog štaba bosanskih četničkih odreda (šifra »505«), piše 11. aprila 1942. u depeši VK JVuO o teškoj situaciji nakon [[Ustaše|ustaške]] ofanzive.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 193.</ref> Trklja navodi da se formacija SDK pod Vojinovićevom komandom na frontu pridružila četničkim snagama kapetana [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]]: {{izdvojeni citat|Ustaše zauzele Vlasenicu, Drinjaču i [[Bratunac]]. Partizani su se i sa ova dva sreza povukli. U ova dva sreza ima oko 2000 četnika. Iz Srbije nema nikog još sem Račićevih ljudi i X. dobr. odreda iz Bajine Bašte; oni su na [[Drina|Drini]]. Nalazim se sa Račićem. Sve će biti po traženju.}} Vazduhoplovni kapetan I klase [[Manojlo Pejić]], pomoćnik načelnika štaba Komande Bosanskih četničkih odreda majora [[Slavoljub Vranješević|Slavoljuba Vranješevića]],<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref> juna 1943. je sastavio izvještaj, u kojem se dotakao svih bitnijih događaja u razvoju četničke organizacije u istočnoj i [[Srednja Bosna (oblast)|srednjoj Bosni]] od septembra 1941. do juna 1943.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 164, str. 779.</ref> Kapetan Pejić obavještava svoje nadređene o formacijama srpske kvislinške vlade koje su sarađivale sa bosanskim četničkim odredima: {{izdvojeni citat|— Grupa Ljotića, izražena preko komandanta odreda Lautnera, koji nas je pomagao i spasavao narod; <br> — Major — tada »potpukovnik« Matić, već od ranije reflektira na neku veću funkciju u Bosni, zbog čega ruši sve ostale, održava vezu sa kap. Dakićem i prikuplja oko sebe izbegle bosanske četnike. <br> — Major, tada »potpukovnik« Korać, nema više ambicije za Bosnu, jer je sada okružni načelnik u Užicu, sa velikom vlašću, ali i on nas sve mrzi.}} O povezanosti Henriha Lautnera sa Dragoslavom Račićem, ali i s drugim četničkim komandantima, svjedoči u svojim ratnim memoarima i Ljotićev sekretar [[Boško Kostić]]. U maju 1943. Kostić se sastao sa Čedom Vujovićem, delegatom Draže Mihailovića iz [[Čačak|čačanskog]] kraja. Nakon što mu se Vujović žalio na obračune između četnika i dobrovoljaca, Kostić je o Vojinoviću–Lautneru iznio sljedeće zapažanje: {{izdvojeni citat|Što se tiče Vojnovića–Lautnera, meni nisu detalji poznati, pa bih ga molio da mi to iznese konkretno, kako bih o tome referisao Nediću i Ljotiću. Napomenuo sam pri tom da baš sad idem iz Užica gde sam i čuo i video, da Vojnović saradjuje sa pojedinim četničkim komandantima kao, na primer, sa Ajdačićem, Katanićem, Markovićem a znam da je četničkom komandantu Račiću učinio velike usluge i dao dosta municije a jednom prilikom mu je spasao i život. S druge strane znam, da je Vojnović–Lautner sa svojim odredom najviše doprineo da se preko krvave Drine prebaci u Srbiju mnogo hiljada srpske dece i drugih Srba i Srpkinja što su bežali pred ustaškim zlikovcima.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 108–109.</ref>}} Sekretar Kostić je zamolio Vujovića i da prenese Mihailoviću čvrsta uvjeravanja Nedića i Ljotića: {{izdvojeni citat|Nedić i Ljotić spremni su da Dražu pomažu [sa] oružjem, municijom, novčano i u svakom drugom pogledu, sve što budu mogli. Oni mole đenerala Mihajlovića, da sa svoje strane u Srbiji ne uspostavlja za sada, svoju vlast, jer da je narodu teško već i ovo dvovlašće, Nemaca i Nedićeve vlade. Trovlašće bi bilo još daleko teže, jer bi ono izazvalo velike zabune, da ne kažemo anarhiju, pošto bi bile dve srpske vlasti i narod ne bi znao koga da sluša. Nedić i Ljotić dalje poručuju, da srpska vlada u Beogradu neće postavljati više komadante oružanih jedinica niti okružne i sreske načelnike, bez prethodne saglasnosti đenerala Mihajlovića. Oni smatraju, da bi đeneral Mihajlović trebao da ostane izvan teritorije okupirane Srbije i da tamo čisti teren od komunista, a oni će u Srbiji taj isti posao da rade. U danom momentu spremni su da vlast i sve svoje oružane odrede predaju Draži ili licu koje Kralj bude odredio.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 110.</ref>}} Lazar Trklja, Mihailovićev politički izaslanik u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni i Hercegovini]], potvrdio je u i svom ratnom dnevniku da je Vojinović–Lautner bio naklonjen »bosanskoj stvari«, tj. tamošnjoj organizaciji četnikâ: {{izdvojeni citat|U Bajinoj Bašti bio je Ljotićev dobrovoljački odred. Istina, on je prema bosanskoj stvari bio naklonjen, ali nepomirljivi neprijatelj svake akcije koja se vezivala za London i bila antinemačka.<ref>[https://www.vladimirdimitrijevic.com/sr-yu/tekstovi/459-na-golgotskom-putu-ratni-dnevnik-lazara-trklje-1941-1944-otkopana-istina-sluzbeni-glasnik-beograd-2020-priredio-nikola-trklja-2.html Vladimir Dimitrijević: NA GOLGOTSKOM PUTU - RATNI DNEVNIK LAZARA TRKLjE 1941-1944 OTKOPANA ISTINA, SLUŽBENI GLASNIK, BEOGRAD 2020, PRIREDIO NIKOLA TRKLjA]</ref>}} Predratni [[Valjevo|valjevski]] [[ZBOR|zboraš]] [[Borivoje Karapandžić]], prosvetar u jedinicama SDK tokom okupacije, piše o saradnji dobrovoljačkih jedinica iz zapadne Srbije sa Mihailovićevim četnicima u istočnoj Bosni. Opisujući Vojinovićevu ključnu ulogu u spašavanju srpskih izbjeglica, u knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'' Karapandžić navodi, između ostalog, sljedeće: {{izdvojeni citat|Prelazeći preko Drine, dobrovoljci su dolazili u dodir i s pojedinim četničkim odredima iz Istočnog dela Bosne. Pri tim dodirima, a i docnije, dobrovoljci su davali bosanskim četnicima i oružje i municiju, kao i druge potrebe. Sve što je moglo koristiti srpskoj braći u Bosni, dobrovoljci su im, takoreći otkidajući od sebe, s ljubavlju davali, izražavajući tom prilikom divljenje prema njihovoj četničkoj borbi. Razume se, ovu pomoć dobrovoljci su davali onim četničkim komandantima i njihovim odredima, koji su se beskompromisno borili protivu svih srpskih dušmana, a naročito protivu ustaša i komunista. Takvi komandanti su bili: major [[Jezdimir Dangić]], kapetan [[Stevan Damjanović|Stevan Damjanović – Leka]] i Đura Bižić, koji su i svoje živote položili na oltar Otadžbine, boreći se protivu srpskih din dušmana.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 201—202.</ref>}} U cilju zaustavljanja ustaškog nadiranja ka Drini, četničkom su vođstvu u istočnoj Bosni iz Vrhovne komande JVuO tada stizale naredbe i da svoje pokrete koordiniraju, između ostalih, zajedno sa potpukovnikom [[Radojkom Jovandarićem]], komandantom legalizovanog Kotleničkog četničkog odreda. Potpukovnik Jovandarić se na službi pri kvislinškoj upravi takođe nalazio u Bajinoj Bašti: {{izdvojeni citat|21-III. — Neka Dangić stupi u vezu sa p.puk. Jovandarićem u Bajinoj Bašti da mu da prvu pomoć. Pripremamo slanje pomoći radi podizanja morala. Neka Račić prikupi sa svog najboljeg terena u Srbiji ljudstvo i privuče sebi za rad u Bosni. Pošaljite ljude Panteliću u Krupanj za pojačanje. Stupiti u vezu sa p. puk. Jovandar. u B. Bašti. Naredite svima u ime moje.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine]</ref>}} Narednog mjeseca, major [[Zaharije Ostojić]] (šifra »222«) šalje depešu u kojoj zahtijeva sljedeće: {{izdvojeni citat| ''Br. 15 za 505, key 3, 15-IV-942 god.'' Javite da li je Dangić odveden. Potrebne snage uzeti od Račića, Mitića, Jovandarića i Matića. Svi su vam bliži i stupite sa njima u vezu. Čim nađete siguran teren, po datim uputstvima Laze [Trklje — prim.] baciće Vam se iz vazduha oružje, municija i ostalo. Učinite sve da se narod sačuva. Pošaljite detaljnije izveštaje o Hercegovini i odgovorite na ranije postavljena pitanja. — 222.<ref>Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 206—207.</ref>}} O pomoći koju su srbijanski četnički odredi pružili četnicima u istočnoj Bosni, sadejstvujući s njima u borbi protiv ustaša na Drini u proljeće 1942. godine, Dražu Mihailovića je 4. maja 1942. obavijestio<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 664, стр. 566—568.</ref> i kapetan [[Dušan Radović Kondor]], komandant legalizovanog Zlatiborskog četničkog odreda: {{izdvojeni citat|U toku prošlog meseca sa svojim odredom prebacio sam se preko Drine kod Starog broda, pa sam na položajima oko Perušića vodio borbu sa ustašama. Dana 2. maja t. g. povukao sam se na desnu obalu Drine, pod pritiskom neprijatelja. Dana 3. maja t. g. oko 9 časova na položajima oko Vežanje na Tari planini presreli su me Nemci i razoružali mojih 69 ljudi, iako sam imao odgovarajuće dokumente o legalnom postojanju odreda na teritoriji Srbije. Otpor nisam dao, jer nisam imao instrukcija. Svoje ljude, koji su mahom Bosanci prekaljeni kroz borbe i gerilske poduhvate, sačuvao sam i držim ih na okupu na pogodnom mestu. Oružje ću dobiti. Molim za hitno naređenje kuda da krenem i kom odredu da se priključim. Nalazim se u okolini Užica. S verom u Boga za Kralja i Otadžbinu.}} Pripadnici četničke organizacije iz istočne Bosne su nastavili održavati kontakte sa kvislinškom upravom Milana Nedića i nakon hapšenja majora Jezdimira Dangića od strane njemačkih okupacionih vlasti. 20. maja 1942. prispio je u Beograd memorandum iz štaba istočnobosanskih četnika (upućen „gospodinu Milanu Nediću, predsedniku srpske vlade“), u kome se pružaju podaci o istorijatu četničkog pokreta i traži pomoć u novcu, ishrani i naoružanju. Četničke vođe obavještavaju generala Nedića da je vojvoda [[Stevan Botić]], nakon Dangićeva hapšenja, preuzeo dužnost komandanta. U memorandumu, četnici iz istočne Bosne mole Nedića da njihovu akciju pomaže što više može, tako što će za sreske načelnike i komandante oružanih odreda u brojnim mjestima [[Zapadna Srbija|zapadne Srbije]] postaviti ljude koji bi na četničku akciju u istočnoj Bosni gledali „pravilno, srpski i patriotski“.<ref>AVII, br. 9/2-1, k. 1a.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/285.</ref> U depeši poslatoj 27. maja 1942. članu četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] (CNK) Lazaru Trklji, general Mihailović piše: „Ceo dosadašnji rad u Bosni poznat mi je kao i težnja vlade spasa... Naši ljudi moraju prekinuti svaku vezu sa Beogradom. Ako Beograd želi da pomaže ta pomoć neka se ukaže stanovništvu preko posrednika koji treba da budu pošteni bez političkih tendencija.“<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_112.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 10. maja do 27. juna 1942. godine]</ref> 30. juna 1942. Trklja odgovara Draži Mihailoviću: „Veza sa zvaničnim Beogradom sve je manja a i on nas se odriče.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_123.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 18. jula 1942. godine]</ref> Vojvoda Stevan Botić, komandant Bosanskih četničkih odreda i njegov načelnik štaba kapetan [[Borivoje Mitranović]], u pismu poslatom 17. jula 1942. godine, obavještavaju jednog četničkog oficira zašto ipak ne žele prekinuti veze sa »zvaničnom Srbijom«: {{izdvojeni citat|Došle su vesti od Čiče koje nismo mogli do kraja proveriti dali su od njega da se od njegove strane više ne računa sa celinom bosanske akcije i da se sve veze sa zvaničnom Srbijom prekinu... <br /> Mi smo se odovuda usprotivili prvo da mi ne možemo javno da prekinemo veze sa Srbijom time što bi se javno deklarisali za tu akciju gde smo svi zato što bi nam bio onemogućen svaki azil u Srbiju i kupovina municije i oružja, a da ne govorimo o nejači koja svakim danom otuda beži.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_122.htm Obaveštenje Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda od 17. jula 1942. kapetanu Milivoju Kovačeviću o razlozima neslaganja sa politikom Draže Mihailovića prema četnicima u istočnoj Bosni]</ref>}} Četnički kapetan [[Pavle Grubač]] izvještava majora Petra Baćovića 23. jula 1942. o situaciji u istočnoj Bosni, navodeći da sarađuje sa potpukovnikom Momčilom Matićem, legalizovanim ravnogorskim oficirom i komandantom Nedićeve »Drinske grupe srpskih oružanih snaga«. Kapetan Grubač piše da se s potpukovnikom Matićem povezao i vojvoda Stevan Botić, koji je tih dana prešao preko [[Drina|Drine]] u Srbiju: {{izdvojeni citat|Botić je preko svojih ljudi uspeo da je iz odreda potpukovnika Matića otišlo 36 ljudi sa oružjem i sada neznam da Matić neće imati neugodnosti kod Nemaca pošto su puške registrovane. Botić je sa time prekinuo svaku vezu sa Matićem koji mu je dao 11 sanduka municije i hrane, pre odlaska. [...] <br /> Sa Drinskom grupom stojim odlično. Oni mi izlaze u susret u svemu jer inače bez srestava nebih mogao izlaziti na kraj niti raditi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_127.htm Izveštaj kapetana Pavla Grubača od 23. jula 1942. majoru Petru Baćoviću o radu Gorskog štaba bosanskih četničkih odreda i situaciji u istočnoj Bosni]</ref>}} Nakon što je [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u Vladi narodnog spasa, načelnicima okrugâ u Srbiji navodno izdao naređenje da održavaju dobre odnose sa četnicima, u depeši od 30. juna 1942.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> general Mihailović upućuje svoje komandante na saradnju sa policijskim aparatom kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Aćimović naredio izvesnom broju okruž. i sres. načelnika da budu blagonaklonjeni prema nama kako bi po padu Nemačke preko njih imao sve konce vlasti u svojim rukama. Imati na umu ovo, koristiti policiske njuške a ništa ne otkrivati niti im verovati. Obavestite sve susedne komandante.|[[Dragoljub Mihailović]]}} U vrijeme dok je obavljao funkciju ministra unutrašnjih poslova u Vladi nacionalnog spasa, Milan Aćimović je predstavljao drugu ličnost po uticaju u kvislinškim strukturama, odmah iza generala Milana Nedića. U tom pogledu, karakteristično je kritički intonirano pismo s kraja ljeta 1942. godine, čiji je autor general [[Harald Turner]], načelnik Upravnog štaba njemačkog vojnog zapovjednika u Srbiji. Naime, nakon što je centrala [[Abwehr]]a u Beogradu poslala izvještaj u kom se Aćimović pokušava diskreditovati, i to na osnovu dostavâ poteklih iz krugova bliskih Dimitriju Ljotiću, dr Turner je ustao u njegovu odbranu, uputivši oštre prijekore centrali Abwehra zbog neosnovanih kleveta na Aćimovićev račun. Turner za Aćimovića tvrdi da od početka „stoji na odlučujućem mestu u javnom životu Srbije“, kao i da je u vrijeme [[Gušenje ustanka u Srbiji|gušenja ustanka u Srbiji]], upravo Aćimović predložio Nedića za predsjednika srpske vlade, čime su otklonjene prepreke za provedbu ove njemačke zamisli u djelo. Iz Turnerova odgovora postaje jasno da Aćimović ni svoje kontakte s generalom Dražom Mihailovićem nije mogao uspostaviti samostalno ili bez dozvole njemačkih obavještajnih strukturâ: {{izdvojeni citat|Ovome [Nediću] je on [Aćimović] do današnjeg dana lojalno služio, isto tako kao što je lojalno sledio naređenjima nemačke vojne uprave... Nakon što su se smirile prilike u Srbiji, Aćimović je, kao ministar unutrašnjih poslova, a time i kao vrhovni šef državne sigurnosti, posle ministra predsednika imao izvršnu vlast u svojim rukama. Sa svoje strane je vođa pokreta Zbor, [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]], gledao da ostvari svoje političke namere i da u pogodnom trenutku on dođe na vlast. Već skoro tri četvrtine godine on se trudi da ugrozi, preko svojih poverljivih ljudi, poverenje prema Aćimoviću, i to metodom svojstvenom samo [[Balkan]]u, neistinitim klevetanjem... Tvrđenje da je jedan poverljiv čovek ministra Aćimovića pre izvesnog vremena razgovarao u [[Ljig]]u sa Dražom Mihailovićem, netačno je. Način na koji Aćimović, kao ministar unutrašnjih poslova, ima da saobraća sa Dražom Mihailovićem, ugovoren je između zapovednika Sigurnosne policije i [[Sicherheitsdienst|SD]]-a i pod kontrolom je istoga.<ref>Istorijski arhiv grada Beograda, sudski predmet Dragog Jovanovića, optužni materijal.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 84.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 186—187.</ref>}} U avgustu 1942, centrala Abwehra u Beogradu je obavijestila nadređene da postoje izvještaji o tajnoj korespondenciji između Nedića i Aćimovića s jedne i Draže Mihailovića s druge strane. Desetog oktobra je [[Gestapo]] primio izvještaj četnika Nemanje Pavlovića, inače kurira obaveštajne službe Draže Mihailovića, u kojem je Milan Aćimović optužen za održavanje stalne veze sa pokretom DM. Pavlović konkretno navodi: Aćimović se u [[Svrljig|svrljiškom]] srezu sastao sa četničkim oficirima majorom Đurićem i majorom [[Velimir Piletić|Piletićem]] i predao im šifrovani izvještaj; Aćimović je izdao povjerljivo naređenje sreskim načelnicima da pomažu ravnogorce; po svoj prilici Aćimović šalje poštu za Mihailovića preko majora Jove Petrovića iz [[Subjel]]a kod [[Kosjerić]]a; Aćimović je naredio okružnom načelniku Popoviću da čuva Mihailovića i da za njim oprezno šalje potjere s tim da ga uvijek o tome unaprijed informiše. U zaključku izvještaja se navodi: »Aćimović radi punom parom za Dražu.«<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 91.</ref> Draža Mihailović je [[18. 8.|18. avgusta]] 1942. naredio pukovniku [[Dragoslav Pavlović|Dragoslavu Pavloviću]], delegatu Vrhovne komande JVuO na terenu Zlatiborskog korpusa, da uništava "komuniste" pomoću legalizovanih odreda: {{izdvojeni citat|Ne dozvoliti da se komunisti ustale ma u kom srezu. Prenesite naređenje da se sa komunistima raščisti u Rasinskom i Kruševačkom srezu. Pomoću legalizovanih odreda a koji su naši.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Već 21. avgusta 1942, general Mihailović naređuje da svi legalizovani odredi "najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama": {{izdvojeni citat|Raspis svima: Saopštite svima legalizovanim odredima sledeće: Mnogi legalizovani odredi zaboravili su da je sada rat i da je njihova legalizacija samo maska za podzemni rad. Novac i ugodan život raznežio je mnoge koji misle da tako sačekaju kraj rata pa da posle samo izvlače koristi. Neka se zna da se o svakom vodi računa. Naređujem da svi legalizovani odredi najenergičnije unište komuniste na svojim prostorijama. Dalje da naše šumske odrede pomažu na svakom koraku novcem, hranom, municijom, oružjem kao i u izvođenju organizacije i propagande.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine]</ref>|Raspis Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942.}} Nakon dva dana, Draža Mihailović preko »Feliksa« (tj. [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]]) upozorava potpukovnika [[Dragoslav Pavlović|Dragoslava Pavlovića]] (pseudonim »Rodrigo«): {{izdvojeni citat|Legalizovanim saopštiti da budu na oprezi jer će Nemci hapsiti sve. Neka zapaze trenutak i na vreme se bace u šumu. Neprijatelj treba da bude prevaren a ne oni.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_155.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 22. do 28. avgusta 1942. godine]</ref>}} U raspisu od 8. septembra 1942. upućenom svojim komandantima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]] (između ostalih: [[Petar Baćović|Baćoviću]], Vučkoviću, [[Radoslav Đurić|Đuriću]], [[Miodrag Palošević|Paloševiću]], [[Dragutin Keserović|Keseroviću]], [[Siniša Ocokoljić|Ocokoljiću]], Rakoviću, Smiljaniću i dr.), Mihailović iznova kritikuje pasivnost legalizovanih odreda i naređuje stvaranje "letećih jedinica" koje ne bi bile legalne, ali bi se oslanjale na legalizovane odrede i služile bi za "uništavanje neprijatelja": {{izdvojeni citat|U mnogim našim krajevima oseća se zastoj u aktivnom radu. Mnogi legalizovani delovi prešli u mirnodopski život. Mnogi zaboravili da je rat, i da neprijatelja ima mnogo i svuda. Naređujem da svi kom-danti brigada organizuju leteće jedinice iako će to biti za svakog naređeno. Ove jedinice ne mogu biti legalne. Njihovo je mesto šuma i planina. Njihova akcija brza i odlučna, protiv svih i svakoga. Legalni delovi da im posluže kao baza za snabdevanje i prikrivanje, kao grom ove jedinice ima da uništavaju narodne izdajnike i sve unutrašnje neprijatelje, Ljotićevce, komuniste, Pećančeve. O formiranju ovih jedinica kao i o njihovom radu izveštavati. Pred događajima koji nastupaju, ovi leteći delovi poslužiće kao jezgro za mobilizaciju svih snaga brigada. Prednje saopštite svima susedima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_166.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama štaba Draže Mihailovića od 3. do 9. septembra 1942. godine]</ref>|[[Dragoljub Mihailović]]}} General [[Asen Nikolov]], komandant bugarskog okupacionog korpusa, izvještava septembra 1942. njemačkog komandujućeg generala u Srbiji Paula Badera o velikom uplivu pripadnika JVuO u ljudstvu SDS, i navodi da su na jugu Srbije postojale „dobro zakamuflirane organizacije (štabovi) nacionalnog pokreta Draže Mihailovića... Članovi tog pokreta skrivaju se iza službenih položaja i ovlasti. Nalaze se među rukovodstvom vladinih četnika, među oficirima Srpske državne straže, među sveštenicima, učiteljima, državnim službenicima“.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 307.</ref> Komandant italijanske 2. armije general [[Mario Roatta]] izvijestio je 23. septembra 1942. Vrhovnu komandu u [[Rim]]u o razgovoru vođenom sa [[Ilija Trifunović-Birčanin|Ilijom Trifunović]]em i [[Dobroslav Jevđević|Dobroslavom Jevđević]]em o nastavku [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|saradnje Italijana i četničkih odreda]] na teritoriji [[NDH]]. U izvještaju se navodi da dvojica vojvodâ prećutno priznaju postojanje sporazuma između Mihailovića i Nedića, tj. svojevrsne zajedničke strategije prema okupatorima u svrhu »spasavanja srpskog naroda«: {{izdvojeni citat|Izveštavam da u novom razgovoru koji sam imao sa Trifunovićem, a kojemu je prisustvovao i Jevđević, i jedan i drugi su ponovo dozvolili mogućnost da Nedić i Draža Mihailović deluju sporazumno i da održavaju kontakte. Mada pomenuti sagovornici nisu rekli, ipak treba smatrati da se osnov za sporazum sastoji u sledećem: 1) »spasavanje srpskog naroda« (koji je, navodno, već imao jedan milion žrtava) i očuvanje od daljih masovnih gubitaka; 2) formiranje, održavanje i ojačavanje oružanih formacija (četničkih) određenih da, u momentu kada bude mogućno i celishodno, stupe u akciju sjedinjeni pod komandom Mihailovića; 3) u vezi sa ciljem iznetim u tač. 1), i da bi se omogućilo izneto u 2), u međuvremenu se prilagoditi ambijentalnim prilikama, odnosno: sarađivati u Srbiji (Nedić) sa Nemcima, a u Hrvatskoj (poznate jedinice) sa Italijanima. Mada je ovo što je dosad izneto očigledno, interesantno je da su pomenuta dva četnička rukovodioca delimično priznali a delimično ostavila da se shvati.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 1: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1981, strana 886.</ref>}} U ljeto 1942. godine, italijanski nadležni organi su pustili iz ratnog zarobljeništva veliki broj odabranih oficira i podoficira [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], sa ciljem uspostavljanja potpune kontrole nad odredima [[Antikomunistička dobrovoljačka milicija|Antikomunističke dobrovoljačke milicije]] (MVAC). Major [[Žarko Todorović]], ilegalni ravnogorski komandant Beograda i Severnih pokrajina, izvijestio je generala Dražu Mihailovića 5. septembra 1942. o puštanju na slobodu potpukovnika [[Ilije Mihića]], potonjeg komandanta Ličkih četničkih odredâ: {{izdvojeni citat|U Lici Ilija Mihić sa 50 oficira i 200 podoficira puštenih u tu svrhu iz italijanskog ropstva, uspostavlja rad sa srpskim življem po dogovoru sa Italijanima. Sedište [[Gračac]]. Pseudonim »Minziner Vilim«. Stupio je u vezu sa Nedićem preko Kukića. Sa nama nije tražio vezu. Poslaću mu poziv da nam se stavi pod komandu.<ref>AVII, ČA, K–294, reg. br. 5/1.</ref>}} Major Žarko Todorović pominje vezu potpukovnika Mihića sa pukovnikom [[Ilijom Kukićem]], koji je tokom 1942. komandovao Srpskim dobrovoljačkim korpusom, nakon što su Nijemci uhapsili pukovnika [[Kostu Mušickog]], upravo zato jer je pomagao Mihailovića i četnike. O izvjesnim vezama Mihića s Kukićem (a preko njega i s Milanom Nedićem), kao i sa italijanskim vlastima, general Mihailović je bio obaviješten krajem septembra 1942. i od strane vojvode Trifunovića-Birčanina, Mihićevog starješine: {{izdvojeni citat|Svoje bavljenje na [[Sušak]]u i u [[Rijeka|Fijumi]] iskoristio sam da dođem u lični dodir sa komandantom ličkih četničkih odreda potpukovnikom Ilijom Mihićem i njegovim oficirima, koji su došli sa terena. Tom prilikom konstatovao sam da ova naša četnička grupa radi pod dosta teškim uslovima. Svi pokreti oficira i njihova akcija na terenu pažljivo se kontrolišu ne samo od strane Italijana, već i od Hrvata, koji koriste svaku priliku da denunciraju četnike i otežaju im rad na organizaciji. [...] Kad sam upitao ppukovnika Mihića, da li je i u kakvoj nameri preko pukovnika Kukića uhvatio kontakt sa Nedićem, odlučno je izjavio da u tom pravcu nije preduzimao nikakve korake i da uopšte niti ima, niti želi sa Nedićem da ima ma kakvu vezu. Biće, međutim, potrebno da proverim o kom je Mihiću reč, pošto na mojoj teritoriji postoje još dva viša oficira sa istim prezimenom... O rezultatu ove provere izvestiću naknadno, a na našeg Mihića ću budno motriti.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_172.htm Pismo Ilije Trifunovića Birčanina s kraja septembra 1942. Draži Mihailoviću o razgovorima sa komandantom italijanske 2. armije o realizaciji plana uništenja partizanskih snaga u zapadnoj Bosni]</ref>}} Od 1941. do 1943. godine, [[italija]]nsko poslanstvo u Beogradu izvještavalo je vladu u [[Rim]]u o svim važnijim događajima na teritoriji okupirane [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]]. Tako je i velika kriza Nedićeve vlade u drugoj polovini 1942. bila jedna od temâ kojom se bavila italijanska ambasada u glavnom gradu Srbije. Službenici italijanskog diplomatskog predstavništva su ukazivali na sukob između Nedića i Ljotića, kao i na njihove suprotstavljene pozicije. Kako je pisao prvi sekretar poslanstva Giorgio Spalazzi, Dimitrije Ljotić je urgirao kod njemačkih vlasti da intervenišu u cilju sređivanja situacije, zaprijetivši izlaskom svojih predstavnika iz vlade ukoliko do toga ne dođe. Ovo se prvenstveno odnosilo na generala Mihailovića, koga je Ljotić okarakterisao kao „gospodara skoro svih oružanih snaga, državnih organizacija i javnog mnjenja“, kojima je Nedić bio samo formalno na čelu. Spalazzi navodi i da se sâm general Nedić slagao sa tvrdnjom da je Draža Mihailović „onaj koji ima moć na terenu“, iz čega on zaključuje da su „[[Srbi]] potpuno protiv [[Sile Osovine|Osovine]]“, ali i da bi Ljotićeve predložene mjere dodatno pogoršale stanje u zemlji.<ref>DDI, Spalazzi a Ciano, serie IX, vol. IX, d. 105, 113.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941–1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 104.</ref> Krajem 1942, komandant Rudničkog korpusa JVuO kapetan [[Dragiša Ninković]] (prethodno legalizovan u [[Požarevac|požarevačkom]] okrugu kod kvislinških vlasti;<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_187.htm Izveštaj majora Miodraga Paloševića od 5. novembra 1942. Draži Mihailoviću o radu na organizovanju četničkih jedinica od 21. marta do 4. novembra 1942. godine]</ref> pseudonim »Leonardo«) uspostavio je saradnju sa ljudstvom kvislinške SDS u njihovim stanicama u [[Belanovica|Belanovici]], [[Ljig]]u i [[Babajić]]u. Njemački okupator je saznao za ovo te stražari bivaju razoružani.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I-III, Београд, 1999, стр. II/21.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 309.</ref> Potpukovnik [[Milan Kalabić]], načelnik požarevačkog okruga, uhapšen je 3. oktobra 1942. godine od strane [[Gestapo]]a, nakon što se otkrilo da je dostavljao informacije i oružje pripadnicima Jugoslovenske vojske u otadžbini, u kojoj je jedan od komandanata bio i njegov sin [[Nikola Kalabić]]. Nakon mučenja i saslušanja, Milan Kalabić je strijeljan.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=215.}} [[Marinski zbor Sjedinjenih Američkih Država|Mornarički]] pukovnik [[Albert B. Seitz]], pripadnik [[Ured za strateške usluge|OSS]] i član [[Sjedinjene Američke Države|američke]] vojne misije u Mihailovićevom štabu, ostavio je nakon rata zapis o Kalabićevoj smrti i njegovim vezama sa generalom Dražom Mihailovićem u knjizi ''Mihailovic: Hoax or Hero'' („Mihailović: prevarant ili heroj“). Zbog pogubljenja Kalabića starijeg, pukovnik Seitz isključuje samu mogućnost docnije saradnje Nikole Kalabića sa okupatorom, iako će on biti jedan od potpisnika [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma sa Nijemcima]] krajem novembra 1943: {{izdvojeni citat|Kada su Nemci napali Ravnu goru velikim snagama u decembru [1941. godine — prim.], prošao je on [Kalabić mlađi — prim.] kroz Srbiju u Šumadiju jugoistočno od Beograda. Kada je prolazio kroz srez gde mu je otac bio načelnik, koji se bio odlučio da ostane u službi i da pristane uz Nedića, Kalabić i njegovi ljudi bili su u bednom stanju — bez municije, polumrtvi od gladi, a jedino što ih je održavalo bila je njihova volja da prežive i da se bore. Otac se pobrinuo za to da mu sin i njegove pristalice budu potpuno nanovo opremljene. U decembru 1942. godine Gestapo je otkrio da je starac potajno pomagao ne samo svoga sina, već i druge Mihailovićeve snage. Bio je uhapšen i osuđen na smrt. Način izvršenja ove smrtne kazne bio je užasan. Povlačili su ga preko razbijenog stakla dok nije umro, ali iz njegovih usta nije se čula ni jedna reč. Kada sam kasnije preko ruskog radija čuo da Kalabić sarađuje sa Nemcima, mogao sam samo da držim pred očima sliku krvave izmrcvarene lešine ovog starca, voljenog od svoga sina, i u čudu se pitati kakvi to moraju biti ljudi koji mogu Amerikance smatrati toliko lakovernim.<ref>Albert Sajc, »Mihailović — šarlatan ili heroj?« Kolumbija, Ohajo, 1953.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_48.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆEVI KORPUSI POD KOMANDOM OKUPATORA]</ref>}} Iz ravnogorske komande Beograda (kapetan [[Aleksandar Saša Mihajlović]]) upozoravali su već 27. septembra 1942. na nesmotrenost potpukovnika Milana Kalabića, kao i na nadolazeće raspuštanje legalizovanih četničkih odreda od strane Nijemaca: {{izdvojeni citat|Negativnim radom Kalabićevih odreda, došla je kaznena divizija u Požarevački okrug i ceo kraj nalazi se pred katastrofom. Po saznanju, pretstoji razoružanje tih odreda od strane nemačkih vlasti. A ovi su spremni da se povuku u šumu, a to bi bio povod za nemačku akciju. Da bi se sačuvao narod molim da naredite Kalabiću da stupi sa mnom u vezu i da primi moju sugestiju o rešenju tog pitanja. Da bi se izbegla katastrofa bolje je da se jedan mali deo oružja preda i time Nemci umire. Tamo bi ostala straža [SDS — prim.] pod oružjem, '''a to su sve naši ljudi'''.<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, Радио депеше Југословенске војске у отаџбини 1941‒1942, Институт за савремену историју, Београд, 2021, стр. 962.</ref>}} U depeši od 22. decembra 1942, poručnik Nikola Kalabić prenosi Mihailoviću informacije o smrti svog oca, izražavajući odanost njemu i četničkom pokretu: „Stric [konspirativno ime Milana Kalabića — prim.] je u B[eograd]u sa još 16 oficira streljan. Žalim ga mnogo, ali sam presretan što je poginuo kao Dražin čovek. Istrajaću u ovoj borbi pa ma još ne znam kakav me udar zadesio. Živeo kralj! Živeo naš dragi Čiča! Živeo ravnogorski pokret!“ Istog dana, general Mihailović odgovara Kalabiću: „Hvala bogu da ste se spasli. Neizmerno žalim pale žrtve. Pored ovoga u Stricu sam izgubio najboljeg i svog i našeg prijatelja. Sve ćemo ih dostojno osvetiti.“<ref name="leskovackizbornik.rs"/><ref>Раде Ристановић, Милутин Живковић, Милош Чорбић, н. д., стр. 965.</ref> O hapšenju potpukovnika Kalabića, kao i o njegovom pogubljenju, Mihailović je radiogramom 23. decembra 1942. obavijestio i [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|emigrantsku vladu u Londonu]]: {{izdvojeni citat|Nemci su streljali majora Milana Kalabića... Kalabića je Nedić smatrao za svog najboljeg prijatelja... U stvari, Milan Kalabić je bio naš najodaniji saradnik i učinio je velike usluge našoj stvari.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv Udbe (drugo izdanje), Sloboda, Beograd, 1975, str. 144.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/269-270.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_13.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje LEGALIZACIJA MIHAILOVIĆEVIH ODREDA]</ref>}} Novinar [[Stanislav Krakov]], sestrić generala Milana Nedića te jedan od njegovih najbližih saradnika za vrijeme okupacije, u svojim ratnim memoarima potvrđuje da je potpukovnik Milan Kalabić, uz znanje predsjednika srpske kvislinške vlade, održavao vezu sa komandantom JVuO generalom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Sve akcije moga ujaka [generala Nedića — prim.] za spasavanje Kalabića bile su bezuspešne, iako je učinio sve što je ljudski bilo moguće da spase svog vernog komandanta, jer je Kalabić sve svoje veze sa Mihailovićem vršio sa znanjem moga ujaka, te služio kao veza za snabdevanje Mihailovićevih odreda.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 454.</ref>}} Krakov navodi i da se oko [[Božić]]a 1942, tj. pred sâm kraj godine, dva puta sastao sa generalom Nedićem. On piše da ga je zatekao u turobnom raspoloženju, citirajući riječi koje je Milan Nedić govorio „samo svojim najbližim i najpoverljivijim saradnicima“: {{izdvojeni citat|«Za [[srpski narod]], za svakog od nas, za mene lično ovo nisu dani [[Vitlejem]]a i mira među ljudima na zemlji. Ovo su dani [[Golgota|Golgote]], dani mučeništva i smrti, ali će dati [[Bog|Svevišnji]] da i za srpski narod dođu dani uskrsnuća. Vidim da je i Draža čuo moj glas i da je razumeo kolika se opasnost nadnela nad Srbijom. Razumeo je i, Bogu hvala, vlada i dalje mir i red. [...] Draža i ja radimo jedan isti posao, ali idemo različitim putevima. Moramo ići razdvojeni jer ne treba neprijatelj da oseti da smo na istom poslu».<ref>Станислав Краков, н. д., стр. 469—470.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} === Saradnja četnika sa Dragim Jovanovićem i Upravom grada Beograda === Tokom 1942. godine, uspostavljen je kontakt i između Draže Mihailovića i [[Dragomir Jovanović|Dragog Jovanovića]]. Dragi Jovanović je od 22. aprila 1941. izvanredni komesar za grad Beograd; u narednim mjesecima preuzeće funkcije upravnika grada Beograda i predsednika beogradske opštine. 25. avgusta 1942. godine, a po zamisli [[SS]]-generala [[Augusta fon Majsnera]], Milan Nedić će ga imenovati za šefa [[Srpska državna bezbednost|Srpske državne bezbednosti]] (SDB). Sa pozicije šefa SDB, budući u rangu i sa ovlašćenjima ministra u Nedićevoj vladi, Jovanović će ''de facto'' komandovati Srpskom državnom stražom do 5. novembra 1943. Nakon što je četnički komandant u martu i aprilu 1942. naredio svojim podređenima da upotrebe uticaj na [[Specijalnu policiju Uprave grada Beograda]] za nemilosrdan obračun sa članovima ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] (“Pomagati svim silama hapšenje komunista”, glasi naredba iz Vrhovne komande JVuO od 21. marta<ref>{{Cite web |title=Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 21. marta do 26. aprila 1942. godine |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_1_72.htm |access-date=2022-09-02 |archive-date=2022-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220902103450/https://znaci.org/00001/4_14_1_72.htm }}</ref>), 15. avgusta iste godine generalu Mihailoviću je javljeno da je Jovanović kontaktirao izvjesne četničke komandante u Srbiji kako bi "''preko određenog lica javio Čiči važna saopštenja''."<ref>Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 3. do 18. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_145.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103435/https://znaci.org/00001/4_14_1_145.htm |date=2022-09-02 }}</ref> Već 17. avgusta, Mihailović odobrava kapetanu [[Siniša Ocokoljić|Siniši Ocokoljiću]] da stupi u kontakt preko inžinjera Bojovića, šuraka Dragog Jovanovića, uz upozorenje: "''Budite oprezni jer Dragi je lopov''." Pet dana docnije, Draža Mihailović naređuje svojim ljudima u Komandi Beograda JVuO (»Jozef« je bio pseudonim za radio-stanicu četničke organizacije u glavnom gradu, kao i za ličnosti na njezinom čelu, poput kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]], [[Mladen Žujović|Mladena Žujovića]] i [[Vojin Andrić|Vojina Andrića]]) da koriste Specijalnu policiju protiv komunista: {{izdvojeni citat|Dobili sigurne izveštaje da se komunisti dobro organizuju u Beogradu kao i da imaju i oružje. Tajno organizujte sve u Beogradu protiv komunista a u prvom redu sokole i policiju. Sad ne birajte sredstva za borbu, a u danom momentu postupite bez milosti protiv njih. Beograd ne sme biti u njihovim rukama.<ref>Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 5. do 21. avgusta 1942. godine http://www.znaci.org/00001/4_14_1_149.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220902103432/https://znaci.org/00001/4_14_1_149.htm |date=2022-09-02 }}</ref>|Depeša Draže Mihailovića od 21. avgusta 1942. godine}} Dragomir Dragi Jovanović je i preko svog ličnog sekretara Anđelka Božinovića pokušao uspostaviti kanal komunikacije sa ravnogorcima generala Mihailovića. Naime, na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. prezentovana je depeša od 28. avgusta 1942. koju je potpisao major [[Žarko Todorović]] (pseudonim »Valter«), komandant Beograda JVuO, u kojoj stoji: „Dragi Jovanović se nudi preko Božinovića pod uslovom apsolutne diskrecije i prividno i dalje neprijateljskog stava. Hteo bi vezu samo preko jednog lica. Mišljenja sam da se iskoristi. Molim odgovor i potpunu tajnost. Upotrebite pseudonim »Adolf« za njega...“<ref>''Документа са суђења Равногорском покрету'', књига 2, Београд, 2001, стр. 1571.</ref> Zanimljivo da Draža Mihailović (potpisujući se još uvijek kao pukovnik) šalje 22. januara 1942. depešu predsedniku Ministarskog saveta Kraljevine Jugoslavije [[Slobodan Jovanović|Slobodanu Jovanoviću]]: {{izdvojeni citat|Obratite pažnju na Anđelka Božinovića, policiskog komesara po kome je poslat jedan naš izveštaj od majora Žarka Todorovića za [[Istanbul|Carigrad]]. Izgleda da ga je Uprava Grada Beograda poslala sa nekom specijalnom misijom za račun [[Gestapo|Gestapa]]. Pukovnik Mihailović.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_105.htm Izvod iz zbirke telegrama Štaba Draže Mihailovića poslatih izbegličkoj jugoslovenskoj vladi od 4. novembra 1941. do 11. juna 1942. godine]</ref>}} Na području glavnog grada Srbije, Dragi Jovanović je tokom 1942. održavao vezu i sa kapetanom Sašom Mihajlovićem, koji će majora Todorovića naslijediti na čelu četničke organizacije u Beogradu, i to preko [[Ilije Paranosa]], potpredsednika Beogradske opštine (a ne Paranosa, šefa Specijalne policije UgB) i preko Komande Srpske državne straže, kojom je rukovodio Jovanović u svojstvu šefa SDB. Jovanović se i lično sastao sa Mihajlovićem novembra 1942. na [[Avala|Avali]].<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 233.</ref> Dok se Mihailović sa svojim štabom nalazio u Crnoj Gori, njegova glavna politička veza u Srbiji bio je [[Ilija Mihailović]], bivši predsjednik [[Narodne skupštine]] i predsjednik [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS). Preko njega je Dragi Jovanović, juna 1942. godine, ugovorio sastanak sa Nikolom Kalabićem. Jovanović će o ovom susretu pred istražnim organima izjaviti: „Prvi put sam video jednog čoveka za koga sam znao da je iz okoline D. Mihailovića i član organizacije u leto 1942. i to je bio Nikola Kalabić, docnije komandant gorske garde Draže Mihailovića“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/220.</ref> Obavještajni organ Vrhovne komande JVuO Nikola Božić (»Artur«), inače pomoćnik [[Božidar Bećarević|Božidara Bećarevića]], šefa Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 25. decembra 1942. informisao je Dražu Mihailovića o sljedećem: {{izdvojeni citat|Jedini čovek od današnjih Srba faktora u Beogradu bio je Dragi Jovanović (u koga se još možemo mnogo i sigurno pouzdati) koji je stalno i pred Nedićevom vladom i Nemcima dokazivao da je prvenstvena i glavna opasnost u zemlji još uvek od komunista i da u tome pravcu treba preduzimati uporno energične mere. U svojim nadleštvima, u Srpskoj državnoj bezbednosti i u Upravi grada Beograda, on je u ovome smislu i jedini nagoveštavao mere. Pre nekoliko dana, uoči svoga odlaska iz Beograda, on je izričito izjavio našem poverljivom čoveku, da je potpuno uspeo da uveri Nemce da su izgrednici u Srbiji još uglavnom i jedino komunisti i da u tome pravcu treba preduzeti mere odmah posle katoličkih Božićnih praznika.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Po okončanju rata, o vezi Jovanovića i Mihailovića pred isljednicima [[OZNA]]-e sâm Bećarević je izjavio: {{izdvojeni citat|Mnogi organi iz UGB bili su na razne načine povezani sa četničkim organizacijama i posle jednog članka u ‛Ravnogorcu’, koji je donet zajedno sa [[Dušan Simović|Simović]]evom izjavom, nastala su masovna bekstva policijskih organa, a naročito stražara u odrede DM... U vezi sa ovim bekstvima Jovanović je održao 3—4 konferencije sa organima UGB i na njima javno nam saopštio da je on naša veza prema organizaciji DM kao predstavniku legalne jugoslovenske kraljevske vlade u Londonu i da prema tome niko nema potrebe da se lično povezuje. Saopštio je čak i to da je svim četničkim organizacijama izdato naređenje od Vrh. komande DM da ne primaju policijske organe u svoje redove i da ovi moraju ostati na svojim mestima i nastaviti sa borbom protiv KPJ.<ref>IAB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 594–595.</ref>|[[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog otseka Specijalne policije Uprave grada Beograda}} Dragomir Jovanović je 1946. na saslušanju<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, br. 19/7, kut. 1, str. 38.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/155_3.pdf |date=2022-09-04 }}, str. II/214—215.</ref> pred istražnim organima svjedočio o svom kontaktu sa organizacijom generala Dragoljuba Mihailovića: {{izdvojeni citat|Nisam bio član organizacije DM, ali sam sa istom imao veza i smatrao se isto toliko obavezan kao da sam član... Ja sam od konca 1941. osećao se lično vezan za organizaciju DM. Smatrao sam da je to pravi nacionalni put i da je to ono što sobom nosi budućnost. Smatrao sam da je potrebna koordinacija sa tom organizacijom u borbi protivu komunista. Odmah od početka u Upravi grada Beograda isključio sam na pogodan način svako intervenisanje, odnosno praćenje rada u cilju sprečavanja organizacije DM.|[[Dragomir-Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} === Zahlađenje odnosa i prekid saradnje === Nemački okupator je sredinom 1942. postepeno započeo proces razoružavanja legalizovanih četnika. Istovremeno, i četnički vođa Draža Mihailović uviđa da legalizacija ima i svojih loših strana. 2. septembra 1942. Draža Mihailović poziva svoje legalizovane četnike sa područja Valjeva da se vrate u šume: {{izdvojeni citat|Legalizacija izgleda da je škodljiva za našu organizaciju, ljudi se uspavaju. U Valjevskom kraju Ljotić, Pećanac i Nemci vršljaju. Neka Neško i Voja preduzmu sve da se što pre bilo legalno ili ilegalno vrate na svoj teren. Novaca imam, nemojte da plate Nedićeve vezuju rad.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_1_163.htm |title=ZBORNIK DOKUMENATA VOJNOISTORIJSKOG INSTITUTA: TOM XIV, KNJIGA 1 |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Major [[Zaharije Ostojić]] u referatu od 4. septembra naglašava da je zbog legalizacije "borbeni duh opao, disciplina takođe. Plate su donele kocku i pijančenja, starešinama su se osladili Nedićevi činovi", a nisu bili retki ni "prijateljstva ni lumperaj sa okupatorom."<ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta (knjiga I), Beograd 1999., str. 222.</ref> Obzirom da nije više bilo potrebe za gušenjem ustanka, okupator je proces razoružavanja legalizovanih četnika u znatnoj meri okončao do kraja 1942. kada je praktično rasformirana formacija pod komandom Koste Pećanca, a legalizovani ravnogorski četnici su se jednim delom ponovo našli u ilegalnom statusu, tj. u šumi, a manjim delom su inkorporirani u Srpsku državnu stražu. Ovo je doprinelo ponovnom jačanju četničke organizacije. 7. novembra 1942. godine Draža Mihailović je raspisom svima u Srbiji izdao naređenje za [[građanska neposlušnost|građansku neposlušnost]]: {{izdvojeni citat|Proglašavam građansku neposlušnost prema okupatorskim vlastima i prema svima vlastima koje su u saradnji sa okupatorom. Za seljake: da više ne daju ni trunku namirnica ni stoke. Da više ne priznaju opštinske uprave. Jedina vlast u selima biće četnička. Predsednicima opština i opštinarima narediti da odmah podnesu ostavke a drugi se ne smeju primiti. Naterati ih da pobegnu u šumu. Naterati ih svima sredstvima da izvrše ova naređenja. Najstariji četovođa je kdt sela. Predsednik opštine i odbornici ako se plaše, neka dadu svoje. Neka se sve sakriva i neka građanska neposlušnost plane jednovremeno u svim selima od 12. o.m. Činovnici sviju struka neka sabotiraju rad, i sve natraške rade što je na štetu neprijatelja i Nedićevog upravnog sistema, činovnici da znaju da će veštim sabotiranjem i naopakim radom mnogo doprineti pobedi. Radnicima preporučiti sabotažu u svakom pogledu. Građanskom življu preporučiti prezir okupatora i svih onih koji za njega rade.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 299, reg. br. 14/1: knjiga predatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 7. do 23. novembra 1942.</ref>|[[Dragoljub Mihailović|Draža Mihailović]]}} Opisujući konsekvence sprovođenja njemačke odluke o raspuštanju legalizovanih četničkih odredâ, [[Paul Bader]], komandujući general i zapovjednik u Srbiji, na sastanku Štaba Komande Jugoistoka 7. decembra 1942. godine, između ostalog, izjavio je sljedeće: {{izdvojeni citat|U borbi protiv Mihailovićevog pokreta postigli smo nove uspehe. Oko 10.000 četnika se borilo na našoj strani, a od toga se polovina povukla u šumu. Četvrtina, oko 4.000 ljudi je razoružana. Ostatak, oko 4.000 ljudi, još je uz nas. Cela građanska neposlušnost, koju je proglasio Mihailović, bio je samo udarac po vodi. Najavljene pretnje merama odmazde delovale su. Streljanja već i onih lica koja su osumnjičena za sabotažu pokazala su da su naše metode bile ispravne.<ref>NAW, Mf, T—312, Roll 468, fr. 8057753—56.</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 328.</ref>}} Krajem 1942. dolazi do formiranja Prvog [[Kosovo|kosovskog]] korpusa JVuO (Gorski štab br. 127) sa četiri brigade: [[Laplje Selo|Lapska]], [[Gračanica (općina)|Gračanička]], [[Gnjilane|Gnjilanska]] i Leteća. Korpusom je komandovao kapetan [[Živojin Marković]]. U naređenju od 12. novembra 1942. godine, kapetan Marković zahtijeva od svih stanovnika, kao i od svih legalnih odredâ na pomenutom području, da se stave pod njegovu (tj. četničku) komandu: „Dosadašnje opštinske uprave i novi poredak uveden od generala Nedića, više se ne priznaje. Oni koji odbiju ovo naređenje, smatraće se izdajnicima.“<ref>Vojni arhiv, Četnici Draže Mihailovića 1941 – 1945, ČA – 101 – 1 – 76.</ref><ref>Ненад Миодраг Антонијевић, Ратни злочини на Косову и Метохији 1941-1945 годинe. Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, Београд, 2015, стр. 462.</ref> Vredi napomenuti da Nemci 1942. nisu mnogo toga učinili na pacifikaciji Mihailovićevih četnika koji nisu bili legalizovani. Legalizacija većeg dela Mihailovićevih snaga 1942. omogućila je ovom korpusu da izbegne uništenje koje je bilo vrlo izvesno krajem 1941. i da nastavi borbu protiv partizana koje su četnici Draže Mihailovića smatrali najznačajnijim neprijateljem, nadajući se da se partizanski pokret neće više reorganizovati i oporaviti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/272-273.</ref> === Saradnja majora Jezdimira Dangića sa Nedićevom vladom i Nijemcima === {{main|Borbe za Istočnu Bosnu 1942.}} Major [[Jezdimir Dangić]] spadao je u red četničkih komandanata koji se nisu u potpunosti podvrgli komandi pukovnika Draže Mihailovića, iako su bili pod njegovim rukovodstvom. Mada je komandno bio podređen Draži Mihailoviću, Dangić je paralelno blisko sarađivao sa Milanom Nedićem. Dangićeva saradnja sa kvislinškom upravom u Srbiji datira još iz vremena Saveta komesara [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. Zapravo, Dangić je još sredinom maja 1941. pristupio kvislinškoj Srpskoj žandarmeriji. Međutim, 16. avgusta 1941. Dangić je prešao u [[Istočna Bosna|istočnu Bosnu]] gde je na osnovu uputstava Draže Mihailovića uspeo da stavi pod svoju komandu i reorganizuje sve pročetničke grupe. Dolaskom generala Milana Nedića na čelo Vlade narodnog spasa, 29. avgusta 1941. godine, odnosi između Beograda i Dangićevog štaba u istočnoj Bosni još više su se poboljšali, budući da je uspostavljena stalna veza koja je redovno funkcionirala. Nedić je pomagao Dangića svim sredstvima, šaljući mu oružje, municiju, obuću, odjeću, hranu, čak i pojedine oficire. General Nedić je 25. septembra 1941. izdao naređenje komandantu Srpske žandarmerije generalu [[Stevan Radovanović|Stevanu Radovanoviću]] (Radovanović će na tom položaju naslijediti pukovnika [[Jovan Trišić|Jovana Trišića]], koji postaje njegovim zamjenikom), da poboljša veze sa Dangićevim štabom i da ga pomaže u svakom pogledu.<ref>AVII, Nća, k. 125, reg. br. 1/17-16.</ref> U međuvremenu, Dangićevi su četnici počeli trpjeti poraze u sukobima sa partizanima, a nametnuta im je i borba sa [[Ustaše|ustašama]]. Usljed bojazni od uništenja, Dangić intenzivira saradnju sa Nedićem od koga dobiva preporuku za sastanak sa Nijemcima u Beogradu. Draža Mihailović je znao za Dangićevu namjeru da se sastane sa njemačkim oficirima i odobrio je, što će na [[Beogradski proces|svom suđenju]] i potvrditi.<ref>[http://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220904190938/https://znaci.org/00001/154_4.pdf |date=2022-09-04 }}, str. I/274-276.</ref> Prema izvještaju beogradske jedinice [[Abwehr]]a od 29. septembra 1941, zasnovanom na izvještajima jednog pouzdanika koji je bio u dodiru s njim, Dangić je praktički od svog dolaska u [[Bosna (oblast)|Bosnu]] održavao kontakte s Nedićevom administracijom koja ga je podupirala. U izvještaju se navodi da je Dangić imao i »dobre odnose s Nijemcima i da je činio sve kako bi izbjegao sukob između svojih trupa i Nijemaca.«<ref>Mikrofilm br. T-314, rola 1457, snimci 702-704, 711-712.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/40_46.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLUČAJ MAJORA DANGIĆA]</ref> Još od 16. avgusta 1941, kada je stigao u istočnu Bosnu, major Jezdimir Dangić je, preko kvislinških struktura Aćimovića i Nedića, otpočeo kontakt i s Nemcima, a zatim direktne pregovore između dve strane. Već 25. avgusta Dangić, u ime Štaba Bosanskih četničkih odreda, piše pismo Nemcima u [[Zvornik]]u, nudeći im predaju oružja pod uslovom da oni ili Italijani okupiraju područje istočne Bosne. Isto tako čine i njegovi potčinjeni, Aćim Babić i [[Boško Todorović]]. Aćimović i Nedić su vezu sa Dangićem održavali preko majora Momčila Matića, kapetana Bogdana Dakića i poručnika Kamenka Jeftića, dok je Dangić s Centrom [[Abwehr|Abver]]a u Beogradu i njegovim predstavnikom kapetanom dr [[Josef Matl|Jozefom Matlom]] bio u vezi preko kapetana Rista Ćukovića i poručnika Branka Kujačića. Ćuković je u isto vreme bio i nemački poverenik i slobodno se kretao od Zvornika do Beograda. Obostrana želja za postizanjem sporazuma iskazana je bila na posljednjim održanim sastancima četničkih predstavnika s pripadnicima Abvera, 20. i 30. decembra 1941. godine.<ref>[https://znaci.org/zb/4_12_2_23.htm Izveštaj opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu]</ref> General [[Paul Bader]], vojnoupravni komandant Srbije, razgovarao je u Beogradu sa Milanom Nedićem, 19. januara 1942. Glavna tema razgovora ticala se mogućnosti saradnje sa četnicima Jezdimira Dangića. Bader iznosi da je Nedić na sastanku iskazao vrlo povoljno mišljenje o ovoj mogućnosti: {{izdvojeni citat|Nedić je još jednom preuzeo izvesno jemstvo za Dangićevu iskrenost i vernost, a za sebe lično je tvrdio da će i on nepokolebljivo stajati uz Nemačku. Nedićeva izlaganja bila su duboko ozbiljna i, kako izgleda, intimno iskrena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1144&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001139—001140.] <br /> ({{jez-njem|"Er übernahm nochmals eine gewisse Bürgschaft für die Aufrichtigkeit und Treue von Dangić und versicherte für sich persönlich, dass auch er unverbrüchlich zu Deutschland stehen wollte. </br> Die Ausführungen von Neditsch waren von grossem Ernst und anscheinend von innerer Aufrichtigkeit getragen."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/279.</ref>}} General Paul Bader je održao ovaj sastanak sa generalom Milanom Nedićem, kako bi od njega dobio neke bliže podatke o Dangiću i njegovim četnicima, znajući da između Dangićevog štaba i Nedićeve vlade postoje kontakti i bliska saradnja na planu borbe protiv partizanskih odreda. Na pitanje opunomoćenog komandujućeg generala upućeno Nediću, kakav je njegov stav prema Dangiću, Nedić je izjavio da u njega ima najveće poverenje: {{izdvojeni citat|Dangić je iz Bosne i bori se samo da bi zaštitio svoj rodni kraj od ustaških i hrvatskih nečoveštava. On nije ni bandit ni buntovnik. On je izjavio da neće da se bori protiv nemačkih oružanih snaga. On bi se bezuslovno potčinio Nemcima i borio se na njihovoj strani protiv ustanka, ako bi imao jemstvo da će njegovi zemljaci u Bosni biti zaštićeni od hrvatskih posezanja. Između Dangića i Mihailovića nije nikad postojala veza, jer njih dvojica u svom delanju polaze od sasvim različitih shvatanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Dangić wäre aus Bosnien und kämpfte nur für den Schutz seines Heimatsgebietes gegen die Unmenschlichkeiten der Ustaschas und der Kroaten. Er wäre weder ein Bandit noch ein Aufständischen. Er hätte erklärt, dass er nicht gegen die deutsche Wehrmacht kämpfen wollte. Er würde sich den Deutschen unbedingt unterstellen und an ihrer Seite gegen einen Aufstand fechten, wenn er die Gewähr hätte, dass seine Landsleute in Bosnien gegen Übergriffe der Kroaten geschützt würden. </br> Zwischen Dangić und Mihailović hätte nie ein Zusammenhang bestanden, weil beide von einer ganz verschiedenen Auffassung aus handelten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/277.</ref>|[[Milan Nedić]]}} Prema Nedićevom tumačenju, Dangić je privrženik ideologije „[[Velika Srbija|Velike Srbije]]“. „On je ubeđen da se to može postići samo u vezi i pod zaštitom Nemačke. Jugoslaviju, naprotiv, smatra za promašenu konstrukciju, koja ne bi smela da se ponovi.“<ref>AVII, Mikroteka, N-T-501, rol. 256, mf. 1136-1140. Zapisnik sa sastanka između Nedića i Badera od 19. I 1942, kome su prisustvovali i Nedićev savetnik Miloš Banković i šef komandnog štaba vojnoupravnog komandanta Srbije Erih Keviš.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Ideologie, wie Neditch es nannte, wäre bei Dangić ein Grosserbien. Er wäre überzeugt, dass dies nur in einer Verbindung und unter dem Schutz Deutschlands zu erreichen wäre. Er hielte Jugoslavien dagegen für eine verfehlte Konstruktion, die nicht wiederholt werden dürfte."}})</ref> Tom prilikom, general Nedić je nastojao ubijediti generala Badera u neupitnu lojalnost majora Dangića njemačkom okupatoru i kvislinškoj vladi u Beogradu: {{izdvojeni citat|Njegov bi uticaj u Bosni mogao biti vrlo jak. Mogao je [Dangić], dakle, okupiti oko sebe onoliko ljudi koliko mu je potrebno u bilo kojem trenutku. Kada bi mu njemački Wehrmacht naredio da krene u borbu protiv komunista bilo gdje u Staroj Srbiji, on bi to svakako učinio, sam ili zajedno s njemačkim trupama. U stanju je da prikupi potrebne snage u bilo kojem trenutku. On, Nedić, bio je uvjeren da će Dangić ostati vjeran sadašnjoj srpskoj vladi i raditi za nju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1142&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Sein Einfluss in Bosnien wäre sehr stark. Er könnte daher jederzeit soviel Leute um sich sammeln, wie er brauchte. Wenn ihm von der deutschen Wehrmacht befohlen würde, an irgend einer Stelle auch in Alt–Serbien den Kampf mit den Kommunisten aufzunehmen, so würde er das unbedingt tuen, allein oder mit deutschen Truppen zusammen. Er könnte dazu die erforderlichen Kräfte jederzeit aufbringen. Er, Neditch, wäre überzeugt, dass Dangić der jetztigen serbischen Regierung treu bleiben und sich für sie einsetzen werde."}})</ref>}} Dangić je stigao u [[Beograd]] 31. januara 1942. sa Perom Đukanovićem, članom četničke Privremene uprave u istočnoj Bosni, na sastanak sa načelnikom Operativnog štaba nemačkog opunomoćenog komandanta u Srbiji pukovnikom Erihom Kevišem (Erich Kewisch). Dangić je bio spreman priznati nemačku vojnu upravu u istočnoj Bosni, i boriti se protiv partizana. Zauzvrat, tražio je da ustaške i domobranske jedinice napuste taj prostor. Prilikom prvog razgovora Nedić i Dangić su zaključili da se mir u istočnoj Bosni može uspostaviti samo suradnjom četnika sa Nijemcima. [[Datoteka:Mihailovićevi oficiri sa Nemcima.jpg|minijatura|Dangić i drugi četnički oficiri na pregovorima sa Nemcima u Beogradu.]] O ovim pregovorima govori izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 5. februara 1942. komandantu oružanih snaga na Jugoistoku o toku pregovora s četničkim majorom Dangićem u Beogradu: {{izdvojeni citat|Iz tog razgovora proizašla je principijelna saglasnost u pogledu namere da se u istočnoj Bosni, a samim tim i u Srbiji, uspostavi mir, da se prestane s masovnim ubijanjem, kao i jasno saznanje da bi se to moglo ostvariti samo u saradnji nemačkih oružanih snaga sa Dangićem. Dangić je pri tom izjavio da bi se sa svojim ljudima i pri jednom opštem ustanku na Balkanu i iskrcavanju Engleza nepokolebljivo verno borio na nemačkoj strani. On je pri tom izražavao, čak, svoje uverenje da bi samo nemačka pobeda mogla Srbiji da obezbedi pripadajući položaj na Balkanu, dok bi pobeda boljševizma značila uništenje svakog naroda, pa, dakle, i srpskog. Da Nedić zastupa isto mišljenje poznato je.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 001090—001091.] <br /> ({{jez-njem|"Sie ergab die grundsätzliche Ubereinstimmung der Absicht, in Ost–Bosnien und damit auch in Serbien Ruhe zu schaffen, das Massenmorden zu beenden und die klare Erkenntnis, dass das nur in der Zusammenarbeit der deutschen Wehrmacht mit D. erreicht werden könnte. D. erklärte dabei, dass er mit seinen Leuten auch bei einem allgemeinen Balkanaufstand und einer Landung der Engländer unverbrüchlich treu auf deutscher Seite kämpfen würde. Er entwickelte dabei seine Überzeugung dahingehend, dass nur der deutsche Sieg Serbien zu der ihm gebührenden Stellung auf den Balkan verhelfen könnte, während der Sieg den Bolschewismus die Vernichtung jeden Volkes, also auch des serbischen bedeuten würde. Dass Nedić dieselbe Auffassung vertritt, ist bekannt."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_2.pdf Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 111.</ref>}} Nemački general Bader, opunomoćeni zapovednik Srbije, bio je spreman prepustiti Dangiću osiguranje graničnih kotareva NDH na prostoru koji omeđuju reke [[Sava]], [[Drina]] i [[Bosna]], ali je za bilo kakvu promenu statusa istočne Bosne bila neophodna saglasnost [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]]. Major Dangić je uvjeravao njemačke oficire u neraskidivost svog savezništva sa predsjednikom srpske kvislinške vlade generalom Nedićem: {{izdvojeni citat|Na kraju razgovora rekao je da bi kao apsolutni pristalica Nedića morao znati da li se Nedić slaže s jednim takvim uređenjem i da li mu za to daje svoju moralnu podršku. Zbog toga je generalštabni pukovnik Keviš predložio Dangiću da odmah s njim, pod njegovom ličnom zaštitom, pođe za Beograd da bi porazgovarao s Nedićem. Dangić je na to pristao.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 001090.] <br /> ({{jez-njem|"Zum Schluss der Besprechung sagte er, dass er als unbedingter Nedić–Anhänger wissen müsse, ob Nedić mit einer solchen Regelung einverstanden sei und seine moralische Unterstützung dazu gäbe. Infolgedessen schlug Oberst i.G. Kewisch vor, D. solle sofort mit ihm und unter seinem persönlichen Schutz nach Belgrad mitkommen, um mit N. zu sprechen. D. war einverstanden."}})</ref><ref name="Izveštaj">[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu]</ref>|Izveštaj Opunomoćenog komandanta u Srbiji od 11. februara 1942. komandantu Jugoistoka o toku pregovora s majorom Dangićem u Beogradu}} [[2. 2.|2. februara]] [[1942]]. nemački general Bader je pozvao predstavnike NDH, ministra [[Vjekoslav Vrančić|Vjekoslava Vrančića]] i [[hrvatsko domobranstvo|domobranskog]] pukovnika [[Fedor Dragojlov|Fedora Dragojlova]] u Beograd, na pregovore sa Dangićevim izaslanicima. Dangić je bio spreman priznati nemačku komandu, a uslovno i suverenost NDH. Predstavnici NDH su odbili bilo kakvu mogućnost prepuštanja vlasti četnicima u istočnoj Bosni i pregovori su okončani bez rezultata. Ovo je rezimirao Paul Bader: {{izdvojeni citat|Dakle, nije uspelo da se hrvatski zastupnik ubedi u to da bi jedno neznatno odstupanje od hrvatskih suverenih prava, pod mojom komandom, bilo za zemlju i za prestiž hrvatske države bolje nego jedan uspeli ustanak, koji bi mogao ovladati najvećim delom zemlje i koštati stotine hiljada ljudskih života. Zbog toga mi je izgledalo besciljno da nastavim dalje razgovore sa Dangićem.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_2_23.htm Zbornik NOR-a, XII/2, Beograd, 1976.] str. 143-146.</ref>}} O pregovorima Jezdimira Dangića sa predstavnicima nemačkog okupatira i kvislinške vlade bila je obaveštena i četnička Vrhovna komanda, odnosno Draža Mihailović, zahvaljujući izveštaju poručnika Slobodana Vranića, koji je bio obavešten od strane učesnika o sastanku u kvislinškom Ministarstvu unutrašnjih poslova 1. februara 1942, na kojima je predlagano inkorporiranje istočne Bosne kvislinškoj tvorevini u Srbiji. Nakon što se predstavnici NDH nisu složili sa menjanjem granica, Dangić i predstavnici Nedićeve vlade su se složili da će se "ovo pitanje za izvesno vreme, a najdalje za mesec dana ponovo staviti na dnevni red". U Vranićevom izveštaju se ističe da "okupator pomaže našu borbu", aludirajući na borbu četnika u istočnoj Bosni protiv snaga NOP-a, i dodaje se da je odlučeno da bosanski četnici "iz Srbije dobiju pomoć u ljudstvu i materijalu", uz posredstvo Nedićeve vlade.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_1_56.htm Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101180806/https://znaci.org/00001/4_14_1_56.htm |date=2023-01-01 }}, str. 151-154.</ref> U izvještaju koji je 18. februara 1942. ministru vanjskih poslova [[Galeazzo Ciano|Galeazzu Cianu]] iz [[italija]]nskog poslanstva u glavnom gradu Srbije uputio [[Francesco Giorgio Mameli]], specijalni izaslanik i opunomoćeni ministar u Beogradu, o odnosima na liniji Mihailović—Nedić—Njemci kaže se sljedeće: {{izdvojeni citat|Draža Mihailović: Najpoznatiji vođa pobunjenika. Nijedna akcija nemačka ili srpska nije uspela do sada da ga zarobi. Ne zna se tačno gde je. Neke informacije ukazuju da je čas u Srbiji čas u Bosni. Nedić (i Nemci iza njega) imali su sa Dražom Mihailovićem duge i komplikovane pregovore potvrđene u dramatičnoj polemici sa Radio Londonom. Imenovan nakon toga od strane vlade u Londonu za ministra vojnog, postao je neprijatelj broj jedan. Bilo kako bilo, Nedić preko Dangićeve grupe održava direktne i indirektne kontakte sa njim. U složenoj igri snage Draže Mihailovića vrše ,jugoslovensku‘ akciju izvan Srbije, pokušavajući da podstaknu pobune u Hrvatskoj delujuću na [[Vlatko Maček|Mačekove]] elemente, bez da se suprotstavljaju programu ,Velike Srbije‘ na kojem su se Nedić i druge grupe ograničile.<ref>DDI, Mameli a Ciano, serie IX, vol. VIII, d. 283, 319.</ref><ref>Бојан Симић, Окупирана Србија у извештајима италијанског посланства у Београду (1941-1943). Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања - Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 100-101, фус. 46.</ref>}} Neposredno pred Dangićevo hapšenje, Draža Mihailović je 9. aprila 1942. obaviješten depešom da pregovori Dangića i Nijemaca odlično napreduju: {{izdvojeni citat|Dangić tražio novčanu pomoć i dobio 2 miliona. Pomoć u ljudima i oružju radi suzbijanja partizana obećana. Nemci mu stavili do znanja da će sav teren očišćen od partizana imati u potpunoj vlasti. Ovo za naše ravnanje.<ref name="ReferenceD">[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_69.htm Izvod iz knjige primljenih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 19. marta do 18. aprila 1942. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/00003/800.pdf#page=36 Damjan Pavlica: Draža za početnike - priručnik za borbu protiv revizije prošlosti], str. 40.</ref>}} Dangićevi kontakti sa nemačkom obaveštajnom službom nisu prekinuti posle prvih pregovora u Beogradu koji nisu dali rezultate zbog protivljenja NDH, iako četnici pod njegovom komandom i dalje nisu istupali protiv nemačke oružane sile. Dangić je i nakon toga nastavio da održava kontakte i saradnju sa kvislinškim formacijama u Srbiji i okružnim načelnicima u severozapadnoj Srbiji. Dangić je tokom februara i marta nekoliko puta lično dolazio u Beograd i sastajao se sa Milanom Nedićem. Nemci su se počeli pribojavati, zbog njihovog neispunjenja Dangićevih bezbednosnih očekivanja, da će italijanska Vrhovna komanda na Dangićev poziv odlučiti da italijanska vojska zauzme istočnu Bosnu. Kako bi preduhitrili ovakvu mogućnost, Nemci su u noći 11-12. aprila 1942. uhapsili Dangića u Rogatici i prebacili ga u Beograd, a potom sproveli u zarobljeništvo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, n.d.], str. I/283-284.</ref> Major Mladen Mladenović, potonji komandant Čegarskog korpusa JVuO, u depeši Vrhovnoj komandi od 21. aprila 1942. iznosi veoma nepovoljnu ocjenu o Dangićevom ukupnom radu u istočnoj Bosni, kao i o njegovim pregovorima sa okupatorom i [[Kvisling|kvislinzima]]: {{izdvojeni citat|Dangić je izbegao da primi moje postavljenje i time izvrši naređenje k-ta. Zbog toga je otišao i u opšte se nije obazirao na moje prisustvo. U Bgdu je vodio pregovore sa Ljotićem, Nedićem i Nemcima a i pisao je pismo Hitleru ne dajući nikome obaveštenje o svom radu u Bgdu. Poslednji moj zaključak je da je on (drug) i Ljotića i Nedića te je prihvatio da Ljotić uređuje pozadinu. Prema izvesnim znacima počeo je da izdaje k-tovu organizaciju i ljude pa svakom preti opasnost hapšenja. Sada je cela akcija u Bosni propala i ustaše su posele celu Bosnu do Drine. Prema mom izveštaju Dangić nije povukao konzekvence za svoj rad i dvoličnu ulogu te je zaslužio najtežu kaznu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_81.htm Izvod iz knjige poslatih i primljenih telegrama štaba Draže Mihailovića od 20. aprila do 10. maja 1942. godine]</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1943. == {{izdvojeni citat|Svi državni činovnici, pa i činovnici uprave grada Beograda, pojedinačno su držali veze sa pojedinim ljudima iz organizacije Draže Mihailovića i svi su bili uvereni da na taj način najbolje odgovaraju svojoj nacionalnoj dužnosti, smatrajući da je to organizacija koju pomaže i podržava legalna jugoslovenska vlada u inostranstvu.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|Iz svjedočenja [[Dragomir Jovanović|Dragomira Jovanovića]] na [[Beogradski proces|Beogradskom procesu]] 1946. godine}} {{izdvojeni citat|Mihailoviću je pošlo za rukom da iskoristi Nedićevu vlast, pa da stvori u Beogradu i Srbiji neku vrstu paralelne vlade, što nam je otežavalo da hapsimo četnike. Pa ipak, njihova snaga nije bila tolika, da bi mogla da predstavlja ozbiljniju opasnost po nas. Mi smo se, razume se, borili protiv te pojave.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} General Mihailović je [[2. 3.|2. marta]] 1943. godine, u jeku [[Operacija Weiss|četvrte neprijateljske ofanzive]], naredio svim svojim komandantima u Srbiji uništenje komunista uz pomoć [[Srpska državna straža|Nedićeve policije]]: {{izdvojeni citat|Komunista je u Srbiji ostalo vrlo malo. U Zapadnoj Bosni uništavamo ih svakoga dana. U ljutoj nevolji drug Tito poziva na ustanak i zbog toga su se povampirile pojedine grupice. Zato najenergičnije zahtevam i naređujem da svaki na svojoj teritoriji uništi i poslednje ostatke komunista i izvesti me do 25 marta o izvršenju. Dokažite tim lupežima da u narodu nemaju nikoga i da im je jedino oružje bilo laž i propaganda. Skrećem pažnju da ima prostorija gde su komandanti na svom mestu i da nema nijednog komuniste. Za ovo uništenje iskoristiti Srpsku državnu stražu do maksimuma, jer komunisti rade protiv nas u Gestapou.<ref name="Saslušanje">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_1_6.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Mihailovićeva depeša 921 od 2. marta 1943.}} General Milan Nedić je generala Mihailovića smatrao velikim rivalom, stoga mu je odgovaralo što se Draža Mihailović skoro godinu dana, od juna 1942. do maja 1943, nalazio van Srbije, u štabu [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] nadomak [[Kolašin]]a. Iako Nediću nije odgovaralo da se organizacija Draže Mihailovića intenzivno širi po Srbiji od kraja 1942, nije ništa činio kako bi se angažovao u hvatanju Mihailovića i njegovog štaba nakon Mihailovićevog povratka u Srbiju. {{izdvojeni citat|Narod je ogorčen, a naša stvar je u pitanju i tim više što je ovde svima znano da kraj kvislinških vlasti u [[Sopot]]u sedi i komandant sreza [[Kosmaj|kosmajskog]] sa dugom kosom i bradom i deli vunu sa načelnikom sreza, a svoje komandante i četovođe doziva u sresko mesto radi dogovora. Ađutant komandanta 4. brigade GG. [Gorske garde — prim.] Raka Savović takođe sedi u Sopotu, a što je najteže, svi znaju i o tome naveliko pričaju da u Sopotu sedi i radi neki Dobra koji je naš oficir za vezu sa Nemcima. Obična je stvar da komandanta sreza prate žandarmi iz Srpske državne straže. Vrlo je česta pojava da se skoro svaki od starešina, a naročito Obradović i Nikolić, čak i Soluncima i članovima Narodnih ravnogorskih odbora, obraćaju rečima: '''Jebem vam majku partizansku, svi ste vi partizani, sve ću vas pobiti i poklati'''.<ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref><ref>Kosta Nikolić, Istorija ravnogorskog pokreta, knjiga I, Beograd 1999., str 312-313.</ref>|Četnički izveštaj iz sredine 1943. godine o stanju Gorske kraljeve garde u okolini Beograda}} U radiogramu koji je Vrhovnoj komandi JVuO 26. februara 1943. poslao komandant 2. ravnogorskog korpusa poručnik [[Predrag Raković]], Draža Mihailović je obaviješten o tome da su četnicima, navodno bez znanja njemačkih obavještajnih strukturâ, svoje usluge ponudili visoki dužnosnici kvislinške uprave iz glavnog grada okupirane Srbije. Konkretno, riječ je o [[Dragomir Jovanović|Dragom Jovanoviću]] i [[Boško Bećarević|Bošku Bećareviću]]; Raković stoga sugeriše Mihailoviću: „Moje mišljenje iskoristiti ih dok su nam potrebni a posle [rata] im suditi.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 293, registarski broj 3/1.</ref> [[Specijalna policija Uprave grada Beograda]] (SP UgB) sarađivala je sa četnicima i u konkretnim akcijama protiv pripadnika Narodnooslobodilačkog pokreta. Čačanska brigada 2. ravnogorskog korpusa JVuO (pod komandom Predraga Rakovića), 70 agenata Specijalne policije i pripadnici SDS uhvatili su 28. februara 1943. u [[Вапа (Чачак)|selu Vapi]] četiri člana Okružnog komiteta KPJ za [[Čačak]] (kasnije su ih sve streljali) i zaplenili partijske materijale i arhivu komiteta. O tome je komandant Čačanske brigade kapetan [[Milorad Ristović]], 3. marta 1943, obavestio Dražu Mihailovića istakavši da je ta akcija u saradnji sa SDS »najveći uspeh čišćenja u ovom delu Srbije«.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 289, reg. br. 9/1.</ref> Istog dana je i poručnik Raković, komandant 2. ravnogorskog korpusa, javio Mihailoviću o zarobljavanju ove grupe i predaji zaplijenjene arhive Specijalnoj policiji UgB: „Sada se radi na uništavanju komunističkih simpatizera. U s. Vapi (3 km od Čačka) pre 7 dana pohvatan je okružni komitet komunističke organizacije. Krili su se u jednoj zemunici izgrađenoj potpuno pod zemljom u čisto komunističkom selu Vapi. Uhvaćena su 4 člana koji su sačinjavali ceo Okružni komunistički komitet. Zaplenjeno je: pušaka 4 kom, 1 puškomitraljez, geštetner i 10 kgr. arhive. Arhiva je predata Upravi grada Beograda — Odelenje specijalne policije, radi uspešnog gonjenja svih komunista na celoj teritoriji Srbije koji su imali veze sa ovim komitetom.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovorima sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref> Na ovo Mihailović odgovara: {{izdvojeni citat|Zbilja ste postigli veliki uspeh u s. Vapi. Vidi se iz samih funkcija potčinjenih komunista... Ako ima interesantnih stvari u njihovim knjigama i propagandnom materijalu, pošaljite mi hitno.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 297, reg. br. 1/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref>|Depeša generala [[Dragoljub Mihailović|Draže Mihailovića]] od 4. marta 1943.}} U periodu kada se na čelu Mihailovićeve organizacije u glavnom gradu Srbije (Komanda Beograd JVuO) nalazio major [[Žarko Todorović]], postojala je težnja da se sa vođstvom [[Ruski zaštitni korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] uspostavi saradnja. Razgovori su vođeni preko Vladimira Andrića, jednog od načelnika u vladi Milana Nedića, osobe bliske ruskoj emigraciji prije rata. Prema podacima njemačke obavještajne službe, sklopljen je dogovor na [[Antikomunizam|antikomunističkoj]] osnovi između generala Mihailovića i generala Gontareva, jednog od komandanata RZK, i važio je od maja 1942. do avgusta 1943. godine. Zbog ovih konekcijâ, [[Gestapo]] je u februaru 1943. godine uhapsio Žarka Todorovića i majora [[Pavla Babca]] sa četničke strane, kao i generala Gontareva i nekolicinu oficira RZK.<ref>Istorijski arhiv Beograda, BDS, B-921, dosije Babac Pavle.</ref><ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 463, 675.</ref> U zborniku ratnih sjećanja pripadnikâ Ruskog zaštitnog korpusa, objavljenom u [[New York|New Yorku]] 1963. godine pod naslovom ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' (“Ruski korpus na Balkanu u vrijeme Drugog velikog rata 1941–1945”), data je generalna ocjena međusobnih odnosâ RZK i JVuO u razdoblju okupacije Srbije: {{izdvojeni citat|Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu izvodile nikakve neprijateljske akcije protiv četnika generala Draže Mihailovića, već su, naprotiv, uvek bile spremne da im ponude svaku pomoć i saradnju, iako sâm general nije, u početku, razumeo naše motive i izbegavao je komunikaciju sa komandantom i jedinicama Ruskog korpusa. No, ubrzo je i on shvatio da su nam zajednički glavni smrtni neprijatelj komunisti na čelu sa Titom. Ovi četnički odredi su se borili ili protiv Nemaca, ili zajedno sa Nemcima, delovima Ruskog korpusa, „ljotićevcima“ a protiv Titovih crvenih partizana, ili bi iznenada napadali „ljotićevce“ ili slabe delove Ruskog korpusa, kojima su se stalno obraćali za pomoć, uglavnom u municiji, i ova im nikada nije bila odbijena. Jedinice Ruskog korpusa nikada nisu napale četnike, ali su, delujući zajedno, uvek morale biti na oprezu i držati uši otvorene.<ref>Vertepov, Dmitriĭ Petrovich (1963). ''Русский Корпус на Балканах во время II Великой Войны 1941–1945 г.г.'' New York: Nashi vesti, 1963, p. 20. <br /> ({{jez-rus|"Части Русского Корпуса никогда не вели никаких неприятельских действий против четников генерала Дражи Михайловича а, наоборот, всегда были готовы оказать им любую помощь и содействие, хотя сам генерал, в первое время, не понимал наших побуждений и избегал сношений с командиром и частями Русского Корпуса. Но, вскоре, и он понял, что нашим общим главным смертельным врагом являются коммунисты во главе с Тито. Эти четнические отряды воевали то против немцев, то вместе с немцами, частями Русского Корпуса, «льотичевцами», против красных партизан Тито, то, вдруг, нападали на «льотичевцев» или на слабые части Русского Корпуса, к которым они постоянно обращались за помощью, главным образом, огнеприпасами и никогда не получали отказа. Части Русского Корпуса никогда на четников не нападали, но, действуя совместно, всегда должны были быть начеку и держать ухо востро."}})</ref>}} Posljednja dva [[Legalizovani četnici|legalizovana četnička odreda]] ([[Kosta Pećanac|Pećančev]] odred kojim je komandirao [[Mašan Đurović]] i Mihailovićev odred pod komandom potpukovnika [[Momčila Matića]]) raspuštena su sredinom marta 1943. Većina ljudstva iz ova dva odreda pridružila se Mihailovićevim ilegalnim odredima.<ref name="Jozo Tomasevich 1945"/> Uopšte uzev, najveći dio oficirskog, tj. komandnog kadra (preko 60 lokalnih vojvodâ, pretežno iz [[Južna Srbija|južne Srbije]]) i boraca četničkih odreda Koste Pećanca prešao je pod komandu Jugoslovenske vojske u otadžbini. Između ostalih, ravnogorcima se pridružio i mlađi sin Koste Pećanca Milan Milovanović Pećanac, vojvoda [[Kuršumlija|kuršumlijski]].<ref>Момчило Павловић, Божица Младеновић, ''Коста Миловановић Пећанац 1879–1944. Биографија'', Институт за савремену историју, Београд, 2003, стр. 300—302, 305.</ref><ref>[https://www.pogledi.rs/spisak-pecancevih-vojvoda-koji-su-presli-kod-draze.html Погледи — Списак Пећанчевих војвода који су прешли код Драже]</ref> Budući u posjedu informacija da se vojvodi suhoplaninskom sprema hapšenje, VK JVuO je 27. februara tražila da Đurović na ovo bude blagovremeno upozoren, iako se i dalje nalazio pod „[[Crne trojke|slovom Z]]“. Na putu za [[Crna Gora|Crnu Goru]], vojvodu Đurovića hvataju pripadnici JVuO i sprovode u štab generala Mihailovića. Poslije sastanka njih dvojice, ministar vojske i mornarice u jugoslovenskoj kraljevskoj vladi zaključuje da Mašan Đurović sada „sluša“. U okviru jedinice koja je zadržala naziv Ibarski četnički odred, vojvoda Mašan Đurović se krajem marta 1943. pridružio Mihailovićevim snagama u dolini [[Drina|Drine]] tokom [[Bitka na Drini (1943)|završnog segmenta]] [[Operacija Weiss|operacije »Weiss«]], stavljajući se na raspolaganje majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]]. Drugi dio Đurovićevih četnika pristupio je Javorskom korpusu JVuO, pod komandom kapetana [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]], ostavši tako na terenu na kojem su i do tada operisali ([[Manastir Studenica|studenički]] i [[Deževa|deževski]] srez).<ref>Милутин Живковић, Ратни пут војводе сухопланинског Машана Ђуровића 1941—1943, Лесковачки зборник LIX, Народни музеј Лесковац, 2019, стр. 317—320.</ref> [[Paul Bader]], njemački komandujući general i zapovjednik u Srbiji, u petnaestodnevnom izvještaju o situaciji u zemlji koji je 19. marta 1943. poslao Komandi Jugoistoka, upozorava na opasnost od pridruživanja kvislinških snaga četničkim jedinicama: {{izdvojeni citat|Nastojanje DM-a da pridobije legalne srpske jedinice koje nose oružje, bilo putem terora ili putem ponuda, traje i dalje. Pri tome privlačna snaga DM pokreta, koji se sada bori protiv komunista u Hercegovini, nije za potcenjivanje u odnosu na nacionalne elemente Srbije. Tako su morala i oba poslednja još postojeća četnička bataljona potpukovnika Matića i Mašana Đurovića biti rasformirana da bi se sprečilo njihovo sadejstvo sa bataljonima DM u Hercegovini i Crnoj Gori.<ref>AVII, NAV—T-501, r. 249, s. 98—104.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova Nemačkog rajha: 1. januar — 31. decembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 40, str. 184.</ref>}} Istovjetno obrazloženje za razoružanje preostala dva legalna četnička odreda u Srbiji dato je i u izvještaju za mjesec mart, koji je 1. aprila 1943. godine sastavljen u Komandi Jugoistoka. Oficiri Wehrmachta konstatuju da je do razvoja četničke organizacije došlo naročito u unutrašnjosti zemlje, gdje u „nižim seoskim upravnim vlastima“, kao i „među seoskim stanovništvom“, Draža Mihailović ima svoja uporišta: {{izdvojeni citat|Mihailovićevi kontinuirani napori da pridobije pripadnike legalnih srpskih odreda pod oružjem pali su na plodno tlo. Posljednje dvije legalne četničke postrojbe morale su stoga biti raspuštene. Razoružanje raštrkanih odreda samo je djelomično uspjelo zbog nedostatka snaga. Može se očekivati da će se od ostataka ovih odreda oformiti nove bande DM. Mihailovićevi organizacioni štabovi, svaki sa po 40-50 ljudi u obezbjeđenju, jedine su potpuno mobilne snage DM u Srbiji. '''One izbjegavaju bilo kakav sudar sa njemačkom vojskom'''. Oni čak javljaju Nijemcima o pokretima komunista kako bi se izbjegle sabotaže i mjere odmazde.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=806&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6290055—56.] ({{jez-njem|"Die Mihailovic–Bewegung gewinnt bei Fortsetzung der Vorbereitung des Volksaufstandes in den unteren ländlichen Verwaltungsbehörden und unter der Landbevölkerung an Boden, weil die Staatswache aus Überwachungegründen zu größeren Einheiten zusammengefaßt werden mußte und so dass Land von Truppen entblößt ist. Die fortgesetzten Bemühungen des Mihailovic, die legalen serbischen Waffenträger für sich an gewinnen, fielen auf fruchtbaren Boden. Die beiden letzten legalen Cetnik–Einheiten mußten daher aufgelöst werden. Die Entwaffnung der verstreut liegenden Abteilungen gelang mangels Kräften nur zum geringen Teil. Es ist damit zu rechnen, daß die Reste neue D.M.–Banden bilden. Die Mihailovic Organisationsstäbe mit ihrer Bedeckung von je etwa 40 – 50 Mann vermeiden als einzige im Augenblick voll mobile Kräfte im serbischen Raum jeden Zusammenstoß mit der deutschen Wehrmacht. Meldungen über Auftreten von Kommunisten werden sogar den Deutschen zugetragen, um Sabotageakte und Sühnemaßnahmen zu vermeiden."}})</ref>|Procjena situacije Komande Jugoistoka za mart 1943. (1. april 1943.)}} 22. marta 1943, nakon što je izašao na položaje kod [[Kalinovik]]a, kako bi lično preuzeo vođenje operacije protiv partizana u [[Bitka na Neretvi|bici na Neretvi]], Draža Mihailović (alias »222«) šalje iz Vrhovne komande JVuO depešu u kojoj naređuje da se u [[Crna Gora|Crnu Goru]] odmah upute trojica četničkih komandanata. Jedan od pozvanih u svrhu „definitivnog uništenja komunista“, bio je i [[Božidar Ćosović-Javorski]], bivši Pećančev vojvoda i komandant legalizovanog Javorskog četničkog odreda, rasformiranog<ref>{{harv|Живковић|2017|p=375}}</ref> sredinom jula 1942: {{izdvojeni citat|Obzirom na sadašnju situaciju naređujem sledeće: Neka Milutin Janković, Božo Javorac i Uroš Katanić svaki sa 500 ljudi naoružanih puškama i puškomitraljezima bez komore dođu i to: Janković u [[Žabljak]], Javorac u [[Šahovići|Šahoviće]], Katanić u [[Kolašin]]. Neka se krenu čas pre, pošto komuniste jurimo sa sviju strana da im nedamo vremena da se ma gde zadrže. Jurimo ih kao lovački psi divlju zver. Ne smemo im dozvoliti da se ma gde zadrže i organizuju narod. Samo tako imaćemo uspeha za definitivno uništenje komunista. Kažite im moju poruku, da će se sada pokazati šta vrede sva trojica. Njihov dolazak biće od istoriskog značaja... Od njihovog brzog dolaska zavisi da li ćemo potpuno uništiti sve komuniste. Inače će se prebaciti u Srbiju.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 548.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} General Draža Mihailović obavještava 30. marta 1943. iz Kalinovika svoje podređene oficire o dolasku na front četnikâ pod komandom vojvode Đurovića: {{izdvojeni citat|Mašanov odred stigao ovamo. Sa Mašanom videćemo šta ćemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 564.</ref>}} Informišući generala Dražu Mihailovića o stanju na frontu te o snabdijevanju četničkih jedinica od strane italijanskih komandi u Crnoj Gori, major Pavle Đurišić, u izvještaju poslatom 1. maja 1943. godine, piše o otkazivanju slanja planirane delegacije generalu Milanu Nediću. Major Đurišić obavještava generala Mihailovića i o trenutnom mjestu boravka četničkog odreda Mašana Đurovića. Pored toga, Đurišić na originalan način interpretira ulogu »Nedićeve vojske«: {{izdvojeni citat|Deputacija kod Nedića nije otišla. Misao za ovo potekla je kod većine ljudi, koji su uverenja da se crvenima ne može ništa bez pomoći sa strane. Ja sam prihvatio iz razloga što ta '''Nedićeva vojska je Vaša a ne njegova''', a kako su [[Srpski dobrovoljački korpus|Ljotići]] uputili korpus na [[istočni front]], to verovatno ne bi ni došli, jer ih nema. [...] Iz Kolašina Mašanove ljude uputio sam za Šahoviće da se prikupe. Prekjuče dobio sam izveštaj da su [otišli u] Zaton i naredio sam da se vrate, danas tek obavešten sam da nisu tamo i niko ne zna gde su.<ref>AVII, ČA, kut. 132, reg. br. 7/4.</ref><ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 142, str. 651—652.</ref>|Iz izvještaja majora [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] generalu [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]], 1. V 1943.}} U ratnim memoarima novinara [[Stanislava Krakova]], bliskog saradnika i rođaka generala Milana Nedića, ova epizoda je pomenuta kao logičan nastavak saradnje Pećančevog odreda pod komandom vojvode Đurovića sa Mihailovićevim četnicima. Prema Krakovljevim navodima, predsjednik kvislinške vlade je odobrio Ðurovićevo pristupanje Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Đurović je imao jedan od najvećih Pećančevih odreda sa kojim se nalazio u dolini Ibra i na Raškoj, te je odatle učinio mnoge akcije na spasavanju Srba uništavanih od strane [[Albanci|Arnauta]] sa [[Kosovo|Kosova]], koji su stizali katkad i do samih, pa i preko pretkumanovskih granica Srbije... General Nedić je imao veliko poverenje u njega, smatrao njegov odred kao jedan od retko disciplinovanih i baš mi je isticao kako je Đurović dostavljao odredima Mihailovićevim tu na jugozapadnoj granici pretkumanovske Srbije oružje i municiju, koju mu je Nedić slao. Kada su krajem 1942. godine Pećančevi odredi bili raspušteni naređenjem SS-generala Majsnera, Mašan Đurović, nije hteo da svoj odred raspusti, niti da stupi u Državnu Stražu, jer bi se tada morao da rastane od najvećeg broja svojih ljudi već se uputio sa svojim odredom u Crnu Goru i u martu 1943. stigao je u štab Draže Mihailovića, koji je tada bio u selu Lipovu nedaleko od Kolašina. Iako je bio stavljen pod slovo «Z», on se nije plašio, znajući da je vršio samo rad na spasavanju Srba i da je u svakoj prilici pomagao odrede Mihailovićeve, da lično dođe kod generala Mihailovića. Ovaj ga je lepo primio i kao iskusnog borca protiv partizana, uputio ga je da sa svojim odredom dejstvuje u oblasti Foče protiv komunista. To je bio jedan od retkih odreda Mihailovićevih iz Srbije, koji je hteo da pristane da se bori u Sandžaku [u]mesto na svom ognjištu. [...] Iako se bio odvojio od njega, general Nedić je potpuno shvatio i odobrio prilaženje Đurovića jedinicama generala Mihailovića i čak bio zadovoljan da Mašan nije dozvolio da se njegov odred raspusti.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 343—344.</ref>}} Vlada [[Kraljevstvo Velika Britanija|Velike Britanije]] je u više navrata tokom 1943. godine pokušavala preko jugoslovenske izbjegličke vlade staviti do znanja generalu Mihailoviću da saradnja sa okupatorima i kvislinzima nije u skladu s operativnim planovima savezničkih štabova, kao i da nije u interesu samog četničkog pokreta. U jednoj poruci, tj. »Komunikaciji« od 11. maja, od njega se zahtijeva da prestane sa kolaboracijom sa Nijemcima i Italijanima, odnosno da »primarni objekt pokreta đenerala Mihailovića mora biti otpor Osovini«. Takođe je zahtijevano da se prekine svaka saradnja sa kvislinzima, naročito »kolaboracija sa đeneralom Nedićem«.<ref>AVII, kut. 281, reg. br. 20/1–4.</ref> Istim saopštenjem vlada Ujedinjenog Kraljevstva stavila je do znanja Mihailoviću da će britanski oficiri biti upućeni u štabove NOVJ, i da će se partizanskim jedinicama ukazati materijalna pomoć. Britanski pukovnik [[William Bailey|Stanley Bailey]] je dostavio »Komunikaciju« Mihailoviću 28. maja 1943.<ref>Branko Latas, Pokušaj Britanaca da četnike D. M. pokrenu u akciju protiv Nemaca na Kosovu (1943—1944), „Kosova — Kosovo“ No. 4 (1975), Zavod za istoriju Kosova, Prishtinë/Priština, str. 209.</ref> Budući da je vremenom stekao „iskustvo dobrog pregovarača“, a u dužem periodu je uživao visok ugled kod četničke Vrhovne komande,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovica od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> kapetan Predrag Raković je bio osoba kome je komandant JVuO povjeravao delikatne zadatke. Upravo iz ovog razloga, kapetan Raković je bio jedan od ljudi koji su posredovali razgovorima u maju 1943. godine između povjerenika Milana Nedića i [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]] s jedne i generala Draže Mihailovića s druge strane.<ref>Раде Ристановић, Прилози зa биографију равногорског команданта мајора Предрага Раковића: официрски досије војске Краљевине Југославије, Зборник радова Народног музеја Чачак, vol. 49, Чачак, 2020, стр. 130.</ref> Sredinom maja 1943. godine, iz Beograda su, na zahtjev Dimitrija Ljotića, u štab vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] stigli Miroslav Peran i Krešimir Samodol. Obojica [[Hrvati]], Peran i Samodol su bili pripadnici Ljotićevog [[ZBOR]]-a u [[Šibenik]]u u predratnom periodu. Na taj način, veze između Ljotića i Đujića su bile uspostavljene ili čak obnovljene, pa je komandant Dinarske divizije JVuO od proljeća 1943. godine učvrstio radio i kurirske veze kako s vrhovnom komandom Draže Mihailovića, tako i sa kvislinškom vladom generala Milana Nedića. Peran i Samodol — sada u svojstvu obavještajaca Dinarske divizije, s Đujićevim ovlaštenjima — okupili su u Šibeniku, augusta 1943. godine, više od 60 pripadnika antikomunističke omladine. Naoružani od strane talijanskog okupatora, dobivali su prehranu i plaću od 500 lira. Bataljon je bio pod neposrednom komandom vojvode Đujića, i to kao »elitna« jedinica. Četnička komanda Šibenika (komandant potpukovnik Gumzej i načelnik štaba poručnik Kovač) pisala je 25. VIII [[Mladen Žujović|Mladenu Žujović]]u o šibenskim vođama »Zbora«: {{izdvojeni citat|Pred tri mjeseca doputovali su u Šibenik iz Beograda položajni poručnici 5. dobrovoljačkog bataljona Peran Miroslav i Samodol Krešimir, aktivni članovi Ljotićeve [[ZBOR|organizacije »Zbor«]]. Imenovani, uz dobrovoljačku, imaju i legitimaciju [[Organizacija Todt|organizacije »TODT«]]. Po njihovom dosadašnjem nastojanju oko proturanja ideja koje nisu u saglasnosti sa radom dirigovanim od strane jugoslovenskog ministra vojske, mornarice i vazduhoplovstva, a prema prikupljenim provjerenim podacima postoji razlog opravdanoj sumnji da su imenovani upućeni ovamo sa povjerenim naročitim zadatkom. Napred imenovani nalaze se u Splitsko-šibenskom četničkom bataljonu u Žitniću, kao obavještajci [[Dinarska četnička divizija|četničke Dinarske divizije]].<ref>AVII, kut. 215, reg. br. 5/1—5.</ref><ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 268—269.</ref>}} Miroslav Peran se očitovao kao iskreni saveznik njemačkog Wehrmachta, kao što se može zaključiti na osnovu njegove izjave date oficirima [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]], a koja je prevedena sa [[Srpskohrvatski jezik|srpskohrvatskog jezika]] i dostavljena štabu [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]]: {{izdvojeni citat|Mi, pošteni elementi Sjeverne Dalmacije, bilo Hrvati ili pravoslavci, jedinstveni smo u namjeri da lojalno sarađujemo sa njemačkim Wehrmachtom u borbi protiv neprijatelja cijelog svijeta — komunizma. Naši ciljevi su jasni. Naša je čvrsta želja da naš jadni i napaćeni narod povedemo ka miru i redu. Stoga, molimo njemački Wehrmacht da nas podupre u ovoj borbi što je više moguće. Njegovi neprijatelji na ovom području i naši su neprijatelji. Mi se nalazimo u beskompromisnoj borbi protiv komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=979 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000976.] <br /> ({{jez-njem|"Wir ehrlichen Elemente von Norddalmatien ob Kroaten oder Pravoslaven sind nun fest entschlossen einig und loyal mit der Deutschen Wehrmacht an der Bekämpfung gegen den Weltfeind den Kommunismus mitzuarbeiten. Unsere Ziele sind klar. Es ist unser fester Wille, unser armes und gequältes Volk zum Frieden und zur Ordnung zu führen. Wir bitten deshalb die Deutsche Wehrmacht uns in diesem Kampfe so weit als möglich zu unterstützen. Die Feinde der Deutschen Wehrmacht in dieser Gegend, sind auch unsere Feinde. Wir befinden uns im kompromisslosen Kampf gegen den Kommunismus."}})</ref>|Prijevod izjave četničkog vođe Miroslava Perana iz Šibenika (22. septembar 1943. godine)}} [[Prvoslav Odović]], predratni beogradski policajac i zamjenik [[Svetozar Vujković|Svetozara Vujkovića]], upravnika [[Logor Banjica|Banjičkog logora]], redovno je slao izvještaje Vrhovnoj komandi JVuO, odnosno Draži Mihailoviću, koji je preko njega nastojao da izvuče iz logora pripadnike svoje organizacije.<ref>Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, knj. 2, str. 14.</ref> U avgustu 1943. godine, Odović (u tom trenutku šef Predstojništva policije u [[Kruševac|Kruševcu]]; odgovoran za brojna hapšenja i mučenja pripadnika NOP-a) biva uhapšen od strane [[Srpski dobrovoljački korpus|ljotićevaca]] zbog saradnje sa četnicima pod komandom [[Dragutin Keserović|Dragutina Keserovića]], u vrijeme sukoba između ljotićevaca i četnika. Okupator ga je internirao u Njemačku, gdje je ostao i nakon rata.<ref>[https://pescanik.net/viktimizacija-zlocinaca/ Milan Radanović: Viktimizacija zločinaca]</ref> Prvoslav Odović je kasnije odselio u [[Australija|Australiju]], gdje će sredinom 1951. godine biti među osnivačima [[Srpske narodne odbrane]] (SNO), jedne od najpoznatijih srpskih antikomunističkih i nacionalističkih organizacija u emigraciji.<ref>[https://www.vesti-online.com/sedam-decenija-ponosne-istorije/ Sedam decenija ponosne istorije]</ref> Veliki problem za funkcionisanje SDS je predstavljala duboka isprepletenost i povezanost mnogih njenih pripadnika sa Jugoslovenskom vojskom u otadžbini. Ovu infiltriranost su hapšenjima pokušavali da preduprede Nemci. Krajem jula 1943. godine, Gestapo će zbog ove saradnje uhapsiti gotovo ceo štab [[Niš]]ke oblasne komande, na čelu sa komandantom pukovnikom [[Filipom Dimitrijevićem]]. Takođe, masovna bekstva stražara i njihov odlazak u ravnogorske odrede u toku 1943. godine kulminiraju. U poternici iz decembra 1943. koju je izdala Komanda SDS, u kojoj se konstatuje broj „aktivnih begunaca“, nalazi se 808 pripadnika Straže.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 372.</ref> Kapetan [[Branivoj L. Petrović]], nakon izvršene inspekcije u Varvarinskom, Resavskom i Ivankovačkom korpusu JVuO, gdje je boravio kao delegat Vrhovne komande, podnio je 1. avgusta 1943. izvještaj generalu Mihailoviću u kome saradnju sa pripadnicima Srpske državne straže konstatuje kao notornu činjenicu, budući da je većina komandanata u tri korpusa bila prethodno legalizirana kod kvislinških vlasti. „S pravom se može reći da u pokretu Ravne Gore postoji i tajna sprega svih Nedićevih oficira, koji se uzajamno drže i pomažu“, žali se kapetan Petrović generalu Mihailoviću. U dijelovima izvještaja koji su posvećeni stanju u Varvarinskom, odnosno Ivankovačkom korpusu JVuO, o relacijama sa SDS-om Petrović zapisuje: {{izdvojeni citat|Srpska Državna Straža je potpuno uz nas i sarađuje sa našim odredima... Na teritoriji ovoga korpusa S.D.S. sarađuje potpuno sa našim odredima.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, dokument br. 182, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 869—878.</ref>}} Kapetan Petrović je rezimirao izvještaj Mihailoviću: „Ljudi koji vode stvari, nepodesni su po svojim moralnim i tehničkim sposobnostima. Narod želi na čelu da vidi svetle i čestite ljude, koji će biti primeri i uzori naših stremljenja. Legalizovani oficiri, bivše vojvode Koste Pećanca i Nedića, zboraši Ljotića i ceo taj elemenat, koji je do juče pod okriljem [[Svastika|hakenkrojca]] činio zulume, ne mogu danas da rade pod simbolom Ravne Gore i Vašeg imena. Narod to ne želi, ne prima, bar na terenima na kojima služe. I u koliko oni budu ostali, stav nepoverenja i rezervisanosti povećaće se.“ Prvorazredno svjedočanstvo o organizacionom jedinstvu četnika Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog kvislinškog aparata predstavlja izvještaj kapetana [[Aleksandra Saše Mihajlovića]] koji je 28. avgusta 1943. godine poslao generalu [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]].<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 1/12 (S-X-214).</ref> Dragocjenost ovog dokumenta, pored toga što je u pitanju primarni izvor, ogleda se i u činjenici da su pomenuti oficiri Jugoslovenske vojske u otadžbini bili veoma visoko hijerarhijski pozicionirani. Naime, general Miroslav Trifunović je bio delegat Vrhovne komande JVuO za Srbiju i jedan od nekolicine četničkih komandanata (pored samog Draže Mihailovića) sa činom generala, dok je kapetan Aleksandar Mihajlović (pseudonim »Willy«) bio komandant beogradskih ravnogoraca od proljeća 1943, nakon što je uhapšen njegov prethodnik major Žarko Todorović, pa sve do završetka okupacije. Kapetan Mihajlović izvještava generala Trifunovića (»Dietrich«): „Pored legalnih jedinica S.D.S. koje su potpuno uključene u našu organizaciju i na koje potpuno računam, organizacija Beogradske brigade (sela) potpuno je sprovedena... Krećemo se slobodno, patroliramo, držimo zasede i uopšte vladamo njima. Ovo mi je taj V Beogradski korpus sa: 1. beogradskom brigadom (sela), 2. brigadom (bataljon S.D.S. i Nedićeva Garda), 3. brigada vatrogasci, 4. brigada (Savso 13) i 5. brigada (razne sportske organizacije). O ovome molim Vas za najveću tajnost, jer vidite da ih nisam ni u svom naređenju Br. 240 izneo ostalim komandantima korpusa mada im verujem kao i sebi.“ Uz 1500 ljudi u ilegali, Mihajlović navodi da su mu „najveće nade“ legalne jedinice SDS i Beogradska brigada JVuO i da „stoga sve ljubomorno čuva[m]“. Mihajlović nastavlja: „Policija U.g.B. [Uprave grada Beograda — prim.] (kvartovski odredi, policiska škola, logor, saobraćajna policija) kompletni su pod mojom komandom. Ovo mi je drugi po sigurnosti adut u rukama.“ S druge strane, kapetan Mihajlović za šefa Specijalne policije UgB [[Iliju Paranosa]] tvrdi da je dvije i po godine bio „glavni inkvizitor naših ljudi“; stoga na preporuke iz Vrhovne komande JVuO za saradnju s njim odgovara da to ne bi bilo uputno, s obzirom da je „cela njegova policija [je] minirana i bez njegove pomoći“, te da osobe poput Paranosa „nikako ne služe na čast niti na ugled našega pokreta“. Kapetan Aleksandar Mihajlović zaključuje da se sa Srpskom državnom stražom ne treba konfrontirati, budući da ona, iz njegove perspektive, predstavlja savezničku vojsku: {{izdvojeni citat|Pre nego što završim molim Vas još i to, da kod naših komandanata na terenu utičete, da ne razoružavaju i odvode stražare S.D.S. '''Sve su to naši ljudi na koje možemo stoprocentno računati'''. Zašto ih onda dirati kad i ovako pozitivno rade. Na taj način samo se stvaraju njima neprijatnosti što je potpuno nepotrebno a mi sami sebe slabimo. I o ovome smo i usmeno govorili i video sam da ste me razumeli pa Vas sada samo potsećam na to, a s obzirom na učestale ovakve slučajeve u poslednje vreme.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića (1. januar — 8. septembar 1943), Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dokument 194, strane 914—922.</ref>|Kapetan [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO}} [[Kapitulacija Italije|Kapitulacijom Italije]] u septembru 1943. godine i očekivanim savezničkim iskrcavanjem na [[Jadran]]u, široko rasprostranjena pojava među pripadnicima SDS-a postaje napuštanje položaja (do tada ne toliko često) i odlazak u šumu, tj. u redove JVuO. U jednom izvještaju sa proputovanja iz sredine septembra, inspektor SDS piše da su bjekstva uzela maha u Kragujevačkom, Valjevskom i Šabačkom okrugu: {{izdvojeni citat|Ja sam lično za ovih deset dana putovanja dobio utisak da su pripadnici SDS-a, koji su odbegli, kao i oni koji se za bekstvo spremaju, već odavno bili pripadnici organizacije DM, radeći legalno sve dok nisu dobili naređenje da se pripreme i odu u šumu.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 50A–1–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310, fus. 823.</ref>}} Ova aktivnost je svoju kulminaciju dostigla 21. septembra 1943, kada Draža Mihailović izdaje naređenje koje su komandanti korpusa imali dostaviti sreskim komandama SDS-a kako bi ovi „u roku od 48 časova“ napustili svoju dosadašnju dužnost, te se „sa svojim ljudstvom, oružjem i spremom“ javili lokalnim komandantima JVuO radi ratnog rasporeda.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 310-311, fus. 824.</ref> U Mihailovićevu naređenju, pored ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Imam sigurne podatke da će Nemci uskoro početi sa razoružavanjem Srpske državne straže. Komandanti na čijim se terenima nalaze ovakvi odredi, uhvatiće vezu sa istima i narediti im da odmah sa celokupnim oružjem, spremom i materijalom, koji im stoji na raspoloženju izađu u šumu i pristupe u saradnju. Svima onima koji ne budu hteli izvršiti ovo naređenje, objaviti im otvoreno neprijateljstvo, smatrati ih izdajnicima Kralja i Otadžbine, silom ih razoružati i nemilosrdno ih uništavati na terenu.|[[Dragoljub Mihailović]]}} Tog mjeseca će i poručnik [[Miloš Radosavljević]], komandant Valjevskog korpusa JVuO, narediti komandantima svojih brigada da „pristupe razoružanju legalnih srpskih odreda na svojoj teritoriji“, kao i da „razoružano ljudstvo koje pripada našoj organizaciji odmah uvrste u svoje [četničke — prim.] redove“, dok bi prema „izrodima i izdajnicima“ trebalo postupiti „po zakonu šume“.<ref>Коста Николић, Историја равногорског покрета, I, Београд, 1999, стр. 395.</ref><ref>{{Cite journal|last=Сегић|first=Дејан|date=2011|title=Четници и капитулација Италије 1943.|url=http://www.isi.mod.gov.rs/multimedia/dodaci/vig_1_2011_1554880246.pdf|journal=Војноисторијски гласник|publisher=Институт за стрaтегијска истраживања Одељења за војну историју Министарства одбране Републике Србије|volume=1/2011|pages=214}}</ref> Njemačka Komanda Jugoistoka je također bila u posjedu informacijâ o izričitom Mihailovićevom nalogu nadleštvima Srpske državne straže u unutrašnjosti zemlje da se priključe četnicima u šumi: {{izdvojeni citat|Srbija: Opšta situacija nepromijenjena. Aktivnost bandi nastavlja da se intenzivira. Navodno, Mihailović je komandama Srpske državne straže u centralnoj Srbiji izdao naređenje da do 20. septembra odu u šumu. Dalja dezertiranja iz SDS i Srpske granične straže, posebno u sjeverozapadnoj Srbiji. Grupe DM su posljednjih dana spojene u jake jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=158&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000155.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Zu allgemein: <br /> Lage unverändert. Bandentätigkeit hält verschärft an. An D. M. hat angeblich den SSW–Kommandos in Mittelserbien den Befehl erteilt, sich bis zum 20.9. in den Wald zu begeben. Weitere Desertierungen von SSW und SGW besonders in Nordwestserbien. D. M.– Gruppen wurden in den letzten Tagen zu starken Einheiten zusammengefasst."}})</ref>|Telegram komande Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, (17. septembar 1943)}} Kapetan I klase [[Dimitrije Antonović]] (pseudonim »Rudy«), komandant Kosmajskog korpusa JVuO, izvještavajući 5. septembra 1943. Dražu Mihailovića o aktivnostima jedinice pod njegovom komandom tokom ljeta te godine, piše o odnosu pripadnika kvislinške Srpske državne straže prema četnicima: {{izdvojeni citat|Organi S.D.S. pomažu me ali baš ništa ne rade. Oni u glavnom mirnodobski žive i zadovoljni su, po njihovom mišljenju, što mogu i da sede na miru i čuvaju svoje glave za sutra i ujedno da rade za našu stvar. Njihova korist za nas je vrlo mala i ja sam preduzeo sve mere da ih što pre povučem, dok ih Švabe nisu razoružale. Sa njima, isto baš sa onima koji sarađuju sa nama, primoran sam da se svađam zbog njihove neaktivnosti i zbog toga što pokušavaju da kritikuju naše poslove. Ta kritika je u glavnom zato što se oni boje da ih mi našim radom ne otkrijemo.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 201, str. 936—937.</ref>}} Kapetan Antonović navodi i da SDS asistira četnicima u borbama protiv partizana u selima na [[Kosmaj]]u: „18. jula Kosmajski odred imao je noćni sukob sa jednom grupom partizana u blizini sela Manića. U tom sukobu ubijen je »Jarac« [riječ je o Đorđu Jovanoviću, političkom komesaru Kosmajskog NOP odreda — prim.] — komandant Kosmajskog partizanskog odreda i kod njega je nađen štambilj »Kosmajskog narodnooslobodilačkog partizanskog odreda ,Rade Jovanovića’«. U tom sukobu ubijen je još jedan partizan. »Jarca« su organi S.D.S. odneli u Sopot i zakopali ga ali su ga partizani noću izvadili i sahranili na neko drugo mesto. Ko je tačno »Jarac« do danas nije tačno utvrđeno. Od naših u tom sukobu nije niko nastradao.“<ref>Zbornik NOR-a, XIV/2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 935.</ref> Prema tvrdnjama [[Boško Kostić|Boška Kostića]], sekretara [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], Ljotić je u drugoj polovini 1943. pokušao da ugovori sastanak sa Mihailovićem, ali je to Mihailović odbio računajući na negativnu reakciju emigrantske vlade. Boško Kostić je 1943. po drugi put boravio u [[Turska|Turskoj]]. U svojim memoarima on piše da je stigao u [[Istanbul]] na [[Vidovdan]] te godine i ostao sve do decembra. Upućen u misiju povezivanja sa službenicima [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske vlade u emigraciji]], Kostić navodi da se sastao sa Lukom Lukovićem („generalnim konzulom u Carigradu“) te konzulom Vladom Perićem. Ljotićev sekretar citira pisanu poruku koju je general Milan Nedić adresirao na kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II Karađorđevića]]: {{izdvojeni citat|Vaše Veličanstvo, ja činim sve što je u mojoj moći da spasem što je moguće više srpskih života. Propaganda iz Londona sprečava me u ovom poslu. Ne smeta to što me napada, jer to čini moj teški zadatak sa okupatorskim snagama lakšim. Ali ja molim da me Vi ne tretirate kao [[Vidkun Kvisling|Kvizlinga]] i [[Ante Pavelić|Pavelića]], koji je do danas uništio 600.000 Srba u „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Znam da u redovima srpskih oružanih snaga ima oko 80% oficira i ljudi koji pripadaju pokretu đenerala Mihajlovića i koji će se pripojiti njemu kada vreme za to dođe, da pomognu oslobođenju svoje zemlje. Ja sam spreman da predam vlast đeneralu Mihajloviću kada Nemci odu, da bi se održao zakon i red u zemlji dok se legalna vlada i Vaše Veličanstvo ne povrati. Radi toga, molim Vas da delujete na đenerala Mihajlovića da ne prouzrokuje prerane represalije nad nezaštićenim stanovništvom. Svaka nemačka glava se plaća sa sto srpskih. Za mene, međutim, svaka pojedinačna srpska glava je draža nego sto nemačkih. Posle oslobođenja zemlje spreman sam da izađem pred narodni sud. Za moja dela istorija će da sudi najbolje.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana – Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 115–116.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Iz primarnih izvora se može zaključiti da je Boško Kostić vjerno rekonstruisao sadržinu Nedićevog pisma. Naime, konzul Vladimir Perić, inače obavještajni oficir [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]], poslao je 9. jula 1943. Vladi Kraljevine Jugoslavije telegram, u kom prenosi navode iz razgovora sa Kostićem: {{izdvojeni citat|Nedić je kralju veran i čini sve da spase što se spasti može, a o čemu će biti reči posle rata. Ne traži ni pomilovanje ni aboliciju, traži samo da se izvede pred sud i da sud da reč o njegovom radu za vreme okupacije. Moli da se ostavi da radi i ako se što želi od njega da mu dostavimo... Svi pokušaji Nedića da dođe u lični kontakt sa generalom Mihailovićem propali su. On moli da general Mihailović izabere mesto boravka gde želi i sa brojem ljudi koliko želi... Njegovo naoružanje i snabdevanje biće Nedićeva briga. Kada Nemci počnu evakuaciju, Nedić smatra da će njegova uloga tada biti završena i tada neka dođe general Mihailović ili lice koje Nj. V. Kralj odredi... Sve trupe koje je uspeo do sada da spremi, koje su već sada 80% za generala Mihailovića, staviće njemu na raspolaganje, njemu ili nekome drugome koji se odredi i kada za to dođe momenat.<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, VK—Y—514, 515, 516.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_43.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBAVEŠTAJNI CENTRI PURIĆEVE VLADE]</ref>}} Procjena vojno-političke situacije sačinjena od strane komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maksimilijana fon Vajks]]a od 1. novembra 1943. godine, predstavlja jedan od najmarkantnijih dokumenata koji je neki od njemačkih okupacionih komandanata potpisao u toku rata. Feldmaršal fon Vajks, koji je od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka, kada preuzima komandu i nad [[Armijska grupa F|Armijskom grupom »F«]], poput ostalih njemačkih vojnih i obavještajnih instanci, notira mnogostruke veze četničkog pokreta Draže Mihailovića s Nedićevom kvislinškom vladom: {{izdvojeni citat| U ''Srbiji'' Draža Mihailović pokušava da mobilizacijom ubrza izgradnju ''nacionalne srpske armije''. U tom smislu apeluje na Srbe koji su ostali verni kralju i na iskonsku nacionalnu svest Srba. Sa aktivnim činovništvom vežu ga mnogi stari i novi odnosi. Otuda bi se moglo predvideti da bi u slučaju neprijateljskog napada koji bi imao sigurnog izgleda na uspeh državna moć prešla u njegove ruke.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XII, knjiga 3: Dokumenti Nemačkog rajha 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1978, dok. 156, str. 622.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_156.htm Procena komandanta Jugoistoka feldmaršala Vajksa od 1. novembra 1943. vojno-političke situacije na području Jugoslavije krajem oktobra 1943. godine]</ref>}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a (zima 1943/1944. godine), naglašava se složenost odnosa na liniji [[JVuO]]—[[SDS]]—[[SDK]], ali i jedinstvo akcije ovih formacijâ prema [[NOVJ|jugoslovenskim partizanima]]: {{izdvojeni citat|Odnosi između četnika, Nedićeve straže i Ljotićevih ljudi bili su veoma komplikovani. Ta tri pokreta nisu imali zajednički stav u odnosu prema okupacionoj sili, a jedino zajedničko bila im je borba protiv komunističkog pokreta.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} Počev od novembra 1943. godine, četnički su komandanti (poput [[Vojislav Lukačević|Lukačevića]], [[Jevrem Simić|Simića]], [[Nikola Kalabić|Kalabića]] i drugih) potpisali sa predstavnicima njemačkih okupacionih ustanova [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore o primirju]], kao i o saradnji u zajedničkoj borbi protiv snaga NOVJ. U prva tri članka ugovora potpisanog [[27. 11.|27. novembra]] [[1943]], pukovnik Jevrem Simić i kapetan Nikola Kalabić obavezali su se spram okupatora sljedeće: {{izdvojeni citat| 1.   Primirje u srezovima Umka, Vračar, Grocka, podunavskom, kosmajskom, mladenovačkom, oplenačkom, aranđelovačkom, lepeničkom, kragujevačkom, gružanskom, kačerskom, kolubarskom. Četnici se obavezuju da ne vrše sudsku vlast samovoljno prema Nemcima i pripadnicima nemačke narodne grupe. U ugovor su uključeni nemački Vermaht i policija, bugarske oružane snage, Srpski dobrovoljački korpus, Srpska državna straža, Ruski zaštitni korpus, srpske vlasti i privredna preduzeća, a na četničkoj strani — četničke jedinice kapetana Kalabića i pukovnika Simića. 2.   Primirje treba da stvori podlogu — pretpostavku za zajedničku borbu protiv komunista. 3.   Potvrda Kalabića i Simića da se u potčinjenim jedinicama ne nalaze pripadnici sila koje su sa Nemačkom u ratu. Obaveza Kalabića i Simića da spreče i prekinu obaveštajne puteve koji bi mogli da daju obaveštenja neprijateljima velikonemačkog Vermahta o nemačkim vojnim pokretima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref>|Sporazum pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ (27. novembra 1943.)}} Nakon potpisivanja ugovora između JVuO i Wehrmachta, uslijedila je negativna reakcija stanovništva okupirane Srbije. General [[Svetomir Đukić]] (pseudonim »Zu-Zu«), komandant Severnih pokrajina JVuO ([[Vojvodina]] i [[Slavonija]]), izvijestio je 8. decembra 1943. Dražu Mihailovića da su u Beograd došli bugarski političari i predstavnici bugarskih okupacionih trupa, sa kojima se sastao i vodio pregovore o borbi protiv NOVJ. Đukić naglašava da „po Beogradu kruže glasovi kako se Čiča [Mihailović — prim.] sporazumeo sa Nemcima i Nedićem, što je primljeno vrlo nepovoljno u narodu“, dodajući da je on (general Đukić) to odlučno demantovao.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12067; reg. br. 21/1, kut. 275, d. 943.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943—1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344—345.</ref> Uviđajući opasnost od širenja vijesti o sklopljenim ugovorima, svojim je potčinjenim general Mihailović sugerisao da na njih reaguju opovrgavanjem. 30. novembra 1943. godine, komandant JVuO je potpukovniku Živojinu Đuriću (pseudonim »Sokrat«; ujedno šef Okružne komande SDS-a u [[Leskovac|Leskovcu]], kao i četničkog obavještajnog centra »Antikvarnica 1«), poručivao sljedeće: „Glasovi o sporazumu četnika sa Bugarima i Nemcima potpuno su izmišljeni. Demantujte sve ovo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 275, reg. br. 21/1.</ref> Nakon toga, major [[Dragutin Keserović]] obavještava Mihailovića da mu je okružni komandant Srpske državne straže iz [[Kraljevo|Kraljeva]] Dragutin Redić ponudio saradnju. General Mihailović je odgovorio dvosmisleno dopisom od 4. XII 1943: {{izdvojeni citat|Koristite sve što Vam Redić nudi. Ponavljam Redić nudi i dajte mu zadatak neka se bije. Što se tiče Nemaca naš je stav nepromenjen. Mi nismo sklopili nikakav sporazum, ali trenutno tučemo opasnijeg neprijatelja, a komunisti su zlo koje moramo uništiti po svaku cenu.<ref>AVII, ČA, K–278, reg. br. 18/1.</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Obavještajni oficiri iz [[187. rezervna divizija (Nemačka)|187. rezervne divizije]] javljaju 31. oktobra 1943. o saradnji sa Slavonskim četničkim odredom pod komandom majora [[Dušana Janjića]]. Za jedinicu se navodi da sa „nekih 16–20 ljudi vrši izviđačke zadatke na [[Psunj]]u“ te da se u borbama dobro pokazala, dok sam major Janjić „odaje dobar utisak“, budući da „mrzi [[Jevreji|Jevreje]], [[Masonerija|masone]], pa samim tim i komuniste i [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] i [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]“: {{izdvojeni citat|[[Slavonski Brod|Brodska]] podružnica zagrebačke ispostave [[Abwehr]]a ovih dana šalje 32 pouzdana Ljotićeva čovjeka četničkoj skupini Janjića, očito po nalogu iz Beograda. Ne postoje pisani sporazumi s četničkim vođom Janjićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=389&rec=314&roll=1544 NARA, T314, Roll 1544, frames no. 000383—000384.] <br /> ({{jez-njem|"Nebenstelle Brod der Ast. Agram führt in diesen Tagen Cetnik—gruppe Janič anscheinend auf Weisung aus Belgrad 32 verlässliche Ljotič—Männer zu. Schriftliche Abmachungen mit Cetnikführer Janič nicht vorhanden."}})</ref>|Izvještaj 187. rezervne divizije o saradnji sa četnicima (31. oktobar 1943. godine)}} U jednom njemačkom izvještaju s početka novembra 1943. godine posebno je posvećena pažnja saradnji sa četničkim snagama pod vođstvom [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] i [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]]. Pored konstatacije da „četničke jedinice dobijaju naredbe direktno od lokalnih njemačkih komandanata“, u izvještaju se za zapovjednika Dinarske divizije JVuO decidirano tvrdi: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Đujić je sljedbenik Ljotićeva pokreta. U njegovom bližem okruženju vjerojatno ima starijih pravoslavaca koji su skloni pokretu Draže Mihailovića, ali trenutačno pod vodstvom Đujića nemaju utjecaja. Đujić već neko vrijeme pokušava za vođe jedinica postaviti mlade pravoslavce koji su bliski Ljotićevom pokretu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=344&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000340.] <br /> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Djujic ist Anhänger der Ljotic–Bewegung. In seiner näherer Umgebung sind wohl älteren Pravoslaven die zur D.M.–Bewegung neigen, jedoch derzeitig unter Führung von D. keinerlei Einfluss besitzen. D. bemüht sich seit einiger Zeit, junge, der Ljotic–Bewegung nahestehende Pravoslaven als Einheitsführer anzusetzen."}})</ref>|Izvještaj [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] komandi [[15. brdski armijski korpus|15. brdskog armijskog korpusa]] o rezultatima saradnje sa četnicima (5. XI 1943. godine)}} Na drugoj strani, i zvaničnici [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] zemalja notiraju saradnju generalâ Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića. U jednom obavještenju iz [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] [[Kancelarija za inostrane i poslove Commonwealtha|Foreign Officea]] poslatom 7. decembra 1943. veleposlaniku Ujedinjenog Kraljevstva u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], navode se razlozi za prekid odnosâ sa Dražom Mihailovićem: {{izdvojeni citat|Nedavne informacije iz Srbije kazuju: (1) Da Mihailovićeva organizacija još uvek ima kontrolu nad većim delom stanovništva, ne samo zbog njihovog nacionalističkog stava već i zbog njihovog otpora prema komunizmu. (2) Da Mihailović ne samo da nije ni od kakve vojne i pomoći za saveznike već je postao izražena prepreka bilo kakvom obliku jugoslovenskog jedinstva. (3) Da je Mihailović toliko opsednut opasnošću od komunizma da je otvoreno priznao da više voli da brani Nedića i Nemce nego da se potčini partizanima. (4) Mada još uvek nema dokaza da Mihailović lično sarađuje sa Nemcima, velika je verovatnoća da sarađuje sa Nedićem i da su neki njegovi komandanti već potpisali sporazume sa Nemcima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_249.htm Obaveštenje Ministarstva inostranih poslova Velike Britanije od 7. decembra 1943. svom ambasadoru u Vašingtonu o saradnji četnika sa okupatorima i razlozima za prekid odnosa sa Dražom Mihailovićem]</ref>}} 18. novembra 1943. britanski potpukovnik Koup (Cope) izveštava pretpostavljene da je od Mihailovićevog [[Radoslav Đurić|majora Đurića]] obavešten o saradnji četnika sa Nedićevom vladom. Potpukovnik Koup izveštava da većina ljudi pod Đurićevom komandom neće tolerisati ovu saradnju, neće se boriti protiv partizana u savezu sa Nedićem, i da je Đurić, uprkos suprotnim Mihailovićevim naređenjima, već kontaktirao lokalne partizane.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_48.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> Kapetan Mor (More) takođe obavještava svoje nadređene o saradnji Mihailovićevih i Nedićevih snaga u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]] i na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]]. Dokumente o četničkoj kolaboraciji sa okupatorom i kvislinzima dostavljeni su 3. januara 1944. Foreign Officeu iz kabineta [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]], predsjednika britanske vlade. Iz Jugoslavije ih je donio [[Fitzroy MacLean]], šef britanske vojne misije kod [[Josip Broz Tito|Tita]]. Brigadir MacLean je doveo u [[Kairo]] i jednog zarobljenog njemačkog oficira: {{izdvojeni citat|''2. decembar'' <br /> Kapetan Mor, kod Mihailovićevih snaga u području južnog Kopaonika, izveštava da je nedavno razgovarao sa jednim Nedićevim oficirom koji se hvalio mobilizacijom Nedićevih snaga i saradnjom Nedić — Mihailović u borbi protiv partizana. <br /> Kapetan Mor tvrdi da je pre nedelju dana u štab četničkog vođe Markovića došao jedan Nedićev delegat. Ovaj delegat je obavestio da Nemci garantuju odeću, opremu i platu četnicima kao nagradu za antipartizansku aktivnost. <br /> Kapetan Mor kaže da je Marković odbio ovu ponudu, ali smatra da je isto ponuđeno svim četničkim vođama i da je teško verovati da u ovo nije umešan i Mihailović.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941—1944'' — Dokumenti, Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 84.</ref>}} Posljednjeg dana oktobra 1943, general Dragoljub Mihailović naređuje svojim komandantima da („s obzirom na današnju situaciju“) budu u pripravnosti da na „dati znak mobilišu sve do poslednjeg čoveka“ za borbu protiv partizana.<ref>Vojni arhiv, Beograd, Četnička arhiva, 22–2–13.</ref><ref>Mirjana Zorić, Bitka za Srbiju 1944. godine, Vojno delo, vol. 66, br. 3, Beograd, 2014, str. 292.</ref> Kako bi opravdao saradnju s kvislinškom upravom, general Mihailović iznova lansira propagandnu parolu o navodnom prisustvu znatnog broja [[Ustaše|ustaša]] u redovima NOVJ: {{izdvojeni citat|Naročito vodite računa da trupe treba podmladiti najboljim regrutima. Stvarajte što jače leteće brigade. Obratite pažnju da nam Nemci ne pobegnu. Preduzmite sve najhitnije da uspostavite vezu sa Nedićevim elementima. Pridobijajte čak i ljotićevce da pristupaju, jer partizani primaju sve, čak i krvne neprijatelje — ustaše. Moramo se u datom momentu pojačati, jer ko bude jači biće u pravu.|General [[Draža Mihailović]]}} U depeši od 17. novembra 1943. general Draža Mihailović se obraća majoru Aleksandru Saši Mihajloviću (pseudonim »Vili«), komandantu [[Beograd]]a JVuO: {{izdvojeni citat|Nacionalnoj službi preporučiti da uvek stupa u vezu sa našim odredima pa im se neće ništa desiti a dokle god ne stupe u vezu sa nama smatraju se neprijateljskim odredima.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_42.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 7. novembra do 3. decembra 1943. godine]</ref>}} Pripadnici Posavske brigade JVuO i lokalne SDS sukobili su se 7. septembra 1943. sa djelovima [[Kosmajski partizanski odred|Kosmajskog NOP odreda]] u ataru [[Vranić (Barajevo)|Vranić]]a, uz minimalne gubitke s obje strane. Među partizanima nalazilo se i nekoliko mladića iz sela. Nakon četiri dana, Vranić biva blokiran od strane SDS, Specijalne policije iz Beograda i jednog bataljona Posavske brigade pod komandom poručnika Dragana Lazića. Tada su četnici bez razloga ubili Milivoja Kojića, seljaka koji je čuvao stoku. Četnici, žandarmi i Specijalna policija izvršili su pretres u selu, uhapsivši devet seljaka. Četvorica seljaka su osumnjičena kao partizanski simpatizeri i sprovedena u zatvor Specijalne policije gdje su isljeđivani i mučeni, a zatim izolovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logoru na Banjici]]. Nakon što su odbili da isporuče žito na ime rekvizicije, petorica uhapšenih su upućeni na prinudni rad na [[Čukarica|Čukarici]]. U oktobru, četnici Posavske brigade su uhvatili trojicu partizana iz Vranića i predali ih Specijalnoj policiji. Sva trojica su ubijena od strane okupatora.<ref>Arhiv Srbije, Zemaljska komisija, kutija 139, zločini broj 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 124—125.</ref> U noći između 10. i 11. novembra 1943. godine, oko 50 pripadnika Sokobanjske brigade JVuO na čelu sa komandantom Acom Todorovićem upali su u [[Sokobanja|Sokobanju]] i uz pomoć gradske SDS uhvatili osam partizanskih simpatizera. Uhapšenici su sprovedeni u štab Deligradskog korpusa JVuO gde su isleđivani i mučeni u prisustvu komandanta korpusa Branivoja Petrovića i šefa propagande i islednika korpusa [[Vojina Andrića]]. Nakon isleđivanja streljani su u ataru sela [[Jošanica (Sokobanja)|Jošanica]]. Iste noći pokušano je hapšenje još jednog partizanskog simpatizera u varoši, ali se ovaj napadačima suprotstavio oružjem. Međutim, nakon desetak dana je uhapšen od strane pripadnika SDS, zatim predat četnicima i likvidiran u štabu Deligradskog korpusa.<ref>Јован Златић, Страдалаштво српског народа у Нишком ратном округу 1941-1944, IV, Равногорски покрет и Jугословенска војска у отаџбини, Ниш, 1998, стр. 207—222.</ref> Četnici Aleksinačke brigade Deligradskog korpusa su 15. novembra nasilno odveli iz [[Aleksinac|Aleksinca]] Dušanku Stanisavljević i njenu 16-ogodišnju kćerku Nadeždu koje su isljeđivali u štabu brigade. Uhapšenice su potom predate kvislinškim organima i izolovane u [[Koncentracijski logor Crveni krst|logoru na Crvenom krstu]] u Nišu. Dušanka je ubijena u logoru a Nadežda je puštena sredinom 1944. godine.<ref>Зборник НОР-а, I/21, Београд, 1965, стр. 542.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 114, 116.</ref> 1. decembra 1943. u selu [[Босута|Bosuti]] kod [[Aranđelovac|Aranđelovca]], [[Prva južnomoravska brigada]] NOVJ se sukobila sa jedinicama četničkog Korpusa Gorske garde pod komandom kapetana [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]], kao i Rudničkog korpusa JVuO kojim je komandovao kapetan [[Dragiša Ninković]]. Razvila se oštra borba; partizani odbacuju četnike, produživši pokret ka selu [[Darosava|Darosavi]]. Nakon dva dana, uslijedio je združeni napad na partizane od strane četnika i pripadnika Srpske državne straže (oko 3.000 ljudi). U izvještaju poslatom Mihailoviću 22. decembra 1943. iz štaba Rudničkog korpusa detaljno je opisan tok borbi: {{izdvojeni citat|Po dolasku na Rudnik kapetan Ninković je primio komandu nad Rudničkim korpusom u duhu napred označenog naređenja Vrhovne komande. Preko telefona sa Rudnika uhvaćena je veza sa Kalabićem, koji se nalazio u Šatornji. Ugovoreno je da se napad na komuniste vrši u zoru 1 decembra... Rezultat u ovoj borbi je sledeći: kod nas poginulo 8, ranjeno 11 četnika. Kod komunista prema docnije tačno proverenim podacima oko 40 mrtvih i 36 ranjenih. Sutradan 2 decembra, Kalabić koji nije učestvovao u borbi u Bosuti produžio je pokret prema Darosavi, gde je uhvatio vezu sa Srpskom državnom stražom. Komunistička grupa krenula takođe u istom pravcu. 3 decembra izjutra Garda sa poljskom stražom napala je komuniste na tromeđi orašačkog, kosmajskog i kolubarskog sreza — Žuti Oglavak. Ova borba je takođe bila oštra, ali mnogo manje od borbe u Bosuti na dan 1. decembra. Ovaj korpus je istoga dana stigao u Darosavu ali borba je već bila svršena. Komunistička grupa se povukla prema s. Venčanima srez kolubarski. Dalje gonjenje komunista preko celog sreza kolubarskog i kačerskog sve do Rajca i to u stopu i neumorno, vršio je ovaj korpus.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_46.htm Izveštaj Štaba Rudničkog korpusa od 22. decembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv NOVJ u predelu planine Rudnik]</ref>}} Još jedan slučaj vojne saradnje ravnogorskih jedinica sa formacijama Srpske državne straže zabilježen je krajem novembra 1943. Prema evidenciji kvislinških vlasti, u [[Trstenik|Trsteničkom]] srezu dolazi do vatrenog okršaja prilikom pokušaja [[1. južnomoravska udarna brigada|Prve južnomoravske brigade NOVJ]] da izvede proboj na tom području. Četnici se i ovog puta bore na strani SDS-a: „U vezi izveštaja br. 332 tač. 3 u borbi kod sela Male Drenove, Milutovac i Poljne (18 km odnosno 20 s-z od Kruševca, sek. Kruševac, srez trstenički) gde su oko 250 komunista bili razbijeni od strane poterne grupe SDS s jedne strane i odreda pripadnika DM sa druge strane. Na mestu borbe ostalo je 36 komunističkih leševa dok je 20 komunista ranjeno. U borbi su ranjena 2 stražara a poginulo 8 četnika i 10 je ranjeno.“<ref>VA, NdA, 1–1/1–8, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 26. novembra do 3. decembra 1943.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 214, fus. 594.</ref> Najkasnije tokom 1943. godine, četničkom pokretu se pridružio i [[Panta Draškić]], brigadni general [[Jugoslovenska vojska|Jugoslovenske vojske]]. Naime, po nalogu Draže Mihailovića, general Draškić ulazi novembra 1943. godine u Odbor za koordinaciju rada sa [[Bugari]]ma. Gestapo je otkrio ove aktivnosti, pa je Draškić uhapšen i početkom 1944. poslat u logor [[Osnabrück]].<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 30, fus. 96.</ref> Draškić je bio učesnik [[Balkanski ratovi|Balkanskih ratova]] i [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. U tom periodu (1913-1917), bio je i [[Ađutant|ordonans]] [[regent]]a [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra Karađorđevića]]. Po obrazovanju Vlade narodnog spasa pod predsjedništvom generala Milana Nedića, general Panta Draškić se nalazio na čelu Ministarstva rada. Funkciju ministra obavljao je od 29. avgusta do 7. oktobra 1941. Zbog prihvatanja pozicije u kvislinškoj vladi, lišen je generalskog čina od strane [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|jugoslovenske emigrantske vlade]]; čin mu je vraćen nakon pristupanja Jugoslovenskoj vojsci u otadžbini. Krajem 1943. godine, Draža Mihailović formira u Beogradu grupu saradnika koji su dobili zadatak da uspostave vezu i povedu razgovore sa pojedinim bugarskim ličnostima koje su tražile veze sa njim. Pored generala Draškića, u toj grupi su bili i kapetan Aleksandar Mihajlović, četnički komandant Beograda, zatim general Svetomir Đukić, komandant Severnih pokrajina JVuO, kao i drugi političari, činovnici i industrijalci iz predratnog perioda, poput bivšeg [[Kraljevina Jugoslavija|kraljevskog]] ministra [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandra Cincar-Markovića]]. Sa ovom grupom vezu je održavao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]], komandant Timočkog korpusa JVuO. Jovanović izvještava Mihailovića o jednom bugarsko-četničkom sastanku u Beogradu: {{izdvojeni citat|Prema mojim uputstvima, moj saradnik iz Beograda održao je sastanak pre 4 dana sa Ivanom Bojadžijevom, zetom [[Aleksandar Stambolijski|Stamboliskog]]. Pošto se sa Bojadžijevom od ranije poznavao, razgovarao je sa njim kao sa starim drugom i prijateljem o političkim prilikama, kao i o mogućnosti na zbližavanju i organizovanju snaga za ujedinjenje sa Bugarskom. [...] <br /> Bugarska buržoazija i deo vojske koji nisu bili u prošlosti za saradnju sa Jugoslavijom, sada pristaju na jednu takvu saradnju iz straha od boljševizacije zemlje. Za tu politiku oni bi štošta žrtvovali, pa i samu [[Dinastija Wettin|Koburšku monarhiju]]. Nužno se nameće što brža i šira akcija. Ovo je Bojadžijev izjavio u prisustvu Pante Draškića, đenerala i Ike Panića, industrijalca, koji su se stavili na raspoloženje našoj organizaciji u svemu, a naročito za saradnju sa Bugarima...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, D—XLI—12077.</ref>}} Na ovaj Jovanovićev telegram, general Draža Mihailović je odgovorio 12. decembra 1943. godine: {{izdvojeni citat|Ovde ste postigli vrlo dobar uspeh. Đeneral Panta Draškić i industrijalac Ika Panić — ponavljam, a ne Tika — obrazovaće bugarsko-jugoslovenski komitet... Bugarsko-jugoslovenski komitet održavaće vezu sa mnom preko generala Svete Đukića, a đeneralu Panti Draškiću poslaću hitno posebnu šifru...<ref>AVII, arhivski fond D. M., D—30—538, 541.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_57.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje VEZE SA BUGARSKIM REAKCIONARIMA I OKUPATORIMA]</ref>}} Na sednici Nedićeve vlade, 25. novembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića zaključeno je sledeće: {{izdvojeni citat|U pogledu akcije DM može se kao bitno naglasiti sledeće: lojalan stav prema okupatorskim i srpskim vlastima, njihovim organima i njihovim oružanim odredima. Beskompromisna borba protiv komunista, svuda gde se god susretnu. U nekim okruzima i aktivna saradnja sa nemačkim i našim predstavnicima prilikom borbi protiv komunista.<ref name="znaci2">[https://www.znaci.org/00001/155_3.pdf Milan Borković, n.d.], str. II/223-224.</ref>}} Na sednici vlade, 3. decembra 1943, o pokretu Draže Mihailovića ponovljena je povoljna konstatacija: {{izdvojeni citat|Veoma je karakteristično da su u protekloj nedelji sa odredima DM na uništavanju komunista sarađivale i jedinice SDS, kao i dobrovoljački odredi, među kojima do sad nije bilo nikakvih nepotrebnih incidenata.<ref name="znaci2"/>}} U izvještaju poslatom iz njemačke [[2. oklopna armija|2. oklopne armije]] s početka oktobra 1943, konstatuje se da je major [[Siniša Ocokoljić|Siniša Ocokoljić Pazarac]] obavijestio generala Mihailovića o uspostavljenim vezama između prvog čovjeka ravnogorske organizacije u Beogradu majora Aleksandra Mihajlovića i njegovog pomoćnika kapetana Ivana Pavlovića sa Ilijom Paranosom{{efn|U ovom slučaju najvjerovatnije nije riječ o Iliji K. Paranosu, šefu Specijalne policije Uprave grada Beograda, već o istoimenoj, ali drugoj osobi koja je obnašala dužnost potpredsednika Beogradske opštine. Obojica Paranosâ su bili najbliži saradnici Dragomira Dragog Jovanovića.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 377.</ref>}}: {{izdvojeni citat|Kap. Ocokoljić za gen. Mihailovića (27.9.43): Dana 22. septembra, Ilija Paranos, zamjenik gradonačelnika Beograda, major Saša Mihajlović i kapetan Ivan Pavlović, zamjenik majora Saše Mihajlovića, susreli su se s kapetanom Ocokoljićem. Paranos je izvijestio o posjeti generala Nedića Führerovom štabu: Nedić je proveo 14 minuta u razgovoru s [[Adolf Hitler|Hitlerom]], koji mu je rekao da želi pridobiti generala Mihailovića za saradnju. Bez oslona na Nijemce, general Mihailović nije mogao postići nikakav uspjeh protiv komunista. Iako je [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]] bio “veliki duh 20. stoljeća”, sva će njegova djela propasti pod silinom njemačkog oružja. Nedić je pregovarao s [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentroppom]] o formiranju autonomne Srbije i uspostavi 15 dobrovoljačkih bataljona, u koje bi bila uključena i Srpska državna straža. Prema tome, Nedićevoj Srbiji bi se morao priključiti dio Srema, Sandžak i kosovska oblast. Za očekivati ​​je da će Nijemci pokušati stupiti u kontakt s generalom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"27.9. Hptm. Ocokoljic an Gen. Mihajlovic: <br /> Am 22.9. hatten Ilija Paranos, stv. Bürgermeister von Belgrad, Mjr. Sasa Mihajlovic und Hauptmann Ivan Pavlovic, Stellvertreter von Mjr. Sasa Mihajlovic, eine Zusammenkunft mit Hptm. Ocokoljic. Paranos berichtete über den Besuch von General Nedic in Führer–Hauptquartier: Nedic sprach 14 Minuten lang mit Hitler, der ihm mitteilte, daß er General Mihajlovic für eine Zusammenarbeit gewinnen wolle. General Mihajlovic könne ohne Anlehnung an die Deutschen zu keinen Erfolg gegen die Kommunisten kommen. Stalin sei zwar der "große Geist des 20. Jahrhunderts", doch würden alle seine Werke unter der Wucht der deutschen Waffen zusammenbrechen. Mit Ribbentropp verhandelte Nedic über die Bildung eines autonomen Serbien sowie über die Aufstellung von 15 Freiwilligen–Btl., in die auch die Serb. Staatswache eingegliedert werden soll. Darnach müßten Nedic ein Teil von Syrmien, der Sandzak und das Kosovo–Gebiet zugewiesen werden. Es ist zu erwarten, daß die Deutschen versuchen, mit General Mihajlovic Fühlung aufzunehmen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. X 1943.}} Obavještajni organi 2. oklopne armije javljaju i da je 22. oktobra u blizini [[Valjevo|Valjeva]] došlo do sastanka predstavnika gradskih kvislinških vlasti i jednog oficira SDK sa lokalnim četničkim zapovjednikom: {{izdvojeni citat|Policijska oblast IV-[[Šabac]] javlja (22.10.43) o pregovorima održanim u selu [[Lelić]] između okružnog načelnika Valjeva i komandanta 1. bataljona SDK sa vođom bandi Simićem [komandant Valjevske brigade JVuO]; Simić, u ime [potpukovnika] Milovanovića nudi: <br /> 1) prekid neprijateljstava, <br /> 2) podršku u borbi protiv komunista uz isporuku oružja, i <br /> 3) oslobađanje talaca. <br /> Također, od strane DM–bandi je garantirano da će [seoske] opštine podmiriti svoje obaveze. Vođa DM–bande Simić objasnio je na sastanku da oni sebe smatraju redovnim jugoslavenskim trupama, jer kralj Petar II nije potpisao kapitulaciju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Polizei–Gebietskommandantur IV. Sabac <br /> BdS – 19.10.: Kreisvorsteher, Vizebürgermeister und Kdt. des I.Btl. SFK. aus Valjevo trafen sich im Dorf Lelic mit dem Bandenführer Simic, Kdr. der Valjevoer Brig. Bei der Besprechung wurden von Simic im Auftrage von Milovanovic folgende Punkte zur Verhandlung gebracht: <br /> 1.) Aufgabe der gegenseitigen Bekämpfung <br /> 2.) Unterstützung beim Kampf gegen die Komm. und Lieferung von Waffen <br /> 3.) Freilassung der Geiseln. <br /> Von Seiten der DM.–Banden wurde garantiert, daß die Gemeinden ihren Abgabepflichten nachkommen werden. DM–Bandenführer Simic erklärte bei der Besprechung, daß sie sich als reguläre jugosl. Truppen betrachten, da König Peter II. die Kapitulation nicht unterschrieben habe."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|U beogradskim DM–krugovima uskoro se očekuje proglas ili apel generala Nedića, u kojem se obećava amnestija za ilegalne DM–elemente u šumi. To je povezano s činjenicom da je Balkan proglašen sovjetsko-ruskom interesnom sferom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&broj=312&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457040.] <br /> ({{jez-njem|"Besondere Tagesmeldungen BdS.: <br /> In Belgrader DM–Kreisen wird demnächst eine Proklamation bzw. ein Aufruf des Generals Nedic erwartet, worin für die illegalen DM–Elemente im Walde eine Amnestierung in Aussicht gestellt werden soll. Dies wird mit der Tatsache in Zusammenhang gebracht, daß der Balkan zur sowjetrussischen Interessenzone erklärt wurde."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 28. oktobar 1943. godine}} Navodi o kontaktima između Ocokoljića i Paranosa nalaze se i u jednom dokumentu četničke provenijencije. Krajem decembra 1943, u vrijeme potpisivanja ugovora o saradnji četnika i Njemaca u Srbiji, Mihailovićev obavještajac u Beogradu advokat Ratomir Pavlović (pseudonim »Vanda«), piše Vrhovnoj komandi Jugoslovenske vojske u otadžbini: {{izdvojeni citat|Korpus S.D.S. u Beogradu u strogo poverljivoj naredbi saopštava oficirima Nedića i to: da je između Nemaca i Dražinih odreda u okrugu Užičkom, Valjevskom, Kragujevačkom, Šabačkom i Požarevačkom sklopljen sporazum o ne napadanju. Isti važi do 31 - XII - zaključno. Pazarac imao veze sa Paranosom iz opštine jer je isti bio oglašen od Gestapoa da vodi pregovore. Za Kalabića je vodio razgovore neki Kosta Košutić. Tako Gestapo doznaje imena komandanata i njihovu teritoriju.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Ratomir (ili Ratimir) Rajko Pavlović radio je za Vrhovnu komandu JVuO pod pseudonimima »Vanda« i »Marga«. Nakon što mu je pošlo za rukom da operativno prodre u redove Specijalne policije Uprave grada Beograda (SP UgB), Pavlović je uspostavio tajni kontakt sa njenim šefom [[Ilijom K. Paranosom]]. U depešama koje je obavještajac Pavlović slao generalu Draži Mihailoviću, Ilija Paranos je označavan pseudonimom »Milka«. Paranos je predstavljao izvor važnih informacija za VK JVuO.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 314.</ref> 29. decembra 1943. stiže u Vrhovnu komandu depeša koju je poslao major [[Velimir Piletić]] (pseudonim »Popesku«), komandant Krajinskog korpusa JVuO, u kojoj se, između ostalog, navodi: {{izdvojeni citat|Srez [[Grocka]] po saznanju nije organizovan i ima partizana. Sada je za načelnika postavljen Sava Ivezić, kapetan i naš čovek. Neka mu se obrati naš organizator i komandant. Ivezić je premešten iz [[Bor]]a, gde je bio načelnik sreza. Popesku.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} [[Neško Nedić]], načelnik štaba Posavsko-kolubarske grupe korpusa JVuO, pisao je Draži Mihailoviću 31. decembra 1943. sa predlogom za opsežnu akciju protiv partizanskih pripadnika i simpatizera u [[Šumadija|Šumadiji]], uz asistenciju kvislinške policije: {{izdvojeni citat|Rudnički korpus se može očistiti samo na taj način da mi upadnemo na njega sa jačim snagama, da mobilišemo ceo Rudnički korpus i da počnemo sa istrebljenjem simpatizera, odnosno sa otkrivanjem njihovih naoružanih pristalica i likvidiranjem... Inače, sve akcije čisto vojničke prirode, koje bi se povele, prošle bi bez rezultata kao i do sada. Zato se mora poći policijskim putem, dok im se kanali ne iseku, da se nemaju gde sklanjati, a tada ćemo tražiti glavninu da se obračunamo sa njom... Preduzete su opsežne mere. U naš aparat uključena je i policija da se tako dopunjujemo.<ref>Nikola Milovanović, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 128.</ref>}} Prema jednom njemačkom izvještaju sa kraja 1943. godine „80% Srpske državne straže i veliki broj činovništva potpomaže akciju D. Mihailovića i staće pod zastavu kralja Petra“.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 24А–2–3.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 313.</ref> Takođe, u arhivi opunomoćenog komandanta [[Sigurnosne policije]] ({{jez-nem|Befehlshaber der Sicherheitspolizei — BdS}}) pronađen je dosije generala [[Borivoja Jonića]], komandanta Srpske državne straže od juna 1942. do oktobra 1944. godine, koji je sastavljen od strane njemačkih obavještajaca. Pored ostalog, u dokumentu se za komandanta SDS tvrdi da je pod velikim uticajem i da „većinom radi prema naredbama Draže Mihailovića i malim delom prema diktatu radio stanice London“.<ref>Istorijski arhiv Beograda, fond BDS, Ј–423, Borivoje Jonić.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 333—334.</ref> Brojni ravnogorski izvori slažu se sa ovom ocjenom. Tako četnički obavještajac kodnog imena »Janko« u jednom nedatiranom izvještaju navodi da „SDS na čelu sa đeneralom Jonićem, pukovnikom [[Branom Živkovićem]] i majorom [[Dačom Stojanovićem]] predstavlja našu organizaciju“. Ovaj obavještajac je tvrdio da ima pouzdane informacije o tome da će [[Srpska garda (Drugi svjetski rat)|Srpska garda]] i straža Uprave grada Beograda, kao sastavni djelovi SDS, u povoljnom trenutku pristupiti Mihailovićevim četnicima.<ref>Vojni arhiv, Četnička arhiva, kutija 121, fascikla 4, dokument 39.</ref> Takođe, u jednom od izvještaja iz Komande Beograd JVuO od 14. juna 1943. procijenjivano je da je „raspoloženje ljudstva Srpske državne straže“ bilo oko 65% do 70% za ravnogorski pokret Draže Mihailovića.<ref>VA, ČA, k. 117, f. 2, d. 46.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 550—551.</ref> Poručnik [[Vjekoslav Farkaš]] (pseudonim »Tip«), oficir Srpske državne straže u Beogradu, istodobno je bio i pripadnik JVuO. Poručnik Farkaš je rukovodio ''Protivkomunističkim odsekom'', formiranim u sklopu četničke obavještajne organizacije „Rodoljub“. Na čelu ove organizacije nalazio se major Jovan Petrović, još jedan član ravnogorskog pokreta u glavnom gradu Srbije koji se isticao dobrim vezama s ljudima iz Specijalne policije UgB. Major Petrović je generala Mihailovića obavijestio o formiranju odseka u izvještaju od 6. juna 1943.<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 315.</ref> Poručnik Farkaš je bio postavljen i za šefa radio-službe u Beogradu, i to po ličnoj naredbi komandanta Srbije JVuO generala Miroslava Trifunovića.<ref>Rade Ristanović, n. d., str. 506.</ref> Pišući u emigraciji o rukovodstvu SDS-a, Vjekoslav Farkaš navodi da je pukovnik Brana Živković bio „Načelnik Prvog odeljenja Srpske državne straže“, a istovremeno i „Komandant dela Jugoslovenske vojske u Otadžbini kamufliranog u vidu Srpske državne straže“, dok je, s druge strane, „Nedićev „đeneral“ Borivoje Jonić bio figura“, budući da „ispred njegovog nosa radilo se sve, a on nije video ni naslućivao ništa“. Znakovita je i Farkaševa generalna ocjena o karakteru SDS. Naime, on smatra da je pripadnicima ravnogorskog pokreta Straža služila kao paravan za legalno djelovanje: {{izdvojeni citat|Maja meseca 1943, kao i često pre toga, morao sam na put. To nije bio nikakav problem, jer su nam odvratno zelena uniforma Srpske državne straže, razne objave i „naređenja” za „službeni put”, olakšavali kretanje po celoj Srbiji. Okupator nam nije pravio smetnje. Morali smo se čuvati jedino njegovih slugu, Ljotićevaca, koji su znali da će se Srpska državna straža, na jedan mig Dražin, pretvoriti u Jugoslovensku vojsku u Otadžbini, tj. skinuti masku i prikazati se u pravoj boji.<ref>Векослав А. Фаркаш, »Не целивах га у руку«, »Књига о Дражи«, Виндзор, Канада, 1956, стр. 304–305.</ref>}} Potvrde da je JVuO od prvog dana u Beogradu imala značajno uporište u strukturama vlasti, tj. da je veliki broj činovnika Uprave grada Beograda i pripadnika SDS pomagao ravnogorskom pokretu, nalaze se i u svjedočenjima funkcionera kvislinškog aparata pred jugoslovenskim vlastima po završetku rata. Prema iskazu [[Nikole Gubareva]], koji se nalazio na čelu III odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, 90% službenika UgB podržavalo je rad četničkog pokreta.<ref>IAB, BIA, F. XII, P. 1, Gubarev Nikola.</ref><ref>Rade Ristanović, n. d., str. 478.</ref> Iz ugla beogradske policije, kooperaciju sa ravnogorcima najbolje opisuje [[Božidar Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka SP UgB: {{izdvojeni citat|O zvaničnoj vezi i saradnji Specijalne policije kao celine sa organizacijama DM ne može biti ni govora, jer tako nešto nije postojalo, ali mislim da nije bilo ljudi ili ih je bar bilo malo, koji na ovaj ili onaj način nisu bili povezani sa raznim četničkim organizacijama i rukovodiocima. Mi smo Dražu Mihailovića smatrali za legalnog predstavnika jugoslovenske kraljevske vlade, koja je od saveznika bila međunarodno priznata i prirodno smo nastojali da se što čvršće sa njom povežemo. Ovo smo činili naročito mi iz IV odseka pošto smo se smatrali isključivo borcima protivu komunista, a takav naš rad bio je potpuno u skladu sa vladinom politikom koju je Draža u zemlju sprovodio ne samo po direktivama izbegličke vlade nego i angloameričkih vojnih i političkih predstavnika u njegovim štabovima. Mogu da kažem da su moji agenti i činovnici svuda veoma rado primani od četničkih organizacija i ovima svršavali mnoge poslove, kao što su: lažne isprave, putne objave, prenošenje oružja i municije, prenošenje propagandnog materijala, skrivanje četničkih rukovodilaca po stanovima i tome slično.<ref>IAB, OSB, istražni predmet Božidara Bećarevića, zapisnik o saslušanju od 14. jula 1949, str. 60.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 595.</ref><ref>Радосав Р. Туцовић - Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 187-188.</ref>}} Na [[Beogradski proces|suđenju Draži Mihailoviću]], upravnik grada Beograda [[Dragomir Jovanović]] je svjedočio da je 1943. stupio u neposredni kontakt sa majorom Aleksandrom Mihajlovićem, koji se nalazio na čelu Mihailovićeve organizacije u Beogradu. Dragi Jovanović tvrdi da se sa majorom Mihajlovićem „od kraja 1943. do konca sastao četiri do pet puta, i to uvek van Beograda“. Na pitanje predsjednika sudskog vijeća da li je sama SDS bila povezana sa majorom Mihajlovićem, Jovanović daje potvrdan odgovor: {{izdvojeni citat|Pretsednik: Pa je li Saša Mihailović, odnosno beogradska organizacija kojoj je na čelu Saša Mihailović, stupala u taj lični odnos sa SDS? Optuženi: Praktično SDS i Uprava grada Beograda je celo vreme vaspitana sa moje strane tako da u danom momentu može da posluži, kako sam ja pretpostavljao, nacionalnoj stvari i zbog toga nisam sprečavao tu vezu i znao sam da je uspostavljena ta veza preko tadašnjeg pukovnika Radulovića. Pretsednik: A je li sama straža bila povezana sa Sašom Mihailovićem? Optuženi: Bila je straža i kao organizacija i pojedinačno. Pretsednik: Da li je to trebalo da bude vojska kojom je određenog momenta trebalo da raspolaže Saša Mihailović? Optuženi: To je bila policija sa kojom je Saša Mihailović u danom momentu oslobođenja mogao da raspolaže po mojoj zamisli i po njegovoj.<ref name="Jovanović Dragomir-Dragi">{{cite web |url=http://www.znaci.org/00001/60_2_1.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Saslušanje optuženih |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2023-07-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230717115813/https://znaci.org/00001/60_2_1.pdf }}</ref>|[[Dragomir Dragi Jovanović]], upravnik grada Beograda}} [[Radomir Milinković—Džek]], pešadijski kapetan, koji je rukovodio obaveštajnom službom komande Beograda Draže Mihailovića, otkriven je i uhapšen 1942. godine od strane Specijalne policije. Po zahtevu rukovodstva ravnogorskog pokreta, Dragomir Jovanović je oslobodio Milinkovića iz zatvora. Kasnije je Milinković, pošto je došlo do otvorene saradnje ravnogorskog pokreta i Nedićevih vladinih institucija, dobio legalnu kancelariju na prvom spratu zgrade Beogradske opštine.<ref>[https://www.pisi.co.rs/content/logor-banjica-1941-1944-ii/ Sima Begović, Logor Banjica 1941-1944, knjiga II], Institut za savremenu istoriju, Beograd, 1989, str. 14.</ref><ref>Istorijski arhiv Beograda, fond monografije o Beogradu, inv. br. 8, I, str. 123—125; istražni predmet Dragomira Jovanovića.</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 337.</ref> Nakon okončanja rata, o radu obavještajne službe Komande Beograda na otkrivanju pristalica i saradnika NOP-a, Milinković je pred istražnim organima dao izjavu koja se u velikoj mjeri podudara sa svjedočenjima pripadnika bezbjednosno-policijskih struktura kvislinške uprave: {{izdvojeni citat|Glavnu službu obaveštenja po liniji komunizma vršila je ustvari Specijalna policija, tj. IV otsek njen, na čelu sa Paranosom, Bećarevićem i Grujičićem. Poslove u Beogradu svršavala je izgleda sama i samo o tome izveštavala bilo Vrhovnu komandu preko specijalnog delegata ili preko beogradske grupe korpusa preko nekoga od svojih ljudi... Za one slučajeve koji su bili izvan domašaja beogradske policije dostavljali su se izveštaji VK (Vrhovnoj komandi JVuO — nap.) preko Dražinog ličnog obaveštajnog organa u Beogradu Rajka Pavlovića... Svi beogradski korpusi imali su u svome sastavu i ponekog agenta Specijalne policije, koji su dostavljali njima sitnije i manje važne izveštaje, a ponekad, kada je bilo, i krupnijih. Specijalnih organa izvan sastava Specijalne policije za rad po liniji komunizma smatram da nije bilo, a po mome mišljenju nije ni trebalo jer je Specijalna policija bila toliko revnosna, da nije za ostale ostajalo ništa da rade... Spiritus rektor borbe protiv komunizma bila je, dakle, Specijalna policija sa svojim stručnim aparatom – IV odseka, a nosilac glavne borbe i dostavljač za račun prvenstveno VK bio je Rajko Pavlović.<ref>Izjava Radomira Milinkovića »Džeka« pred istražnim organima 1945. (M—572).</ref><ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 314.</ref>}} I [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova, svjedoči o privrženosti većeg dijela kolaboracionističke uprave pokretu Draže Mihailovića. Po [[Adolf Hitler|Hitlerovom]] naređenju, Hermann Neubacher je oktobra 1943. godine poslan u Beograd sa ciljem objedinjavanja svih antikomunističkih i [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga, odnosno približavanja generalâ Mihailovića i Nedića. U svojim memoarima, pored ostalog, Neubacher zapisuje: {{izdvojeni citat|U Beogradu, međutim, sve državne institucije su bile pune Dražinih pristalica, pa je tako i vođa četnika veoma dobro znao šta se tamo događa. Tako je Mihailović odmah bio obavešten o mojim nastojanjima da se promeni politika prema Srbiji i o mojoj borbi protiv streljanja talaca. Zbog toga je on, logično, morao da vidi u meni čoveka sa kojim može da vodi koristan razgovor. U njegovom taboru ja sam odmah dobio dobru ocenu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161.</ref>}} Veleposlanik Neubacher je predložio i stvaranje ''Velikosrpske federacije'', koju bi činile [[Srbija]], [[Crna Gora]] i [[Sandžak]], na čijem čelu bi bio general Nedić, ali će, nakon sastanka sa [[Adolf Hitler|Hitler]]om i [[Joachim von Ribbentrop|Ribbentrop]]om u decembru 1943, ovaj prijedlog biti odbačen.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN - Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 154-155.</ref> Četničko vođstvo u Crnoj Gori bilo je posebno zainteresovano za stvaranje „federacije“. U tome je pružilo podršku [[Narodnoj upravi]] (političko tijelo stvoreno od strane Nijemaca u jesen 1943. u koje su ušle brojne [[Velika Srbija|iredentističke]] pristalice, kao i članovi [[Crnogorska federalistička stranka|CFS]]; jedna vrsta kvislinške vlade u Crnoj Gori) i prihvatilo saradnju sa njom. U [[Podgorica|Podgorici]] je 30. i 31. decembra 1943, zajedno sa predsjednikom Narodne uprave [[Ljubom Vuksanovićem]], major [[Đorđije Lašić]] organizovao konferenciju kontrarevolucionarnih snaga kojoj je prisustvovalo oko 500 četničkih oficira koji su svi već bili pristupili saradnji s njemačkim okupatorom. Na konferenciji je, uz Vuksanovića, učestvovao i jedan broj članova Narodne uprave. Tom prilikom, usvojena je rezolucija kojom se zahtijevalo: {{izdvojeni citat|Da se svi članovi Narodne uprave odreknu svake partijsko-političke aktivnosti do potpunog uništenja komunizma, do svršetka rata... Da se u cilju efikasne borbe protiv komunizma stvori jedan jedinstveni antikomunistički srpski front s jedinstvenom komandom nad svim srpskim oružanim odredima, te u tom cilju, želimo, da general Nedić kao najstariji i kao najuvaženiji srpski oficir proširi svoju vlast i nad Crnom Gorom, jer je cio narod ovog kraja svestan svoje nemogućnosti da se sam pomaže i od komunizma brani. On očekuje spas od ovog jedinstva i od vojničkog starešine kakav je general Nedić.<ref>AII—T, X 1v—60 (44), Pismo majora Blaža Gojnića potpukovniku Petru Baćoviću iz januara 1944.</ref><ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941-1945, Istorijski institut SR Crne Gore u Titogradu, Obod, Cetinje, 1977, str. 455-456.</ref>}} [[Brigadir]] [[Krsto Zrnov Popović]], vođ [[Crnogorski komiti|Božićnog ustanka]] i komandant kvislinške [[Lovćenska brigada|Lovćenske brigade]], ostavio je, u zabilješkama koje je vodio za period od jula 1943. do marta 1944. godine, zapis o formiranju Narodne uprave na [[Cetinje|Cetinju]]. Popović piše o nemogućnosti da se trojica predstavnika Crnogorske (federalističke) stranke (kojoj je i sâm pripadao tokom [[1930-e|tridesetih]] godina, po povratku iz emigracije), budući u manjini, novembra 1943. nametnu kao vođstvo u Upravi: {{izdvojeni citat|Naši su u Upravi sve ispustili, predsjedništvo, pa čak i vojsku. Mobilišu se četnici i u policiji i u žandarmeriji, rovare, rade na sve strane. Stvaraju zavjere, špijavaju, zatvaraju federaliste koga god mogu i hoće. Šajkače svuda i znakovi prave Srbije. Stižu agenti iz Srbije, rodom Crnogorci. Govori se da Nedić šalje pare, razumije se vojnim putem, preko povjerenika. Pjevaju se pjesme [[Petar I Karađorđević|Petru I]] i Srbiji. Stanje sve nesnosnije...<ref>Вељко Сјеклоћа, ''Крсто Поповић у историјској грађи и литератури''. Друго допуњено издање (Едиција „Свједочанства“), Издавачко предузеће „Обод“, Цетиње, 2001, стр. 253.</ref>}} U depeši koju je 21. decembra 1943. godine poslao Vrhovnoj komandi JVuO, major Đorđije Lašić (pseudonim »Kocev«) pozvao je generala Dražu Mihailovića na „izmirenje“ sa generalom Nedićem, s obzirom da je „danas najpotrebnije jedinstvo i sloga“: {{izdvojeni citat|Moja je dužnost da Vam predočim, apelujem da se ovo izgladi u interesu spasavanja ostataka Srpskoga naroda, jer je danas najpotrebnije jedinstvo i sloga. Za neuspeh snosićemo svi odgovornost... Ako ovo ne uradimo uspeha nema. Sve političke struje odbaciti radi jedinstva. Ako ne može mirno upotrebiti silu. Odbaciti sve što nije borbeno. [...] Za Vaše izmirenje sa Nedićem pozdravio bi ceo Srpski narod jednodušno, jer samo u tome vidi jedini spas. Lašić.<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Prethodno, iz obavještajnog odjeljenja [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] javljeno je početkom decembra da je general Mihailović zatražio od majora Lašića, koji je uz Pavla Đurišića bio jedan od glavnih četničkih komandanta u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]], da se poveže sa srpskom kvislinškom vladom i generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Čovjek za vezu javlja 1. decembra: Draža Mihailović se trenutno nalazi u Sandžaku i dao je nalog majoru Lašiću da preko političke osobe ponudi Nediću svoju saradnju i time potvrdi svoje odvajanje od Londona. Lašić je želio posjetiti generala Keipera i ovo mu staviti do znanja. Lašić je zatražio od Arsa Petrovića da pripremi akciju i otputuje za Beograd.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=140&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456868.] <br /> ({{jez-njem|"7.12. meldet A.T. 174 : V–Mann meldet 1.12. : DM befindet sich z.Zt. in Sandzak und hat Mjr. Lasic den Auftrag gegeben, durch eine politische Person seine Mitarbeit Nedic anzubieten, womit er seine Trennung von London bestätigt. Lasic wollte General Keiper besuchen und ihm das zur Kenntnis bringen. Lasic hat Arso Petrovic ersucht, die Aktion vorzubereiten und nach Belgrad zu reisen."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} U istom izvještaju je proslijeđena i poruka iz [[V SS brdskog korpusa]] od 8. decembra 1943, kojom obavještavaju svoje nadređene o namjeri slanja delegacije generalu Nediću i specijalnom izaslaniku Neubacheru od strane kapetana [[Milorad M. Popović|Milorada Popovića]], komandanta Nevesinjskog korpusa JVuO: {{izdvojeni citat|5.SS brd. kor. za PzAOK 2 (8.12.43): Četnički kapetan Popović javlja da je srpsko nacionalno stanovništvo istočne Hercegovine potpuno opljačkano i da mu prijeti glad. Ovi nepodnošljivi uslovi ozbiljno ugrožavaju postojanje ovog sloja. Srbi iz istočne Hercegovine žele da pošalju deputaciju ambasadoru Neubacheru i generalu Nediću u Beograd i pitaju se da li i na koji način to može biti.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=139&rec=313&roll=196 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7456867.] <br /> ({{jez-njem|"8.12. V.SS.Geb.A.K. meldet : Cetnik–Hauptmann Popovic meldet, dass serbisch national gesinnte Bevölkerung der Ost–Herzegovina vollkommen ausgeplündert und vom Hunger bedroht ist. Durch diese untragbaren Zustände ist die Existenz dieser Schicht ärgstens bedroht. Die Serben der Ost–Herzegovina wollen Deputation zu Gesandten Neubacher und General Nedic nach Belgrad senden und fragen an, ob und auf welchem Wege dieses geschehen kann."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja za 9. decembar 1943.}} Kada je riječ o [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]], već u jednom njemačkom izvještaju iz prve polovine oktobra 1943. data je detaljna analiza okolnosti u kojima živi poglavito srpsko stanovništvo u ovoj oblasti. Nakon [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] i zauzimanja njihove bivše okupacione zone od strane njemačkih trupâ, obavještajni oficiri [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije Prinz Eugen]] zapažaju da je raspoloženje hercegovačkih Srba (čiji se „najveći broj muških predstavnika i danas nalazi u četničkim redovima“) prevashodno uslovljeno zasićenošću ratom, tj. vojnim i političkim problemima. Ipak, kako navode njemački obavještajci, četničkom je vođstvu »borba protiv bandi« i dalje predstavljala osnovnu preokupaciju: {{izdvojeni citat|Kako ne bi zaostajalo za bandama, vođstvo hercegovačkih četnika je izgleda bilo odlučno paktirati sa svakim od koga se može nadati da će im pružiti olakšanje u borbi protiv komunizma. Ovo olakšanje se prvenstveno očekuje od njemačkog Wehrmachta. Viši četnički rukovoditelji su iznova tražili kontakt s divizijom i molili za podršku u borbi protiv bandi. Sam [[Dobroslav Jevđević|Jevđević]] je želio priznati [[Nezavisna Država Hrvatska|hrvatsku državu]] ako bi time mogao doći do bilo kakvog dogovora s njemačkim Wehrmachtom u pogledu borbe protiv komunizma. Vrijedi napomenuti i da se veliki dio hercegovačkih četnika, uključujući i starješine, zakleo na vjernost generalu Nediću i da je težio pripajanju Srbiji. Putovanje srpskog premijera u [[Adolf Hitler|Führer]]ov glavni štab pratila je ova grupa s velikim zanimanjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1332&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001326.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbische Bevölkerung der Ost–Herzegowina, deren männliche Vertreter auch heute noch zum grössten Teil in den Reihen der Cetniks zu finden sind, ist zum grössten Teil kriegsmüde und nimmt allen politischen und militärischen Ereignissen gegenüber eine abwertende Haltung ein. Die Banden werden z.Zt. noch immer als Feind Nr. 1 angesehen, insbesondere von der Führung, die in der Bekämpfung der Banden in Hinblick auf eine allierte Landung und der Möglichkeit einer Entstehung des früheren Jugoslawiens in erster Linie eine innenpolitische Notwendigkeit sieht. Um gegenüber den Banden nicht ins Hintertreffen zu geraten, scheint die Führung der herzegowinischen Cetniks entschlossen zu sein, mit jedem zu paktieren, von dem sie sich eine Entlastung in Kampf gegen den Kommunismus erhoffen kann. In erster Linie wird diese Entlastung seitens der deutschen Wehrmacht erwartet. Höhere Cetnik–Führer haben wiederholt Verbindung zur Division gesucht und um Unterstützung in Kampf gegen die Banden gebeten. Jevdjević wollte selbst den kroatischen Staat anerkennen, wenn er dadurch zu irgendeiner Abmachung mit der deutschen Wehrmacht bezüglich des Kampfen gegen des Kommunismus kommen könnte. Bemerkenswert ist die Tatsache, dass ein grosser Teil der herzegowinischen Cetniks, darunter sich höhere Führer, sich zu General Nedić bekennt und einen Anschluss an Serbien erstrebt. Die Reise des serbischen Ministerpräsidenten ins Führerhauptquartier wurde seitens dieser Gruppe mit grossen Interesse verfolgt."}})</ref>|Procjena situacije štaba 7. SS divizije Prinz Eugen za mjesec septembar 1943. godine}} Iz izvještaja [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], koji obuhvata period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944. godine, može se zaključiti i da vojvoda [[Uroš Drenović]], četnički zapovjednik u [[Bosanska Krajina|Bosanskoj Krajini]], održava vezu sa generalom Milanom Nedićem: {{izdvojeni citat|Drenović, vođa četnika jz. od Banje Luke, namjeravao je otići za Srbiju. Kao razlog, naveo je iznova oživljeni ustaški teror, i njegovo toleriranje od strane njemačkih vlasti. Plan je do sada ostao neizvršen. Veze s Nedićem i Mihajlovićem mogu se smatrati sigurnima. Borbena vrijednost četnika pri komunističkom [[Prva banjalučka operacija|napadu na Banju Luku]] se pokazala kao mala. Uz samo jedan izuzetak, postigli su dobre rezultate u izviđanju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1088&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 001079.] <br /> ({{jez-njem|"Drenovic, der Führer der Cetniks SW Banja Luka, beabsichtigte nach Serbien zu gehen. Als Grund gab er den neu auflebenden Ustaschaterror und seine Duldung durch dtsch. Stellen an. Der Plan blieb bisher unausgeführt. Verbindungen mit Nedic und Mihajlovic dürfen als sicher gelten. Der Kampfwert der Cetniks beim komm. Angriff auf Banja Luka war gering. Sie leisteten mit einer Ausnahme allein gute Dienste bei der Aufklärung."}})</ref>|Izvještaj Obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa za period od 1. decembra 1943. do 10. januara 1944 (12. I 1944.).}} Takođe, 26. decembra 1943. vojvoda Drenović se sastao sa poručnikom Kirchnerom iz Wehrmachtove [[Brandenburger|divizije Brandenburg]]. Tom prilikom, pominjala se mogućnost odlaska komandanata bosanskih četnika za Srbiju i stavljanja na raspolaganje Milanu Nediću: {{izdvojeni citat|Drenović moli za dozvolu da evakuiše familiju u Beograd, pod njemačku zaštitu; [[Vukašin Marčetić|Marčetić]] također moli za propusnicu za put u Srbiju, gdje se želi staviti na raspolaganje Nediću. U razgovoru se pomenula mogućnost stvaranja Srpske legije pod njemačkom komandom; četnici su ovu mogućnost oduševljeno pozdravili. Također su izrazili spremnost da se, poslije uništenja komunizma u Bosni, bore u Rusiji; jedini uslov je da ova jedinica bude sastavljena isključivo od Srba.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=233&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000229.]</ref>|Izvještaj sa sastanka poručnika Kirchnera i Uroša Drenovića u Karanovcu na dan 26. decembra 1943 (27. decembar 1943.).}} [[Boško N. Kostić]], lični sekretar [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]], bilježi u svojoj memoarskoj knjizi ''Za istoriju naših dana'', izdatoj 1949. godine u [[Lille]]u, kako su tokom 1943. i 1944. godine intenzivirani kontakti između zvaničnika kvislinških vlasti u Srbiji i pripadnika četničkog pokreta s teritorije marionetske [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]]. Prema Kostićevim navodima, tada je pri štabu Srpskog dobrovoljačkog korpusa uspostavljen bio i ''Spoljni otsek'', koji je imao za cilj da pomaže četničkim jedinicama van teritorije okupirane Srbije: {{izdvojeni citat|U toku 1943. i 1944. naročito su žive veze Beograda i četnika iz Bosne, Hercegovine, Dalmacije, Like i drugih krajeva. Redovno dolaze i kuriri i odmah stupaju u vezu sa đeneralom Nedićem i D. Ljotićem, ostaju izvesno vreme u Beogradu i vraćaju se potom u svoje krajeve, svojim jedinicama... Štab Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa bio je postao prihvatilište četnika i iz drugih naših krajeva, iz Like, Dalmacije, Bosne, Sandžaka... U štabu je bio osnovan takozvani Spoljni otsek kome je bio zadatak da prihvata, zbrinjava i pomaže četnike za vreme njihova boravka u Beogradu i da ih svojim kanalima prebacuje, posle svršena posla, na njihovu teritoriju. Spoljni otsek je dobijao od Srpske vlade novčana sretstva i slao ih u pojedine naše krajeve, nabavljao je, u granicama svojih mogućnosti, i oružje za četnike izvan okupiranog područja Srbije... Cilj je bio, da se ojačava i produbljuje ideja o potrebi jedinstvene nacionalne borbe na celom području srpskog naroda. Četnici, van okupiranog područja Srbije — tamo gde su se nalazili izmedju dva žrvnja, ustaškog i komunističkog, — vapili su za takvom borbom. I svi odreda osudjivali su svaku isključivost i netrpeljivost. Za njih su djeneral Draža Mihajlović, djeneral Milan Nedić i Dimitrije Ljotić vršili isti veliki narodni posao i stoga su smatrali kao nešto sasvim prirodno da posete i Nedića i Ljotića u Beogradu kad su posetili djenerala Dražu Mihajlovića na Ravnoj Gori ili na nekom drugom mestu u srpskim planinama.<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana - Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 139–142.</ref>}} == Saradnja sa Nedićevom vladom 1944. == {{main|Bitka za Srbiju 1944.|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Da ojačamo položaj Nedića, bilo je u planu da Crnu Goru priključimo Srbiji. Crna Gora, koja je na početku i bila četničko leglo, izgledala je kao najpogodnije tlo odakle bi moglo da započne sakupljanje antikomunističkih snaga. Na zahtev Nojbahera, mi smo oslobodili jednog od četničkih vođa iz Crne Gore i ponudili smo mu da organizuje antikomunističke snage u njegovom kraju. On je za protivuslugu zamolio da Nemci puste iz zatvora 2.000 njegovih četnika. Nemačka komanda za Jugoistok podržala je 6. januara 1944. taj predlog i, uz saglasnost Hermana Nojbahera, odobrila, da se prvo oslobode 500 pristalica Pavla Đurišića. Hitler je, međutim, 10. januara 1944. odbacio taj plan. Krajem januara 1944, međutim, pokret Draže Mihailovića opet je krenuo drugim smerom. 26. januara 1944. održan je na Ravnoj gori [[Kongres u selu Ba|četnički kongres]], na kome je Mihailović prisutne delegate pozvao na borbu protiv okupatora. Ono što nam je posebno izgledalo opasno, da je sve češće dolazilo do saradnje između legalnih srpskih snaga Nedića i četnika, koji su ponovo ojačali. Time je kod Nemaca ugled Nedića pao.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Srbija i Mihailović zimi 1943/44.)}} {{izdvojeni citat|Nasuprot našem nacionalnom frontu postoji samo jedan – drugi front a to je komunistički. '''Sve naše oružane snage sa nacionalnim četnicima moraju se ujediniti'''... Sutra mora doći ne do podvojenih formacija, nego do jedne Srpske vojske koja će biti u jednoj ruci i raditi za spas Srpstva... I do sada među nama nacionalistima postojao je prećutan sporazum, a sada mora doći do formalnog sporazuma, jer smo mi svi sinovi jedne zemlje. Gde još postoje neke oštrice izglađujte ih. Ako ne budemo danas, a naročito sutra, jedna duša i jedno telo znajte, mi ćemo propasti.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 238–239.</ref>|General [[Milan Nedić]], o potrebi stvaranja „jedinstvenog nacionalnog fronta svih nacionalnih snaga u borbi protiv komunista“, jul–avgust 1944.}} {{izdvojeni citat|Političku slogu Nedić-Draža Mihajlović treba posmatrati kao činjenicu.<ref>{{Cite web |title=ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVIĆA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ |url=http://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm |access-date=2022-08-09 |archive-date=2022-10-15 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221015183044/https://znaci.org/00001/4_14_4_229.htm }}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=576&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000571.] <br /> ({{jez-njem|"Politische Einigung Nedic/D.M. ist als Faktum zu betrachten."}})</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} Prvog dana 1944. godine, Okružno načelstvo u [[Užice|Užicu]] obavijestilo je svoje nadležne u Beogradu da se u tom kraju obje strane, tj. četnici i njemačka okupaciona sila, pridržavaju [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovora potpisanih krajem 1943]]: {{izdvojeni citat|Pripadnici D.M. pokreta, koji su organizovani u borbi protiv partizana, održavaju i nadalje kontakt sa nemačkim trupama i vojnim vlastima, neposredno i preko komandanata SDS-a u Užicu.<ref>AVII, Nedićeva arhiva, 25-1-18.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 18.</ref>}} O prvim pozitivnim efektima potpisivanja četničko-njemačkih sporazuma po organizaciju JVuO na [[Kosovo|Kosovu]], major [[Radoslav Đurić]] (pseudonim »He-He«) javlja [[Dragoljub Mihailović|Draži Mihailoviću]] u depeši od 9. januara 1944: {{izdvojeni citat|U [[Kosovska Mitrovica|Mitrovici]] je oslobođeno 60 naših političkih krivaca. Građanstvo je klicalo doslovno pred Nemcima. Živeo Draža Mihailović, živeo Nedić. Nemci su uhvatili neke vojnike [[Radomir Cvetić|Cvetića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]] sa oružjem i odmah ih pustili. Nedić izdao naredbu da se naši ljudi slobodno mogu njemu javiti bez ikakve odgovornosti. Iz drugog kosovskog korpusa pobeglo je 5 naših vojnika Nediću.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} O javnom ispoljavanju podrške pučanstva četničkom pokretu u nazočnosti okupatora, Vrhovna komanda Jugoslovenske vojske u otadžbini bila je obaviještena i 26. januara od strane »Saše«, tj. majora [[Aleksandra Mihajlovića]], komandanta Beograda JVuO, koji navodi da se slična manifestacija održala u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|U [[Zaječar]]u održan jedan veliki zbor 22 ov. m. u prisustvu Nemaca. Rečeno je da ima tri vlade koje se bore za spas srpskog naroda i to: vlada u [[Kairo|Kairu]], sa [[Petar II Karađorđević|Kraljem Petrom]], đenerala Nedića i Draže Mihailovića. Kad je narod čuo u najvećem oduševljenju pozdraviše Dražu Mihailovića i to u prisustvu Nemaca, koji su izjavili da će skoro napustiti Srbiju. Čika Uroš.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} U depešama poslatim 14. i 16. januara 1944. kapetan [[Nikola Kalabić]] (pseudonimi »Ras-Rasa« i »Švarc«) informiše generala Mihailovića o žestokim [[Bitka za Ivanjicu januara 1944.|borbama za Ivanjicu]] koje se vode protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|2. proleterske]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|5. krajiške divizije NOVJ]]. Kalabić piše da se snage JVuO bore rame uz rame sa okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|(14. I) 2700 Bugara otišlo na položaj prema partizanima. Sada se na položaju nalaze snage četničke i poljske straže. <br /> (14. I) U borbi kod Ivanjice poginula 55 partizana, 40 zarobljeno, a mnoge su sami poneli i sakrili. Poljske straže poginulo 20, Bugara 9, a jedan nemački oficir ranjen na pet mesta. Ivanjica je stradala od artiljerije i građanstvo je prilično stradalo. Komunisti oterali i pobili 5 Nemaca iz feldžandarmerije. Pored toga oterali jednog pomorskog kapetana, apotekara i nešto poljske straže. <br /> (16. I) Na Javoru kod Kušića i Katića još se vodi borba između komunista s jedne i četnika, poljske straže, Nemaca i Bugara s druge strane. Komunista ima oko 3500. Opkoljeni su i sada bi trebalo dotući ih.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>|Kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Korpusa Gorske garde JVuO]]}} Inspektor četničkih trupa pukovnik [[Jevrem Simić]] (pseudonimi »Stipe« i »Drška«) obavještava Vrhovnu komandu JVuO 17. januara te godine da se povezao sa funkcionerima Nedićeve [[Nacionalne službe rada za obnovu Srbije]]. Pukovniku Simiću su se pridružili i delegat JVuO u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]] i jedan od Mihailovićevih najbližih saradnika od početka rata potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], kao i major [[Aleksandar Mihajlović]], komandant Beograda JVuO: {{izdvojeni citat|Inženjer major Simić iz nacionalne službe u Beogradu do danas meni nepoznat, tražeći vezu sa Pavlovićem došao meni i javio: sa Pavlovićem imao sastanak 20. novembra u Sibnici na Homolju i ovaj ga angažovao za pregovore sa Nedićem rekavši: Ovo što Vam govorim, govorim Vam kao da govori Draža. Ukratko zadatak mu je da u tvoje ime pregovara sa Nedićem, da Nedić daje novac za nas. Da može javno da te grdi, da on čuva Beograd, a Draža zemlju i još slično. Simić je imao više sastanaka sa Nedićem, donosi izveštaj i želi da po razgovoru sa Pavlovićem ide k tebi. Ja sam mu rekao da čeka dok preko tebe ne dobijem odgovor Pavlovića. Sumnjam da si ti Pavloviću dao ovaj zadatak, jer da treba sa Nedićem pregovarati, dao bi meni, pošto sam bliži. Pavlović mu je dao naziv šifre i naredio da se preko Saše javlja i traži vezu. Odgovori da znam šta Simiću da kažem. Mnogo priča o neredu kod naših u Beogradu. Veli, ranije je sarađivao sa [vojvodom] Tribrođaninom iz Homolja.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} 13. januara 1944, pukovnik Simić javlja generalu Draži Mihailoviću da se jedinice JVuO i SDS zajedno bore protiv NOVJ i u rejonu [[Aranđelovac|Aranđelovca]] i [[Lazarevac|Lazarevca]]: {{izdvojeni citat|U [[Velika Ivanča|Velikoj Ivanči]] grupa crvenih oko 300 opkoljena od Rasovih [Kalabićevih — prim.] trupa i straže. Borba se čuje i oko Aranđelovca. Rezultat još ne znam. Telefonom javljeno: Oko [[Arilje|Arilja]] i Ivanjice ogorčene borbe, učestvuju i švapski tenkovi. Ovi i našima dali municiju za borbu. Avijacija greškom pobila dosta Bugara i komandanta u Lisanskoj klisuri, ubili 150 partizana. Tvoj Drška.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref>}} U trenutku kada još nije bio poznat ishod [[Hermann Neubacher|Nojbaherove]] inicijative o formiranju ''Velikosrpske federacije'', četničko vođstvo računa na ovu mogućnost i pokušava profitirati iz te političke kombinacije. 22. januara 1944, potpukovnik [[Petar Baćović]] (pseudonim »Nav-Nav«) obavještava<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref> generala Mihailovića o povezivanju četnika u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Sandžak]]u sa sljedbom [[Dimitrije Ljotić|Dimitrija Ljotića]]: {{izdvojeni citat|Dolaskom Srbijanske vojske u Crnu Goru, jedinstvo Srpstva dolazi sve više do izražaja. Svuda se manifestuje nerazdvojenost Srbije i Crne Gore. To znatno pojačava duh za borbu protiv komunista. Dolaskom Ljotićevih »Belih Orlova« oseća se živa akcija među Ljotićevcima u Crnoj Gori i ima izgleda, da će naročito po varošima uskoro postati opasnost za nas u toliko više, što okupljaju oko sebe sve one ličnosti, koje su kompromitovane svojim vezama sa okupatorima, Italijanima i Nemcima. Oni otvoreno prete da će okupatoru prestaviti svakoga onog, koji ne bude sa njima. Svi vojni komandanti primili su saradnju sa Nemcima u borbi protivu komunista i potpisali poznatu obavezu... Da li da naši ljudi stupaju u [kvislinšku] žandarmeriju ili ne?}} Četnički komandant piše 24. januara 1944. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]]: „Izgleda da će Sandžak i Crna Gora biti priključeni Srbiji“. Istog dana, depešom je poslat i njegov odgovor potpukovniku Petru Baćoviću: {{izdvojeni citat|Da li su već stigli u Crnu Goru neki Nedićevi ili Ljotićevi odredi i kuda. Neće oni prestavljati veliku opasnost za nas. Jedinstvo srpstva treba i sa naše strane što više da se ističe i nerazdvojivost Crne Gore i Srbije. Borbu protiv komunista moramo voditi svim srestvima... Sa Ljotićevcima treba taktizirati, ali mi ne možemo ići njihovim putem... Svi komandanti, sa malim izuzetkom, sigurni su ljudi. Ako se na drugi način ne može doći do oružja izvesni delovi mogu stupiti u žandarmeriju, stim da polože zakletvu i pobegnu u pogodnom momentu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Od delegata VK JVuO za Crnu Goru, [[Boka kotorska|Boku]], Sandžak i [[Albanija|Albaniju]] majora [[Sava Vukadinovića]] (pseudonim »Dra-Dra«), koji će od proljeća 1944. biti načelnik štaba [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], 1. februara stiže potvrda o skorom dolasku srpskih kvislinških jedinica, kao pomoć crnogorskim četnicima u borbi protiv snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|U Crnoj Gori se sa nestrpljenjem očekuje dolazak Nedićevih trupa koji je najavljen. Sprema im se doček. Dolaskom je narod oduševljen ne zbog simpatije naroda prema Nediću, već zbog toga što se dolaskom trupa Crna Gora nalazi ponovo uz bratsku Srbiju i time se manifestuje zajednička borba Srpstva protiv komunista. Dolaskom trupa pojačaće se moral Crnogoraca i rešenost za borbu do uništenja komunista, a u potpunosti [[Lovćenska brigada|zelenaše]] jednom za svagda likvidirati.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Pukovnik Jevrem Simić javlja 28. januara generalu Draži Mihailoviću da je major [[Dušan Janjić]], komandant Sremsko-slavonskog četničkog odreda i komandant Psunjskog korpusa,<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knj. 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 210.</ref> posjetio generala Nedića. Pukovnik Simić (»Stipe«) u depeši navodi: {{izdvojeni citat|Major Dušan Janjić, komandant našeg odreda u Banja Luci ponovo je bio [u] Beogradu i Božić proveo kod kuće. Nemci za ovo znali. Odlazio u kabinet Nedića. Tražio sam od Saše objašnjenje pošto mu je u kuću dolazio. Ovo me začuđuje. Znaš li ti šta treba ovo da znači.<ref name="ReferenceG">[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} Uz asistenciju lokalne SDS i prećutnu saglasnost njemačkih okupacionih vlasti, četnici Ivankovačkog korpusa JVuO su u noći između 1. i 2. februara 1944. godine izvršili [[Masakr u Pomoravlju|pokolj u tri grada u Pomoravlju]].<ref>Boško Živanović — Damnjan Popović — Miodrag Jovanović: ''Pomoravlje u narodnooslobodilačkoj borbi 1941—1945'', Svetozarevo 1961, str. 340—342.</ref> Potpukovnik [[Ljubomir Mihailović]] (pseudonim »Long«; nakon [[Legalizovani četnici|legalizacije]], bio je do polovine 1942. pomoćnik komandanta Srpske državne straže u [[Jagodina|Jagodini]]<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_10.htm Pismo komandanta Timočkog korpusa od 14. januara 1943. Branivoju Petroviću o potrebi zajedničke akcije protiv pripadnika Narodnooslobodilačke vojske na relaciji Zaječar—Niš]</ref>), komandant Velikomoravske grupe korpusa (VMGK), izvještava 17. februara generala Mihailovića i Vrhovnu komandu o rezultatima četničke akcije: {{izdvojeni citat|Noću između 1/2 - II preduzeo sam čišćenje komunista po varošima. Rezultat je ovaj: u Jagodini 17 muškaraca i 7 ženskih, u Ćupriji 9 muškaraca i 1 ženska, u Paraćinu 11 muškaraca i 1 ženska, svega 37 muškaraca i 9 žena. Sa ovim likvidirane su glavne vođe i organizatori. Neki komunisti su izmakli, ali su preduzete mere da se pohvataju. Narod je ovim zadovoljan. Načinom izvršenja pokazali smo prijateljima i neprijateljima našu snagu jedinstvo i organizatorsku sposobnost.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Nakon što je više četničkih komandanata u Srbiji potpisalo [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|ugovore sa Wehrmachtom]], postala je saradnja stražara i „ilegalnih četnika DM“ pravilo, a ne izuzetak, tako da se pred Njemcima više nije ni pokušavala sakriti. O ovome vrlo ubjedljivo svjedoči i zvanični izvještaj Odeljenja za državnu zaštitu „o događajima u Srbiji od 11. do 17. februara 1944“: {{izdvojeni citat|Bilo je sukoba SDS kao i u okrugu zaječarskom u kojima su odredi Srpske vlade gotovo redovno pomagani od ilegalnih četnika DM, poražavali komuniste na svakom koraku. Ova jedinstvena akcija udruženih nacionalnih snaga dala je za poslednja dva meseca veoma zadovoljavajuće rezultate, tako da je u tome vremenu palo više komunističkih vođa poznatih još iz prvih dana njihove aktivnosti u Srbiji...<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 1–1/2–9, Pregled opšte situacije u zemlji po okruzima od 11. do 17. februara 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 221.</ref>}} Već 1. februara 1944. godine, u izvještaju koji je okružni načelnik u [[Užice|Užicu]] uputio lično generalu Milanu Nediću, između ostalog, stajalo je sljedeće: {{izdvojeni citat|Pošto su poslednje partizanske horde potisnute iz okruga, zahvaljujući oružanoj akciji nemačkih i bugarskih trupa, naših odreda Srpske državne poljske i granične straže, pripadnici DM, u saradnji sa našim odredima SDS, učestvuju u svim borbama protiv partizana.<ref>Arhiv Srbije, Fond MUP, br. 2093, neregistrovano.</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/295.</ref>}} 10. februara 1944. godine, u Vrhovnu komandu JVuO stiže više depešâ koje je poslao potpukovnik [[Ljubomir Jovanović Patak]] (pseudonim »Mihovil«), iz kojih se vidi da je ovaj četnički komandant iz [[Istočna Srbija|istočne Srbije]], prema uputima i uz znanje Draže Mihailovića, bio povezan s brojnim kvislinškim dužnosnicima. Konkretno, riječ je o generalu [[Panti Draškiću]], ministru u prvom sazivu Vlade nacionalnog spasa, uhićenom od strane Nijemaca baš zbog veza s JVuO; zatim jednom od čelnih ljudi SDS-a pukovniku [[Branimiru Živkoviću]]; te majoru [[Trifunu Mikiću]], bivšem načelniku štaba [[Četnici Koste Pećanca|Srpske Četničke Komande]] Koste Pećanca: {{izdvojeni citat|Pukovnik Branimir Živković načelnik štaba komande žandarmerije, na moj poziv pismom odgovorio je da želi da se ilegalizuje, o čemu je i Vas izvestio. Mislim da bi njegov dolazak kod nas dovukao veliki broj oficira, jer on uživa n[eograničeno?] poverenje, izrazio je želju da bude na ovom sektoru, trebalo bi mu poveriti veću komandu. Major Živojin Ristić, načelnik štaba pukovnika Pavlovića, obavestio me je da ste naredili da uhvatim vezu sa majorom Trifunom Mikićem, radi sastanka sa njim. Mikić je u redovima dobrovoljaca, verni saradnik Nemaca i naš otvoreni neprijatelj. Molim za izveštaj. [...] <br /> Đeneral Draškić, njegov tast moli za intervenciju, odnosno kome treba da se obrati u Beogradu radi njegovog oslobođenja.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} Istog dana, u štab Draže Mihailovića stiže i telegram poslat od strane pukovnika Jevrema Simića. Pukovnik Simić (»Drška«) obavještava komandanta JVuO da je od kapetana [[Milana Medića]], zamjenika komandanta Gorske kraljeve garde (tj. Nikole Kalabića), saznao da komandant Beograda JVuO major Aleksandar Mihajlović i dalje održava vezu sa Ilijom Paranosom, potpredsednikom Beogradske opštine i bliskim saradnikom [[Dragomir Dragi Jovanović|Dragog Jovanovića]]: {{izdvojeni citat|Medić mi javlja: Saša bio sa njim u mojoj blizini. Došao autom iz Beograda sa Paranosom, pomoćnikom u opštini Dragog Jovanovića, koga pretstavlja kao našeg najjačeg saradnika. Otkuda sad ovo kad ja znam ko je i šta Paranos i kakvi su odnosi između njega i Dragog.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} U vreme nešto intenzivnijih sukoba između četnika Draže Mihailovića i snaga nemačkog okupatora u pojedinim delovima Šumadije, naročito u kragujevačkom i mladenovačkom okrugu, od sredine februara do kraja maja 1944, dolazi do jednog naizgled paradoksalnog sastanka. Naime, u prvoj polovini marta 1944. u selu Vranići pokraj Čačka došlo je do sastanka između generala [[Miroslav Trifunović|Miroslava Trifunovića]], istaknutog člana Vrhovne komande JVuO, i predstavnika nemačkog okupatora Šterkera, na kome se razgovaralo o mogućnosti sporazuma između okupatora i četnika Draže Mihailovića u pogledu borbene saradnje protiv NOVJ, što bi podrazumevalo i naoružavanje četnika. Sastanku je prisustvovao i [[Milan Aćimović]], ministar unutrašnjih poslova u kvislinškoj vladi Milana Nedića.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/325.</ref> U izvještaju koji je 10. februara 1944. godine poručnik [[Jovan Pupavac]] (»Hugo«) poslao majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne, kao jedan od razloga za napuštanje [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]], Pupavac pominje i saradnju vojvode [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]] sa [[Dimitrije Ljotić|Dimitrijem Ljotićem]]. Pupavac, koji je i u depeši od 23. decembra 1943. VK JVuO ukazivao na prisustvo Ljotićevih izaslanika u štabu vojvode Đujića, ali i na činjenicu da je ljudstvo divizije u potpunosti u službi Njemaca,<ref name="ReferenceA">[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref> tvrdi da su ljotićevci veoma aktivni u Dinarskoj diviziji, te da se nalaze pod njemačkom zaštitom, kao i da Đujić ima puno povjerenje u njih: {{izdvojeni citat|U sastavu Dinarske oblasti, posle dolaska Nemaca, Ljotićevci su postali najaktivniji. Predstavnik njihov je Samodol Krešimir, Ljotićev sekretar za Dalmaciju. U Šibeniku imadu svoju komandu. Njihov je rad isti kao i u Srbiji i dolazi vrlo često do tuče između naših boraca i njih. Pop Đujić sve to tolerira i ako su oni pod komandom njegovom. Popovi kao Ljotićevci postali su vrlo aktivni od dolaska Nemaca, a na žalost ima ih dosta pošto su ih zaštitili Talijani za vreme uprave u Dalmaciji. Pop Đujić ih smatra najvećim saradnicima i oni zajednički rešavaju sve stvari.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} <div style="text-align:center;font-size:85%;"><gallery mode="packed" heights="200"> Ljotic i djujic.png|Dimitrije Ljotić i Momčilo Đujić sa saradnicima u Sloveniji, zima 1944/1945. </gallery></div> Pet dana nakon Pupavčeva izvještaja, sâm Momčilo Đujić (pseudonim »Dal-Dal«) javlja Draži Mihailoviću da je uspostavio kontakt sa Rokom Kalebom, pristalicom Ljotićevog [[ZBOR]]-a iz [[Dalmacije]]. Vojvoda Đujić traži od Mihailovića instrukcije za postupanje u vezi ponude za saradnju koju mu je upućena: {{izdvojeni citat|Poručio mi je, da želi sa mnom razgovarati po pitanjima koja se tiču sudbine srpskog naroda u ovim krajevima i uspostave veze između đenerala Mihailovića i Nedića i Ljotića. Naglasio je, da je radi toga ovamo poslat od Ljotića i da mora sačekati moj odgovor. Ukoliko smatrate za vajdu pošaljite mi potrebne instrukcije i ovlastite me za ovaj razgovor.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3: Dokumenti četničkog pokreta Draže Mihailovića septembar 1943. — jul 1944, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 84, str. 419.</ref>}} Ni sudski kapetan u Dinarskoj diviziji Ilija Jevtić nije bio ništa manje eksplicitniji kada je svojim nadređenim slao informacije o kolaboraciji pripadnika JVuO s okupatorom na teritoriji NDH a koja je nekad pripadala italijanskoj okupacionoj zoni. Kapetan Jevtić piše 20. februara 1944. majoru Slavoljubu Vranješeviću o četničkim odredima u [[Šibenik]]u, kao i u ostalim mjestima u [[Dalmacija|Dalmaciji]]: {{izdvojeni citat|Četnika ima u Šibeniku. To je posebna grupa četnika, koji imaju vođstvo Ljotićevaca, sem njihovog političkog prestavnika bivšeg narodnog poslanika Slavka Grubišića, lekara, iz Šibenika, koji me je uveravao da je on kao veliki [[Jugosloveni|Jugosloven]] i [[Hrvati|Hrvat]] i dušom i srcem za Dražu Mihailovića. Ova grupa četnika drži Dalmatinsko primorje naravno sa Nemcima, čije su snage minimalne i koji nadoknađuju svoju snagu četnicima. U Splitu u ovo vreme nije bilo četnika odn. četničke komande, mada su četnici i njihove starešine odlazile u taj grad. U Drnišu, Kninu, Gračacu, Zadru, Obrovcu i drugim manjim mestima ima četnika i njihove komande. Četnici stanuju u kasarnama zajedno ili u blizini nemačkih vojnika. Sve se akcije izvode zajednički, ali po naređenju Nemaca i njihovih oficira. Četnici su vodiči i prethodnice. Sem nekoliko sela u svim drugim mestima gde se nalaze Nemci tu se nalaze i četnici. A kada Nemci izvrše zauzimanje kakvog mesta starešine četničke prave sebi reklamu da su to četnici učinili odn. tako se to javlja Vrhovnoj komandi.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Na jednom skupu četničke emigracije, decenijama nakon Drugog svjetskog rata (vjerovatno početkom [[1990-e|90-ih]] godina), vojvoda Momčilo Đujić je o generalu Milanu Nediću izjavio sljedeće: „Milan Nedić je spasio više od pola miliona Srba i 80 hiljada djece srpske, koja su uspjela da pobjegnu sa [[Ustaše|ustaškog]] noža. Milan Nedić je imao tešku ulogu, braćo i sestre... Da je mene neko pitao u početku rata: 'Hoćeš sa Milanom Nedićem ili sa Dražom u šumu?' — ja ne bih išao uz Nedića. Ja bih otišao u šumu kod Draže, jer u šumi je bilo lako. Mi smo bili svoji gospodari — puška ti, puška mi! A u Beogradu je trebalo klanjati pred Nijemcima i spašavati Srbiju da je ne raskopaju Bugari, Mađari, Arnauti i ostali neprijatelji... Braćo i sestre, nemojte se varati, to Vam kaže vojvoda Đujić...“ O saradnji Mihailovićevih četnika sa Nedićevom vladom, vojvoda Momčilo Đujić kaže: „Draža je govorio: 'Pošalji svoje kurire u Beograd, u tu ulicu, i u tu kuću...' I u toj kući bio je ministar finansija [[Bogoljub Kujundžić]]{{efn|U prvom sazivu Nedićeve Vlade nacionalnog spasa (od 29. avgusta 1941. do 7. novembra 1942. godine), Bogoljub Kujundžić se nalazio na čelu Ministarstva poljoprivrede i ishrane, da bi od 10. novembra 1942. do kraja okupacije obnašao funkciju ministra pravosuđa.}}, i taj je ministar finansija iz Nedićeve vlade, iz Nedićeve kase slao, i na Ravnu goru i meni na Dinaru, pune vreće novaca: [[Ante Pavelić|Pavelićevih]] kuna, talijanskih lira, bivših [jugoslovenskih — prim.] dinara... Dakle, oni [Mihailović i Nedić — prim.] su radili zajedno, umrli su zajedno, i tako, braćo...“<ref>[https://m.youtube.com/watch?v=hmznK0Z_XX8 YouTube: Vojvoda Momcilo Djujic]</ref> Kakvo je raspoloženje vladalo u srpskim kvislinškim redovima vis-à-vis saradnje sa ravnogorcima, Draža Mihailović je informisan u depeši od 13. februara 1944.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref> od strane majora [[Vladimira Komarčevića]] (»Dum-Dum«), komandanta Kolubarskog korpusa: {{izdvojeni citat|Nedić u Beogradu sazvao sve komandante okružnih straža. Rekao im, sa Dražom pregovori privode se kraju i to će biti u redu. Komandanti se bunili zašto se Ljotićevcima daje sve, a straži ništa. Na ovo Nedić je zaplakao i uspeo da im objasni, zašto to mora tako da bude. Na jednoj večeri u Valjevu, Ljotić se u poverenju žalio svojim prijateljima da Dragi Jovanović pomoću Majsnera i drugih Švaba hoće da uzme vlast od Nedića. Dragi Jovanović uverava Švabe da im organizacija Dražina nije opasna, nego im je Nedić opasniji. On će ih u datom momentu udariti u leđa. Nedića štiti Nojbaher i neće Dragi Jovanović uspeti. Ljotić u Valjevu po završenim predavanjima skupio dobrovoljačke oficire i u poverenju rekao im: »Gospodo, vlast u ruke što čvršće. Dosta smo bili na dnu mora, sad moramo na površinu. Sa ovima se moramo obračunati.« Ovo se odnosi na nas. Dalje je kazao: »Sporazumevaju se sa Nemcima, a sa nama neće. Oni su prema tome osovina, a nas zovu peta kolona. U Beogradu možete nositi firmu Dražinu na grudima, Nemci neće da ih hapse«.}} Kroz dvije će nedjelje major Komarčević obavijestiti generala Mihailovića i Vrhovnu komandu JVuO i o svojevrsnoj Ljotićevoj ponudi upućenoj četnicima: {{izdvojeni citat|Po jednom čoveku Ljotić nam poručuje da sa nama neće primirje nego stalan mir i to znači da mi njemu priznamo rad sa okupatorom kao ispravan. Njihova uloga sa Nemcima da bude ravna našoj ulozi sa saveznicima i onda smo ravni. Po ovome trebao bi ovlašćen delegat od Čiče da govori. Podneću detaljan izveštaj. Major Komarčević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} [[Živorad Vukosavljević]] (pseudonim »Knap«), načelnik štaba Severnih pokrajina JVuO, tj. Komande [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]], na čijem se čelu nalazio general [[Svetomir Đukić]], piše 17. februara 1944. četničkoj Vrhovnoj komandi da se sastao sa Milanom Nedićem (u depeši od prethodnog dana, Vukosavljević za generala Nedića koristi pseudonim »Otac«), kao i sa komandantom SDS generalom Jonićem te tvrdi da su mu oni ponudili svakovrsnu pomoć i saradnju: {{izdvojeni citat|Izvestio sam opširno o sastanku sa Nedićem i sa komandantom straže Jonjićem. Nedić traži stalnu vezu radi ujedinjenja srpskog fronta i daje sugestije za spasavanje Srba. Davaće obaveštenja i materijalnu pomoć. Veza da bude tajna, Jonjić se potpuno Vama stavlja na raspoloženje bez obzira na Nedića i on traži stalnu vezu a učiniće dosta u materijalnom smislu. Neke stvari mogu samo lično da Vam saopštim. Ostalo je za sada da Vam prenesem njihove želje i dobijem instrukcije. Šteta bi bilo ne iskoristiti ovo što nude.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} General Mihailović (alias »Laz-Laz«) odobrava Vukosavljeviću da se iskoristi veza sa Nedićem i Jonićem, budući da nakon šest dana naređuje: {{izdvojeni citat|Pitajte Dragoslava Pavlovića, da li je zaista slao jednog čoveka kod oca Srbije. Preko Vukosavljevića treba pumpati oca Srbije a da to ne zna Sveta Đukić. Neka Vukosavljević iskoristi i komandanta straže [Jonića — prim.] i oca Srbije [Nedića].<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 428.</ref>}} Kapetan [[Miloš Vignjević]] (pseudonim »Azed«), načelnik Štaba Zlatiborskog korpusa JVuO, u depeši od 23. februara 1944. obavještava Vrhovnu komandu: {{izdvojeni citat|Nedić dodelio Pavlu Đurišiću i Lukačeviću 5 miliona dinara i 5 vagona žita, koje će se prebaciti vozom do Priboja. Opštine dobile naređenja iz Beograda da se prekinu odnosi sa četnicima D.M., tako glasi depeša. Nemački oficir za vezu u Užicama, Sigfrid izjavio jednom našem čoveku da se ovo odnosi samo na jednu jedinicu kod Beograda, a da ovde ostaje po starom. Ovaj korpus nije imao do sada nikakve veze sa okupatorom. Kapetan Vignjević.<ref name="ReferenceB">[https://znaci.org/00001/4_14_3_84.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 13. do 29. februara 1944. godine]</ref>}} Krajem februara 1944. godine, dvije čete iz sastava 1. bataljona [[Četvrta vojvođanska udarna brigada|4. vojvođanske NOU brigade]] pokušale su, prelazom u [[Mačva|Mačvu]] preko [[Sava|Save]], izvršiti napad na lokalne četničke jedinice i pripadnike kvislinške [[Srpske granične straže]] (SGS). Međutim, usljed jakog otpora četnika i graničara u utvrđenim ogradama i bunkerima, napad je odbijen, dok je gotovo 40 boraca 4. vojvođanske brigade poginulo. Kapetan [[Vojislav Tufegdžić]], komandant Cerskog korpusa JVuO, pretpostavljene je 2. marta izvijestio o ishodu borbe: {{izdvojeni citat|27 februara o.g. komunisti su ponovo izvršili prelaz u Mačvu kod sela Ravnja. Prelaz je trebao biti izvršen sa jačim snagama, ali je od naših delova i graničara primećen na vreme, te je uspeo samo izvestan deo da se prebaci, jer je još dok su bili na vodi, na njih otvorena jaka vatra iz automatskih oružja, te su im nanešeni veliki gubitci. Sa prebačenom grupom vođena je duža borba, u kojoj je poginulo - izbrojano 42 komunista i 29 zarobljeno, od kojih i dve žene. Ostatak je razbijen i nateran ponovo na reku te su se mnogi još i podavili. Zarobljeni komunisti su odmah na licu mesta pobijeni. Naši delovi nisu imali gubitaka u opšte, dok je poginulo 2—3 graničara i njihov komandant poručnik Bogić, inače odličan oficir iz naše organizacije. Nemci i dobrovoljci iz Šapca u opšte nisu krenuli u ovu borbu. Tako su komunisti i ovog puta dobili dobru lekciju i baš na terenu gde su mislili da imaju svojih pristalica.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_85.htm Izveštaj komandanta Cerskog korpusa od 2. marta 1944. o borbama protiv delova 4. vojvođanske brigade kod s. Ravnje]</ref>}} Nekoliko sedmicâ ranije, i major [[Dragoslav Račić]] (pseudonim »Jo-Jo«), komandant Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, izvještava o prebacivanju mačvanskih partizana iz [[Semberija|Semberije]] u [[Zapadna Srbija|zapadnu Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Noću između 8/9 -II- prebacile su se jače komunističke snage iz Semberije u Mačvu kod sela Badovinaca. Sa letećim brigadama krećem za Mačvu. Žandarmerija [tj. SDS — prim.] se već bori. Naredite Komarčeviću da prikupi sve snage i bude spreman za pokret. Svakoga dana javljaću situaciju.<ref name="ReferenceI">[https://znaci.org/00001/4_14_3_74.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 11. februara 1944. godine]</ref>}} O spremnosti kvislinških struktura na saradnju sa Mihailovićevim četnicima svjedoči i tekst Božidara Nedića, brata generala Milana Nedića, objavljen 24. marta 1944. godine u listu ''Novo vreme'', u kom se ističe jasan i nedvosmislen zaključak: {{izdvojeni citat|Kažite svakom ko vam kaže da ima još nedićevaca, dražinovaca, ljotićevaca da je to laž, jer od danas ima samo Srba, s jedne, i komunista, s druge strane.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/326.</ref>}} U sličnom je tonu i general Milan Nedić poručivao srpskoj javnosti da napravi izbor između dvije strane. U tekstu pod naslovom “Glas Srbije”, objavljenom u listu „Srpski narod“ 8. aprila 1944. godine, on piše: {{izdvojeni citat|Grokću puške, štepuju mitraljezi, trešte bombe, gruvaju topovi. To je odgovor Srbije [[Josif Visarionovič Staljin|Staljin]]u, [[Winston Churchill|Čerčil]]u, [[Dušan Simović|Dušanu Simoviću]] i svima i starim i novopečenim crvenjacima. […] Na oružje, Srbi, svi složno protivu crvenih dušmana. […] Neka svima budu primer udružene srpske oružane snage, koje se bratski, rame uz rame bore u [[Ibarska dolina|Ibarskoj dolini]]. Gorko se srpski demon [[Josip Broz Tito|Tito]] prevario u računu. Padaju njegovi partizansko-oslobodilački redovi. Kose srpski mitraljezi njegove partizane i partizanke kao snoplje. […] Kao brat do brata bore se tu divovski jedan pored drugog srpski dobrovoljci, srpski stražari i srpski četnici.<ref>Olivera Milosavljević, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1944. Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2006, str. 387.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} Kapetan [[Predrag Raković]], komandant Drugog ravnogorskog korpusa JVuO, sastao se 21. marta 1944. sa [[Obersturmführer|obersturmführerom]] [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom, kapetan Raković je okupacionom oficiru pružio „sigurne (pisane) garantije da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak“ ili sabotaže protiv Nijemaca, kao i da, što se jedinicâ JVuO tiče, na [[Područje Vojnog zapovednika Srbije|području Vojnog zapovednika Srbije]] i dalje važi primirje između četnika i okupatora. Pored toga, Raković je izrazio i „spremnost za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, uključujući tu i borbu „na drugim evropskim frontovima“. Sa svoje strane, obersturmführer Biermann je Rakovića, glede snabdijevanja četničkih trupa na frontu prema partizanima, uputio na lokalne postaje kvislinške policije (tj. Srpske državne straže): {{izdvojeni citat|Hiljadu četnika, koji se pominju u poslednjem dopisu (od 21. III), krenuće ovih dana. R.[aković] moli da stalno dobija vagone za prevoz već pripremljenih namirnica za četnike u borbi, i to od Čačka do odredišne stanice. Gospodin major Nisen (FK 610) naknadno će mu saopštiti da se u vezi s tim obrati potpukovniku Milovanoviću iz Okružnog pol.[icijskog] načelstva u Užicu, koji raspolaže tovarnim prostorom za četničke jedinice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"An präzisen macht Rakovic neuerlich im Auftrag von DM folgende: </br> 1.) Sichere (schriftliche) Garantie, dass die geringsten Absichten bestehen, einen allgemeinen Aufstand zu planen oder Sabotagemassnahmen durchzuführen. </br> 2.) Waffenstillstand im Territorium Serbien. </br> 3.) Bereitschaft zur Bekämpfung der Kommunisten gegen Überlassung von Munition, auch ausserhalb Serbiens. </br> 4.) Wunsch für eine Konferenz zwischen einem deutschen Bevollmächtigten und General Trifunovic. </br> Dazu habe er in den letzten Tagen wiederholt auf funkentelegrafischem Wege den Auftrag von DM erhalten. Die im letzten Schreiben (21.3.) erwählten 1000 Cetniks würden in diesen Tagen abmarschieren. R. bat, laufend Waggons für bereitgehaltene Nahrungsmittel für die kämpfenden Cetniks ab Cacak bis zum Zielbahnhof zu erhalten. Nach Rücksprache mit Herrn Major Niessen (FK 610) wird ihm mitgeteilt, dass er sich dieserhalb an Oberstltn. Milovanovic von der Pol.Kreisstelle Uzice wenden müsse, der über den Frachtraum für Cetnikeinheiten verfüge. Rakovic teilt ferner mit, dass im DM–Hauptquartier über die Fortschritte der Russen an der Ostfront Besorgnis bestünde. Die Cetniks stünden auch für den Kampf gegen den Kommunismus an anderen europäischen Fronten bereit."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa Sicherheitdiensta u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom Predragom Rakovićem, komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Tokom 1944, pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom pukovnika [[Radovana Kusovca]] i pripadnici okružnog odreda SDS iz [[Leskovac|Leskovca]] pod komandom majora [[Aleksandra Stikića]] bili su nosioci terora nad stanovništvom [[Južna Srbija|južne Srbije]] koje je bilo naklonjeno partizanima. 2. gvozdeni puk je brojao oko 300 ljudi i imao je zadatak da vrši obezbeđivanje željezničke pruge [[Beograd]]—[[Solun]] u cilju sprečavanja partizana da vrše diverzije. Pod neposrednom komandom majora Stikića i kapetana [[Mihajla Zotovića]], puk je vršio upade u veći broj sela između Leskovca i [[Doljevac|Doljevca]]. Prilikom tih akcija počinjeni su razni zločini nad nenaoružanim meštanima za koje se sumnjalo da pomažu [[NOP]]. Kapetan Zotović je prednjačio u ovim zločinima, uzevši neposrednog učešća u ubijanju. U istrazi 1945. godine, podatke o nastanku ove formacije pružio je [[Dragutin Keserović]] (koji se tim povodom sastao sa pukovnikom Kusovcem), jedan od najistaknutijih komandanata JVuO u Srbiji: {{izdvojeni citat|Marta 1944. dobio sam naređenje od Draže u kome mi naređuje da pomognem pukovnika Kusovca u formiranju 2. gvozdenog puka na terenu Prokuplja, tj. da mu stavim [na raspolaganje] potreban broj obveznika sa teritorije Toplice. Marta meseca došao je Kusovac kod mene u civilnom odelu u blizini Kuršumlijske banje kuda sam prolazio idući ka Rači. Pokazao mi je punomoćje D. M. datirano februara ili marta meseca, u kome ga Draža ovlašćuje da formira II gvozdeni Nedićev puk na teritoriji Prokuplja. U punomoćju je naznačeno da treba da se obrati meni da mu dozvolim da vrbuje potreban broj ljudi na teritoriji Toplice. U razgovoru sam mu saopštio da nemam ništa protiv toga da on formira, odnosno popuni, Gvozdeni puk na mojoj teritoriji i da mu neću praviti u tom pogledu nikakve smetnje. Gvozdeni puk formiran je kao Nedićeva jedinica, ali je bio u stvari pod komandom Dražinom. Ljudstvo je dao Draža, a oružje i opremu Nedić.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2014, стр. 418.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 317-318.</ref>|Pukovnik [[Dragutin Keserović]]}} 11. aprila 1944. godine Nojbaher je razgovarao sa generalom Hansom Felberom, a potom i sa Nedićem, o odnosu prema prema četnicima Draže Mihailovića. Nakon razgovora Felber je 12. aprila izvestio Komandu Vermahta: {{izdvojeni citat|U jučerašnjem razgovoru ministar-predsednik Nedić je saopštio gospodinu poslaniku Nojbaheru o dosadašnjem toku njegovih 'pregovora' sa Dražom Mihailovićem sledeće: # Nedić je poručio D. M. da je nacionalno jedinstvo pred komunističkom opasnošću životna potreba svih Srba. # Pretpostavka za saradnju je da odredi D. M. potpuno obustave sve akcije ne samo protiv Nemaca već i protiv Nedićevih vlasti. # Najbolje bi bilo kad bi D. M. napustio zemlju, ali Nedić je saglasan da i dalje trpi njegov (Dražin) boravak u šumi, kao i brojno ograničenu gardu, za čije bi se izdržavanje sam Nedić brinuo. # Tajne pregovore, bez znanja nemačkih službenih mesta, on (Nedić) odbija. Svi njegovi predlozi bili bi dati pod uslovom da Nemci na njih pristanu.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/11_62.htm |title=Nikola Milovanovic - DRAZA MIHAILOVIC |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=464&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000460—000461.] <br /> ({{jez-njem|"I. In der gestrigen Besprechung teilte Ministerpräsident Nedić Herrn Gesandten Neubacher über den bisherigen Verlauf seiner "Verhandlungen" mit DM folgendes mit: <br /> 1) Nedić hat DM sagen lassen, die nationale Einigkeit sei angesichts der kommunistischen Gefahr ein auch von Nedić anerkanntes Erfordernis. <br /> 2) Voraussetzung für ein Zusammengehen sei die vollkommene Einstellung jeder Opposition nicht nur gegen die deutsche Wehrmacht, sondern vor allem auch gegen die serbischen Behörden, sowie die Unterlassung jeglicher selbständigen Aktionen gegenüber der Bevölkerung. <br /> 3) Am besten wäre es, wenn DM das Land verlassen würde. Nedić sei aber bereit, einen weiteren Aufenthalt im Walde zu dulden, desgleichen eine beschränkte Garde, für deren Unterhalt er auch aufkommen würde. Das Gros hätte er zu entlassen und auf die Felder zu schicken. <br /> 4) Geheime Verhandlungen ohne Wissen der deutschen Dienststellen lehne er ab. Alle seine Vorschläge trügen den Vorbehalt der deutschen Zustimmung."}})</ref>}} U proljeće 1944. godine, Nijemci, Nedić i Ljotić su pomogli [[Pavle Đurišić|Pavlu Đurišiću]] pri stvaranju [[Crnogorski dobrovoljački korpus|Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa]], čije su jedinice prvi put upotrijebljene u [[Sandžak]]u, a kasnije po cijeloj [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Tada je iz [[Kruševac|Kruševca]] u Sandžak poslan II bataljon Petog puka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]] pod komandom kapetana I klase Vojislava Najdanovića sa 893 dobrovoljca kako bi pomogao Đurišiću,<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 280.</ref> a [[Mihailo Olćan]], bivši ministar narodne privrede u Nedićevoj vladi i Ljotićev bliski drug, došao je s ovim bataljonom u Sandžak kao oficir za vezu između Đurišića i Nedića. Neko vrijeme je kao oficir za vezu služio i novinar [[Ratko Parežanin]]. Peti puk SDK je aprila 1944, zajedno sa Đurišićevim četnicima, učestvovao i u [[Operacija Frühlingserwachen (1944)|operaciji »Frühlingserwachen«]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref> Crnogorski dobrovoljački korpus (CDK) dijelom su sačinjavale bivše Đurišićeve trupe koje su Nijemci [[Razoružanje četnika|pustili iz zarobljeništva]], ali većinom je bila riječ o četnicima, koji su pod imenom »nacionalnih snaga« ostali u Crnoj Gori. Što se tiče organizacije, formalne lojalnosti, komandnih kanala i opskrbe, Đurišićeve snage su bile dio kvislinških trupâ koje su organizirali i izdržavali Nijemci, ali tijesno povezane sa Ljotićevim Srpskim dobrovoljačkim korpusom (SDK). Usprkos svemu tome, Đurišić, pa tako i njegove trupe, nastavile su sa svojom prvotnom odanošću Draži Mihailoviću i njegovoj organizaciji.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> CDK je imao oko 5.000 pripadnika. General Nedić je Đurišića tada unaprijedio u čin potpukovnika. Prethodno, u isti čin ga je unaprijedio i [[Petar II Karađorđević|kralj Petar II]], i to na Mihailovićev prijedlog.<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472.</ref> {{izdvojeni citat|Nemci su naoružali 5. 649 crnogorskih dobrovoljaca, ali je [[Adolf Hitler|Firer]] zabranio, da se oni stave pod zajedničku komandu Srpskog dobrovoljačkog korpusa.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} [[Ratko Parežanin]], kao jedan od ljudi koji je 1935. skupa sa Dimitrijem Ljotićem utemeljio JNP Zbor, bio je za vrijeme okupacije na poziciji šefa Vaspitnog odseka SDK. Nakon rata, Parežanin je posvjedočio koliko je savez Đurišić—Nedić—Ljotić bio čvrst, kao i kakva je bila njegova uloga u održavanju veze između četnika Pavla Đurišića i kvislinške vlade u Beogradu: {{izdvojeni citat|Od dolaska 2. bataljona 5. puka Srpskog dobrovoljačkog korpusa u Sandžak kod vojvode Pavla Đurišića — februara 1944. godine — dobrovoljci su bili u stalnim vezama sa četničkim odredima Crne Gore i Sandžaka. Iz dana u dan te veze su se pojačavale. Posle kraćeg vremena došlo je i do formalnog ujedinjavanja naših jedinica... U to vreme od strane Nedića naimenovan je Đurišić za pomoćnika Koste Mušickog, komandanta SDK i unapređen u čin potpukovnika... Od starijih najpre je bio Mihailo Olćan veza sa Pavlom i njegovim četnicima. Docnije sam ja pridodat Olćanu sa nekoliko mlađih drugova. Kad je Olćan napustio ovo mesto, Ljotić je preporučio Nediću da me postavi za vezu između Nedićeve Srbije i četnika Crne Gore i Sandžaka. Nedić je prihvatio ovaj predlog i odredio me pismenim aktom za neku vrstu „zamenika” kod vojvode Đurišića.<ref>[https://www.antenam.net/istorija/362442-jesen-cetnika-u-crnoj-gori-1944 Vladimir Jovanović: Jesen četnika – u Crnoj Gori 1944. (Antena M)]</ref>}} Parežanin dopisuje: „U poslednje vreme Pavle Đurišić je imao svoju stalnu delegaciju u štabu SDK. Njen je zadatak bio održavanje veze sa dobrovoljcima i snabdevanje četničkih jedinica u Sandžaku od strane Nedićeve vlade (oružje, odeća, obuća, pa i novac).” U kvislinškim [[mediji]]ma u Srbiji tog vremena, kao pozitivan primjer upravo se izdvajala saradnja jedinicâ vlade Milana Nedića i snagâ pod komandom Pavla Đurišića. U prvoj polovini maja 1944. Đurišić je otputovao za Beograd, gdje se sastao sa Nedićem, [[Hermann Neubacher|Hermannom Neubacherom]] i [[Maximilian von Weichs|Maximilianom von Weichsom]], komandantom Jugoistoka, a postavljen je i za pomoćnika komandanta SDK generala [[Koste Mušickog]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_161.htm Izveštaj komandanta Vučedolske brigade od 22. maja 1944. Komandi operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine i Komandi Trebinjskog korpusa o teškoj situaciji kod četničkih jedinica u Crnoj Gori]</ref> Pavle Đurišić se tada srio i sa Mihailom Olćanom, u tom periodu političkim komesarom SDK.<ref>{{Cite web|url=https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|title=Mihailo Olćan|last=|first=|date=|website=|publisher=Zanimljiva istorija|archive-url=https://web.archive.org/web/20210923112219/https://zanimljivaistorija.com/2017/12/12/mihailo-olcan/|archive-date=23. 09. 2021|dead-url=|access-date=}}</ref> U „Novom vremenu“, u broju od 21. i 22. maja 1944 (u tekstu naslovljenom “Crna Gora zahteva slogu svih Srba”), objavljena je fotografija Olćana i Đurišića. Major Pavle Đurišić je tom prilikom obećao: „Jedno mogu da garantujem a to je da ću očistiti od komunista krajeve Sandžaka i Crne Gore.”<ref>[https://www.antenam.net/drustvo/religija/296066-novi-cetnicki-parastos-micovic-i-ostojic-krivotvore-istoriju-sada-na-krnovu Vladimir Jovanović — Novi četnički parastos: Mićović i Ostojić krivotvore istoriju, sada na Krnovu]</ref> 13. jula 1944. godine, [[Radio Beograd]] je pohvalio Đurišića za službu [[Sile Osovine|silama Osovine]].{{sfn|Maclean|1957|p=210.}} Prethodno, list „Novo vreme“ u broju od 12. juna 1944. prenosi riječi generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Moje staro vojničko srce zadrhtalo je kada sam čuo za podvige junačkih četa sokola Pavla Đurišića, kada su počele da stižu vesti da uz moje oružane odrede bratski pristupaju u borbu protiv srpskih dušmana i ostali srpski nacionalni borci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/329.</ref>}} [[File:Vojvoda Pavle Đurišić u Beogradu, s nemačkim oficirom u nemačkom automobilu ispred zgrade Narodne skupštine.jpg|thumb|Prilikom posjete [[Beograd]]u maja 1944. godine, komandant crnogorskih četnika [[Pavle Đurišić]] (na zadnjem sjedištu, u sredini) otvoreno se stavlja u službu okupacionih i kvislinških vlasti u Srbiji. Fotografija je načinjena ispred zdanja [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodne skupštine]].]] O kontaktima potpukovnika Đurišića s Nedićem, Nijemcima i ljotićevcima u Beogradu, obaviješten je bio i general Dragoljub Mihailović, i to od strane majora [[Aleksandra Mihajlovića Vilija]], komandanta beogradskih ravnogoraca. Naime, 20. maja 1944. godine, major Mihajlović piše: „Iz redova SDK predviđa se formiranje jedne crnogorske jedinice. Naziv, jačina i sastav za sada nepoznati”.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 277, reg. br. 6/1.</ref> U drugom radiogramu poslatom tog dana, major Mihajlović prenosi VK JVuO dodatne informacije: {{izdvojeni citat|Kako saznajemo major Pavle Đurišić nalazi se u Beogradu, gde je primljen od strane Nedića. Saznaje se da mu je odobreno formiranje odreda od 7.000 ljudi. Dobio je 10.000 metara platna i dva kamiona. Formiranje i opremu odobrili Nemci.<ref>AVII, ČA, K—277, reg. br. 6/1.</ref>}} Svjestan da bi ovakvo Đurišićevo javno istupanje moglo prouzročiti veliku političku štetu JVuO, kako u zemlji tako i u inostranstvu, general Mihailović je 24. maja poslao depešu majoru [[Vojislav Lukačević|Vojislavu Lukačeviću]] (pseudonim »Ram-Ram«), kojom ga upozorava: {{izdvojeni citat|U »Novom Vremenu« od 21. i 22. maja, izašla je Pavlova slika sa ministrom Olćanom, kao i Pavlova izjava Vremenu. Hitno smo ovo demantovali preko demokratske Jugoslavije. Pavlu preporučujem da nam ne pravi ovakve nezgode jer posle toga dolaze otvoreni napadi preko Londona, koje nam škodi u narodu.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Po povratku iz Beograda, potpukovnik Đurišić preduzima užurbane pripreme za formiranje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa. Procijenivši da CDK može mobilisati 5.649 ljudi, Đurišić u pismu od 12. juna moli generala Nedića da razliku preko 5.000 uvaži.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Beograd, Četnička arhiva, CG—X—444, Pismo Pavla Đurišića Milanu Nediću od 12. juna 1944.</ref> Na temelju razgovora u Beogradu, Đurišić je za CDK sačinio prijedlog budžeta, koji je početkom juna dostavio Nediću. U njemu se za period od 1. juna do 31. decembra 1944. godine, na ime redovnih i ličnih, materijalnih i vanrednih izdataka, traži 289,976.800 [[dinar]]a. Prijedlogom budžeta nijesu predviđena sredstva za nabavku oružja, odjeće i posteljine, budući da su to obećale obezbijediti njemačke okupacione snage.<ref>AVII, ČA, CG—X—444, Predlog budžeta za CDK.</ref> Iz Đurišićeva pisma Nediću se doznaje da je već oko 20. maja Đurišić za Beograd poslao delegaciju koju su sačinjavali: Dušan Arsović, načelnik Đurišićevog štaba, Veljko Tomović, Đurišićev ađutant, kao i potporučnik Hojs, njemački oficir za vezu<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=174&rec=313&roll=488 NARA, T313, Roll 488, frame no. 000171.] <br /> ({{jez-njem|"Lt.Heuß, Verbindungsoffizier zu major Lukacevic, wird bis auf weiteres zu Cetnik–Führer Djurisic abgestellt. Rgt.Pfeiffer stellt geiegneten Vertreter für Heuß für begrenzte Zeit."}})</ref> pri Đurišićevom štabu. Delegacija se vratila početkom juna sa pozitivnim vijestima za komandanta četnika u Crnoj Gori i Sandžaku. Naime, Milan Nedić je po Arsoviću obavijestio Pavla Đurišića da mu je, u cilju opremanja CDK, uputio deset vagona [[Žito|žita]] (od čega pet za potrebe vojske), zatim tri vagona ratne opreme (oko 3.000 pušaka, 150 automata, oko 80 teških mitraljeza, 38 minobacača, šest topova, 2.000 pari cipela, 300 litara nafte, odjeća), kao i 20 kamiona koji će svu opremu iz [[Raška|Raške]] prebaciti do Đurišićevog štaba u [[Prijepolje|Prijepolju]]. General Nedić je takođe odobrio i kredit od pet miliona dinara, namijenjen za područje [[Stara Crna Gora|stare Crne Gore]].<ref>Dr Radoje Pajović, Kontrarevolucija u Crnoj Gori: Četnički i federalistički pokret 1941—1945, Obod, Cetinje, 1977, str. 472—474.</ref> Pored Đurišića, general Milan Nedić je pokušavao od okupatora obezbijediti izvor snabdijevanja i za potpukovnika [[Đorđije Lašić|Đorđija Lašića]], jednog od četničkih komandanata u [[Drugi svjetski rat u Crnoj Gori|okupiranoj Crnoj Gori]]. U izvještaju komande Jugoistoka od 6. maja 1944. godine (samo dan nakon pogibije Đorđija Lašića u [[Savezničko bombardovanje Podgorice|savezničkom bombardovanju Podgorice]]), navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Predsjednik srpske vlade Nedić nekoliko puta dolazio radi snabdijevanja majora Lašića [Đorđe] sa 20-30 mitraljeza i 1000 kompleta italijanske opreme; rečeno mu je da se Lašić obrati direktno Feldkomandanturi 1040; Feldkomandantura će ispitati da li je Lašić pouzdan i voljan za borbu na strani Wehrmachta; ukoliko jeste, Feldkomandantura će ga snabdijeti u okviru svojih mogućnosti, a naročito mitraljezima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=695&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000691.] <br /> ({{jez-njem|"Der serb. Ministerpräsident Nedic wurde schon des öfteren hier wegen Unterstützung des Major Lasic Djordje aus Podgorica im Kampfe gegen die Kommunisten vorstellig. Insbesondere bittet er um Zuteilung von 20 – 30 MG und insgesamt 1000 komplette Ausrüstungen aus italienischen Beutebeständen. Der Ministerpräsident wurde gebeten, den Major Lasic Djordje an die F.K.1040 zu verweisen. Es ist zu prüfen, ob die Leute des Major Lasic Djordje zuverlässig und einsatzbereit an Seite der deutschen Wehrmacht kämpfen. Bei positivem Ergebnis ist der Major Lasic Djordje im Rahmen der bisherigen Unterstützung nationaler Verbände nach fen vorhandenen Mitteln, insbesonders mit MG, zu unterstützen."}})</ref>|Opunomoćeni komandant Jugoistoka za Feldkomandanturu 1040, Crna Gora (6. maj 1944.)}} Krajem aprila 1944. u selu Trbušanima pokraj Čačka ponovo je došlo do sastanka četnika Draže Mihailovića sa Milanom Aćimovićem i nemačkim predstavnikom Šterkerom. Izaslanici Draže Mihailovića na ovom sastanku su, sem generala Trifunovića, bili dr [[Živko Topalović]] i kapetan [[Predrag Raković]]. Na sastanku su četnički predstavnici podneli zahteve o potrebi u oružju i municiji.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n.d.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/327.</ref> Tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]], ravnogorske snage su se borile zajedno sa njemačkim, bugarskim i kvislinškim snagama ([[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Ruski zaštitni korpus|RZK]]) protiv [[2. proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[5. krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ. U publikaciji ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', izdatoj u emigraciji, pristalica Ljotićeva [[ZBOR]]-a [[Borivoje Karapandžić]] navodi poimence ljotićevske, nedićevske i četničke komandante koji su se nalazili na čelu odredâ raspoređenih u jugozapadnoj Srbiji, kako bi pokušali zaustaviti ofanzivu snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|Komunističke divizije izvršile su snažan pokušaj forsiranja reke Ibra. Njima su se suprotstavile sledeće nacionalne snage: IV puk Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa (Komandant major Voja Dimitrijević), II puk SDK (Komandant major Marisav Petrović), Drugi bataljon I puka SDK (Komandant kapetan Mijat Bardak), Prvi bataljon III puka SDK (Komandant kapetan Mladen Štaljanić), Javorski Korpus (Komandant major Radomir Cvetić), Prvi Ravnogorski korpus (Komandant poručnik Zvonko Vučković), Drugi Ravnogorski korpus (Komandant kapetan Predrag Raković), Kosovski korpus (Komandant kapetan Žika Marković) i jedinice Srpske državne straže pod komandom potpukovnika Dragutina Redića, Komandanta SDS Oblasti kraljevačke. Borbom je rukovodio zajednički Operativni štab, na čijem je čelu stajao Načelnik štaba Srpskog Dobrovoljačkog Korpusa potpukovnik Radoslav Tatalović.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 261—262.</ref>}} U knjizi “Moja misija u Crnoj Gori”, Ratko Parežanin potvrđuje Karapandžićeve navode o zajedničkoj borbi Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca u vrijeme izvođenja »Titove ofanzive prema Ibru«: {{izdvojeni citat|U Srbiji se, naročito u poslednje vreme, radilo mnogo na objedinjavanju četnika i dobrovoljaca, ali sve je išlo nekako mučno i sporo. Bilo je s vremena na vreme saradnje i međusobnog pomaganja na terenu, pojedinačno, ali je na drugim mestima opet dolazilo do razmirica pa i do sukoba. Nade za jedinstvo bile su naročito oživele prilikom Titove ofanzive prema Ibru. Tada smo se zajednički borili sa četnicima na raznim sektorima. Lično sam gledao veće četničke jedinice gde se zajednički bore sa dobrovoljcima — oko [[Kraljevo|Kraljeva]] i [[Čačak|Čačka]] — sreo sam se jednom prilikom i sa Zvonkom Vučkovićem. Tada su se Marisav Petrović, Vlado Lenac i Zvonko zajedno i slikali. Naši su u ovo vreme sve činili da se četnicima pomaže i direktno u borbama i u pozadini... '''Verovali smo da će ovo bratstvo u oružju i zajednički prolivenoj krvi mnogo štošta iz nesrećne bliske prošlosti prekriti velom zaborava i da će nam omogućiti bratsku saradnju i borbu u odbrani od najvećeg protivnika, komunizma'''... Ljotić je u tom pogledu bio neumoran. Slao je kurire i posrednike do Draže Mihajlovića i zalagao se stalno za izmirenje i jedinstveni front. Nastojao je na razne načine da dođe u neposredan kontakt sa Dražom. Između Ljotića i Nedića postojala je puna saglasnost.<ref>Ратко Парежанин, Моја мисија у Црној Гори, Нова Искра, Минхен, 1974, стр. 8—9.</ref>}} [[Radosav Grujičić]] (pseudonim »Radovan«), inspektor [[Specijalne policije]] [[Uprave grada Beograda]], javlja 27. marta 1944. Draži Mihailoviću (»Br. 88«) da je dva dana ranije u [[Užice|Užicu]] primio znatnu količinu oružja od okupatora, i to preko 144 hiljade metaka, 400 mina za minobacače i 400 granata za topove kalibra 45&nbsp;mm.<ref>AVII, ČA, kut. 18, reg. br. 10/7—2.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji 1943—1944, Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 356.</ref> Grujičić obavještava Mihailovića i o položajima koje prema snagama NOVJ zauzimaju četnici, kvislinzi i okupatori u jugozapadnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Za sada u okolini Ivanjice nalaze se sledeće snage: Cvetić i Marković na liniji Mučanj — Kušiće, jedan bataljon bugara Katići, jedan bataljon bugara Prilike plus 4 tenka, puk dobrovoljaca dve čete rusa i 4 tenka, Ivanjica tri bataljona bugara i dve čete nemaca koji su ovog momenta stigli.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_100.htm Izveštaj obaveštajca Radovana od 27. marta 1944. Draži Mihailoviću o dobijenoj municiji od okupatora u Užicu]</ref>}} General Dragoljub Mihailović (alias »88«) istog dana naređuje kapetanu Miloradu Mitiću (»Ratibor«), komandantu iz zapadne Srbije, koordinaciju borbenih manevara sa Nijemcima, Bugarima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Vrlo dobro je što su prešli u napad SDS. B.[ugari] N.[emci] Naše jedinice stalno vrše napade. Ovo je zgodna prilika da se uništi ova komunistička grupa, samo jedinice N. SDS. LJ.[otićevci] B. treba da napadaju, a ne da se brane. Mi ćemo još prikupiti snaga, koje će takođe preduzeti napade. [...] Inače svima ostalim našim jedinicama, koje su sada u dodiru sa komunistima, naređeno je da najenergičnije napadaju, i da komunistima nedaju mira. Za municiju se i dalje starajte... Morate voditi računa da nedolazi do intimnijeg dodira naših snaga i onih drugih, jer bi to bilo nezgodno. Naši će biti aktivni i bez toga.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_101.htm Pismo Draže Mihailovića od 27. marta 1944. kapetanu Miloradu Mitiću o saradnji četnika i okupatora u borbama protiv NOVJ u jugozapadnoj Srbiji]</ref>}} U izvještaju od 8. aprila 1944. koji je kapetan [[Živojin Marković]], komandant 2. kosovskog korpusa poslao Draži Mihailoviću u kome ga obavještava o stanju četničkih organizacija na [[Kosovo (oblast)|Kosovu]], pored ostalog, piše: {{izdvojeni citat|Pojedini korpusi učestvuju u zajednici sa okupatorom i sa satelitima u borbi protiv partizana. Po onome gde je pretežnija opasnost od partizana kao što je bio slučaj u Ibru, gde su se našli, na jednoj liniji jednovremeno Ljotićevci, Nedićevci, Arnautska Šuc policija, Bugari, Nemci i Javorski korpus (major Cvetić). To ima psiholoških reperkusija na narod. Treba, po mom mišljenju, raditi da se Nemci, Ljotićevci, Arnauti i drugi nađu u prvim linijama, a ne naši redovi... Cvetićevi vojnici slobodno šetaju po Raškoj i Ibarskom dolinom, a okupator to gleda.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 101, reg. br. 10/3.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_256.htm Obaveštenje brigadira Armstronga od 8. aprila 1944. Draži Mihailoviću o poruci generala Padžeta da četnički komandanti sarađuju sa Nemcima i opasnosti da članovi britanske misije kod četnika padnu u ruke Nemaca]</ref>}} Potpukovnik [[Radoslav Tatalović]], načelnik štaba Srpskog dobrovoljačkog korpusa, 18. aprila 1944. podnosi izvještaj generalu [[Hans Felber|Hansu Felberu]] (od avgusta 1943. opunomoćeni komandant Jugoistoka; okupirana Srbija spadala je u njegovu zonu odgovornosti) u kome izražava zadovoljstvo saradnjom sa Javorskim korpusom JVuO pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]: {{izdvojeni citat|Saradnja sa četničkom grupom Cvetić je veoma dobra.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=255&broj=811 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000807.] ({{jez-njem|"Die Zusammenarbeit mit der Cetnikgruppe Cvetic ist sehr gut."}})</ref><ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref>|Zapisi o obilasku Vojnog zapovjednika Jugoistoka [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|operacije Kammerjäger]] (18-20. april 1944. godine)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa Felbera od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Wehrmachta, još jednom se notira potpora koju trupe potpukovnika Tatalovića pružaju četnicima Draže Mihailovića, u ovom slučaju na teritoriji NDH: {{izdvojeni citat| D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod [[Ljubovija|Ljubovije]] u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=736 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf."}})</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice - Višegrad]</ref>}} Referišući o situaciji u Srbiji, general Felber je u svom izvještaju od 22. aprila 1944. o suradnji četnika sa Nijemcima i kvislinzima zabilježio sljedeće: {{izdvojeni citat| Srbija: Pod pritiskom crvenih snaga koje su prodrle u južnu Srbiju, ponovo je porasla spremnost svih nacionalno orijentisanih krugova pod vođstvom okupacione vlasti da poduzmu borbu protiv komunizma. Javljeno je da je sâm Draža Mihailović u jednom govoru tražio lojalnu suradnju s okupacionim snagama kako bi otklonio komunističku opasnost u Srbiji. Vidljiv znak ovog novog razvoja je činjenica da se u južnoj Srbiji Nijemci, Srpski dobrovoljački korpus i DM–četnici bore rame uz rame.<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=553&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000549.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Unter dem Druck der in S–Serbien eingedrungenen roten Kräfte ist die Bereitschaft aller nationalgesinnten Kreise unter Führung der Besatzungsmacht, den Kampf gegen den Kommunismus aufzunehmen, wieder gewachsen. DM selbst soll in einer Rede zu loyaler Zusammenarbeit mit Okkupator aufgefordert haben, um die kommunistische Gefahr in Serbien zu beseitigen. <br /> Einen sichtbaren Ausdruck hat diese Entwicklung darin gefunden, dass in S–Serbien Deutsche, SFK und DM–Cetniks Seite an Seite kämpfen."}})</ref>}} U izvještaju koji su aprila 1944. sačinili službenici [[Ured za strateške usluge|Ureda za strateške usluge]] (''Office of Strategic Services (OSS)''; preteča savremene [[CIA|Centralne obavještajne agencije]] [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), sugeriše se da bi „generala [Mihailovića] trebalo promatrati u istom svjetlu kao i Nedića, Ljotića i bugarske okupacione snage“.<ref>Sabrina P. Ramet, ''The Three Yugoslavias: State-Building and Legitimation, 1918-2005'', Indiana University Press, 2006, pp. 134.</ref> U noći 28/29. aprila 1944, pripadnici Resavske brigade JVuO pod komandom Vukašina Petkovića i lokalna SDS uhvatili su devet stanovnika [[Svilajnac|Svilajnca]]. Jedan uhapšenik je uspeo da pobegne, a ostali su sprovedeni u selo [[Дивостин|Divostin]] gde su zaklani. Sačuvano je potresno svedočenje Radosava Vidulovića, četnika pod Petkovićevom komandom, koji je 1944. ostavio pisanu belešku o pokolju u Divostinu: {{izdvojeni citat|Jedne noći, kad smo bivakovali kod sela Crkvenca, Vukašin [Petković] je došao u našu sobu i pitao: ’Ko hoće da ide sa mnom, imamo večeras da koljemo?’ Svi smo digli ruke uvis, jer, kako sam čuo, ko ne digne ruku, rđavo prolazi. Vukašin je odvojio pet trojki i otišao sa njima u nepoznatom pravcu. Posle pola sata vratili su se sa krvavim rukama i jedan sa prebijenom puškom. Svi koji su došli rekli su nam: ’'''Ala smo ih klali'''.’ Jedan je pričao kako mu se puška prebila kad je jednog udario po glavi. Jer oni prvo udare čoveka puškom u potiljak pa, kada padne, onda ga jedan prekolje. Svi su se smejali kako su ih poklali. Po izvršenom delu, vojnici su se prali od krvi, a takođe i kame koje su bile krvave.<ref>Коста Николић, „О неким проблемима у раду организације Југословенске војске у отаџбини на југу Србије 1942-1944.“, Лесковачки зборник, LI, Лесковац, 2011, стр. 263.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 151.</ref>}} U jednom izvještaju od 5. maja 1944, neimenovani pripadnik ravnogorskog pokreta se žali na stanje u Resavskom korpusu, kao i na poručnika Vukašina Petkovića, navodeći da je stanovništvo okupirane Srbije ogorčeno zbog četničkih zločina te njihove neskrivene saradnje sa kvislinzima i okupatorom: {{izdvojeni citat|Najgori je poručnik Vukašin Petković. U aprilu je ubio: Iliju Bućina, sveštenika, poznatog nacionalnog radnika; Mihaila Jovanovića, nacionalnog borca iz Južne Srbije i ličnog prijatelja [[Aleksandar I Karađorđević|kralja Aleksandra]]; Čedomira Protića, Ivana Dimitrijevića i još dva obućara, pod optužbom da su komunisti! Poručnik Petković u narodu dobio ime “Car grkljan”. Nečuveni teror nad narodom. '''Narod nas smatra izvršiocem Nedićevih želja, nemačkim slugama'''. Stradalo je mnogo žena koje nisu htele da budu ljubavnice pojedinim starešinama. Ko može ovakvim zulumima i zverstvima stati na put?<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 87–2–12.</ref><ref>Коста Николић, н. ч., стр. 272.</ref>}} Na zajedničkoj konferenciji svih kolaboracionističkih oružanih formacija, koja je održana 2. maja 1944. godine, [[Marisav Petrović]], jedan od komandanata SDK, optužio je generala [[Borivoje Jonić|Borivoja Jonića]] da su njegove jedinice (tj. SDS) „saradnici DM“ i dodao da „DM na ovaj način ima 95% pristalica u Srbiji“.<ref>Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 545.</ref> I sâm Borivoje Jonić će u svojim poslijeratnim zapisima istaći do koje mjere je bila izražena saradnja SDS sa Dragoljubom Mihailovićem i JVuO: {{izdvojeni citat|S.D.S. ne samo da je od svoga osnivanja sarađivala sa četničkom organizacijom, no je iste za svo vreme snabdevala oružjem, municijom, obućom, odećom i drugim potrebama. Zbog ove saradnje koju su Nemci progonili i kažnjavali smrću, brojno stanje straže smanjivalo se i bezbroj puta popunjavalo. '''Straža je bila glavni depo za popunu četničke organizacije u Srbiji'''. Preko straže išla je glavna obaveštajna služba četničke organizacije – u sve pravce i izvan Srbije... Može se slobodno reći i tvrditi da je 50% starešina i 25% ljudstva S. D. S. eliminisano iz njenih redova zbog saradnje i povezanosti sa ravnogorskim pokretom.<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2020, str. 312-313.</ref>}} General Jonić precizira na koje je sve još načine Straža ukazivala pomoć Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Dotur novca, obuće, odeće i životnih potreba; štampanje novina i propagandnog materijala i rasturanje istog; snabdevanjem sa oružjem i municijom do najviših mogućih granica; fingirana otmica novca i drugih potreba za D. M. iz vozova i kamiona gde je S. D. S. u pripremama i izvršavanju učestvovala; ranjenici i bolesnici D. M. lečili su se u vojnim i građanskim bolnicama kao pripadnici S. D. S; snabdevanje lekovima i sanitetskim materijalom četnika, što je uzimato za S. D. S; ukazivanje specijalnih usluga savezničkim misijama kod D. M. od strane S. D. S. a posebno engleskom pukovniku Beliju u Šapcu, američkom pukovniku Mak Daulu sa misijom u Mačvi i u selu Vrčinu kod Beograda; preuzimanje u više slučajeva savezničkih padobranaca i predaja istih četnicima radi transportovanja u njihove baze, i. t. d.<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 362-364.</ref>|General [[Borivoje Jonić]], komandant Srpske državne straže od 1942. do 1944. godine}} Takođe, u ratnim memoarima kapetana [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], komandanta 1. ravnogorskog korpusa, nailazi se na potvrdu ocjene o naklonjenosti velike većine pripadnika SDS-a Mihailovićevom pokretu: {{izdvojeni citat|Viši oficiri u štabu vrhovne komande, pomagani od nekih političara koji se nisu mirili sa odlukama [[Svetosavski kongres|Baškog kongresa]], vršili su pritisak na Dražu da bez odlaganja prihvati saradnju generala Nedića. Oni su morali znati da nama ta saradnja nije bila potrebna, jer je skoro cela SDS bila na našoj strani, ali saradnja sa Nedićem značila je u stvari saradnju sa onima koji iza njega stoje, a oni su verovali da mi sa te strane možemo izvući neku značajnu korist...<ref>Звонимир Вучковић, Сећања из рата. Од отпора до грађанског рата, Ваљево, 2005, стр. 384.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n.d, str. 313.</ref>}} Major [[Aleksandar M. Mihajlović]], komandant Beograda JVuO, u izvještaju koji je Draži Mihailoviću poslao 22. aprila 1944. godine, svjedoči iz prve ruke o potpuno haotičnom stanju u redovima okupatora i kvislinga nakon [[Savezničko bombardovanje Jugoslavije|savezničkog bombardovanja glavnog grada Jugoslavije]] za [[Uskrs]] 1944: „Što se tiče vlasti, naših i nemačkih, ona je potpuno dezorijentisana i razbijena. Tri dana u Beogradu nije bilo takoreći nikakve vlasti. Svi su oni bili pogubili glave. Vlada je izbegla na Avalu, Uprava grada sklonila se na periferiju, komanda SDS takođe je izbegla na periferiju, Nemci se evakuišu preko Save i Dunava... Jedino su se kvartovski odredi SDS držali prilično dobro i požrtvovano su se zalagali za spasavanje stanovništva.“ Major Mihajlović piše i da je vanredna situacija rezultirala novim približavanjem srpskih nacionalističkih i kolaboracionističkih snagâ: {{izdvojeni citat|Opšti zaključak: bombardovanje saveznika je uspelo, ali sa srazmernim ogromnim žrtvama našeg življa. <br /> II. — Čim je nestalo dosadašnje vlasti u Beogradu svi su požurili da mi se stave na raspoloženje. Jedan od prvih bio je đeneral Jonić. Ja sam se sastao sa njim sada prvi put. Rekao mi je da je od Vas dobio naređenje da naš odred snabdeva oružjem i municijom i izjavio mi je gotovost da ovo izvrši. Međutim, ogradio se da on ne raspolaže ni oružjem ni municijom, već mi treba da na terenu sa njihovim odredima uhvatimo vezu i da od njih ovo dobijemo, jer su oni u mogućnosti da to pred Nemcima rashoduju. Kako se bio proneo glas da je invazija Balkana otpočela, stavio mi se potpuno na raspoloženje u slučaju da naša akcija sad otpočne. Pored Jonića došao mi je i Dragi Jovanović. I sa njim sam se sastao. S njegove strane tražio je da se kod saveznika interveniše da se Beograd više ne bombarduje, jer mnogo strada naše nedužno stanovništvo. Molio je da ova intervencija potekne sa Vaše strane. Zatim, razgovarali smo u vezi njegovog postavljenja za komesara na teritoriji koja se poklapa sa Avalskim korpusom. Glavna tema je bila prihvat izbeglica i njihovo zbrinjavanje, pošto se to na terenu bez asistencije naših NRO [Narodnih ravnogorskih odbora] ne može sprovesti. Sa svoje strane tražio sam od njega da za sada nastane da se održi red u Beogradu, jer dok su Nemci u njemu ja nemam nameru da intervenišem u slučaju nekih nemira, tražio sam hranu za izdržavanje beogradskih izbeglica i pomoć od njega u oružju i municiji.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, документ бр. 711, стр. 625—628.</ref>}} U dnevnom izvještaju<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=908&rec=78&roll=331 National Archive Washington, T78, Roll 331, frame no. 6288808.] <br /> ({{jez-njem|"LAGE SW– SERBIEN: </br> RESTE 2. UND 5. DIV. IM. ZLATAR– GEB. (S NOVA VAROS) VEREINIGT. </br> DAMIT HAT DIE DIV.– GRUPPE MORACA, IN ZWEIMONATIGEN KAEMPFEN DEZIMIERT, DEN TITO– AUFTRAG, IN SO– SERBIEN EINE KOMM. BASIS ZU SCHAFFEN, ZUNAECHST AUFGEBEN MUESSEN.– </br> BEI GERINGEN DEUTSCHEN, Z. T. ERHEBL. CETNIK– UND SFK– VERLUSTEN VERLOR DER FEIND IM VERLAUF DIESER KAEMPFE 2736 TOTE, 108 GEF. UND 64 UEBERLAEUFER."}})</ref> Komande Jugoistoka za 16. maj 1944. upućenom Vrhovnoj komandi oružanih snaga [[Treći Rajh|Velikonjemačkog Rajha]], govori se o žestokim borbama okupatora i kolaboracionista protiv snagâ NOVJ, prilikom partizanske ofanzive ka Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: ostaci 2. i 5. divizije su se sjedinili na planini Zlatar (južno od Nove Varoši). Time je nakon dva mjeseca skončao pokušaj div. grupe Morača, koja je izgubila tri četvrtine svoje snage, da izvrši Titovu naredbu o stvaranju komunističke baze u jugoistočnoj Srbiji. Nasuprot malim njemačkim i na nekim mjestima priličnim četničkim i dobrovoljačkim gubicima, neprijatelj je izgubio 2736 mrtvih, 108 zarobljenih i 64 prebjega.}} General-major [[Kurt von Geitner]], načelnik štaba njemačkog komandanta Srbije Hansa Felbera, u drugoj polovini maja 1944. izvještava da četničke jedinice, zajedno sa SDK i stražarima, obezbjeđuju granicu okupirane Srbije od partizanskog upada: {{izdvojeni citat|Četničke jedinice pod majorom Weyelom, SDK i policija osiguravaju jugozapadnu granicu; Usljed pritiska crvenih, te pomanjkanja municije, čak i oni četnički komandanti koji su dosad bili suzdržani, sada žele da pregovaraju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikverbände unter Major Weyel mit I./Pol.5 und I./SFK 1 sichern an SW–Grenze und sperren Strasse Nova Varos – Bistrica. </br> Unter rotem Druck und wegen Mun. Mangel zunehmende Verhandlungsbereitschaft bisher zurückhaltender Cetnik–Verbände."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 19. maj 1944.}} General von Geitner zapaža još jedan primjer lokalne saradnje ravnogoraca i jedinicâ srpske kvislinške vlade: „U rejonu Aranđelovca, tokom borbi između manjih komunističkih bandi i snagâ DM [skupa] sa SDS-om, navodno ubijen 21 komunist, osmero zarobljenih, koji su od strane četnika strijeljani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=771&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000767.] <br /> ({{jez-njem|"Im Raum Arandjelovac bei Kämpfen zwischen kleinerem ko. Banden und DM mit SSW angeblich 21 Komm. tot, 8 Gefangene, die von Cetniks erschossen wurden."}})</ref> Istovremeno, u ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Vermaht]]a se odaje priznanje četnicima i dobrovoljcima za odbacivanje snaga NOVJ iz Srbije: {{izdvojeni citat|Srpski dobrovoljački korpus i četnici pokazali su se kao dobri i pouzdani borci u borbama sa komunistima marta, aprila i maja, kada je Tito pokušao, bezuspešno, da prodre u Srbiju.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (Balkan od 1. aprila do 31. decembra 1944.)}} Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga uočava da je i u tom periodu glavni povod za zbližavanje Nedića i Mihailovića bio »porast komunističke opasnosti«, kao i da se ova saradnja pokušala sakriti od nadležnih njemačkih komandi u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Koncem maja 1944. došlo je do drugog pokušaja Tita da upadne u Srbiju, ali je njegov pokušaj ponovo propao, pa nije ni prešao reku Ibar. Zasluge za to imaju dobrovoljci Dimitrija Ljotića, koji su zaustavili komuniste. Sa porastom komunističke opasnosti, od godine 1944, došlo je do neslužbenog približavanja između Nedića i Mihailovića, ali nemačka strana nije mogla da dozna sve pojedinosti tog razvoja.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Autori dnevnika ocjenjuju da je u posljednjoj godini okupacije došlo i do otopljavanja odnosa na liniji Ljotić—Mihailović: „Napetost i neslaganje sa pokretom Draže Mihailovića tek je popustila godine 1944. Do tada su četnici čak vršili represalije nad porodicama Dobrovoljačkog korpusa.“<ref name="Živković"/> U zabilješci iz ratnog dnevnika ađutanta generala Hansa Felbera od 7. maja 1944. godine, pominje se Felberov obilazak jedinicâ na frontu u zapadnoj Srbiji, gdje se nalaze »u borbi protiv bandi«, tj. partizana: {{izdvojeni citat|(7.5.44) Putovanje glavnokomandujućeg generala pješadije Felbera u pratnji rittmeistera Geschera, kapetana Gölsa i sonderführera Horaka u oblast Valjevo—Kosjerić—Užice—Kremna—Višegrad—Dobrun—Bajina Bašta. Posvuda sastanci s čelnicima jedinicâ koje su tamo raspoređene u borbi protiv bandi: [[Brandenburger|puka Brandenburg]], 696. odreda poljske žandarmerije, Bugara i SDK, kao i sa četničkim vođama Rakovićem i Kalabićem. Povratak putem Kragujevac—Topola 11. maja, dolazak u Beograd u 19 sati.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000803—000804.] ({{jez-njem|"7.5.44 Fahrt des O.B. Gen.d.Inf. Felber in Begleitung von Rittm. Gescher, Hptm. Göls und Sdf. Horak in das Gebiet von Valjevo—Kosjerici—Uzice—Kremna—Visegrad—Dobrun—Bajina Basta. Überall Besprechungen mit den Führern der dort im Kampf gegen die Banden eingesetzten Verbände des Rgt. Brandenburg, der Feldgend.Abt. 696, der Bulgaren und des SFK, sowie mit den Cetniks—Führern Rakovic und Kalabic. Rückfahrt über Kragujevac—Topola am 11.5., Eintreffen in Belgrad 19.00 Uhr."}})</ref>}} U izvještaju poslatom 17. maja te godine od strane Vojnog zapovjednika Jugoistoka je primijećeno: „U posljednje vrijeme povećan broj dezerterstava iz Srpske državne straže kod Draže Mihailovića.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=757 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000753.] ({{jez-njem| <br /> "In letzter Zeit erhöhte Desertierungen der SSW zu DM."}})</ref> Četiri dana ranije, u izvještaju poslatom Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber u kratkim crtama ocjenjuje ulogu SDS: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža ostaje nepouzdana. Prisan odnos sa četnicima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000723.] ({{jez-njem|"SSW nach wie vor unzuverlässig. Innige Beziehung zu den Cetniks."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]], 13. maj 1944. godine}} Početkom maja 1944. [[Dimitrije Ljotić]], šef JNP [[Zbor]], pokrenuo je inicijativu za saradnju sa Mihailovićevim snagama. Ljotić i njegov sekretar [[Boško Kostić]] susreli su se 17. maja 1944. u selu Brđani kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]] sa generalom [[Miroslav Trifunović|Miroslavom Trifunovićem]]. Razgovori su trajali tri dana.<ref>Koстa Николић, Бојан Б. Димитријевић, н. д., стр. 380.</ref> Prema sećanju Boška Kostića, objavljenom 1949, na sastanku između Ljotića i Mihailovićevih predstavnika dogovoreno je sledeće: {{izdvojeni citat|Rezultat tih razgovora bio je sledeći: zajednička borba protiv komunizma; organizacija DM ostaje potpuna; sporazumno sa DM postavljanje okružnih i sreskih načelnika; četnici DM neće napadati nedićevce; u svim bitnim stvarima Nedić ima da se sporazume sa DM. Inače, u ostalim stvarima Nedićeve odluke imaju se izvršavati; DM prima u načelu izdržavanje u novcu i namirnicama od Nedićeve vlade u kom cilju (DM) saopštava vladi svoj normalni sastav; DM ima svog delegata kod Nedića; regrutovanju za Nedićeve oružane jedinice neće se činiti nikakve prepreke od strane DM; zajednički antikomunistički front u srpstvu izvan Srbije, Nedić će odmah potpomoći stvaranje četničkih odreda radi čišćenja Srema od komunizma, u kom cilju će pomoći u oružjem, municijom i ostalom spremom do 4.000 ljudi.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/327-328.</ref>}} [[Josef Matl]], [[Austrijanci|austrijski]] [[Slavistika|slavista]] i kapetan njemačke vojne obavještajne službe (''[[Abwehr]]''), bio je autoritativni poznavalac četničkog pitanja i osoba koja je tokom rata održavala kontakte sa brojnim Mihailovićevim povjerenicima. O sastanku Ljotića sa Trifunovićem, kao i o povezivanju kvislinških struktura sa Pavlom Đurišićem, Matl nakon rata piše: {{izdvojeni citat|U toku nove nemačke politike koja je započela u jesen 1943. naimenovanjem Hermana Nojbahera za specijalnog opunomoćenika za Jugoistok, koji je dobio zadatak da na celom području Jugoistoka prikupi sve antikomunističke snage, došlo je do sporazuma između Nedića, Ljotića i Pavla Đurišića, komandanta četničkih odreda u Crnoj Gori i Sandžaku. Ovim sporazumom trebalo je koordinirati borbu srpskih dobrovoljačkih jedinica i četničkih odreda Pavla Đurišića, no usled stalnih intriga u štabu Mihailovića protiv saradnje sa Nedićem i Ljotićem, tek na osnovu pregovora između Ljotića i generala Miroslava Trifunovića, Mihailovićevog opunomoćenika, između 17. i 19. maja 1944. došlo je do stvarnog ujedinjavanja svih nacionalnih snaga [...] i do odgovarajućeg koordiniranja političkih zadataka u duhu zajedničkog antikomunističkog fronta.<ref>Josef Matl, ''Jugoslawien im zweiten Weltkrieg'', Osteuropa Handbuch, Bd. 1, Jugoslawien, hg. v. Werner Markert, Köln—Graz 1954, s. 99—121.</ref><ref>Venceslav Glišić, Teror i zločini nacističke Nemačke u Srbiji 1941-1945, Institut za istoriju radničkog pokreta Srbije, Rad, Beograd, 1970, str. 225, fus. 44.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стp. 344.</ref>}} Borivoje Karapandžić navodi da je „dobar deo sporazuma“ sproveden, ali ne „u celosti“, zbog četničkih napada na pojedine dobrovoljačke komandante (poput Marisava Petrovića), ili predstavnike Nedićevih vlasti. Ipak, on piše: {{izdvojeni citat|Đeneral Mihailović poslao je odmah u Beograd kao svoga punomoćnika kod đenerala Milana Nedića kapetana Predraga Rakovića, Komandanta Drugog Ravnogorskog korpusa, čija je kancelarija bila u samom Predsedništvu Vlade, a kome je po izričnoj Dražinoj želji bio politički savetnik [[Aleksandar Cincar-Marković|Aleksandar Cincar — Marković]], Ministar Spoljnih poslova u Vladi Cvetković — Maček, koja je zaključila [[Vojni puč 27. marta 1941.|Pakt s Nemcima]] 25. marta 1941. Zatim je data celokupna sprema sa oružjem i municijom, tako da je u samom Sremu formiran Sremski četnički odred na čelu s majorom Srdićem, dok je Komandant Sremskog korpusa sa sedištem u Srbiji bio divizijski đeneral Sveta Đukić. Pa, onda, đeneral Milan Nedić izdao je naređenje Narodnoj Banci, koja je dostavila đeneralu Mihailoviću veću sumu novca za potrebe “Jugoslovenske Vojske u Otadžbini”, itd.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 282.</ref>}} 5. maja 1944. u [[Манастир Радовашница|manastiru Radovašnici]] održan je sastanak pripadnika kvislinških struktura iz [[Šabac|šabačkog]] okruga sa majorom [[Dragoslav Račić|Dragoslavom Račićem]], komandantom Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, na kom se raspravljalo o modalitetima saradnje dviju stranâ. U zapisniku sa sastanka prenesen je govor okružnog načelnika Stevanovića: {{izdvojeni citat|U svom govoru od 26 marta t.g. general Nedić pozvao je nacionaliste da prestanu sa međusobnim raspravama i borbama i da se ujedine u borbu protiv najvećeg neprijatelja Srpstva — komunizma. Taj apel naišao je na puno razumevanje kod četničkih organizacija D.M. u mnogim okruzima i tako je postignuta puna saradnja. Od strane nemačke sile dato je odobrenje i pomoć da ova saradnja dođe do punog izražaja. U želji da se takva saradnja postigne i u Okrugu Šabačkom Okružni načelnik sa svojim komandantima čini apel na majora Račića, kao najvišeg funkcionera organizacije D.M. u Okrugu, da i on u tom pogledu izvrši svoju srpsku dužnost. Ovo je naročito nužno učiniti zbog toga, jer su komunističke bande već otpočele svoj pakleni posao i u ovom okrugu.<ref>Arhiv VII, Ča, k. 127, reg. br. 2/17.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_139.htm Naređenje komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa od 6. maja 1944. komandantu azbukovačkog sreza da se razgovori sa Nemcima vode po odobrenju Štaba Grupe korpusa]</ref>}} O neuspjehu partizanske ofanzive u Srbiji u proljeće 1944, kao i o intenzitetu i žestini borbi koje su se vodile, svjedoči i izvještaj od 8. maja 1944. poslat Draži Mihailoviću od strane komandanta Zlatiborskog korpusa JVuO kapetana [[Dušana Radovića Kondora]] (pseudonim »Debol«) u kom je navedeno sljedeće: {{izdvojeni citat|Celog dana 7-og maja, Nemci, Bugari, Dobrovoljci i moje zlatiborske i račanske snage vodile su jaku borbu sa kolonama crvenih na prostoru Solotuša, Bioska, Kadinjača, Zaglavak, Dub. Bugarska artiljerija dejstvuje vrlo uspešno. Odred nemačkih padobranaca na Kadinjači naneo mnogo gubitaka crvenima. Po prikupljenim podacima na brzu ruku na prostoru Ponikava ima oko 500 komunističkih leševa. U toku noći crveni otstupaju u neredu preko Tare u pravcu Zaovina i Mokre Gore, a izvesni delovi u pravcu Šljivovice. Okupator ih goni. Sa brigadama produžujem gonjenje. Juče smo ubili ili zarobili najmanje 80 komunista.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 101.</ref>}} Jedinice JVuO, koje tada sudjeluju na strani okupatorsko-kvislinških formacijâ u okviru ''Borbene grupe Weyel'', ubrojane su u »Sopstvene snage« u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera za 10. maj 1944.: {{izdvojeni citat|II. ''Situacija kod naših snaga''. A) Grupa »Holman« je, posle odbijanja jačih neprijateljevih napada na isturenu četu III. bat. kod Bioska (6 km sz. od Kremne) i ponovnih pokušaja noćnog proboja kod Mokre Gore, danas izjutra otpočela pokret sa III/ »Brdbg.«, 297. izv. bat., 698. bat. Feldžand. i II/»Brdbg.« u cilju napada na neprijatelja na planini Tari. I. bat. sa novodovedenim četnicima i SDS goni neprijatelja u rejonu Jablanica — Semegnjevo. B) Borbena grupa »Vajel« je sa Severnom četničkom kolonom u nastupanju preko puta Užice — Bioska u pravcu Šljivovica i sa Južnom četničkom grupom vrši zaprečavanje puta Užice — Ljubiš i južno odatle. C) 24. bug. div. učestvuje u napadu protiv neprijatelja na Tari sa 2 čete 11/64. i tenkovima preko manastira Rače (6 km jjz. od Bajine Bašte), a sa I/64. u pokretu iz Dervente prema jugoistoku u pravcu Bjeluša. III/64, nalazi se kod Kremne, sa zadatkom osiguravanja puta. Z.[apadno] odatle nalazi se i 200 četnika sa istim zadatkom. Ojačani I/63. dostigao je Čajetinu. Na dodeljenu 13. btr/1. izvršen je napad kod Mačkata. Bliži izveštaj još nije dostavljen. D) Grupa »Tatalović«. Angažovanjem minobacača od strane 1/2. SDK rasteran je neprijatelj, koji je s. od Fakovića, na obali Drine, sa hrvatske strane, izgradio položaje. I/l. SDK stigao je kod II/l. SDK u rejonu Zaglavak. III. ''Namere''. Gonjenje neprijatelja na Tari i u planini Zlatiboru uz dovlačenje novih raspoloživih bug. i četničkih snaga i snaga SDK. ''Ostali deo Srbije''. Prema izveštajima stanovnika, snage DM u rejonu j. od Kruševca vode žestoke odbrambene borbe protiv nadmoćnih kom. bandi. 20 km sz. od Prokuplja otpočeo je poduhvat lovačkih četa 27. bug. div. sa 4 nem. jurišna topa i 1 četom SDS. Na strani neprijatelja 15 mrtvih. Zaplenjena su tri skladišta životnih namirnica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_53.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 10. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o dejstvima protiv 2. i 5. NOU divizije na komunikaciji Užice — Višegrad], Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd — dokument 53.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=713&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000709—000710.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann trat nach Abwehr stärkerer Feindangriffe gegen vorgeschobene Kp. des III.Btl. bei Visoka (6 NW Kremna) und erneuter nächtlicher Durchbruchsversuche bei Mokra Gora heute morgen mit III./Brdbg., A.A.297, Fg.Abt.696 und II./Brdbg. zum Angriff gegen Feind in der Tara planina an. </br> I.Btl. jagt mit neu herangeführten Cetniks und SSW Feind im Raum Jablanica–Semegnevo. </br> B) Gruppe Weyel ist mit nördlicher Cetnikkolonne über Strasse Uzice – Bioska in Richtung Slivovica im Vorgehen und sperrt mit südlicher Cetnikgruppe Strasse Uzice – Ljubis und südlich davon. </br> C) 24.bulg.Div. beteiligt sich an Angriff gegen Feind in der Tara mit 2 Kp. II./64 und Panzern über Kloster Raca (6 SSW Bajina Basta), I./64 von Derventa antretend nach Südosten in Richtung Bijelusa. </br> III./64 zur Strassensicherung bei Kremna. W davon 200 Cetniks mit dem gleichen Auftrag. </br> Verstärktes I./63 hat Cajetina erreicht. Zugeteilte Battr. 13/1 wurde bei Mackat angegriffen. Nähere Meldung steht noch aus. </br> D) Gruppe Tatalovic. Feind, der N Fakovic auf kroat.Drina–Ufer Stellungen ausbaute, durch Gr.We.Einsatz von I./SFK 2 vertrieben. </br> I./SFK l bei II./SFK l im Raum Zaglavak eingetroffen. </br> III. Absichten. </br> Jagen des Feindes in der Tara und im Zlatibor–Gebirge unter Herausziehen weiterer verfügbarer bulg., SFK– und Cetnik–Kräfte. </br> Übriges Serbien. </br> Nach Einwohnermeldungen sollen DM–Kräfte im Raum S Krusevac in heftigen Abwehrkämpfen gegen überlegene komm. Banden stehen. </br> 20 NW Prokuplje Unternehmen Jagdkpn.27.b.Div. mit 4 dt. Sturmgeschützen und 1 Kp. SSW angelaufen. 15 Feindtote, 3 Lebensmittellager erbeutet."}})</ref>}} 11. maja 1944. godine, general Dragoljub Mihailović šalje naređenje četničkim komandantima u Srbiji, između ostalih i potpukovniku Dragutinu Keseroviću (pseudonim »Orel«), urgirajući da se iskoristi akcija okupatora i kvislinga protiv partizanskih snaga: {{izdvojeni citat|Dali ima nekih priprema od strane Nemaca i Nedićevaca za akciju protiv komunista na Jastrebcu i u Moravskom srezu. Javite koju prostoriju sada drže komunisti. Iskoristite svaku akciju okupatora i nedićevaca protiv crvenih samo na pogodan način.<ref name="ReferenceJ">[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} Sinhronizovano djelovanje [[Specijalne policije Uprave grada Beograda]] i obavještajne službe Komande Beograda JVuO u borbi protiv pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]] i ilegalne [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]] nastavljeno je tokom 1944. godine. Major Aleksandar Saša Mihajlović (pseudonim »Vili«) izvještava Dražu Mihailovića 13. maja da su saradnici NOP-a iz Beograda nastavili sa svojim propagandnim radom u bližoj okolini grada, gdje su se sklonili nakon bombardovanja. Kako bi spriječio njihovu aktivnost, major Mihajlović piše da je poduzeo navedene mjere: {{izdvojeni citat|Po svim selima odmah su sačinjeni spiskovi svih izbeglica i ovi su dostavljeni Specijalnoj policiji u svrhu provere da se među njima ne nalaze i komunisti. Nezavisno od ovih proveravanja Specijalne policije naša obaveštajna služba, putem sopstvenih organa, uspela je da prikupi mnogo podataka o komunistima koji se sada sređuju i koji će biti kroz neki dan dostavljeni Specijalnoj policiji sa nalogom da se odmah pristupi hapšenju.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1200.</ref>}} U noći između 29. i 30. maja 1944, vojnici Posavske brigade JVuO opljačkali su magacin oružja SDS u [[Obrenovac|Obrenovcu]], ali je komandant Posavsko-kolubarske grupe korpusa major Vladimir Komarčević naredio da se oružje vrati. Svoj postupak prema pripadnicima SDS major Komarčević obrazlaže na sljedeći način: {{izdvojeni citat|'''Niko više ne postoji u našoj organizaciji kome nije jasno da je celokupan SDS u najtešnjoj saradnji sa nama'''. Ovde vidim samo samovolju i neozbiljne postupke ljudi nedoraslih položaju na kome se nalaze.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 71, reg. br. 4/5.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 322.</ref>}} General Hans Felber, vojnoupravni komandant Jugoistoka, poslao je posljednjeg dana maja 1944. godine Komandi Jugoistoka (“na ruke” general-majora Arthura Wintera, načelnika štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]) prijedlog koji je sadržavao sljedeće: {{izdvojeni citat|Prema koncepciji vojnog zapovjednika Jugoistoka, tješnje povezivanje Crne Gore i Sandžaka sa Srbijom jest poželjno i sa vojnog stanovišta. To će prije svega ojačati poziciju premijera Nedića, a samim tim će pokret Draže Mihailovića, koji je veoma jak u zemlji, približiti premijeru Nediću. Isto tako, i otpor DM–pokreta prema njemačkoj okupacijskoj vlasti biće ublažen. Tada bi bilo lakše iskoristiti snage okupljene u pokretu DM za borbu protiv komunista; s druge strane bi se povećala brojnost ove jedinice, što je trenutno otežano zbog snažnog protivljenja Srpskog dobrovoljačkog korpusa. Unutar Srbije smanjili bi se unutarstranački sukobi i nemiri, a sve bi se snage mogle upotrijebiti za odbranu od komunističkih prijetnji. Na istoj je liniji i željeno usklađivanje Crnogorskog dobrovoljačkog korpusa sa [u borbi] dokazanim SDK-om.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=871&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000867.] <br /> ({{jez-njem|"Nach Auffassung Militärbefehlshaber Südost ist auch vom militärischen Standpunkt aus die Herbeiführung einer engeren Bindung von Montenegro und des Sandschak an Serbien erwünscht. Dadurch wird vor allem die Position des Minister–präsidenten Nedic gestärkt und damit die in Lande sehr starke DM–Bewegung an den Min.Präs. Nedic herangeführt. Ebenso wird auch die Gegnerschaft der DM–Bewegung gegen die deutsche Besatzungsmacht gemildert werden. Es wäre dann leichter, für den Kampf gegen die Kommunisten die in der DM–Bewegung steckenden Kräfte auszunutzen und andererseits die z.Zt. durch die erhebliche Gegnerschaft zum SFK erschwerte Aufstockung dieses Verbandes durchzuführen. Innerhalb Serbiens würden die Parteikämpfe und die Unruhen abnehmen und alle Kräfte gegen die Abwehr kommunistischer Bedrohungen eingesetzt werden können. Auch die erwünschte Gleichschaltung des Montenegrinischen Freiwilligen Korps mit den bewährten S.F.K. liegt auf der gleichen Linie."}})</ref>}} Kapetan [[Dragomir Gaga Topalović]], komandant Rudničkog korpusa JVuO, u pismu od 3. juna 1944. upućenom komandantu Kačerske brigade potporučniku Milovanu Nedeljkoviću, naređuje usklađivanje dejstava četničkih jedinicâ u okolini Beograda sa onima kvislinške vlade te njemačkog i bugarskog okupatora, a protiv [[Kosmajski NOP odred|Kosmajskog odreda]]: {{izdvojeni citat|Prema podacima s kojima raspolažem komunci nalaze se na vrh [[Bukulja|Bukulje]]. S njima je, priča se, i sam [[Radivoje Jovanović|Bradonja]]. Njihova jačina iznosi oko 120—150. Pošto su zauzeli dobar položaj, ja sam predložio kapetanu Mihajloviću da izvršimo blokadu cele Bukulje, pa da ih napadnemo i uništimo po sledećem planu: 1. — Bugari ima da napadnu iz [[Aranđelovac|Aranđelovca]] samu Bukulju. 2. — Nemci ima da posednu Garaše prema Darosavi, do škole. 3. — Poljska straža iz [[Belanovica|Belanovice]] da uhvati vezu sa Nemcima iz Aranđelovca do Jelovika. 4. — Kačerska brigada [JVuO — prim.] ima da hvata vezu sa S.D.S. iz Belanovice i dalje put ka Jeloviku i Vukosavcima. 5. — S.D.S. iz Aranđelovca da nastavi putem između Bukulje i Jelovika — Vukosavca u produženju sve do Kamenara. 6. — 2 brigada K.G.G. [Korpus Gorske garde JVuO — prim.] od Kamenara do Brezovca. I dalje na [[Venčac]]. Čekam odgovor od kapetana Mihajlovića i ako on uspe da natera njih onda treba da krenemo zajedno u akciju. Čas polaska javiću. Vi ostanite na mestu gde ste sad, a ja ću da krenem bliže Kamenaru, kako bi bio bliže mestu odakle treba da počne akcija. Vi stupite u vezu sa poljskom stražom iz Belanovice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_173.htm Pismo komandanta Rudničkog korpusa od 3. juna 1944. komandantu Kačerske brigade o potrebi sadejstva četnika sa okupatorskim trupama i nedićevcima za napad na delove Kosmajskog NOP odreda na Bukulji]</ref>}} Komandant Borbene grupe »Željezna vrata« koja je bila stacionirana u [[Istočna Srbija|istočnoj Srbiji]], u izvještaju od 7. juna 1944. piše o sastanku oficira [[Srpske granične straže]] kapetana Ivaniševića i poručnika Bogdana Price, komandanta Ramske brigade JVUO, u selu [[Carevac]] kod [[Veliko Gradište|Velikog Gradišta]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=1236&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001232.]</ref> U kvislinškom listu „Novo vreme“ od 13. juna ovako se opisuje situacija ljeta 1944. u okupiranoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Nacionalni četnici su se u velikom broju stavili pod nemačku komandu za borbu protiv boljševičkih Titovih partizana, koji su tokom poslednja dva meseca uzaludno pokušavali da iz istočne Bosne prodru u srpsku oblast. Četnici se bore rame uz rame sa odredima SDK i SDS. Usled boljševičke opasnosti okupile su se na taj način sve nacionalne snage srpskog naroda za zajedničku borbu protiv glavnog neprijatelja boljševizma.<ref>Бранислав Божовић, н. д., стр. 323.</ref>}} Povezanost Draže Mihailovića i Milana Nedića nije predstavljala nepoznanicu ni za [[Edmund Glaise von Horstenau|Edmunda Glaisea von Horstenaua]], njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]]. General Horstenau je u drugoj polovini juna 1944. boravio u Beogradu, gdje je deset dana vršio dužnost komandanta Jugoistoka umjesto generala Hansa Felbera. U svom ratnom dnevniku, Edmund Glaise von Horstenau zapisuje: {{izdvojeni citat|U nedelju uveče, 25. juna 1944, avionom sam otišao iz Beograda. Moje slavno vreme kao vojnog zapovednika za Jugoistok bilo je time okončano. Kada sam napustio Srbiju, imao sam osećaj da je nemačka pozicija i ovde obična kula od karata. Najuticajniji čovek u Srbiji i dalje je Draža Mihailović. Nije mu naškodio ni poraz koji je doživeo od Tita na području NDH. Pripadnici Draže Mihailovića nalaze se i u kabinetu Milana Nedića. Sa Nedićem sam se sreo dva puta. On je čovek koga treba uzeti ozbiljno. Danas bi on sigurno dobro razmislio da li da prihvati ponuđeno mesto predsednika srpske vlade.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} Prilježni autori ratnog dnevnika Vrhovne komande Wehrmachta koriste identičnu formulaciju za uzak krug ljudi oko predsjednika srpske kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Ponovo se potvrdilo staro iskustvo, da radikalni pokreti imaju najveći broj pristalica, pa su se tako pristalice Mihailovića mogle naći i u najbližem okruženju Milana Nedića i njegove Straže.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} U svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]] navodi da je u proljeće 1944. došlo do uspostavljanja „službenih veza“ između Mihailovića i Nedića: {{izdvojeni citat|Nedić je moje dosadašnje kontakte sa Glavnim štabom Draže Mihailovića pratio sa ljubomorom i nepoverenjem. On se bojao da se Nemačka sprema da zaigra na četničku kartu, a oni su bili njegovi protivnici. Kada je Nedić uvideo da nema ništa od toga da se ojača njegov položaj time što bi zabeležio uspehe na unutrašnjem i spoljnopolitičkom planu, kako sam ja predlagao, onda je i sam počeo da traži kontakte sa četnicima. U vladu je uveo jednog Dražinog pristalicu [riječ je o generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]] — prim.], koji je došao na mesto ubijenog [u atentatu od strane četnika — prim.] državnog sekretara [Cvetana] Đorđevića. Na ovaj način su uspostavljene službene veze sa Glavnim štabom Draže Mihailovića. O tim stvarima sam bio obavešten. Najzad, ja sam i sâm nameravao da dođe do toga i to tako što bih ojačao položaj Nedića, koji bi bio ovenčan uspehom.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 158.</ref>}} Još u martu te godine, najviši okupacioni dužnosnici zapazili su ovu tendenciju kod najbližih Nedićevih saradnika. Dnevni red sastanka između generala Felbera i poslanika [[Hermann Neubacher|Neubachera]], održanom kod vojnog komandanta Jugoistoka 4. marta 1944, uključivao je pitanje: »Gdje se sada skriva [[Vojislav Lukačević|Lukačević]]?«, nakon što su Nijemci uhapsili njegovog načelnika štaba majora [[Rudolfa Perhineka]].<ref name="ReferenceH">[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Takođe, jedna od na sastanku pretresenih tačaka bila je i posjeta [[Đorđa Perića]], šefa Srpske državne propagande pri Predsedništvu kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|Posjeta šefa srpske državne propagande Perića Ic (Ob. odjeljenje). <br /> Predmet razgovora: Nedić, bez političke inicijative, vojnik koji izvršava naređenja. Njegovo okruženje je više za Dražu Mihailovića, pokušavajući izmijeniti Nedićev negativan stav. Cijela stvar je pokušaj da nam se pruži podrška za pregovore s Dražom Mihailovićem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=222&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000218.] <br /> ({{jez-njem|"Besuch Peritsch, Chef der Serb.Staatspropaganda bei Ic. Gegenstand: Nedic, ohne politische Initiative, Soldat, der Befehl ausführt. Seine Umgebung ist mehr für DM, versucht, Nedic ablehnende Einstellung zu ändern. Das Ganze ein Versuch, ist bei uns Rückendeckung für Unterhandlungen mit DM zu schaffen."}})</ref>}} Samo tri dana potom, major Aleksandar Mihajlović, komandant Beograda JVuO, izvještava generala Mihailovića o uspostavljenim kontaktima sa Perićem: {{izdvojeni citat|U svrhu da se obaveštajna služba, kako ona čisto vojne prirode, tako i politička, postavi na što solidniju osnovu i postignu što je moguće bolji rezultati, ovaj štab je preduzeo mere da se stavi u vezu sa ljudima koji po prirodi svoga položaja mogu da budu dobro informisani. Tako je, ovih dana, između ostalih, uspostavljena veza i sa šefom Nedićeve propagande Đorđem Perićem, koji je izjavio gotovost da sa nama sarađuje.<ref name="ReferenceF">[https://znaci.org/00001/11_55.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje »OBAVEŠTAJNI CENTAR ŠTABA BR. 2«]</ref><ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—W—1189.</ref>}} O stepenu infiltriranosti pripadnika Mihailovićeve organizacije u institucijama Nedićeve kvislinške uprave svjedoči i general-major [[August Winter]], načelnik štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], u izvještaju koji će 5. jula 1944. godine, ispred Komande Jugoistoka, poslati Vrhovnoj komandi [[Wehrmacht]]a u [[Berlin]]u. General Winter informiše nadređene o „gubitku autoriteta Nedićevih upravnih organa u zemlji“, kao i o tome da oni „svoje zadatke mogu da izvršavaju samo utoliko ukoliko nalogoprimci Draže Mihailovića ili mesni četnički rukovodioci to dopuste“, te zaključuje: {{izdvojeni citat|Nedićev upravni aparat je, zahvaljujući datim unutrašnjim političkim odnosima, duboko prožet pristalicama D. M. sve do vrha.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_87.htm Izveštaj komandanta Jugoistoka od 5. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o vojno-političkoj situaciji u Srbiji i mogućnostima saradnje sa četnicima]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000770—000773.] ({{jez-njem|"Hiermit im Zusammenhang steht der Autoritätsverlust der Nedić–Verwaltungsorgane im Lande, die ihre Aufgaben nur soweit durchführen können, als die D.M.–Beauftragten oder örtlichen Cetnik–Führer solchen zuzulassen belieben. Ein entsprechender und ausreichender Nachdruck durch deutsche Polizeiorgane ist bei der geringen Zahl der in der Masse nicht reichdeutschen Kräfte praktisch ausgeschlossen. Die Nedić–Verwaltungsapparat ist in Auswirkung der gegebenen innerpolitischen Verhältnisse weitgehend mit D.M.–Anhängern bis in die Spitzen durchsetzt."}})</ref>}} Posredstvom komandanta IV puka SDK majora Vojislava Dimitrijevića i Moačanina, člana najvišeg rukovodstva četničke omladinske organizacije Srbije, u julu 1944. došlo je do sastanka između Dimitrija Ljotića i majora [[Ljubiše Terzića]], jednog od četničkih komandanta, u selu [[Lipe (Smederevo)|Lipe]] kod [[Smederevo|Smedereva]]. (U vrijeme sastanka sa Ljotićem, major Terzić je načelnik štaba Velikomoravske grupe korpusa JVuO; od septembra 1943. do januara 1944. bio je načelnik ađutanture Vrhovne komande JVuO.) Sastanak je trajao jedan dan, a glavna tema razgovora i ovom prilikom bila je kako ujediniti sve „nacionalne snage za borbu protiv komunizma“.<ref>[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. II/330.</ref> O ovom sastanku je Boško Kostić, sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio sljedeći zapis: {{izdvojeni citat|Terzić je jednako gledao na situaciju kao i Ljotić. Njemu je bilo jasno da će Saveznici otsad pomagati samo Tita, pa utoliko pre nacionalisti treba da se drže zajednički. O pojedinim ličnostima iz okoline djenerala Draže Mihajlovića izražavao se vrlo nepovoljno. Major Terzić rekao je Ljotiću da pojedini ljudi iz okoline djenerala Mihajlovića ometaju definitivni sporazum nacionalista, jer se plaše da ne izgube svoje položaje. Oni znaju da svi četnički odredi u Srbiji saradjuju sa dobrovoljcima i stražarima, ali, eto, opet ometaju sporazum...<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 158.</ref>}} Povodom sastanka sa generalom Miroslavom Trifunovićem, Dimitrije Ljotić je 14. jula 1944. poslao pismo<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 18, registarski broj 7/22.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 334.</ref> Draži Mihailoviću u kome se navodi: {{izdvojeni citat|Gospodine generale, 18. maja imao sam sreću da se sastanem, kao delegat generala Nedića, sa generalom Trifunovićem. Iako je taj sastanak doveo do jednog sporazuma, od njega praktično još ništa nije bilo, mada bi zaista trebalo, s obzirom na vrlo teška vremena. Mnogo puta sam tražio sastanak sa Vama, za ove tri godine, ali do njega nikada nije došlo, jer Vi to niste hteli. Gotov sam opet da Vam to ponudim, ako Vi smatrate da to možete prihvatiti. Nalazim da bi to bilo od koristi za naš narod. Ko god je bio kod Vas, govori o Vama sa velikim pohvalama, kao o čoveku krotkom, skromnom, širokogrudom i ljudi koji su sa Vama govorili ne mogu verovati da biste Vi ovako odgovorili na ovako širokogrudu ponudu generala Nedića.}} Tokom [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]] u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], od početka jula do početka avgusta 1944. godine, nastavilo se taktičko potčinjavanje četničkih jedinicâ njemačkoj ''Borbenoj grupi Weyel''. U izvještaju Komande Jugoistoka od 14. jula 1944. pominje se i sadejstvo ravnogorskih četnika i formacijâ kvislinške vlade: {{izdvojeni citat|U planinama jugoistočno od [[Niš]]a, četnici i Srpska granična straža u borbi sa tamošnjim crvenim neprijateljskim snagama (22. crvena banditska divizija). Drum [[Leskovac]] — [[Lebane]] ponovo miniran. Srpska državna straža i četnici u borbi s komunistima jugoist. od [[Lazarevac|Lazarevca]]; navodno 23 neprijatelja ubijena.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=756&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frames no. 000927—000932.] </br> ({{jez-njem|"Im Gebirge SO Nisch Cetniks und SGW im Kampf mit dort. roten Feindkräften (22. rote Banden–Div.) </br> Strasse Leskovac – Lebane erneut vermint. SSW und Cetniks bei Kampf mit Komm. SO Lazarevac angebl. 23 Fd.– Tote."}})</ref>|Izveštaj komandanta Jugoistoka od 14. jula 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta}} I tokom avgusta 1944. godine, njemački nadležni organi javljaju o zajedničkim defanzivnim akcijama kvislinške SDS i JVuO. Tako je 15. VIII 1944. štab Armijske grupe »F« izviješten od strane Komande Jugoistoka: „Četničke jedinice iz pravca [[Trstenik]]a i [[Kruševac|Kruševca]], koje napreduju ka jugu, zauzele su [[Aleksandrovac]] uz slab otpor neprijatelja. Napadi crvenih na [[Vlasotince]] i [[Grdelica|Grdelicu]] odbijeni od strane Srpske granične straže i četnikâ.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=410&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289663.] <br /> ({{jez-njem|"CETNIK – VERBAENDE AUS TRSTENIK– KRUSEVAC NACH S ANGETRETEN GEGEN SCHWACHEN FD.–WIDERSTAND ALEKSANDROVAC GENOMMEN.– </br> ROTE ANGRIFFE AUF VLASETINCE [sic] UND GRDELICA DURCH SGW UND CETNIKS ABGEWEHRT.–"}})</ref> 28. avgusta, iz istog je izvora u Armijsku grupu »F« stigla i sljedeća informacija: „Nakon teških borbi sa SDS-om i četnicima, kom.[unističke] snage spalile [[Boljevac]], a zatim se premjestile u pravcu sjeverozapada.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=318&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289571.] <br /> ({{jez-njem|"KOMM KRAEFTE NACH SCHWEREN KAEMPFEN MIT SSW UND CETNIKS BOLJEVAC IN BRAND GESTECKT UND DANN IN NW– RICHTUNG ABGESETZT."}})</ref> Nakon što je napustio Srbiju posljednjeg dana maja 1944, predsjednik četničkog [[Centralnog nacionalnog komiteta]] [[Živko Topalović]] je početkom avgusta te godine sastavio memorandum, u kom se bavi situacijom u zemlji i raspoloženjem stanovništva okupirane Jugoslavije, a koji je uputio vladama [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničkih zemalja]]. Topalović donosi podatke o [[Lista njemačkih operacija protiv četnika u Drugom svjetskom ratu|antičetničkoj]] »[[Operacija Hajka|operaciji Treibjagd]]« i navodi da je pitanje učešća srpskih jedinica u njemačkoj operaciji izazvalo podjelu u kvislinškom taboru, kao i još jednu od brojnih kriza kabineta generala Milana Nedića: {{izdvojeni citat|U Nedićevoj vladi i među njegovim saradnicima izbio je rascep oko toga: treba li ili ne, da i Nedićeve i Ljotićeve oružane snage zajedno sa Nemcima napadnu na vojne odrede Mihailovićeve. Veliki broj političkih saradnika Nedićevih i Ljotićevih, a gotovo svi komandanti S.D.S. i izvestan broj komandanata dobrovoljačkog korpusa (Ljotićevci) izjasnili su se protivu takve oružane akcije sa motivacijom: da je sav narod u Srbiji uz Dražu Mihailovića, da bi se u toku borbe njihove snage priključile Mihailoviću i da bi takva borba imala za jedini rezultat opustošenje mnogih srpskih sela. U ovoj dubokoj režimskoj krizi, Nedić je dao ostavku, koju mu Nemci nisu uvažili, ali on dugo vremena nije dolazio u kancelariju, niti je napuštao svoju kuću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_5.htm Memorandum Živka Topalovića, predsednika četničkog Centralnog nacionalnog komiteta, od 4. avgusta 1944. o stanju u Jugoslaviji krajem maja 1944. upućen savezničkim vladama]</ref>}} === Sporazum Nedića i Mihailovića === {{main|Durmitorska operacija|Sporazum Nedića i Mihailovića 1944.}} {{izdvojeni citat|Nemačka komanda javlja, da je Nedić ponudio, nakon upada komunista u Srbiju, u ime veoma ozbiljno ugoženog Srpstva, vojnu saradnju svih srpskih snaga. Nedić je naglasio, da on takođe službeno govori i u ime Mihailovića, koga je nedavno posetio. Od nemačkih vojnih vlasti zatražio je dozvolu, da odmah formira srpsku vojsku u snazi od 50.000 boraca, koja bi se regrutovala iz četničkih jedinica. Komanda Vermahta za Jugoistok, posle razgovora sa Hermanom Nojbaherom, rešila je da se izađe u susret Nedićevoj molbi.<ref name="Živković">{{cite web |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |publisher=Scribd.com |date= |accessdate=2014-03-16 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 17. avgusta 1944.}} Od 30. jula do 1. avgusta 1944. godine, u sjedištu Vlade nacionalnog spasa u [[Beograd]]u, održana je trodnevna konferencija kojoj su prisustvovali svi okružni načelnici i komandanti okrugâ u [[Nedićeva Srbija|okupiranoj Srbiji]]. Na tom sastanku, general Nedić je izrazio želju za ujedinjenjem svih [[Nacionalizam|nacionalističkih]] snaga u zemlji: {{izdvojeni citat|Otadžbina je u opasnosti! Došli smo do pravog srpskog puta koji predstavlja ujedinjeno srpstvo. Sloga i bratstvo svih Srba mora se sprovesti do kraja. Odbijen je moj predlog o učešću dva ministra, naklonjena organizaciji D.M., u moju vladu. Predlog je odbijen od Draže Mihajlovića, ali i to je pravilno gledište s obzirom na današnje prilike. Događaji lete strahovito brzo. Rešavajući momenti su blizu. Istrebljenje Srpstva moramo sprečiti. '''Sve naše oružane snage moraju se ujediniti sa nacionalnim četnicima. To je vrhovni zakon Otadžbine, jer to hoće ceo srpski narod.''' Jedna nacionalna snaga u jedinstvenom duhu mora da se ispolji na jednom putu i u jednom pravcu. Krv naše krvi mora da progovori.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Nedićeva arhiva, 121–4–21</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/172_1.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230415161748/https://znaci.org/00001/172_1.pdf |date=2023-04-15 }}, str. 26.</ref>|General [[Milan Nedić]]}} U ljeto 1944. godine, konačno je sazrela ideja o sastanku generalâ Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića. O sastanku sa Mihailovićem Nedić je pred jugoslovenskim istražnim organima, 9. januara 1946. godine, pored ostalog, izjavio sljedeće: {{izdvojeni citat|U 1944. godini Draža Mihailović je tražio da odredim izvesne delegate radi pregovora. Sa svoje strane sam odredio Iliju Mihailovića i Dimitrija Ljotića. Ilija Mihailović [bivši narodni poslanik i član najužeg vođstva bivše [[Jugoslovenska nacionalna stranka|Jugoslovenske nacionalne stranke]] (JNS) — nap.] je u više navrata odlazio kod Draže i bio je uvek primljen, dok je Ljotić bio dva puta, ali samo u štabu, dok od strane Draže Mihailovića nije bio lično primljen. Jula meseca, posredstvom Dragog Jovanovića, došlo je do prvog sastanka [sastanak je održan u avgustu, a ne u julu — nap.] između mene i D. M. Na ovom sastanku radilo se o tome da se stvori aparat koji će u datom momentu posle nemačkog sloma da preuzme vlast u zemlji. Tom prilikom postavljeni su mi od Draže uslovi za liferovanje oružja. Njegovi zahtevi u ovom pogledu bili su suviše veliki, ali su delimično od moje strane prihvaćeni i ispunjeni.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Izjava Milana Nedića pred istražnim organima 1946. godine.</ref>}} Draža Mihailović i Milan Nedić sastali su se 12. i 13. avgusta 1944. u selu [[Ražana]] pokraj Kosjerića. Na sastanku su prisustvovali četnički komandanti: pukovnik [[Luka Baletić]], potpukovnik [[Mirko Lalatović]], major [[Dragoslav Račić]], major [[Nikola Kalabić]], a od Nedićevih saradnika: [[Dragomir Jovanović|Dragi Jovanović]], šef kvislinške policije i upravnik grada Beograda, kao i general [[Miodrag Damjanović]], šef Nedićevog kabineta. Sastanak je ugovorio, kako je priznao pred istražnim organima 1946, Dragi Jovanović. On se prethodno u Aranđelovcu sastao sa četničkim komandantima Račićem, Kalabićem i [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]]. Na sastanku je dogovoreno da se radi na susretu Nedića i Mihailovića u cilju objedinjavanja antikomunističkih snaga. Jovanović se potom vratio u Beograd gde je dobio Nedićevu saglasnost za organizovanje sastanka sa Mihailovićem.<ref>Бранко Латас, Милован Џелебџић, Четнички покрет Драже Михаиловића 1941-1945, Београд, 1979, стр. 311-312.</ref> Milan Nedić se u istrazi 1946. prisjetio još nekih detalja s ovog sastanka: {{izdvojeni citat|Susret, kako između mene i Draže, tako i ostalih oficira, bio je srdačan i prijateljski. Sećam se da sam se sa Kalabićem poljubio, a on mi je rekao: 'Zaštitniče moga jadnog oca!', stavljajući mi glavu na grudi. Draža je tražio od mene da mu izložim opštu situaciju i razvoj budućih događaja. Ja sam mu kazao da Nemci propadaju i da će morati uskoro da se povuku iz zemlje. Predočio sam mu opasnost od komunista koji nadiru sa sviju strana, pa je stoga potrebno da se obrazuje jedan srpski front od mojih odreda i četničkih, pa da ujedinjeni brzo i efikasno spasimo Srpstvo i Srbiju od komunističkih upada. Draža me je saslušao i prihvatio moj predlog. Sporazumeli smo se da oružje i municiju izdejstvujemo preko Nemaca, pošto će na tome raditi Raković. U pogledu novca, bilo je odlučeno da moja vlada mesečno daje po 100 miliona dinara. '''Dalje smo se sporazumeli da se sve oružane formacije vlade stave pod komandu Draže Mihailovića radi koordinacije u borbi protiv komunista.'''<ref>Коста Николић, Бојан Б. Димитријевић, н.д., стр. 389, фус. 79.</ref>}} {{izdvojeni citat| * Vlada stavlja odmah na raspoloženje generalu Draži Mihailoviću za plate oficirima, podoficirima i ostalima 10 miliona dinara, s tim da prestane pljačkanje državnih pošta i ostalog. * General Nedić, odnosno vlada, preuzimaju na sebe obavezu da kod Nemaca izdejstvuje odmah 30.000 pušaka, 3 miliona puščanih i mitraljeskih metaka, 500 puško-mitraljeza i 500 bacača granata. * General Mihailović garantuje Nediću, a ovaj preuzima obavezu pred Nemcima, da se ovo oružje neće ni u kom slučaju upotrebiti protiv Nemaca. * Nedić i vlada, voljni su, ukoliko okupator dozvoljava, da se i sve oružane formacije vlade radi koordiniranja akcije protiv komunista, stave pod komandu Draže Mihailovića. * Vlada je voljna, ukoliko dobavi, da mu odmah stavi na raspoloženje i neodređeni broj uniformi i obuće!<ref name="Saslušanje"/>|Tačke sporazuma Nedića i Mihailovića od avgusta 1944.}} Na temelju postignutog sporazuma, general Milan Nedić je, sada s mnogo više samopouzdanja nego ranije, mogao istupiti pred dužnosnike njemačke okupacione sile u pogledu zahtjeva za naoružanjem: {{izdvojeni citat|Srpski ministar predsjednik Nedić, prilikom prijema kod komandanta Jugoistoka 17. 8, po nalogu srpske vlade a jednovremeno po nalogu i Draže Mihailovića, ukazujući na akutnu opasnost za Srbiju od komunizma, kao i na razvoj situacije u Bugarskoj, zatim na dosadašnju skoro besplodnu lojalnost prema njemačkoj okupacionoj sili, postavio je zahtjev za odobrenje jačih srpskih trupnih kontingenata uključujući tu i zahtjev za teškim oružjem. O detaljima pregovora sa ministrom predsjednikom Nedićem biće poslat poseban izvještaj Vrhovnoj komandi Wehrmachta.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1099&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000957.] <br /> ({{jez-njem|"Der serbische Ministerpräsident Nedic hat am 17.8. beim Empfang durch dem Mil.Befh.Südost im Auftrag der serbischen Regierung und zugleich des DM unter Hinweis auf die akute Gefährdung Serbiens durch den Kommunismus und auf die Entwicklung der bulgarischen Lage sowie bisher fast fruchtloser Loyalität serbischer Regierung der deutschen Besatzungsmacht gegenüber den Antrag auf Genehmigung starker serbischer Truppenkontingente einschliesslich schwerer Waffen gestellt. Über die Einzelheiten der Verhandlungen mit Ministerpräsident Nedic wird an OKW eine besondere Meldung noch ergehen."}})</ref>}} U [[teleks]]u poslatom 19. avgusta 1944. iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] Vrhovnoj komandi Wehrmachta urgira se za prihvatanje ponude Nedića i Mihailovića, ali i upozorava na dalekosežne posljedice kako za njemačku vojsku, tako i za privredu Trećeg Reicha, ukoliko bi rukovodstvo u [[Berlin]]u odbilo ovu ponudu: {{izdvojeni citat|Nedić je postavio zahtev za hitnu isporuku 3 miliona metaka pešadijske municije, odobrenje za formiranje srpske vojske koja bi brojala 50.000 ljudi, čije regrutovanje bi trebalo da usledi od četničkih jedinica Draže Mihailovića, te isporuku oružja uključujući pritom i teško naoružanje. U iscrpnom razgovoru između komandanta Jugoistoka, specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova za Jugoistok i vojnoupravnog komandanta Jugoistoka utvrđeno je sledeće: a) da razvoj komunističke opasnosti u i oko Srbije zahteva korišćenje svih antikomunističkih snaga, b) da bi principijelno odbijanje ponude Nedića i Draže Mihailovića silom prilika dovelo do: postavljanja svih Srba protiv nemačke okupacione sile, do prelaza pojedinih četničkih jedinica u komunistički zaraženu Narodnooslobodilačku vojsku, u slučaju generalnog otkaza pomoći, dalje bi dovelo do većih uspeha dobro naoružanih Titovih bandi protiv slabih jedinica Draže Mihailovića na srpskom prostoru, dovelo bi i do konačnog prekida svih komunikacija, naročito prema Grčkoj, konačno bi dovelo do prekida mogućnosti korišćenja izvora ratne privrede neophodne za Vermaht i otadžbinu (žitarice, drvo, antimon, bakar, ruda hroma).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=648&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000643—000644.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Unter eindringlichem Hinweis auf ein notwendigesvolles deutsches Vertrauen, das allein den Erfolg einer gemeinsamen Kampfführung herbeiführen könne, hat Nedic den Antrag gestellt auf : </br> a) Sofortlieferung von 3 Mill. Schuss Inf.Munition, deren Verteilung er sich vorbehälten werde, </br> b) Genehmigung der Sofortaufstellung eines 50 000 Mann zählenden serbischen Heereskörpers, dessen Rekrutierung aus den im Kampf erprobten Cetnik–Verbänden des Draja Mihailovic erfolgen soll, </br> c) Waffenlieferung hierzu einschl. schwerer Waffen. </br> 3.) In eingehender Aussprache zwischen O.B.Südost, Mil.Bef.Südost und den Sonderbevollmächtigten des Auswärtigen Amtes für den Südosten wurde festgestellt und wird hiermit gemeldet : </br> a) Die Entwicklung der kommunistischen Gefahr in und um Serbien verlangt die Nutzbarmachung aller antikommunistischen Kräfte, </br> b) eine grundsätzliche Ablehnung des Nedic–DM–Angebotes führt zwingend : </br> b1) zu einer Einstellung aller Serben insbesondere der kampfwilligen Verbände gegen die Besatzungsmacht, </br> b2) für den Fall einer generellen Absage zu einem Abgleiten einzelner Cetnikteile zum kommunistisch verseuchten V.B.–Heer, </br> b3) zu weiteren Grosserfolgen der gut ausgerüsteten Tito–Banden gegen die schwachen DM–Verbände im serbischen Raum, </br> b4) zu einer endgültigen Unterbindung aller Verkehrswege insbesondere nach Griechenland. </br> b5) zu einem Ausfall der für Wehrmacht und Heimat notwendigen kriegswirtschaftlichen Ausnutzung des Landes (Getreide, Holz, Antimon, Kupfer, Chromerz)."}})</ref>}} Posle sastanka u Ražani, postojala je stalna veza između štaba DM i Nedićeve vlade. Glavni posrednik u svemu ovome bio je [[Milan Aćimović]]. Za delegata za vezu sa Nedićem, Draža Mihailović je odredio kapetana Predraga Rakovića, a Nedić Iliju Mihailovića. Došavši u Beograd, Predrag Raković se nastanio kod Milana Aćimovića i svakodnevno odlazio generalu Nediću. Raković je koordinirao rad oružanih odreda Nedićeve vlade i Mihailovićevih jedinica u borbi protiv NOP-a u Srbiji. Preko Rakovića, Milan Nedić je upućivao oružje i municiju za Mihailovićeve jedinice. Ubrzo po njegovom dolasku u Beograd, Nedić je Rakovića doveo u vezu sa komandantom Jugoistoka generalom Felberom i njegovim načelnikom štaba Gajtnerom. Od tada je kapetan Raković održavao vezu i između generalâ Felbera i Mihailovića, koristeći se tom vezom za dobijanje oružja i municije, ali i za efikasnije koordiniranje borbenih dejstava nemačkih i četničkih jedinica u Srbiji u borbama protiv NOVJ.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref> U narednom periodu, Dragomir Jovanović je nastavio održavati kontakte sa ravnogorskom organizacijom. Prema ličnom priznanju pred isljednicima [[OZNA]]-e, vrlo brzo je ugovorio i svoj sastanak sa generalom Mihailovićem. Jovanović svjedoči da se taj sastanak odigrao 28. avgusta, u [[Pranjani]]ma kod [[Gornji Milanovac|Gornjeg Milanovca]]. Tom prilikom, navodno je Mihailovića informisao o pripremama Njemaca za povlačenje i prenio mu informacije o oskudnim vojnim jedinicama kojima je u tom trenutku okupator raspolagao.<ref>Радосав Р. Туцовић, Полицијски репресивни апарат нацистичке Немачке и његови домаћи инструменти: Анализа делатности Драгомира Јовановића и Аугуста Мајснера у окупираној Србији (1941–1944). Докторска дисертација, Филозофски факултет Универзитетa у Београду, 2021, стр. 292.</ref> === Nemačka ocena Mihailovića === [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan Wrede i četnički komandanti [[Nikola Kalabić]], Dragoslav Račić i [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Neposredno uoči sastanka između Nedića i Mihailovića, u [[Topola|Topoli]] se 11. avgusta 1944. odigrao sastanak između predstavnika nemačke komande Jugoistoka i predstavnika Draže Mihailovića, na kome je major [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]] [[Dragoslav Račić]] uverio nemačke predstavnike u spremnost na saradnju Mihailovićevog pokreta sa nemačkim okupatorom: {{izdvojeni citat|Političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno se izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju. Oni predlažu stvaranje jednog nacionalnog fronta koji bi obuhvatio Srpsku državnu stražu, Srpski dobrovoljački korpus, formacije Draže Mihailovića i sve nacionalne snage orijentisane protiv komunista. Pokret Draže Mihailovića je spreman da ide u celosti u ovaj front. Osnovni zadatak je opšta mobilizacija i stvaranje jedne srpske nacionalne armije, za uništenje komunizma u Srbiji. Kada komunizam u Srbiji bude pobeđen, DM—pokret je spreman da se uključi prema naređenju nemačkog rukovodstva na Balkanu i ma gde drugo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=535&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000501.]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1069.</ref>}} Na istom sastanku, kapetan knez Vrede (Rittmeister Fürst Wrede) sumirao je prijedloge predstavnika Draže Mihailovića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|1) DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[adolf Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2) On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3) Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4) DM moli da sam ostane u ilegali. 5) Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230818195525/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_227.htm |date=2023-08-18 }}, str. 1070.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-S33882, Adolf Hitler retouched.jpg|thumb|175px|Vođa [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] [[Adolf Hitler]] smatrao je Dražu Mihailovića nepouzdanim i dopuštao je samo taktičku saradnju sa četnicima u borbi protiv partizanskog pokreta.]] Sledeće sedmice, 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Mihailovićevi predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca.<br/> b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. <br/> c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. <br/> d) Draža Mihajlović moli, da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. <br/> e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća.<br/> f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. <br/> g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. <br /> h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=570&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000565—000566.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072.</ref>}} Na sastanku je specijalni nemački izaslanik za Balkan [[Hermann Neubacher]] ocenio da obećanja Draže Mihailovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on „da je toliki antikomunista, da je usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora pred slogom s crvenom stranom“. Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. U izvještaju sa sastanka naglašava se da „treba pozdraviti predlog za formiranje srpskog jedinstvenog fronta“,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1072-1080.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=584&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000579.] <br/> ({{jez-njem|"Der Vorschlag zur Bildung einer serbischen Einheitsfront ist zu begrüssen."}})</ref> te zaključuje sljedeće: {{izdvojeni citat|Svaki dogovor s D. Mihailovićem mora da dovede do odluka koje će imati naročiti profil. Namera D. Mihailovića, da sam ostane u pozadini a Nedića da upotrebi kao reklamnu tablu, politički nam nije nepoželjna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=578&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000573.] <br/> ({{jez-njem|"Jede Besprechung mit D.M. muss zu profilierten Entscheidungen führen. Die Absicht D–M.'s, selbst im Hintergrund zu bleiben und Nedic als Aushängeschild zu benutzen, ist uns politisch nicht unerwünscht."}})</ref>}} U dnevnom izvještaju Operativnog odeljenja [[Beograd]] — [[Dedinje]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 17. avgusta 1944, konstatuje se da „vojno-politička situacija na Jugoistoku trenutno se karakteriše sa dva teška vojnopolitička problema“, te da je drugi „problem“ — četnička ponuda kvislinškim i okupacionim vlastima: {{izdvojeni citat|Ponuda Draže Mihailovića da se četničke jedinice potčine nemačkom komandovanju za zajedničku borbu protiv komunista i njegov zahtev za oružjem. Draža Mihailović se pri tom oficijelno priključio ministru predsedniku Nediću, koji je bio zamolio za razgovor sa komandantom Jugoistoka. Prijem srpskog ministra-predsednika Nedića kod komandanta Jugoistoka utvrđen je za 17. 8. uveče. Pre toga održan je razgovor, pod rukovodstvom general-feldmaršala barona fon Vajksa, o ponudi za pregovore Draže Mihailovića. Učesnici ovog sastanka su bili: Gospodin general-feldmaršal baron fon Vajks, naročiti opunomoćenik Ministarstva inostranih poslova ministar Nojbaher, vojnoupravni komandant Jugoistoka general pešadije Felber, general-major Gajtner, načelnik Operativnog odeljenja generalštabni pukovnik Zelmajer, koji zastupa načelnika štaba komandanta Jugoistoka, načelnik Obaveštajnog odeljenja generalštabni potpukovnik Harling, ađutant komandanta Jugoistoka potporučnik Riter. Gospodin komandant i ministar Nojbaher izjasnili su se za prihvatanje ponude o pregovorima sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1094&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000952—000953.]</ref>}} General [[Hermann Behrends]], viši vođa [[Schutzstaffel|SS]] i policije u okupiranoj Srbiji, u izvještaju poslatom Vrhovnoj komandi Wehrmachta za period od 1. do 31. avgusta 1944. godine, svojim pretpostavljenim dostavlja podatke o sastanku Nedića sa Mihailovićem, kao i o Nedićevom zahtjevu za formiranjem „srpske nacionalne vojske“ upućenom Komandi Jugoistoka: {{izdvojeni citat|Crvena opasnost, koja počinje sve više da preti, a prema kojoj se srpski narod i danas još u svojoj pretežnoj većini drži negativno, ubrzala je, pre svega, u nacionalnim krugovima razvoj, koji pod zanemarivanjem svih dosada postojećih suprotnosti, hoće da stvori mogućnost efikasne odbrane stvaranjem jednog nacionalnog bloka. Kako kod pokreta DM, tako i kod rukovodstva Srpskog dobrovoljačkog korpusa, ispoljile su se u izveštajnom periodu težnje istoga pravca i u velikoj meri dovele do zbližavanja između ovih dosada neprijateljskih nacionalnih grupa. Takođe i Nedićeva vlada je u toku ovog razvoja otkrila svoje dosada manje ili više ilegalne veze sa pokretom DM-a i sada uspostavila zvaničan dodir sa pokretom DM-a. Ovaj osnovni unutrašnjo-politički preokret došao je do vidljivog izraza sastankom između ministra pretsednika Nedića i Draže Mihajlovića, koji je održan 12 i 13.8. u Donjoj Šatornji. Prilikom ovog razgovora očigledno je došlo do sporazuma, koji je imao za posledicu da se srpska vlada sada u velikoj meri i javno identifikuje sa željama pokreta DM-a. Nekoliko dana docnije, usledila je poseta cele vlade Vojnom zapovedniku za Jugoistok, prilikom koje je ministar pretsednik Nedić ultimativno tražio formiranje, opremanje i naoružavanje jedne srpske nacionalne vojske od približno 50.000 ljudi, čiji bi temelj, izgleda, obrazovao Srpski dobrovoljački korpus, a u koju bi se uključili borbeni odredi pokreta DM.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} General Behrends je zabilježio i da se u [[Šumadija|Šumadiji]], nadomak [[Beograd]]a, provodi „velika akcija“ protiv jedinicâ NOVJ, u kojoj učestvuju združene snage [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, kvislinških trupâ i okupatora: {{izdvojeni citat|''Situacija kod neprijatelja u Srbiji'': ''Okrug Beograd'': <br /> ''Komunisti'': Znatno pojačana dejstva Šumadijske, Kosmajske i Podunavske brigade u prostoru Sopot — Lazarevac — Aranđelovac — Azanja — Drugovac. Prepadi na opštine, uništenje znatnog broja vršalica, ubistva činovnika i pojedinih seljaka. U dva maha infiltriranje komunističkih bandi iz Srema u jačini od 150—200 ljudi preko Save na prostoru zapadno od Umke. Obrazovanje baza komunističke delatnosti na planini Kosmaj kao i u prostoru Azanje. ''DM'': Neprekidne borbe protiv gore navedenih komunističkih bandi. Velika akcija komandanta DM-a, majora Kalabića, sa oko 4.000 ljudi, potpomognuta Srpskim dobrovoljačkim korpusom — Srpskom državnom stražom i nemačkim jedinicama, još je u toku.<ref name="ReferenceK">[https://znaci.org/00003/522.htm ''Nemačka obaveštajna služba'', knjiga VIII, Beograd, 1956], dokument br. 312, strane 903—921.</ref>}} I Hermann Neubacher se u svojim memoarima osvrnuo na uspostavljanje »antikomunističkog fronta«, kao i na sastanak Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|Crvena armija napredovala je i približavala se granicama Srbije, Tito je postajao sve moćniji na čitavom jugoslovenskom prostoru, pa je u toj situaciji Nedić hteo da sebi osigura pozicije time što će da se poveže sa svojim jačim, nacionalističkim konkurentom, sa Dražom. S druge strane, Mihailoviću je, takođe, bio potreban Nedić, premda ga nije ozbiljno uzimao kao budući faktor moći, ali se nadao da će uz njegovu pomoć da se dokopa nemačkog oružja, pre nego što započne povlačenje Vermahta iz Srbije. U avgustu 1944. došlo je do susreta Nedića i Draže Mihailovića. Oni su se sreli u prostoriji koja je bila potpuno zamračena. Na taj način, niko od njih dvojice nije mogao da dokaže da su se stvarno sreli. I ovo je tipično za balkanske metode zavere. Komunisti su pretili da će da zavladaju celom zemljom, i zato je Mihailović zahtevao od Nedića da mu pruži finansijsku pomoć, te da pokuša sve da bi od Nemaca dobio toliko oružja da može da naoruža pedeset hiljada svojih pristalica. Na taj bi se način Nedić iskupio kod četnika i boraca pokreta otpora, jer je prethodno godinama sarađivao sa Nemcima. Tako bi se stvorio zajednički antikomunistički front.<ref>[https://www.znaci.org/00001/172.htm Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], Službeni list SCG, Beograd, 2005, strane 158—159.</ref>}} Zabrinutost najviših njemačkih instanci uslovljena prodorom snaga [[NOVJ]] s juga, tj. iz pravca [[Crna Gora|Crne Gore]], bila je očigledna. U procjeni situacije u Srbiji od 9. avgusta 1944. godine, feldmaršal [[Maximilian von Weichs]], komandant Jugoistoka, zapisuje sljedeće: {{izdvojeni citat|U Srbiji upad više Titovih operativnih jedinica. U prostoru između Ibra i Morave jake crvene snage iz Crne Gore nalaze se u napredovanju protiv četničkih jedinica, policije, Srpskog dobrovoljačkog korpusa i bugarskih bataljona koji su im bačeni u susret. Radi se, što više ne predstavlja neki znak pitanja, o II korpusu sa oko 3 crvene divizije. Crvena 37. divizija nalaza se trenutno u napredovanju iz prostora severno od Prijepolja za Ivanjicu. Treba računati da će ona ubrzo dostići odsek Ibra severno od Ušća. Divizijama XII korpusa je pošlo za rukom, kako im je bilo i naređeno, da krenu maršem u pravcu severnog dela Crne Gore. Uprkos preduzetog gonjenja od strane 7. SS-divizije, mora se računati sa njihovim prispećem u predeo Pljevalja u toku par dana. Ukratko, dobila se slika o jednom velikom i skoro planskom toku Titove ofanzive, koja je već dugo očekivana u cilju zauzimanja južnog dela Srbije, čak i ako su pojedinačne jedinice koje učestvuju potučene i mada se XII korpus bori sa velikim poteškoćama oko snabdevanja. Na osnovu podataka iz pouzdanih izvora, može se zaključiti da crvene snage koje su prispele u Srbiju, posle njihovog sjedinjenja sa jedinicama Glavnog štaba Srbije, žele da se učvrste sa obe strane železničke pruge Stalać — Niš — Đevđelija i da glavne saobraćajne arterije Jugoistoka potpuno prekinu, te da južni deo Srbije isključe od svih uticaja četnika DM, kako bi ga učinili oblašću komunističkog gospodarenja.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1065&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000923—000924.]</ref>}} Nemačke snage u Srbiji sve do kraja leta 1944. nisu bile dovoljno velike kako bi same uspešno mogle zaustaviti nekoliko partizanskih ofanziva. Zbog toga je nemački okupator bio prinuđen da angažuje snage [[Bugari|bugarskog]] okupatora, zatim snage [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|JVuO]], [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] i [[Srpska državna straža|SDS]]. O značaju koje su snage JVuO, SDK i SDS odigrale u ovim borbama kao pomoćne nemačke snage, svedoči jedan sumarni nemački izveštaj iz druge polovine avgusta 1944. u kome se navode gubici SDK, SDS i „lojalnih četnika” (jedinice JVuO koje su sarađivale sa okupatorom u vojnim akcijama) od 15. marta do 15. avgusta 1944. U izveštaju se navodi da su snage „lojalnih četnika” u tom razdoblju imale gubitke od 1.749 poginulih, 2.089 ranjenih i 120 nestalih, snage SDS (skupa sa [[Srpskom graničnom stražom]]) imale su gubitke od 160 poginulih, 120 ranjenih i 28 nestalih, dok su dobrovoljci izgubili 140 vojnika, uz 312 ranjenih i 89 nestalih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000968.]</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 116.</ref><ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 200.</ref> U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka upućenom 15. avgusta 1944. komandi Jugoistoka, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Sada je u toku formiranje nacionalnog srpskog jedinstvenog fronta protiv komunizma sa ciljem potpunog razumevanja između Nedićeve vlade i pokreta D. M. da se zajedničkom borbom spreči boljševizacija Srbije. Za vođenje ove borbe, uz formiranje nacionalne srpske armije, zahteva se od nemačkog Vermahta pomoć u opremi i naoružanju. Dok će onda vojni delovi srpskog nacionalnog pokreta biti spremni da se bezuslovno stave pod nemačku komandu, dotle je držanje političkog sektora još nejasno.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Hermann Neubacher je, kao pristalica elastičnije politike prema Mihailoviću, sugerisao preko komande Jugoistoka da se od zaplijenjenog oružja, koje se nalazilo u [[Mađarska|Mađarskoj]], izvjesna količina dodijeli Mihailoviću. U izvještaju upućenom 16. avgusta 1944. [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], ministru inostranih poslova Reicha, Neubacher posebno naglašava: {{izdvojeni citat|Treba pretpostaviti da se Draža Mihailović poslednjih nedelja preko posrednika u velikoj meri složio i s Nedićem o opasnosti situacije i o potrebi za zajedničkim nastupanjem nacionalnih trupa. U svakom slučaju, i Nedić sa svojim sledbenicima ne vidi, već na osnovu slabljenja sopstvenog političkog položaja u zemlji, sada nikakav drugi put za spasavanje nacionalnog srpstva do pakta sa Dražom Mihailovićem.<ref name="ReferenceE">[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref><ref>AVII, Mikroteka, N—T—312, rolna 780, snimak 371754.</ref>}} Milan Nedić se 18. avgusta 1944. na zajedničkoj sednici kvislinške vlade sa nemačkim glavnim komandantom za Jugoistok, garantovao je da će se pokret pod komandom generala Mihailovića suzdržati od "neprijateljskih dejstava protiv Nemaca". Nedić je garantovao nemačkom okupatoru: {{izdvojeni citat|Ljudstvo Draže Mihailovića u buduće će osiguravati bezbednost cesta, železnice, transporta žita, rudnika i ostale pogone koji su od značaja za Nemce. Srpske nacionalne jedinice su pod Nedićevom komandom, koga priznaje pokret Draže Mihailovića, spremne za odlučnu borbu protiv komunizma. Nedić je istovremeno izjavio da je samo u tom slučaju sposoban da preuzme odgovornost vlade, u koliko bude bezodvlačno potpomognut nemačkim oružjem...<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_230.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.], str. 1081.</ref>}} U ratnom dnevniku<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> komande Grupe armija »F« se navodi da se vrše posljednje pripreme za sastanak na vrhu u Berlinu (Hitler — Neubacher — von Weichs): {{izdvojeni citat| 20. 8. 1944 Operativno odeljenje Beograd — Dedinje 18.15 časova: Generalštabni major Brudermiler saopštava generalštabnom pukovniku Zelmajeru telefonski da je Vrhovna komanda Vermahta saglasna sa svim predlozima i da će tu svoju saglasnost potvrditi i telegramom. Na pitanje generalštabnog majora Brudermilera po predmetu ponude Nedić—Draža Mihailović, generalštabni pukovnik Zelmajer mu je odgovorio da je komandant Jugoistoka dopisom Obaveštajno odeljenje/oficir Abvera str. pov. 6630/44 od 19. 8. 44 (uporedi operacijski dnevnik, prilog 143/VIII) izvestio Vrhovnu komandu Vermahta sledeće: 1.) šta je Draža Mihailović zahtevao preko Nedića, 2.) stav po ovom komandanta Jugoistoka, 3.) da general-feldmaršal baron fon Vajks i ministar Nojbaher žele da zajedno podnesu referat Fireru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1110&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000968.]</ref>}} U zabilješkama koje je osoblje komandanta Jugoistoka feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichs]]a pripremilo za njegov sastanak s Hitlerom 22. augusta 1944. godine, razmotrena je vojno-politička situacija u Srbiji i Jugoslaviji. U dokumentu se daje ocjena dosadašnjih odnosa generalâ Nedića i Mihailovića i tvrdi da, iako je imao stanovite zadrške prema generalu Mihailoviću, general Nedić sada postao jedan od Mihailovićevih zagovornika pred Nijemcima, tako da se konačno može reći da postoji ujedinjeni srpski antikomunistički front u kojem Mihailović ima podršku više od „90% svih Srba“.<ref name="ReferenceH"/><ref>Mikrofilm br. T-311, rola 195, snimak 961.</ref> U vrijeme kad je von Weichs morao napustiti Beograd da podnese izvještaj Hitleru, došlo je do sastanka između Nedića i Mihailovića. Prema obavijesti<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=973&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000963.] <br /> ({{jez-njem|"DM will sich aus Rücksicht auf die eigene Bevölkerung und im Hinblick auf die Zukunft wie bisher zurückhalten. Er will den Kampf gegen den Kommunismus führen, die politischen Bindungen zur Besatzungsmacht sollen Reservat des Minister-präsidenten sein und bleiben."}})</ref> koju je primio von Weichs, položaj dvojice generala u ovoj novoj kombinaciji bio je politički uvjetovan: {{izdvojeni citat|Iz obzira prema srpskom narodu i s obzirom na budućnost, Draža Mihailović će kao i do sada ostati u pozadini. Borbu protiv komunizma vodit će ipak on, dok će političke veze sa okupacionom silom i dalje ostati u domeni predsjednika vlade Nedića.}} U ratnom dnevniku Vrhovne komande [[Wehrmacht]]a za 22. avgust 1944. godine, preneseni su zaključci sa sastanka održanog u [[Berlin]]u između Adolfa Hitlera, Hermanna Neubachera i Maximiliana von Weichsa. Hitler je odbacio ideju Neubachera i von Weichsa o naoružavanju armije od pedeset hiljada ljudi, zato što je po interese [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] smatrao opasnim potpuno zbližavanje Nedića i Mihailovića, dozvolivši ipak da se „delimično ispune srpske želje“: {{izdvojeni citat|Nojbaher i general fon Vajks predočili su Fireru stanje u Srbiji: očekivani upad Tita u Srbiju i skoro povlačenje bugarskog okupacione vojske iz Srbije biće veoma nepovoljno po Vermaht, jer naše snage u Srbiji danas nisu dovoljne da se efikasno suoče sa novonastalom situacijom. Četnici su u Srbiji od marta do avgusta 1944. izgubili u borbama sa komunistima oko 5.000 boraca, a prema nemačkoj okupacionoj sili u poslednje vreme nisu više neprijateljski raspoloženi. Oko 10.000 četnika bore se zajedno sa nemačkim trupama u južnoj Srbiji i to pod komandom nemačkog majora Vajela. Da je došlo do jedinstva između Nedića i Mihailovića znači da je došlo do ujedinjenja svih Srba i obojici to obezbeđuje podršku 90% naroda.<ref name="Živković"/>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta (“Susret Tita sa Čerčilom u Rimu“)}} Dakle, uprkos zalaganju nemačke komande Balkana, nemački vrhovni vođa [[Adolf Hitler]] je 22. avgusta 1944. odbacio Mihailovićevu inicijativu, ocenjujući da će to oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca." On je odobrio samo taktičku saradnju sa četnicima.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%A1%D0%BB%D1%83%D0%B6%D0%B1%D0%B5%D0%BD%D0%B0_%D0%B1%D0%B5%D0%BB%D0%B5%D1%88%D0%BA%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%80%D0%B5%D1%84%D0%B5%D1%80%D0%B8%D1%81%D0%B0%D1%9A%D0%B0_%D0%A5%D0%B8%D1%82%D0%BB%D0%B5%D1%80%D1%83_%D0%BE_%D0%BF%D0%BB%D0%B0%D0%BD%D1%83_%D1%81%D0%B0%D1%80%D0%B0%D0%B4%D1%9A%D0%B5_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_22.8.1944 Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944.]{{dead link}}</ref> 28. avgusta 1944, Operativno odjeljenje Beograd — Dedinje Armijske grupe »F« obavještava nadležne u Berlinu da Nedić, i pored Hitlerove suzdržanosti, insistira na ustupanju neophodnog oružja četnicima: {{izdvojeni citat|Kod srbijanskih četnika nervoza je u porastu zbog razvoja situacije u Rumuniji i Bugarskoj. Predsednik vlade Nedić je ipak juče izjavio da će i dalje ostati lojalan prema nama (generalštabni potpukovnik fon Harling: Nedić vrši najoštriji pritisak da se izda obećano oružje odredima Draže Mihailovića).<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=24&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000018.] <br /> ({{jez-njem|"Bei dem serbischen Cetniks zunehmende Nervosität infolge der Entwicklung der Lage in Rumänien und Bulgarien. Ministerpräsident Nedic hat jedoch gestern erklärt, dass er weiter zu uns lojal stehen werde. (Oberstlt.i.G.v.Harling: Nedic drängt schärfstens nach zugesagter Waffenlieferung an die DM—Verbände.)"}})</ref>}} Nasuprot Hitlerovom mišljenju, Nojbaher je [[30. 8.|30. avgusta]] i dalje tvrdio da Draža Mihailović, poput Milana Nedića, verno služi nemačkim interesima, i da se "do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru". To isto smatra i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm |title=Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka |publisher=Znaci.net |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref> === Posljedice sporazuma === [[26. 8.|26. avgusta]] 1944. godine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska izbeglička vlada]] priznala je [[Josip Broz Tito|Tita]] za svog legitimnog predstavnika i vođu, a [[Ivan Šubašić]] je zadržao mesto predsednika Jugoslovenske izbegličke vlade. Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga zapazila je tom prilikom: {{izdvojeni citat|Sporazum Tita sa londonskom vladom u izbjeglištvu značio je težak, ako ne i smrtonosni, udarac za Nedićevu vladu i četnike.<ref name="Živković"/> <br /> ({{jez-njem|"Die Einigung Titos mit der Londoner Exilregierung bedeutete einen schweren, wenn nicht tödlichen Schlag für die Regierung Nedic und die Cetniks."}})}} Na osnovu avgustovskog sporazuma sa Nedićem, Mihailovićevim četnicima je isporučena veća količinu oružja, municije i opreme, iz nemačkih magacina.<ref name="Saslušanje"/> Odluka o objedinjavanju svih domaćih antipartizanskih snaga i njihovom ulasku u sastav JVuO donijeta je na sastancima između predstavnika kvislinške vlade i kvislinških vojnih formacija sa predstavnicima JVuO, održanim početkom septembra, najprije u [[Beograd]]u, potom u [[Pranjani]]ma. Na inicijativu Nedićevog ministra prosvete [[Velibor Jonić|Velibora Jonića]], 2. septembra održan je u Beogradu sastanak na kome su se okupili komandant SDK general [[Kosta Mušicki]], komandant SDS general [[Borivoje Jonić]], bivši komandant SDS general [[Stevan Radovanović]], povjerenik JVuO za Beograd Ivan Pavlović, [[Boško Bećarević]], šef Antikomunističkog odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda, kao i upravnik grada Beograda [[Dragomir Dragi Jovanović]]. Prema Jonićevu svjedočenju pred istražnim organima po završetku rata, glavna tema sastanka je bilo vojničko objedinjavanje i izrada zajedničkog plana za „odbranu Beograda i sprečavanje nereda na taj način što će se onemogućiti pobuna komunista i simpatizera NOP-a u Beogradu, što će se oduzeti od Nemaca vojni i značajni objekti da ne bi bili bačeni u vazduh, jednom rečju da se Beograd vojnički osvoji i na taj način spreči ulazak NOV-a i Crvene Armije... Računalo se posle toga da se pozove i kralj, obrazuje vlada i cela Jugoslavija stavi pod njegovom upravom...“<ref>Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu]], 2020, str. 240-241.</ref> Istog dana, neposredno nakon ovog sastanka, komandant SDS Borivoje Jonić (rođeni brat ministra Velibora Jonića) izdao je „Instrukciju za rad SDS“. General Borivoje Jonić navodi da se „jednodušno i spontano, ceo Srpski narod opredelio za Kralja, monarhiju i slobodnu i nezavisnu državu, zasnovanu na demokratskim principima“. U „Instrukciji“ piše: {{izdvojeni citat|U vezi s tim i sve današnje oružane Srpske snage ujedinjene su i bore se na braniku Srpskog nacionalizma. Svaka Srpska nacionalna oružana snaga ima za sobom svoj rad, život i borbu. Svaka od njih imala je i opravdanih razloga za svoje ustrojstvo i današnje postojanje. Sve postojeće male razlike u zadatku i dodeljenoj ulozi u završnici ovog rata nestale su, '''TAKO DA DANAS IMAMO JEDNU JEDINSTVENU I NEDELJIVU SRPSKU VOJSKU''', sa kojom hteli — ne hteli, moraju računati svi naši prijatelji i neprijatelji... U ostvarenju postavljenog jednog cilja, vođeni jednom idejom vodiljom, jednodušni i ujedinjeni, svi Srpski oružani odredi — '''NACIONALNI ČETNICI, STRAŽARI, GRANIČARI, DOBROVOLJCI I GARDISTI''', dobili su i u završnici rata svaki svoju ulogu i svoj zadatak... Na Srpsku državnu stražu se računa da ona u interesu Kralja, Otadžbine i naroda mora svoj zadatak u potpunosti da izvrši.<ref>Vojni arhiv, Nedićeva arhiva, 140–4–3, Instrukcija za rad SDS, 2. septembar 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 241.</ref>}} Već narednog dana, 3. septembra, general Jonić je izdao naredbu u kojoj najprije konstatuje da „u poslednje vreme dešava se, da pojedini oficiri i ostali pripadnici SDS, dobijaju neposredno naređenje od pojedinih četničkih komanada na terenu da pređu na službu u četničke jedinice“. Stoga, general Jonić podcrtava svojim potčinjenim da je „Načelnik štaba Vrhovne komande, armiski đeneral Gospodin Draža Mihailović saopštio Pretsedniku Srpske vlade: da oficiri i svi ostali pripadnici SDS imaju ostati na službi u SDS, da nije potrebno da pomenuta lica prelaze u sastav četničkih jedinica bez njegovog zahteva upućenog Pretsedniku Srpske vlade i po dobivenoj saglasnosti Pretsednika Srpske vlade“.<ref>VA, NdA, 140–4–4, Komanda SDS svim štabovima i jedinicama SDS, 3. septembra 1944.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242.</ref> Nakon sastanka od 2. septembra, 6. septembra je uslijedio novi sastanak. Na poziv ravnogorske komande Beograda, u selo Pranjani (nedaleko od [[Ravna gora|Ravne gore]], blizu [[Čačak|Čačka]]) su došli predstavnici svih kolaboracionističkih vojnih formacija na sastanak sa Dražom Mihailovićem. Predstavnik SDK je bio kapetan Radoslav Protić, ispred SDS je bio prisutan major Ljubiša Mikić, dok je [[Srpsku graničnu stražu]] predstavljao major Dragiša Jevtić. Pored Mihailovića, ispred Vrhovne komande JVuO, sastanku su prisustvovali potpukovnici [[Mirko Lalatović]] i [[Luka Baletić]]. Kako navodi [[Dimitrije Ljotić|Ljotićev]] sekretar [[Boško Kostić]], Mihailović je tada donio odluku o objedinjavanju svih „nacionalnih snaga“ i njihovom ulaženju u sastav Jugoslovenske vojske u otadžbini. Sve tri kolaboracionističke formacije trebalo je privremeno da zadrže svoju strukturu i starješinski kadar.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 242—243.</ref> Kostić bilježi i riječi Draže Mihailovića sa sastanka: {{izdvojeni citat|Ovom prilikom đeneral Draža Mihajlović je rekao delegatima: <br /> „Vi legalni odredi treba da činite jezgro naše buduće vojske...“<ref>Boško N. Kostić, Za istoriju naših dana — Odlomci iz zapisa za vreme okupacije, Lil (Francuska), 1949, str. 165.</ref>}} [[6. 9.|6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] je stavljena pod komandu generala [[Dragoljub Mihailović|Dragoljuba Mihailovića]].<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221024030236/https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm |date=2022-10-24 }}, str. 211-212.</ref> Sjutradan je general [[Miroslav Trifunović|Miroslav Trifunović Dronja]], četnički komandant Srbije, radiogramom obavijestio Dražu Mihailovića: {{izdvojeni citat|Na dan 6. septembra 1944. javio mi se komandant Srpske državne straže đeneral Borivoje Jonić, koji mi je stavio pod komandu Srpsku državnu stražu. To isto je učinio i đeneral Kosta Mušicki sa svojim dobrovoljcima.<ref name="ReferenceC">[https://znaci.org/00001/11_73.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje OBMANE DRAŽE MIHAILOVIĆA]</ref>}} Samo dan ranije, general Draža Mihailović primio je u Koceljevi kod [[Šabac|Šapca]] generala Kostu Mušickog i razgovarao s njim o koordiniranju dejstava snagâ JVuO i SDK u borbi protiv NOVJ.<ref name="Milan Borković 1944">[http://www.znaci.org/00001/155_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230604192713/https://znaci.org/00001/155_4.pdf |date=2023-06-04 }}, str. II/337.</ref><ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 166.</ref> General Miroslav Trifunović je 7. septembra 1944. obavijestio potčinjene da je Srpska državna straža u potpunosti integrisana u Mihailovićevu JVuO, i da će nadalje biti pod njegovom neposrednom komandom: {{izdvojeni citat|Pošto je SDS ušla u sastav naše vojske i dobila specijalan zadatak, to zabranjujem pozivanje i uzimanje oficira, podoficira i vojnika iz njenog sastava bez moga odobrenja. Isto tako zabranjujem uzimanje prevoznih sredstava i oružja SDS. Ako se gde desio koji slučaj pozivanja i uzimanja ljudstva, ono se ima odmah vratiti u svoju jedinicu. Naročito odmah vratiti oduzeto oružje i prevozna sredstva jer se na njih računa pri izvršenju datog im zadatka. Straža stoji u pogledu zadataka pod mojom komandom i ako se ima potrebe za njeno korišćenje tražiti ga od mene.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 127, registarski broj 38/1.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_61.htm Obaveštenje štaba Komande Srbije od 7. septembra 1944. potčinjenim jedinicama o ulasku jedinica Srpske državne straže u sastav četničkih jedinica pod komandom štaba Komande Srbije], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 61.</ref>|General [[Miroslav Trifunović]], komandant Srbije JVuO}} Poslije sastanka u Pranjanima, 8. septembra 1944. godine, komandant Srbije JVuO general Miroslav Trifunović iznova je naredio da se „ništa ne uzima od Srpske državne straže“ jer „ovi delovi oružane sile imaju se smatrati kao naše jedinice. Svako vrbovanje, odvođenje i primanje pripadnika Državne i Granične straže ima se potpuno obustaviti.“<ref>Vojni arhiv Beograd, Četnička arhiva, 77–4–10.</ref><ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 312, fus. 831.</ref> I njemački je okupator registrovao stavljanje srpskih kvislinških formacijâ pod komandu generala Mihailovića. Tako će se na kraju jednog izvještaja o situaciji u okupiranoj Jugoslaviji od 8. novembra 1944, sačinjenog za potrebe [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] u vrijeme povlačenja s [[Balkan]]a, naći i sljedeći podatak: „Potvrđeno: General Jonić prenio 12. IX naređenje generala Mihailovića Srpskoj državnoj straži.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=707&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001193.] <br /> ({{jez-njem|"Bestätigt: General Jonic, übermittelte 12.9. Befehle des General Mihajlovic an die SSW."}})</ref> Nakon što su jedinice [[Prvi proleterski korpus NOVJ|Prvog proleterskog korpusa NOVJ]] zauzele [[Požega|Požegu]], major [[Dragoslav Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]], elitne četničke formacije tokom [[Bitka za Srbiju|bitke za Srbiju]], izdao je potčinjenim komandantima sljedeće naređenje: {{izdvojeni citat|Prva, šesta i 37. komunistička divizija sa glavninom svojih snaga nalazi se južno od Užica u oblasti Čajetine. Sa prednjim delovima komunisti su blokirali Užice i zauzeli Požegu držeći i položaje između Požege i Užica. U Užicu nalaze se jedan bataljon Nemaca, jedan Bataljon Dobrovoljaca i bataljon SDS. Na Jelovoj Gori Zlatiborski korpus. U oblasti Karana naš četvrti jurišni korpus, a između Karana i Požege Zapadno Moravska grupa kapetana Miloševića. U Jančićima novoformirani prvi korpus. Iz Čačka danas su krenuli dva bataljona Nemaca. U Čačku kao rezerva ostaju dva bataljona dobrovoljaca. Četvrta grupa jurišnih korpusa izvršiće koncentrični napad na Požegu, gde će se koncentrisati naše snage i produžiti u pravcu Užica.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_58.htm Zapovest Štaba 4. grupe jurišnih korpusa od 4. septembra 1944. komandantima 1, 3. i 5. jurišnog korpusa i Šumadijske brigade za napad na jedinice 1. proleterskog korpusa NOVJ u rejonu Užičke Požege], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1985 – dokument broj 58, strane 201—205.</ref>|Major [[Dragoslav Račić|Dragoslav S. Račić]], komandant [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrte grupe jurišnih korpusa JVuO]]}} Kako bi naglasio strateški značaj ponovnog zauzimanja Požege za održanje ravnogorskih četnikâ u Srbiji, njihovom ključnom uporištu, major Račić je istog dana (4. IX), kada je formirana operativna grupa od 1500 ljudi iz sastava 1. ravnogorskog korpusa JVuO, u direktivi<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 77, registarski broj 48/3.</ref> tim povodom zapisao: „Po padu Požege udruženim snagama očistiće se prostor do Užica odakle će se preduzeti opšta akcija svih antikomunističkih snaga prema Zlatiboru i prema Višegradu za tučenje komunističkih snaga i izbacivanje iz Srbije. Naša ideja manevra je tući komuniste u oblasti Požege i Užica, a potom prikupiti sve snage za dalje uništenje crvenih na prostoru Srbije... '''Prema tome borba u koju stupamo je odlučujuća za Srbiju, odlučujuća za Jugoslaviju i za ceo Balkan, jer od naše pobede ili poraza i od brzine rada zavisi da li će na naše tlo Amerikanci ili Sovjeti'''.“ U ovom periodu, ravnogorski odredi su pomagali i mobilizaciju snaga Vlade nacionalnog spasa. Prema naredbi od 25. avgusta 1944. ponovo je formiran 1. bataljon SDS u Beogradu. 3. septembra 1944, popunu u ljudstvu za 1. bataljon obezbijedio je kapetan [[Nikola Kalabić]], komandant [[Gorske garde]] JVuO. Ovaj je bataljon 5. septembra upućen u [[Sopot]], da bi već sljedećeg dana ušao u sastav JVuO. Na licu mjesta su od ovog bataljona stvorena dva i upućena ka [[Aranđelovac|Aranđelovcu]], ali su kasnije uništena od strane [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]].<ref>Kоста Николић, Историја Равногорског покрета 1941-1945, књига друга, Београд, 1999, стр. 243-244, 268.</ref><ref>Борис Томанић, Горска гарда Њ. в. краља Петра Другог у орашачком срезу. Формација, борбе, злочини. Војноисторијски гласник, Институт за стратегијска истраживања – Одељење за војну историју Министарства одбране Републике Србије, 2017, стр. 129.</ref> I u Šabačkom okrugu, shodno sporazumu sa komandantom III puka SDK, ravnogorske okružne vlasti su po naređenju majora Dragoslava Račića, komandanta Cersko-majevičke grupe korpusa JVuO, odobrile mobilizaciju 520 ljudi za popunu III dobrovoljačkog puka u [[Šabac|Šapcu]].<ref>AVII, Ča, kut. 77, reg. br. 42/3.</ref><ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Београд, 2011, стр. 346.</ref> Kolaboracija jedinica Srpskog dobrovoljačkog korpusa sa snagama JVuO pod komandom Draže Mihailovića dostigla je vrhunac tokom ključne bitke za oslobođenje Srbije. Riječ je o [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], u kojoj su četnici bili poraženi te praktično izbačeni iz Srbije. Naime, u blizini [[Valjevo|Valjeva]], 11. septembra 1944. partizani su napali kolonu u kojoj se nalazio Dragoljub Mihailović, četnička Vrhovna komanda, [[Centralni nacionalni komitet]] i američka vojna misija sa pukovnikom [[Robert Harbold McDowell|McDowellom]] na čelu.<ref>[https://znaci.org/00001/40_72.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje SLOM NJEMAČKO-ČETNIČKE OBRANE U ZAPADNOJ SRBIJI]</ref> Jedinice NOVJ su nastavile da gone ovu četničku grupu i 13. septembra opkolili su Mihailovića na sektoru [[Divci]]—[[Mionica]]. Našavši se u gotovo bezizlaznoj situaciji, Mihailović se radio-vezom obratio za pomoć [[Kosta Mušicki|Kosti Mušickom]], komandantu SDK. General Mušicki je telefonom naredio III bataljonu Prvog puka SDK iz Valjeva da krene Mihailoviću u pomoć. Ljotićevci su stigli u posljednji čas i znatno pomogli četnicima s Mihailovićem na čelu da se izvuku iz partizanskog obruča i upute prema [[Koceljeva|Koceljevi]].<ref>Младен Стефановић, Збор Димитрија Љотића, Београд, Народна књига, 1984, стр. 287.</ref> Ovom prilikom, partizani su zaplijenili arhive četničke Vrhovne komande i Centralnog nacionalnog komiteta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/77.htm Đorđe Orlović: Šesta lička proleterska divizija „Nikola Tesla“, Vojnoizdavački i novinski centar, Beograd, 1990, str. 424.]</ref> [[Datoteka:Dimitrije Ljotić i supružnici Dragojla i Milovan Popović izlaze iz Zavoda za prinudno vaspitanje omladine.png|200px|mini|desno|Supružnici Dragojla i Milovan Popović u društvu Dimitrija Ljotića prilikom njegove posjete Zavodu za prinudno vaspitanje omladine u Smederevskoj Palanci.]] [[Milovan Popović]], upravnik [[Zavod za prinudno vaspitanje omladine|Zavoda za prinudno vaspitanje omladine]] u [[Smederevska Palanka|Smederevskoj Palanci]] i simpatizer Ljotićevog [[ZBOR]]-a, napustio je Zavod 10. septembra 1944. i pridružio se Mihailovićevim četnicima, dok je Zavod formalno prestao da postoji 3. oktobra 1944.<ref>Александар Стојановић, Завод за принудно васпитање омладине у Смедеревској Паланци: старе контроверзе и нова тумачења. Институт за новију историју Србије, 2016, стр. 61.</ref> 4. septembra 1944, upravnik Milovan Popović depešom obavještava Velibora Jonića, ministra prosvete i vera u vladi Milana Nedića: {{izdvojeni citat|Čast mi je izvestiti Vas da sam u vezi Vašeg strogo poverljivog akta br. 16 od 30 avgusta 1944 godine poslao danas u srpske oružane odrede po dobrovoljnoj prijavi i slobodnom izboru 104 pitomca i to: u Srpski dobrovoljački korpus 53, u Srpsku državnu stražu 26 i u odrede Draže Mihailovića 25.<ref>''Документи о издајству Драже Михаиловића — књига 1'', Државна комисија за утврђивање злочина окупатора и његових помагача, Београд, 1945, док. бр. 653, стр. 548.</ref>}} Prije rata, Milovan Popović se nalazio na čelu [[Antikomunističke lige]],<ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 498, фус. 187.</ref> a bio je i asistent na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu]] u Beogradu. Popović je bio jedan od organizatora [[Antimasonska izložba|Antimasonske izložbe]] oktobra 1941. Zavod za prinudno vaspitanje omladine bio je specijalni logor za izolaciju i ideološku indoktrinaciju prokomunističke omladine, formiran od strane kvislinških vlasti u Smederevskoj Palanci, 22. septembra 1942. Osnivanje logora bilo je omogućeno Uredbom o prinudnom vaspitanju omladine (15. jul 1942), koju je potpisao predsednik kvislinške vlade Milan Nedić. Tokom dve godine postojanja logora, kroz to mesto za izolaciju prošlo je 1.270 omladinaca i omladinki, od kojih je skoro polovina bila iz Beograda (mahom aktivisti i aktivni simpatizeri srednjoškolske organizacije [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|SKOJ]]-a). Zatvorena omladina je bila podvrgnuta sistematskom ideološkom prevaspitanju, koje su vršili logorski „vaspitači“ – pripadnici organizacije NP Zbor. Zamenica upravnika logora i upravnica ženskog dela logora bila je Popovićeva supruga, Dragojla Ostojić Popović.<ref>Mesta stradanja i antifašističke borbe u Beogradu 1941–44. Priručnik za čitanje grada. Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2016, str. 71-72.</ref> Upravnik Popović je tretman zatočenika Zavoda okarakterisao kao „blag režim, ali uvek pod znakom mača“.<ref>Александар Стојановић, н. ч., стр. 52.</ref> U depeši poslatoj 21. marta 1945. vojvodi [[Momčilo Đujić|Momčilu Đujiću]], general Mihailović o Popoviću zapisuje kratku opasku: „Potpukovnik Milovan Popović, zabušant, neupotrebljiv.”<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> Popović je ostao u JVuO sve do kraja rata i poginuo je 1945. godine u [[Bosna (regija)|Bosni]] kao četnički odmetnik.<ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 298.</ref> Isljednik IV (antikomunističkog) odseka beogradske Specijalne policije [[Sergije Golubjev]] posvjedočio je poslije rata o Popovićevoj pogibiji u redovima JVuO: {{izdvojeni citat|Znam da je logor u Smederevskoj Palanci bio raspušten 1944. godine... Upravnik istog Popović (Milovan) sa odredom straže koja je čuvala logor i sa nekoliko vaspitača pobegao [je] iz logora i priključio se štabu DM. Prilikom nekog napada on je poginuo, dok je njegova žena dr Dragojla uspela da pobegne u Nemačku, gde sam je lično video u Beču.<ref>Историјски архив Београда, 4224/МГ — 626.</ref><ref>Бранислав Божовић, Специјална полиција у Београду 1941-1944, Завод за уџбенике, Београд, 2014, стр. 367, фус. 791.</ref>}} Boško N. Kostić, lični sekretar Dimitrija Ljotića, ostavio je u emigraciji zapis o Popovićevom prisustvu u Mihailovićevom štabu.<ref>Boško N. Kostić, n. d., str. 215.</ref> On navodi da je Mihailovića zamolio da Popović, zajedno s njim (Kostićem) pođe za [[Slovenija|Sloveniju]], gdje su se okupile sve nacionalne snage pod komandom generala [[Miodrag Damjanović|Miodraga Damjanovića]]: {{izdvojeni citat|Zamolih đenerala Mihajlovića da pošalje s nama i Milovana Popovića, koji je bio šef antikomunističkog odeljenja u štabu Draže Mihajlovića. Popovića traži [[Matija Parac|đeneral Parac]] za propagandu, a mi bi ga, eventualno, poslali u [[Švajcarska|Švajcarsku]] radi naše nacionalne propagande, jer njega svi smatramo jednim od najboljih poznavalaca komunizma. Đeneral Mihajlović je odgovorio da nema ništa protiv, smatra čak da je ideja dobra i naredio je da se odmah pozove Milovan Popović. Kako se M. Popović nalazio u dvorištu, ubrzo uđe unutra našto mu đeneral Mihajlović reče: „Vas traži đeneral Parac. Spremite se da s g. Kostićem putujete u Sloveniju.“}} Kostićevo svjedočenje se u potpunosti poklapa sa navodima još jednog ljotićevskog emigranta. Riječ je o [[Borivoju Karapandžiću]], predratnom članu JNP ZBOR, koji je za vrijeme okupacije bio referent Odeljenja državne propagande za Okrug valjevski<ref>Milan Radanović, Kazna i zločin: Snage kolaboracije u Srbiji: odgovornost za ratne zločine (1941-1944) i vojni gubici (1944-1945), Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe, Beograd, 2015, str. 249, fus. 653.</ref> i prosvetar u jedinicama SDK. U knjizi ''Građanski rat u Srbiji 1941—1945'', objavljenoj [[1958]]. godine u [[Cleveland, Ohio|Clevelandu]] ([[Sjedinjene Američke Države|SAD]]), Karapandžić piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Za Upravnika Zavoda u Smederevskoj Palanci đeneral Nedić postavio je Generalnog sekretara predratnog Jugoslovenskog Antimarksističkog Komiteta Milovana Popovića (bio posle Ratka Živadinovića), jednog od najspremnijih antimarksističkih teoretičara i najbeskompromisnijih antikomunističkih boraca, koga je 1944. godine Draža Mihailović postavio za Šefa propagande Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 149.</ref>}} U neposrednoj okolini Beograda, izvršeno je okupljanje jedinicâ Srpske državne straže, Srpske granične straže, kao i raznih četničkih grupâ. 5. oktobra 1944, sve ove jedinice su napustile Beograd i uputile se ka [[Jagodina|Jagodini]]. Nakon dolaska u Jagodinu 6. oktobra, a u dogovoru sa Mihailovićevim komandantom Srbije generalom Miroslavom Trifunovićem, od tih je od jedinica formiran [[Srpska državna straža|Srpski udarni korpus]] (SUK) sa tri divizije. Za komandanta korpusa imenovan je divizijski general [[Stevan Radovanović]], za njegovog pomoćnika brigadni general Borivoje Jonić (komandant SDS), za načelnika štaba major [[Danilo Dača Stojanović]], dok su za komandante divizijâ imenovani: [[Branimir Brana Živković]] (do tada načelnik Operativnog odeljenja SDS), Dragutin Redić (do tada komandant SDS Kraljevačke oblasti) i [[Ljudevit Pogačar]] (do tada komandant SGS), svi pukovnici. SUK je tada brojao oko 6.800 ljudi.<ref>Боривоје М. Карапанџић, н. д., стр. 337.</ref><ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1985, str. 211, fus. 2.</ref> Kao dio Mihailovićeve vojske, SUK se konstantno borio sa jedinicama [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]. Zajedno sa nemačkom vojskom i četnicima iz Srbije tokom novembra [[1944]], SUK učestvuje u [[proboj četnika i Nemaca iz Srbije|proboju Armijske grupe E kroz Sandžak]] i [[Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|istočnu Bosnu]]. Ipak, jedinice SDK nisu se povukle iz Srbije u pravcu Bosne, kako su to učinile objedinjene jedinice JVuO i SDS, već u pravcu [[Slovenija|Slovenije]], preko teritorije [[Srem]]a i [[Slavonija|Slavonije]] odnosno preko teritorije [[NDH]]. Jedinice JVuO i SDS napustile su teritoriju Srbije 15-20. oktobra 1944. Nemci su izvršili evakuaciju jedinica SDK kako bi ih spasili od uništenja u sukobu sa [[Crvena armija|Crvenom armijom]] i NOVJ. Dimitrije Ljotić je 4. oktobra 1944. uputio delegaciju od 33 pripadnika SDK i fašističkog pokreta Zbor u Crnu Goru, kako bi ubedili [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], komandanta crnogorskih četnika da se evakuišu u pravcu Slovenije, gde je planirano da se povuku i Ljotićeve jedinice. Njemačke vojne vlasti su 1. oktobra izvijestile generala Nedića da je njegova vlada razriješena dužnosti, te da Beograd od 3. oktobra postaje operativna vojna zona. Nakon rata, general Borivoje Jonić će posvjedočiti da je u Nedićevom kabinetu 2. oktobra održan sastanak kojem su, pored Nedića i Jonića, prisustvovali general [[Miodrag Damjanović]], šef kabineta Milana Nedića, zatim komandant SDK general Kosta Mušicki i pukovnik Ljudevit Pogačar, komandant Srpske granične straže. Na sastanku je Nedić prisutne obavijestio da će se sa članovima vlade evakuisati u [[Austrija|Austriju]] i da su svi oslobođeni položene zakletve. Generalu Joniću je poručio da bi pripadnici SDS i SGS trebalo da se priključe odredima JVuO.<ref>Nebojša Stambolija, n. d., str. 263.</ref> Kao razlog(e) za pridruživanje kvislinških snaga Mihailoviću, general Milan Nedić je naveo: {{izdvojeni citat|Situacija je po našu nacionalnu stvar propala. Sovjetska armija ulazi u Srbiju, a za njima i komunisti koji će uzeti vlast. Mi se moramo ukloniti. Ja sa članovima vlade odlazim u Austriju. Dobrovoljački korpus doneo je odluku da ide u Sloveniju. Vas, Joniću, Srpsku državnu stražu i ceo srpski narod ostavljam Draži Mihailoviću, jer ste vi od početka pripadali njemu!<ref>Петар Мартиновић Бајица, ''Милан Недић'', Београд, 2003, стр. 371.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 274.</ref>}} Trećeg oktobra, Milan Nedić je održao posljednju sjednicu Vlade u Beogradu i tom prilikom saopštio ministrima da njihova evakuacija može početi svakog trenutka. Jedan primarni izvor najbolje oslikava kakva je panika zavladala među pripadnicima kvislinškog aparata i članovima Mihailovićeve organizacije neposredno prije povlačenja iz glavnog grada. Riječ je o pismu<ref>AVII, Nedićeva arhiva, reg. br. 2/2, fas. 2, kut. 164.</ref> koje je (u ponoć istog dana) sastavio Nedićev ministar privrede dr [[Milorad Nedeljković]], a koje je namijenio Odeljenju državne propagande pri Predsedništvu Ministarskog saveta. U pismu dr Nedeljkovića, između ostalog, navedeno je i sljedeće: {{izdvojeni citat|Danas na sednici Vlade donesene su važne, sudbonosne odluke... Gospodin predsednik nam je saopštio da je nemački komandant za Jugoistok večeras proglasio Beograd i Srbiju operativnim područjem u najstrožem smislu. Od ovog trenutka (ponoć) važi opsadno stanje u Beogradu. Funkciju srpske vlade preuzimaju nemačke vlasti. Srpska vlada premešta se u Nemačku da preuzme tamo svoju političku i nacionalnu dužnost, okupljajući oko sebe sve Srbe koji se tamo nalaze (preko 300.000), kao i one koji će se ovih dana evakuisati, i to je sva naša inteligencija, činovništvo i srpski oružani odredi (S.D. straža, S.D. korpus, Granična straža i Srpska garda). Danas su dobili pasoš u Nemačkom poslanstvu i svi članovi Ravnogorskog pokreta i mnogi političari iz demokratskih frakcija. Saopštavam Vama i svima činovnicima, ko god želi da se evakuiše, neka se javi u Predsedništvu Vlade. Voz za vozom ići će neprekidno, sve će formalno svršavati Kabinet Predsedništva. U šumu je nemoguće ići, jer je usled odlaska Draže Mihailovića preko Drine za Hercegovinu (Italiju) izazvano rasulo u njegovim odredima i četnici se razilaze i neće više da se biju. Ovo je njihovo usmeno zvanično izjavljivanje u Predsedništvu danas ceo dan.<ref>Бранислав Божовић, н. д., Београд, 2014, стр. 369.</ref>}} General [[Hans-Gustav Felber]], vojnoupravni komandant Jugoistoka, izdao je 6. oktobra 1944. naređenje da komanda nad odredima Srpske državne straže i Granične straže ima preći u ruke generala Miodraga Damjanovića, šefa kabineta generala Nedića: {{izdvojeni citat|Gospodine premijeru [Nediću]! <br /> Slažem se da se general-majoru Damjanoviću povjeri zapovjedništvo nad srpskim oružanim snagama, s izuzetkom [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]. Po mom mišljenju, ovaj korpus mora ostati u provjerenim rukama generala Mušickog.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic!] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref>|Naredba generala Hansa Felbera od 6. X 1944. godine}} Kao glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, general Damjanović se sa komandantima Straže odmah stavio pod komandu JVuO. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus, pridružile su se tako ostalim četničkim trupama u povlačenju prema Sandžaku. Ovo je savezništvo, pak, bilo kratkog daha i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> Pripadnici SDS su iz Jagodine, preko Kruševca, 14. oktobra 1944. pristigli u Kraljevo gde su se sastali sa četnicima i stavili se pod Mihailovićevu komandu. Pravac povlačenja SDS i glavnine JVuO išao je od Kraljeva preko Raške, Novog Pazara, Sjenice, Prijepolja i Pljevalja ka istočnoj Bosni, uz učestale sukobe sa NOVJ i evidentne gubitke.<ref>[https://www.znaci.org/00001/155_5.pdf Milan Borković, n. d., Beograd, 1979.], str. II/355-359.</ref> [[Božidar Bećarević|Božidar Boško Bećarević]], prije nego što je početkom oktobra 1944. pobjegao iz Srbije u [[Beč]], bio je šef IV (antikomunističkog) odseka Specijalne policije Uprave grada Beograda. U Beču je, po nalogu [[Gestapo]]a, radio na organizovanju i pripremanju [[Lovačke grupe Jugoistok|grupa za izvršenje diverzantsko-terorističkih zadataka]] u Srbiji. Draža Mihailović je 1. decembra 1944. uputio pismo pukovniku [[Gojko Borota|Gojku Boroti]], komandantu Romanijskog korpusa JVuO u kome ga obavještava o ubacivanju diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju i ulozi Vrhovne komande JVuO u tome. Pukovnika Borotu, koji je bio četnički oficir za vezu sa njemačkim snagama u [[Sarajevo|Sarajevu]], general Mihailović obavještava da bi Bećarević trebalo da bude jedan od organizatora ovih skupina u službi Gestapoa: {{izdvojeni citat|Beć.[arević] sa njegovim ljudstvom može biti primljen i prebačen u Srbiju. Veoma je važno da niko ne zna za njihovo ubacivanje u Srbiju, pa čak ni dolazak kod nas. Naš svet suviše mnogo priča i ja dobro krijem još odavde sve one koje ubacujem. Zato ćemo prihvat Beć. sa njegovim ljudima organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Pitanje je samo da li je bolje da ih prebacimo iz oblasti Semberije ili u oblasti Višegrada. To kao i sve detalje dogovorićemo se kad dođete kod mene.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_114.htm Pismo Draže Mihailovića od 1. decembra 1944. komandantu Komande Sarajeva o ubacivanju četničkih i gestapovskih diverzantsko-terorističkih grupa u Srbiju]</ref><ref>Milan Radanović, n. d., str. 515, fus. 1385.</ref>}} Kako je u praksi izgledalo rukovođenje Srpskim udarnim korpusom (SUK) od strane generala Draže Mihailovića, može se vidjeti i iz njegova naređenja od 26. decembra 1944. godine za napad na [[Tuzla|Tuzlu]]: {{izdvojeni citat|NAREĐUJEM: 1. — Diviziski đeneral [[Steva Radovanović]] zadržaće pod svojom neposrednom komandom I i II diviziju SUK-a i Vlaseničku brigadu kapetana Tuševljakovića. Komandu nad II divizijom na mesto poč. puk. Redića privremeno da primi đeneral straže Borivoje Jonić. General Radovanović sa I i II divizijom i Vlaseničkom brigadom izvršiće širi bočni obuhvat prema komunističkom levom boku i zato sve svoje snage da krene pravcem: s. Zukići — s. Naseoci — s. Svojat — s. Lukavica — s. Bašigovci i dalje na severni deo s. Đurđevika. General Radovanović neka odmah sastavi radio stanicu I divizije iz svoga korpusa i neka veštiji radio telegrafista uspostavi vezu samnom sa ispravnom stanicom, a neispravnu stanicu poslati odmah u Vrhovnu komandu.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_127.htm Zapovest štaba Vrhovne komande JVUO od 26. decembra 1944. potčinjenim jedinicama za napad na Tuzlu]</ref>|General [[Dragoljub Mihailović]]}} Mjesec dana ranije, general Borivoje Jonić je od štaba Draže Mihailovića zatražio da se ljudstvo SUK-a preda [[Saveznici u Drugom svetskom ratu|savezničkim]] snagama. General Jonić moli 26. novembra 1944. da se „izveštaj dostavi Vrhovnoj Komandi kojoj sam ja kao i svi pripadnici SUK-a svom dušom odan i za koju sam radio i žrtvovao se do maksimuma od 1941. godine pa do danas“. Istog dana, general Stevan Radovanović (Jonićev pretpostavljeni), u dopisu komandantu Srbije JVuO generalu Miroslavu Trifunoviću, sumira ratni angažman generala Jonića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Prednji raport pomoćnika mog dostavljam Komandantu s molbom da se dostavi Vrhovnoj Komandi. G. đeneral Jonić bio je komandant Srpske državne straže i kao takav stavio je Srpsku državnu stražu na raspoloženje Vrhovnoj Komandi, ma da je mogao svu SDS da raspusti, kako je i dobio naređenje od đenerala Nedića. On, kao nacionalista koji je za 2 1/2 godine svoje službe to i pokazao pomažući pokret đenerala Draže Mihailovića u svima pravcima nije hteo da SDS raspusti već ju je stavio na raspoloženje Vrhovnoj Komandi i đeneralu Draži Mihailoviću.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_107.htm Raport pomoćnika komandanta Srpskog udarnog korpusa od 26. novembra 1944. komandantu korpusa da se korpus preda anglo-američkim trupama]</ref>|General [[Stevan Radovanović]], komandant [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa Jugoslovenske vojske u Otadžbini]]}} == Suđenje Mihailoviću i kolaboracionistima 1946. == {{main|Beogradski proces}} [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|thumb|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] Na posleratnom [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] 1946. godine Draži Mihailoviću je, između ostalog, stavljena na teret saradnja sa [[vojna uprava u Srbiji|kvislinškom upravom u Srbiji]]. Mihailović se branio kako je saradnja sa kvislinškom vladom išla slučajno, mimo njegove želje: :Optuženi Mihailović: Sa Nedićem je bio sastanak... je taj sastanak za mene došao neočekivano, nisam ga želeo ni u kom slučaju. To se desilo jedno posle podne kada sam se odlučio da dođem na taj sastanak, da jedanput vidim šta hoće. Bio sam tada u selu Skakavicama. Uveče je došlo do toga sastanka, za koji, ponavljam, nisam nikakve želje imao. Šta me je upravo navelo na to, sam ne znam. :Pretsednik: Ko je bio prisutan na tome sastanku? :Optuženi: [[Luka Baletić]], [[Mirko Lalatović]], a ovde se još pominju i [[Nikola Kalabić]], [[Dragoslav Račić]], Damjanović i Nedić. :Pretsednik: Kakav je bio tok tih pregovora i šta se imalo na tome sastanku da postigne između vas i Nedića? :Optuženi: Ništa. Da kažem svašta i ništa... :Pretsednik: Pa kakvi su onda zaključci? :Optuženi: Nikakvi. Nešto su trabunjali oni koji su doveli do toga sastanka. Na insistiranje predsednika suda čemu taj sastanak sa Nedićem, Mihailović je na kraju izjavio da je na sastanak otišao "iz dosade": :Pretsednik: Kad na tom sastanku uopšte ništa nije postignuto, tako da je to bio jalov razgovor, zašto vam je bio potreban taj sastanak? :Optuženi: Uopšte je bio nepotreban. Verujem da je to bilo iz dosade, što me je moralo pritiskivati neko traženje, inače nikakvog razloga nije bilo. U nastavku odbrane, optuženi Mihailović je nastojao da prikaže kako je čak i liferovanje oružja od strane Nemaca išlo gotovo mimo njegove volje: :Pretsednik: Da nastavimo s ovim vašim sastankom sa Milanom Nedićem avgusta 1944 god. Da li vam je Nedić obećao ili se obavezao da će preko Nemaca uspeti da vam se liferuje veća količina oružja? :Optuženi: Ja nisam tražio da se meni liferuje od Nemaca. :Pretsednik: A da li vam je on obećao? :Optuženi: Nisam tražio. :Pretsednik: A da li vam je obećao, Sud to pita, da li vam je Nedić obećao ili se obavezao? :Optuženi: Ja sam kazao da neću od njih. :Pretsednik: Jeste li hteli da primite od [[Srpska državna straža|SDS]]. :Optuženi: Uvek. Zato sam kroz sve vreme i uzimao. :Pretsednik: Ko je snabdevao obućom, hranom i odećom SDS? :Optuženi: Sve su to snabdevali Nemci.<ref name="Saslušanje"/> Praveći analogiju sa partizanskom taktikom vršenja [[Napadi na garnizone NDH|napada na garnizone NDH]] u cilju dolaženja do veće količine oružja i municije, u završnoj je riječi general Mihailović pravdao četničku saradnju sa oružanim formacijama vlade generala Nedića na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Sa nekoliko reči da se osvrnem na SDS i njeno iskorišćavanje. Nemam oružja i do njega nisam mogao da dođem na drugi način. Partizani nisu ništa drukčije radili sa domobranima. Ja verujem i znam da su neki domobrani po tri puta hvatani i opet puštani. SDS rad nije bio dobar. Kad smo počeli rad odozdo on nije uspevao, a kad smo počeli odozgo uspevali smo. Upisivali smo vojnike. Pod zakletvom smo slali vojnike i naredili da ne pođu pojedinačno nego po nekoliko njih i više zajedno u jedinice SDS. Tako smo dosta uradili.<ref name="Završna reč">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_21.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Završna reč optuženog Dragoljuba Mihailovića}} Uprkos ovakvoj odbrani, sudsko veće je u članu 3. presude utvrdilo da je Mihailović kriv: {{izdvojeni citat|Što je od samog početka svoje izdajničke delatnosti stupio u vezu sa Nedićem i drugim kvislinzima, otvorenim slugama okupatora, u cilju da održi okupaciju i objedini sve izdajničke snage protiv oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije;<ref name="Presuda">{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/60_3_34.pdf |title=Miodrag Zečević: DOKUMENTA SA SUĐENjA DRAŽI MIHAILOVIĆU, Beograd 2001: Presuda Dragoljubu Mihailoviću i ostalima |format=PDF |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>|Presuda Dragoljubu Mihailoviću}} == Tumačenja == Brojni domaći i strani autori ukazivali su na saradnju četničkog pokreta Draže Mihailovića sa kvislinškom vladom Milana Nedića, kao na pojavu specifičnu za [[Nedićeva Srbija|teritoriju okupirane Srbije u Drugom svjetskom ratu]]. [[Stanislav Krakov]], predratni pripadnik [[Dimitrije Ljotić|Ljotićevog]] [[ZBOR]]-a, sestrić generala Milana Nedića i jedan od najbližih saradnika predsjednika srpske kvislinške vlade, piše o savezništvu Nedića i Mihailovića: {{izdvojeni citat|U istoriji okupirane Srbije i Jugoslavije može se zabeležiti sa nepobitnom tačnošću, da nijedan jedini put, ni u kakvoj prilici i na ma kome mestu nije došlo ni do jednog sukoba između četnika Draže Mihailovića i Oružanih odreda Nedićevih koji su potom dobili ime Srpske državne straže. Na protiv, od samog početka osnivanja tih Nedićevih oružanih odreda, pa do zavođenja komunističke vladavine u Jugoslaviji, vladala je bratska saradnja između odreda Nedićevih i Mihailovićevih, te su ovi drugi, kada god im je pretilo uništenje od nemačkih trupa, nalazili utočište u Nedićevim trupama, ulazeći tu kao „[[Legalizovani četnici|legalizovani odredi]]”. Iako je general Nedić bio stavljen kroz londonski radio pod [[Crne trojke|slovo „Z”]] kao „narodni izdajnik”, on je i pre i posle ovog nedostojnog, recimo iz taktičkih potreba proisteklog sramoćenja, bio najbolji snabdevač jedinica Draže Mihailovića i izliferovao im je bar deset puta više oružja, municije, svake spreme i novca, nego što su to mogli da učine [[Vlada Kraljevine Jugoslavije u egzilu|Jugoslovenska vlada u egzilu]] i hteli da učine oni engleski naredbodavci pred kojima se drhtalo, a koji su tretirali ceo junački nacionalni pokret otpora Mihailovićev kao jednu kolonijalnu trupu koja mora da izvršava svako njihovo naređenje, pa makar ono vodilo uništenju srpskog naroda ili izdaji Kraljevine Jugoslavije u to vreme sovjetskim satelitima — komunističkim partizanima.<ref>Станислав Краков, Генерал Милан Недић, Књига друга: Прeпуна чаша чемера, Минхен, Штампарија Искра, 1968, стр. 346.</ref>}} Novinar i književnik [[Ratko Parežanin]], urednik časopisa „Iskra”, ljotićevskog glasila štampanog u [[Minhen]]u, za vrijeme okupacije se nalazio na mjestu šefa Vaspitnog odseka [[Srpski dobrovoljački korpus|Srpskog dobrovoljačkog korpusa]].<ref>Petranović, Branko (1992). ''Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945''. Beograd: Vojnoizdavački i novinski centar, str. 416.</ref> Decenijama po okončanju rata, Parežanin reinterpretira politiku generala Nedića i njegov rezon da se upusti u kolaboraciju, kao i odnos koji su Nedić i Ljotić imali prema Draži Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Suština Nedićeve politike u okupiranoj Srbiji bila je u ovome: <br /> Rat će trajati dugo. Jedini način da se srpski narod, pod okolnostima u kojima se našao, održi jeste da se uspostavi red i mir u okupiranoj Srbiji. Okupator će jednog dana morati da ode. Srbi ga danas ne mogu oterati niti doprineti njegovom odlasku... Od prvog dana Nedićeve vlade težilo se sporazumu sa četnicima Draže Mihailovića. Nedić ih je, u sporazumu sa Ljotićem, pomagao novcem, oružjem, intervencijama kod Nemaca kadgod je to bilo moguće. Molio je četnike da ne ruše vlast i red u zemlji koje on drži i stvara. Poručivao je Draži Mihailoviću da nema potrebe da ruši njegovu vlast u zemlji, jer je on spreman svakoga trenutka ustupiti svoje mesto njemu ili onom licu koje on odredi. Nedić je bez prestanka bio svom dušom odan srpskom narodu i [[Petar II Karađorđević|Kralju Petru II]], po svojim osećanjima bio je na strani zapadnih saveznika, ali je smatrao kao svoju svetu dužnost, kao nešto najpreče i najvažnije, očuvati srpski narod od biološkog istrebljenja, naročito posle već podnetih žrtava koje su do tada iznosile više stotina hiljada mrtvih.<ref>Ратко Парежанин, Други светски рат и Димитрије В. Љотић, Минхен, 1971, стр. 339—340.</ref>}} [[Srbi|Srpski]] crkveni istoričar dr [[Đoko Slijepčević]], saradnik Ratka Parežanina u Vaspitnom odseku SDK, u knjizi “Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata“ uočava kvalitativnu razliku u relacijama koje su sa Milanom Nedićem gajili četnici van okupirane Srbije na jednoj, te pripadnici JVuO u Srbiji na drugoj strani: {{izdvojeni citat|General Milan Nedić je bio prijatelj četnika i pomagao ih gde je, kako je i kada je mogao. Odnos četnika prema njemu nije, međutim, bio isti: dok su svi četnici i svi nacionalni borci izvan okupiranog područja Srbije osećali i poštovanje i divljenje prema generalu Milanu Nediću, jer im je on pomagao u granicama svojih mogućnosti, četnici sa okupiranog područja Srbije nisu uvek imali korektan i pošten stav prema generalu Milanu Nediću.<ref>Dr Đoko Slijepčević, Jugoslavija uoči i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 361.</ref>}} I [[Borivoje Karapandžić]], takođe ljotićevski emigrant, ukazuje u svojoj knjizi “Građanski rat u Srbiji 1941—1945“ na „neminovnost saradnje” JVuO sa SDK i SDS, i tvrdi da je ova saradnja gotovo isključivo proishodila iz obostranog straha od »komunističke opasnosti«: {{izdvojeni citat|Ma koliko da su se nacionalni borci između sebe gložili, pa čak i s oružjem jedni druge napadali, činjenica je — da su nacionalni odredi u Srbiji često između sebe sarađivali i borili se rame uz rame protivu zajedničkog neprijatelja. Kadgod se na pomolu ukazala ma i najmanja komunistička opasnost, a naročito kada su komunisti pokazivali nameru da iz Pavelićeve „Nezavisne Države Hrvatske” prodru u Nedićevu Srbiju, uvek se, tada, stvarao zajednički nacionalni front protivu komunizma. Međusobno su sarađivali i zajednički išli u borbu protivu istih dušmana i četničke jedinice đenerala Mihailovića i Srpski dobrovoljci i pripadnici Srpske Državne Straže. [...] Što je dolazilo do ove neminovne saradnje, najpre se ima zahvaliti samim srpskim nacionalnim borcima, koji su se u časovima opšte opasnosti od komunizma instinktivno oslanjali jedni na druge. A zatim, velika zasluga za ovo pripada đeneralu Milanu Nediću i Dimitriju Ljotiću, koji su, neprestano, sve od sebe činili da se sporazumu sa đeneralom Dražom Mihailovićem u pogledu zajedničke saradnje i ostvarenja jedinstvenog nacionalnog fronta. U tome smislu, obojica su preduzimali čitav niz mera, da bi se sastali i sa đeneralom Mihailovićem i sa njegovim odgovornim komandantima da bi ih pridobili za zajedničku antikomunističku saradnju.<ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 259.</ref>}} [[Lazo M. Kostić]], predratni profesor [[Univerzitet u Beogradu|Beogradskog univerziteta]], u prvim mjesecima okupacije se nalazio na poziciji komesara (ministra) saobraćaja u [[Komesarskoj upravi]] [[Milan Aćimović|Milana Aćimovića]]. U apologetskoj knjizi “Armijski đeneral Milan Nedić — Njegova uloga i delovanje u poslednjem ratu“, izdatoj u [[Melbourne]]u [[1976]]. godine, profesor Kostić piše: {{izdvojeni citat|Kad su Sovjetske trupe, u jesen 1944, došle pred Beograd, Nedić je raspustio svoje vojne snage, koje su tada sa njegovim šefom kabineta, đeneralom [[Miodrag Damjanović|Miodragom Damjanovićem]], definitivno prišle đeneralu Draži Mihailoviću i od tada su bile deo njegovih trupa. I do tada su Nedićeve trupe samo po formi bile legalne, dok su ustvari to bili najbolji Dražini vojnici. To je sam Draža rekao pri smotri Srpske državne straže, u selu [[Vrapci (Sokolac)|Vrapci]], u Istočnoj Bosni, u početku 1945. Tada je Draža u govoru, održanom pred postrojenom Stražom, rekao da je Straža pretstavljala pluća njegove organizacije i da se nada da će ona to biti i dalje, u toliko više, što “Srbi nemaju saveznika ni prijatelja nigde u svetu, te ima da se borba nastavi do pobede ili do smrti“.<ref>Проф. Лазо Костић, ''Армијски ђенерал Милан Недић. Његова улога и деловање у последњем рату'', Приватно издање, Мелбурн (Аустралија), 1976, стр. 8.</ref>}} [[Jozo Tomasevich]], [[Sjedinjene Američke Države|američki]] istoričar [[Jugoslavija|jugoslovenskog]] porijekla, u svojoj posthumno objavljenoj knjizi ''War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945: Occupation and Collaboration'' (“Rat i revolucija u Jugoslaviji, 1941-1945. Okupacija i kolaboracija“) iz 2001. godine, šire elaborira saradnju [[Vlada narodnog spasa Milana Nedića|Vlade narodnog spasa Milana Nedića]] i [[Jugoslovenska vojska u otadžbini|Jugoslovenske vojske u otadžbini]], tvrdeći da se ona odvijala u više faza. Tomasevich navodi da je saradnja dviju stranâ počela ujesen 1941. godine, te da je trajala sve do kraja okupacije: {{izdvojeni citat|Svojevrsna suradnja između Nedićeve administracije i Mihailovićevih snaga koja je počela u jesen 1941. godine, trajala je do kraja njemačke okupacije. Prošla je kroz faze različitog intenziteta: isprva s Nedićem, zatim sa Mihailovićem u glavnoj ulozi. Također, treba napomenuti da su odnosi tijekom prve dvije godine okupacije, kad su Nedić i brojni ljudi u Srbiji mislili da će Njemačka dobiti rat, bili drugačiji od onoga što su postali tijekom druge polovice okupacije, kada je poraz Njemačke postao izvjesniji. Ali, glavni ciljevi dviju strana nikada se nisu promijenili. Zajednički cilj bio je boriti se protiv partizana i spriječiti njihovo pojavljivanje kao dominantne oružane skupine na kraju rata. I jedni i drugi su isto tako željeli svesti srpske gubitke na najmanju moguću mjeru, što se moglo učiniti samo sprječavanjem sabotaža i oružanog otpora njemačkim i bugarskim okupacijskim snagama, budući da su takvi činovi uvijek donosili krvave odmazde. Za četnike, dodatni motiv u suradnji s Nedićevom vladom je bilo stjecanje solidne baze u vojnom, upravnom i policijskom aparatu režima, tako da kada Nijemci i Bugari konačno odu, četnici mogu zauzeti državnu upravu i oružane snage prije partizana.{{sfn|Tomasevich|2001|pp=214. <br /> ({{jez-eng|"The collaboration of sorts between the Nedić administration and the Mihailović forces that began in the fall of 1941 lasted to the end of the German occupation. It went through phases of varying intensity with first Nedić, then Mihailović, playing the principal role. It should also be noted that during the first two years or so of occupation, when Nedić and many people in Serbia thought that Germany would win the war, relations were different from what they became during the latter half of the occupation, when Germany's defeat became more certain. But the main objectives of the two parties never changed. The common goal was to fight the Partisans and keep them from emerging as the dominant armed group at the end of the war. Both also wanted to keep Serbian losses to a minimum, which could only be done by preventing acts of sabotage and armed resistance against the German and Bulgarian occupation forces, since such acts invariably brought bloody reprisals. For the Chetniks, a further motive in collaborating with the Nedić government was to gain a solid base in the military, administrative, and police apparatus of the regime, so that when the Germans and Bulgarians finally left, the Chetniks could seize the government organization and armed forces before the Partisans did."}})}}}} Sir [[William Deakin]], profesor [[Istorija|istorije]] na [[Univerzitet u Oxfordu|Univerzitetu u Oxfordu]] i saradnik britanskog premijera [[Winston Churchill|Winstona Churchilla]] nakon rata, u svojoj knjizi ''The Embattled Mountain'' (objavljena 1973. u prevodu na [[srpskohrvatski jezik]] pod naslovom “Bojovna planina“), slaže se sa tezom da je važan čimbenik približavanja Dragoljuba Mihailovića i Milana Nedića predstavljala politika odmazde njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Divljačke mere odmazde Nemaca prilikom ugušivanja ustanka u Srbiji u jesen i zimu 1941, sećanja na slične austrijske i bugarske kaznene ekspedicije u Srbiji i Makedoniji za vreme prvog svetskog rata, kao i oskudne britanske avionske pošiljke upućivane Mihailoviću od novembra 1941, bili su mu argumenti za njegov tadašnji stav potpune pasivnosti i sračunate saradnje s Nedićevim vlastima. Svaki neposredni otpor naneo bi zlo srpskom stanovništvu, naročito u ravnicama i dolinama, izazvao bi obnovljene masovne neprijateljske represalije, koje bi stanovništvo desetkovale i učinile nemogućim neki uspešan budući ustanak u saradnji sa britanskim ili američkim iskrcavanjem.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/5_3.htm |title=William Deakin — EMBATTLED MOUNTAIN (Bojovna planina) |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2014-03-16}}</ref>}} Pukovnik [[William Bailey|Stanley William Bailey]], koji je od 25. decembra 1942. do 29. januara 1944. bio oficir za vezu u štabu generala Mihailovića, gdje je predvodio misiju [[Britanska imperija|britanske]] [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] u okupiranoj Jugoslaviji, u svom osvrtu na događaje iz Drugog svjetskog rata zaključuje da je Mihailović četničku kolaboraciju sa kvislinškim strukturama u Srbiji smatrao ratnim lukavstvom, ali da ga je „na kraju upropastila“ upravo taktika koju je sâm odabrao: {{izdvojeni citat|Jedan od načina kojima su se Mihailovićeve pristaše i sljedbenici služili da prikriju svoju pravu prirodu sastojao se u tome da su stupali ili u jedinice srpskog kvislinga generala Nedića, predsjednika marionetske vlade u Beogradu, ili u odrede Dimitrija Ljotića, zloglasnog srpskog fašista. Mihailović je tvrdio da to lukavstvo predstavlja dopustiv postupak jer će te njegove pristaše ionako prijeći na njegovu stranu čim im on naredi, a tada će, u najmanju ruku, donijeti sa sobom i svoje oružje i opremu, možda i dovesti svoje drugove. Međutim, u očima drugih promatrača ta je praksa bila manje opravdana. Kako bilo da bilo, jedno je sigurno. Mihailović se tim potezom prvi put izložio optužbi da surađuje s neprijateljem, da se upustio u kolaboraciju, koja ga je na kraju upropastila.<ref>{{cite web|url=https://www.znaci.org/00001/171_7.pdf |title=Elisabeth Barker — BRITANSKA POLITIKA PREMA JUGOISTOČNOJ EVROPI U DRUGOM SVJETSKOM RATU |publisher=Znaci.org |date= |accessdate=2024-07-17}}, str. 326.</ref>}} Profesor istorije Jugoslavije na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu|Filozofskom fakultetu u Beogradu]] [[Branko Petranović]] posmatra saradnju sa kvislinškim strukturama u Srbiji i Jugoslaviji kao specijalni slučaj šireg fenomena kolaboracije JVuO s okupatorom. Petranović uočava da je glavni ideološki motiv četničke kolaboracije bio [[antikomunizam]]: {{izdvojeni citat|Kao vrhovni komandant Jugoslovenske vojske u otadžbini, Mihailović je dozvoljavao saradnju svojih jedinica sa silama Osovine i kvislinzima, posredno (legalizacija) ili direktno. Saradnja se ostvarivala lečenjem četnika u italijanskim, nemačkim i kvislinškim bolnicama, dobijanjem naoružanja i municije, hrane, zajedničkim dejstvima na sektorima fronta ugroženim od partizana. Saradnja je proizilazila i iz činjenice da je četnička strategija polazila od uništenja komunista posredstvom okupatora u okviru Drugog svetskog rata.<ref>Branko Petranović, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, Vojnoizdavački i novinski centar, 1992, str. 391.</ref>}} Dr [[Milovan Pisarri]], istoričar i naučni saradnik [[Institut za filozofiju i društvenu teoriju|Instituta za filozofiju i društvenu teoriju]], oslanja se upravo na tezu profesora Petranovića o antikomunizmu kao ključnom okidaču za kolaboraciju četnika s okupatorima i kvislinzima. U monografiji “Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta“,<ref>[https://www.frs.org.rs/stradanje-roma-u-srbiji-za-vreme-holokausta/ Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta (Forum Roma Srbije)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> dr Pisarri eksplicira ovu epizodu iz istorije Drugog svjetskog rata i okupacije Jugoslavije na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Između snaga četnika i kvislinga, pre svega je postojao zajednički stav da su komunisti najveći neprijatelji: ako su oni za kvislinge predstavljali zlo koje je trebalo uništiti, jer je bila reč o najvećem neprijatelju nacionalsocijalističkog poretka, za četnike su oni bili ozbiljna i realna pretnja za ponovno uspostavljanje centralističke monarhije, sa Srbijom i Srbima na čelu. Ratne okolnosti su dozvolile da se u ime tog zajedničkog interesa oružje uperi upravo protiv komunista, i to u više navrata, sve do kraja rata. Upravo u ime antikomunizma, posle [[Sastanak u Divcima|pregovora s Nemcima]] u novembru 1941. godine, započela je posebna vrsta saradnje između vlade Milana Nedića i Jugoslovenske vojske u otadžbini, koju je Mihailović dozvoljavao preko legalizacije određenog broja njegovih odreda, preko dobijanja oružja, finansijske pomoći, hrane ili preko zajedničkog dejstva u oblastima ugroženim od partizana.<ref>Milovan Pisarri, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokausta, Forum za primenjenu istoriju, Beograd, 2014, str. 54.</ref>}} U doktorskoj tezi ''The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas'' (“Transformacija Mihailovićevog četničkog pokreta: Od rojalističkih jugoslovenskih snaga do srpske nacionalističke gerile“), odbranjenoj 2011. godine na [[Simon Fraser University]] u [[Britanska Kolumbija|Britanskoj Kolumbiji]] ([[Kanada]]), srpski istoričar [[Aleksandar Petrović (istoričar)|Aleksandar Petrović]], na osnovu jedne naredbe<ref>AVII, ČA, K—299, reg. br. 3/1.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_1_134.htm Izvod iz knjige poslatih telegrama Štaba Draže Mihailovića od 29. juna do 5. avgusta 1942. godine]</ref> Draže Mihailovića od 29. juna 1942. godine, izvlači sveobuhvatan zaključak o prirodi kolaboracije četnika s okupatorima i kvislinzima: {{izdvojeni citat|Iako je ovo očito bila Mihailovićeva direktiva jednom od njegovih zapovjednika u Srbiji, ta izjava je uhvatila samu suštinu četničke strateške linije razmišljanja u čitavoj okupiranoj Jugoslaviji. Budući da su bile dopuštene ‘sve prevare’, četnici su stupili u saradnju s njemačkim i italijanskim okupacijskim trupama, kao i sa njihovim domaćim kvislinzima u Srbiji, Crnoj Gori i NDH; četničke trupe pod ‘dvostrukim zapovjedništvom’ (nominalno zapovjedništvo [[Sile Osovine|Osovine]] i skriveno zapovjedništvo Mihailovića) krile su se pod raznim etiketama: [[Dobrovoljačka antikomunistička milicija|MVAC]] u italijanskim krajevima, [[Srpska državna straža|SDS]] pa čak i [[Četnici Koste Pećanca|Pećančeve trupe]] u Srbiji. Kao rezultat, Mihailović je, u teoriji, imao na raspolaganju značajne snage koje su nominalno pripadale taboru Osovine, ali spremne da se pridruže jezgru njegovih ‘ilegalnih’ trupa u trenutku kada se proglasi opšti ustanak.<ref>Aleksandar Petrovic, The Transformation of Mihailović’s Chetnik Movement: From Royalist Yugoslav Forces to Serb Nationalist Guerrillas (PhD Thesis), Simon Fraser University, Fall 2011, p. 100. <br /> ({{jez-eng|"Although this was clearly Mihailović’s directive to one of his commanders in Serbia, the statement captured the quintessential Chetnik strategic line of thinking throughout occupied Yugoslavia. Given that ‘all trickeries’ were allowed, the Chetniks entered into collaboration with German and Italian occupation troops as well as their domestic quislings in Serbia, Montenegro and the ISC; Chetnik troops under a ‘double command’ (Axis nominal command and Mihailović’s hidden command) were hiding under a variety of labels: MVAC in the Italian areas, the SSG and even Pećanac’s troops in Serbia. As a result, Mihailović, in theory, had a significant force at his disposal nominally belonging to the Axis camp, but ready to join his core ‘illegal’ troops the moment a general uprising was proclaimed."}})</ref>}} [[Bojan Dimitrijević]], saradnik [[Institut za savremenu istoriju|Instituta za savremenu istoriju]] u [[Beograd]]u, u analizi odnosa kvislinških vlasti u Srbiji prema četničkom pokretu u jesen 1942, kada Nijemci razoružavaju legalizovane Mihailovićeve i Pećančeve odrede, iznosi sljedeći zaključak: {{izdvojeni citat|Odnos JVuO s aparatom Vlade generala Nedića, pre svega sa snagama SDS i SGS, bio je kompleksan u ovom periodu i delikatan za razumevanje. Mnogi od Nedićevih pripadnika ovih delova bili su patrioti koji su pružali značajnu pomoć Mihailovićevoj organizaciji. Ove pristalice ravnogorske borbe činile su sve što je u njihovoj moći da pomognu JVuO.<ref>Бојан Б. Димитријевић, Војска Недићеве Србије 1941-1945, Институт за савремену историју, Београд, 2011, стр. 405.</ref>}} U doktorskoj disertaciji “Partizanski pokret u Srbiji 1941—1944“, srpskog istoričara mlađe generacije [[Nemanje Ž. Devića]], tvrdi se da [[Legalizacija četnika u Srbiji|legalizacija četnikâ]] kod Vlade nacionalnog spasa nije došla kao plod Mihailovićeve naredbe „već stihijski i u skladu sa shvatanjima stanja na terenu od strane pojedinih komandanata“, te da je „većina Mihailovićevih bližih saradnika i komandanata iz 1941. ostala (je) u ilegali“.<ref>Немања Девић, Партизански покрет у Србији: 1941–1944. Докторска дисертација, Универзитет у Београду, Филозофски факултет, 2019, стр. 280–281.</ref> Ipak, Dević ne poriče da je postojala sustavna kolaboracija pripadnika Mihailovićeve organizacije sa Nedićevim strukturama, često i na osnovi staleške solidarnosti među oficirima vojske, žandarmerije ili tajne službe prve Jugoslavije, a koji će po okupaciji otići u JVuO ili kvislinški tabor: {{izdvojeni citat|Tako dolazi i do procesa tzv. legalizacije, odnosno ulaska dela Mihailovićevih snaga u sastav oružanih snaga vlade generala Nedića... Za kontakt sa prvim Nedićevim snagama i ovog puta je poslužio Milan Kalabić; potom su se spone uspostavljale često i na ličnoj osnovi i kroz predratna poznanstva kolega i klasnih drugova... Oni koji su prišli Nediću, ušli su u već postojeće Pećančeve odrede, ili [su] raspoređeni u novu kategoriju ''nezavisnih četničkih odreda''. Nediću je ovaj proces dobro došao iz više razloga, ali najviše zbog priliva ljudstva koje je uključio u svoje planove i, prvenstveno, u borbu protiv partizana. Mihailović je, opet, korist ostvario time što je dobio svoje ljude duboko infiltrirane u okupacioni sistem, sa alibijem pred Nemcima, a koji će mu u narednom periodu biti od nemerljive vrednosti za dostavljanje oružja, municije, podataka... Međutim, kad se pojedini Mihailovićevi oficiri, pogotovo u zapadnoj Srbiji, budu uneli u ulogu Pećančevih i Nedićevih komandanata, ogreznuvši u kolaboraciju ili u vršenje zločina nad partizanima, čak ih i, zarobljene, predajući Nemcima – pa se 1943. vratiti u strukturu JVuO – to će stvoriti ogromne poteškoće ravnogorskoj organizaciji, jer se imidž kompromitovanih nije dao lako ispraviti. Jednom viđeni u društvu Nemaca, takvi oficiri bili su u narodu, čak i među ravnogorcima koji su 1941–1943. ostali u šumi, zauvek obeleženi kao sumnjivi i nepoželjni.}} U završnom poglavlju monografije o ratnom putu komandanta Prvog ravnogorskog korpusa [[Zvonimir Vučković|Zvonimira Vučkovića]], srpski istoričar dr Miloš Timotijević promatra odnos Milana Nedića i Dragoljuba Mihailovića kroz prizmu četničke kolaboracije sa okupatorima, za koju tvrdi da je isprva bila taktička, ali da je vremenom poprimila strateški karakter: {{izdvojeni citat|Slabost pokreta generala Mihailovića uslovila je taktičku saradnju sa svim protivnicima partizana, a u Srbiji i sa Nemcima. Prećutna legalizacija ravnogoraca kod vlade Milana Nedića omogućila je njihov biološki opstanak i uništavanje partizana 1942, a kontakti pojedinih komandanata sa okupatorom nisu bili samo vojne, već i obaveštajne prirode. Ti odnosi bili su duboki, razgranati, dugotrajni. Takva saradnja sa okupatorom nije bila incident i prolazna pojava, već opredeljenje da se uz pomoć Nemaca suzbije ili potpuno uništi suparnički partizanski pokret i spremno dočeka iskrcavanje zapadnih saveznika. Taktička saradnja na mnogim područjima prerasla je u strateško delovanje na samom terenu s ciljem progona komunista, što se najčešće pretvaralo u kažnjavanje njihovih simpatizera i porodica. Posledice takvog delovanja JVuO bile su katastrofalne po samu organizaciju generala Mihailovića, a na isti način narod je osuđivao preventivna ubistva partizana. I dalje ostaje otvoreno pitanje da li je to dovoljno da se ravnogorcima odrekne antifašistički karakter. [...] Milan Nedić i Dimitrije Ljotić optuživani su za otvorenu saradnju sa okupatorom i nacionalnu izdaju. Tek pod pritiskom partizana došlo je do saradnje u okviru „nacionalnog fronta“, pred sam kraj nemačke okupacije Srbije, nevoljno, nedosledno, i uz insistiranje na potpunoj kontroli ravnogoraca u sklopu zalaganja za vezivanje sa zapadnim saveznicima.<ref>Милош Тимотијевић, Звонко Вучковић — Ратна биографија (1941-1944): Расправа о проблемима прошлости и садашњости, ЈП Службени гласник, Београд, 2015, стр. 449, 451.</ref>}} U disertaciji “Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941—1944)“ odbranjenoj 2019. godine na [[Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu|Filozofskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu]], dr [[Rade Ristanović]], naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, piše da se saradnja četnika Draže Mihailovića sa Srpskom državnom stražom odvijala tokom čitavog perioda okupacije: {{izdvojeni citat|Srpska državna straža predstavljala je svojevrsnu čekaonicu, magacin i obaveštajni kanal za Ravnogorski pokret otpora tokom celokupnog perioda okupacije.<ref name="Rade Ristanović 1944">Rade Ristanović, Oblici otpora u okupiranom Beogradu (1941-1944). Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu, 2019, str. 549.</ref>}} Dr [[Nebojša Stambolija]] tvrdi u svojoj disertaciji “Srpska državna straža 1942—1944.“ da je dinamiku odnosa ravnogorskih četnika i Nedićevih struktura diktirala „suprotnost javnog i tajnog delovanja“: {{izdvojeni citat|Odnos monarhističkog pokreta otpora pod vođstvom Draže Mihailovića i pripadnika Nedićevog aparata vlasti je tokom okupacije odlikovala suprotnost javnog i tajnog delovanja. Javno, organi kolaboracionističke vlade gotovo u jednaku ravan stavljaju „komuniste“ i „dražinovce“, čak ponekad ističući kao veću opasnost pokret Draže Mihailovića. Sa druge strane, tajno, veliki broj visokih predstavnika kolaboracionističkog aparata pomažu ravnogorski pokret na razne načine (obaveštajno, finansijski, materijalno, naoružanjem). Logistika za izvođenje ove „tajne“ saradnje bili su ljudi na terenu, pripadnici vladinih oružanih odreda, legalizovani četnici, žandarmerija, a nakon marta 1942. tu ulogu preuzimaju pripadnici Srpske državne straže.<ref name="Nebojša Stambolija 1944">Nebojša Stambolija, Srpska državna straža 1942-1944. Doktorska disertacija, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, 2019, str. 306.</ref>}} == Literatura == * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | authorlink = Jozo Tomasevich | year = 1975 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: The Chetniks | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-0857-9 | url = http://books.google.com/books?id=yoCaAAAAIAAJ&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book | last = Tomasevich | first = Jozo | year = 2001 | title = War and Revolution in Yugoslavia, 1941–1945: Occupation and Collaboration | publisher = Stanford University Press | location = Stanford | isbn = 978-0-8047-3615-2 | url = http://books.google.com/books?id=fqUSGevFe5MC&printsec=frontcover | ref = harv }} * {{cite book|ref=harv|last=Живковић|first=Милутин Д.|title=Санџак 1941–1943|url=|year=2017|publisher=Филозофски Факултет, Универзитет у Београду|isbn=}} == Napomene == {{notelist}} == Reference == {{reflist|2}} == Povezano == * [[Nedićeva Srbija]] * [[Ustanak u Srbiji 1941.]] * [[Propaganda Nedićeve vlade]] * [[Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] * [[Legalizacija četnika u Srbiji]] == References == <references /> {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} [[Kategorija:Četnici]] [[Kategorija:Ustanak u Srbiji 1941.]] [[Kategorija:Dragoljub Mihailović]] [[Kategorija:Srbija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu]] [[Kategorija:Odnosi između učesnika u Drugom svetskom ratu u Jugoslaviji]] hl6f5mg7zstvj18ou8v1jmdiquqpp5n 0 197030 42586062 5058468 2026-04-28T09:48:36Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586062 wikitext text/x-wiki {{for|kralja Viguere|Sancho Ramírez od Viguere}} {{ infobox nobility | name = Sancho Ramírez | image = Ramiro I y Sancho Ramírez.jpg | caption = Sancho (''Sancius filius'', Sancho sin) sa ocem, kraljem Ramirom (''Ranimirus rex'')<br />{{small|ilustracija u rukopisu u Jaci iz 13. vijeka}} | noble family = [[Kuća Jiménez]] | father = [[Ramiro I od Aragona]] | mother = [[Ermesinda od Bigorrea]] | spouse = [[Isabella od Urgella]]<br />[[Felicia od Roucyja]] | birth_date = {{circa|1042}} | birth_place = | death_date = {{death date|df=yes|1094|6|4}} | death_place = [[Huesca]] }} '''Sancho Ramírez''' (cca. 1042 – 4. jun 1094) bio je [[kralj Aragona]] od 1063. do smrti (formalno ne do 1076.) i [[kralj Navarre]] (kao '''Sancho V''') od 1076. Rodio se kao sin aragonskog skrbnika i [[de facto]] kralja [[Ramiro I od Aragona|Ramiroa I]] i [[Ermesinda od Bigorrea|Ermesinde od Bigorrea]]. Oca je naslijedio nakon njegove pogibije u [[Bitka kod Grausa|bitci kod Grausa]].<ref>Vicente Salas Merino, ''La Genealogía de los Reyes de España'', (Visionnet, 2007), 220.</ref> Taj je događaj poslužio kao povod za [[Barbastroski rat]], odnosno kampanju s ciljem da se osvoje [[al Andalus|muslimanska]] uporišta koja se ponekad naziva i prvim [[križarski rat|križarskim ratom]] u širem smislu riječi. Godine 1067/68. je, međutim, bio upetljan u sukob sa svojim rođacima poznat kao [[Rat Tri Sanchoa]]; u njemu je pomogao svom imenjaku, navarskom kralju [[Sancho IV od Navare|Sanchu IV]] protiv [[Kraljevina Kastilja|kastiljskog]] kralja [[Sancho II od Kastilje|Sancha II Jakog]]. Iako je bio jedan od najmoćnijih vladara Iberijskog poluotoka, Sancho se, po uzoru na oca, ispočetka ustručavao nazivati kraljem. Međutim, nakon što su Sancha IV od Navare godine 1076. ubila njegova braća, <ref>Vicente Salas Merino, ''La Genealogía de los Reyes de España'', (Visionnet, 2007), 220.</ref> a prijestolje naslijedio malodobni sin pod uticajem [[Alfonso VI od Kastilje|Alfonsa VI od Kastilje]], Sancho Ramirez je iskoristio bojazni navarskih plemića mogućom od kastiljske dominacije. Uspio ih je nagovoriti da ga izaberu za navarskog kralja, a Alfonsa da prizna tu odluku kada mu je predao zapadni dio navarskog kraljevstva. Otada se počeo nazivati kraljem Aragona, čime je Aragon i formalno postao nezavisna država. Kasniju vladavinu su mu obilježili [[Reconquista|pohodi na muslimanska područja]]. Godine 1083. je zauzeo [[Graus]], a godine 1089. [[Monzon]]. Kada je pod opsadu stavio [[Huesca|Huescu]], pogodila ga je muslimanska strijela sa zidina i od nje je umro. Bio je oženjen dva puta. S prvom suprugom [[Isabella od Urgella|Isabellom od Urgella]] imao je sina [[Pedro I od Aragona i Navare|Pedra]], koji ga je naslijedio. Od Isabelle se uspio [[rastava|rastaviti]] te se oženio za francusku plemkinju [[Felicia od Roucyja|Feliciju od Roucyja]]; s njom je imao tri sina, od kojih su dvojica - [[Alfonso I od Aragona|Alfonso]] i [[Ramiro II od Aragona|Ramiro]] - također postali kraljevi. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * [http://fmg.ac/Projects/MedLands/ARAGON%20&%20CATALONIA.htm#_Toc173982995 Medieval Lands Project on Infante don SANCHO Ramírez de Aragón] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201042930/http://fmg.ac/Projects/MedLands/ARAGON%20%26%20CATALONIA.htm#_Toc173982995 |date=2017-12-01 }} {{S-start}} {{S-hou|[[Kuća Jiménez]]||{{circa|1042}}|4. jun|1094}} {{S-bef|before=[[Ramiro I od Aragona|Ramiro I]]}} {{S-ttl|title=[[Popis aragonskih monarha|kralj Aragona]]|years=1063–1094}} {{S-aft|rows=2|after=[[Pedro I od Aragona|Pedro I]]}} {{S-bef|before=[[Sancho IV od Navarre|Sancho IV]]}} {{S-ttl|title=[[Popis navarskih monarha|kralj Navarre]]|years=1076–1094}} {{S-end}} {{Aragonski monarsi}} {{DEFAULTSORT:Ramirez, Sancho, kralj Aragona i Navarre}} [[Kategorija:Rođeni 1040-ih]] [[Kategorija:Umrli 1094.]] [[Kategorija:Aragonski monarsi]] [[Kategorija:Navarski monarsi]] cpnuf9w5ceg9ipvmeabqzoqy8jv792m 0 214861 42586048 42289880 2026-04-28T06:51:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586048 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za stadion | ime stadiona = | nadimak = | slika = SRC Tasmajdan.JPG | opis_slike = SRC Tašmajdan | puno ime = | lokacija = {{zas|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]] | koordinate = | gradnja_počela = | izgradnja = | datum otvaranja = [[1958.]] | renoviran = | proširen = | zatvoren = | srušen = | vlasnik = | operator = | podloga = | cena_renoviranja = | arhitekta = | structural engineer = | services engineer = | general_contractor= | project_manager = | main_contractors = | ranije_imena = | korisnici = [[Beograd#Sport|Sport u Beogradu]] | mesta za sedenje =[[Fudbal]] 10.000<br />[[Plivanje]] 2.500<br />[[Košarka]] 7.000<br />[[Hokej]] 2.000 | dimenzije = }} '''Sportsko-rekreacioni centar Tašmajdan''' je sportski i rekreacioni kompleks u [[Beograd]]u, koji je otvoren 1958. Kompleks čine otvoreni [[stadion Tašmajdan]], [[Hala Pionir|dvorana Pionir]], ledena dvorana i kompleks otvorenih i zatvorenih bazena. == Objekti == === Stadion Tašmajdan === {{Glavni|Stadion Tašmajdan}} Stadion Tašmajdan je otvoren [[24. januar]]a [[1954]]., a ima kapacitet za 10.000 gledalaca. === Hala Pionir === {{Glavni|Hala Pionir}} [[Hala Pionir]], posle [[Beogradska arena|Beogradske arene]] najveća sportska dvorana u Beogradu, je otvorena [[24. maj]]a [[1973]]., a ima kapacitet od 7.000 mesta. === Bazeni === Zatvoreni bazen je otvoren [[13. decembar|13. decembra]] [[1968]]., bazen je dimenzija 50x20 metara, kapacitet za gledaoce je 2.000 mesta. Unutar iste zgrade nalaze se Rekreativni centar, teretana, mali bazen i hotel „Taš“. Otvoreni bazen je otvoren [[25. jun]]a [[1961]]., kapacitet gledališta je 2.500, a kupališta oko 4.000 ljudi. === Ledena dvorana === {{Glavni|Ledena dvorana Pionir}} Ledena dvorana je otvorena [[12. mart]]a [[1978]]. godine, kapacitet tribina je 2.000 mesta, koristi se za hokej, takmičenja u umetničkom klizanju i za rekreativno klizanje.<ref>{{Cite web |url=http://www.tasmajdan.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=85&Itemid=27&lang=sr |title=Istorijat, www.tasmajdan.rs |access-date=2013-04-09 |archive-date=2013-02-06 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130206183059/http://www.tasmajdan.rs/index.php?option=com_content&view=article&id=85&Itemid=27&lang=sr |url-status=dead }}</ref> == Reference == {{Izvori}} == Vanjske veze == {{Portal|Beograd}} * [http://www.tasmajdan.rs/ SRC Tašmajdan] {{Sportski objekti u Beogradu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Sportski objekti u Beogradu|Tašmajdan]] [[Kategorija:Opština Palilula (Beograd)]] goc8qk720zfr53bgl5lvyu0gln0krmp 0 219301 42586049 41592473 2026-04-28T07:04:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586049 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | ime kluba = Saba | slika = | puno ime = Nogometni klub Saba Kom<br />{{fa icon}} باشگاه فوتبال صبای قم | nadimak = | godina osnivanja = [[2. 7.]] [[2002]]. | igralište = [[Stadion Jadegar-e Imam (Kom)|Stadion Jadegar-e Imam]], [[Kom]] | kapacitet stadiona = 10.610 | direktor = Modžtaba Ramezan Bejgi | trener = Samad Marfavi | liga = [[Iranska Pro Liga|IPL]] ([[Iranska Pro Liga 2014./15.|2014./15.]]) | sezona = [[Iranska Pro Liga 2013./14.|2013./14.]] | plasman = [[Iranska Pro Liga|IPL]], 9. | pattern_la1=_whitelines|pattern_b1=_blackstripes|pattern_ra1=_whitelines | leftarm1=000000|body1=FFFFFF|rightarm1=000000|shorts1=000000|socks1=FFFFFF | pattern_la2=_black_stripes|pattern_b2=_blackstripes|pattern_ra2=_black_stripes | leftarm2=0000FF|body2=0000FF|rightarm2=0000FF|shorts2=000000|socks2=0000FF }} '''Saba''' ([[Perzijski jezik|perz.]] صبای) je [[iran]]ski [[nogometni klub]] osnovan u [[Teheran]]u, a kasnije je premješten u grad [[Kom]]. Saba se temelji na klubu ''Mohemat Sazi'' koji je u [[Teheran]]u osnovan još [[1974.]] godine i sudjelovao je u nižim ligaškim natjecanjima. Godine [[2002.]] preuzima ga bogati proizvođač baterija ''Saba'' čime klub dobiva novo ime, a [[2008.]] zbog reforme iranskog nogometa seli se u [[Kom]]. Sudjeluje u [[Iranska Pro Liga|iranskoj prvoj nogometnoj lizi]], a glavno igralište kluba je [[Stadion Jadegar-e Imam (Kom)|Stadion Jadegar-e Imam]] koji prima 10.610 gledatelja. Najveći uspjesi su mu osvajanje državnog prvenstva u [[Iranska Pro Liga 2003./04.|sezoni 2003./04.]] odnosno osvajanje državnog kupa sezonu kasnije. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.sabayeqom.ir/ Službene klupske stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120418050436/http://www.sabayeqom.ir/ |date=2012-04-18 }} * {{en icon}} [http://www.iplstats.com//#/ Statistike iranske profesionalne lige] ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Saba Qom F.C. |commonscatsh = Saba Kom }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1974.]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Iranu]] [[Kategorija:Sport u Komu]] [[Kategorija:Sport u Teheranu]] [[Kategorija:Historija Teherana]] m0cyy2qsldj6r67t7y8c8i1np8p4xrc 0 223688 42585852 42584320 2026-04-27T20:57:00Z Alekol 2231 42585852 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1286}} {{commonscat|1286}} == Događaji == * [[5. 1.]] - Umro je [[Zhenjin]], ili Činkim, [[Kublaj-kan]]ov krunski princ; novi je Činkimov sin [[Temür Khan]] (car 1294-1307). * [[6. 1.]] - Kralj [[Philippe IV od Francuske]] je okrunjen u [[Katedrala u Reimsu|Katedrali u Reimsu]]. * [[7. 3.]] - Dominikanac Ivan Balbi, ili Ivan iz Đenove, završio je utjecajni latinski rječnik i gramatiku ''Catholicon'' (jedna od prvih tiskanih knjiga, 1460). * [[19. 3.]] - Kralj [[Alexander III od Škotske]] je poginuo u noćnom putovanju. Udovica [[Jolanda de Dreux (škotska kraljica)|Jolanda de Dreux]] objavljuje da je trudna, ali izgleda da je imala pobačaj. ** Jedini naslednik ostaje mala unuka [[Margaret od Škotske|Margareta]] (3), norveška princeza ali ona je umrla 1290. na putu u Škotsku. Zemljom do 1292. vladaju regenti, [[Škotski gvardijani]], kada je proglašen [[John Balliol]], uz uticaj [[Edward I od Engleske|Edwarda I od Engleske]]. * [[20. 3.]] - [[Marinidi|Marinidski]] marokanski sultan Abu Yusuf Yaqub ibn Abd al-Haqq je umro tokom pregovora sa [[Emirat Granada|granadskim]] sultanom Muhamedom II u [[Algeciras]]u. Nasleđuje ga sin Abu Yaqub Yusuf an-Nasr (do 1307). * proleće - [[Dmitar Nemanjić]], tj. monah David, podigao je u Dubrovniku poklad, depozit, kako bi posetio Svetu zemlju. * maj - jun - Ugarski pretendent [[Andrija Mlečanin]] traži savet od mletačkog dužda; sklapa ugovor sa goričkim grofom Albertom, po kome bi se oženio njegovom kćeri Klarom.<ref>Klaić, 264</ref> * jun - Kralj [[Edward I od Engleske]] i kraljica [[Eleonora Kastiljska|Eleonora]] su u Francuskoj: posećuju kralja Filipa, posreduju u ratu sa Aragonom. Edward će tri godine provesti u [[Vojvodstvo Vaskonija|Gaskonji]]. * [[22. 11.]] - Ubijen je kralj [[Erik V od Danske]], zvani ''Klipping'' jer je zakidao narodu. Nasleđuje ga 12-godišnji sin [[Erik VI od Danske|Erik VI]] (do 1319). Do punoletstva 1293. regentkinja je njegova majka Agnesa Brandenburška. === Kroz godinu === * Pošto je umro [[Jevstatije I]], novi srpski arhiepiskop je [[Jakov (arhiepiskop srpski)|Jakov]] (do 1292). * Prvi spomen [[Tvrđava Ostrožac|tvrđave Ostrožac]] na Uni, u posjedu [[Babonići|Babonića]]. * German II je zetski episkop ca. 1286-92. Dabarski episkop u ovo vreme je Isaija I. * Gaucher V de Châtillon je prodao [[Chartres]] francuskom kralju. * [[Königsberg]], osnovan 1255, dobio je Kulmska gradska prava. * 1283-86 - Ubistvo [[Francesca da Rimini|Francesce da Rimini]], tema umetnosti. * Rat magarca u Egeju: Vilim I Sanudo, gospodar [[Siros]]a, kupio je magarca kojeg su pirati ukrali od porodice Ghisi na [[Tinos]]u. Ovi su opseli Vilima, ali spasla ga je anžujska flota. Pitanje je rešio mletački bailo u Negroponteu/[[Halkida|Halkidi]], == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1286.}} *{{circa}} [[Marco Corner]], mletački dužd († [[1368]]) == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1286.}} * [[4. 1.]] - [[Jevstatije I]], srpski arhiepiskop * [[5. 1.]] - Čingim, Kublaj-kanov krunski princ (* [[1243]]) * [[19. 3.]] - [[Alexander III od Škotske]] (* [[1241]]) * [[30. 7.]] - [[Bar Hebraeus]], sirijski Katolikos Istoka, polihistor (* 1226) * [[22. 11.]] - [[Erik V od Danske]] (* 1249) * [[Arlotto da Prato]], franjevački general * [[Pantaleone Giustinian]], bivši latinski carigradski patrijarh [[Kategorija:1286.| ]] [[Kategorija:1280-e]] [[Kategorija:Godine]] e83z7gzjk4ny93zrfv6w7llrjn1325l 0 229398 42585798 42585791 2026-04-27T12:04:01Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25614-97|~2026-25614-97]] ([[User talk:~2026-25614-97|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] 42454983 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Queen of the Night (Babylon).jpg|thumb|'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. [[Britanski muzej]], [[London]]. ]] [[Datoteka:Ishtar Gate at Berlin Museum.jpg|thumb|200px|'''Ištarine dveri''' (vrata grada [[Babilon]]a), pocakljena [[opeka]], 5. st. pne. Altesmuseum, [[Berlin]].]] '''Ištar''' (sumeranski: ''Innana'') je vrhovno žensko božanstvo drevne [[Mezopotamija|Mezopotamije]], božica zaštitnica gradova [[Niniva|Ninive]] i Arbele u središnjem dijelu [[Asirija|Asirije]], te nakon [[Ašur (bog)|Ašura]], glavno božanstvo Asiraca. == Razvoj kulta == Komparativna svjedočanstva daju naslutiti da je ovo božanstvo u početku možda bilo muško, no kad su [[Akađani]] asimiliralli [[sumer]]sku kulturu, ono je možda bilo poistovijećeno sa sumerskom božicom, po imenu Inana. Oba božanstva bila su [[personifikacija|personifikacije]] planeta [[Venera (planet)|Venere]]. Izuzetna raznolikost značajki Inane-Ištar može značiti da su kroz povijest s njima asimilirana i mnoga druga mjesna božanstva sa svojim svetištima i tradicijama. Kod zapadnih [[Semiti|Semita]] božici Ištar odgovara [[Aštarta]], premda ih se ne može u svemu poistovijetiti. U kasnijoj [[grčka mitologija|grčkoj]] i [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Afrodita]] i [[Venera (mitologija)|Venera]] preuzele su s istoka neke tradicije vezane uz Ištar i Aštartu. == Mitovi == Glavni je prikaz Ištar onaj vidljiv u sačuvanim himnima i [[mit]]ovima, koji je prikazuju kao božicu ljubavi i seksualnosti. Upravo je u tom smislu Ištar osobito bliska Inani i ciklusu mitova koji je povezuju s bogom [[Tamuz]]om (sumerski Dumuzi). === Ištarin silazak === Najpoznatiji mit o Ištar naslovljen je ''Ištarin silazak'', a sačuvan je na [[akadski jezik|akadskom jeziku]]. Prema tom mitu, nakon strastvene veze s Tamuzom, Ištar posjećuje »donji svijet« gdje se sukobljuje sa svojom sestrom Ereškigal. Ereškigal ubija sestru Ištar, no njezini je sluge oživljuju i vraćaju na zemlju. Mit ovdje ima različite inačice, no u svakoj od njih Ištar na zemlji ponovno nalazi Tamuza koji nije pokazao nikakvu zabrinutost zbog njezine smrti. Ištar na njega šalje [[demon]]e koji ga odvlače u donji svijet. Na koncu Tamuz prebiva pola godine u donjem svijetu, a pola godine na zemlji. Ovaj mit je bio ritualiziran u mezopotamskim kultovima putem svetog vjenčanja, pri čemu se kralj sastajao sa svetom hramskom prostitutkom u spolnom odnosu, što je trebalo naznačiti obnovljenu plodonosnu snagu prirode. Izmjena godišnjih doba viđena je kao odraz Tamuzova boravka u podzemlju ili na zemlji. Vjeruje se da svetkovina slavljenja [[Nova godina|nove godine]] (nogodišnje slavlje), kao početak [[kalendar]]a, upravo potječe od sumerske svetkovine božice Innana (Ištar), čineći je tako najstarijom svetkovinom na svijetu. === Ep o Gilgamešu === ''[[Ep o Gilgamešu]]'' donosi sliku prilično hirovite Ištar, koja nastoji zavesti Gilgameša, no ovaj je odvraća navodeći kao razlog način kako je postupala s ostalim svojim ljubavnicima, osobito s Tamuzom. == Himni == Među mnogim himnima upravljenim božici Ištar, djelo naslovljeno ''Nin-me-šar-ra'' donosi najviše [[epitet]]a za Ištar: »Kraljica božanskih propisa, sjajno svjetlo, pravedna žena odjevena u sjaj, ljubljena od Neba i Zemlje.« lol == Povezano == {{Commonscat|Ishtar}} * [[Ašur (bog)]] * [[Niniva]] * [[Asirija]] [[Kategorija:Asirija]] [[Kategorija:Božice]] [[Kategorija:Božanstva rata]] 44sygpifyhz16gokmpvc8ypj7hhhtz5 42585810 42585798 2026-04-27T14:57:02Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585798|42585798]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585810 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Queen of the Night (Babylon).jpg|thumb|'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. [[Britanski muzej]], [[London]]. ]] [[Datoteka:Ishtar Gate at Berlin Museum.jpg|thumb|200px|'''Ištarine dveri''' (vrata grada [[Babilon]]a), pocakljena [[opeka]], 5. st. pne. Altesmuseum, [[Berlin]].]] '''Ištar''' (sumeranski: ''Innana'') je vrhovno žensko božanstvo drevne [[Mezopotamija|Mezopotamije]], božica zaštitnica gradova [[Niniva|Ninive]] i Arbele u središnjem dijelu [[Asirija|Asirije]], te nakon [[Ašur (bog)|Ašura]], glavno božanstvo Asiraca. == Razvoj kulta == Komparativna svjedočanstva daju naslutiti da je ovo božanstvo u početku možda bilo muško, no kad su [[Akađani]] asimiliralli [[sumer]]sku kulturu, ono je možda bilo poistovijećeno sa sumerskom božicom, po imenu Inana. Oba božanstva bila su [[personifikacija|personifikacije]] planeta [[Venera (planet)|Venere]]. Izuzetna raznolikost značajki Inane-Ištar može značiti da su kroz povijest s njima asimilirana i mnoga druga mjesna božanstva sa svojim svetištima i tradicijama. Kod zapadnih [[Semiti|Semita]] božici Ištar odgovara [[Aštarta]], premda ih se ne može u svemu poistovijetiti. U kasnijoj [[grčka mitologija|grčkoj]] i [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Afrodita]] i [[Venera (mitologija)|Venera]] preuzele su s istoka neke tradicije vezane uz Ištar i Aštartu. == Mitovi == Glavni je prikaz Ištar onaj vidljiv u sačuvanim himnima i [[mit]]ovima, koji je prikazuju kao božicu ljubavi i seksualnosti. Upravo je u tom smislu Ištar osobito bliska Inani i ciklusu mitova koji je povezuju s bogom [[Tamuz]]om (sumerski Dumuzi). === Ištarin silazak === Najpoznatiji mit o Ištar naslovljen je ''Ištarin silazak'', a sačuvan je na [[akadski jezik|akadskom jeziku]]. Prema tom mitu, nakon strastvene veze s Tamuzom, Ištar posjećuje »donji svijet« gdje se sukobljuje sa svojom sestrom Ereškigal. Ereškigal ubija sestru Ištar, no njezini je sluge oživljuju i vraćaju na zemlju. Mit ovdje ima različite inačice, no u svakoj od njih Ištar na zemlji ponovno nalazi Tamuza koji nije pokazao nikakvu zabrinutost zbog njezine smrti. Ištar na njega šalje [[demon]]e koji ga odvlače u donji svijet. Na koncu Tamuz prebiva pola godine u donjem svijetu, a pola godine na zemlji. Ovaj mit je bio ritualiziran u mezopotamskim kultovima putem svetog vjenčanja, pri čemu se kralj sastajao sa svetom hramskom prostitutkom u spolnom odnosu, što je trebalo naznačiti obnovljenu plodonosnu snagu prirode. Izmjena godišnjih doba viđena je kao odraz Tamuzova boravka u podzemlju ili na zemlji. Vjeruje se da svetkovina slavljenja [[Nova godina|nove godine]] (nogodišnje slavlje), kao početak [[kalendar]]a, upravo potječe od sumerske svetkovine božice Innana (Ištar), čineći je tako najstarijom svetkovinom na svijetu. === Ep o Gilgamešu === ''[[Ep o Gilgamešu]]'' donosi sliku prilično hirovite Ištar, koja nastoji zavesti Gilgameša, no ovaj je odvraća navodeći kao razlog način kako je postupala s ostalim svojim ljubavnicima, osobito s Tamuzom. == Himni == Među mnogim himnima upravljenim božici Ištar, djelo naslovljeno ''Nin-me-šar-ra'' donosi najviše [[epitet]]a za Ištar: »Kraljica božanskih propisa, sjajno svjetlo, pravedna žena odjevena u sjaj, ljubljena od Neba i Zemlje.« lol == Povezano == {{Commonscat|Ishtar}} * [[Ašur (bog)]] * [[Niniva]] * [[Asirija]] [[Kategorija:Asirija]] [[Kategorija:Božice]] [[Kategorija:Božanstva rata]] da5cy88igndtfaqpcf805k88v52bf3f 42585821 42585810 2026-04-27T15:09:26Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25739-54|~2026-25739-54]] ([[User talk:~2026-25739-54|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42454983 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Queen of the Night (Babylon).jpg|thumb|'''Kraljica noći''' (vjerojatno Ištar ili Ereškigal), 49,5 x 37 x 4,8 cm, ploča od terakote koja je izvorno bila obojena u crveno. [[Britanski muzej]], [[London]]. ]] [[Datoteka:Ishtar Gate at Berlin Museum.jpg|thumb|200px|'''Ištarine dveri''' (vrata grada [[Babilon]]a), pocakljena [[opeka]], 5. st. pne. Altesmuseum, [[Berlin]].]] '''Ištar''' (sumeranski: ''Innana'') je vrhovno žensko božanstvo drevne [[Mezopotamija|Mezopotamije]], božica zaštitnica gradova [[Niniva|Ninive]] i Arbele u središnjem dijelu [[Asirija|Asirije]], te nakon [[Ašur (bog)|Ašura]], glavno božanstvo Asiraca. == Razvoj kulta == Komparativna svjedočanstva daju naslutiti da je ovo božanstvo u početku možda bilo muško, no kad su [[Akađani]] asimiliralli [[sumer]]sku kulturu, ono je možda bilo poistovijećeno sa sumerskom božicom, po imenu Inana. Oba božanstva bila su [[personifikacija|personifikacije]] planeta [[Venera (planet)|Venere]]. Izuzetna raznolikost značajki Inane-Ištar može značiti da su kroz povijest s njima asimilirana i mnoga druga mjesna božanstva sa svojim svetištima i tradicijama. Kod zapadnih [[Semiti|Semita]] božici Ištar odgovara [[Aštarta]], premda ih se ne može u svemu poistovijetiti. U kasnijoj [[grčka mitologija|grčkoj]] i [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] [[Afrodita]] i [[Venera (mitologija)|Venera]] preuzele su s istoka neke tradicije vezane uz Ištar i Aštartu. == Mitovi == Glavni je prikaz Ištar onaj vidljiv u sačuvanim himnima i [[mit]]ovima, koji je prikazuju kao božicu ljubavi i seksualnosti. Upravo je u tom smislu Ištar osobito bliska Inani i ciklusu mitova koji je povezuju s bogom [[Tamuz]]om (sumerski Dumuzi). === Ištarin silazak === Najpoznatiji mit o Ištar naslovljen je ''Ištarin silazak'', a sačuvan je na [[akadski jezik|akadskom jeziku]]. Prema tom mitu, nakon strastvene veze s Tamuzom, Ištar posjećuje »donji svijet« gdje se sukobljuje sa svojom sestrom Ereškigal. Ereškigal ubija sestru Ištar, no njezini je sluge oživljuju i vraćaju na zemlju. Mit ovdje ima različite inačice, no u svakoj od njih Ištar na zemlji ponovno nalazi Tamuza koji nije pokazao nikakvu zabrinutost zbog njezine smrti. Ištar na njega šalje [[demon]]e koji ga odvlače u donji svijet. Na koncu Tamuz prebiva pola godine u donjem svijetu, a pola godine na zemlji. Ovaj mit je bio ritualiziran u mezopotamskim kultovima putem svetog vjenčanja, pri čemu se kralj sastajao sa svetom hramskom prostitutkom u spolnom odnosu, što je trebalo naznačiti obnovljenu plodonosnu snagu prirode. Izmjena godišnjih doba viđena je kao odraz Tamuzova boravka u podzemlju ili na zemlji. Vjeruje se da svetkovina slavljenja [[Nova godina|nove godine]] (nogodišnje slavlje), kao početak [[kalendar]]a, upravo potječe od sumerske svetkovine božice Innana (Ištar), čineći je tako najstarijom svetkovinom na svijetu. === Ep o Gilgamešu === ''[[Ep o Gilgamešu]]'' donosi sliku prilično hirovite Ištar, koja nastoji zavesti Gilgameša, no ovaj je odvraća navodeći kao razlog način kako je postupala s ostalim svojim ljubavnicima, osobito s Tamuzom. == Himni == Među mnogim himnima upravljenim božici Ištar, djelo naslovljeno ''Nin-me-šar-ra'' donosi najviše [[epitet]]a za Ištar: »Kraljica božanskih propisa, sjajno svjetlo, pravedna žena odjevena u sjaj, ljubljena od Neba i Zemlje.« lol == Povezano == {{Commonscat|Ishtar}} * [[Ašur (bog)]] * [[Niniva]] * [[Asirija]] [[Kategorija:Asirija]] [[Kategorija:Božice]] [[Kategorija:Božanstva rata]] 44sygpifyhz16gokmpvc8ypj7hhhtz5 0 231031 42586073 42452771 2026-04-28T11:01:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586073 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Rečni promet u Beogradu.JPG|mini|250p|Teretni brod Sirmium na Savi u Beogradu]] [[Beograd]], kao i svaki drugi velegrad, poseduje razvijenu mrežu saobraćajnica sa više vidova javnog/masovnog i privatnog/pojedinačnog prevoza. [[Linije javnog prevoza u Beogradu|Javni prevoz]] je posebno značajan vid prevoza - „kičma“ celog saobraćajnog sklopa. Danas je [[Beograd]] poznat po saobraćajnim gužvama, jer nema razvijenu saobraćajnu mrežu spram potreba. Kao prilog tome može se reći da je [[Beograd]] najveći grad (metropola) u [[Evropa|Evropi]] bez [[metro]] sistema, a i drumska mreža je nedovoljna. Na kraju, gradu na dve velike reke potrebni su novi [[most]]ovi kao i [[obilaznica|obilaznice]] oko urbanog područja. == Gradski prevoz == ''Pogledati:[[Linije javnog prevoza u Beogradu]]'' Javni gradski prevoz u [[Beograd]]u obuhvata prevoz [[autobus]]ima, [[tramvaj]]ima i [[trolejbus]]ima. Iako je u planu izgradnja [[laki šinski sistem|lakog šinskog sistema]] ("laki metro"), sprovođenje još nije počelo. Zbog toga [[Beograd]] ima problema sa saobraćajnim gužvama, naročito u poslepodnevnom „špicu“. Prevozna vozila su u vlasništvu mesnog Gradskog saobraćajnog preduzeća ([[GSP Beograd]]) ili privatnih preduzeća, koja su jedino uključena u prevoz autobusima. Svi prevoznici imaju jedinstveni sistem karata, mesečnih ili pojedinačnih. Karte se mogu kupiti na većem broju trafika, širom grada. Pojedinačne karte se mogu kupiti i kod vozača po višoj ceni, važe za vožnju jednim vozilom i poništavaju se neposredno po ulasku ili kupovini u autobusu. Takođe, mogu se kupiti i mesečne karte, koje važe za neograničen broj vožnji u toku meseca na svim linijama koje pokriva [[Jedinstveni tarifni sistem]]. Grad Beograd je jedinstven slučaj da na administrativnoj teritoriji istog grada postoje dva nezavisna sistema prevoza, iako su sve linije u svih 17 gradskih opština u jedinstvenom ITS, prevoz je podeljen na GSP sa redovnim intervalima polazaka tokom celog dana, a nasuorot njemu postoji Prigradski prevoz koji obavlja "SP Lasta" sa posebnim režimom vožnje gde su intervali na pojedinim linijama u razmaku i po 3 sata. U Beogradu se odavno sa sažaljenjem gleda na nekoga ko u školu ili na posao putuje Lastom. Lasta je postala simbol nekog trećeg sveta pri Beogradu, dalekog i teško dostupnog područja u kojem većina Beograđana nije bila, osim na svadbama ili drugim porodično važnim događajima. Odatle se stanovništvo danas iseljava i polovina kuća je zatvorena. === Autobusi === [[Datoteka:Bělehrad, Dečanska, autobus.jpg|mini|desno|Jedan od novijih autobusa kod [[Dom omladine Beograda|Doma omladine]]]] Javni prevoz autobusima je organizovan preko 8 glavnih prevoznika: * Gradsko saobraćajno preduzeće ([[GSP Beograd]]) * [[Saobraćajno preduzeće Lasta]] * [[Udruženje privatnih prevoznika]] * [[Veolia transport]] * [[Poslovno udruženje Beobus]] * [[Tamnava Trans]] * [[Dumeko]] * [[Ćurdić]] [[GSP Beograd]] je u vlasništvu grada, pa se ovi autobusi često nazivaju i „gradskim“ ili „državnim“. Ovo preduzeće je bilo jedino prevozno preduzeće do sredine 90ih godina, kada su zvanično prihvaćeni i ostali prevoznici, takozvani „privatni“. Na nivou grada postoji 112 dnevnih i 22 noćne linije. [[2004]]. godine uvedena je objedinjena naplata karata za sve prevoznike. Noćne linije pokrivene su isključivo „privatnim“ autobusima. === Tramvaji i trolejbusi === [[Datoteka:Trolejbus Beograd Studentski trg.jpg|220px|mini|right|Novi [[trolejbus]]i na [[Studentski trg|Studentskom trgu]]]] Prvi [[tramvaj]] na beogradskim ulicama pojavio se daleke [[1892]]. godine. Danas postoji 12 [[tramvaj]]skih i 8 [[trolejbus]]kih linija, sve u vlasništvu [[GSP Beograd]]. Isti prevoznik opslužuje i 2 noćne [[tramvaj]]ske linije. Najpoznatija gradska tramvajska linija je linija br. 2, popularnije "[[dvojka]]", koja kruži oko gradskog jezgra, pa je izraz „krug dvojke“ postao sinonim za centar grada. === minibusevi === [[minibus]]evi su novo prevozno sredstvo u [[Beograd]]u i uvedeni su [[2007]]. godine. Danas postoje nekoliko linija sa oznakom E ispred broja linije. Ovaj vid gradskog prevoza je višeg kvaliteta. [[minibus]]evi primaju manje putnika, brži su i opremljeni su klima-uređajima. Takođe, cena karte za prevoz minibusevima je viša, kupuje se po ulasku u vozilo i nezavisna je od karata za ostala prevozna sredstva. === Laki šinski sistem === {{glavni|Beogradski metro|Beogradski laki metro}} [[Laki šinski sistem]], „laki metro“, je usvojen kao alternativa veoma potrebnom, ali navodno previše skupom klasičnom [[metro]] sistemu. Zvaničan naziv je [[Beogradski laki metro]]. Prvobitno rešenje predviđa tri linije sa čvorovima u gradskom jezgru, ali studije održivosti govore da ovo neće biti dovoljno za grad ove veličine. Prva linija koja će se graditi biće linija između Ustaničke ulice na [[Zvezdara (Beograd)|Zvezdari]] i Tvorničke ulice u [[Zemun]]u. Predviđeni rok izgradnje bio je [[2012.]] godina, međutim, još uvek nije sigurno da li će biti građen laki ili obični metro. === Gradska železnica === Dana 1. septembra 2010. godine, puštena je u rad gradska železnica koja koristi postojeću prugu, kao i novi 5. i 6. kolosek [[železnička stanica Beograd–centar|železničke stanice Prokop]]. U prvom periodu, gradska železnica je funkcionisala između stanica [[Železnička stanica Novi Beograd|Novi Beograd]] i [[Železnička stanica Pančevački most|Pančevački most]], a od 15. aprila 2011. je produžena do [[Batajnica|Batajnice]]. Kapacitet gradske železnice je oko 2.700 putnika na sat, a planirano je da, tokom [[saobraćajni špic|saobraćajnih špiceva]], interval bude 15 minuta, a van njih – 30 minuta, dok će nedeljom biti 60 minuta. Nakon probnog perioda koji će trajati do kraja aprila 2011. i tokom kojeg je prevoz železnicom besplatan, gradska železnica će biti obuhvaćena Integrisanim tarifnim sistemom.<ref>Grad Beograd – [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1442477 „Linija BG voza produžena do Batajnice od 15. aprila“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305023638/http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1442477 |date=2016-03-05 }}, 14.4.2011.</ref> {{multiple image | align = center | direction = horizontal | width = | background color = | image1 = | width1 = | alt1 = | caption1 = | image2 = BG-voz.jpg | width2 = 200 | alt2 = Oznaka na vozovima gradske železnice | caption2 = <center>Oznaka na vozovima gradske železnice</center> | image3 = Bg-voz sat Vukov spomenik.jpg | width3 = 200 | alt3 = Sat na stanici Vukov spomenik s rasporedom vozova gradske železnice | caption3 = <center>Sat na stanici Vukov spomenik s rasporedom vozova gradske železnice</center> }} == Prigradski prevoz == Ovaj sistem takozvanog prigradskog prevoza je diskriminacija i podela gradjana na gradjane prvog reda sa GSP prevozom, i na prigradjane sa prigradskim prevozom. Poseban oblik diskriminacije je dodela prevoza Lasti, kao plena i dodatnog sredstva za diskriminaciju. Jedinstven je slučaj u svetu da u administrativnom području jednog grada postoje dva sistema prevoza sa potpuno različitim pravilima, a do skora i sa razdvojenim tarifnim sistemom. Prigradski prevoz povezuje grad [[Beograd]] sa bližom i daljom okolinom. Krajnji domet prigradskog prevoza najčešće su granice gradskog okruga, ali neke linije dopiru i izvan ovog opsega. === Autobusi === [[Datoteka:Belgrade Serbia, March 2010.jpg|mini|desno|Glavna autobuska stanica u Beogradu]] Prigradski prevoz je organizovan od strane više prevoz više prevoznika. Najveći od njih je [[Saobraćajno preduzeće Lasta|Saobraćajnog preduzeća Lasta]]. ukupno postoji preko 300 linija i 2500 dnevnih polazaka, koji povezuju grad sa predgrađima i perifernim delom [[Beograd|Beogradskog okruga]]. Saobraćajna mreža se pruža od grada [[Beograd]]a radijalno na sve strane i na kroz tri oblasti, [[Srem]], [[Banat]] i [[Šumadija|Šumadiju]]. Prvi nivo linija su one koje vezuju [[Beograd]] sa sedištima prigradskih opština, od kojih polazi drugi nivo linija ka manjim mestima u okolini. Postoji nekoliko stanica u Beogradu sa kojih kreću prigradske linije: „Basova“ stanica u gradskom jezgru, „Kej Oslobođenja“ u [[Zemun]]u, sa [[Šumice (Beograd)|Šumica]] i [[Banovo Brdo|Banovog Brda]]. === Vozovi === [[Datoteka:Beovoz in Novi Beograd railway station 2007.jpg|mini|desno|230p|Jedan od vozova "[[Beovoz]]a“]] Prigradski železnički sistem poznat je kao "[[Beovoz]]" i u vlasništvu je [[Železnice Srbije|Železnica Srbije]]. Postoji 4 linije i to su: * Linija 1: [[Pančevački most]] - [[Pančevo]] [[Vojlovica]]) * Linija 2: [[Beograd - centar]] - [[Ripanj]] - [[Mladenovac]] * Linija 3: [[Pančevo]] [[Vojlovica]] - [[Valjevo]] * Linija 4: [[Batajnica]] - [[Inđija]] Duž ovih 4 linije postoji 41 stanica u gradu i okolini, od kojih su 2 gradske podzemne: [[Vukov spomenik]] i [[Karađorđev park]]. Predviđa se i puno povezivanje prigradske i državne železnice potpunom izgradnjom nove glavne železničke beogradske stanice, stanice "[[Prokop]]-[[Beograd - centar]]". Detaljna pretraga reda vožnje [http://beovoz.rs/ Red vožnje Beovoz] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520171024/http://beovoz.rs/ |date=2013-05-20 }} == Taksi == U [[Beograd]]u zvanično postoji 24 [[taksi]] udruženja. Taksi prevoz je lako naći na ulici.<ref>[http://www.bg-info.org/saobracaj_u_beogradu/d60/taksi_u_beogradu Taksi u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130430015030/http://www.bg-info.org/saobracaj_u_beogradu/d60/taksi_u_beogradu |date=2013-04-30 }}, Pristupljeno 14. 4. 2013.</ref> == Međumesni prevoz == === Autobusi === [[Beograd]] je povezan brojnim [[autobus]]kim linijama sa svim važnijim mestima u [[Srbija|Srbiji]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] i [[Republika Makedonija|Makedoniji]], a tokom turističkih sezona uvode i se i brojne linije do turističkih središta. Brojne su i međunarodne linije, naročito do [[Nemačka|Nemačke]], [[Austrija|Austrije]], [[Švajcarska|Švajcarske]] i [[Francuska|Francuske]]. U toku letnje i zimske sezone česte su i linije do [[Grčka|Grčke]] i [[Bugarska|Bugarske]]. Glavna autobuska stanica nalazi se nedaleko od užeg jezgra grada. Detaljna pretraga redova vožnje međumesnog saobraćaja Srbije [http://www.polazak.com/ Red vožnje] === Vozovi === Glavna železnička stanica u [[Beograd]]u nalazi se nedaleko od užeg jezgra grada, a pored međumesne i prigradske autobuske stanice. Od Beograda postoje linije do većine velikih gradova u [[Srbija|Srbiji]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]], a postoje i međunarodne linije do mnogih evropskih gradova ([[Skoplje]], [[Sofija]], [[Zagreb]], [[Ljubljana]], [[Cirih]], [[Budimpešta]], [[Kijev]], [[Moskva]]). Pored glavne postoji još 5 stanica u gradu - [[Železnička stanica Beograd Centar|Beograd Centar]] („Prokop“), [[Železnička stanica Novi Beograd|Novi Beograd]], Zemun, Rakovica, Dunav. Stanica Centar je trenutno u izgradnji i predviđena je za novu glavnu stanicu u [[Beograd]]u. === Avioprevoz === Međunarodni [[aerodrom]] "[[Aerodrom Nikola Tesla Beograd|Nikola Tesla]]" u [[Surčin]]u nalazi se 12 -{km}- zapadno od grada. Povezan je sa gradkom [[Auto-put E-70|auto-putem Beograd-Batrovci]]. Do aerodroma je moguće prispeti [[autobus]]ima (javnim gradskim i posebnim) i [[taksi]]jem, a najčešće polazne stanice u gradu su na trgu [[Slavija]] ili [[Zeleni venac]] - GSP linija 72. Avio-linije povezuju [[Beograd]] i [[Srbija|Srbiju]] sa brojnim odredištima u [[Evropa|Evropi]], [[Azija|Aziji]] i [[Afrika|Africi]]. Očekuje se nagli porast linija tokom sledećih godina usled otvaranja regionalnog [[kargo]] centra na aerodromu. U blizini grada i surčinskog aerodroma postiji i vojni [[aerodrom]] [[Aerodrom Batajnica Beograd|Batajnica]], udaljen 20 -{km}- od grada. Postoje predlozi da se ovaj aerodrom prevede u civilni i da se nameni [[Niskotarifna avio-kompanija|niskotarifnom avioprevozu]]. === Rečni prevoz === [[Datoteka:Sava port Belgrade.jpg|mini|desno|200p|Savsko pristanište]] Beograd ima izvrsne uslove za razvoj rečnog saobraćaja, budući da se nalazi na ušću dve velike međunarodne reke, [[Sava (reka)|Save]] u [[Dunav]]. Mogućnosti još uvek nisu iskorišćene. Grad poseduje veliku luku na [[Dunav]]u pod nazivom [[Luka Beograd]]. [[Sava (reka)|Reka Sava]] pogodnija je za turistički prevoz, gde je uređen terminal za prihvat putnika i to je danas „glavna kapija“ za strane turiste koji posećuju grad. Na ovaj terminal je, tokom [[2009]]. godine, pristalo preko 400 turističkih brodova sa više od 50.000 turista.<ref>Grad Beograd - [http://www.beograd.rs/cms/view.php?id=1365505 „Zatvaranje turističko-nautičke sezone u petak“]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 4.11.2009.</ref> Postoji i nekoliko marina u blizini gradskih zona odomora i rekreacije, [[Ada Ciganlija|Ade Ciganlije]] i [[Ada Međica|Ade Međice]]. One su povezane i omanjim linijama sa [[Novi Beograd|Novim Beogradom]]. Na [[Dorćol]]u je predviđena izgradnja nove visoko uređene marine. == Gradska saobraćajna mreža == === Ulice === U Beogradu postoji 536 semaforskih raskrsnica<ref>„Kurir“ – [http://www.kurir-info.rs/m/beograd/na-ulicama-ima-i-semafora-iz-sedamdesetih-godina-65449.php „Na ulicama ima i semafora iz sedamdesetih godina“]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, 19.12.2010.</ref> i oko 120.000 saobraćajnih znakova.<ref>[[B92]] – [http://www.b92.net/automobili/aktuelno.php?yyyy=2011&mm=06&nav_id=517023 „Stop najtraženiji na crnom tržištu“], 6.6.2011.</ref> === Mostovi === [[Datoteka:Gazela Bridge 3.jpg|mini|220p|Nizvodno (odozgo nadole): Novi železnički, Stari železnički i Most „Gazela“ preko reke Save sa okolinom]] U [[Beograd]]u postoji 10 mostova, od kojih 8 premošćuje [[Sava (reka)|Savu]], a dva [[Dunav]]. Mostovi uglavnom povezuju [[Novi Beograd]] i gradsko jezgro. * [[Železnički ostružnički most]] se nalazi 20-ak km južno od grada kod istoimenog mesta. Ovaj most premošćava [[Sava (reka)|Savu]] i deo je [[Železnička obilaznica oko Beograda|železničke obilaznice oko Beograda]]. Most je bio rušen u vreme [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]], a u međuvremenu je popravljen i funkcionalan je. * [[Drumski ostružnički most]] se nalazi uz železnički ostružnički most. Ovaj most premošćava [[Sava (reka)|Savu]] i deo je [[Obilaznica oko Beograda|obilaznice oko Beograda]]. Most je takođe bio rušen u vreme [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanja]], a ponovo je otvoren [[2004]]. godine. Kompletiranjem obilaznice veći deo tranzitnog saobraćaja će biti izmešten iz centra Beograda. * [[Novi železnički most (Beograd)|Novi železnički most]] izgrađen je [[1979]]. godine i premošćava [[Sava (reka)|Savu]] u području grada. * [[Stari železnički most (Beograd)|Stari železnički most]] premošćava [[Sava (reka)|Savu]] u području grada. * [[Gazela (most)|Most Gazela]] premošćava [[Sava (reka)|Savu]] i glavni je saobraćajni pravac preko reke u području grada. * [[Savski most (Beograd)|Stari savski most]] premošćava [[Sava (reka)|Savu]] u području grada. Ovim mostom prolazi i [[tramvaj]]ska pruga. * [[Brankov most]] premošćava [[Sava (reka)|Savu]] u području najužeg gradskog jezgra. Sagrađen je na mestu gde se nalazio [[Most kralja Aleksandra]], koji je bio otvoren [[1934]]. godine, a srušen u [[Drugi svetski rat|Drugom svetskom ratu]]. * [[Pančevački most]] je za sada jedini gradski most preko [[Dunav]]a. Objedinjuje drumski i železnički prevoz. * [[Most na Adi]] je počeo da se gradi [[2008]]. godine, a pušten je u saobraćaj 1. januara 2012. Ovaj most nije potpuno završen i biće deo [[Unutrašnji magistralni poluprsten|Unutrašnjeg magistralnog poluprstena]]. * U 2009. godini prihvaćen je plan za [[novi most preko Dunava]], koji će povezivati [[Zemun]] i [[Borča|Borču]], a deo je [[Spoljna magistralna tangenta|Spoljne magistralne tangente]]. === Putevi === [[Beograd]] je povezan savremenim [[auto-put]]evima sa [[Novi Sad|Novim Sadom]] ka severu (od [[Batajnica|Batajnice]]; auto-put [[E75]]), [[Niš]]om ka jugu i [[Šid]]om ka zapadu (auto-put [[E70]]). Ka [[Pančevo|Pančevu]] na istoku vodi moderna gradska saobraćajnica. Svi glavni putevi prolaze kroz gradsko jezgro, što uzrokuje velike gužve u gradu. Zbog toga je u toku izgradnja [[Obilaznica oko Beograda|obilaznice oko Beograda]], kako bi se omogućilo preusmeravanje prolaznih vozila izvan gradskog izgrađenog područja. === Železnica === [[Beograd]] je glavno železničko čvorište u zemlji i od njega kreće 6 pruga. Železničkoj mreži na gradskom području potrebna je obnova i produženje mreže, kao i izmeštanje [[tranzit]]nog železničkog saobraćaja iz grada. U tu svrhu se gradi [[železnička obilaznica oko Beograda]] (trenutno je završena deonica od [[Batajnica|Batajnice]] do [[Jajinci|Jajinaca]]). == Povezano == * [[Beograd]] * [[Beovoz]] * [[Luka Beograd]] * [[Aerodrom Nikola Tesla Beograd]] * [[Linije javnog prevoza u Beogradu]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Vladimir Božičković, ''[http://www.mgb.org.rs/images/stories/MGB/pdf/GodisnjakXIX/GodisnjakXIX317-330.pdf Beograd kao saobraćajni čvor]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'', [http://www.mgb.org.rs/sr/-xix Godišnjak grada Beograda XIX] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131014091444/http://www.mgb.org.rs/sr/-xix |date=2013-10-14 }}, Beograd 1972, 317-330. == Vanjske veze == {{Commonscat|Transport in Belgrade}} * [http://www.belgrademaps.com/sr/ BelgradeMaps.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101122072732/http://www.belgrademaps.com/sr/ |date=2010-11-22 }} - Mape gradskog prevoza * [http://www.bgsaobracaj.rs Sekretarijat za saobraćaj Grada Beograda] [[Kategorija:Saobraćaj u Beogradu| ]] [[Kategorija:Saobraćaj u Srbiji|Beograd]] 3wwly67v18ecoecgo2bectq5mfjk100 2 232970 42585848 42585787 2026-04-27T20:50:06Z Duma 16555 /* Kugari */ 42585848 wikitext text/x-wiki [[File:Head of the Champawat Tiger.png|thumb|Glava [[napadi tigrova|tigrice iz Champawata]], koja je ubila preko 430 ljudi u Nepalu i Indiji, prije nego što ju je [[Jim Corbett]] upucao 1907. godine. Zbog slomljenih gornjih i donjih desnih očnjaka, nije mogla loviti svoj prirodni plijen i počela se hraniti ljudima.]] '''Ljudožderna životinja''' ili '''ljudožder''' je pojedinačna životinja ili biće koje lovi ljude kao obrazac lovačkog ponašanja. To ne uključuje [[strvinar|jedenje leševa]], pojedinačni napad proizašao iz prilike ili očajničke gladi ili jedenje čovjeka kojeg je životinja ubila u samoodbrani. Međutim, sva tri slučaja (posebno posljednja dva) mogu naviknuti životinju na jedenje ljudskog mesa ili na [[Napad životinje|napadanje ljudi]], te mogu potaknuti razvoj ponašanja ljudožderstva. Iako ljude mogu napasti mnoge vrste životinja, životinje ljudožderi su one koje su uključile ljudsko meso u svoju uobičajenu ishranu i aktivno love i ubijaju ljude. Većina prijavljenih slučajeva ljudoždera uključivala je [[lav]]ove, [[tigar|tigrove]], [[leopard]]e, [[polarni medvjed|polarne medvjede]] i velike [[krokodil]]e. Međutim, oni nisu jedini predatori koji će napasti ljude ako im se pruži prilika; poznat je i širok spektar vrsta koje usvajaju ljude kao uobičajeni plijen, uključujući razne [[medvjed]]e, [[Pjegava hijena|pjegave]] i [[Prugasta hijena|prugaste hijene]] i [[Komodski varan|komodske varane]]. == Mačke == === Tigrovi === {{main|Man-eating tigers}} [[File:Man-eater of Segur.jpg|thumb|The [[Tiger attack#The Tiger of Segur|man-eater of Segur]], a young man-eating male Bengal tiger who killed 5 people in the Nilgiri Hills of Tamil Nadu state in South India.]] Tigers are recorded to have killed more people than any other big cat, and have been responsible for more human deaths through direct attack than any other wild mammal.<ref name="Nowak, Ronald M 1983">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1088</ref> About 1,000 people were reportedly killed each year in India during the early 1900s, with [[Champawat tigress|one individual Bengal tigress]] killing 436 people in India.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Tigers killed 129 people in the Sundarbans mangrove forest from 1969 to 1971.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Unlike leopards and lions, man-eating tigers rarely enter human habitations to acquire prey. The majority of victims were reportedly in the tiger's territory when the attack took place.<ref name="GC"/> Additionally, tiger attacks mostly occur during daylight hours, unlike those involving leopards and lions.<ref name="GC">{{cite book | author = John Seidensticker and Susan Lumpkin| title = Great Cats | year = 1991 | page = 240 | publisher = Rodale Press | isbn = 978-0-87857-965-5}}</ref> The [[Sundarbans]] is home to approximately 600 [[royal Bengal tiger]]s<ref name="Maneaters">{{cite web|title=Maneaters: The Sundarbans|url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating7.html|publisher=lairweb|access-date=11 December 2013}}</ref> who before modern times used to "regularly kill 50 or 60 people a year".<ref name="Maneaters" /> In 2008, a loss of habitat due to [[Cyclone Sidr]] led to an increase in the number of attacks on humans in the Indian side of the Sundarbans, as tigers were crossing over to the Indian side from Bangladesh.<ref name=tiger_2008>{{cite news|title=Tiger attacks on rise in Indian Sundarbans|url=http://www.dnaindia.com/india/report-tiger-attacks-on-rise-in-indian-sundarbans-1180734|access-date=11 March 2014|newspaper=[[DNA India]]|date=30 July 2008|agency=[[Indo-Asian News Service]]}}</ref> A theory promoted to explain this increase in attacks suggests that, since tigers drink [[fresh water]], the [[salinity]] of the area waters serve as a destabilizing factor in the diet and life of tigers of Sundarbans, keeping them in constant discomfort and making them extremely aggressive. Other theories include the sharing of their habitat with humans and the consumption of human corpses during floods.<ref name="Maneaters" /> === Lavovi === {{Further|Lion#Man-eating}} [[File:Lionsoftsavo2008.jpg|right|thumb|The [[Tsavo maneaters]] on display in the [[Field Museum of Natural History]] in Chicago.]] Man-eating lions have been recorded to actively enter human villages at night as well as during the day to acquire prey. This greater assertiveness usually makes man-eating lions easier to dispatch than tigers. Lions typically become man-eaters for the same reasons as tigers: starvation, old age, and illness, though as with tigers, some man-eaters were reportedly in perfect health.<ref name="GC"/> The most notorious case of man-eating lions ever documented happened in 1898 in what was then known as British East Africa, now [[Kenya]]. During the construction of a rail bridge over the [[Tsavo River]] (part of the [[Uganda Railway]]) in modern-day [[Tsavo East National Park]], two enormous maneless male Tsavo lions terrorized the railway workers, most of them imported from India, and were believed to have killed or devoured over 130 men. The entire railway project had to be halted as the then British prime minister sounded the alarm. They were eventually tracked and killed by the project's chief engineer and required eight men to carry each to camp. Man-eating lions studies indicate that [[African lion]]s eat humans as a supplement to other food, not as a last resort.<ref>{{Cite news |url=http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419174942/http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya/ |url-status=dead |archive-date=19 April 2017 |title=Why Man-Eating Lions Prey on People—New Evidence |date=2017-04-19 |access-date=2017-04-19}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeSantis |first1=Larisa R. G.|last2=Patterson |first2=Bruce D. |date=2017-04-19|title=Dietary behaviour of man-eating lions as revealed by dental microwear textures |journal=Scientific Reports |volume=7|issue=1 |pages=904 |doi=10.1038/s41598-017-00948-5 |pmid=28424462 |pmc=5430416|bibcode=2017NatSR...7..904D}}</ref> In July 2018, a South African news website reported that three rhino [[Poaching|poachers]] were mauled and eaten by lions at Sibuya Game Reserve in Eastern Cape province, South Africa.<ref>{{Cite news|url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/lions-eat-suspected-poachers-at-sibuya-game-reserve-15852083|title=Horror as lions eat 3 poachers at Sibuya Game Reserve|date=2018-07-05|work=Independent Online|location=South Africa|access-date=2019-12-17}}</ref> === Leopardi === {{Main|Napad leoparda}} Leopardi ljudožderi čine mali postotak svih leoparda, ali su nesumnjivo predstavljali prijetnju u nekim područjima;<ref name="ReferenceA">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1090</ref> jedan leopard u Indiji ubio je preko 200 ljudi.<ref name="ReferenceA"/> [[Jim Corbett]] je izjavio da je zapaženo da leopardi to češće čine nakon što se hrane ljudskim leševima, za razliku od tigrova, koji su obično postajali ljudožderi zbog bolesti. U području koje je Corbett dobro poznavao, mrtvi ljudi se obično potpuno [[Inflamacija (antropologija)|kremiraju]], ali kada dođe do teške epidemije bolesti, stopa smrtnosti premašuje zalihe [[Pogrebna lomača|drveta za kremiranje]] i ljudi donekle spale tijelo i bace ga preko ruba [[ghat|zapaljenog ghata]].<ref name="CC">{{cite book| last = Corbett |first = Jim |author-link=Jim Corbett | title = Man-eaters of Kumaon| url = https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458957 | pages = viii–xiii| publisher = Oxford University Press| year = 1944}}</ref><ref>Time Magazine Canadian edition, Saving The Big Cats, issue 23 August 2004, p.38, pp.40-41.</ref> U Aziji, leopardi ljudožderi obično napadaju noću, a zabilježeno je da su provalili vrata i slamnate krovove kako bi došli do ljudskog plijena. Napadi u Africi se prijavljuju rjeđe, iako je bilo slučajeva kada su se napadi dogodili tokom dana. I Corbett i [[Kenneth Anderson]] su napisali da je lov na pantera ljudoždera predstavljao više izazova nego na bilo koju drugu životinju.[nedostaje referenca] U Indiji je 2019. godine leopard ukrao i obezglavio mladunče.<ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/baby-snatched-cot-decapitated-leopard-14433607|title=Baby snatched from cot and decapitated by leopard as mum sleeps through attack|first=Anna|last=Slater|date=19 April 2019|website=mirror}}</ref> === Jaguari === {{See also|Jaguar#Jaguar i čovjek}} Napadi jaguara na ljude su danas rijetki.<ref name="AHT">{{cite web |url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |title=Latin American Herald Tribune - Jaguar Kills Fisherman on Colombia's Caribbean Coast |work=Latin America Herald Tribune |access-date=2016-03-19 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304053413/http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |url-status=dead }}</ref> U prošlosti su bili češći, barem nakon dolaska [[konkvistador]]a u [[amerike|Ameriku]]. Rizik za ljude bi se vjerovatno povećao kada bi se smanjio broj [[kapibara]], glavnog plijena jaguara.<ref name="Porter1894">{{cite book |url=https://archive.org/stream/wildbeastsstud00port#page/n197/mode/2up |title=Wild beasts; a study of the characters and habits of the elephant, lion, leopard, panther, jaguar, tiger, puma, wolf, and grizzly bear |author=John Hampden Porter |year=1894 |page=239|publisher=New York, C. Scribner's sons }}</ref> Međutim, povremeni napadi se i dalje dešavaju; na primjer, u aprilu 2025. godine, čovjeka je ubio jaguar dok je skupljao med u ruralnom području brazilskog Pantanala, blizu Aquidauane u državi Mato Grosso do Sul.<ref>{{Cite web |last=Perpétuo |first=Lara |date=2025-04-23 |title=Governo de MS determina buscas por onça que matou caseiro no Pantanal |url=https://www.correiobraziliense.com.br/brasil/2025/04/7121454-governo-de-ms-determina-buscas-por-onca-que-matou-caseiro-no-pantanal.html |access-date=2025-04-24 |website=Brasil |language=pt-BR}}</ref> === Pume === {{Main|Popis smrtonosnih napada puma u Sjevernoj Americi}} Zbog [[prirast stanovništva|širenja ljudske populacije]], staništa puma se sve više preklapaju s područjima naseljenim ljudima. Napadi na ljude su vrlo rijetki, jer je prepoznavanje plijena kod puma naučeno ponašanje i one uglavnom ne prepoznaju ljude kao plijen.<ref>Kanadsko izdanje časopisa Time, Saving The Big Cats, broj 23. august 2004, str.43.</ref> Napadi na ljude, stoku i kućne ljubimce mogu se dogoditi kada se puma navikne na ljude ili je u stanju teške gladi. Napadi su najčešći tokom kasnog proljeća i ljeta, kada mlade pume napuštaju svoje majke i traže novu teritoriju. Za razliku od drugih velikih mačaka koje su ljudožderi, pume ne ubijaju ljude zbog starosti ili preferenci u ishrani, već u odbrani svoje teritorije. Takvo ponašanje je zabilježeno u lovu kojeg predvode ljudi, gdje pumu tjeraju psi koje ona ili prestiže ili napadne na određenoj udaljenosti. Puma zatim kruži oko lovca i napada iz zasjede. == Psi == === Vukovi === {{main|Wolf attack}} [[File:Wolves of Perigord.jpg|thumb|Two of the Wolves of Périgord, a pack allegedly responsible for the deaths of 18 people in February 1766, on display at the chateau of Razac in [[Thiviers]]{{citation needed|date=October 2018}}]] Contrasted to other carnivorous mammals known to attack humans for food, the frequency with which wolves have been recorded to kill people is rather low, indicating that, though potentially dangerous, wolves are among the least threatening for their size and predatory potential, except for the dog which poses [[dog attack|lethal hazards for reasons other than predation]]. In the rare cases in which man-eating wolf attacks occur, the majority of victims are children.<ref name="Attacks">{{cite web|url=http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |title=The Fear of Wolves: A Review of Wolf Attacks on Humans |publisher=Norsk Institutt for Naturforskning |access-date=26 June 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927173051/http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |archive-date=27 September 2007}}</ref> [[Habituation]] is a known factor contributing to some man-eating wolf attacks which results from living close to human habitations, causing wolves to lose their fear of humans and consequently approach too closely, much like urban [[coyote]]s. Habituation can also happen when people intentionally encourage wolves to approach them, usually by offering them food, or unintentionally, when people do not sufficiently intimidate them.<ref name="Attacks" /> This is corroborated by accounts demonstrating that wolves in protected areas are more likely to show [[boldness]] toward humans than ones in areas where they are actively hunted.<ref name="WOLVES">{{cite book | author= L. David Mech & Luigi Boitani | title=Wolves: Behaviour, Ecology and Conservation | year=2001 | page= 448 | publisher=University of Chicago Press | isbn= 978-0-226-51696-7 }}</ref> === Dingoi === {{See also|Death of Azaria Chamberlain}} Attacks on humans by [[dingo]]es are rare, with only two recorded fatalities in Australia. Dingoes are normally shy of humans and avoid encounters with them. The most famous record of a dingo attack was the 1980 disappearance of nine-week-old [[Death of Azaria Chamberlain|Azaria Chamberlain]]. Her parents reported that they both saw a dingo taking Azaria out of their tent when she and her family were out on a camping trip to [[Uluru]].<ref>{{cite web |title=New turn in 1980 dingo death mystery |url=https://www.nbcnews.com/id/wbna5378661 |publisher=MSNBC |access-date=12 November 2018 |date=6 July 2004}}</ref> In 2019, a father saved his 14-month-old child from a dingo which had dragged him away.<ref>{{Cite web|url=https://www.news.com.au/national/queensland/infant-recovering-in-hospital-after-terrifying-dingo-attack/news-story/517dca54aa0814187d700b746798844a|title=Father woke to son's cries 'becoming more distant'|date=18 April 2019|website=NewsComAu}}</ref> === Domaći psi === {{Main|Fatal dog attacks}} Although dogs have many of the characteristics of bears and big cats, they are unlikely to act as man-eaters themselves. More often humans can be bitten to death by packs of stray dogs, but not eaten. Such attacks often occur in the countries of [[Eastern Europe]], [[post-Soviet states]], and some [[South Asia]]n countries, such as India.{{Citation needed|date=September 2023}} === Kojoti === {{main|Coyote attack}} Almost all known predatory coyote attacks on humans have failed. To date, other than the [[Kelly Keen coyote attack]] and the [[Taylor Mitchell|Taylor Mitchell coyote attack]],<ref>{{Cite web |title=Scientists Now Know Why Coyotes Unexpectedly Killed a Human in 2009 |url=https://www.cnet.com/science/biology/scientists-now-know-why-coyotes-unexpectedly-killed-a-human-in-2009/ |access-date=2024-01-29 |website=CNET |language=en}}</ref> all known victims have survived by fighting, fleeing, or being rescued, and only in the latter case was the victim partially eaten, although that case occurred in [[Nova Scotia]] where the local animals are [[eastern coyote]]s ([[coywolves]]).{{citation needed|date=March 2019}} === Šakali === In June 2019, a nine-year-old boy was killed by [[Indian jackal|jackals]] in [[Farakka]], [[West Bengal]], India. This was witnessed by a neighbor, who saw the child's half-eaten body being dragged by the pack of seven jackals.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/west-bengal/jackals-kill-feed-on-9-year-old-boy-in-in-murshidabad/cid/1693120|title=Jackals kill & 'feed on' 9-year-old boy in Murshidabad}}</ref> == Medvjedi == {{Main|Bear attack}} === Polarni medvjedi === [[Polar bear]]s, particularly young and undernourished ones, will hunt people for food.<ref>{{cite journal | first1 = James M. | last1 = Wilder | first2 = Dag | last2 = Vongraven | first3 = Todd | last3 = Atwood | first4 = Bob | last4 = Hansen | first5 = Amalie | last5 = Jessen | first6 = Anatoly | last6 = Kochnev | first7 = Geoff | last7 = York | first8 = Rachel | last8 = Vallender | first9 = Daryll | last9 = Hedman | first10 = Melissa | last10 = Gibbons | title = Polar Bear Attacks on Humans: Implications of a Changing Climate. | journal = Wildlife Society Bulletin | volume = 41 | number = 3 | year = 2017 | pages = 537–47 | doi = 10.1002/wsb.783| bibcode = 2017WSBu...41..537W }}</ref> Although bears rarely attack humans, bear attacks often cause devastating injuries due to the size and immense strength of the giant land and shoreline carnivores. As with dogs, predatory intent is not necessary; territorial disputes and protection of cubs can result in death by bear attack. Truly man-eating bear attacks are uncommon, but are known to occur when the animals are diseased or natural prey is scarce, often leading them to attack and eat anything they are able to kill. === Smeđi medvjedi === [[Brown bear]]s are known to sometimes hunt hikers and campers for food in North America. For example, Lance Crosby, 63, of [[Billings, Montana]], was hiking alone and without bear spray in [[Yellowstone National Park]] in August 2015 when he was attacked by a {{convert|259|lbs|adj=on}} [[grizzly bear]]. The park rules say people should hike in groups and always carry bear spray – a form of pepper spray that is used to deter aggressive bears. His body was found in the Lake Village section of the park in northwest Wyoming.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-33942095|title = Yellowstone Park kills grizzly bear that ate hiker|work = BBC News|date = 14 August 2015}}</ref> [[Timothy Treadwell]] and his girlfriend Amie Huguenard were killed and almost fully eaten by a 28-year-old brown bear on October 5, 2003. The bear's stomach was later found to contain human remains and clothing. In July 2008, dozens of starving brown bears killed two geologists working at a [[fish hatchery|salmon hatchery]] in [[Kamchatka]].<ref>{{cite news |title=Russian bears trap geology survey crew |first=Alexei |last=Dovbysh |work=Reuters |date=22 July 2008 |url=https://www.reuters.com/article/idUSL22583868 |access-date=24 April 2010 }}</ref> After the partially eaten remains of the two workers were discovered, authorities responded by dispatching hunters to cull or disperse the bears.<ref>{{cite news |title=Bears eat two men in Russia's eastern wilderness |first=Luke |last=Harding |work=The Guardian |date=23 July 2008 |url=https://www.theguardian.com/world/2008/jul/23/russia.animalbehaviour |access-date=24 April 2010 |location=London}}</ref> === Američki crni medvjedi === While [[American black bear]]s rarely attack people, lone, predatory black bears are responsible for most fatal black bear attacks on humans in the United States and Canada, according to a study from 2011. Unlike female bears, motivated to attack humans to protect cubs, male black bears may display predatory behavior toward humans and view them as a potential food source. The same study cautioned that the chances of a black bear attacking a human were small, writing, "Each year, millions of interactions between people and black bears occur without any injury to a person, although by 2 years of age most black bears have the physical capacity to kill a person."<ref>{{cite journal | last1 = Herrero | first1 = S. | last2 = Higgins | first2 = A. | last3 = Cardoza | first3 = J. E. | last4 = Hajduk | first4 = L. I. | last5 = Smith | first5 = T. S. | year = 2011 | title = Fatal attacks by American black bear on people: 1900–2009 | journal = The Journal of Wildlife Management | volume = 75 | issue = 3| pages = 596–603 | doi = 10.1002/jwmg.72 | bibcode = 2011JWMan..75..596H | s2cid = 55078800 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.adn.com/alaska-news/article/lone-predatory-black-bears-responsible-most-human-attacks/2011/05/11/|title=Lone, predatory black bears responsible for most human attacks|date=11 May 2011|website=Anchorage Daily News}}</ref> === Ostale vrste medvjeda === Though usually shy and cautious animals, [[Asian black bear]]s are more aggressive toward humans than the brown bears of Eurasia.<ref name="brown">''Bear Anatomy and Physiology'' from Gary Brown's ''The Great Bear Almanac'', Lyons & Burford, Publishers, 1993</ref> In some areas of [[India]] and [[Burma]], [[sloth bear]]s are more feared than tigers, due to their unpredictable temperament.<ref name="Perry">{{cite book | author = Perry, Richard | title = The World of the Tiger | year = 1965 | page = 260 | id = ASIN: B0007DU2IU}}</ref> == Ostali sisari == === Hijene === Although [[hyena]]s readily feed upon human corpses,<ref>{{Cite web |last=Brooks |first=John |date=2021-10-14 |title=Are Hyenas Dangerous? Do Hyenas Attack Humans? (YES!) |url=https://wildexplained.com/blog/are-hyenas-dangerous/ |access-date=2024-01-29 |website=Wild Explained |language=en-US}}</ref> they are generally very wary of humans and less dangerous than the big cats whose territory overlaps with theirs. Nonetheless, both the [[spotted hyena]] and the smaller [[striped hyena]] are powerful predators quite capable of killing an adult human, and are known to attack people when food is scarce. Like most predators, hyena attacks tend to target women, children, and infirm men, though both species can and do attack healthy adult males on occasion. The spotted hyena is the more dangerous of the two species, being larger, more predatory, and more aggressive than the striped hyena. The [[brown hyena]] and [[aardwolf]] are not known to prey on humans.{{citation needed|date=June 2014}} === Svinje === [[Pig]]s are competent predators and can kill and eat helpless humans unable to escape them.<ref>{{cite news |title=Oregon farmer eaten by his pigs |url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-19796224 |publisher=BBC |date=2 October 2012}}</ref><ref>{{cite news |title=Italian mafia fed man alive to pigs, police say |url=https://www.reuters.com/article/us-italy-mafia-pigs/italian-mafia-fed-man-alive-to-pigs-police-say-idUSBRE9AR0M820131129 |work=Reuters |date=29 November 2013 |language=en}}</ref><ref name=pig_mafia>{{cite news|title=Mafia fed rival to pigs while he was still alive|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=11 March 2014|newspaper=[[Telegraph Media Group|The Telegraph]]|date=28 November 2013|location=London|first=Nick|last=Squires}}{{cbignore}}</ref> Numerous [[animal trial]]s in the [[Middle Ages]] involved pigs accused of eating children.<ref>{{cite web|url=https://archive.org/details/criminalprosecut00evaniala|title=The criminal prosecution and capital punishment of animals|first=E. P. (Edward Payson)|last=Evans|date=1 January 1906|publisher=London : W. Heinemann|via=Internet Archive}}</ref> In 2019, a woman was attacked and killed by a herd of [[Feral pig|feral hogs]] in rural Texas. She died due to [[exsanguination]] (i.e. bled to death) from bite wounds.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/11/26/us/texas-woman-killed-feral-hogs.html|title=Feral Hogs Attack and Kill a Woman in Texas (Published 2019)|first=Nicholas|last=Bogel-Burroughs|date=26 November 2019|work=The New York Times}}</ref> Wild pigs are opportunistic omnivores that can function as aggressive predators. Being scavengers, wild pigs have been specifically documented to feed on human corpses or remains in post-combat, rural accident (e.g., plane crash) and crime (e.g., homicide) situations. In addition, there is at least one instance on record of a wild pig in southern France that became a confirmed repeated man-eater. In four of the attacks reviewed in a study,<ref name="auto">{{cite journal |last1=Mayer |first1=John |title=Wild pig attacks on humans. |journal=Proceedings of the Wildlife Damage Management Conference |date=2013 |volume=15 |pages=17–25 |url=https://digitalcommons.unl.edu/icwdm_wdmconfproc/151/}}</ref> the wild pig either partially or mostly consumed the remains of the human victim that had been fatally injured by that animal in the attack. Three of the four attacks were explicitly characterized by the investigating authorities as being predatory. In two additional attacks, the pig's motivation was also described by either the victim or the victim's companion as predatory; of those, one victim survived with serious injuries while the other was fatally injured. In a 2009 attack in India, a 3-year-old girl, walking on a trail with her father, was grabbed by a wild pig, which then tried to flee with the child in its mouth. The father chased the animal, fighting with it until his daughter was released. Both the father and daughter were seriously injured during the attack; the child later died of her injuries. Although attacks by wild pigs are primarily defensive in nature, the potential for an attack of a predatory nature cannot be completely discounted.<ref name="auto"/> === Primati === {{Main|Human cannibalism}} The only documented man-eating [[Hominidae|hominids]] (great apes) have been [[human]]s themselves and [[chimpanzee]]s.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/science/horizon/2004/demonicapetrans.shtml|title=BBC - Science & Nature - Horizon - Demonic Ape|publisher=BBC}}</ref><!--<ref>{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071228130117/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |url-status=dead |archive-date=28 December 2007 |title=Online Extra: Frodo @ National Geographic Magazine |work=National Geographic |date=2002-05-15 |access-date=2016-03-19}}</ref>--> As humans encroach further on chimpanzee habitat, the occurrence of chimpanzees killing human children has allegedly become more common.<ref>{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/science/chimps-killing-people-in-uganda|title=Chimps are killing people in Uganda: 'It broke off the arm... opened the stomach and removed the kidneys'|first=Chris|last=Ciaccia|date=12 November 2019|publisher=Fox News Channel}}</ref> === Pacovi === Despite small individual size, [[rat]]s in large numbers can kill helpless people by eating them alive.<ref>{{cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/german-man-frank-herrmann-dies-eaten-alive-466227 |title=Homeless Man Eaten Alive by Rats in Majorca |work=International Business Times |date=2013-05-09 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-41198770|title=French girl mutilated by rats in night attack at home|date=8 September 2017|publisher=BBC}}</ref> [[Rat torture]] has been documented by [[Amnesty International]].<ref>Chile: Evidence of torture: an Amnesty International Report. London (Amnesty International Publications) 1983, pp. 35–37</ref> Large sized rats (some as big as a small cat) have been seen to feed upon human corpses in mortuaries in India. == Gmizavci == [[File:Crocodile in Kachikali kevinzim.jpg|thumb|right|The [[Nile crocodile]] is one of the species involved in the most unprovoked fatal attacks on humans.]] === Krokodili === {{Main|Crocodile attack}} Crocodile attacks on people are common in places where crocodiles are native. The [[Saltwater crocodile|saltwater]] and [[Nile crocodile]]s are responsible for more attacks and more deaths than any other wild predator that attacks humans for food. Each year, hundreds of deadly attacks are attributed to the Nile crocodile within [[sub-Saharan Africa]]. Because many relatively healthy populations of Nile crocodiles occur in East Africa, their proximity to people living in poverty and/or without infrastructure has made it likely that the Nile crocodile is responsible for more attacks on humans than all other species combined. One notorious man-eating crocodilian is [[Gustave (crocodile)|Gustave]]. In Australia, crocodiles have also been responsible for several deaths in the tropical north of the country.<ref>{{cite news|url=https://www.smh.com.au/national/recent-crocodile-deaths-in-australia-20090411-a3b2.html |title=Recent crocodile deaths in Australia |website=The Sydney Morning Herald |date=11 April 2009 |access-date=24 January 2017}}</ref> [[Mugger crocodiles]] are another crocodile species that may see people as prey as they kill many people in Asia each year, although not to the same level as the saltwater and Nile crocodiles. All crocodile species are potentially dangerous to humans, but most do not actively prey on them. === Aligatori === {{main|List of fatal alligator attacks in the United States by decade}} Despite their manifest ability to kill prey similar to or larger than humans in size and their commonness in an area of dense human settlement (the southeastern United States, especially Florida), [[American alligator]]s rarely prey upon humans. Even so, there have been several notable instances of alligators opportunistically attacking humans, especially the careless, small children, and elderly.<ref>{{cite web|url=http://bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|title=Body of boy snatched by gator found in Disney lagoon|access-date=16 June 2016|archive-date=16 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616220857/http://www.bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|url-status=dead}}</ref> Unlike the far more dangerous saltwater and Nile crocodiles, the majority of alligators avoid contact with humans if possible, especially if they have been hunted. Incidents have happened,<ref>{{cite web|url=http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |title='Aggressive' Gator Kills Burglary Suspect - AOL News |date=2007-11-16 |access-date=2016-03-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071116160533/http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |archive-date=16 November 2007 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://firststateupdate.com/2021/08/louisiana-man-apparently-eaten-by-alligator-in-idas-wake/|title= Louisiana Man Apparently Eaten By Alligator In Ida's Wake|date=2021-08-31|access-date=2021-08-31}}</ref> and they may not all have been predatory in nature. === Zmije === Very few species of snakes are physically capable of swallowing an adult human. Although quite a few claims have been made about giant snakes swallowing adult humans, only a limited number have been confirmed. Various species of [[Pythonidae|pythons]] are the most commonly recorded perpetrators. In 2017 in Indonesia, an [[Death of Akbar Salubiro|adult male]] was discovered inside a {{convert|7|m|ft|adj=mid|-long}} python.<ref>{{Cite news|url=http://www.straitstimes.com/asia/se-asia/missing-man-found-dead-in-belly-of-7m-long-python-report|title=Missing man found dead in belly of 7m-long python in Indonesia: Report|last=paulam@st|date=2017-03-29|work=The Straits Times|access-date=2017-06-04|language=en}}</ref> On 14 June 2018 a 54-year-old woman named Wa Tiba was eaten by a [[reticulated python]], which had slithered into her garden at her home.<ref>{{Cite news|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/7-meter-long-python-swallows-indonesian-woman|title=7-meter-long python swallows Indonesian woman|date=2018-06-16|work=National Post|access-date=2018-06-16|language=en-US}}</ref> A 45-year-old woman [[farmer]] in Indonesia, who had been missing since the day before, was found dead inside a {{convert|5|m|ft|adj=mid|-long}} python in June 2024.<ref>{{Cite web |title=Indonesian woman found dead inside giant python |url=https://www.dw.com/en/indonesian-woman-found-dead-inside-giant-python/a-69311540 |date=8 June 2024 |access-date=9 June 2024 |website=DW |language=en}}</ref> Large constricting snakes will sometimes constrict and kill prey that are too large to swallow. Also, multiple cases are documented of medium-sized ({{convert|3|to|4|m|ft|0|abbr=on|disp=sqbr}}) captive [[Burmese python]]s constricting and killing humans, including several nonintoxicated, healthy adult men, one of whom was a "student" zookeeper.<ref>{{cite web|last=Herszenhorn |first=David |url=https://www.nytimes.com/1996/10/10/nyregion/13-foot-long-pet-python-kills-its-caretaker.html |title=13-Foot-Long Pet Python Kills Its Caretaker |location=New York City |work=The New York Times |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/archives/news/pet-snake-eyed-death-python-found-body-article-1.732513 |title=Pet Snake Eyed in Death Python Found With Body |work=Daily News|location=New York |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|author=Animal Attack Files Archives |url=http://igorilla.com/gorilla/animal/2002/python_strangles_owner2.html |title=Owner Killed by Snake had been Warned in '98 |publisher=Igorilla.com |access-date=2016-03-19}}</ref><ref name="telegraph.co.uk">{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Python kills careless student zookeeper in Caracas |work=The Telegraph|date=2008-08-26 |access-date=2016-03-19}}{{cbignore}}</ref> In the zookeeper case, the python was attempting to swallow the zookeeper's head when other keepers intervened.<ref name="telegraph.co.uk"/> In addition, at least one Burmese python as small as {{convert|2.7|m|ft|abbr=on}} constricted and killed an intoxicated adult man.<ref>{{cite web|url=http://www.insidehalton.com/news-story/3925857-brampton-inquest-called-for-python-ban-20-years-ago/ |title=Brampton inquest called for python ban 20 years ago |publisher=Insidehalton.com |date=2013-08-06 |access-date=2016-03-19}}</ref> A large constricting snake may constrict or swallow an infant or a small child, a threat that is legitimate and empirically proven. Cases of python attacks on children have been recorded for the reticulated python,<ref>{{Cite journal |last1=Iqbal |first1=Muhammad |last2=Sari |first2=Diah Komala |last3=Arifah |first3=Nur |last4=Widayanti |first4=Gusti Ayu |last5=Aprillia |first5=Ina |date=2025-06-25 |title=Notes on Humans as Prey of Reticulated Pythons Malayopython reticulatus (Serpentes: Pythonidae) in Indonesia |url=https://ejournal.uigm.ac.id/index.php/biopalembanica/article/view/5385 |journal=Bio Palembanica |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.36982/bio.v2i1.5385 |issn=3047-9827|doi-access=free }}</ref> the [[Python sebae|African rock python]],<ref>{{cite web|url=http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |title=Pet Owners Panic after African Python Kills 2 Canadian Children |access-date=1 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006074142/http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |archive-date=6 October 2014 }}</ref> and the Burmese python.<ref>{{cite web |url=http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |title=Officials capture 9-foot Burmese python that strangled 2-year-old Sumter County girl |work=Tampa Bay Times |access-date=2016-03-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006131344/http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |archive-date=6 October 2014 |url-status=dead }}</ref> In the [[Philippines]], more than a quarter of [[Aeta peoples|Aeta]] men (a modern forest-dwelling hunter-gatherer group) have reported surviving [[reticulated python]] predation attempts.<ref name="Headland&Greene2011">{{cite journal |last1=Headland |first1=T. N. |last2=Greene |first2=H. W. |year=2011 |title=Hunter–gatherers and other primates as prey, predators, and competitors of snakes |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=52 |pages=E1470–E1474 |doi=10.1073/pnas.1115116108 |pmid=22160702 |pmc=3248510|doi-access=free }}</ref> Pythons are nonvenomous ambush predators, and both the Aeta and pythons hunt deer, wild pigs, and monkeys, making them competitors and prey.<ref name="Headland&Greene2011"/> In South Africa in 2002, a 10-year-old boy was swallowed whole by a {{convert|20|ft|m|0|adj=mid|-long|order=flip}} African rock python, but cases like these are empirically observed and recorded but not entirely confirmed unlike the cases mentioned above.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Hunt for giant snake that ate 10-year-old Durban boy whole|first=Jane|last=Flanagan|date=24 November 2002|work=The Daily Telegraph}}{{cbignore}}</ref> In Australia there has been one recorded case of an [[amethystine python]] attempting to consume an adult human.<ref>{{Cite web|last=Sulleyman|first=Aatif|date=2020-10-19|title=Woman woke up to find 12-foot snake trying to eat her|url=https://www.newsweek.com/woman-woke-find-12-foot-scrub-python-snake-trying-eat-her-1540252|access-date=2022-01-13|website=Newsweek|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Python tried to eat sleeping woman while being tracked by biologists|url=https://www.newscientist.com/article/2257583-python-tried-to-eat-sleeping-woman-while-being-tracked-by-biologists/|access-date=2022-01-13|website=New Scientist|language=en-US}}</ref> === Gušteri === Large [[Komodo dragon]]s are the only known lizard species to occasionally attack and consume humans. Because they live on remote islands, attacks are infrequent and may go unreported. Despite their large size, attacks on people are often unsuccessful and the victims manage to escape with their lives, albeit severely wounded.<ref>{{Cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/10/13/komodo-dragon-bites-elderly-woman-rinca-island.html |title=Komodo dragon bites elderly woman on Rinca Island |access-date=12 February 2014 |date=13 October 2012 |newspaper=The Jakarta Post |publisher=Niskala Media Tenggara}}</ref> Komodo dragons have been known to consume human corpses, usually by digging up shallow graves.<ref>{{Cite book |last1=Badger |first1=David P. |title=Lizards: a natural history of some uncommon creatures, extraordinary chameleons, iguanas, geckos, and more |last2=Netherton |first2=John |date=2002 |publisher=Voyageur Press |isbn=978-0-89658-520-1 |location=Stillwater, MN}}</ref> This has led to the villagers of Komodo Island to relocate their graves, and pile rocks on top of them to deter the dragons.<ref>{{Cite book |last1=Ballance |first1=Alison |title=South Sea islands: a natural history |last2=Morris |first2=Rod |date=2003 |publisher=Firely Books |isbn=978-1-55297-609-8 |location=Toronto; New York}}</ref> == Ptice == Some evidence supports the contention that the [[Crowned eagle|African crowned eagle]] occasionally views human children as prey, with a witness account of one attack (in which the victim, a seven-year-old boy, survived and the eagle was killed),<ref>Steyn, P. 1982. Birds of prey of southern Africa: their identification and life histories. David Phillip, Cape Town, South Africa.</ref> and the discovery of part of a human child skull in a nest. This would make it the only living bird known to prey on humans, although other birds such as [[ostrich]]es and [[Cassowary|cassowaries]] have killed humans in self-defense and a [[lammergeier]] might have killed the ancient Greek playwright [[Aeschylus]] by accident.<ref>el Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J., eds. (1994). Handbook of the Birds of the World. 2. Barcelona: Lynx Edicions. p. 107. {{ISBN|84-87334-15-6}}.</ref> Various large raptors like [[golden eagles]] are reported attacking humans,<ref>Dickinson, Rachel (2009). Falconer on the Edge. Houghton Mifflin-Harcourt. {{ISBN|978-0-618-80623-2}}.</ref> but it is unclear if they intend to eat them or if they have ever been successful in killing one. A series of incidents in which a [[martial eagle]] attacked and killed one human child as well as injuring two others was recorded in [[Ethiopia]] in 2019.<ref>{{cite book |title=The Deadly Balance: Predators and People in a Crowded World | first = Adam | last = Hart | date = 2023 | publisher= Bloomsbury |chapter-url=https://lithub.com/this-eagle-would-eat-your-toddler-if-it-had-the-chance/ | chapter=This Eagle Would Eat Your Toddler If It Had The Chance | type= excerpt via ''Literary Hub'' | isbn = 9781472985323 | url= https://books.google.com/books?id=oEmOEAAAQBAJ}}</ref> Some fossil evidence indicates large [[birds of prey]] occasionally preyed on prehistoric hominids. The [[Taung Child]], an ''[[Australopithecus africanus]]'' found in Africa, is believed to have been killed by an eagle-like bird similar to the crowned eagle. The extinct [[Haast's eagle]] may have preyed on humans in [[New Zealand]], and this conclusion would be consistent with [[Māori folklore]]. ''[[Leptoptilos robustus]]''<ref>{{Cite journal|doi = 10.1111/j.1096-3642.2010.00616.x|title = A new species of giant marabou stork (Aves: Ciconiiformes) from the Pleistocene of Liang Bua, Flores (Indonesia)|year = 2010|last1 = Meijer|first1 = Hanneke J.M.|last2 = Due|first2 = Rokus AWE|journal = Zoological Journal of the Linnean Society|volume = 160|issue = 4|pages = 707–724|doi-access = free}}</ref> might have preyed on both ''[[Homo floresiensis]]'' and anatomically modern humans, and the [[Malagasy crowned eagle]], [[teratorns]], [[Woodward's eagle]] and ''[[Caracara major]]''<ref>{{Cite journal|jstor=23353814|title=Body Mass Estimations and Paleobiological Inferences on a New Species of Large Caracara (Aves, Falconidae) from the Late Pleistocene of Uruguay|last1=Jones|first1=Washington|last2=Rinderknecht|first2=Andrés|last3=Migotto|first3=Rafael|last4=Blanco|first4=R. Ernesto|journal=Journal of Paleontology|year=2013|volume=87|issue=1|pages=151–158|doi=10.1666/12-026R.1|bibcode=2013JPal...87..151J |s2cid=83648963}}</ref> are similar in size to the Haast's eagle, implying that they similarly could pose a threat to a human being. == Ribe == === Ajkula === {{Main|Shark attack}} [[File:Shark warning - Salt Rock South Africa.jpg|thumb|Sign warning swimmers of the danger of shark attacks]] Contrary to popular belief, only a limited number of shark species are known to pose a serious threat to humans. The species that are most dangerous can be indiscriminate and will take any potential meal they happen to come across (as an [[oceanic whitetip shark]] might eat a person floating in the water after a shipwreck), or may bite out of curiosity or mistaken identity (as with a [[great white shark]] attacking a human on a surfboard possibly because it resembles its favoured prey, a [[Pinniped|seal]]).<ref name="sharks vs. humans">{{cite web|url=https://instinctforfilm.com/feed/sharks-vs-humans-finning/|title=Sharks vs. Humans – Are They The Danger, or Are We?|website=Instinctforfilm|publisher=Instinct Feed|date=27 October 2016|access-date=30 July 2019}}</ref><ref name="shark attack FAQ">{{cite web|url=https://www.floridamuseum.ufl.edu/discover-fish/sharks/shark-attack-faq/|title=Shark Attack FAQ|publisher=Florida Museum|date=23 July 2019|access-date=30 July 2019}}</ref> Of more than 568 [[List of sharks|shark species]], only four have been involved in a significant number of fatal unprovoked attacks on humans: the great white shark, [[tiger shark]], [[bull shark]],<ref name="isaf">ISAF [http://www.flmnh.ufl.edu/fish/sharks/statistics/species2.htm Statistics on Attacking Species of Shark]</ref> and the oceanic whitetip shark.<ref name="howstuffdangerous4">{{cite web|url=http://animals.howstuffworks.com/fish/most-dangerous-shark2.htm |title=9: Oceanic Whitetip Shark - The 10 Most Dangerous Sharks &#124; HowStuffWorks |publisher=Animals.howstuffworks.com |date=2008-06-05 |access-date=2016-03-19}}</ref> These sharks, being large, powerful predators, may sometimes attack and kill humans; it is worth noting that they have all been filmed in open water by unprotected divers.<ref>{{cite web|url=http://www.staradvertiser.com/2015/12/26/editorial/article-about-monsanto-was-right-thing-to-do/|title=Article about Monsanto was 'right thing to do'|date=26 December 2015}}</ref> One of the most notorious and well known incidents of shark predation came with the sinking of the [[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' (CA-35)]], where sharks believed to be oceanic whitetips fed on an estimated 150 of the survivors who were stranded for days.<ref>{{Cite web |last1=Magazine |first1=Smithsonian |last2=Geiling |first2=Natasha |title=The Worst Shark Attack in History |url=https://www.smithsonianmag.com/history/the-worst-shark-attack-in-history-25715092/ |access-date=2023-02-25 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> More recently, on 8 June 2023, due to the popularity of social media the [[Tiger shark#Relationship with humans|fatal tiger shark attack on Vladimir Popov]] off the coast of [[Hurghada]], Egypt, in the [[Red Sea]] has also gained significant notoriety as almost the entire attack was caught on film before going viral. === Pirane === Attacks by [[piranha]]s resulting in deaths have occurred in the [[Amazon basin]]. In 2011, a drunk 18-year-old boy was attacked and killed in Rosario del Yata, [[Bolivia]].<ref>{{cite web |url=http://noticias.terra.com.br/mundo/noticias/0,,OI5507003-EI8140,00-Homem+bebado+morre+apos+ser+atacado+por+piranhas+na+Bolivia.html |title=Homem bêbado morre após ser atacado por piranhas na Bolívia |date=7 December 2011|work=terra.com.br}}</ref> In 2012, a five-year-old Brazilian girl was attacked and killed by a shoal of [[red-bellied piranha]]s.<ref>{{cite web |url=http://tvuol.uol.com.br/assistir.htm?video=menina-e-atacada-por-piranhas-e-morre-no-amazonas-0402CD183464C4A13326&tagIds=1793&orderBy=mais-recentes&edFilter=editorial&time=all& |date=25 October 2012 |title=Menina é atacada por piranhas e morre no Amazonas|work=tvuol.uol.com.br}}</ref> Some Brazilian rivers have warning signs about lethal piranhas.<ref>{{cite web |url=http://g1.globo.com/mato-grosso/noticia/2011/11/banhistas-sao-atacados-por-piranhas-em-rio-no-pantanal-de-mato-grosso.html |title=Praia no Rio Paraguai tem quase um ataque de piranhas por dia em MT |author=Martins, Kelly |work=globo.com|date=16 November 2011}}</ref> === Somovi === {{See also|Kali River goonch attacks|Wels catfish#Attacks on people|Sobral Santos II}} Reports have been made of [[Bagarius|goonch catfish]] eating humans in the [[Kali River (Uttarakhand)|Kāli River]] in India.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|title=Mutant fish develops a taste for human flesh in India|last=Cockcroft|first=Lucy|date=9 October 2008|work=[[The Daily Telegraph]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191029140510/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|archive-date=29 October 2019}}</ref> Additionally there have been reports of [[wels catfish]] killing and eating humans in Europe.<ref>{{Cite web|title=Leső harcsák (Silurus Art.)|url=http://mek.oszk.hu/03400/03408/html/2488.html|access-date=2022-01-13|website=mek.oszk.hu|language=en}}</ref> Large predatory catfish such as the [[redtail catfish]] and ''[[Brachyplatystoma filamentosum|piraíba]]'' are thought to have contributed to the loss of life when the ''[[Sobral Santos II]]'' ferry sank in the [[Amazon River]] in 1981.<ref>{{Cite web|date=2014-04-05|title='River Monsters' uncovers tale of deadly Amazon fish attack|url=https://nypost.com/2014/04/05/river-monsters-uncovers-tale-of-deadly-amazon-fish-attack/|access-date=2022-01-13|website=New York Post|language=en-US}}</ref> === Škarpinjci === The [[giant grouper]] is one of the largest species of bony fish in the world, reaching a maximum length of {{convert|3|m|0|sp=us}} and weight of {{convert|600|kg}}.<ref>{{Cite web|date=2019|title=Giant Queensland groper|url=https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/closures/identifying/marine-or-estuarine-species/giant-queensland-groper|access-date=2022-01-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|language=en}}</ref> There have been cases of this species attacking humans,<ref>{{Cite web |date=2002-10-26 |title=CDNN Eco News - Did Fish Feeding Cause Shark Attack? |url=http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20021026164337/http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |archive-date=26 October 2002 |url-status=dead}}</ref> along with the closely related [[Atlantic goliath grouper]].<ref>{{Cite web |date=2009-08-03 |title=Big Grouper Grabs Diver On Keys Reef |url=http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803071741/http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |archive-date=3 August 2009 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-30|title=Think Sharks Are Scary? Watch This Giant Thing Ambush A Diver.|url=https://www.huffpost.com/entry/goliath-grouper-attack_n_5632612|access-date=2022-01-13|website=HuffPost|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Attack of the Goliath Grouper|url=https://www.jonesboro.com/node/1282|access-date=2022-01-13|website=www.jonesboro.com|language=en}}</ref> == Beskičmenjaci == === Glavonošci === {{Main|Cephalopod attack}} Some large cephalopods, in particular the [[Humboldt squid]], are said to attack and eat humans.<ref>{{Cite web|title=Squidly|url=http://diver.net/seahunt/fend/f_scottc.htm|access-date=2022-01-13|website=diver.net}}</ref> == Broj nastradalih == [[File:Pieter Brueghel II-The good shepherd mg 3019.jpg|thumb|Detail of wolf attacking a shepherd. Painting ''The Good Shepherd'' by [[Pieter Brueghel the Younger]], 1616]] Individual man-eater death tolls include: {| class="wikitable" |+ !Name !Alleged death toll !Location |- |[[George Gilman Rushby|Lions of Njombe]] |Up to 1500 (according to the main source) |Tanzania |- |[[Champawat tiger]] |436 |Nepal/India |- |[[Leopard of Panar]] |400 |Northern India |- |[[Gustave (crocodile)]] |300+ |Burundi, rumored |- |[[Talla Des Man Eater]] |150 |India |- |[[Leopard of the Central Provinces]] |150 |India |- |[[Tsavo Man-Eaters|Tsavo's man-eating lions]] |34–100+ |Kenya |- |[[Leopard of Rudraprayag]] |125+ |India |- |[[Beast of Gévaudan]] |113 |France <ref name="Attacks" /> |- |[[Leopard attack|Leopard of Golis Range]] |100 |Somaliland <ref name="Swayne1899">{{cite book |last1=Swayne |first1=H. G. C. |title=Great and small game of Africa: An account of the distribution, habits, and natural history of the sporting mammals, with personal hunting experiences |publisher=Roland Ward |year=1899 |editor1-last=Bryden |editor1-first=H. A. |location=London |pages=575–579 |chapter=The leopard in Somaliland |oclc=11014130 |chapter-url=https://archive.org/details/greatsmallgameof00majo}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Kahani]] |100 |India <ref name="Sterndale1877">{{cite book |last=Sterndale |first=R. A. |url=https://archive.org/details/cu31924079586685 |title=Seonee; Or, camp life on the Satpura Range: A tale of Indian adventure |publisher=Sampson Low, Marston, Searle, & Rivington |year=1877 |edition=2nd |location=London |pages=[https://archive.org/details/cu31924079586685/page/n397 370]–384, 452 |oclc=27112858 |author-link=Robert Armitage Sterndale |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |[[Tiger attack|Tigress of Bhimashankar]] |100 |India <ref>Bhimanshankarcha Narbhakshak (Maneater of Bhimashankar) – A [[Marathi language|Marathi]] book by author Sureshchandra Warghade</ref> |- |Chiengi lion |90+ |Zambia <ref name="smith">{{Cite web |last=Tucker |first=Abigail |date=2009-12-16 |title=The Most Ferocious Man-Eating Lions |url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-most-ferocious-man-eating-lions-2577288/#:~:text=Most%20are%20nameless%2C%20but%20a,paper%20floating%20in%20the%20breeze. |access-date=2022-08-01 |website=smithsonianmag.com |publisher=Smithsonian Magazine}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-11-19 |title=Chiengi:The Capital Of Witchcraft |url=https://zambianobserver.com/chiengi-the-capital-of-witchcraft/ |access-date=2022-08-01 |website=zambianobserver.com}}</ref><ref name="Deadliest Man-Eaters">{{Cite web |date=2010-12-14 |title=Deadliest Man-Eaters |url=https://www.outdoorlife.com/photos/gallery/hunting/2010/12/deadliest-man-eaters/ |access-date=2022-08-01 |website=outdoorlife.com |language=en-US}}</ref> |- |Osama Crocodile |83 |Uganda <ref>{{Cite web |last=Codiva |first=Michelle |date=2022-07-17 |title=Crocodile Named Osama Consumed 83 People In One Uganda's Villages |url=https://www.sciencetimes.com/articles/38813/20220717/crocodile-named-osama-consumed-83-people-one-ugandas-villages.htm |access-date=2022-08-01 |website=sciencetimes.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Lynch |first=Benjamin |date=2022-07-16 |title=Monster 16ft 75-year-old crocodile has eaten 80 people and even 'snatched children' |url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/monster-16ft-75-year-old-27467995 |access-date=2022-08-01 |website=mirror.co.uk}}</ref> |- |[[Tigers of Chowgarh]] |64 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolves of Uttar Pradesh]] |60+ |India <ref name="jhala">[[Yadvendradev Vikramsinh Jhala|Jhala, Y.V.]] and D.K. Sharma. 1997. Child-lifting by wolves in eastern Uttar Pradesh, India. Journal of Wildlife Research 2(2):94–101</ref><ref>{{Cite news |last=Burns |first=John F. |date=1996-09-01 |title=In India, Attacks by Wolves Spark Old Fears and Hatreds |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/01/world/in-india-attacks-by-wolves-spark-old-fears-and-hatreds.html |access-date=2022-01-18 |issn=0362-4331}}</ref> |- |Osama Lion |50+ |Tanzania <ref name="smith" /><ref name="Deadliest Man-Eaters" /> |- |Namelieza Lion |43 |Namibia <ref name="smith" /> |- |[[Leopard of Gummalapur]] |42 |India |- |[[Courtaud|Wolves of Paris]] |40 |France <ref>{{Cite web |date=October 27, 2010 |title=The Wolves of Paris |url=https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |access-date=29 July 2022 |archive-date=2 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602212521/https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |title=Courtaud & The Paris Wolf Attacks |url=https://happygallows.blogspot.com/2016/07/courtaud-paris-wolf-attacks.html}}</ref><ref>{{Cite web |title=Man Against Wolf &#124; Part One | date=23 May 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=BRyCQM7wSDk |via=www.youtube.com}}</ref> |- |Mulanje Hyenas |36 |Malawi <ref>{{Cite web |last=Flight |first=Tim |date=2018-04-12 |title=10 Animal Serial Killers That Will Haunt Your Dreams |url=https://historycollection.com/10-animal-serial-killers-that-will-haunt-your-dreams/10/ |access-date=2022-08-01 |website=historycollection.com}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Mulher Valley]] |30+ |India <ref name="Osmaston1903">{{cite journal |last1=Osmaston |first1=L. S. |year=1904 |title=A man-eating panther |url=https://archive.org/details/journalofbombayn15bomb |journal=Journal of the Bombay Natural History Society |volume=15 |pages=135–138 |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |Tiger of the [[Dudhwa National Park]] |24 |India <ref name="me">{{cite web |title=Man-eaters. The tiger and lion, attacks on humans |url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating3.html |access-date=2018-07-24 |publisher=Lairweb.org.nz}}</ref> |- |[[Kirov wolf attacks]] |22 |Russia |- |[[Wolves of Turku]] |22 |Finland |- |Beast of Sarlat (likely a rabid wolf) |18 |France <ref>{{cite web |last1=Tronel |first1=J. F. |date=28 May 2017 |title=La Bete de Sarlat, L'Histoire d'un Loup Enrage au XVIII Siecle |url=https://espritdepays.com/dordogne/histoire/bete-de-sarlat-lhistoire-dun-loup-enrage-xviiie-siecle |access-date=24 July 2021 |website=Esprit de Pays |language=fr |quote=Dix-huit a vingt personnes furent les tristes victimes de sa fureur.}}</ref><ref>{{cite web |title=La bête de Sarlat |url=https://www.sudouest.fr/2013/12/05/la-bete-de-sarlat-1249582-2147.php?nic |access-date=2021-09-01 |website=Sud-Ouest |language=fr}}</ref> |- |[[Wolves of Ashta]] |17 |India |- |[[Tigress of Jowlagiri]] |15 |India |- |[[Wolves of Hazaribagh]] |13 |India |- |[[Tiger attack|Tigress of Yavatmal]] |13 |India <ref>{{cite web |last1=Pinjarkar |first1=Vijay |date=2 October 2018 |title=In Yavatmal, 9-month-long hunt for killer tigress may be about to end |url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/nagpur/in-yavatmal-9-month-long-hunt-for-killer-tigress-may-be-about-to-end/articleshow/66036053.cms |access-date=12 November 2018 |website=The Times of India}}</ref> |- |[[Wolf of Gysinge]] |12 |Sweden |- |[[Sloth bear of Mysore]] |12 |India |- |[[Leopard attack|Leopard of Punanai]] |12 |Sri Lanka <ref name="archives.sundayobserver.lk">{{citation |author=Jayantha Jayawardene |title=The man-eater of Punanai |date=2014-04-02 |url=http://archives.sundayobserver.lk/2014/03/02/spe10.asp |work=The [[Sunday Observer]] |access-date=2016-11-04}} (A shortened account of the story by Roper S. Agar as published in the Sri Lanka Wildlife Society's magazine Loris Volume 1, December 1938, No. 5.)</ref> |- |[[List of fatal shark attacks in South Africa|Port St-John Shark Attacks]] |11 |South Africa Second Beach |- |[[Gaver Tigers]] |10 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolf of Cusago]] |9 |Italy <ref name="oriani">{{in lang|it}} Oriani, A. & Comincini, M. [http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm Morti causate dal lupo in Lombardia e nel Piemonte Orientale nel XVIII secolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109205627/http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm|date=2013-11-09}}, in atti del Seminario "Vivere la morte nel Settecento", Santa Margherita Ligure 30 settembre - 2 ottobre 2002</ref> |- |[[Tiger of Mundachipallam]] |7 |South India |- |[[Sankebetsu brown bear incident|Sankebetsu bear]] |7 |Japan |- |[[Tiger attack|Tigress of Moradabad]] |7 |India <ref name="Menu">{{cite news |date=17 August 2014 |title=For Moradabad man-eater, is man off the menu? |work=[[The Times of India]] |url=http://timesofindia.indiatimes.com/home/sunday-times/deep-focus/For-Moradabad-man-eater-is-man-off-the-menu/articleshow/40321022.cms |access-date=27 January 2015}}</ref> |- |[[Mfuwe man eating lion]] |6 |Zambia |- |Crocodile of Bang Mood |6 |Thailand |- |[[Kanda Man Eater]] |5 |India |- |[[Tiger of Segur]] |5 |India |- |[[Wolf of Soissons]] |4 |France |- |[[Jersey Shore shark attacks of 1916|New Jersey Shark]] |4 |North New Jersey |- |[[Thak man-eater]] |4 |India |- |[[Leopard of the Yellagiri Hills]] |3 |India |- |[[Chuka Man Eater]] |3 |India |- |[[Malawi Terror Beast]] (hyena) |3 |Malawi |- |[[Battle of Ramree Island|Battle of Ramree Island crocodile attacks]] |Uncertain |Myanmar |- |[[Wolf of Ansbach]] |Uncertain |Germany of the Holy Roman Empire |- |[[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' shark attacks]] |Uncertain |Philippine Sea |} * == Povezano == * [[Animal attack]] * ''[[Damnatio ad bestias]]'', an ancient form of execution where condemned prisoners were killed by animals * [[Human–wildlife conflict]] * [[Man-eating plant]], various legendary large carnivorous plants * [[List of large carnivores known to prey on humans]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} 0sadztr5jj7ua3v92n3xxgen88k4891 42585849 42585848 2026-04-27T20:52:14Z Duma 16555 /* Medvjedi */ 42585849 wikitext text/x-wiki [[File:Head of the Champawat Tiger.png|thumb|Glava [[napadi tigrova|tigrice iz Champawata]], koja je ubila preko 430 ljudi u Nepalu i Indiji, prije nego što ju je [[Jim Corbett]] upucao 1907. godine. Zbog slomljenih gornjih i donjih desnih očnjaka, nije mogla loviti svoj prirodni plijen i počela se hraniti ljudima.]] '''Ljudožderna životinja''' ili '''ljudožder''' je pojedinačna životinja ili biće koje lovi ljude kao obrazac lovačkog ponašanja. To ne uključuje [[strvinar|jedenje leševa]], pojedinačni napad proizašao iz prilike ili očajničke gladi ili jedenje čovjeka kojeg je životinja ubila u samoodbrani. Međutim, sva tri slučaja (posebno posljednja dva) mogu naviknuti životinju na jedenje ljudskog mesa ili na [[Napad životinje|napadanje ljudi]], te mogu potaknuti razvoj ponašanja ljudožderstva. Iako ljude mogu napasti mnoge vrste životinja, životinje ljudožderi su one koje su uključile ljudsko meso u svoju uobičajenu ishranu i aktivno love i ubijaju ljude. Većina prijavljenih slučajeva ljudoždera uključivala je [[lav]]ove, [[tigar|tigrove]], [[leopard]]e, [[polarni medvjed|polarne medvjede]] i velike [[krokodil]]e. Međutim, oni nisu jedini predatori koji će napasti ljude ako im se pruži prilika; poznat je i širok spektar vrsta koje usvajaju ljude kao uobičajeni plijen, uključujući razne [[medvjed]]e, [[Pjegava hijena|pjegave]] i [[Prugasta hijena|prugaste hijene]] i [[Komodski varan|komodske varane]]. == Mačke == === Tigrovi === {{main|Man-eating tigers}} [[File:Man-eater of Segur.jpg|thumb|The [[Tiger attack#The Tiger of Segur|man-eater of Segur]], a young man-eating male Bengal tiger who killed 5 people in the Nilgiri Hills of Tamil Nadu state in South India.]] Tigers are recorded to have killed more people than any other big cat, and have been responsible for more human deaths through direct attack than any other wild mammal.<ref name="Nowak, Ronald M 1983">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1088</ref> About 1,000 people were reportedly killed each year in India during the early 1900s, with [[Champawat tigress|one individual Bengal tigress]] killing 436 people in India.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Tigers killed 129 people in the Sundarbans mangrove forest from 1969 to 1971.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Unlike leopards and lions, man-eating tigers rarely enter human habitations to acquire prey. The majority of victims were reportedly in the tiger's territory when the attack took place.<ref name="GC"/> Additionally, tiger attacks mostly occur during daylight hours, unlike those involving leopards and lions.<ref name="GC">{{cite book | author = John Seidensticker and Susan Lumpkin| title = Great Cats | year = 1991 | page = 240 | publisher = Rodale Press | isbn = 978-0-87857-965-5}}</ref> The [[Sundarbans]] is home to approximately 600 [[royal Bengal tiger]]s<ref name="Maneaters">{{cite web|title=Maneaters: The Sundarbans|url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating7.html|publisher=lairweb|access-date=11 December 2013}}</ref> who before modern times used to "regularly kill 50 or 60 people a year".<ref name="Maneaters" /> In 2008, a loss of habitat due to [[Cyclone Sidr]] led to an increase in the number of attacks on humans in the Indian side of the Sundarbans, as tigers were crossing over to the Indian side from Bangladesh.<ref name=tiger_2008>{{cite news|title=Tiger attacks on rise in Indian Sundarbans|url=http://www.dnaindia.com/india/report-tiger-attacks-on-rise-in-indian-sundarbans-1180734|access-date=11 March 2014|newspaper=[[DNA India]]|date=30 July 2008|agency=[[Indo-Asian News Service]]}}</ref> A theory promoted to explain this increase in attacks suggests that, since tigers drink [[fresh water]], the [[salinity]] of the area waters serve as a destabilizing factor in the diet and life of tigers of Sundarbans, keeping them in constant discomfort and making them extremely aggressive. Other theories include the sharing of their habitat with humans and the consumption of human corpses during floods.<ref name="Maneaters" /> === Lavovi === {{Further|Lion#Man-eating}} [[File:Lionsoftsavo2008.jpg|right|thumb|The [[Tsavo maneaters]] on display in the [[Field Museum of Natural History]] in Chicago.]] Man-eating lions have been recorded to actively enter human villages at night as well as during the day to acquire prey. This greater assertiveness usually makes man-eating lions easier to dispatch than tigers. Lions typically become man-eaters for the same reasons as tigers: starvation, old age, and illness, though as with tigers, some man-eaters were reportedly in perfect health.<ref name="GC"/> The most notorious case of man-eating lions ever documented happened in 1898 in what was then known as British East Africa, now [[Kenya]]. During the construction of a rail bridge over the [[Tsavo River]] (part of the [[Uganda Railway]]) in modern-day [[Tsavo East National Park]], two enormous maneless male Tsavo lions terrorized the railway workers, most of them imported from India, and were believed to have killed or devoured over 130 men. The entire railway project had to be halted as the then British prime minister sounded the alarm. They were eventually tracked and killed by the project's chief engineer and required eight men to carry each to camp. Man-eating lions studies indicate that [[African lion]]s eat humans as a supplement to other food, not as a last resort.<ref>{{Cite news |url=http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419174942/http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya/ |url-status=dead |archive-date=19 April 2017 |title=Why Man-Eating Lions Prey on People—New Evidence |date=2017-04-19 |access-date=2017-04-19}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeSantis |first1=Larisa R. G.|last2=Patterson |first2=Bruce D. |date=2017-04-19|title=Dietary behaviour of man-eating lions as revealed by dental microwear textures |journal=Scientific Reports |volume=7|issue=1 |pages=904 |doi=10.1038/s41598-017-00948-5 |pmid=28424462 |pmc=5430416|bibcode=2017NatSR...7..904D}}</ref> In July 2018, a South African news website reported that three rhino [[Poaching|poachers]] were mauled and eaten by lions at Sibuya Game Reserve in Eastern Cape province, South Africa.<ref>{{Cite news|url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/lions-eat-suspected-poachers-at-sibuya-game-reserve-15852083|title=Horror as lions eat 3 poachers at Sibuya Game Reserve|date=2018-07-05|work=Independent Online|location=South Africa|access-date=2019-12-17}}</ref> === Leopardi === {{Main|Napad leoparda}} Leopardi ljudožderi čine mali postotak svih leoparda, ali su nesumnjivo predstavljali prijetnju u nekim područjima;<ref name="ReferenceA">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1090</ref> jedan leopard u Indiji ubio je preko 200 ljudi.<ref name="ReferenceA"/> [[Jim Corbett]] je izjavio da je zapaženo da leopardi to češće čine nakon što se hrane ljudskim leševima, za razliku od tigrova, koji su obično postajali ljudožderi zbog bolesti. U području koje je Corbett dobro poznavao, mrtvi ljudi se obično potpuno [[Inflamacija (antropologija)|kremiraju]], ali kada dođe do teške epidemije bolesti, stopa smrtnosti premašuje zalihe [[Pogrebna lomača|drveta za kremiranje]] i ljudi donekle spale tijelo i bace ga preko ruba [[ghat|zapaljenog ghata]].<ref name="CC">{{cite book| last = Corbett |first = Jim |author-link=Jim Corbett | title = Man-eaters of Kumaon| url = https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458957 | pages = viii–xiii| publisher = Oxford University Press| year = 1944}}</ref><ref>Time Magazine Canadian edition, Saving The Big Cats, issue 23 August 2004, p.38, pp.40-41.</ref> U Aziji, leopardi ljudožderi obično napadaju noću, a zabilježeno je da su provalili vrata i slamnate krovove kako bi došli do ljudskog plijena. Napadi u Africi se prijavljuju rjeđe, iako je bilo slučajeva kada su se napadi dogodili tokom dana. I Corbett i [[Kenneth Anderson]] su napisali da je lov na pantera ljudoždera predstavljao više izazova nego na bilo koju drugu životinju.[nedostaje referenca] U Indiji je 2019. godine leopard ukrao i obezglavio mladunče.<ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/baby-snatched-cot-decapitated-leopard-14433607|title=Baby snatched from cot and decapitated by leopard as mum sleeps through attack|first=Anna|last=Slater|date=19 April 2019|website=mirror}}</ref> === Jaguari === {{See also|Jaguar#Jaguar i čovjek}} Napadi jaguara na ljude su danas rijetki.<ref name="AHT">{{cite web |url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |title=Latin American Herald Tribune - Jaguar Kills Fisherman on Colombia's Caribbean Coast |work=Latin America Herald Tribune |access-date=2016-03-19 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304053413/http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |url-status=dead }}</ref> U prošlosti su bili češći, barem nakon dolaska [[konkvistador]]a u [[amerike|Ameriku]]. Rizik za ljude bi se vjerovatno povećao kada bi se smanjio broj [[kapibara]], glavnog plijena jaguara.<ref name="Porter1894">{{cite book |url=https://archive.org/stream/wildbeastsstud00port#page/n197/mode/2up |title=Wild beasts; a study of the characters and habits of the elephant, lion, leopard, panther, jaguar, tiger, puma, wolf, and grizzly bear |author=John Hampden Porter |year=1894 |page=239|publisher=New York, C. Scribner's sons }}</ref> Međutim, povremeni napadi se i dalje dešavaju; na primjer, u aprilu 2025. godine, čovjeka je ubio jaguar dok je skupljao med u ruralnom području brazilskog Pantanala, blizu Aquidauane u državi Mato Grosso do Sul.<ref>{{Cite web |last=Perpétuo |first=Lara |date=2025-04-23 |title=Governo de MS determina buscas por onça que matou caseiro no Pantanal |url=https://www.correiobraziliense.com.br/brasil/2025/04/7121454-governo-de-ms-determina-buscas-por-onca-que-matou-caseiro-no-pantanal.html |access-date=2025-04-24 |website=Brasil |language=pt-BR}}</ref> === Pume === {{Main|Popis smrtonosnih napada puma u Sjevernoj Americi}} Zbog [[prirast stanovništva|širenja ljudske populacije]], staništa puma se sve više preklapaju s područjima naseljenim ljudima. Napadi na ljude su vrlo rijetki, jer je prepoznavanje plijena kod puma naučeno ponašanje i one uglavnom ne prepoznaju ljude kao plijen.<ref>Kanadsko izdanje časopisa Time, Saving The Big Cats, broj 23. august 2004, str.43.</ref> Napadi na ljude, stoku i kućne ljubimce mogu se dogoditi kada se puma navikne na ljude ili je u stanju teške gladi. Napadi su najčešći tokom kasnog proljeća i ljeta, kada mlade pume napuštaju svoje majke i traže novu teritoriju. Za razliku od drugih velikih mačaka koje su ljudožderi, pume ne ubijaju ljude zbog starosti ili preferenci u ishrani, već u odbrani svoje teritorije. Takvo ponašanje je zabilježeno u lovu kojeg predvode ljudi, gdje pumu tjeraju psi koje ona ili prestiže ili napadne na određenoj udaljenosti. Puma zatim kruži oko lovca i napada iz zasjede. == Psi == === Vukovi === {{main|Wolf attack}} [[File:Wolves of Perigord.jpg|thumb|Two of the Wolves of Périgord, a pack allegedly responsible for the deaths of 18 people in February 1766, on display at the chateau of Razac in [[Thiviers]]{{citation needed|date=October 2018}}]] Contrasted to other carnivorous mammals known to attack humans for food, the frequency with which wolves have been recorded to kill people is rather low, indicating that, though potentially dangerous, wolves are among the least threatening for their size and predatory potential, except for the dog which poses [[dog attack|lethal hazards for reasons other than predation]]. In the rare cases in which man-eating wolf attacks occur, the majority of victims are children.<ref name="Attacks">{{cite web|url=http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |title=The Fear of Wolves: A Review of Wolf Attacks on Humans |publisher=Norsk Institutt for Naturforskning |access-date=26 June 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927173051/http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |archive-date=27 September 2007}}</ref> [[Habituation]] is a known factor contributing to some man-eating wolf attacks which results from living close to human habitations, causing wolves to lose their fear of humans and consequently approach too closely, much like urban [[coyote]]s. Habituation can also happen when people intentionally encourage wolves to approach them, usually by offering them food, or unintentionally, when people do not sufficiently intimidate them.<ref name="Attacks" /> This is corroborated by accounts demonstrating that wolves in protected areas are more likely to show [[boldness]] toward humans than ones in areas where they are actively hunted.<ref name="WOLVES">{{cite book | author= L. David Mech & Luigi Boitani | title=Wolves: Behaviour, Ecology and Conservation | year=2001 | page= 448 | publisher=University of Chicago Press | isbn= 978-0-226-51696-7 }}</ref> === Dingoi === {{See also|Death of Azaria Chamberlain}} Attacks on humans by [[dingo]]es are rare, with only two recorded fatalities in Australia. Dingoes are normally shy of humans and avoid encounters with them. The most famous record of a dingo attack was the 1980 disappearance of nine-week-old [[Death of Azaria Chamberlain|Azaria Chamberlain]]. Her parents reported that they both saw a dingo taking Azaria out of their tent when she and her family were out on a camping trip to [[Uluru]].<ref>{{cite web |title=New turn in 1980 dingo death mystery |url=https://www.nbcnews.com/id/wbna5378661 |publisher=MSNBC |access-date=12 November 2018 |date=6 July 2004}}</ref> In 2019, a father saved his 14-month-old child from a dingo which had dragged him away.<ref>{{Cite web|url=https://www.news.com.au/national/queensland/infant-recovering-in-hospital-after-terrifying-dingo-attack/news-story/517dca54aa0814187d700b746798844a|title=Father woke to son's cries 'becoming more distant'|date=18 April 2019|website=NewsComAu}}</ref> === Domaći psi === {{Main|Fatal dog attacks}} Although dogs have many of the characteristics of bears and big cats, they are unlikely to act as man-eaters themselves. More often humans can be bitten to death by packs of stray dogs, but not eaten. Such attacks often occur in the countries of [[Eastern Europe]], [[post-Soviet states]], and some [[South Asia]]n countries, such as India.{{Citation needed|date=September 2023}} === Kojoti === {{main|Coyote attack}} Almost all known predatory coyote attacks on humans have failed. To date, other than the [[Kelly Keen coyote attack]] and the [[Taylor Mitchell|Taylor Mitchell coyote attack]],<ref>{{Cite web |title=Scientists Now Know Why Coyotes Unexpectedly Killed a Human in 2009 |url=https://www.cnet.com/science/biology/scientists-now-know-why-coyotes-unexpectedly-killed-a-human-in-2009/ |access-date=2024-01-29 |website=CNET |language=en}}</ref> all known victims have survived by fighting, fleeing, or being rescued, and only in the latter case was the victim partially eaten, although that case occurred in [[Nova Scotia]] where the local animals are [[eastern coyote]]s ([[coywolves]]).{{citation needed|date=March 2019}} === Šakali === In June 2019, a nine-year-old boy was killed by [[Indian jackal|jackals]] in [[Farakka]], [[West Bengal]], India. This was witnessed by a neighbor, who saw the child's half-eaten body being dragged by the pack of seven jackals.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/west-bengal/jackals-kill-feed-on-9-year-old-boy-in-in-murshidabad/cid/1693120|title=Jackals kill & 'feed on' 9-year-old boy in Murshidabad}}</ref> == Medvjedi == {{Main|Napad medvjeda}} === Polarni medvjedi === [[Polarni medvjed]]i, posebno mladi i pothranjeni, lovit će ljude radi hrane.<ref>{{cite journal | first1 = James M. | last1 = Wilder | first2 = Dag | last2 = Vongraven | first3 = Todd | last3 = Atwood | first4 = Bob | last4 = Hansen | first5 = Amalie | last5 = Jessen | first6 = Anatoly | last6 = Kochnev | first7 = Geoff | last7 = York | first8 = Rachel | last8 = Vallender | first9 = Daryll | last9 = Hedman | first10 = Melissa | last10 = Gibbons | title = Polar Bear Attacks on Humans: Implications of a Changing Climate. | journal = Wildlife Society Bulletin | volume = 41 | number = 3 | year = 2017 | pages = 537–47 | doi = 10.1002/wsb.783| bibcode = 2017WSBu...41..537W }}</ref> Iako medvjedi rijetko napadaju ljude, njihovi napadi često uzrokuju razorne ozljede zbog veličine i ogromne snage tih divovskih kopnenih i obalnih mesoždera. Kao i kod pasa, predatorska namjera nije neophodna; teritorijalni sporovi i zaštita mladunaca mogu rezultirati smrću usljed napada. Napadi medvjeda ljudoždera su zaista rijetki, ali se znaju dogoditi kada su životinje bolesne ili je prirodni plijen oskudan, što ih često navodi da napadaju i jedu sve što mogu ubiti. === Smeđi medvjedi === [[Brown bear]]s are known to sometimes hunt hikers and campers for food in North America. For example, Lance Crosby, 63, of [[Billings, Montana]], was hiking alone and without bear spray in [[Yellowstone National Park]] in August 2015 when he was attacked by a {{convert|259|lbs|adj=on}} [[grizzly bear]]. The park rules say people should hike in groups and always carry bear spray – a form of pepper spray that is used to deter aggressive bears. His body was found in the Lake Village section of the park in northwest Wyoming.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-33942095|title = Yellowstone Park kills grizzly bear that ate hiker|work = BBC News|date = 14 August 2015}}</ref> [[Timothy Treadwell]] and his girlfriend Amie Huguenard were killed and almost fully eaten by a 28-year-old brown bear on October 5, 2003. The bear's stomach was later found to contain human remains and clothing. In July 2008, dozens of starving brown bears killed two geologists working at a [[fish hatchery|salmon hatchery]] in [[Kamchatka]].<ref>{{cite news |title=Russian bears trap geology survey crew |first=Alexei |last=Dovbysh |work=Reuters |date=22 July 2008 |url=https://www.reuters.com/article/idUSL22583868 |access-date=24 April 2010 }}</ref> After the partially eaten remains of the two workers were discovered, authorities responded by dispatching hunters to cull or disperse the bears.<ref>{{cite news |title=Bears eat two men in Russia's eastern wilderness |first=Luke |last=Harding |work=The Guardian |date=23 July 2008 |url=https://www.theguardian.com/world/2008/jul/23/russia.animalbehaviour |access-date=24 April 2010 |location=London}}</ref> === Američki crni medvjedi === While [[American black bear]]s rarely attack people, lone, predatory black bears are responsible for most fatal black bear attacks on humans in the United States and Canada, according to a study from 2011. Unlike female bears, motivated to attack humans to protect cubs, male black bears may display predatory behavior toward humans and view them as a potential food source. The same study cautioned that the chances of a black bear attacking a human were small, writing, "Each year, millions of interactions between people and black bears occur without any injury to a person, although by 2 years of age most black bears have the physical capacity to kill a person."<ref>{{cite journal | last1 = Herrero | first1 = S. | last2 = Higgins | first2 = A. | last3 = Cardoza | first3 = J. E. | last4 = Hajduk | first4 = L. I. | last5 = Smith | first5 = T. S. | year = 2011 | title = Fatal attacks by American black bear on people: 1900–2009 | journal = The Journal of Wildlife Management | volume = 75 | issue = 3| pages = 596–603 | doi = 10.1002/jwmg.72 | bibcode = 2011JWMan..75..596H | s2cid = 55078800 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.adn.com/alaska-news/article/lone-predatory-black-bears-responsible-most-human-attacks/2011/05/11/|title=Lone, predatory black bears responsible for most human attacks|date=11 May 2011|website=Anchorage Daily News}}</ref> === Ostale vrste medvjeda === Though usually shy and cautious animals, [[Asian black bear]]s are more aggressive toward humans than the brown bears of Eurasia.<ref name="brown">''Bear Anatomy and Physiology'' from Gary Brown's ''The Great Bear Almanac'', Lyons & Burford, Publishers, 1993</ref> In some areas of [[India]] and [[Burma]], [[sloth bear]]s are more feared than tigers, due to their unpredictable temperament.<ref name="Perry">{{cite book | author = Perry, Richard | title = The World of the Tiger | year = 1965 | page = 260 | id = ASIN: B0007DU2IU}}</ref> == Ostali sisari == === Hijene === Although [[hyena]]s readily feed upon human corpses,<ref>{{Cite web |last=Brooks |first=John |date=2021-10-14 |title=Are Hyenas Dangerous? Do Hyenas Attack Humans? (YES!) |url=https://wildexplained.com/blog/are-hyenas-dangerous/ |access-date=2024-01-29 |website=Wild Explained |language=en-US}}</ref> they are generally very wary of humans and less dangerous than the big cats whose territory overlaps with theirs. Nonetheless, both the [[spotted hyena]] and the smaller [[striped hyena]] are powerful predators quite capable of killing an adult human, and are known to attack people when food is scarce. Like most predators, hyena attacks tend to target women, children, and infirm men, though both species can and do attack healthy adult males on occasion. The spotted hyena is the more dangerous of the two species, being larger, more predatory, and more aggressive than the striped hyena. The [[brown hyena]] and [[aardwolf]] are not known to prey on humans.{{citation needed|date=June 2014}} === Svinje === [[Pig]]s are competent predators and can kill and eat helpless humans unable to escape them.<ref>{{cite news |title=Oregon farmer eaten by his pigs |url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-19796224 |publisher=BBC |date=2 October 2012}}</ref><ref>{{cite news |title=Italian mafia fed man alive to pigs, police say |url=https://www.reuters.com/article/us-italy-mafia-pigs/italian-mafia-fed-man-alive-to-pigs-police-say-idUSBRE9AR0M820131129 |work=Reuters |date=29 November 2013 |language=en}}</ref><ref name=pig_mafia>{{cite news|title=Mafia fed rival to pigs while he was still alive|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=11 March 2014|newspaper=[[Telegraph Media Group|The Telegraph]]|date=28 November 2013|location=London|first=Nick|last=Squires}}{{cbignore}}</ref> Numerous [[animal trial]]s in the [[Middle Ages]] involved pigs accused of eating children.<ref>{{cite web|url=https://archive.org/details/criminalprosecut00evaniala|title=The criminal prosecution and capital punishment of animals|first=E. P. (Edward Payson)|last=Evans|date=1 January 1906|publisher=London : W. Heinemann|via=Internet Archive}}</ref> In 2019, a woman was attacked and killed by a herd of [[Feral pig|feral hogs]] in rural Texas. She died due to [[exsanguination]] (i.e. bled to death) from bite wounds.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/11/26/us/texas-woman-killed-feral-hogs.html|title=Feral Hogs Attack and Kill a Woman in Texas (Published 2019)|first=Nicholas|last=Bogel-Burroughs|date=26 November 2019|work=The New York Times}}</ref> Wild pigs are opportunistic omnivores that can function as aggressive predators. Being scavengers, wild pigs have been specifically documented to feed on human corpses or remains in post-combat, rural accident (e.g., plane crash) and crime (e.g., homicide) situations. In addition, there is at least one instance on record of a wild pig in southern France that became a confirmed repeated man-eater. In four of the attacks reviewed in a study,<ref name="auto">{{cite journal |last1=Mayer |first1=John |title=Wild pig attacks on humans. |journal=Proceedings of the Wildlife Damage Management Conference |date=2013 |volume=15 |pages=17–25 |url=https://digitalcommons.unl.edu/icwdm_wdmconfproc/151/}}</ref> the wild pig either partially or mostly consumed the remains of the human victim that had been fatally injured by that animal in the attack. Three of the four attacks were explicitly characterized by the investigating authorities as being predatory. In two additional attacks, the pig's motivation was also described by either the victim or the victim's companion as predatory; of those, one victim survived with serious injuries while the other was fatally injured. In a 2009 attack in India, a 3-year-old girl, walking on a trail with her father, was grabbed by a wild pig, which then tried to flee with the child in its mouth. The father chased the animal, fighting with it until his daughter was released. Both the father and daughter were seriously injured during the attack; the child later died of her injuries. Although attacks by wild pigs are primarily defensive in nature, the potential for an attack of a predatory nature cannot be completely discounted.<ref name="auto"/> === Primati === {{Main|Human cannibalism}} The only documented man-eating [[Hominidae|hominids]] (great apes) have been [[human]]s themselves and [[chimpanzee]]s.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/science/horizon/2004/demonicapetrans.shtml|title=BBC - Science & Nature - Horizon - Demonic Ape|publisher=BBC}}</ref><!--<ref>{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071228130117/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |url-status=dead |archive-date=28 December 2007 |title=Online Extra: Frodo @ National Geographic Magazine |work=National Geographic |date=2002-05-15 |access-date=2016-03-19}}</ref>--> As humans encroach further on chimpanzee habitat, the occurrence of chimpanzees killing human children has allegedly become more common.<ref>{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/science/chimps-killing-people-in-uganda|title=Chimps are killing people in Uganda: 'It broke off the arm... opened the stomach and removed the kidneys'|first=Chris|last=Ciaccia|date=12 November 2019|publisher=Fox News Channel}}</ref> === Pacovi === Despite small individual size, [[rat]]s in large numbers can kill helpless people by eating them alive.<ref>{{cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/german-man-frank-herrmann-dies-eaten-alive-466227 |title=Homeless Man Eaten Alive by Rats in Majorca |work=International Business Times |date=2013-05-09 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-41198770|title=French girl mutilated by rats in night attack at home|date=8 September 2017|publisher=BBC}}</ref> [[Rat torture]] has been documented by [[Amnesty International]].<ref>Chile: Evidence of torture: an Amnesty International Report. London (Amnesty International Publications) 1983, pp. 35–37</ref> Large sized rats (some as big as a small cat) have been seen to feed upon human corpses in mortuaries in India. == Gmizavci == [[File:Crocodile in Kachikali kevinzim.jpg|thumb|right|The [[Nile crocodile]] is one of the species involved in the most unprovoked fatal attacks on humans.]] === Krokodili === {{Main|Crocodile attack}} Crocodile attacks on people are common in places where crocodiles are native. The [[Saltwater crocodile|saltwater]] and [[Nile crocodile]]s are responsible for more attacks and more deaths than any other wild predator that attacks humans for food. Each year, hundreds of deadly attacks are attributed to the Nile crocodile within [[sub-Saharan Africa]]. Because many relatively healthy populations of Nile crocodiles occur in East Africa, their proximity to people living in poverty and/or without infrastructure has made it likely that the Nile crocodile is responsible for more attacks on humans than all other species combined. One notorious man-eating crocodilian is [[Gustave (crocodile)|Gustave]]. In Australia, crocodiles have also been responsible for several deaths in the tropical north of the country.<ref>{{cite news|url=https://www.smh.com.au/national/recent-crocodile-deaths-in-australia-20090411-a3b2.html |title=Recent crocodile deaths in Australia |website=The Sydney Morning Herald |date=11 April 2009 |access-date=24 January 2017}}</ref> [[Mugger crocodiles]] are another crocodile species that may see people as prey as they kill many people in Asia each year, although not to the same level as the saltwater and Nile crocodiles. All crocodile species are potentially dangerous to humans, but most do not actively prey on them. === Aligatori === {{main|List of fatal alligator attacks in the United States by decade}} Despite their manifest ability to kill prey similar to or larger than humans in size and their commonness in an area of dense human settlement (the southeastern United States, especially Florida), [[American alligator]]s rarely prey upon humans. Even so, there have been several notable instances of alligators opportunistically attacking humans, especially the careless, small children, and elderly.<ref>{{cite web|url=http://bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|title=Body of boy snatched by gator found in Disney lagoon|access-date=16 June 2016|archive-date=16 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616220857/http://www.bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|url-status=dead}}</ref> Unlike the far more dangerous saltwater and Nile crocodiles, the majority of alligators avoid contact with humans if possible, especially if they have been hunted. Incidents have happened,<ref>{{cite web|url=http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |title='Aggressive' Gator Kills Burglary Suspect - AOL News |date=2007-11-16 |access-date=2016-03-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071116160533/http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |archive-date=16 November 2007 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://firststateupdate.com/2021/08/louisiana-man-apparently-eaten-by-alligator-in-idas-wake/|title= Louisiana Man Apparently Eaten By Alligator In Ida's Wake|date=2021-08-31|access-date=2021-08-31}}</ref> and they may not all have been predatory in nature. === Zmije === Very few species of snakes are physically capable of swallowing an adult human. Although quite a few claims have been made about giant snakes swallowing adult humans, only a limited number have been confirmed. Various species of [[Pythonidae|pythons]] are the most commonly recorded perpetrators. In 2017 in Indonesia, an [[Death of Akbar Salubiro|adult male]] was discovered inside a {{convert|7|m|ft|adj=mid|-long}} python.<ref>{{Cite news|url=http://www.straitstimes.com/asia/se-asia/missing-man-found-dead-in-belly-of-7m-long-python-report|title=Missing man found dead in belly of 7m-long python in Indonesia: Report|last=paulam@st|date=2017-03-29|work=The Straits Times|access-date=2017-06-04|language=en}}</ref> On 14 June 2018 a 54-year-old woman named Wa Tiba was eaten by a [[reticulated python]], which had slithered into her garden at her home.<ref>{{Cite news|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/7-meter-long-python-swallows-indonesian-woman|title=7-meter-long python swallows Indonesian woman|date=2018-06-16|work=National Post|access-date=2018-06-16|language=en-US}}</ref> A 45-year-old woman [[farmer]] in Indonesia, who had been missing since the day before, was found dead inside a {{convert|5|m|ft|adj=mid|-long}} python in June 2024.<ref>{{Cite web |title=Indonesian woman found dead inside giant python |url=https://www.dw.com/en/indonesian-woman-found-dead-inside-giant-python/a-69311540 |date=8 June 2024 |access-date=9 June 2024 |website=DW |language=en}}</ref> Large constricting snakes will sometimes constrict and kill prey that are too large to swallow. Also, multiple cases are documented of medium-sized ({{convert|3|to|4|m|ft|0|abbr=on|disp=sqbr}}) captive [[Burmese python]]s constricting and killing humans, including several nonintoxicated, healthy adult men, one of whom was a "student" zookeeper.<ref>{{cite web|last=Herszenhorn |first=David |url=https://www.nytimes.com/1996/10/10/nyregion/13-foot-long-pet-python-kills-its-caretaker.html |title=13-Foot-Long Pet Python Kills Its Caretaker |location=New York City |work=The New York Times |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/archives/news/pet-snake-eyed-death-python-found-body-article-1.732513 |title=Pet Snake Eyed in Death Python Found With Body |work=Daily News|location=New York |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|author=Animal Attack Files Archives |url=http://igorilla.com/gorilla/animal/2002/python_strangles_owner2.html |title=Owner Killed by Snake had been Warned in '98 |publisher=Igorilla.com |access-date=2016-03-19}}</ref><ref name="telegraph.co.uk">{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Python kills careless student zookeeper in Caracas |work=The Telegraph|date=2008-08-26 |access-date=2016-03-19}}{{cbignore}}</ref> In the zookeeper case, the python was attempting to swallow the zookeeper's head when other keepers intervened.<ref name="telegraph.co.uk"/> In addition, at least one Burmese python as small as {{convert|2.7|m|ft|abbr=on}} constricted and killed an intoxicated adult man.<ref>{{cite web|url=http://www.insidehalton.com/news-story/3925857-brampton-inquest-called-for-python-ban-20-years-ago/ |title=Brampton inquest called for python ban 20 years ago |publisher=Insidehalton.com |date=2013-08-06 |access-date=2016-03-19}}</ref> A large constricting snake may constrict or swallow an infant or a small child, a threat that is legitimate and empirically proven. Cases of python attacks on children have been recorded for the reticulated python,<ref>{{Cite journal |last1=Iqbal |first1=Muhammad |last2=Sari |first2=Diah Komala |last3=Arifah |first3=Nur |last4=Widayanti |first4=Gusti Ayu |last5=Aprillia |first5=Ina |date=2025-06-25 |title=Notes on Humans as Prey of Reticulated Pythons Malayopython reticulatus (Serpentes: Pythonidae) in Indonesia |url=https://ejournal.uigm.ac.id/index.php/biopalembanica/article/view/5385 |journal=Bio Palembanica |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.36982/bio.v2i1.5385 |issn=3047-9827|doi-access=free }}</ref> the [[Python sebae|African rock python]],<ref>{{cite web|url=http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |title=Pet Owners Panic after African Python Kills 2 Canadian Children |access-date=1 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006074142/http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |archive-date=6 October 2014 }}</ref> and the Burmese python.<ref>{{cite web |url=http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |title=Officials capture 9-foot Burmese python that strangled 2-year-old Sumter County girl |work=Tampa Bay Times |access-date=2016-03-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006131344/http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |archive-date=6 October 2014 |url-status=dead }}</ref> In the [[Philippines]], more than a quarter of [[Aeta peoples|Aeta]] men (a modern forest-dwelling hunter-gatherer group) have reported surviving [[reticulated python]] predation attempts.<ref name="Headland&Greene2011">{{cite journal |last1=Headland |first1=T. N. |last2=Greene |first2=H. W. |year=2011 |title=Hunter–gatherers and other primates as prey, predators, and competitors of snakes |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=52 |pages=E1470–E1474 |doi=10.1073/pnas.1115116108 |pmid=22160702 |pmc=3248510|doi-access=free }}</ref> Pythons are nonvenomous ambush predators, and both the Aeta and pythons hunt deer, wild pigs, and monkeys, making them competitors and prey.<ref name="Headland&Greene2011"/> In South Africa in 2002, a 10-year-old boy was swallowed whole by a {{convert|20|ft|m|0|adj=mid|-long|order=flip}} African rock python, but cases like these are empirically observed and recorded but not entirely confirmed unlike the cases mentioned above.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Hunt for giant snake that ate 10-year-old Durban boy whole|first=Jane|last=Flanagan|date=24 November 2002|work=The Daily Telegraph}}{{cbignore}}</ref> In Australia there has been one recorded case of an [[amethystine python]] attempting to consume an adult human.<ref>{{Cite web|last=Sulleyman|first=Aatif|date=2020-10-19|title=Woman woke up to find 12-foot snake trying to eat her|url=https://www.newsweek.com/woman-woke-find-12-foot-scrub-python-snake-trying-eat-her-1540252|access-date=2022-01-13|website=Newsweek|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Python tried to eat sleeping woman while being tracked by biologists|url=https://www.newscientist.com/article/2257583-python-tried-to-eat-sleeping-woman-while-being-tracked-by-biologists/|access-date=2022-01-13|website=New Scientist|language=en-US}}</ref> === Gušteri === Large [[Komodo dragon]]s are the only known lizard species to occasionally attack and consume humans. Because they live on remote islands, attacks are infrequent and may go unreported. Despite their large size, attacks on people are often unsuccessful and the victims manage to escape with their lives, albeit severely wounded.<ref>{{Cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/10/13/komodo-dragon-bites-elderly-woman-rinca-island.html |title=Komodo dragon bites elderly woman on Rinca Island |access-date=12 February 2014 |date=13 October 2012 |newspaper=The Jakarta Post |publisher=Niskala Media Tenggara}}</ref> Komodo dragons have been known to consume human corpses, usually by digging up shallow graves.<ref>{{Cite book |last1=Badger |first1=David P. |title=Lizards: a natural history of some uncommon creatures, extraordinary chameleons, iguanas, geckos, and more |last2=Netherton |first2=John |date=2002 |publisher=Voyageur Press |isbn=978-0-89658-520-1 |location=Stillwater, MN}}</ref> This has led to the villagers of Komodo Island to relocate their graves, and pile rocks on top of them to deter the dragons.<ref>{{Cite book |last1=Ballance |first1=Alison |title=South Sea islands: a natural history |last2=Morris |first2=Rod |date=2003 |publisher=Firely Books |isbn=978-1-55297-609-8 |location=Toronto; New York}}</ref> == Ptice == Some evidence supports the contention that the [[Crowned eagle|African crowned eagle]] occasionally views human children as prey, with a witness account of one attack (in which the victim, a seven-year-old boy, survived and the eagle was killed),<ref>Steyn, P. 1982. Birds of prey of southern Africa: their identification and life histories. David Phillip, Cape Town, South Africa.</ref> and the discovery of part of a human child skull in a nest. This would make it the only living bird known to prey on humans, although other birds such as [[ostrich]]es and [[Cassowary|cassowaries]] have killed humans in self-defense and a [[lammergeier]] might have killed the ancient Greek playwright [[Aeschylus]] by accident.<ref>el Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J., eds. (1994). Handbook of the Birds of the World. 2. Barcelona: Lynx Edicions. p. 107. {{ISBN|84-87334-15-6}}.</ref> Various large raptors like [[golden eagles]] are reported attacking humans,<ref>Dickinson, Rachel (2009). Falconer on the Edge. Houghton Mifflin-Harcourt. {{ISBN|978-0-618-80623-2}}.</ref> but it is unclear if they intend to eat them or if they have ever been successful in killing one. A series of incidents in which a [[martial eagle]] attacked and killed one human child as well as injuring two others was recorded in [[Ethiopia]] in 2019.<ref>{{cite book |title=The Deadly Balance: Predators and People in a Crowded World | first = Adam | last = Hart | date = 2023 | publisher= Bloomsbury |chapter-url=https://lithub.com/this-eagle-would-eat-your-toddler-if-it-had-the-chance/ | chapter=This Eagle Would Eat Your Toddler If It Had The Chance | type= excerpt via ''Literary Hub'' | isbn = 9781472985323 | url= https://books.google.com/books?id=oEmOEAAAQBAJ}}</ref> Some fossil evidence indicates large [[birds of prey]] occasionally preyed on prehistoric hominids. The [[Taung Child]], an ''[[Australopithecus africanus]]'' found in Africa, is believed to have been killed by an eagle-like bird similar to the crowned eagle. The extinct [[Haast's eagle]] may have preyed on humans in [[New Zealand]], and this conclusion would be consistent with [[Māori folklore]]. ''[[Leptoptilos robustus]]''<ref>{{Cite journal|doi = 10.1111/j.1096-3642.2010.00616.x|title = A new species of giant marabou stork (Aves: Ciconiiformes) from the Pleistocene of Liang Bua, Flores (Indonesia)|year = 2010|last1 = Meijer|first1 = Hanneke J.M.|last2 = Due|first2 = Rokus AWE|journal = Zoological Journal of the Linnean Society|volume = 160|issue = 4|pages = 707–724|doi-access = free}}</ref> might have preyed on both ''[[Homo floresiensis]]'' and anatomically modern humans, and the [[Malagasy crowned eagle]], [[teratorns]], [[Woodward's eagle]] and ''[[Caracara major]]''<ref>{{Cite journal|jstor=23353814|title=Body Mass Estimations and Paleobiological Inferences on a New Species of Large Caracara (Aves, Falconidae) from the Late Pleistocene of Uruguay|last1=Jones|first1=Washington|last2=Rinderknecht|first2=Andrés|last3=Migotto|first3=Rafael|last4=Blanco|first4=R. Ernesto|journal=Journal of Paleontology|year=2013|volume=87|issue=1|pages=151–158|doi=10.1666/12-026R.1|bibcode=2013JPal...87..151J |s2cid=83648963}}</ref> are similar in size to the Haast's eagle, implying that they similarly could pose a threat to a human being. == Ribe == === Ajkula === {{Main|Shark attack}} [[File:Shark warning - Salt Rock South Africa.jpg|thumb|Sign warning swimmers of the danger of shark attacks]] Contrary to popular belief, only a limited number of shark species are known to pose a serious threat to humans. The species that are most dangerous can be indiscriminate and will take any potential meal they happen to come across (as an [[oceanic whitetip shark]] might eat a person floating in the water after a shipwreck), or may bite out of curiosity or mistaken identity (as with a [[great white shark]] attacking a human on a surfboard possibly because it resembles its favoured prey, a [[Pinniped|seal]]).<ref name="sharks vs. humans">{{cite web|url=https://instinctforfilm.com/feed/sharks-vs-humans-finning/|title=Sharks vs. Humans – Are They The Danger, or Are We?|website=Instinctforfilm|publisher=Instinct Feed|date=27 October 2016|access-date=30 July 2019}}</ref><ref name="shark attack FAQ">{{cite web|url=https://www.floridamuseum.ufl.edu/discover-fish/sharks/shark-attack-faq/|title=Shark Attack FAQ|publisher=Florida Museum|date=23 July 2019|access-date=30 July 2019}}</ref> Of more than 568 [[List of sharks|shark species]], only four have been involved in a significant number of fatal unprovoked attacks on humans: the great white shark, [[tiger shark]], [[bull shark]],<ref name="isaf">ISAF [http://www.flmnh.ufl.edu/fish/sharks/statistics/species2.htm Statistics on Attacking Species of Shark]</ref> and the oceanic whitetip shark.<ref name="howstuffdangerous4">{{cite web|url=http://animals.howstuffworks.com/fish/most-dangerous-shark2.htm |title=9: Oceanic Whitetip Shark - The 10 Most Dangerous Sharks &#124; HowStuffWorks |publisher=Animals.howstuffworks.com |date=2008-06-05 |access-date=2016-03-19}}</ref> These sharks, being large, powerful predators, may sometimes attack and kill humans; it is worth noting that they have all been filmed in open water by unprotected divers.<ref>{{cite web|url=http://www.staradvertiser.com/2015/12/26/editorial/article-about-monsanto-was-right-thing-to-do/|title=Article about Monsanto was 'right thing to do'|date=26 December 2015}}</ref> One of the most notorious and well known incidents of shark predation came with the sinking of the [[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' (CA-35)]], where sharks believed to be oceanic whitetips fed on an estimated 150 of the survivors who were stranded for days.<ref>{{Cite web |last1=Magazine |first1=Smithsonian |last2=Geiling |first2=Natasha |title=The Worst Shark Attack in History |url=https://www.smithsonianmag.com/history/the-worst-shark-attack-in-history-25715092/ |access-date=2023-02-25 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> More recently, on 8 June 2023, due to the popularity of social media the [[Tiger shark#Relationship with humans|fatal tiger shark attack on Vladimir Popov]] off the coast of [[Hurghada]], Egypt, in the [[Red Sea]] has also gained significant notoriety as almost the entire attack was caught on film before going viral. === Pirane === Attacks by [[piranha]]s resulting in deaths have occurred in the [[Amazon basin]]. In 2011, a drunk 18-year-old boy was attacked and killed in Rosario del Yata, [[Bolivia]].<ref>{{cite web |url=http://noticias.terra.com.br/mundo/noticias/0,,OI5507003-EI8140,00-Homem+bebado+morre+apos+ser+atacado+por+piranhas+na+Bolivia.html |title=Homem bêbado morre após ser atacado por piranhas na Bolívia |date=7 December 2011|work=terra.com.br}}</ref> In 2012, a five-year-old Brazilian girl was attacked and killed by a shoal of [[red-bellied piranha]]s.<ref>{{cite web |url=http://tvuol.uol.com.br/assistir.htm?video=menina-e-atacada-por-piranhas-e-morre-no-amazonas-0402CD183464C4A13326&tagIds=1793&orderBy=mais-recentes&edFilter=editorial&time=all& |date=25 October 2012 |title=Menina é atacada por piranhas e morre no Amazonas|work=tvuol.uol.com.br}}</ref> Some Brazilian rivers have warning signs about lethal piranhas.<ref>{{cite web |url=http://g1.globo.com/mato-grosso/noticia/2011/11/banhistas-sao-atacados-por-piranhas-em-rio-no-pantanal-de-mato-grosso.html |title=Praia no Rio Paraguai tem quase um ataque de piranhas por dia em MT |author=Martins, Kelly |work=globo.com|date=16 November 2011}}</ref> === Somovi === {{See also|Kali River goonch attacks|Wels catfish#Attacks on people|Sobral Santos II}} Reports have been made of [[Bagarius|goonch catfish]] eating humans in the [[Kali River (Uttarakhand)|Kāli River]] in India.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|title=Mutant fish develops a taste for human flesh in India|last=Cockcroft|first=Lucy|date=9 October 2008|work=[[The Daily Telegraph]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191029140510/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|archive-date=29 October 2019}}</ref> Additionally there have been reports of [[wels catfish]] killing and eating humans in Europe.<ref>{{Cite web|title=Leső harcsák (Silurus Art.)|url=http://mek.oszk.hu/03400/03408/html/2488.html|access-date=2022-01-13|website=mek.oszk.hu|language=en}}</ref> Large predatory catfish such as the [[redtail catfish]] and ''[[Brachyplatystoma filamentosum|piraíba]]'' are thought to have contributed to the loss of life when the ''[[Sobral Santos II]]'' ferry sank in the [[Amazon River]] in 1981.<ref>{{Cite web|date=2014-04-05|title='River Monsters' uncovers tale of deadly Amazon fish attack|url=https://nypost.com/2014/04/05/river-monsters-uncovers-tale-of-deadly-amazon-fish-attack/|access-date=2022-01-13|website=New York Post|language=en-US}}</ref> === Škarpinjci === The [[giant grouper]] is one of the largest species of bony fish in the world, reaching a maximum length of {{convert|3|m|0|sp=us}} and weight of {{convert|600|kg}}.<ref>{{Cite web|date=2019|title=Giant Queensland groper|url=https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/closures/identifying/marine-or-estuarine-species/giant-queensland-groper|access-date=2022-01-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|language=en}}</ref> There have been cases of this species attacking humans,<ref>{{Cite web |date=2002-10-26 |title=CDNN Eco News - Did Fish Feeding Cause Shark Attack? |url=http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20021026164337/http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |archive-date=26 October 2002 |url-status=dead}}</ref> along with the closely related [[Atlantic goliath grouper]].<ref>{{Cite web |date=2009-08-03 |title=Big Grouper Grabs Diver On Keys Reef |url=http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803071741/http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |archive-date=3 August 2009 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-30|title=Think Sharks Are Scary? Watch This Giant Thing Ambush A Diver.|url=https://www.huffpost.com/entry/goliath-grouper-attack_n_5632612|access-date=2022-01-13|website=HuffPost|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Attack of the Goliath Grouper|url=https://www.jonesboro.com/node/1282|access-date=2022-01-13|website=www.jonesboro.com|language=en}}</ref> == Beskičmenjaci == === Glavonošci === {{Main|Cephalopod attack}} Some large cephalopods, in particular the [[Humboldt squid]], are said to attack and eat humans.<ref>{{Cite web|title=Squidly|url=http://diver.net/seahunt/fend/f_scottc.htm|access-date=2022-01-13|website=diver.net}}</ref> == Broj nastradalih == [[File:Pieter Brueghel II-The good shepherd mg 3019.jpg|thumb|Detail of wolf attacking a shepherd. Painting ''The Good Shepherd'' by [[Pieter Brueghel the Younger]], 1616]] Individual man-eater death tolls include: {| class="wikitable" |+ !Name !Alleged death toll !Location |- |[[George Gilman Rushby|Lions of Njombe]] |Up to 1500 (according to the main source) |Tanzania |- |[[Champawat tiger]] |436 |Nepal/India |- |[[Leopard of Panar]] |400 |Northern India |- |[[Gustave (crocodile)]] |300+ |Burundi, rumored |- |[[Talla Des Man Eater]] |150 |India |- |[[Leopard of the Central Provinces]] |150 |India |- |[[Tsavo Man-Eaters|Tsavo's man-eating lions]] |34–100+ |Kenya |- |[[Leopard of Rudraprayag]] |125+ |India |- |[[Beast of Gévaudan]] |113 |France <ref name="Attacks" /> |- |[[Leopard attack|Leopard of Golis Range]] |100 |Somaliland <ref name="Swayne1899">{{cite book |last1=Swayne |first1=H. G. C. |title=Great and small game of Africa: An account of the distribution, habits, and natural history of the sporting mammals, with personal hunting experiences |publisher=Roland Ward |year=1899 |editor1-last=Bryden |editor1-first=H. A. |location=London |pages=575–579 |chapter=The leopard in Somaliland |oclc=11014130 |chapter-url=https://archive.org/details/greatsmallgameof00majo}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Kahani]] |100 |India <ref name="Sterndale1877">{{cite book |last=Sterndale |first=R. A. |url=https://archive.org/details/cu31924079586685 |title=Seonee; Or, camp life on the Satpura Range: A tale of Indian adventure |publisher=Sampson Low, Marston, Searle, & Rivington |year=1877 |edition=2nd |location=London |pages=[https://archive.org/details/cu31924079586685/page/n397 370]–384, 452 |oclc=27112858 |author-link=Robert Armitage Sterndale |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |[[Tiger attack|Tigress of Bhimashankar]] |100 |India <ref>Bhimanshankarcha Narbhakshak (Maneater of Bhimashankar) – A [[Marathi language|Marathi]] book by author Sureshchandra Warghade</ref> |- |Chiengi lion |90+ |Zambia <ref name="smith">{{Cite web |last=Tucker |first=Abigail |date=2009-12-16 |title=The Most Ferocious Man-Eating Lions |url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-most-ferocious-man-eating-lions-2577288/#:~:text=Most%20are%20nameless%2C%20but%20a,paper%20floating%20in%20the%20breeze. |access-date=2022-08-01 |website=smithsonianmag.com |publisher=Smithsonian Magazine}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-11-19 |title=Chiengi:The Capital Of Witchcraft |url=https://zambianobserver.com/chiengi-the-capital-of-witchcraft/ |access-date=2022-08-01 |website=zambianobserver.com}}</ref><ref name="Deadliest Man-Eaters">{{Cite web |date=2010-12-14 |title=Deadliest Man-Eaters |url=https://www.outdoorlife.com/photos/gallery/hunting/2010/12/deadliest-man-eaters/ |access-date=2022-08-01 |website=outdoorlife.com |language=en-US}}</ref> |- |Osama Crocodile |83 |Uganda <ref>{{Cite web |last=Codiva |first=Michelle |date=2022-07-17 |title=Crocodile Named Osama Consumed 83 People In One Uganda's Villages |url=https://www.sciencetimes.com/articles/38813/20220717/crocodile-named-osama-consumed-83-people-one-ugandas-villages.htm |access-date=2022-08-01 |website=sciencetimes.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Lynch |first=Benjamin |date=2022-07-16 |title=Monster 16ft 75-year-old crocodile has eaten 80 people and even 'snatched children' |url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/monster-16ft-75-year-old-27467995 |access-date=2022-08-01 |website=mirror.co.uk}}</ref> |- |[[Tigers of Chowgarh]] |64 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolves of Uttar Pradesh]] |60+ |India <ref name="jhala">[[Yadvendradev Vikramsinh Jhala|Jhala, Y.V.]] and D.K. Sharma. 1997. Child-lifting by wolves in eastern Uttar Pradesh, India. Journal of Wildlife Research 2(2):94–101</ref><ref>{{Cite news |last=Burns |first=John F. |date=1996-09-01 |title=In India, Attacks by Wolves Spark Old Fears and Hatreds |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/01/world/in-india-attacks-by-wolves-spark-old-fears-and-hatreds.html |access-date=2022-01-18 |issn=0362-4331}}</ref> |- |Osama Lion |50+ |Tanzania <ref name="smith" /><ref name="Deadliest Man-Eaters" /> |- |Namelieza Lion |43 |Namibia <ref name="smith" /> |- |[[Leopard of Gummalapur]] |42 |India |- |[[Courtaud|Wolves of Paris]] |40 |France <ref>{{Cite web |date=October 27, 2010 |title=The Wolves of Paris |url=https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |access-date=29 July 2022 |archive-date=2 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602212521/https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |title=Courtaud & The Paris Wolf Attacks |url=https://happygallows.blogspot.com/2016/07/courtaud-paris-wolf-attacks.html}}</ref><ref>{{Cite web |title=Man Against Wolf &#124; Part One | date=23 May 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=BRyCQM7wSDk |via=www.youtube.com}}</ref> |- |Mulanje Hyenas |36 |Malawi <ref>{{Cite web |last=Flight |first=Tim |date=2018-04-12 |title=10 Animal Serial Killers That Will Haunt Your Dreams |url=https://historycollection.com/10-animal-serial-killers-that-will-haunt-your-dreams/10/ |access-date=2022-08-01 |website=historycollection.com}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Mulher Valley]] |30+ |India <ref name="Osmaston1903">{{cite journal |last1=Osmaston |first1=L. S. |year=1904 |title=A man-eating panther |url=https://archive.org/details/journalofbombayn15bomb |journal=Journal of the Bombay Natural History Society |volume=15 |pages=135–138 |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |Tiger of the [[Dudhwa National Park]] |24 |India <ref name="me">{{cite web |title=Man-eaters. The tiger and lion, attacks on humans |url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating3.html |access-date=2018-07-24 |publisher=Lairweb.org.nz}}</ref> |- |[[Kirov wolf attacks]] |22 |Russia |- |[[Wolves of Turku]] |22 |Finland |- |Beast of Sarlat (likely a rabid wolf) |18 |France <ref>{{cite web |last1=Tronel |first1=J. F. |date=28 May 2017 |title=La Bete de Sarlat, L'Histoire d'un Loup Enrage au XVIII Siecle |url=https://espritdepays.com/dordogne/histoire/bete-de-sarlat-lhistoire-dun-loup-enrage-xviiie-siecle |access-date=24 July 2021 |website=Esprit de Pays |language=fr |quote=Dix-huit a vingt personnes furent les tristes victimes de sa fureur.}}</ref><ref>{{cite web |title=La bête de Sarlat |url=https://www.sudouest.fr/2013/12/05/la-bete-de-sarlat-1249582-2147.php?nic |access-date=2021-09-01 |website=Sud-Ouest |language=fr}}</ref> |- |[[Wolves of Ashta]] |17 |India |- |[[Tigress of Jowlagiri]] |15 |India |- |[[Wolves of Hazaribagh]] |13 |India |- |[[Tiger attack|Tigress of Yavatmal]] |13 |India <ref>{{cite web |last1=Pinjarkar |first1=Vijay |date=2 October 2018 |title=In Yavatmal, 9-month-long hunt for killer tigress may be about to end |url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/nagpur/in-yavatmal-9-month-long-hunt-for-killer-tigress-may-be-about-to-end/articleshow/66036053.cms |access-date=12 November 2018 |website=The Times of India}}</ref> |- |[[Wolf of Gysinge]] |12 |Sweden |- |[[Sloth bear of Mysore]] |12 |India |- |[[Leopard attack|Leopard of Punanai]] |12 |Sri Lanka <ref name="archives.sundayobserver.lk">{{citation |author=Jayantha Jayawardene |title=The man-eater of Punanai |date=2014-04-02 |url=http://archives.sundayobserver.lk/2014/03/02/spe10.asp |work=The [[Sunday Observer]] |access-date=2016-11-04}} (A shortened account of the story by Roper S. Agar as published in the Sri Lanka Wildlife Society's magazine Loris Volume 1, December 1938, No. 5.)</ref> |- |[[List of fatal shark attacks in South Africa|Port St-John Shark Attacks]] |11 |South Africa Second Beach |- |[[Gaver Tigers]] |10 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolf of Cusago]] |9 |Italy <ref name="oriani">{{in lang|it}} Oriani, A. & Comincini, M. [http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm Morti causate dal lupo in Lombardia e nel Piemonte Orientale nel XVIII secolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109205627/http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm|date=2013-11-09}}, in atti del Seminario "Vivere la morte nel Settecento", Santa Margherita Ligure 30 settembre - 2 ottobre 2002</ref> |- |[[Tiger of Mundachipallam]] |7 |South India |- |[[Sankebetsu brown bear incident|Sankebetsu bear]] |7 |Japan |- |[[Tiger attack|Tigress of Moradabad]] |7 |India <ref name="Menu">{{cite news |date=17 August 2014 |title=For Moradabad man-eater, is man off the menu? |work=[[The Times of India]] |url=http://timesofindia.indiatimes.com/home/sunday-times/deep-focus/For-Moradabad-man-eater-is-man-off-the-menu/articleshow/40321022.cms |access-date=27 January 2015}}</ref> |- |[[Mfuwe man eating lion]] |6 |Zambia |- |Crocodile of Bang Mood |6 |Thailand |- |[[Kanda Man Eater]] |5 |India |- |[[Tiger of Segur]] |5 |India |- |[[Wolf of Soissons]] |4 |France |- |[[Jersey Shore shark attacks of 1916|New Jersey Shark]] |4 |North New Jersey |- |[[Thak man-eater]] |4 |India |- |[[Leopard of the Yellagiri Hills]] |3 |India |- |[[Chuka Man Eater]] |3 |India |- |[[Malawi Terror Beast]] (hyena) |3 |Malawi |- |[[Battle of Ramree Island|Battle of Ramree Island crocodile attacks]] |Uncertain |Myanmar |- |[[Wolf of Ansbach]] |Uncertain |Germany of the Holy Roman Empire |- |[[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' shark attacks]] |Uncertain |Philippine Sea |} * == Povezano == * [[Animal attack]] * ''[[Damnatio ad bestias]]'', an ancient form of execution where condemned prisoners were killed by animals * [[Human–wildlife conflict]] * [[Man-eating plant]], various legendary large carnivorous plants * [[List of large carnivores known to prey on humans]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} d549n1ric6bh9jjx5rhtndhgsyr7mnd 0 240092 42585973 42339818 2026-04-28T02:12:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585973 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Sinagoga Rijeka 0608.jpg|mini|250px|Riječka sinagoga]] '''Riječka sinagoga''', jedna od ukupno tri sinagoge u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koje su preživjele razdoblje [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], svečano je 2008. godine otvorena nakon temeljite obnove. Iako malenog zdanja, [[sinagoga]] je veliki spomenički značaj za grad [[Rijeka|Rijeku]], te je ujedno i sjedište riječke [[Židovi u Hrvatskoj|Židovske općine]]. == Historija == Ortodoksna [[sinagoga]] izgrađena je [[1930.]] godine prema nacrtima [[inženjer]]a G. Angyala i P. Fabra, kao objekt reduciranih ukrasa i simbola na pročelju, jednostavnih arhitektonskih linija koje slijede stil moderne s [[mediteran]]skim utjecajem. Unutrašnjost sinagoge podijeljena je na pretprostor i dio za obred u tri dijela, s tri prozora na bočnoj strani zgrade i uz balkon za [[žene]] s odvojenim ulazom. Nekada je u Hrvatskoj postojalo 79 sinagoga od kojih su samo 23 bile namjenski građene. Na riječko-[[Opatija|opatijskom]] području bilo je čak 13 sinagoga. Danas je riječka sinagoga jedna od triju u Hrvatskoj - uz sinagoge u [[Dubrovnik]]u i [[Split]]u - sa sačuvanom originalnom funkcijom te predstavlja vrijedan spomenik kulture i tradicije [[Židovi|Židova]] u Rijeci. [[Datoteka:Spomen ploca Rijecka sinagoga 240608.jpg|mini|200 px|Spomen ploča na ulazu u Riječku sinagogu]] Tijekom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] osim [[Sefardi|sefardskih]] (levantinskih) Židova u grad se u sve većem broju useljavaju [[Aškenazi|aškenaski]] [[Židovi]] i postupno postaju većinskim dijelom populacije. U Rijeci je tijekom 19. stoljeća živjelo više od 2000 Židova, piše u vodiču riječke Židovske općine. Danas riječkoj sinagogi "gravitira" 60-ak židovskih obitelji s područja [[Kvarner]]a, [[Istra|Istre]] i [[Gorski kotar|Gorskog kotara]]. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], [[1903.]] godine riječka Židovska vjerska zajednica dovršila je izgradnju velike sinagoge u središtu Rijeke, a koja je mogla zadovoljiti potrebe tadašnjih 2500 vjernika riječke Židovske vjerske zajednice. Bila je otvorena 22. listopada na židovski blagdan [[Roš hašana]], a nalazila se na raskrižju Cambierieve, trga Kapucina i Ulice Zagrad. Veliku su sinagogu nakon temeljitog pljačkanja zapalili [[Treći Reich|Nijemci]] koncem siječnja 1944. godine. ''Savez jevrejskih veroispovednih opština'' iz [[Beograd]]a je u ulozi pravnog sljednika u kolovozu 1948. godine prodao oštećenu (pročelje i kupole bile su neoštećene, a unutrašnjost čitava) veliku sinagogu tadašnjem Kotarskom narodnom odboru Rijeke – kao građevinski materijal. Prodana je i čestica na kojoj se uzdizala sinagoga u ''Via del Pomerio 31''.<ref>[http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=70-71&C=10 [[Suradnik:Goran Moravček|Goran Moravček]], Nestale riječke crkve, Sušačka revija, broj 70/71 (pristupljeno 19. kolovoza 2012.)]</ref> Sinagoga u Filipovićevoj ulici je prema riječima Vlade Kona jedina sinagoga u Hrvatskoj koja je i projektirana i građena kao sinagoga te koja je stalno ostala u funkciji sinagoge. Sagrađena je bez ukrasa i simbola na pročelju, asimetričnog pročelja s oblogom od kamena i crvene cigle koji joj i danas daje uočljivo koloristički izgled. Rekonstrukcija sinagoge, vrijedna oko 2 milijuna kn, započela je 1993. te  se odvijala kroz više faza gotovo 15 godina, a dovršena je svečanim otvaranjem 28.5.2008. Nakon osnovne građevno-tehničke sanacije i popravka krova koji je prokišnjavao tek 2002. izrađen je konzervatorski elaborat (autorica je prof. Gordana Grčić-Petrović), a 2003. i cjelovita projektna dokumentacija obnove (autor je arhitekt [[Vladi Bralić]] sa suradnicima iz biroa „Arhitektonsko-građevinski atelje“, d.o.o., Rijeka) [http://www.arhitektura.hr/Projekti/Kultura/Rijecka-sinagoga-Ulica-Ivana-Filipovica-Rijeka Arhitektura.hr, Riječka sinagoga Ulica Ivana Filipovića, Rijeka]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. Tako je u proljeće 2008. u potpunosti restituiran izvorni izgled sinagoge uz jedini novi detalj interpolacije decentna staklene pregrade uz rub ženske galerije, izvedene kako bi se taj gornji prostor mogao koristiti za razne društvene i kulturne sadržaje, ne smetajući molitvenoj dvorani u prizemlju."''Nisu samo strukture i politički sustav osigurali obnovu. Bilo je tu i puno entuzijazma pojedinaca koji su uložili i više no što su mogli. Ova sinagoga nije samo mjesto vjere i molitve, tu se odvija cijeli život židovske zajednice u Rijeci''", riječi su je Vlade Kona, predsjednika riječke Židovske općine na svečanosti otvorenja. == Izvori == {{Izvori}} * [http://www.rijeka.hr/Default.aspx?art=12988 Službene stranice Grada Rijeke] {{Sinagoge u Hrvatskoj}} [[Kategorija:Religija u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Sinagoge u Hrvatskoj]] [[Kategorija:Građevine u Rijeci]] szd2wxmgn264w9tbl9lgilh94fgfo2x 0 245640 42585874 42412434 2026-04-27T21:47:59Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585874 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Rafsandžan | ime_genitiv = Rafsandžana | izvorno_ime = <small>{{fa icon}} رفسنجان</small> | slika_panorama = | veličina_slike = | opis_slike = Rafsandžan | nadimak = | geslo = | slika_lokacijska_karta_država = Iran | slika_lokacijska_karta_opis = Rafsandžan na karti [[Iran]]a | širina-stupnjevi = 30 | širina-minute = 24 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 55 | dužina-minute = 59 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime = [[Popis država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Iran}} | lokacija1_ime = [[Iranske pokrajine|Pokrajina]] | lokacija1_info = [[Kermanska pokrajina]] | lokacija2_ime = [[Iranski okruzi|Okrug]] | lokacija2_info = [[Rafsandžanski okrug]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | vremenska_zona = [[IRST]] | utc_pomak = +3:30 | vremenska_zona_DST = [[IRDT]] | utc_pomak_DST = +4:30 | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | visina = 1517 m | stanovništvo_godina = 2006. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = 139.219<ref name="IranPop2006">{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite book|last=Statistical Centre of Iran|title=2.8. Citis with a population of 100,000 and more|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98494&S=TP|location=Teheran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|access-date=2013-10-09|archivedate=2016-03-10|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310231836/http://amar.sci.org.ir/detail.aspx?ln=e&no=98494&s=tp|deadurl=yes}}</ref> | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | web_stranica = [http://www.rafsanjan.ir/ www.rafsanjan.ir] | bilješke = }} '''Rafsandžan''' ([[Perzijski jezik|perz.]] رفسنجان) je [[grad]] u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] u centralnom [[Iran]]u. Nalazi se 100 [[km]] zapadno od pokrajinskog sjedišta [[Kerman]]a, 110&nbsp;km sjeverno od [[Sirdžan]]a, te 70 [[km]] jugozapadno od [[Zarand]]a. Grad je poznat po proizvodnji [[Pistacija|pistacije]]. Kroz Rafsandžan prolazi državna [[Cesta 82 (Iran)|cesta 82]] koja ga povezuje sa [[Zarand]]om na sjeveroistoku i [[Surijan]]om na zapadu, dok ga [[Cesta 84 (Iran)|cesta 84]] spaja s [[Anar]]om na sjeverozapadu i [[Kerman]]om na istoku. Južno od grada nalazi se i [[Aerodrom Rafsandžan]] koji se koristi za domaće i regionalne letove. Prema popisu stanovništva iz [[2006.]] godine u Rafsandžanu je živjelo 139.219 ljudi<ref name="IranPop2006"/>. == Veze == * [[Kermanska pokrajina]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * {{fa icon}} [http://www.rafsanjan.ir/ Službene stranice grada Rafsandžana]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Rafsanjan |commonscatsh = Rafsandžan }} {{Gradovi u Iranu}} [[Kategorija:Gradovi u Iranu]] [[Kategorija:Kermanska pokrajina]] ttm1m75ftm9aee7wtmtapf50gx2zkj3 14 251162 42586017 1739028 2026-04-28T04:45:03Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šabloni|Šabloni]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Administrativni šabloni|Administrativni šabloni]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42586017 wikitext text/x-wiki :''Za popis sa izgledom i detaljima upotrebe pogledajte'': '''[[Wikipedia: Popis šablona za održavanje]]''' [[Kategorija:Administrativni šabloni|Održavanje]] [[Kategorija:Održavanje Wikipedije| ]] 59ejfagntknbjjmh1gwml364ty57cfa 0 252839 42585932 42412480 2026-04-28T00:49:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585932 wikitext text/x-wiki {{Monarh | ime = Renier Zen | slika = [[Datoteka:SilverGrossoDogeRanieroZeno1253-1268Venice.jpg|260px]] | opis = [[Kovanica]] Reniera Zena | titula = [[Dužd Venecije|Mletački dužd]] | vladavina = [[1253]]. – [[1268]]. | krunidba = | prethodnik = [[Marino Morosini]] | nasljednik = [[Lorenzo Tiepolo]] | regent = | titula1 = | vladavina1 = | krunidba1 = | prethodnik1 = | nasljednik1 = | regent1 = | titula2 = | vladavina2 = | krunidba2 = | prethodnik2 = | nasljednik2 = | regent2 = | titula3 = | vladavina3 = | krunidba3 = | prethodnik3 = | nasljednik3 = | regent3 = | nasljeđe = | supruga = | supruge = | suprug = | supruzi = | djeca = | puno ime = | posthumno ime = | dinastija = | vladarska himna = | otac = | majka = | datum rođenja = ? | mjesto rođenja = [[Venecija]], [[Mletačka Republika]] | datum smrti = [[1268]]. | mjesto smrti = [[Venecija]], [[Mletačka Republika]] | datum pokopa = | mjesto pokopa = | potpis = | zanimanje = | vjera = }} '''Renier Zen''' ([[Venecija]], ? – Venecija, [[7. jul]] [[1268]]), bio je 45. [[Dužd Venecije|mletački dužd]] koji je vladao od [[1253]]. do svoje [[smrt]]i.<ref name=cro>{{cite web | url =http://www.tacitus.nu/historical-atlas/regents/italy/venice.htm | title =''Renier Zen'' | accessdate =1. 12. 2013 | language =engleski | publisher =Tacitus }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Biografija == Prije nego što je [[25. januar]]a [[1253]]. izabran za [[Dužd Venecije|dužda]], bio je [[podestat|podesta]] [[Treviso|Trevisa]] ([[1233]]), zatim [[Mletačka Republika|mletački]] [[komesar]] u rješavanju [[granica|graničnih]] sporova s [[Padova|Padovom]], pa onda [[podestat|podesta]] [[Piacenza|Piacenze]] i [[Bologna|Bologne]] [[1239]]. godine.<ref name=tre/> Kasnije se proslavio [[1249]]. kad je kao [[komandant]] mletačke flote ugušio pobunu [[Zadar|Zadrana]].<ref name=tre/> Nakon tog mu je povjereno da bude [[ambasador]] na [[Prvi lionski koncil|koncil]] u [[Lyon]]u [[1245]]. koji je sazvao papa [[Inocent IV.|Inocent IV]], a potom je ponovno bio [[podestat|podesta]] grada [[Fermo|Ferma]].<ref name=tre/> Čitavo vrijeme svoje vladavine proveo je u ratovanju protiv [[Republika Genova|Republike Genove]], koje su se rasplamsale nakon propasti [[Latinsko Carstvo|Latinskog Carstva]] [[1261]]. godine.<ref name=tre>{{cite web | url =http://www.treccani.it/enciclopedia/ranieri-zeno/ | title =''Zèno, Ranieri'' | accessdate = 4. 12. 2013 | language=talijanski | publisher=Treccani}}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Renier Zen}} * [http://www.treccani.it/enciclopedia/ranieri-zeno/ ''Zèno, Ranieri'' na portalu Treccani] {{it icon}} {{niz |pre=[[Marino Morosini]] |spisak=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|35px]]<br />[[Dužd Venecije|Mletački dužd]] <br /> ([[1253]]–[[1268]]) |posle=[[Lorenzo Tiepolo]] }} {{Mletački duždevi}} {{Normativna kontrola}} {{Lifetime|NEPOZNATO|1268|Zen, Renier}} [[Kategorija:Duždevi Venecije]] [[Kategorija:Biografije, Treviso]] [[Kategorija:Biografije, Piacenza]] [[Kategorija:Biografije, Bologna]] [[Kategorija:Biografije, Fermo]] kyi10wtxbh1vg4eiryfpeaybhqrpfhp 2 252974 42585851 42585437 2026-04-27T20:56:55Z Duma 16555 42585851 wikitext text/x-wiki [[File:Electromagnetic spectrum 2.jpg|thumb|upright=1.8| {{center|[[Elektromagnetski spektar]] – talasne dužine u metrima}}]] A '''photosynthetic pigment''' ('''accessory pigment'''; '''chloroplast pigment'''; '''antenna pigment''') is a [[biological pigment|pigment]] that is present in [[chloroplast]]s or photosynthetic [[bacterium|bacteria]] and captures the [[light]] energy necessary for [[photosynthesis]]. List of photosynthetic pigments (in order of increasing polarity): *[[Carotene]]: an orange pigment *[[Xanthophyll]]: a yellow pigment *[[Phaeophytin|Phaeophytin ''a'']]:<ref name=phaeophytin>[http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf CHLOROPHYLLS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160328104440/http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf |date=2016-03-28 }}, JECFA, 1987</ref> a gray-brown pigment *[[Phaeophytin|Phaeophytin ''b'']]:<ref name=phaeophytin /> a yellow-brown pigment *[[Chlorophyll a|Chlorophyll ''a'']]: a blue-green pigment *[[Chlorophyll b|Chlorophyll ''b'']]: a yellow-green pigment Chlorophyll ''a'' is the most common of the six, present in every plant that performs photosynthesis. Each pigment absorbs light more efficiently in a different part of the [[electromagnetic spectrum]]. {{as written|Chlorophyll ''a'' absorbs}} well in the ranges of 400–450&nbsp;nm and at 650–700&nbsp;nm; chlorophyll ''b'' at 450–500&nbsp;nm and at 600–650&nbsp;nm. Xanthophyll absorbs well at 400–530&nbsp;nm. However, none of the pigments<ref>{{cite journal |last1=Virtanen |first1=Olli |last2=Constantinidou |first2=Emanuella |last3=Tyystjarvi |first3=Esa |title=Chlorophyll does not reflect green light – how to correct a misconception |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00219266.2020.1858930 |journal=Journal of Biological Education |date=2022 |volume=56 |issue=5 |pages=552–559 |publisher=Taylor & Francis Online |doi=10.1080/00219266.2020.1858930 |access-date= 26 January 2024|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gruszecki |first1=Wieslaw |last2=Grudzinski |first2=Wojciech |last3=Banaszek-Glos |first3=Agnieszka |last4=Matula |first4=Magdalena |last5=Kernen |first5=Peter |last6=Krupa |first6=Zbigniew |last7=Sielewiesiuk |first7=Jan |title=Xanthophyll pigments in light-harvesting complex II in monomolecular layers: localisation, energy transfer and orientation |url=https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |website=Connecting Repositories |publisher=Elservier |pmid=10393259 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419065642/https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |access-date=27 January 2024|archive-date=2019-04-19 |doi=10.1016/s0005-2728(99)00055-9 |volume=1412 |year=1999 |pages=173–83 }}</ref> absorb well in the green-yellow region; the [[diffuse reflection]] of the unabsorbed green light is responsible for the abundant green seen in nature. == Bakterije == Like plants, the [[cyanobacteria]] use water as an electron donor for photosynthesis and therefore liberate [[oxygen]]; they also use chlorophyll as a pigment. In addition, most cyanobacteria use [[phycobiliprotein]]s, water-soluble pigments which occur in the cytoplasm of the chloroplast, to capture light energy and pass it on to the chlorophylls. (Some cyanobacteria, the prochlorophytes, use chlorophyll b instead of phycobilin.) It is thought that the chloroplasts in plants and algae all evolved from cyanobacteria. Several other groups of bacteria use the [[bacteriochlorophyll]] pigments (similar to the chlorophylls) for photosynthesis. Unlike the cyanobacteria, these bacteria do not produce oxygen; they typically use [[hydrogen sulfide]] rather than water as the electron donor. Recently, a very different pigment has been found in some marine [[Gammaproteobacteria]]: [[proteorhodopsin]]. It is similar to and probably originated from bacteriorhodopsin (see below: under [[#Archaea]]). == Arheje == {{further|Arheje}} [[Halobacteria|Halobakterije]] koriste pigment [[bakteriorodopsin]] koji djeluje direktno kao [[protonska pumpa]] kada je izložen svjetlosti. == Reference == {{reflist}} eojnag8f7g3181wzuw77c8h5gg0wolz 42586035 42585851 2026-04-28T06:16:18Z Duma 16555 42586035 wikitext text/x-wiki [[File:Electromagnetic spectrum 2.jpg|thumb|upright=1.8| {{center|[[Elektromagnetski spektar]] – talasne dužine u metrima}}]] '''Fotosintetski pigment''' ('''pomoćni pigment'''; '''hloroplastni pigment'''; '''antenski pigment''') je [[biološki pigment|pigment]] koji je prisutan u [[hloroplast]]ima ili fotosintetskim [[bakterija]]ma i hvata [[svjetlost|svjetlosnu]] energiju potrebnu za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Spisak fotosintetskih pigmenata (po rastućem redoslijedu polarnosti): * [[Karoten]]: narandžasti pigment * [[Ksantofil]]: žuti pigment * [[Feofitin|Feofitin ''a'']]:<ref name=phaeophytin>[http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf CHLOROPHYLLS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160328104440/http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf |date=2016-03-28 }}, JECFA, 1987</ref> sivo-smeđi pigment * [[Feofitin|Feofitin ''b'']]:<ref name=phaeophytin /> žuto-smeđi pigment * [[Hlorofil a|Hlorofil ''a'']]: plavo-zeleni pigment * [[Hlorofil b|Hlorofil ''b'']]: žuto-zeleni pigment Hlorofil ''a'' je najčešći od šest, prisutan u svakoj biljci koja vrši fotosintezu. Svaki pigment efikasnije apsorbira svjetlost u različitom dijelu [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]]. Hlorofil ''a'' dobro apsorbira u rasponu od 400–450 nm i na 650–700 nm; hlorofil ''b'' na 450–500 nm i na 600–650 nm. Ksantofil dobro apsorbira na 400–530 nm. Međutim, nijedan od pigmenata<ref>{{cite journal |last1=Virtanen |first1=Olli |last2=Constantinidou |first2=Emanuella |last3=Tyystjarvi |first3=Esa |title=Chlorophyll does not reflect green light – how to correct a misconception |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00219266.2020.1858930 |journal=Journal of Biological Education |date=2022 |volume=56 |issue=5 |pages=552–559 |publisher=Taylor & Francis Online |doi=10.1080/00219266.2020.1858930 |access-date= 26 January 2024|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gruszecki |first1=Wieslaw |last2=Grudzinski |first2=Wojciech |last3=Banaszek-Glos |first3=Agnieszka |last4=Matula |first4=Magdalena |last5=Kernen |first5=Peter |last6=Krupa |first6=Zbigniew |last7=Sielewiesiuk |first7=Jan |title=Xanthophyll pigments in light-harvesting complex II in monomolecular layers: localisation, energy transfer and orientation |url=https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |website=Connecting Repositories |publisher=Elservier |pmid=10393259 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419065642/https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |access-date=27 January 2024|archive-date=2019-04-19 |doi=10.1016/s0005-2728(99)00055-9 |volume=1412 |year=1999 |pages=173–83 }}</ref> ne apsorbira dobro u zeleno-žutom području; difuzna refleksija neapsorbirane zelene svjetlosti odgovorna je za obilnu zelenu boju koja se vidi u prirodi. == Bakterije == Poput biljaka, [[cijanobakterije]] koriste vodu kao donor elektrona za fotosintezu i stoga oslobađaju [[kisik]]; također koriste klorofil kao pigment. Osim toga, većina cijanobakterija koristi [[fikobiliprotein]]e, pigmente topljive u vodi koji se nalaze u citoplazmi hloroplasta, za hvatanje svjetlosne energije i njen prijenos na hlorofile. Neke cijanobakterije, prohlorofiti, koriste hlorofil b umjesto fikobilina. Smatra se da su se hloroplasti u biljkama i algama razvili iz cijanobakterija. Nekoliko drugih grupa bakterija koristi [[bakterioklorofil]]ne pigmente (slične hlorofilima) za fotosintezu. Za razliku od cijanobakterija, ove bakterije ne proizvode kisik; one obično koriste [[sumporovodik]] umjesto vode kao donor elektrona. Nedavno je u nekim morskim [[Gammaproteobacteria|gamaproteobakterijama]] pronađen vrlo drugačiji pigment: [[proteorodopsin]]. Sličan je bakteriorodopsinu i vjerovatno potiče od njega (vidi dolje: pod [[#Arheje]]). == Arheje == {{further|Arheje}} [[Halobacteria|Halobakterije]] koriste pigment [[bakteriorodopsin]] koji djeluje direktno kao [[protonska pumpa]] kada je izložen svjetlosti. == Reference == {{reflist}} bmn1pko1lnynd5omrmb3ko3qpvctug4 42586053 42586035 2026-04-28T07:35:41Z Duma 16555 42586053 wikitext text/x-wiki [[File:Hubble Sees a Star ‘Inflating’ a Giant Bubble (26534662246).jpg|right|thumb|[[NGC 7635|Maglica Bubble]] (NGC 7635), koju je snimio [[svemirski teleskop Hubble]], ima prečnik od sedam [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]]] A '''stellar-wind bubble''' is a cavity [[light-year]]s across filled with hot gas blown into the [[interstellar medium]] by the high-velocity (several thousand km/s) [[stellar wind]] from a single massive [[star]] of [[stellar classification|type]] [[O-type star|O]] or [[B-type main-sequence star|B]]. Weaker stellar winds also blow bubble structures, which are also called '''astrospheres'''. The [[heliosphere]] blown by the [[solar wind]], within which all the major [[planet]]s of the [[Solar System]] are embedded, is a small example of a stellar-wind bubble. Stellar-wind bubbles have a two-shock structure.<ref>{{cite journal| bibcode=1975ApJ...200L.107C |last= Castor|first=J. |last2=McCray|first2=R. |last3=Weaver|first3=R. | title=Interstellar Bubbles| date=1975| journal=Astrophysical Journal Letters| volume=200| pages=L107–L110| doi=10.1086/181908| doi-access=free}}</ref> The freely-expanding stellar wind hits an inner termination shock, where its kinetic energy is thermalized, producing 10⁶&nbsp;[[kelvin|K]], [[X-ray]]-emitting [[Plasma (physics)|plasma]]. The hot, high-pressure, shocked wind expands, driving a shock into the surrounding interstellar gas. If the surrounding gas is dense enough (number densities <math qid=Q120634820>n > 0.1 \mbox{ cm}^{-3}</math> or so), the swept-up gas radiatively cools far faster than the hot interior, forming a thin, relatively dense shell around the hot, shocked wind. == Povezano == {{div col|colwidth=20em}} * [[Kosmički vjetar]] * [[Planetarni vjetar]] * [[Binarni sistem sudarajućih vjetrova]] * [[Maglica pulsarnog vjetra]] * [[Galaktički supervjetar]] * [[Supervjetar]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} ibeurgvj74630pptz1d9vp43codsrx5 42586075 42586053 2026-04-28T11:11:19Z Duma 16555 42586075 wikitext text/x-wiki [[File:Hubble Sees a Star ‘Inflating’ a Giant Bubble (26534662246).jpg|right|thumb|[[NGC 7635|Maglica Bubble]] (NGC 7635), koju je snimio [[svemirski teleskop Hubble]], ima prečnik od sedam [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]]]] '''Mjehur zvjezdanog vjetra''' je šupljina promjera [[svjetlosna godina|svjetlosnih godina]] ispunjena vrućim plinom koju u [[Međuzvjezdana tvar|međuzvjezdani medij]] unosi [[zvjezdani vjetar]] velike brzine (nekoliko hiljada km/s) s jedne masivne [[zvijezda|zvijezde]] [[zvjezdana klasifikacija|tipa]] [[Zvijezda tipa O|O]] ili [[B-tip zvijezda glavnog niza|B]]. Slabiji zvjezdani vjetrovi također stvaraju mjehurićaste strukture, koje se nazivaju i '''astrosfere'''. [[Heliosfera]] koju upuhuje [[solarni vjetar]], unutar koje su smještene sve glavne [[planet]]e [[sunčev sistem|Sunčevog sistema]], mali je primjer mjehura zvjezdanog vjetra. Mjehuri zvjezdanog vjetra imaju strukturu s dva udarna talasa.<ref>{{cite journal| bibcode=1975ApJ...200L.107C |last= Castor|first=J. |last2=McCray|first2=R. |last3=Weaver|first3=R. | title=Interstellar Bubbles| date=1975| journal=Astrophysical Journal Letters| volume=200| pages=L107–L110| doi=10.1086/181908| doi-access=free}}</ref> Slobodno šireći zvjezdani vjetar udara u unutrašnji završni udarni talas, gdje se njegova kinetička energija termalizira, stvarajući [[Plazma (fizika)|plazmu]] temperature 10⁶ [[kelvin|K]] koja emitira [[X-zrake]]. Vrući, visokotlačni, udarni vjetar se širi, uzrokujući udarni talas u okolni međuzvjezdani plin. Ako je okolni plin dovoljno gust (brojne gustoće <math qid=Q120634820>n > 0.1 \mbox{ cm}^{-3}</math> ili približno toliko), pometeni plin se radijacijski hladi mnogo brže od vruće unutrašnjosti, formirajući tanku, relativno gustu ljusku oko vrućeg, udarnog vjetra. == Povezano == {{div col|colwidth=20em}} * [[Kosmički vjetar]] * [[Planetarni vjetar]] * [[Binarni sistem sudarajućih vjetrova]] * [[Maglica pulsarnog vjetra]] * [[Galaktički supervjetar]] * [[Supervjetar]] {{div col end}} == Reference == {{reflist}} 1sugdfvp62ftu61aj3nd3jqzf34m72s 10 265730 42585990 42439177 2026-04-28T02:53:07Z Vipz 151311 42585990 wikitext text/x-wiki {{Cmbox |type=notice |image=[[Datoteka:Twemoji 1f527.svg|40px|link=]] |text=Ovo je '''administrativna [[Pomoć:Kategorija|kategorija]]'''. Koristi se za [[Wikipedia:Kategorizacija|održavanje Vikipedije]] i nije deo enciklopedije. Ova kategorija sadrži stranice koje [[Vikipedija:Šta je članak?|nisu članci]], ili grupiše članke po statusu umesto sadržaju. Nemojte stavljati ovu kategoriju u jednu od kategorija sadržaja. <!--{{#if:{{Yesno|{{{roditelj|}}}}}|<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Roditeljske kategorije|roditeljska kategorija]]'''. Ona treba '''samo da sadrži [[WP:SUBCAT|podkategorije]]'''.{{#ifeq:{{{roditeljska_kategorija|}}}|no||{{Category other|{{{kategorija|[[Kategorija:Roditeljske kategorije]]}}}}}}}}}{{#if:{{Yesno|{{{sakriveno|}}}}}|__HIDDENCAT__<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Sakrivene kategorije|sakrivena kategorija]]'''. Ona nije prikazana na stranicama gde se koristi, osim ako je korisnik [[Special:Preferences#mw-prefsection-rendering|u postavkama označio]] da hoće da vidi sakrivene kategorije.}}{{#if:{{Yesno|{{{praćenje|}}}}}|<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Kategorije za praćenje|kategorija za praćenje]]'''. Ona sadrži spiskove određenih stranica koje se žele kategorisati, čisto radi nekog reda. Stranice se dodavaju u kategorije za praćenje sa šablonima.{{#if:{{{opis|}}}|<p>{{{opis}}}}}{{#ifeq:{{{kategorija_za_praćenje|}}}|no||{{Category other|{{{kategorija|[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]}}}}}}}}} --> |imageright={{#if:{{{prečica|{{{prečica1|}}}}}}|{{Prečica|{{{prečica|{{{prečica1|}}}}}}|{{{prečica2|}}}|{{{prečica3|}}}|{{{prečica4|}}}|{{{prečica5|}}}}}}} }}<includeonly>{{#ifeq: {{lc:{{{nocat|false}}}}}|false|{{Single namespace|Kategorija}}{{#if:{{{1|}}}|<p><div style="text-align: left;">{{{ALTTEXT|'''Opis''':}}} {{{1|}}}</div>}}|<!-- Category suppressed -->}}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} [[Kategorija:Pomoćni šabloni]] </noinclude> bfjoc5ypkrrn360fvwzqif05v09zodg 42585991 42585990 2026-04-28T02:53:33Z Vipz 151311 42585991 wikitext text/x-wiki {{Cmbox |type=notice |image=[[Datoteka:Twemoji 1f527.svg|40px|link=]] |text=Ovo je '''administrativna [[Wikipedija:Kategorizacija|kategorija]]'''. Koristi se za [[Wikipedia:Kategorizacija|održavanje Vikipedije]] i nije deo enciklopedije. Ova kategorija sadrži stranice koje [[Vikipedija:Šta je članak?|nisu članci]], ili grupiše članke po statusu umesto sadržaju. Nemojte stavljati ovu kategoriju u jednu od kategorija sadržaja. <!--{{#if:{{Yesno|{{{roditelj|}}}}}|<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Roditeljske kategorije|roditeljska kategorija]]'''. Ona treba '''samo da sadrži [[WP:SUBCAT|podkategorije]]'''.{{#ifeq:{{{roditeljska_kategorija|}}}|no||{{Category other|{{{kategorija|[[Kategorija:Roditeljske kategorije]]}}}}}}}}}{{#if:{{Yesno|{{{sakriveno|}}}}}|__HIDDENCAT__<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Sakrivene kategorije|sakrivena kategorija]]'''. Ona nije prikazana na stranicama gde se koristi, osim ako je korisnik [[Special:Preferences#mw-prefsection-rendering|u postavkama označio]] da hoće da vidi sakrivene kategorije.}}{{#if:{{Yesno|{{{praćenje|}}}}}|<p>Ovo je '''[[:Kategorija:Kategorije za praćenje|kategorija za praćenje]]'''. Ona sadrži spiskove određenih stranica koje se žele kategorisati, čisto radi nekog reda. Stranice se dodavaju u kategorije za praćenje sa šablonima.{{#if:{{{opis|}}}|<p>{{{opis}}}}}{{#ifeq:{{{kategorija_za_praćenje|}}}|no||{{Category other|{{{kategorija|[[Kategorija:Kategorije za praćenje]]}}}}}}}}} --> |imageright={{#if:{{{prečica|{{{prečica1|}}}}}}|{{Prečica|{{{prečica|{{{prečica1|}}}}}}|{{{prečica2|}}}|{{{prečica3|}}}|{{{prečica4|}}}|{{{prečica5|}}}}}}} }}<includeonly>{{#ifeq: {{lc:{{{nocat|false}}}}}|false|{{Single namespace|Kategorija}}{{#if:{{{1|}}}|<p><div style="text-align: left;">{{{ALTTEXT|'''Opis''':}}} {{{1|}}}</div>}}|<!-- Category suppressed -->}}</includeonly><noinclude> {{Documentation}} [[Kategorija:Pomoćni šabloni]] </noinclude> s1rrjxjpw6di81fjapltdpgpczpfo93 14 1200037 42586079 3831578 2026-04-28T11:20:28Z Д.Ильин 72356 42586079 wikitext text/x-wiki {{CategoryTOC}} {{kat|Šećerni alkohol}} [[Datoteka:Ribitol.svg|120px|right]] {{Commonscat|Sugar alcohols}} [[Kategorija:Polioli]] [[Kategorija:Ugljeni hidrati]] 9nyljqr5s95ca2sc9ghg5nrzgqyx3s5 0 1265086 42585831 42487834 2026-04-27T17:29:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585831 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | Watchedfields = | verifiedrevid = 477004593 | Reference = <ref>''[[Merck Index]]'', 11th Edition, '''7868'''</ref> | Name = Propilen glikol | ImageFile = Propylene glycol chemical structure.png | ImageSize = 200px | ImageName = Propylene glycol | ImageFileR1 = PropyleneGlycol-spaceFill.png | ImageSizeR1 = 100px | ImageNameR1 = Space-filling model | ImageFileL1 = PropyleneGlycol-stickAndBall.png | ImageSizeL1 = 100px | ImageNameL1 = ball-and-stick model | IUPACName = Propan-1,2-diol | OtherNames = Propilen glikol; α-Propilen glikol; 1,2-Propanediol; 1,2-Dihidroksipropan; Metil etil glikol; MEG; Metiletilen glikol | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | UNII_Ref = {{fdacite|correct|FDA}} | UNII = 6DC9Q167V3 | CASNo = 57-55-6 | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 13835224 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 16997 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C3H8O2/c1-3(5)2-4/h3-5H,2H2,1H3 | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = DNIAPMSPPWPWGF-UHFFFAOYSA-N | PubChem = 1030 | ChEMBL_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEMBL = 286398 | ATCvet = yes | ATCCode_prefix = A16 | ATCCode_suffix = QA01 | SMILES = CC(O)CO | RTECS = TY6300000 }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | C=3 | H=8 | O=2 | Density = 1,036 g/cm³ | MeltingPtC = -59 | Solubility = Meša se | Solubility1 = Meša se | Solvent1 = etanol | Solubility2 = Meša se | Solvent2 = dietil etar | Solubility3 = Meša se | Solvent3 = aceton | Solubility4 = Meša se | Solvent4 = hloroform | BoilingPtC = 188.2 | ThermalConductivity = 0,34 W/m-K (50% H₂O @ 90&nbsp;°C) }} | Section7 = {{Chembox Hazards-lat | ExternalMSDS = [http://hazard.com/msds/mf/baker/baker/files/p6928.htm External MSDS] | NFPA-H = 0 | NFPA-F = 1 | NFPA-R = 0 | NFPA-O = | RPhrases = | SPhrases = {{S24}} {{S25}} }} | Section8 = {{Chembox Related-lat | Function = [[glikol]]i | OtherFunctn = [[Etilen glikol]], [[1,3-propandiol]] }} }} '''Propilen glikol''', takođe poznat kao ''1,2-propandiol'' ili ''propan-1,2-diol'', je [[organsko jedinjenje]] ([[diol]] ili dvostruki [[alkohol]]) sa formulom C₃H₈O₂. On je bezbojna, skoro bezmirisna, prozirna, [[viskozna tečnost]] sa slabo slatkim ukusom, [[Higroskopnost|higroskopna]] i mešljiva sa [[voda (molekul)|vodom]], [[aceton]]om, i [[chloroform]]om. Ovo jedinjenje se ponekad naziva ''α-propilen glikol'' da bi se napravila razlika od izomera [[1,3-Propandiol|propan-1,3-diola]] (β-propilen glikola). == Produkcija == (''S'')-Propandiol se može sintetisati iz [[Manitol|<small>D</small>-manitola]], na sledeći način:<ref>{{cite book|last=Hanessian|first=Stephen|title=Total Synthesis of Natural Products: The 'Chiron' Approach|url=https://archive.org/details/totalsynthesisof0000hane|year=1983|publisher=Pergamon press|isbn=978-0080307152|page=[https://archive.org/details/totalsynthesisof0000hane/page/41 41]}}</ref> :[[Datoteka:(s)-Propanediol from D-Mannitol.png|480px|center]] == Reference == {{reflist|}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [http://www.propylene-glycol.com Propylene glycol] website * [http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C57556 WebBook page for C3H8O2] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170317143503/http://webbook.nist.gov/cgi/cbook.cgi?ID=C57556 |date=2017-03-17 }} * [http://www.atsdr.cdc.gov/csem/egpg/ ATSDR - Case Studies in Environmental Medicine: Ethylene Glycol and Propylene Glycol Toxicity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140421185421/http://www.atsdr.cdc.gov/csem/egpg/ |date=2014-04-21 }} U.S. Department of Health and Human Services (public domain) * [http://chemindustry.ru/1,2-Propanediol.php Propylene Glycol - chemical product info: properties, production, applications.] * [http://www.sciencedaily.com/releases/2010/10/101019084607.htm Everyday Substances Increase Risk of Allergies in Children, Swedish Study Reveals] * [http://chemsub.online.fr/name/propylene_glycol.html ChemSub Online: Propylene glycol] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120324025440/http://chemsub.online.fr/name/propylene_glycol.html |date=2012-03-24 }} [[Kategorija:Hemikalije za domaćinstvo]] [[Kategorija:Alkoholni rastvarači]] [[Kategorija:Kozmetičke hemikalije]] [[Kategorija:Prehrambeni aditivi]] [[Kategorija:Ekscipijensi]] [[Kategorija:Dioli]] 4t6dr8mvuv0nx5tnnavosuy1abivh80 0 1265095 42586080 42294883 2026-04-28T11:20:37Z Д.Ильин 72356 42586080 wikitext text/x-wiki {{chembox-lat | verifiedrevid = 444085192 | ImageFile = Ribitol.svg | ImageSize = 200px | IUPACName = <small>D</small>-ribitol | OtherNames = Adonit, Adonitol, Adonitrol, Pentitol, 1,2,3,4,5-Pentanepentol, 1,2,3,4,5-Pentanol, (2''R'',3''s'',4''S'')-Pentan-1,2,3,4,5-pentol, Pentan-1,2,3,4,5-pentol | Section1 = {{Chembox Identifiers-lat | Abbreviations = | ChemSpiderID_Ref = {{chemspidercite|correct|chemspider}} | ChemSpiderID = 10254628 | StdInChI_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | StdInChI = 1S/C5H12O5/c6-1-3(8)5(10)4(9)2-7/h3-10H,1-2H2/t3-,4+,5- | StdInChIKey_Ref = {{stdinchicite|correct|chemspider}} | Beilstein = | Gmelin = | 3DMet = | StdInChIKey = HEBKCHPVOIAQTA-ZXFHETKHSA-N | CASNo_Ref = {{cascite|correct|CAS}} | CASNo = 488-81-3 | PubChem = 827 | KEGG_Ref = {{keggcite|correct|kegg}} | KEGG = C00474 | ChEBI_Ref = {{ebicite|correct|EBI}} | ChEBI = 15963 | SMILES = O[C@H](CO)[C@@H](O)[C@@H](O)CO | InChI = 1/C5H12O5/c6-1-3(8)5(10)4(9)2-7/h3-10H,1-2H2/t3-,4+,5- }} | Section2 = {{Chembox Properties-lat | Formula = |C=5|H=12|O=5 | Appearance = | Density = | MeltingPtC = 102 | BoilingPt = | Solubility = }} | Section3 = {{Chembox Hazards-lat | MainHazards = | FlashPt = | Autoignition = | RPhrases = — | SPhrases = {{S22}} {{S24/25}} }} }} '''Ribitol''' (''adonitol'') je kristalni [[pentoza|pentozni]] [[alkohol]] (C₅H₁₂O₅) formiran [[Oksido-redukcija|redukcijom]] [[riboza|riboze]]. On se prirodno javlja u biljci ''[[Adonis vernalis]]'', kao i u ćelijskim zidovima [[Gram pozitivna bakterija|Gram pozitivne]] bakterije (posebno kao ribitol fosfat u [[teihoinska kiselina|teihoinskim kiselinama]]).<ref>{{cite journal |journal=Methods Enzymol |year=1978 |volume=50 |pages=387-40 |title=Biosynthesis of teichoic acids |author=Bracha R, Chang M, Fiedler F, Glaser L |pmid=661594}}</ref> On takođe sačinjava deo strukture [[riboflavin]]a.<ref name="Lehninger">{{Lehninger4th}}</ref> == Literatura == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Portal-lat|Hemija}} * [http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/AD/adonitol.html Bezbednosni MSDS podaci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011133424/http://ptcl.chem.ox.ac.uk/MSDS/AD/adonitol.html |date=2007-10-11 }} * [http://www.bmrb.wisc.edu/metabolomics/gen_metab_summary_5.php?molName=adonitol&render=2D+and+3D Baza bioloških magnetno rezonantnih podataka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071124115858/http://www.bmrb.wisc.edu/metabolomics/gen_metab_summary_5.php?molName=adonitol |date=2007-11-24 }} [[Kategorija:Šećerni alkoholi]] gwzvgmxl540k4xvdxrnbid87sud4g9s 0 1352001 42585828 42535962 2026-04-27T16:21:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585828 wikitext text/x-wiki {{Kutijica za bivše države sr | Izvorno_ime = | Konvencionalni_pun_naziv = Prilepsko kraljevstvo | Uobičajen_naziv = | Slika_zastava = | Slika_grb = | Ime_genitiv = | Slika_karta = Kingdom of Prilep.png | Tekst_karta = | Tekst_ispod_karte = Prilepsko kraljevstvo | Kontinent = [[Evropa]] | Regija = [[Balkansko poluostrvo|Balkan]] | Zemlja = | Himna = | Površina = | Stanovništvo = [[Srbi]] | Prestonica = [[Prilep]] | Zvanični_jezici = | Religija = [[Pravoslavlje]] | Valuta = | Zakonodavna_vlast = | Tip_vladavine = Kraljevina | Titula_vladara = Kralj | Vladajuća_partija = | Vladar1 = [[Vukašin Mrnjavčević]] | Vladar2 = [[Marko Kraljević|Marko Mrnjavčević]] | Vladar3 = | Predsednik = | Premijer = | Era = Srednji vek | Godina_početak = [[1365]]. | Godina_kraj = [[1395]]. | Status = | Događaj1 = | Datum_događaj1 = | Zastava_Prethodnik1 = Flag of the Serbian Empire, reconstruction.svg | Prethodnik1 = [[Dušanovo carstvo]] | Zastava_Sledbenik1 = Flag of the Ottoman Sultanate (1299-1453).svg | Sledbenik1 = [[Osmansko carstvo]] | Zastava_Prethodnik2 = | Prethodnik2 = | Zastava_Sledbenik2 = | Sledbenik2 = | Portal = }} '''Prilepsko kraljevstvo''' je naziv koji se koristi za srednjovekovnu srpsku državu kojom su vladali [[Vukašin Mrnjavčević]] i njegov sin [[Marko Kraljević|Marko]]. Ova država je nastala raspadom [[Srpsko carstvo|Dušanovog carstva]] i obuhvatala je najveći deo današnje [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Prilepsko kraljevstvo je postojalo od [[1365]]. do [[1395]]. godine i imalo je centar u gradu [[Prilep]]u. == Historija == Nakon srpsko-vizantijskog rata 1331–1334 Dušan je proširio Srbiju ka jugu i premestio svoju prestonicu južno, u [[Prilep]].<ref>{{Harvnb|Soulis|1984|p=8}}</ref> === Marička bitka === {{main|Marička bitka}} [[1371]]. godine vojska Mrnjavčevića je doživela težak poraz od Osmanlija u [[Marička bitka|Maričkoj bici]]. Ubrzo nakon toga, kralj [[Marko Mrnjevčević]] stupa u vazalni odnos sa [[Osmanlije|Turcima]]. === Bitka na Kosovu === {{main|Bitka na Kosovu}} Na putu za Kosovo, turska vojska je prolazila oblašću kralja Marka, već u to vreme turskog vazala. Ništa se pouzdano ne zna o učešću [[Marko Kraljević|kralja Marka]] u Kosovskoj bici. Kao turski vazal morao bi se boriti protiv Srba, ali neki veruju da je nekako uspio izbjeći svoju vazalnu obavezu.<ref>{{Cite web |url=http://www.tabanovic.com/marko-kraljevic.htm |title=Marko Kraljević: Mit i stvarnost |access-date=2014-05-09 |archive-date=2014-07-01 |archive-url=https://web.archive.org/web/20140701113738/http://tabanovic.com/marko-kraljevic.htm |url-status=dead }}</ref> Turski povjesničari citiraju onovremenoga kroničara Nesrija, koji je zapisao da je sultanova vojska, idući na Kosovo, prošla pokraj [[Prilep]]a, a da su joj cijelim putem do Gazimestana mjesni vazali izlazili u susret i pokazivali put. Turski kroničari pominju da su na turskoj strani sudjelovali i kršćanski vladari vazali, ali ih ne spominje poimenice.<ref name="Sabalić">{{Cite web |title=INES SABALIĆ, KRALJEVIĆ MARKO |url=http://www.kralemarko.org.mk/default-sr.asp?ItemID=882ADAC00150914EA315774EDCE6B8D8 |access-date=2014-05-09 |archive-date=2022-09-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220926181213/http://www.kralemarko.org.mk/default-sr.asp?ItemID=882ADAC00150914EA315774EDCE6B8D8 }}</ref> === Bitka na Rovinama === {{main|Bitka na Rovinama}} Poslednji kralj Prilepa, Marko (poznatiji kao [[Marko Kraljević]]), poginuo je 1395. godine u [[Bitka na Rovinama|bici na Rovinama]], boreći se kao turski [[vazal]].<ref>{{Cite web |title=Srbija i Albanci, Pregled politike Srbije prema Albancima od 1878. do 1914. godine |url=http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |access-date=2014-05-02 |archivedate=2012-12-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20121214071328/http://www.dlib.si/preview/URN:NBN:SI:DOC-62VD4ZBC/67e8d69a-d1b7-4d68-ac39-e9bbc09c22a5 |deadurl=yes }}</ref> Od 1395. godine čitava ova oblast postaje [[Ohridski sandžak]] Otomanskog carstva. == Vladari == * [[Vukašin Mrnjavčević]] (1365—1371) * [[Marko Kraljević|Marko Mrnjavčević]] (1371—1395) == Literatura == * {{citation | title = The Serbs and Byzantium during the reign of Tsar Stephen Dušan (1331–1355) and his successors | first = George Christos | last = Soulis | publisher = [[Dumbarton Oaks]] | year = 1984 | isbn = 0-88402-137-8}} * [http://books.google.rs/books?id=y2d6OHLqwEsC&pg=PA275&dq=KINGDOM+OF+PRILEP&lr=&num=50&ei=0Gz8StObGZbQNO-9vYkP&client=firefox-a&redir_esc=y#v=onepage&q=KINGDOM%20OF%20PRILEP&f=false Donald MacGillivray Nicol. The last centuries of Byzantium], (1261—1453). Cambridge University Press 1993, str. 275 * [http://ia700309.us.archive.org/15/items/historyofserbia00temp/historyofserbia00temp.pdf Harold William Vazeille Temperley. History of Serbia. Bell and Sons 1919. London. str. 96-97] * [http://www.google.rs/books?id=QDFVUDmAIqIC&printsec=frontcover&redir_esc=y#v=onepage&q=Marko&f=false J.VA Fine, The late mediaeval Balkans, University of Michigan Press, 1994. pp. 380] == Reference == {{reflist}} == Povezano == * [[Marička bitka]] * [[Dušanovo carstvo]] * [[Vukašin Mrnjavčević]] [[Kategorija:Države nastale raspadom Dušanovog carstva]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Mrnjavčevići]] [[Kategorija:Historija Severne Makedonije]] 4a6gafb5tqc85ceizy79ov9ekapmrep 0 1360400 42586011 42526612 2026-04-28T03:55:43Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:DEU Zehdenick COA.png]] → [[File:DEU Zehdenick COA.svg]] PNG → SVG 42586011 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Cedenik | izvorni_naziv = ''Zehdenick'' | slika = | opis_slike = Cedenik | gradska_zastava = | grb = DEU Zehdenick COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Brandenburg]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 14.090<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 64 | aglomeracija = | površina = 221,5 | gšir = 52.98306 | gduž = 13.33306 | nadmorska_visina = 50 | registarska_oznaka = OHV | pozivni_broj = 03307 | poštanski_kod = 16792 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.zehdenick.de www.zehdenick.de] | gradonačelnik = ''Arno Dahlenburg'' | stranka = SPD | ije = da }} '''Cedenik''' ({{jez-nem|Zehdenick}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Brandenburg]]. Jedno je od 19 opštinskih središta okruga [[Okrug Oberhafel|Oberhafel]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 14.090 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 12065356. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Zehdenick in OHV.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Oberhafel]] Cedenik se nalazi u saveznoj državi [[Brandenburg]] u okrugu Oberhafel. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 50 metara. Površina opštine iznosi 221,5&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 14.090 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 64 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Zehdenick}} * [http://www.zehdenick.de Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Oberhafel}} [[Kategorija:Gradovi u Brandenburgu|Cedenik]] kkt21v6yrnxreml4cbabma428jwc7w9 0 1404977 42586019 42523551 2026-04-28T04:46:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586019 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Roza}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Roza | izvorni_naziv = ''Rosa'' | slika = | opis_slike = Roza | gradska_zastava = | grb = | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Tiringija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 789<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 84 | aglomeracija = | površina = 9,4 | gšir = 50.71667 | gduž = 10.25 | nadmorska_visina = 350 | registarska_oznaka = SM | pozivni_broj = 036968 | poštanski_kod = 98590 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.rosa-georgenzell.de/ www.rosa-georgenzell.de] | gradonačelnik = ''Ulrich Leifer'' | stranka = CDU | ije = da }} '''Roza''' ({{jez-nem|Rosa}}) je opština u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Tiringija]]. Jedno je od 65 opštinskih središta okruga [[Okrug Šmalkalden-Majningen|Šmalkalden-Majningen]]. Prema procjeni iz 2010. u opštini je živjelo 789 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 16066059. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Rosa in SM.png|mini|levo|250px|Položaj opštine u okrugu Šmalkalden-Majningen]] Roza se nalazi u saveznoj državi [[Tiringija]] u okrugu Šmalkalden-Majningen. Opština se nalazi na nadmorskoj visini od 350 metara. Površina opštine iznosi 9,4&nbsp;km². U samom mjestu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 789 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 84 stanovnika/km². == Međunarodna saradnja == <div style="width:30%"> {{partnerstvo_gradova_zaglavlje}} {{partnerstvo_gradova_red|[[Košćan]]|[[Poljska]]|partnerstvo|[[1996]]}} {{partnerstvo_gradova_podnožje|Izvor<ref>[http://www.rgre.de/rgre-partnerschaften/?dt_orgname=Rosa&dt_plz=&dt_einwohnerzahl_min=&dt_einwohnerzahl_max=&dt_bundesland=&aus_orgname=&aus_plz=&aus_land=&aus_kontinent=&partner_seit_von=&partner_seit_bis=&partner_form=&submit=Suche Savjet opština i regiona Evrope - Pregled međuopštinske saradnje], Pristupljeno 30. 6. 2010.</ref>}} </div> == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Rosa}} * [http://www.rosa-georgenzell.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130623102141/http://www.rosa-georgenzell.de/ |date=2013-06-23 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Šmalkalden-Majningen}} prm3jmq80t6ud15zjgbvlfky80gveqa 0 1408110 42585806 41558424 2026-04-27T14:24:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585806 wikitext text/x-wiki '''Pougarje''' je podugo, ali relativno usko područje uz rijeku [[Ugar]] (do 1878. Brzica), između planina [[Vlašić]] i [[Ranča]], sa 20-ak sela i zaselaka[<ref>Miroslav Džaja (1995): Pougarje i njegova okolica (monografija).</ref>][<ref>Radovinović R., Bertić I., Ur. (1984): Atlas svijeta – Novi pogled na Zemlju. Sveučilišna zaklada Liber (sveska 16), Zagreb.</ref>]. Prostire se od [[Vitovlje|Vitovlja]], ispod Ugârskih stijena, do utoka Ugra u duboki kanjon ispod [[Skender Vakuf]]a i pritoke [[Ugrić]]a. Nisko Pougarje je uz samu rijeku, a okolne padine u lokalnim okvirima se označavaju kao Visoko Pougarje. Pougarje (osobito obronci Ranče) je bogato crnogoričnom i mješovitom listopadno-crnogoričnom šumom. Gornji i srednji dio sliva Ugra još uvijek ima karakter salmonidnih voda, sada su tu samo ([[potočna pastrmka]]) i prorijeđena [[mladica]], a [[lipljan]] je (u nedavnoj prošlosti) iščezao. Nakon izgradnje HE Bočac, uzvodno sve dalje prodiru i ciprinide; u nekim sezonama sve do Vitovlja. U okolnim šumama obitava krupna divljač (lisica, vuk, medvjed[http://www.youtube.com/watch?v=zOUfivBaP6E]), a u gustišu pri ušću [[Ilomska|Ilomske]], u zaštićenom lovačkom reviru, formirano je i hranilište za mesoždere (uključujući i jata [[gavran]]ova). Krajolik ušća Ilomske je posebno atraktivan, sa dva vodopada, oko tri kilometra uzvodno[http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi] {{Webarchive|url=https://archive.today/20140517202155/http://www.go2bosnia.com/upoznaj-bih/75-rijeka-ilomska-i-njeni-vodopadi |date=2014-05-17 }}. Veći je visok čak 40 m, a (zbog konfiguracije terena) sasvim je neupadljiv sa okolnog platoa. Eksponirane prema Ranči, Ugârske i Imljanske stijene (uz [[Ilomsku]], ispod sela Đênići i Màrići) predstavljaju golu (pretežno krečnjačku) matičnu stijenu[<ref>Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.</ref>][<ref>Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo.</ref>][http://www.rhmzrs.com/][https://maps.google.com/][http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102195531/https://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |date=2023-01-02 }} Glavnina Pougarja je u općini [[Dobretići]]. Ušće Ilomske je nizvodno od Vitovlja[http://www.rhmzrs.com/][https://maps.google.com/][http://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102195531/https://www.gosur.com/map/?gclid=COWkrtjjpL4CFSEcwwod9BcArQ |date=2023-01-02 }} [http://www.maplandia.com/bosnia-and-herzegovina/federacija-bosne-i-hercegovine/vlasic/]. Uzvodno uz Ilomsku je selo [[Korićani]] i kanjon između [[Korićanske stijene|Korićanskih stijena]][http://bs.wikipedia.org/wiki/Masakr_na_Kori%C4%87anskim_stijenama] i [[Imljani|Imljamske]] visoravni. == Reference == <references/> [[Kategorija:Planine u Bosni i Hercegovini]] o4ufiav8pxsl27ya79dbx7uf0ihk6w9 0 1451584 42585797 42441750 2026-04-27T12:03:32Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585797 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Podujeva | drugo_ime = Opština Podujevo / Општина Подујево | službeno_ime = Komuna e Podujevës | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | tip_naselja = [[Općine Kosova|Općina]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | transkripcija_jezik1_vrsta1 = | transkripcija_jezik1_info1 = | transkripcija_jezik1_vrsta2 = | transkripcija_jezik1_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --> | transkripcija_jezik2 = | transkripcija_jezik2_vrsta = | transkripcija_jezik2_info = | transkripcija_jezik2_vrsta1 = | transkripcija_jezik2_info1 = | transkripcija_jezik2_vrsta2 = | transkripcija_jezik2_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --> | slika_horizont = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Podujevo.png | zastava_alt = | zastava_okvir = | zastava_link = | slika_grb = Stema e Komunës Podujevë.svg | grb_alt = | grb_veličina = | grb_link = | grb_vrsta = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = Podujevë in Kosovo 2018.svg | mapa_alt = | opis_mape = Općina Podujeva na karti Kosova | marker_mapa = | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef = <!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --> | koordinate = <!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --> | koordinate_vrsta = | koordinate_napomene = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Kosovo}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Priština (okrug)|Priština]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivanje_naslov1 = <!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --> | osnivanje_datum1 = <!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --> | ugašen_naslov = <!-- za bivše gradove --> | ugašen_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = [[Podujeva]] | vlada_napomene = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = [[Samoopredeljenje (Kosovo)|LVV]] | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Shpejtim Bulliqi]] | vođa_titula1 = <!-- parametri idu do vođa_titula4 --> | vođa_ime1 = <!-- parametri idu do vođa_ime4 --> | površina_ukupno = 632.59 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_blank1_naslov = | površina_blank1 = | površina_blank2_naslov = | površina_blank2 = | površina_napomene = | površina_urban_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_napomena = | dužina_km = | širina_km = | dimenzije_napomene = | nadmorska_visina = | visina_napomene = | stanovništvo_datum = [[2021.]] | stanovništvo_ukupno = 82022 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_blank1 = | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[CET]] | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak = +1 | utc_pomak_DST = +2 | utc_pomak2 = <!-- parametri idu do utc_pomak5 --> | utc_pomak2_DST = <!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --> | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = 11000 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = <!-- ili |pozivni_brojevi --> | registarska_oznaka_vrsta = | registarska_oznaka = 01 | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|https://kk.rks-gov.net/podujeve/|kk.rks-gov.net}} | napomene = }} '''Podujeva''' ({{jez-al|Komuna e Podujevës}}; {{jez-sh|Podujevo}}, Општина Подујево), poznata još i kao '''Besiana''' ({{jez-al|Komuna e Besianës}}), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u sklopu [[Priština (okrug)|Prištinskog okruga]]. Sjedište općine [[Podujeva|istoimeni]] je grad. Površina općine je 632.59 km². U općini, po rezultatima popisa stanovništva iz [[2011.]] godine na Kosovu, živi 88,499 stanovnika. == Naselja == U sklopu općine Podujeva nalaze se sljedeća naselja: {| class="wikitable sortable" width=45% !rowspan=2| Naselje !colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv !rowspan=2| Broj stanovnika<br>{{small|([[2011.]])}} |- ! [[Latinica]] ! [[Ćirilica]] |- ! [[Bajçina]] | {{center|Bajčina}} | {{center|Бајчина}} | {{center|2,358}} |- ! [[Balloci]] | {{center|Balovac}} | {{center|Баловац}} | {{center|2,131}} |- ! [[Baraina]] | {{center|Baraina}} | {{center|Бараина}} | {{center|98}} |- ! [[Batllava]] | {{center|Batlava}} | {{center|Батлава}} | {{center|2,334}} |- ! [[Bellopoja (Podujeva)|Bellopoja]] | {{center|Belo Polje}} | {{center|Бело Поље}} | {{center|1,412}} |- ! [[Bërveniku]] | {{center|Brevnik}} | {{center|Бревник}} | {{center|72}} |- ! [[Bllata (Podujeva)|Bllata]] | {{center|Blato}} | {{center|Блато}} | {{center|9}} |- ! [[Bradashi]] | {{center|Bradaš}} | {{center|Брадаш}} | {{center|2,567}} |- ! [[Braina]] | {{center|Braina}} | {{center|Браина}} | {{center|268}} |- ! [[Breca]] | {{center|Brece}} | {{center|Бреце}} | {{center|119}} |- ! [[Burica, Kosovo|Burica]] | {{center|Burince}} | {{center|Буринце}} | {{center|246}} |- ! [[Dobërdoli (Podujeva)|Dobërdoli]] | {{center|Dobri Do}} | {{center|Добри До}} | {{center|1,106}} |- ! [[Dobratini (Podujeva)|Dobratini]] | {{center|Dobrotin}} | {{center|Добротин}} | {{center|1,576}} |- ! [[Dumnica e Epërme (Podujeva)|Dumnica e Epërme]] | {{center|Gornja Dubnica}} | {{center|Горња Дубница}} | {{center|497}} |- ! [[Dumnica e Poshtme (Podujeva)|Dumnica e Poshtme]] | {{center|Donja Dubnica}} | {{center|Доња Дубница}} | {{center|2,975}} |- ! [[Dumoshi]] | {{center|Dumoš}} | {{center|Думош}} | {{center|1,207}} |- ! [[Dvorishti]] | {{center|Dvorište}} | {{center|Двориште}} | {{center|143}} |- ! [[Dyzi]] | {{center|Duz}} | {{center|Дуз}} | {{center|573}} |- ! [[Gërdoci]] | {{center|Grdovac}} | {{center|Грдовац}} | {{center|1,263}} |- ! [[Gllamniku]] | {{center|Glavnik}} | {{center|Главник}} | {{center|3,794}} |- ! [[Godishnjaku]] | {{center|Godišnjak}} | {{center|Годишњак}} | {{center|353}} |- ! [[Halabaku]] | {{center|Alabak}} | {{center|Алабак}} | {{center|623}} |- ! [[Hërtica]] | {{center|Hrtica}} | {{center|Хртица}} | {{center|741}} |- ! [[Kaçybegu]] | {{center|Kačibeg}} | {{center|Качибег}} | {{center|494}} |- ! [[Kalatica]] | {{center|Kaljatica}} | {{center|Каљатица}} | {{center|89}} |- ! [[Katunishta]] | {{center|Velika Reka}} | {{center|Велика Река}} | {{center|544}} |- ! [[Kërpimehu]] | {{center|Krpimej}} | {{center|Крпимеј}} | {{center|755}} |- ! [[Kunusheci]] | {{center|Konjuševac}} | {{center|Коњушевац}} | {{center|873}} |- ! [[Krushevica]] | {{center|Kruševica}} | {{center|Крушевица}} | {{center|204}} |- ! [[Letanca]] | {{center|Letance}} | {{center|Летанце}} | {{center|2,080}} |- ! [[Livadica]] | {{center|Livadica}} | {{center|Ливадица}} | {{center|296}} |- ! [[Lladoci]] | {{center|Ladovac}} | {{center|Ладовац}} | {{center|821}} |- ! [[Llapashtica e Epërme]] | {{center|Gornja Lapaštica}} | {{center|Горња Лапаштица}} | {{center|2,363}} |- ! [[Llapashtica e Poshtme]] | {{center|Donja Lapaštica}} | {{center|Доња Лапаштица}} | {{center|2,701}} |- ! [[Llausha (Podujeva)|Llausha]] | {{center|Lauša}} | {{center|Лауша}} | {{center|980}} |- ! [[Lluga (Podujeva)|Lluga]] | {{center|Lug}} | {{center|Луг}} | {{center|1,404}} |- ! [[Lluzhani]] | {{center|Lužane}} | {{center|Лужане}} | {{center|57}} |- ! [[Lupçi i Epërm]] | {{center|Gornje Ljupče}} | {{center|Горње Љупче}} | {{center|275}} |- ! [[Lupçi i Poshtëm]] | {{center|Donje Ljupče}} | {{center|Доње Љупче}} | {{center|2,113}} |- ! [[Majaca]] | {{center|Majance}} | {{center|Мајанце}} | {{center|1,622}} |- ! [[Merdari]] | {{center|Merdare}} | {{center|Мердаре}} | {{center|188}} |- ! [[Metehia]] | {{center|Metohija}} | {{center|Метохија}} | {{center|1,251}} |- ! [[Metergoci]] | {{center|Medregovac}} | {{center|Медреговац}} | {{center|79}} |- ! [[Miroci]] | {{center|Mirovac}} | {{center|Мировац}} | {{center|132}} |- ! [[Muhazobi]] | {{center|Mazap}} | {{center|Мазап}} | {{center|0}} |- ! [[Murgulla]] | {{center|Murgula}} | {{center|Мургула}} | {{center|135}} |- ! [[Obrança]] | {{center|Obrandža}} | {{center|Обранджа}} | {{center|3,092}} |- ! [[Orllani]] | {{center|Orlane}} | {{center|Орлане}} | {{center|844}} |- ! [[Pakashtica e Epërme]] | {{center|Gornja Pakaštica}} | {{center|Горња Пакаштица}} | {{center|732}} |- ! [[Pakashticë e Poshtme]] | {{center|Donja Pakaštica}} | {{center|Доња Пакаштица}} | {{center|292}} |- ! [[Penuha]] | {{center|Penduha}} | {{center|Пендуха}} | {{center|539}} |- ! [[Perani]] | {{center|Perane}} | {{center|Перане}} | {{center|1,241}} |- ! [[Përpellaca]] | {{center|Prepolac}} | {{center|Преполац}} | {{center|0}} |- ! [[Podujeva]] | {{center|Podujevo}} | {{center|Подујево}} | {{center|23,453}} |- ! [[Pollata]] | {{center|Palatna}} | {{center|Палатна}} | {{center|239}} |- ! [[Popova, Kosovo|Popova]] | {{center|Popovo}} | {{center|Попово}} | {{center|181}} |- ! [[Potoku]] | {{center|Potok}} | {{center|Поток}} | {{center|61}} |- ! [[Rakinica (Podujeva)|Rakinica]] | {{center|Rakinica}} | {{center|Ракиница}} | {{center|14}} |- ! [[Reçica]] | {{center|Rečica}} | {{center|Речица}} | {{center|0}} |- ! [[Repa, Kosovo|Repa]] | {{center|Repa}} | {{center|Репа}} | {{center|484}} |- ! [[Revuqi]] | {{center|Revuće}} | {{center|Ревуће}} | {{center|924}} |- ! [[Sallabaja]] | {{center|Kisela Banja}} | {{center|Кисела Бања}} | {{center|506}} |- ! [[Sfeçla]] | {{center|Svetlje}} | {{center|Светље}} | {{center|1,739}} |- ! [[Shajkoci]] | {{center|Šajkovac}} | {{center|Шајковац}} | {{center|1,504}} |- ! [[Shakovica]] | {{center|Šakovica}} | {{center|Шаковица}} | {{center|619}} |- ! [[Shtedimi]] | {{center|Štedim}} | {{center|Штедим}} | {{center|1,148}} |- ! [[Siboci i Epërm]] | {{center|Gornji Sibovac}} | {{center|Горњи Сибовац}} | {{center|961}} |- ! [[Siboci i Poshtëm]] | {{center|Donji Sibovac}} | {{center|Доњи Сибовац}} | {{center|454}} |- ! [[Sllatina (Podujeva)|Sllatina]] | {{center|Slatina}} | {{center|Слатина}} | {{center|130}} |- ! [[Surdulli]] | {{center|Surdula}} | {{center|Сурдула}} | {{center|27}} |- ! [[Surkishi]] | {{center|Surkiš}} | {{center|Суркиш}} | {{center|1,091}} |- ! [[Sylevica]] | {{center|Siljevica}} | {{center|Сиљевица}} | {{center|63}} |- ! [[Tërnava]] | {{center|Trnava}} | {{center|Трнава}} | {{center|853}} |- ! [[Tërnavica]] | {{center|Trnavica}} | {{center|Трнавица}} | {{center|27}} |- ! [[Turuçica]] | {{center|Turučica}} | {{center|Туручица}} | {{center|109}} |- ! [[Zakuti]] | {{center|Zakut}} | {{center|Закут}} | {{center|453}} |- ! [[Zhitia (Podujeva)|Zhitia]] | {{center|Žitinje}} | {{center|Житиње}} | {{center|98}} |} == Stanovništvo == {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="einwohner">{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}</ref> |title = Populacija<br>kroz historiju |percentages = |[[1948.]]|41834 |[[1953.]]|46317 |[[1961.]]|51516 |[[1971.]]|60349 |[[1981.]]|75437 |[[1991.]]|92946 |[[2011.]]|88499 |[[2021.]]|82022 }} Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Podujeva imala je 88,499 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2021.]] godine brojka pala na 82,022 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:<ref>{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2024-03-17 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001314/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}</ref> {{Grafikon postoci |izvor= |širina=400px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]] |pozadina=#ddd |pozicija= |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|87,523|98.90}} {{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|680|0.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|74|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|33|0.04}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|12|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|5|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|2|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|Ostalo|grey|170|0.19}} }} == Reference == {{reflist}} {{Općina Podujeva}} {{Okrug Priština}} {{Općine Kosova}} {{Authority control}} [[Kategorija:Općine Kosova|Podujeva]] [[Kategorija:Okrug Priština]] f6j24f7lltj4ymmcbtvi96bh9h9iyhf 0 1453860 42585809 42355496 2026-04-27T14:46:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585809 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Požaranje}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Požaranje |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Požarane}}</small> |grb = |slika = Sv. Nikola - Požarane (4).JPG |opis_slike = Crkva Svetog Nikole u Požaranju |opština = Vrapčište |populacija = 26 |nadm visina = 900 |gšir = 41.8533 |gduž = 20.8658 |pozivni broj = +389 (0)42 |poštanski kod = 1238 |registarska oznaka =GV }} '''Požaranje''' ({{jez-mak|Požarane}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Požaranje pripada [[Opština Vrapčište|opštini Vrapčište]]. == Prirodni uslovi == Naselje Požaranje je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Gostivar]]a 8&nbsp;km severno. Požaranje se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na brdima zapadno od [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Istočno od naselja pruža se [[polje]], a zapadno se izdiže glavno bilo [[Šar-planina|Šar-planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 900 metara. '''Klima''' u Novo Selu je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Požaranje je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 26 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (85%), a u manjini su [[Albanci]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]], a manjinska je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Vrapčište]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Požarane}} * [http://www.komunavrapcisht.gov.mk/ www.komunavrapcisht.gov.mk Zvanična stranica opštine Vrapčište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704071310/http://www.komunavrapcisht.gov.mk/ |date=2014-07-04 }} {{Opština Vrapčište}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Vrapčište]] dp40ej6cwv15msvftdwmz15uypysub2 0 1453931 42585825 42355506 2026-04-27T15:47:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585825 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Preljubište |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Прељубиште}}</small> |grb = |slika = Куќи во Прељубиште.jpg |opis_slike = |opština = Jegunovce |populacija = 367 |nadm visina = 400 |gšir = 42.0336 |gduž = 21.1 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1228 |registarska oznaka =TE }} '''Preljubište''' ({{jez-mak|Прељубиште}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Preljubište pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Preljubište je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 16&nbsp;km istočno. Preljubište se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža [[polje]], a dalje ka istoku se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče istočno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 400 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Preljubište je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 367 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (74%), a u manjini su [[Albanci]] (25%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]], a manjinska [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] 8z2k6mg2xcvu1w7acdkpminxy620yc2 0 1453940 42585877 42355605 2026-04-27T22:05:09Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585877 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Rakovec (Veles)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Rakovec |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Rakovec}}</small> |grb = |slika = Rakovec view 01.JPG |opis_slike = Pogled na Rakovec |opština = Bogovinje |populacija = 811 |nadm visina = 790 |gšir = 41.9206 |gduž = 20.8994 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1220 |registarska oznaka =TE }} '''Rakovec''' ({{jez-mak|Rakovec}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Rakovec pripada [[Opština Bogovinje|opštini Bogovinje]]. == Prirodni uslovi == Naselje Rakovec je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]] naselje je udaljeno 20&nbsp;km južno. Rakovec se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na istočnim padinama [[Šar-planina|Šar-planine]], koje se kilometar zapadno spušta u plodno i gusto naseljeno [[Pološko polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 790 metara. '''Klima''' u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Rakovec je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 811 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Albanci]] (99%). Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Bogovinje]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Rakovec}} * [http://www.komunabogovine.gov.mk www.komunabogovine.gov.mk Zvanična stranica opštine Bogovinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205080409/http://komunabogovine.gov.mk/ |date=2021-02-05 }} {{Opština Bogovinje}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Bogovinje]] t7ftkv0ba5eujyz6g8b4ong282cf8u6 0 1453962 42585876 42355601 2026-04-27T22:05:02Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585876 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Rakotinci |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Rakotinci}}</small> |grb = |slika = Rakotinci-MK.jpg |opis_slike = Pogled na Rakotince |opština = Sopište |populacija = 390 |nadm visina = 510 |gšir = 41.9414 |gduž = 21.4128 |pozivni broj = (+389) 02 |poštanski kod = 1054 |registarska oznaka =SK }} '''Rakotinci''' ({{jez-mak|Rakotinci}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Rakotinci pripadaju [[Opština Sopište|opštine Sopište]], koja okuplja južna [[predgrađa]] [[Grad Skoplje|Grada Skoplja]]. == Prirodni uslovi == Rakotinci su smešteni u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Skoplje|Skoplja]], naselje je udaljeno 12&nbsp;km južno. Naselje Rakotinci je u okviru istorijske oblasti [[Kršijak]], koja se obuhvata dolinu [[Markova reka|Markove reke]], južno od [[Skopsko polje|Skopskog polja]]. Naselje je smešteno na istočnim padinama planine [[Vodno (planina)|Vodno]], sa kojih puca pogled na [[Skopsko polje]] ka severu. Nadmorska visina naselja je približno 510 metara. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Rakotinci su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 390 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%), dok su ostalo [[Srbi]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Sopište]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Rakotinci}} * [http://opstinasopiste.gov.mk/ opstinasopiste.gov.mk Zvanična stranica opštine Sopište] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140715223802/http://opstinasopiste.gov.mk/ |date=2014-07-15 }} {{Opština Sopište}} [[Kategorija:Opština Sopište]] ohfiauod8wlgyzjjymrr06n5vbpj6mm 0 1453980 42585879 42355612 2026-04-27T22:35:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585879 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Raotince |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Раотинце}}</small> |grb = |slika = Поглед на Раотинце.jpg |opis_slike = Raotince 2021. godine |opština = Jegunovce |populacija = 565 |nadm visina = 390 |gšir = 42.0613 |gduž = 21.1436 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1215 |registarska oznaka =TE }} '''Raotince''' ({{jez-mak|Раотинце}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Raotince pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Raotince je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 22&nbsp;km severoistočno. Raotince se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severoistočnom obodu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Jugozapadno od pruža se [[polje]], a istočno se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče zapadno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 390 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Raotince je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 565 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (98%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Raotince}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] thuuf8b5ywi9j0kndmqz34z3bpfv9dz 0 1453981 42585883 42355620 2026-04-27T22:54:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585883 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Rataje}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Rataje |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Ratae}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = |opština = Jegunovce |populacija = 411 |nadm visina = 440 |gšir = 42.0353 |gduž = 21.0375 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1228 |registarska oznaka =TE }} '''Rataje''' ({{jez-mak|Ratae}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Rataje pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Rataje je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 12&nbsp;km istočno. Rataje se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom delu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Oko naselja se pruža [[polje]], a dalje ka istoku se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče istočno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 440 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Rataje je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 411 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] ajz143h3ere6o6qhf86frrbg6vwiial 0 1453998 42586081 42295002 2026-04-28T11:20:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586081 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Sasa (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Sasa |izvorno_ime = {{jez-mak|Sasa}} |slika = |opis_slike = |opština = Makedonska Kamenica |populacija = 876 |nadm visina = 750 |gšir = 42.0776 |gduž = 22.5448 |pozivni broj = 033 |poštanski kod = 2304 |registarska oznaka = KO }} '''Sasa''' ({{jez-mak|Sasa}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u istočnom delu države. Sasa je u sastavu [[Opština Makedonska Kamenica|opštine Makedonska Kamenica]]. == Prirodni uslovi == Sasa je smeštena u istočnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Delčevo|Delčeva]], naselje je udaljeno 30 kilometara zapadno. Naselje Sasa se nalazi u istorijskoj oblasti [[Pijanec]]. Naselje se razvilo u dolini [[Kamnička reka|Kamničke reke]], na južnim padinama [[Osogovske planine|Osogovskih planina]]. Nadmorska visina naselja je približno 750 metara. Mesna klima je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Stanovništvo == Sasa je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 876 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%), a ostalo su [[Srbi]]. Većinska veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.MakedonskaKamenica.gov.mk www.MakedonskaKamenica.gov.mk Zvanična stranica opštine Makedonska Kamenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615160607/http://www.makedonskakamenica.gov.mk/ |date=2009-06-15 }} {{Opština Makedonska Kamenica}} [[Kategorija:Opština Makedonska Kamenica]] h1vot97j056641tb4k9l9utspcqqbsb 0 1454001 42586077 42294996 2026-04-28T11:14:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586077 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Saramzalino |izvorno_ime = {{jez-mak|Saramzalino}} |slika = Bogorodica Saramzalino 01.jpg |opis_slike = Bogorodičina crkva u Saramzalinu |opština = Lozovo |populacija = 118 |nadm visina = 280 |gšir = 41.7889 |gduž = 21.9422 |pozivni broj = 032 |poštanski kod = 2208 |registarska oznaka = ST }} '''Saramzalino''' ({{jez-mak|Saramzalino}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem delu države. Saramzalino je selo u sastavu [[Opština Lozovo|opštine Lozovo]]. == Prirodni uslovi == Saramzalino je smešteno u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 20 kilometara severoistočno. Naselje Saramzalino se nalazi u zapadnom delu istorijske oblasti [[Ovče polje]]. Ono je smešteno u [[Ravnica|ravničarskom]] predelu, koji je dobro obrađen. Nadmorska visina naselja je približno 280 metara. Mesna klima je blaži oblik [[Kontinentalna klima|kontinentalne]] zbog blizine [[Egej]]a (žarka leta). == Stanovništvo == Saramzalino je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 118 stanovnika. Većinsko stanovništvo su etnički [[Makedonci]] (98%), a ostalo su [[Srbi]] (2%). Pretežna veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Saramzalino}} * [http://www.opstinalozovo.gov.mk/ www.opstinalozovo.gov.mk Zvanična stranica opštine Lozovo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210413153329/http://www.opstinalozovo.gov.mk/ |date=2021-04-13 }} {{Opština Lozovo}} [[Kategorija:Opština Lozovo]] j0nl1u2jr2t9lrvjy21jetuttei550i 0 1454031 42586012 42355688 2026-04-28T04:06:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586012 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Rogačevo |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Rogačevo}}</small> |grb = |slika = Rogachevo 18.JPG |opis_slike = Pogled na deo Rogačeva |opština = Jegunovce |populacija = 347 |nadm visina = 860 |gšir = 42.1564 |gduž = 21.1569 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1206 |registarska oznaka =TE }} '''Rogačevo''' ({{jez-mak|Rogačevo}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Rogačevo pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Rogačevo je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Srbija|Srbijom]] (3&nbsp;km severoistočno od naselja).. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 25&nbsp;km severoistočno. Rogačevo se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom obodu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Južno naselja se pruža [[polje]], a severno i zapadno se izdiže [[Šar-planina]]. Nadmorska visina naselja je približno 860 metara. '''Klima''' u naselju je [[Planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == Početkom [[20. vek]]a svi žitelji su bili pripadnici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. == Stanovništvo == Rogačevo je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 347 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (97%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Rogačevo}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] 40uxm997ifxr7rkit26gp597d4aa0vh 0 1460086 42586054 42564439 2026-04-28T07:51:14Z Akul59 131397 slika, zastava 42586054 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Bošany |originalni_naziv = Bošany |slika = Bošany - kostol.jpg |opis_slike = Bošany |gradska_zastava = Bosany-partizanske-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = [[Okrug Partizánske|Partizánske]] |nadm visina = 177 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PE |gšir = 48.580556 |gduž = 18.247222 }} '''Bošany''' je naseljeno mjesto u [[okrug Partizánske|okrugu Partizánske]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Bošany}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Partizánske}} [[Kategorija:Okrug Partizánske]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] tqzospdi3869fjw9gkolz097vxzb7iv 0 1460140 42586055 42564469 2026-04-28T07:58:32Z Akul59 131397 slika, zastava 42586055 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Brodzany |originalni_naziv = Brodzany |slika = Brodziansky kaštieľ.JPG |opis_slike = Brodzany |gradska_zastava = Brodzany-partizanske-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = [[Okrug Partizánske|Partizánske]] |nadm visina = 192 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PE |gšir = 48.607222 |gduž = 18.344444 }} '''Brodzany''' je naseljeno mjesto u [[okrug Partizánske|okrugu Partizánske]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Brodzany}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Partizánske}} [[Kategorija:Okrug Partizánske]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] ic64zfvep9x6oognxk5h60crii9prp3 0 2297633 42586033 42054505 2026-04-28T06:10:20Z MrKeefeJohn 122587 Via Antonio Gramsci, Castelnovo di Sotto, Italia.jpg 42586033 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Castelnovo di Sotto | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Emilia-Romagna]] | okrug = [[Reggio Emilia (provincija)|Reggio Emilia]] | slika = Via Antonio Gramsci, Castelnovo di Sotto, Italia.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 7401 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.81253 | gduž = 10.56694 | nadmorska_visina = 28 | geonameid = 3179547 }} '''Castelnovo di Sotto''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Reggio Emilia (provincija)|Reggio Emilia]], u regiji [[Emilia-Romagna]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 7401 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 28 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Castelnovo di Sotto}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Reggio Emilia}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Reggio Emilia]] cmr9j6v8eyaobkrgpl7ntciv7tgeg5v 0 2888846 42586031 42584638 2026-04-28T05:47:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586031 wikitext text/x-wiki {{Infokutija rukometna reprezentacija | ime = {{flag|Iran}} | grb = Iran national handball team.jpg | Img_size = 220px | nadimak = Tim Meli | savez = [[IRIHF]] | izbornik = {{flagicon|CG}} [[Veselin Vujović]] | kapetan = | najviše nastupa = | najbolji strijelac = | pattern_la1=|pattern_b1=|pattern_ra1=| | leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=FFFFFF|socks1=FFFFFF| | pattern_la2=|pattern_b2=|pattern_ra2=| | leftarm2=CC3333|body2=CC3333|rightarm2=CC3333|shorts2=CC3333|socks2=CC3333| | prva utakmica = | najveća pobjeda = | najveći poraz = | Nastupi na SP = 1 | Prvi put na SP = 2015. | Najbolji rezultat na SP = 21. mjesto ([[Rukometno SP 2015.|2015.]]) | Naziv kontinentalnog prvenstva = [[Azijsko rukometno prvenstvo]] | Nastupi na kontinentalnom prvenstvu = 11 | Prvi put na kontinentalnom prvenstvu = [[Azijsko rukometno prvenstvo 1989.|1989.]] | Najbolji rezultat na kontinentalnom prvenstvu = '''3. mjesto''' ([[Azijsko rukometno prvenstvo 2014.|2014.]]) | Nastupi na OI = <!-- ? --> | Prvi put na OI = <!-- [[Olimpijada ????|????.]] --> | Najbolji rezultat na OI = <!-- ?. mjesto ([[Rukomet na Olimpijadi ????. - muškarci|????.]]) --> | medalje = }} '''Rukometna reprezentacija Irana''' ({{jez-per|تیم ملی هندبال ایران}}) predstavlja [[Iran]] na međunarodnim [[rukomet]]nim natjecanjima, a nalazi se pod ingerencijom [[Iranski rukometni savez|Iranskog rukometnog saveza (IRIHF)]] koji je članom Međunarodne rukometne federacije (IHF) od [[1978]]. godine. == Natjecanja == === Svjetsko prvenstvo === * [[Rukometno SP 2015.|2015.]]: 21. mjesto === Azijsko prvenstvo === * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 1989.|1989.]]: 8. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 1991.|1991.]]: 11. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 1993.|1993.]]: 9. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2000.|2000.]]: 5. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2002.|2002.]]: 5. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2004.|2004.]]: 7. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2006.|2006.]]: 4. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2008.|2008.]]: 4. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2010.|2010.]]: 7. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2012.|2012.]]: 5. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2014.|2014.]]: {{Bronze3}} '''3. mjesto''' * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2016.|2016.]]: 5. mjesto * [[Azijsko prvenstvo u rukometu 2018.|2018.]]: 5. mjesto === Azijske igre === * [[Rukomet na Azijskim igrama 1986.|1986.]]: 5. mjesto * [[Rukomet na Azijskim igrama 1998.|1998.]]: 4. mjesto * [[Rukomet na Azijskim igrama 2006.|2006.]]: {{Bronze3}} '''3. mjesto''' * [[Rukomet na Azijskim igrama 2010.|2010.]]: {{Silver2}} '''2. mjesto''' * [[Rukomet na Azijskim igrama 2014.|2014.]]: 4. mjesto === Zapadnoazijske igre === * [[Rukomet na Zapadnoazijskim igrama 2002.|2002.]]: 4. mjesto * [[Rukomet na Zapadnoazijskim igrama 2005.|2005.]]: {{Silver2}} '''2. mjesto''' == Treneri == * ... (...–2006) * {{flagicon|RUS}} [[Jurij Klimov]] (2006–2008) * {{flagicon|RUS}} [[Jurij Kidjaev]] (2009–2010) * {{flagicon|SLO}} [[Borut Maček]] (2010) * {{flagicon|HRV}} [[Ivica Rimanić]] (2011–2012) * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Guijosa]] (2013–2014) * {{flagicon|SLO}} [[Borut Maček]] (2014–2015) * {{flagicon|HRV}} [[Irfan Smajlagić]] (2015–2016) * {{flagicon|IRN}} [[Mohsen Taheri]] (2016) * {{flagicon|IRN}} [[Alireza Habibi]] (2017) * {{flagicon|SLO}} [[Borut Maček]] (2017) * {{flagicon|MAK}} [[Zoran Kastratović]] (2018–) == Vanjske veze == * [https://www.irhf.ir/ Službena stranica Iranskog rukometnog saveza] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141110183922/http://irhf.ir/ |date=2014-11-10 }} {{Azijske rukometne reprezentacije}} {{Iranske reprezentacije}} [[Kategorija:Rukomet u Iranu| ]] [[Kategorija:Iranske reprezentacije|Rukomet]] [[Kategorija:Rukometne reprezentacije|Iran]] re2aajd7sxvwh22r4e516yiw490ljpj 8 4030427 42585826 42563779 2026-04-27T15:54:16Z Aca 108187 42585826 wikitext text/x-wiki 22 26yn38anik9lc1yuc7bw2534spha23b 0 4031228 42585846 42581466 2026-04-27T20:35:55Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Michelangelo Caravaggio 052.jpg]] → [[File:The Entombment of Christ-Caravaggio (c.1602-3).jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]]) 42585846 wikitext text/x-wiki Ovo je kronološki popis [[Italija|italijanskog]] slikara '''[[Caravaggio|Caravaggia]]'''. ==Popis slika== {{clear}} {| class="wikitable" class="sortable wikitable" style="margin-left:0.5em; text-align:center" ! Slika !! Ime <br> (''Izvorno ime na italijanskom'')!! Godina !! Tehnika !! Dimenzije !! Trenutna lokacija !! Bilješke !! Izvori |- |<center>[[Datoteka:CARAVAGGIO, A boy peeling fruit (1593).jpg|150px]]</center> |''[[Dječak koji guli voćku (Caravaggio)|Dječak koji guli voćku]]'' |oko [[1592.]]-[[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |64.2 x 51.4 cm |Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | |<ref>{{cite book|title=[http://books.google.com/books?id=SwLpTgpjAVYC&pg=PA388&dq=Caravaggio+Chronology&source=gbs_toc_s&cad=1&sig=wBg9oNoUkoNH5zXqE5bQZ3QFYu0#PPA15,M1 Caravaggio] |last=Hibbard |first=Howard |authorlink=|coauthors= |year=1983 |publisher=Westview Press |location= |isbn=0064301281 |pages=15-17 }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sick young Bacchus by Caravaggio.jpg|150px]]</center> |''[[Bolesni Bakhus (Caravaggio)|Bolesni Bakhus]]'' |oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |67 x 53 cm |[[Galerija Borghese]], [[Rim]] |inv. 534 | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3741 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Boy with a Basket of Fruit-Caravaggio (1593).jpg|150px]]</center> | ''[[Dječak s košarom voća (Caravaggio)|Dječak s košarom voća]]'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 70 x 67 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | inv. 136 | |- |<center>[[Datoteka:The Fortune Teller-Caravaggio (Rome).jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 115 x 150 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | inv. 227 | |- |<center>[[Datoteka:The Cardsharps.jpg|150px]]</center> | ''[[Kartaši (Caravaggio)|Kartaši]]'' | oko [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94.2 x 131.2 cm | Muzej umjetnosti Kimbell, [[Fort Worth]] | | |- |<center>[[Datoteka:MusiciansCaravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Glazbenici (Caravaggio)|Glazbenici]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87.9 x 115.9 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:St Francis in Ecstasy.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u ekstazi (Caravaggio)|Sveti Franjo u ekstazi]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 93.9 x 129.5 cm | Wadsworth Atheneum, Hartford, [[Connecticut]] | inv. No. 1943.222 | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFrancisContemplation.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo u meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u meditaciji]]'' | oko [[1595.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 × 90 cm |izvorno u crkvi Sv Petra, Carpineto Romano; sada u Galleria [[Nazionale d'Arte Antica|Nacionalnoj galeriji]], [[Palazzo Barberini]], [[Rim]] |inv. D130 | |- |<center>[[Datoteka:Boy Bitten by a Lizard-Caravaggio (Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ugrizao dječaka (Caravaggio)|Gušter ugrizao dječaka]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 49.5 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggioapollo.jpg|150px]]</center> | ''[[Apolon, svirač lutnje (Caravaggio)|Apolon, svirač lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 96 x 121 cm | Ex Badminton House, [[Gloucestershire]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 020.jpg|150px]]</center> | ''[[Sviračica lutnje (Caravaggio)|Sviračica lutnje]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 126.5cm | Kolekcija Wildenstein, [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Baco, por Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Bakho (Caravaggio)|Bakho]]'' | oko [[1596.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 95 x 85 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | Na Talijanskom: Bacco |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Penitent Magdalene-Caravaggio (1594-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Pokajnica Magdalena (Caravaggio)|Pokajnica Magdalena]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 122.5 x 98.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Rest on the Flight into Egypt-Caravaggio (c.1597).jpg|150px]]</center> | ''[[Odmor na putu u Egipat (Caravaggio)|Odmor na putu u Egipat]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133.5 x 166.5 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3740 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Medusa by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Meduza (Caravaggio)|Meduza]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu navučeno preko konveksnog drvenog štita]] | 60 x 55 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | |<ref>[http://books.google.com/books?id=vEUr_dEE9tAC&printsec=frontcover&dq=Caravaggio&as_brr=3&ei=_YcxSOaZL7a2iQHw-uSnDw&sig=Dsku7zifgN-t8DXwa6gOFKaO2-w#PPA501,M1 here]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Portrait of a Courtesan by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Kurtizane (Caravaggio)|Portret Kurtizane]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 66 x 53 cm | (Uništena) | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Jupiter Neptune Pluto.jpg|150px]]</center> | ''[[Jupiter, Neptun i Pluton (Caravaggio)|Jupiter, Neptun i Pluton]]'' | oko [[1597.]] | [[Freska]] u uljenim bojama na svodu | 300 x 180 cm | Casino di Villa Boncompagni Ludovisi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:La Diseuse de bonne aventure, Caravaggio (Louvre INV 55) 02.jpg|150px]]</center> | ''[[Proročica (Caravaggio)|Proročica]]'' | oko [[1597.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 99 x 131 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] |inv. 1122 | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 060.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveta Katarina Aleksandrijska (Caravaggio)|Sveta Katarina Aleksandrijska]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 173 x 133 cm | Kolekcija Thyssen-Bornemisza, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (c. 1603).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Princeton)'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 173 cm | Kolekcija Barbara Piasecka-Johnson, [[Princeton]], [[New Jersey]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Baptist-Toledo.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Sveti Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 169 x 112 cm | Muzej blaga katedrale, [[Toledo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Martha and Mary Magdalene-Caravaggio (c.1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Marta i Marija Magdalena (Caravaggio)|Marta i Marija Magdalena]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 97.8 x 132.7 cm | Institut za umjetnost, [[Detroit]], [[Michigan]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Maffeo Barberini.jpg|150px]]</center> | ''[[Portret Maffea Barberinija (Caravaggio)|Portret Maffea Barberinija]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 124 x 99 cm | Privatna kolekcija | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Basket of Fruit.jpg|150px]]</center> | ''[[Korpa s voćem (Caravaggio)|Korpa s voćem]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 46 x 64 cm | Knjižnica Ambrosiana, [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Giuditta e Oloferne (ca. 1599).jpg|150px]]</center> | ''[[Judita odrubljuje glavu Holofernu (Caravaggio)|Judita odrubljuje glavu Holofernu]]'' | oko [[1598.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 145 x 195 cm | [[Galleria Nazionale d'Arte Antica]], [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3746 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:David and Goliath by Caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[David i Golijat (Caravaggio)|David i Golijat]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 91 cm | [[Prado]], [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 065.jpg|150px]]</center> | ''[[Narcis (Caravaggio)|Narcis]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 110 x 92 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Boy_Bitten_by_a_Lizard-Caravaggio_(Longhi).jpg|150px]]</center> | ''[[Gušter ujeo dječaka (Caravaggio)|Gušter ujeo dječaka]]'' | oko [[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 65.8 x 52.3 cm | Fundacija Roberto Longhi, [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetog Mateja (Caravaggio)|Pozivanje Svetog Mateja]]'' | oko [[1599.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Martyrdom of Saint Matthew-Caravaggio (c. 1599-1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Mučenje Svetog Mateja (Caravaggio)|Mučenje Svetog Mateja]]'' |[[1599.]]-[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 323 x 343 cm | Kapela Contarelli crkve ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3743 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Conversion of Saint Paul-Caravaggio (c. 1600-1).jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla]]'' |[[1600.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] | 237 x 189 cm | Kolekcija Odescalchi Balbi, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Crucifixion of Saint Peter-Caravaggio (c.1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Petra (Caravaggio)|Razapinjanje Svetog Petra]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-The Conversion on the Way to Damascus.jpg|150px]]</center> | ''[[Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask (Caravaggio)|Obraćenje Svetog Pavla na putu za Damask]]'' |[[1601.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 230 x 175 cm | Kapela Cerasi, ''Santa Maria del Popolo'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1601).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu (Caravaggio)|Večera u Emausu]]'' |[[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139 x 195 cm | Nacionalna galerija, [[London]] | druga verzija s golobradim Isusom u privatnoj kolekciji, San Francisco. |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3758 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Uqueen3.jpg|150px]]</center> | ''[[Pozivanje Svetih Petra i Andrije (Caravaggio)|Pozivanje Svetih Petra i Andrije]]'' | oko [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | | Kraljevska kolekcija, [[Buckingham]] palače | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Cupid as Victor - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Amor Vincit Omnia (Caravaggio)|Amor Vincit Omnia]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 156 x 113 cm | [[Gemäldegalerie]], [[Berlin]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio_MatthewAndTheAngel_byMikeyAngels.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Matej s anđelom (Caravaggio)|Sveti Matej s anđelom]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 232 x 183 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - La inspiración de San Mateo (San Luigi dei Francesi, Roma).jpg|150px]]</center> | ''[[Inspiracija Sv. Mateja (Caravaggio)|Inspiracija Sv. Mateja]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 186 cm | Kapela Contarelli Chapel, ''San Luigi dei Francesi'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | Kapitolski muzej, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi da Caravaggio, Saint John the Baptist (Youth with a Ram) (c. 1602, Yorck Project).jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj (Caravaggio)|Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 129 x 94 cm | [[Galerija Doria Pamphili]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio incredulity.jpg|150px]]</center> | ''[[Nevjerni Toma (Caravaggio)|Nevjerni Toma]]'' | [[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 107 x 146 cm | [[Sanssouci]], [[Potsdam]] | | |- |<center>[[Datoteka:Takingofchrist.jpg|150px]]</center> | ''[[Zarobljavanje Krista (Caravaggio)|Zarobljavanje Krista]]'' |[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 133 x 169 cm | [[Irska]] nacionalna galerija, [[Dublin]] | | |- |<center></center> | ''[[Sveti Franjo u Meditaciji (Caravaggio)|Sveti Franjo u Meditaciji]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 98 cm, | ''Santa Maria della Concezione'' (Kapucinska crkva), [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Entombment of Christ-Caravaggio (c.1602-3).jpg|150px]]</center> | ''[[Polaganje Krista u grob (Caravaggio)|Polaganje Krista u grob]]'' | oko [[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 300 x 203 cm | [[Pinakoteka]] [[Vatikan]]skog muzeja, [[Vatikan]] druga potpisana verzija u privatnom vlasništvu, San Francisco. | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3747 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Sacrifice of Isaac-Caravaggio (Uffizi).jpg|150px]]</center> | ''[[Žrtvovanje Izaka (Caravaggio)|Žrtvovanje Izaka]]'' ''(Uffizi)'' | [[1601.]]-[[1602.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 104 x 135 cm | [[Uffizi]], [[Firenca]] | | <ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3744 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Madonna di Loreto-Caravaggio (c.1604-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa]] iz Loretta (Gospa hodočasnika - pellegrini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 260 x 150 cm | kapela Cavalletti, ''Sant'Agostino'', [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Saint John the Baptist in the Wilderness - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Kansas City)'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 172.5 x 104.5 cm | Muzej umjetnosti Nelson-Atkins, [[Kansas City]], [[Missouri]] | | |- |<center>[[Datoteka:John the Baptist-Caravaggio (Galleria Nazionale d'Arte Antica).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]] (Palazzo Corsini)'' | oko [[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 131 cm | Galleria Nazionale d'Arte Antica, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioCrowning01.jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnovom krunom]]'' | [[1602.]]-[[1603.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 178 cm | banka Cariprato, [[Prato]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3756 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''Smrt [[Gospa|Djevice Marije]] [[:Datoteka:Death of the Virgin-Caravaggio (1606).jpg|(slika)]]'' |[[1604.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 369 x 245 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio (Michelangelo Merisi) (1571 - 1610) - Christ on the mount of olives - 359 - Gemäldegalerie.jpg|150px]]</center> | ''[[Krist na Maslinskoj gori]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 154 x 222 cm | Uništena | | |- |<center>[[Datoteka:Ecce Homo-Caravaggio (c. 1605).jpg|150px]]</center> | ''[[Ecce Homo]]'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 128 x 103 cm | ''Palazzo Rosso'', [[Genova]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Saint Jerome - Montserrat.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]] u meditaciji'' | oko [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118 x 81 cm | Muzej samostana Svete Marije, [[Montserrat]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Jerome Writing-Caravaggio (1605-6).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' | [[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 112 x 157 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Pope Paul V.jpg|150px]]</center> | '' Portret pape [[Pavao V.|Pavla V.]]'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 203 x 1991 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - Still Life with Fruit (circa 1603).png|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s voćem na kamenu'' |[[1605.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 87 x 135 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Madonna and Child with St. Anne-Caravaggio (c. 1605-6).jpg|150px]]</center> | '' [[Gospa s Djetetom i sv. Anom]]) ''<small> [http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm (image)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |date=2005-10-25 }} | [[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 292 x 211 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | |<ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery Wedsite entry on painting |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2005-10-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20051025113325/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/epalafren.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Mary_magdalene_caravaggio.jpg|150px]]</center> | ''[[Marija Magdalena]] u ekstazi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106.5 x 91 cm | Privatna kolekcija, [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:Saint Francis in Prayer-Caravaggio (c.1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Franjo]] u molitvi'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 130 x 90 cm | [[Pinakoteka]] Civica, [[Cremona]] | | |- |<center>[[Datoteka:Supper at Emmaus-Caravaggio (1606).jpg|150px]]</center> | ''[[Večera u Emausu]]'' |[[1606.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 141 x 175 cm | Umjetnička akademija u [[Brera|Breri]], [[Milano]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 029.jpg|150px]]</center> | ''[[Sedam djela milosti]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | ''Pio Monte della Misericordia'', [[Napulj]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3751 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:St_andrew.jpg|150px]]</center> | ''[[Razapinjanje Svetog Andrije]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 202.5 x 152.7 cm | Muzej umjetnosti u [[Cleveland|Clevelandu]], [[Ohio]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioDavidGoliathVienna.jpg|150px]]</center> | ''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na drvu]] |90.5 x 116 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Merisi, called Caravaggio - Madonna of the Rosary - Google Art Project.jpg|150px]]</center> | ''[[Gospa od ružarija]] ''(Madonna del Rosario)'''' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 364.5 x 249.5 cm | [[Kunsthistorisches Museum]], [[Beč]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3742 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:The Crowning with Thorns-Caravaggio (1602).jpg|150px]]</center> | ''[[Krunidba trnjem]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 127 x 165.5 cm | Muzej povijesti umjetnosti, [[Beč]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioFlagellation.jpg|150px]]</center> | ''[[Bičevanje Krista]]'' | oko [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 390 x 260 cm | Muzej Capodimonte, [[Napulj]] | | |- |<center>[[Datoteka:Christ at the Column-Caravaggio (c. 1607).jpg|150px]]</center> | ''Krist privezan za stup'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 134.5 x 175.5 cm | Muzej umjetnosti, [[Rouen]] | | [<ref>http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3749{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Art Renewal Center]</ref> |- |<center>[[Datoteka:Salome with the Head of John the Baptist-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma s glavom Ivana Krstitelja]]'' | [[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 90.5 x 167 cm | nacionalna galerija, [[London]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioJeromeValletta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Jeronim]]'' |[[1607.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117 x 157 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | |- |<center>[[Datoteka:Alof Louvre.jpg|150px]]</center> | '' Portret [[Alof de Wignacourt|Alofa de Wignacourta s pažem]]'' |[[1607.]]-[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 195 x 134 cm | [[Louvre]], [[Pariz]] | | |- |<center>[[Datoteka:Antonio Martelli, Cavaliere di Malta - Caravaggio.JPG|150px]]</center> | ''Portret Fra Antonia Martellija'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 118.5 x 95.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 021.jpg|150px]]</center> | ''[[Pogubljenje Ivana Krstitelja]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 361 x 520 cm | Katedrala Sv Ivana, [[Valletta]], [[Malta]] | | [http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3861 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio sleeping cupid.jpg|150px]]</center> | ''Usnuli [[Kupid]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 71 x 105 cm | Muzej umjetnosti, [[Indianapolis]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Collezione Bonello, Malta.jpg|150px]]</center> | ''[[Sveti Ivan Krstitelj]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 100 x 73 cm | Klekcija Bonello, [[Malta]] | Dvojbeno autorstvo | |- |<center>[[Slika:Caravaggio - The Annunciation.JPG|150px]]</center> | ''[[Navještenje]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 285 x 205 cm | Muzej umjetnosti, [[Nancy]] | | |- |<center>[[Datoteka:Burial of Saint Lucy-Caravaggio (1608).jpg|150px]]</center> | ''Pogreb [[Sveta Lucija|Sv. Lucije]]'' |[[1608.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 408 x 300 cm | Muzej palače Bellomo, [[Sirakuza]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3798 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 006.jpg|150px]]</center> | ''[[Uskrsnuće Lazarovo]]'' | [[1608.]]-[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 380 x 275 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | |<ref>[http://www.artrenewal.org/asp/database/image.asp?id=3797 Art Renewal Center]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 004.jpg|150px]]</center> | ''[[Poklonstvo pastira]]'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 314 x 211 cm | Nacionalni muzej, [[Messina]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio-Nativity(1600).jpg|150px]]</center> | ''[[Rođenje Krista]] sa Sv. Franjom i Sv. Lovrom'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 268 x 197 cm | Ukradena 1969. iz crkve San Lorenzo, [[Palermo]] | | |- |<center>[[Datoteka:Salomé con la cabeza del Bautista (Caravaggio).jpg|150px]]</center> | ''[[Saloma]] s glavm Sv. Ivana Krstitelja'' |[[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 116 x 140 cm | Kraljevska palača, [[Madrid]] | | |- |<center>[[Datoteka:The Denial of Saint Peter-Caravaggio (1610).jpg|150px]]</center> | ''[[Zataja Petrova]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 94 x 125 cm | [[Metropolitan]], [[New York]] | | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio Baptist Galleria Borghese, Rome.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | oko [[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | |- |<center>[[Datoteka:CaravaggioUrsula.jpg|150px]]</center> | ''Mučeništvo [[Sveta Ursula|Sv. Ursule]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 106 x 179.5 cm | Nacionalni muzej Capodimonte, [[Naples]] | | |- |<center>[[Datoteka:Michelangelo Caravaggio 018.jpg|150px]]</center> |''[[David s Golijatovom glavom]]'' |[[1609.]]-[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 125 x 101 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] | | <ref>{{Cite web |title=Official Borghese Gallery entry on David with the Head of Goliath |url=http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |access-date=2015-04-27 |archive-date=2016-03-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160330183849/http://www.galleriaborghese.it/borghese/en/edavicara.htm |dead-url=yes }}</ref> |- |<center>[[Datoteka:Flowersandfruit.jpg|150px]]</center> | ''Mrtva priroda s cvijećem i voćem'' |[[1590.]]tih |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 105 x 184 cm | [[Galerija Borghese]], [[Rim]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Caravaggio - San Giovanni Battista disteso.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' |[[1610.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 159 x 124 cm | Privatno vlasništvo, [[München]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:Toothpuller.jpg|150px]]</center> | ''Zubar'' |[[1607.]] - [[1609.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 139.5 x 194.5 cm | Palača [[Pitti]], [[Firenca]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>[[Datoteka:BaptistBasle.jpg|150px]]</center> | ''[[Ivan Krstitelj]]'' | nepoznato |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 102.5 x 83 cm | Öffentliche Kunstsammlung, [[Basel]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''Dječak guli voćku'' | oko [[1593.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |75.5 x 64.4 cm |Kraljičina galerija, [[Buckinghamska palača]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Sveta obitelj]] s Ivanom Krstiteljem'' | |[[uljene boje|ulje na platnu]] | 117.5 x 96 |[[Metropolitan]], [[New York]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio | |- |<center>image</center> |''[[Kartaši]]'' |prije [[1594.]] |[[uljene boje|ulje na platnu]] |Muzej Ashmolean, [[Oxford]] |Pretpostavlja se da je uradio Caravaggio |<ref>{{Cite web |title='Caravaggio worth £50m' discovered - Telegraph<!-- Bot generated title --> |url=http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |access-date=2021-08-30 |archivedate=2008-04-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080414193957/http://www.telegraph.co.uk/news/main.jhtml?xml=%2Fnews%2F2007%2F12%2F12%2Fwart112.xml |deadurl=yes }}</ref> |} == Izvori == {{izvori}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] [[Kategorija:Umjetničke liste|Slike, Caravaggio]] rb49jjgqop8t8qzyfhmul80zkddlpfb 0 4031236 42585847 42535612 2026-04-27T20:39:54Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Caravaggio - La Deposizione di Cristo.jpg]] → [[File:The Entombment of Christ-Caravaggio (c.1602-3).jpg]] → File replacement: Updating from a low-quality version to a higher-quality version ([[c:c:GR]]) 42585847 wikitext text/x-wiki {{Slika (HR) | slika= The Entombment of Christ-Caravaggio (c.1602-3).jpg | slika_širina= 280px | ime= Polaganje Krista u grob | autor= [[Caravaggio]] | godina= [[1602.]]-[[1604.]] | tip= ulje na platnu | visina=300 | širina=203 | grad= [[Rim]] | muzej= [[Vatikanski muzeji]] }} '''Polaganje Krista u grob''' ([[talijanski]]: ''Deposizione'') je slavno [[Uljene boje|ulje na platnu]] [[Italija|talijanskog]] [[barok]]nog [[slikar]]a [[Caravaggio|Caravaggia]]. Motiv [[Polaganje Krista u grob|Polaganja Krista u grob]] je naslikano od [[1602.]]-[[1604.]] godine za kapelu crkve Santa Maria in Vallicella. Ona gotovo fizičkom snagom, veličinom i izravnošću zapanjuje promatrača koji biva smješten u perspektivu unutar grobne jame u koju se spušta Isusovo beživotno tijelo. Figure tvore veliki trokut izvan središta slike u kojemu se ponavljaju kutovi, od kuta kamene ploče u prvom planu, do isusovih savijenih nogu, u laktu savijene ruke nosača, pa čak i u prostoru između prstiju podignutih ruku. [[Gospa]] i [[Marija Magdalena]] jedva da utječu na prizor koji se pažljivim smještanjem svjetla fokusira na Isusa. Čvrstonogi nosač podupire tijelo na desnoj strani, dok mladi [[Ivan Evanđelist]] to radi na lijevoj stranici trokuta figura. Ova slika je bila jedna od brojnih koje su bile konfiskirane iz rimskih crkava i odnešene u [[Pariz]] tijekom [[Francuska|francuske]] okupacije za vrijeme [[Napoleon]]ove vlasti od 1789. do 1814. god. Ona je jedna od rijetkih koje su vraćene poslije 1815. god., zahvaljujući pregovorima pape [[Pio VII.|Pia VII.]] i njegovih agenata, kojima je uvelike pomogao [[neoklasicizam|neoklasicistički]] kipar [[Antonio Canova]], Napoleonov miljenik. Odluka je bila da će biti vraćene u Rim, ali ne na njihova izvorna mjesta nego u galeriju gdje će u njima moći uživati opća javnost. Danas je ova slavna slika jedna od najvažnijih u kolekciji [[Vatikanski muzeji|Vatikanskih muzeja]]<ref>Marilyn Stockstad, ''Art History vol. 2'', Pearson Education Ltd., 2005., New Jersey, str. 737. ISBN 0-13-145527-13</ref> ==Izvori== {{izvori}} ==Veze== * [[Kronologija Caravaggiovih djela]] * [[Barokno slikarstvo]] ==Vanjske veze== *[http://mv.vatican.va/2_IT/pages/x-Schede/PINs/PINs_Sala12_01_049.html Musei Vaticani, Deposizione dalla Croce, Caravaggio] na službenim stranicama Galerije Borghese {{it}} [[Kategorija:Slike Caravaggija]] t1g44euppem9ucfd7iu67z68drpuwsq 10 4032638 42585956 42420142 2026-04-28T01:34:28Z Vipz 151311 42585956 wikitext text/x-wiki {{Category link/core|1={{PAGENAME:{{{1}}}}}|2={{{2|Kategorija:{{PAGENAME:{{{1}}}}}}}}|count={{{count|no}}}|page_count={{PAGESINCAT:{{PAGENAME:{{{1}}}}}|{{UC:{{{count_type|ALL}}}}}|R}}|backlog={{{backlog|{{formatnum:{{NUMBEROFPAGES}}|R}}}}}}}<noinclude> {{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za interne linkove]] }} </noinclude> rwai7iysj8722ndizw47zzoy0gd9p8b 0 4053625 42585823 41078163 2026-04-27T15:12:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585823 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja= lightgreen | naziv = Praziluk | slika = Leeks produce-1.jpg | slika_širina = 220px | slika_opis = | regnum = [[Biljke|Plantae]] | divisio = [[Kritosjemenjače|Magnoliophyta]] | classis = [[Jednosupnice|Liliopsida]] | ordo = [[Asparagales]] | familia = [[Alliaceae]] | genus = [[Allium]] | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = Allium ampeloprasum var. porrum }} '''Praziluk''' je biljka iz porodice [[Alliaceae]]. Srodna je [[češnjak]]u, [[luk]]u i [[Vlasac|vlascu]]. Upotrebljava u [[Kulinarstvo|kulinarstvu]] kao dodatak jelu i [[začin]]. Poriluk je dvogodišnja zeljasta biljka, visoka do 85 cm. Lukovica je duguljasta, bez oštrog mirisa. Listovi su duguljasto-lancetasti, a plod krupan i okrugao. == Poreklo i upotreba == Praziluk je poreklom iz [[Sredozemlje|Sredozemlja]] i drevna je kulturna biljka. Upotrebljava se kao svež ili se dodaje jelima kao začin. U novije vreme znatne količine se suše i izvoze. Za ishranu se upotrebljava: stablo i listovi. Praziluk je dvogodišnja biljka. Prve godine obrazuje moćno lažno stablo, kod nekih sorati visoko i do 80 cm, sledeće godine razvija dugo stablo visoko i do 2 m. Na stablu se nalazi krupna loptasta cvast, sa velikim brojem cvetova koje oprašuju insekti. Seme je sitno i naborano. 1 gram sadrži 300-400 semena. === Upotreba đubriva u proizvodnji praziluka === '''Azot''' Letnja proizvodnja 225 kg/ha, jesenja proizvodnja 250 kg/ha, zimska proizvodnja 270 kg/ha. 50-60% ovih količina se daje unapred. Glavna količina đubriva za letnji praziluk treba da se unese od jednom, a za jesenji i zimski praziluk treba da se unesu iz dva ili tri puta(prihranjivanje). '''Fosfor''' Praziluk zahteva osrednje količine [[fosfor]]a. Ako zemljište ima dovolje količine fosfora unosi se 75-100kg P₂O₅, kao trostruki super fosfat u osnovnom đubrivu. '''Kaijum''' Praziluk ne zahteva mnogo [[kalijum]]a. Na normalnim zemljištima će biti dovoljne količine od 150-200 kg/ha, uzimajući u obzir moguće unošenje đubriva. Upozreba đubriva koja sadrže [[magnezijum]] je preporućljivo I to u količinama 300-400 kg po ha. == Vanjske veze == {{WProjekti |wikivrste=Allium porrum |wikivrstehr=Poriluk |commonscat=Allium porrum |commonscathr=Poriluk }} *[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ALAM Allium ampeloprasum L.] on US National PLANTS Database *[http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=ALPO2 Allium porrum L.]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} on US National PLANTS Database *[http://www.floridata.com/ref/A/alli_amp.cfm Allium ampeloprasum, Porrum] on Floridata *[http://www.ibiblio.org/pfaf/cgi-bin/arr_html?Allium+porrum Leek]: Plants For a Future database *[http://www.foodmuseum.com/leek.html Food Museum page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060316221556/http://www.foodmuseum.com/leek.html |date=2006-03-16 }} {{Mrva-biljke}} [[Kategorija:Amaryllidaceae]] [[Kategorija:Začini]] mj4osawfpfv1v60xjl0e95z98n3x77l 14 4476502 42585984 14859812 2026-04-28T02:30:39Z Vipz 151311 +[[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije]]; +[[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585984 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Protection templates}} [[Kategorija:Šabloni|Zaštita]] [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] bvf6mzwg8whujtjdt05erurh20rndzi 42585985 42585984 2026-04-28T02:35:01Z Vipz 151311 42585985 wikitext text/x-wiki {{Commonscat|Protection templates}} Ovi šabloni služe za identificiranje [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Sami po sebi nemaju zaštitni učinak. Treba ih koristiti samo na stranicama koje je administrator već zaštitio, a mogu se ukloniti nakon isteka zaštite. [[Kategorija:Šabloni|Zaštita]] [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] jallgs8pdumex5oyiky5p1um4j449jr 42585987 42585985 2026-04-28T02:48:29Z Vipz 151311 42585987 wikitext text/x-wiki Ovi šabloni služe za identificiranje [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Sami po sebi nemaju zaštitni učinak. Treba ih koristiti samo na stranicama koje je administrator već zaštitio, a mogu se ukloniti nakon isteka zaštite. [[Kategorija:Šabloni|Zaštita]] [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] bmkeocnk44yw24g69fuur85t9w5r9fu 42585988 42585987 2026-04-28T02:49:02Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Šabloni za održavanje Wikipedije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585988 wikitext text/x-wiki Ovi šabloni služe za identificiranje [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Sami po sebi nemaju zaštitni učinak. Treba ih koristiti samo na stranicama koje je administrator već zaštitio, a mogu se ukloniti nakon isteka zaštite. [[Kategorija:Šabloni|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] pb46srtqw38899znyauv6l527zyl1ts 42585989 42585988 2026-04-28T02:49:32Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Šabloni|Šabloni]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Šabloni za održavanje Wikipedije]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585989 wikitext text/x-wiki Ovi šabloni služe za identificiranje [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Sami po sebi nemaju zaštitni učinak. Treba ih koristiti samo na stranicama koje je administrator već zaštitio, a mogu se ukloniti nakon isteka zaštite. [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] qcpoook1tjso9p74jsz06x6cece4prh 42586018 42585989 2026-04-28T04:45:42Z Vipz 151311 dodana kategorija [[:Kategorija:Administrativni šabloni|Administrativni šabloni]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42586018 wikitext text/x-wiki Ovi šabloni služe za identificiranje [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Sami po sebi nemaju zaštitni učinak. Treba ih koristiti samo na stranicama koje je administrator već zaštitio, a mogu se ukloniti nakon isteka zaštite. [[Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije|Zaštita]] [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Šabloni]] [[Kategorija:Administrativni šabloni|Zaštita]] rydklk4bzjv94qf186oml2syj7l1d17 0 4497896 42585952 42222804 2026-04-28T01:31:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585952 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir |slika =Alpenroos.jpg |opis_slike = ''[[Rhododendron ferrugineum]]'' |regnum = [[Biljka|Plantae]] |unranked_divisio = [[Skrivenosjemenice|Angiospermae]] |unranked_classis = [[Eudikotiledone|Eudicotidae]] |unranked_ordo = [[Asterids]] |ordo = [[Ericales]] |familia = [[Ericaceae]] |subfamilia = [[Ericoideae]] |tribus = [[Rhodoreae]] |genus = '''''Rhododendron''''' |genus_autorstvo = [[Carl Linnaeus|L.]]<ref name=LSPR>{{cite book |url= http://www.biodiversitylibrary.org/item/13829#page/404/mode/1up|last=Linnaeus |first=C. |title=Species Plantarum| chapter= Rhododendron|page=i 392|year=1753 |publisher=Laurentii Salvii|location=Stockholm|accessdate=June 15, 2014}}</ref> |type_species = ''[[Rhododendron ferrugineum]]'' |type_species_autorstvo = [[L.]] |razdioba_stupanj = Podrodovi&nbsp;<ref name=Goetsch/> |razdioba = * ''[[Rhododendron subgenus Azaleastrum|Azaleastrum]]'' * ''[[Choniastrum]]'' * ''[[Rhododendron subg. Hymenanthes|Hymenanthes]]'' * ''[[Rhododendron subg. Rhododendron|Rhododendron]]'' * ''Therorhodion'' * '''''- Bivši podrodovi -''''' ** ''Candidastrum'' ** ''Mumeazalea'' ** ''[[Rhododendron subg. Pentanthera|Pentanthera]]'' ** ''[[Rhododendron subgenus Tsutsusi|Tsutsusi]]'' }} '''''Rhododendron''''' (od [[Starogrčki jezik|antičkog grčkog]] ῥόδον ''{{lang|el|rhódon}}'' „ruža“ i δένδρον ''{{lang|el|déndron}}'' „drvo“)<ref>{{OEtymD|rhododendron}}</ref><ref>{{LSJ|r(o/don|ῥόδον}}, {{LSJ|de/ndron|δένδρον|ref}}</ref> je [[rod]] sa 1.024 [[vrsta (biologija)|vrsta]] drvenastih bilji iz [[Ericaceae]] familije, koje su bilo [[zimzelen]]e ili [[Listopadna biljka|listopadne]], i nalaze se uglavnom u [[Azija|Aziji]], mada su takođe široko raširene duž južnih visoravni [[Apalači|Apalačijanskih planina]] u Severnoj Americi. Rhododendron je [[nacionalni cvet]] [[Nepal]]a. Većina vrsta ima raskošne cvetove. Rod [[Azalea]] ima dva podroda među ''Rhododendron''. == Taksonomija == [[File:Rhododendron wardii var puralbum.jpg|thumb|right|''Rhododendron wardii'' var. ''puralbum'']] [[File:Rhododendron＆Vast ocean of clouds、コバノミツバツツジ＆篠山盆地雲海、盃ヶ岳4256293.JPG|thumb|right|Rhododendron u [[Japan]]u]] [[File:Garden with Rhododendrons.JPG|thumb|right|Bašta sa visokim Rododendronima u [[Lynnwood, Washington]]]] [[File:Manaslu-Circuit Rhododendron Forest.jpg|thumb|right|Rhododendronova šuma u [[Nepal]]u]] ''Rhododendron'' rod je najveći među rodovima [[Ericaceae]] familije, sa 1.024 vrsta,<ref>{{Cite web |title=Sorting out the Genus Rhododendron: A Taxonomic Overview of this Large Complex of Species. University of California Botanical Garden at Berkeley, March 27 2014. |url=http://events.berkeley.edu/index.php/calendar/sn/bot.html?event_ID=73328 |access-date=2015-06-28 |archivedate=2014-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714150332/http://events.berkeley.edu/index.php/calendar/sn/bot.html?event_ID=73328 |deadurl=yes }}</ref> mada procene variraju od 850-1.000 u zavisnosti od korištenog izvora,{{sfnp|Fayaz |2012 |page=3 |ref=Fayaz}} i [[Morfologija (biologija)|morfološki]] je raznovrstan. Konsekventno [[taksonomija]] je istorijski bila kompleksna.<ref name=Brown2006/><ref name=Craven2008 /><ref name=Chamberlain /> ==Reference == {{Reflist|2|refs= <ref name="Goetsch">{{cite journal|last=Goetsch|first=Loretta A.|author2=Eckert, Andrew J. |author3=Hall, Benjamin D. |date=July–September 2005 |title=The molecular systematics of ''Rhododendron'' (Ericaceae): a phylogeny based upon ''RPB2'' gene sequences |journal= Systematic Botany|volume=30 |issue=3 |pages=616–626 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/aspt/sb/2005/00000030/00000003/art00012 |doi=10.1600/0363644054782170}}</ref> <ref name=Brown2006>{{cite journal | last1 = Brown | first1 = Gillian K. | last2 = Craven | first2 = Lyn A. | last3 = Udovicic | first3 = Frank | last4 = Ladiges | first4 = Pauline Y. | year = | title = Phylogenetic relationships of Rhododendron section Vireya (Ericaceae) inferred from the ITS nrDNA region | url = http://www.researchgate.net/publication/235601539_Phylogenetic_relationships_of_Rhododendron_section_Vireya_(Ericaceae)_inferred_from_the_ITS_nrDNA_region/file/72e7e51e347034a1c1.pdf | format = PDF | journal = Australian Systematic Botany | volume = 19 | issue = | pages = 329–342 | doi = 10.1071/SB05019 }}</ref> <ref name=Chamberlain>{{Cite web |authors=Chamberlain DF, Hyam R, Argent G, Fairweather G, Walter KS|year=1996|title=The Genus Rhododendron: Its Classification and Synonymy|publisher=Royal Botanic Garden Edinburgh|isbn=1 872291 66 X|url=http://www.rbge.org.uk/about-us/publications/publications-catalogue/botanical-publications/rhododendron-publications |access-date=2015-06-28 |archivedate=2014-07-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140714144955/http://www.rbge.org.uk/about-us/publications/publications-catalogue/botanical-publications/rhododendron-publications |deadurl=yes }}</ref> <ref name=Craven2008>{{cite journal | doi = 10.3767/000651908X608070 | title = Classification of the ''Vireya'' group of ''Rhododendron'' (Ericaceae) | year = 2008 | last1 = Craven | first1 = L.A. | last2 = Goetsch | first2 = L.A. | last3 = Hall | first3 = B.D. | last4 = Brown | first4 = G.K. | journal = Blumea - Biodiversity, Evolution and Biogeography of Plants | volume = 53 | issue = 2 | pages = 435–442}}</ref> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|author=A. P. de Candolle et al.|year=1824–1873|title=Prodromus systemati naturalis regni vegetabilis sive enumeratio contracta ordinum, generum specierumque plantarum huc usque cognitarum, juxta methodi naturalis normas digesta|url=http://biodiversitylibrary.org/item/7156#page/724/mode/1upurl=|chapter=Rhododendron|page=719}} (also available online at [http://gallica.bnf.fr/ Gallica]) * [http://books.google.ca/books?id=xVwCAAAAYAAJ&printsec=frontcover#v=onepage&q&f=false Sweet, Robert. The British Flower Garden (Series the Second) Volume I. Ridgway, London 1831] * [http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/11178#/summary Hooker, Joseph Dalton, Fitch, W. H.,Hooker, William Jackson. The rhododendrons of Sikkim-Himalaya : being an account, botanical and geographical, of the rhododendrons recently discovered in the mountains of eastern Himalaya, from drawings and descriptions made on the spot, during a government botanical mission to that country. Reeve, Benham, and Reeve, London, 1849-51.] * [http://books.google.ca/books/about/Contributions_Toward_a_Classification_of.html?id=zbogAQAAIAAJ&redir_esc=y James Leonard Luteyn, Mary E. O'Brien. Contributions Toward a Classification of Rhododendron: Proceedings, International Rhododendron Conference, the New York Botanical Garden, May 15-17, 1978. New York Botanical Garden, American Rhododendron Society 1980. {{ISBN|0893272213}}] * [http://books.google.ca/books/about/The_Rhododendron_Species_Azaleas.html?id=CBQmAQAAMAAJ&redir_esc=y Davidian, H. H. ''The Rhododendron Species''. In four volumes from 1982-1995. Timber Press. {{ISBN|0-917304-71-3}}, {{ISBN|0-88192-109-2}}, {{ISBN|0-88192-168-8}}, {{ISBN|0-88192-311-7}}.] * [http://books.google.ca/books/about/The_encyclopedia_of_rhododendron_species.html?id=yftGAAAAYAAJ&redir_esc=y Cox, P. A. & Kenneth, N. E. ''The Encyclopedia of Rhododendron Species''. 1997. Glendoick Publishing. {{ISBN|0-9530533-0-X}}.] * [http://books.google.ca/books/about/Hardy_Rhododendron_Species.html?id=jxY4dVOm1VUC&redir_esc=y James Cullen. Hardy Rhododendron Species: A Guide To Identification. Timber Press, 2005. {{ISBN|0881927236}}] * [http://www.rhododendron.dk/rhododendron.pdf Blazich, F.A. and D.B. Rowe. 2008. "Rhododendron L., rhododendron and azalea." p. 943-951. In: F.T. Bonner and R.P. Karrfalt (eds.). The woody plant seed manual. Agr. Hdbk 727. U.S. Dept. Agr. For. Serv., Washington, D.C.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304063509/http://www.rhododendron.dk/rhododendron.pdf |date=2016-03-04 }} * [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/v44n4/v44n4-magor.htm Walter Magor. A History of Rhododendrons. American Rhododendron Society Volume 44, Number 4, Fall 1990] * [http://www.jipb.net/pubsoft/content/2/2316/X010407(PS2).pdf GAO Lian-Ming, LI De-Zhu, ZHANG Chang-Qin, YANG Jun-Bo. Infrageneric and Sectional Relationships in the Genus Rhododendron (Ericaceae) Inferred from ITS Sequence Data. Am Botanica Sinica 2002, 44(11) 1351-1356] * {{cite journal |last=Goetsch |first=Loretta |author2=Eckert, Andrew J. |author3=Hall, Benjamin D. |date=July–September 2005 |title=The molecular systematics of ''Rhododendron'' (Ericaceae): a phylogeny based upon ''RPB2'' gene sequences |journal=Systematic Botany |volume=30 |issue=3 |pages=616–626 |url=http://www.ingentaconnect.com/content/aspt/sb/2005/00000030/00000003/art00012 |doi=10.1600/0363644054782170 }} * [http://www.biodiversitylibrary.org/bibliography/55595#/summary Wilson EH, Rehder A. A MONOGRAPH OF AZALEAS RHODODENDRON SUBGENUS ANTHODENDRON. THE UNIVERSITY PRESS, CAMBRIDGE April 15 1921. PUBLICATIONS OF THE ARNOLD ARBORETUM, No. 9 ] * [http://www.jstor.org/discover/10.2307/2473343?uid=3739432&uid=2129&uid=2&uid=70&uid=3737720&uid=4&sid=21103875679061 John L. Creech. An Embryological Study in the Rhododendron Subgenus Anthodendron Endl. Botanical Gazette Vol. 116, No. 3 (Mar., 1955), pp. 234-243] * {{cite journal | last1 = Chamberlain | first1 = DF | year = 1990 | title = A revision of Rhododendron. IV Subgenus Tsutsusi | url = https://www.researchgate.net/publication/231958128_A_revision_of_Rhododendron._IV_Subgenus_Tsutsusi | journal = Edinburgh Journal of Botany | volume = 47 | issue = 2 | pages = 89–200 | doi = 10.1017/S096042860000319X }} *[http://2004.botanyconference.org/engine/search/index.php?func=detail&aid=147 Powell, E. Ann, Kron, Kathleen A. Molecular systematics of Rhododendron subgenus Tsutsusi (Rhodoreae, Ericoideae, Ericaceae). ''Botany'' 2004: 147 ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110725094142/http://2004.botanyconference.org/engine/search/index.php?func=detail&aid=147 |date=2011-07-25 }} * K. A. Kron and E. A. Powell. [http://journals.cambridge.org/action/displayAbstract?fromPage=online&aid=4481360 MOLECULAR SYSTEMATICS OF RHODODENDRON SUBGENUS TSUTSUSI (RHODOREAE, ERICOIDEAE, ERICACEAE)] ''Edinburgh Journal of Botany'' Volume 66 Issue 1 March 2009, pp 81–95 * [http://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1111/j.1759-6831.2009.00011.x/abstract Yue-Jiao ZHANG, Xiao-Feng JIN, Bing-Yang DING and Jing-Ping ZHU. Pollen morphology of ''Rhododendron'' subgen. ''Tsutsusi'' and its systematic implications. ''Journal of Systematics and Evolution''. Volume 47, Issue 2, pages 123–138, March 2009]<references /> * Jin Xiao-Feng, Ding Bing-Yang, Zhang Yue-Jiao, and Hong De-Yuan. A Taxonomic Revision Of ''Rhododendron'' subg. ''Tsutsusi'' sect. ''Brachycalyx'' (Ericaceae). ''Annals of the Missouri Botanical Garden'' 97(2):163-190. 2010 DOI:10.3417/2007139 * Sleumer, Hermann Otto. An account of rhododendron in Malesia. P. Noordhoff, Groningen 1966 * [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/v32n1/v32n1-leach.htm David G. Leach. The Discovery of the Malaysian Rhododendrons. ''JARS Volume'' 32, Number 1 Winter 1978] * Argent, G. ''Rhododendrons of subgenus Vireya''. 2006. Royal Horticultural Society. {{ISBN|1-902896-61-0}} * [http://www.researchgate.net/publication/235601539_Phylogenetic_relationships_of_Rhododendron_section_Vireya_(Ericaceae)_inferred_from_the_ITS_nrDNA_region/file/72e7e51e347034a1c1.pdf Gillian K. Brown, Lyn A. Craven, Frank Udovicic and Pauline Y. Ladiges. Phylogenetic relationships of Rhododendron section Vireya (Ericaceae) inferred from the ITS nrDNA region. ''Australian Systematic Botany'' 19, 329–342. August 2006. 10.1071/SB05019] * Hall, B.D., L.A. Craven & L.A. Goetsch. 2006. The taxonomy of subsection Pseudovireya – two distinctly different taxa within subsection Pseudovireya and their relation to the rooting of section Vireya within subgenus Rhododendron. ''Rhododendron'' Sp. 1: 72, 91–97 *{{cite journal | doi = 10.3767/000651908X608070 | title = Classification of the ''Vireya'' group of ''Rhododendron'' (Ericaceae) | year = 2008 | last1 = Craven | first1 = L.A. | last2 = Goetsch | first2 = L.A. | last3 = Hall | first3 = B.D. | last4 = Brown | first4 = G.K. | journal = Blumea - Biodiversity, Evolution and Biogeography of Plants | volume = 53 | issue = 2 | pages = 435–442}} * {{cite journal | last1 = Goetsch | first1 = L.A. | last2 = Craven | first2 = L.A. | last3 = Hall | first3 = B.D. | year = 2011 | title = Major speciation accompanied the dispersal of Vireya Rhododendrons (Ericaceae, Rhododendron sect. Schistanthe) through the Malayan archipelago: Evidence from nuclear gene sequences | url = http://www.ingentaconnect.com/content/iapt/tax/2011/00000060/00000004/art00006 | journal = Taxon | volume = 60 | issue = 4 | pages = 1015–1028 }} * [http://www.whitecloudnursery.com/Vireya%20Phylogeny%20pt%20I.pdf Peter Adams. Evolution, Adaptive Radiation and Vireya Rhododendrons - Part I. JARS FALL 2012 pp. 201-3] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820032816/http://www.whitecloudnursery.com/Vireya%20Phylogeny%20pt%20I.pdf |date=2016-08-20 }} * [http://www.whitecloudnursery.com/Vireya%20Phylogeny%20pt%20II.pdf Peter Adams. Evolution, Adaptive Radiation and Vireya Rhododendrons - Part I. JARS SPRING 2013 pp. 74-76] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160820034157/http://www.whitecloudnursery.com/Vireya%20Phylogeny%20pt%20II.pdf |date=2016-08-20 }} * [http://mro.massey.ac.nz/handle/10179/4468?show=full. Biodiversity of the Vireya group of ''Rhododendron'' L. (Ericaceae) collections in New Zealand and their potential contribution to international conservation. Fayaz A. PhD Thesis, Department of Plant Science, Massey University, New Zealand. 2012] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150913131040/http://mro.massey.ac.nz/handle/10179/4468?show=full. |date=2015-09-13 }} * Craven, L.A. [http://www.ingentaconnect.com/content/nhn/blumea/2011/00000056/00000001/art00010 ''Diplarche'' and ''Menziesia'' transferred to ''Rhododendron'' (''Ericaceae'')] ''Blumea'' Volume 56, Number 1, April 2011, pp.&nbsp;33–35 * Records of the Rhododendron Society of America reside at the Albert and Shirley Small Special Collections Library at the University of Virginia. * E. Moser: ''Rhododendren. Wildarten und Hybriden.'' Erhard Neumann, Stuttgart 1997. * Bundessortenamt: ''Beschreibende Sortenliste Topfazalee'', 2. Auflage. Landbuch-Verlag 2000. * W. Schmalscheidt: ''Rhododendron-Züchtung in Deutschland.'' 2. Auflage. Selbstverlag, Oldenburg 2002. * W. Schmalscheidt: ''Rhododendron- und Azaleenzüchtung in Deutschland.', 2. Auflage. Gartenbild Heinz Hansmann, Rinteln 1991. * W. Schmalscheidt: ''Handbuch der Knap-Hill-Azaleen.'' Gartenbild Heinz Hansmann, Rinteln 2000. {{refend}} == Vanjske veze == {{commons|Rhododendron}} {{wikispecies|Rhododendron}} * [http://www.rhodyman.net/rhodyhis.html History of Rhododendron Discovery & Culture] * [http://www.lahana.org/blog/Rhododendrons.htm Rhododendrons from Turkey, Anatolia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090606220644/http://www.lahana.org/blog/Rhododendrons.htm |date=2009-06-06 }} * [http://www.lwk-niedersachsen.de/index.cfm/action/rhodo.html?lang=gb German Genebank Rhododendron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120315181800/http://www.lwk-niedersachsen.de/index.cfm/action/rhodo.html?lang=gb |date=2012-03-15 }} * [http://www.countrysideinfo.co.uk/rhododen.htm Description of damage caused by Rhododendrons in the UK] * [http://www.wfu.edu/~kronka/kakbek/rhododendrons.html Information on rhododendrons at the Ericaceae web pages of Dr. Kron at Wake Forest University.] * [http://www.vireya.net/ Information on Vireyas] * [http://www.hirsutum.info/ Information+photos of hybrids and species] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181215224227/http://www.hirsutum.info/ |date=2018-12-15 }} * [http://www.rhodophiles.com/ Information on Rhododendrons by Marc Colombel, founder of the Société Bretonne du Rhododendron.] * [http://rhodyman.net/rahome.html Extensive information on rhododendron species: the history of their discovery, botanical details, toxicity, classification, cultural conditions, care for common problems, and suggestions for companion plants by Steve Henning.] * [http://www.rhodo.citymax.com/page/page/627471.htm History of Rhododendrons] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090130005655/http://www.rhodo.citymax.com/page/page/627471.htm |date=2009-01-30 }} * [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/v23n4/v23n4-black.htm Historical Survey of Rhododendron Collecting - With Emphasis on its Close Associations with Horticulture] * [http://www.rododendron.cz/fotogalerie-rododendronu/pruhonicky-park-2011/ Rhododendron in botanical garden Pruhonice-Czech republic ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171007024344/http://www.rododendron.cz/fotogalerie-rododendronu/pruhonicky-park-2011/ |date=2017-10-07 }} === Baze podataka === * [http://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RHODO USDA: Rhododendron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200726093702/https://plants.usda.gov/core/profile?symbol=RHODO |date=2020-07-26 }} * [http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=23700 ITIS: Rhododendron] === Flora === * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=2&taxon_id=128386 Flora of China: ''Rhododendron''] * [http://www.efloras.org/florataxon.aspx?flora_id=1&taxon_id=128386 Flora of North America: ''Rhododendron'' ] === Rhododendron društva === * [http://rhododendron.org/ American Rhododendron Society] ** [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/JARS/#qbars Journal of the American Rhododendron Society (JARS) 1947-1996] ** {{cite web|url=http://www.rhododendron.org/taxonomictree.asp|title=Genus Rhododendron Taxonomic Tree|work=American Rhododendron Society|accessdate=18 June 2014}} * [http://www.rhodogroup-rhs.org/ The Rhododendron, Camellia & Magnolia Group of the Royal Horticultural Society] * [http://www.rhodygarden.org/ Rhododendron Species Foundation and Botanical Garden] * [http://honeybee.helsinki.fi/users/avainola/rhodo/club.htm Société Finlandaise du Rhododendron] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060408075911/http://honeybee.helsinki.fi/users/avainola/rhodo/club.htm |date=2006-04-08 }} * [http://www.ausrhodo.asn.au/ Australian Rhododendron Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090308012233/http://www.ausrhodo.asn.au/ |date=2009-03-08 }} * [http://www.rhodo.org/start.php?lang=gb German Rhododendron Society] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151105130749/http://www.rhodo.org/start.php?lang=gb |date=2015-11-05 }} * [http://www.rhododendron.org.nz/ New Zealand Rhododendron Association] * [http://www.rhododendron.dk/alfabet.html Danish Rhododendron Society] * [http://frasersouthrhodos.ca/ Fraser South Rhododendron Society] === Botaničke bašte === * [http://www.rbge.org.uk/about-us/publications/publications-catalogue/botanical-publications/rhododendron-publications Royal Botanic Garden Edinburgh: Rhododendron Publications] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714144955/http://www.rbge.org.uk/about-us/publications/publications-catalogue/botanical-publications/rhododendron-publications |date=2014-07-14 }} [[Kategorija:Rhododendron| ]] [[Kategorija:Otrovne biljke]] [[Kategorija:Flora Azije]] h04d6mgoninfhtjqbpa56xtbdb4uzn9 0 4536785 42586064 20186801 2026-04-28T10:11:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586064 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | naziv = Sanguisorba minor |slika = Sanguisorba minor0.jpg |regnum = [[Plant]]ae |unranked_divisio = [[Angiosperms]] |unranked_classis = [[Eudicots]] |unranked_ordo = [[Rosids]] |ordo = [[Rosales]] |familia = [[Rosaceae]] |genus = ''[[Sanguisorba]]'' |species = '''''S. minor''''' |binomial = ''Sanguisorba minor'' |binomial_authority = [[Giovanni Antonio Scopoli|Scop.]] |synonyms = ''Poterium sanguisorba'' |}} [[File:Sanguisorba minor MHNT.BOT.2007.40.139.jpg|thumb|''Sanguisorba minor'']] [[File:Sanguisorba minor.JPG|thumb|left|Leaves, used in salads]] '''Dinjica''' ({{jez-lat|Sanguisorba minor}}, {{jez-eng|Salad burnet, Garden burnet, Small burnet, burnet}}) je biljka iz familije [[Rosaceae]].<ref>{{cite web | url=http://www.itis.gov/servlet/SingleRpt/SingleRpt?search_topic=TSN&search_value=25303 | title=Link to ITIS entry | accessdate=May 1, 2012}}</ref><ref>{{cite web | url=http://eol.org/pages/626892/overview | title=Link to EOL entry | accessdate=May 1, 2012}}</ref> == Opis == Dinjica je višegodišnja biljka iz porodice ruža (Rosaceae). raste u zapadnoj, centralnoj i juznoj Evropi; sjeverozapadnoj Africi i juznozapadnoj Zapadnoj Aziji. Naturalizovana u vecini Sjeverne Amerike. Visegodisnja zeljasta biljka visine 40-90 cm. Raste na livadama, tolerise vlagu i susu iraste tokom cijele godine. Koristi se u salatama i sosovima, sa ukusom "slabog krastavca" i kao zamjena za mentu u nekim receptima. Koriste se mladi listovi. Koristi se u liječenju obicnog i krvavog proljeva, katara crijeva, truleži u želucu i crevima, nadimanja, te proširenog i spuštenog želuca.. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons|Sanguisorba minor|Salad Burnet<br />(''Sanguisorba minor'')}} * [http://www.plantea.com.hr/dinjica Dinjica] * [http://www.herbateka.eu/dinjica DINJICA - Sanguisorba minor ] * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=SAMI3 USDA Plants Profile]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?stat=BROWSE&query_src=photos_flora_sci&where-genre=Plant&where-taxon=Sanguisorba+minor+ssp.+muricata&title_tag=Sanguisorba+minor+ssp.+muricata CalPhotos] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Flora Afrike]] s155fpwu16mgimra28hjl9c907glh2j 0 4538681 42585841 41462499 2026-04-27T19:53:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585841 wikitext text/x-wiki {{UNESCO-svjetska baština |ime mjesta = Qhapaq Ñan, andski sustav putova |slika = Carte_Qhapaq_Nan.jpg |godina = [[2014.]] <small>(38. zasjedanje) |vrst baštine = Kulturno dobro |mjerilo = ii, iii, iv, iv |ugroženost = ne |poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/1459 |država = {{ZD|KOL}} {{ZD|EKV}} {{ZD|PER}} {{ZD|BOL}} {{ZD|ARG}} {{ZD|ČIL}} }} '''Qhapaq Ñan''' ([[kečuanski jezik]] za „veliki put”) ili '''Put Inka''' ([[španjolski]]: ''Camino Inca'') je bio najopsežniji i najnapredniji sustav komunikacije [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovske Amerike]].<ref>Terence N. D'Altroy, ''The Incas'', Blackwell Publishers Inc. 2002. str. 242. {{ISBN|0-631-17677-2}}</ref> Ovaj opsežan sustav Inka za trgovinu i obranu se sastoji od mreže cesta koje pokrivaju 30.000&nbsp;km. Izradili su ga [[Inke]] tokom nekoliko stoljeća, a dijelom na temelju infrastrukture Inka prethodnika, posebice [[Vari kultura|Vari kulture]]. Ova izvanredna mreža putova prolazi kroz jedan od najekstremnijih geografskih terena na svijetu, te povezuje snijegom prekrivene vrhove [[Ande|Anda]] na nadmorskoj visini većoj od 6000 m, te vruće [[prašuma|prašume]] na obali, ali i plodne doline i apsolutne [[pustinja|pustinje]]. Put je dosegao svoju maksimalnu ekspanziju u 15. stoljeću, kada se proširio diljem uzduž i poprijeko Anda. Izgradnja ceste je zahtijevala velik utrošak vremena i truda, a o kvaliteti gradnje govori i činjenica da su mnogi dijelovi još uvijek u vrlo dobrom stanju, nakon više od 400 godina korištenja<ref>Donald E. Thompson, i John V. Murra, "The Inca Bridges in the Huanuco Region", Society for American Archaeology, 1966., 5 31 (1): 634.</ref>. Tokom španjolske vladavine, dijelovi puta su dobili status „Kraljevske ceste” (''Camino Real''). Danas Qhapac Nan, andski sustav putova, obuhvaća 273 dijela koja su sačuvana u rasponu od više od 6000&nbsp;km. [[Datoteka:Qhapaq_%C3%B1an_Grande_route_inca.jpg|mini|lijevo|Put Inka]] Qhapaq Ñan, zajedno s pripadajućom infrastrukturom za trgovinu, smještaj i skladištenja, kao i mjesta vjerskog značaja, je 2014. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Americi]] jer predstavlja društvena, politička, arhitektonska i inženjerska dostignuća Inka.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1156 Sites in Latin America and Germany inscribed on World Heritage List], 21. 6. 2014. {{eng oznaka}} Posjećeno 6. 8. 2014.</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Inca road system}} * [http://www.discover-peru.org/inca-roads-chasqui/ Peru Cultural Society – Inca roads and chasquis] * [http://www.index.hr/black/clanak/u-planinama-perua--putopisna-trilogija-davora-rostuhara-prvi-dio/634097.aspx U planinama Perua - Putopisna trilogija Davora Rostuhara] * [http://www.kaiser-putovanja.hr/Put-Inka-1-1862.html Put Inka - Kaiser Putovanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151222170250/http://www.kaiser-putovanja.hr/Put-Inka-1-1862.html |date=2015-12-22 }} * [http://ivan-rako.from.hr/?p=106 Peru & Bolivija – Tragovima drevnih Inka, Ivan ico Rako]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://scibar.foi.hr/index.php/odrzani/54-putevima-inka.html Putevima Inka - SciBAr] {{Svjetska baština u Argentini}} {{Svjetska baština u Boliviji}} {{Svjetska baština u Čileu}} {{Svjetska baština u Ekvadoru}} {{Svjetska baština u Kolumbiji}} {{Svjetska baština u Peruu}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Historijski putevi]] [[Kategorija:Inke]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta američkih kultura]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Argentini‎]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Boliviji]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Čileu]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Ekvadoru]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Kolumbiji]] [[Kategorija:Arheološka nalazišta u Peruu]] [[Kategorija:Argentinska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Bolivijska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Čileanska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Ekvadorska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Kolumbijska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Peruanska saobraćajna historija‎]] [[Kategorija:Svjetska baština u Argentini]] [[Kategorija:Svjetska baština u Boliviji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Čileu]] [[Kategorija:Svjetska baština u Ekvadoru]] [[Kategorija:Svjetska baština u Kolumbiji]] [[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]] gwrz7vpj153gwwkuj7oi80igic453xn 0 4543373 42586027 42448001 2026-04-28T05:01:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586027 wikitext text/x-wiki {{For|padavinu|Rosulja (padavina)}} {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Rosulja | slika = Drosera_spatulata_KansaiHabit.jpg | slika_širina = 225px | slika_opis = Drosera tokaiensis | status = {{StatusNiskaZabrinutost}} | regnum = [[Biljke|Plantae]] | phylum = [[Skrivenosjemenice|Angiosperms]] | classis = | ordo = [[Caryophyllales]] | subordo = | familia = ''[[Droseraceae]]'' | genus = '''Drosera''' | species = | dvoimeno = | dvoimeno_autorstvo = ([[Carl Linnaeus|Linnaeus]]) | karta_raspon = Drosera_distribution.svg | karta_raspon_širina = 235px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost rosulja }} '''Rosulja''' je jedna od najvećih [[Rod (taksonomija)|rodova]] [[Biljke mesožderke|biljki mesožderki]] i broji najmanje 152 [[Vrsta|vrste]] raspoređenih u 18 [[Rod (taksonomija)|rodova]]. Ovi pripadnici porodice ''[[Droseraceae]]'' primamljuju, love i proždiru [[Kukci|kukce]] uz pomoć [[biljni lijepak|biljnih lijepaka]] koje pokrivaju površine njihovih listova. Kukci se koriste kao nadomjestak njihovoj prehrani zbog siromašnih ili oskudnih [[Minerali|minerala]] tla na kojem rastu. Razne vrste, koje se razlikuju po veličini i obliku, se mogu naći na svakom kontinentu Zemlje, izuzev [[Antarktik]]a, te je koncentrisana uglavnom po [[južna hemisfera|južnoj hemisferi]].{{sfn|Queiroz|2014|loc=str. 152}} Smatra se da se rosulja prvi put pojavila na [[Australija|Australiji]] te da su australske vrste prvo proširile distribuciju po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], a potom na Afriku. Rosulja je [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] (rijetko kada jednogodišnja) [[zeljasta biljka]], koja zna u pojedinim iznimnim slučajevima može doseći starost i do 50 godina, a tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno duže stabljike, i do tri metara. Voli topliju i vlažnu klimu, ali se može naći i po umjerenijim krajevima Europe i Sjeverne Amerike. Može se naći, ovisno o vrsti, na područjima od razine mora do nadmorske visine od 3.500 metara. [[Oprašivanje]] se vrši i kukcima i samooprašivanjem. Koristila se od 14. vijeka kao lijek za kašalj, iako su moderna istraživanja ukazala da je tek umjereno učinkovita u pojedinim oboljenjima grla. Između ostalog, koristila se i kao boja dodana u [[tekstil]]. Zbog svojeg egzotičnog izgleda, rosulja je ponegdje uzgajana i kao ukrasna biljka. Biljni lijepak rosulje sadži nevjerojatna elastična svojstva, zbog čega je postao atraktivan predmet istraživanja biomaterijala. Širenja urbanih područja i isušivanja [[močvara]] radi poljoprivrede prijete staništima rosulja, iako je taj stupanj različit ovisno o regiji: [[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa]] (IUCN) je [[status zaštite]] par afričkih vrsta klasifcirala kao ugrožene ili osjetljive, iako je većina vrsta svrstana pod smanjeni rizik, čime, zahvaljujući iznimnoj globalnoj raširenosti, toj biljci općenito ne prijeti izumiranje. I njeno botaničko ime ([[starogrčki]] δρόσος = "rosa") i opći naziv "rosulja" odnose se na biljne lijepke na vrhovima njihovih pipaka koji izgledaju poput [[Rosa|rose]]. ==Obilježja== Rosulja broji najmanje 152 [[Vrsta|vrste]]{{sfn|Capinera|2008|loc=str. 2000}} raspoređenih u 18 [[Rod (taksonomija)|rodova]].{{sfn|Sanders|2014|loc=str. 175}}. Podaci gena rbcL [[kloroplast]]a ukazuju da rosulje vuku porijeklo iz [[Afrika|Afrike]] ili [[Australija|Australije]], te da su australske vrste prvo proširile distribuciju po Južnoj Americi, a potom na Afriku. Sjedinjujući rbcL i 18S rDNA podatke, znanstvenici su zaključili da sve rosulje sa aktivnim muholovkama tvore vezu sa [[Venerina muholovka|venerinom muholovkom]] i [[Aldrovanda|Aldrovandom]], što sugeriše da su te biljke homologne, usprkos morfološkim razlikama.{{sfn|Rivadavia|Kondo|Kato|Hasebe|2002|loc=str. 123–130}} Rosulja je [[višegodišnja biljka|višegodišnja]] (rijetko kada jednogodišnja) [[zeljasta biljka]], koja tvori uspravne rozete između 1 i 100 centimetara visine, ovisno o vrsti. Vrste penjačice mogu izrasti u puno duže stabljike, i do tri metara, kao što je slučaj kod ''[[Drosera erythrogyne]]''.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 89}} Dokazano je da ove biljke mogu doseći životni vijek od 50 godina.{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 102}} [[Rod (taksonomija)|Rod]] biljke je tako specijaliziran za unos [[Nutrijent|nutrijenata]] putem mesožderskog ponašanja, da malim rosuljama manjkaju [[enzimi]] (poglavito [[nitrat reduktaza]]){{sfn|Karlsson|Pate|1992|loc=str. 8–12}} koje biljke inače koriste radi apsorbcije [[nitrat]]a iz tla. ===Prebivalište=== Rod se može podijeliti na nekoliko skupina rasta: *umjerena rosulja: ove vrste tvore čvrstu skupinu zimskih pupoljaka zvanih [[hibernakulum (botanika)|hibernakulum]] koji se proizvode tijekom jesenskog razdoblja. Ovaj fenomen se odigrava kod rosulja koje rastu na planinskim ili sjevernim regijama.{{sfn|Schnell|1976|loc=str. 57}} Sve sjevernoameričke i [[Europa|europske]] vrste pripadaju toj skupini (izuzev onih rosulja koje rastu po jugoistočnoj američkoj obali).{{sfn|Schnell|1976|loc=str. 57}} ''Drosera arcturi'' iz Australije (uključujući i Tazmaniju) i [[Novi Zeland|Novog Zelanda]] je još jedna umjerena vrsta koja umire u hibernakulumu oblika roga. *suptropska rosulja: ove vrste održavaju vegetativni rast cijele godine pod gotovo stalnim klimatskim uvjetima. *patuljasta rosulja: skupina 40 australskih vrsta koje se ističu po svojem minijaturnom rastu, formaciji pupova radi [[bespolno razmnožavanje|bespolnog razmnožavanja]] i gustog oblikovanja dlačica u središtu krune. Ove dlačice služe biljci da se zaštiti od velikih toplina. Patuljasta rosulja je podrod ''Bryastruma''. *krtola rosulja: 50-ak australskih vrsta tvore [[Krtola|krtolu]] kako bi preživjele iznimno suha ljeta u svojem prebivalištu, te se ponovno pojave tijekom jeseni. Mogu se podijeliti na još dvije skupine: rozete i one koje tvore stabljike penjačice. Tvore podrod ''Ergaleium''. *''Petiolaris'' kompleks: skupina tropskih australskih vrsta koje žive u stalno toplim, povremeno vlažnim uslovima. Nekolicina tih 14 vrsta razvili su specijalne strategije da se nose sa alternativno suhim uslovima. Mnoge vrste, primjerice, imaju [[peteljka|peteljke]] koje zadržavaju dovoljno vlažnu okolinu i služe kao povećana [[kondenzacija|kondenzacijska]] površina za jutarnje rose. Tvore podrod ''Lasiocephala''. Iako ne tvore jedinstven oblik rasta, određen broj vrsta se često stavlja u još jednu skupinu: *rosulja [[Queensland]]a: mala skupina tri vrste, koje su sve urođene vrlo vlažnim prebivalištima u mračnim regijama australskih prašuma. ===Listovi i mesoždersko ponašanje=== [[Datoteka:Drosera_capensis_bend.JPG|right|thumb|175px|Kretanje listova i pipaka u vrsti ''Drosera capensis'']] Rosulje karakterišu [[biljni lijepak|biljni lijepci]] na kojima je ljepljivo izlučivanje koje pokrivaju njihove [[list]]ove. Mehanizam ulova i probave obične sadrži dvije vrste žlijezda: žlijezde stabljike koje luče slatki sluz i privlače te potom uhvate u zamku kukce i enzime kako bi ih probavili, te učvršćene žlijezde koje upijaju juhu nutrijenata (potonje žlijezde ne postoje u svim vrstama, poput ''[[Drosera erythrorhiza]]''. Malen plijen, sastavljen od malenih insekata, privučen je slatkom sluzi. Kada ih dotaknu, plijen se zalijepi čime ne može pobjeći. Na kraju, plijen ili umire iscrpljivanjem ili gušenjem kada ga biljni lijepak obuhvati savijanjem pipaka, uglavnom nakon 15 minuta.{{sfn|Allaby|2015|loc=str. 174}} Biljka u međuvremenu luči enzime [[esteraza|esteraze]], [[peroksidaza|peroksidaze]], [[fosfataza|fosfataze]] i [[proteaza|proteaze]].{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 41}} Ti enzimi razgrade insekta o oslobađaju nutrijente u njemu. Ovaj spoj nutrijenata potom upijaju listovi radi potrebe cijele biljke. Prema istraživanjima, najčešća vrsta plijena rosulje ''D. anglica'' su muhe (50%).{{sfn|Murza|Heaver|Davis|2005|loc=str. 43–52}} δ 15N (15N/14N predstavlja sastav prirodnih izotopa) količina lista bez kukaca i odlomak stabljika je izmjeren, kako bi se utvrdila ovisnost vrsta o insektima N (%NdI). Podaci su ukazivali da su vrijednosti ovisnosti %NdI niže za rozete nego za samo-održive uspravne vrste stabljika. Potonje dvije vrste su ukazivale da je prosječan %NdI bio 50%. %NdI se povećao sa povećanjem biomase i dužine rosulja, ali ne i za uspravne vrste. Isto je tako utvrđeno da su listovi bili siromašnije opskrbljeni nutrijentima od stabljike.{{sfn|Schulze|Gebauer|Schulze|Pate|1991|loc=str. 240–246}} Udio nitrogena od plijena činio je oko 50% u rosulji.{{sfn|Millett|Jones|Waldron|2003|loc=str. 527}} Sve vrste rosulja su sposobne polagano pomicati svoje pipke kada dođu u kontakt sa plijenom. Pipci su iznimno osjetljivi te će se savijati prema sredini lista kako bi insekt došao u kontakt sa što više mogućih žlijezda. [[Charles Darwin]] je opisao kako je i kontakt najmanjih nožica malenog komarca već bio dovoljan da pokrene refleks savijanja pipaka.{{sfn|Darwin|2010|loc=str. 12}} Darwin je isto tako zapazio da kapljica obične vode nije uzrokovala savijanje pipaka, ali da je zato kap sa dušikovim tvarima ([[mlijeko]], [[urin]], jaje, slina, mesne prerađevine) pokrenula reakciju savijanja.{{sfn|Stiles|1994|loc=str. 527}} Vanjski krakovi vrsta ''[[Drosera burmannii]]'' i ''[[Drosera sessilifolia]]'' su iznimno brzi i mogu se savinuti prema plijenu za samo nekoliko sekundi, dok je ''[[Drosera glanduligera]]'' to sposobna učiniti za desetinu sekunde.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 92}} Vrsta ''D. capensis'' savija svoj list potpuno oko insekta za oko 30 minuta. ''D. filiformis'' nije sposobna saviti list oko plijena. Australske vrste ''D. hartmeyerorum'' i ''D. indica'' imaju crvene i žute linije po sebi, iako je nepoznato da li se koriste da privuku plijen. Listove rosulje su iznimno raznoliki. ===Cvijetovi, plodovi i razmnožavanje=== [[Datoteka:DroseraKenneallyiFlora.jpg|left|thumb|225px|Cvijet vrste ''D. kenneallyi'']] Cvijetovi rosulje, kao i kod gotovo svih karnivornih biljki, se nalaze daleko iznad klopki za insekte, na dugoj stabljici. Prije se smatralo da su cvijetovi rosulje prostorno udaljeni od klopki kako bi spriječili da kukci oprašivači nastradaju, no moderna istraživanja ukazuju da to nije tako jer privlače razne vrste insekata, oprašivače i plijen, uz malo podudaranja.{{sfn|Anderson|2010}}{{sfn|Murza|Heaver|Davis|2005|loc=str. 43–52}} Umjesto toga, visoke stabljike sa cvijetovima su lakše uočljive oprašivačima. [[Cvast]] je [[grozd]] čiji se cvijetovi otvaraju jedan po jedan te ostaju obično otvoreni samo u kratkom vremenskom razdoblju. Cvijetovi se otvaraju kao odgovor na jačinu svjetla (često jedino po izravnom Suncu), te se gibaju i slijede poziciju Sunca na nebu tijekom dana. Simetrični cvijetovi su "savršeni cvijetovi" (biseksualni jer imaju i [[prašnik]] i [[tučak]]) te imaju pet latica (iznimka je ''D. pygmaea'' sa četiri latice i ''D. heterophylla'' sa 12 latica). Većina vrsti ima male cvijetove (manje od 1,6&nbsp;cm), iako vrste ''D. regia'' i ''D. cistiflora'' imaju promjer cvijetova do 5&nbsp;cm.{{sfn|Slack|Gate|2000|loc=str. 134}} Općenito su boje bijele ili ružićaste. Austalske vrste nude širi raspon boja, poput narančaste (''D. callistos''), crvene (''D. adelae''), žute (''D. zigzagia'') i metalno ljubičaste (''D. microphylla''). Stopa [[pelud]]i je mala, što ukazuje na autogamno razmnožavanje ([[samooprašivanje]]). {{sfn|Murza|Davis|2003|loc=str. 1129-1142}} Nakon oprašivanja, cvijet se razvije u [[Čahura|čahuru]] koja sadrži velik broj crnih sjemenki. Te sjemenke [[klijanje|klijaju]] kao odgovor na vlažnost zraka i svjetlo, dok sjemenke vrsti umjerenih regija zahtijevaju hladnije, iako isto vlažne uvjete radi tog procesa. Krtolaste vrste zahtijevaju vruća, suha ljeta kojeg slijedi hladnija, vlažna zima radi klijanja. Sjemenke vrste ''D. aliciae'' su klijale pri vlažnosti od 60-98% i pri [[PH vrednost|pH vrijednosti]] od 2,5 do 6,5, pri čemu je najniže klijanje bilo pri pH vrijednosti od 2,5 a najviše pri 5,5.{{sfn|Baskin|Baskin|2001|loc=str. 492}} [[Vegetativno razmnožavanje]] se događa prirodno u nekih vrsta koje proizvode [[stolon]] ili kada korijeni dođu blizu površine tla. Drugi listovi koji dodiruju tlo mogu klijati mlade biljke. Patuljaste rosulje se razmnožavaju aseksualno uz pomoć specijalizovanih listova zvanih pupoljci.{{sfn|McPherson|2008|loc=str. 103}} Prema procjenama, ova vrsta se puno češće razmnožava pupoljcima nego sjemenkama.{{sfn|Karlsson|Pate|1993|loc=str. 353–364}} Krtolaste vrste mogu se razmnožavati iz lukovica. Pri sađenju, rosulje se često razmnožavaju uz pomoć listova, krune ili sijecanja korijena, kao i pomoću sjemenki. ===Korijen=== Korijen je uglavnom slabo razvijen. Služi uglavnom da upija vodu i da bude sidro biljci na tlu, ali je uglavnom beskoristan za upijanje nutrijenata iz zemlje. Pojedine južnoafričke vrste koriste korijene za skladištenje vode i hrane. Neke vrste imaju sustav korijena koji ostaje tijekom zime čak i nakon što stabljika uvene. Vrste ''D. adelae'' i ''D. hamiltonii'' koriste korijene za aseksualno razmnožavanje, klicanjem mladih biljaka po dužini. Neke australske vrste su u obliku lukovica kako bi preživjele vruća i suha ljeta. Korijeni patuljaste rosulje su iznimno dugi u usporedbi sa njenom veličinom, pošto stabljika od jednog centimetara može imati korijene preko 15&nbsp;cm. ''D. Iasiantha'' i ''D. scorpioides'' imaju [[adventivni organ]] radi potpore. ''D. intermedia'' i ''D. rotundifolia'' tvore žbunjastu [[Mikoriza|mikorizu]] uz pomoć koje mogu probiti tkivo drugih biljaka.{{sfn|Wang|Qiu|2006|loc=str. 299–363}} ==Rasprostranjenost== [[Datoteka:Drosera_anglica_ne4.jpg|right|thumb|225px|''Drosera anglica'' sa ulovljenom muhom]] Raspon rosulja seže od [[Aljaska|Aljaske]] na sjeveru preko Novog Zelanda na jugu. Središte [[bioraznolikost]]i je u [[Australija|Australiji]]: oko 2/3 svih vrsta su australske, a od tih polovica ih raste u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]–na 22.000&nbsp;km² površine nalazi se 68 vrsta.{{sfn|Marchant|Lowrie|1992|loc=str. 315–328}} Južna Amerika i [[Afrika]] svaka imaju po preko 20 vrsta iste. Dio rosulja nalazi se i na dijelovima [[Europa|Europe]], [[Azija|Azije]] i Sjeverne Amerike. Najviše voli vruće i vlažne regije, a slabije umjereniju i hladniju klimu. U Europi postoje tri vrste: ''D. intermedia'', ''D. anglica'' i ''D. rotundifolia''.{{sfn|Scott|1996|loc=str. 397}} U Sjevernoj Americi postoji osam vrsta: patuljasta ''D. brevifolia'' i ružićasta ''D. capillaris'' koje oboje rastu na jugu i po [[Teksas]]u; ''D. filoformis'' sa tri lista koja raste na sjeveroistoku; ''D. intermedia'' koja raste na istoku; tanka ''D. linearis'' koja raste u [[Kanada|Kanadi]] i nekim dijelovima sjevera [[SAD]]-a; ''D. tracyi'' koja raste na krajnjem jugositoku i ''D. anglica'', koju nalazimo na pacifičkom sjeverozapadu.{{sfn|Sanders|2014|loc=str. 175}} Ovaj rod se opisuje kao kozmopolit zbog svoje globalne distribucije. Botanist [[Ludwig Diels]], autor jedine [[Monografija|monografije]] o rosuljama do danas, navodi pak da je taj opis biljke "krivi opis njenih iznimno neobičnih i svojeglavih uslova širenja", iako priznaje da zauzimaju značajan dio Zemljine površine.{{sfn|Engler|1906|loc=str. 109}} Osobito je ukazao na odustnost rosulja iz gotovo svih suhih klimatskih zona, brojnih [[prašuma]], [[Polinezija|Polinezije]], [[Mediteran]]a i Sjeverne Afrike, kao i oskudnosti bioraznolikosti vrste u umjerenim regijama (Europa, Sjeverna Amerika).{{sfn|Engler|1906|loc=str. 109}} ==Prebivalište== [[Datoteka:Huulhein Tõnumaa rabas.jpg|right|thumb|225px|Malena rosulja u okruženju [[mahovine]]]] Rosulje rastu većinom po sezonski vlažnim ili rijeđe trajno vlažnim regijama sa [[Kiselina|kiselim]] tlom–jedina je iznimka vrsta ''D. linearis'' koja najbolje raste po neutralnom ili lužnatom tlu{{sfn|Pietropaolo|Pietropaolo|1974|loc=str. 53}}– i visokom količinom sunčeve svjetlosti. Česta područja prebivališta su blato, močvare i bare, a katkad obale rijeka i jezera,{{sfn|de Stefano|dos Santos Silva|2001|loc=str. 253–260}} od [[Venezuela|Venezuele]], obale Australije sve do središnjih regija Južne Afrike. Mnoge vrste rastu zajedno sa mahovinom ''[[sphagnum fuscum]]'',{{sfn| Svensson|1995|loc=str. 205–212}} koja upija većinu nutrijenata tla i stvara kiselinu. To omogućava rosulji, koja se ne oslanja na tlo bogato nutrijentima, da se razvija i raste tamo gdje bi inače bili nadjačani dominatnom vegetacijom. Ova biljka je vrlo raznolika što se tiče prebivališta. Pojedine vrste rosulje su se prilagodile širokom rasponu okoliša, pa i netipičnom prebivalištu, kao što su prašume, [[pustinje]] (''D. indica'' i ''D. burmanni''{{sfn|Lowrie|1999|loc=str. 44}}) pa čak i vrlo tamna i sjenovita područja (rosulja Queenslanda).{{sfn|Crowder|Pearson|Grubb|Langlois|1990|loc=str. 233–267}} Vrste koje prebivaju po umjerenijim regijama, a koje tvore [[hibernakulum (botanika)|hibernakulum]] po zimi, su primjer takvih adaptacija; općenito, rosulje vole topliju klimu, te su samo umjereno otporne na mraz. Uvjeti okoliša ovise o vrstama. ''D. rotundifolia'' primjerice raste bolje na višim nadmorskim visinama, na brežuljcima prekrivenima mahovinom, [[Trava|travom]] i sitnim [[Grm|žbunjem]], dok ''D. intermedia'' raste bolje na nižim visinama, na otvorenom i vodenastom [[Blato|blatnjavom]] području.{{sfn|Thum|1989|loc=str. 401–411}} Rosulja raste na područjima od razine mora pa sve do nadmorske visine od 3500 metara.{{sfn|de Stefano|dos Santos Silva|2001|loc=str. 253–260}} ==Status zaštite== [[Datoteka:Sundew 2.jpg|right|thumb|225px|Malena rosulja u močvari]] Iako nijedna vrsta rosulje nije zaštićena državnim zakonima u Sjedinjenim Državama, sve su uključene u popis [[ugrožene vrste|ugroženih vrsta]] u nekim državama.{{sfn|USDA|2006}} Dodatno, velik broj tih biljaka leži na zaštićenom području, kao što su [[nacionalni park]]ovi i rezervati prirode. Jedan je primjer zaštićeni močvarni nacionalni park [[Polesje]] u [[Ukrajina|Ukrajini]], koji sadrži preko 800 vrsta, od čega 60 rijetkih, među kojima je i ''D. anglica''.{{sfn|Breymeyer|Noble|1996|loc=str. 81}} Rosulje su zaštićene zakonom u sljedećim europskim državama: [[Njemačka]],{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} [[Austrija]], [[Švajcarska]],{{sfn|Kelcey|Müller|2011|loc=str. 574}} [[Češka]],{{sfn|Petrova|2014|loc=str. 130}} [[Finska]],{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} Madžarska,{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} [[Francuska]]{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} i [[Bugarska]].{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} Trenutno je najveća prijetnja u Europi i Sjevernoj Americi uništenja prebivališta biljaka radi razvoja raznih projekata, kao što je isušivanje močvara radi poljoprivrede i berbe treseta.{{sfn|Kagawa|loc=str. 2-1}} U mnogim regijama, to je dovelo do iskorjenjivanja nekih vrsta. Ponovno predstavljanja biljaka u ta područja je težak ili gotovo nemoguć zadatak, pošto su ekološke potrebe određene populacije blisko povezane sa njihovom geografskom lokacijom. Zahvaljujući povećanom zakonskom zaštitom močvara, kao i koncentrisanim naporom da se ponovno naturaliziraju u ta prebivališta, prijetnja preživljavanja tih biljaka bi se izbjegla, iako bi im ostao status ugroženosti. Dušikovo gnojivo je dokazano imalo utjecaj smanjivanja broja ukupne populacije rosulja.{{sfn|Redbo-Torstensson|1994|loc=str. 175–188}} Južna Afrika i Australija ostavljaju pritisak na ove i druge biljne i životinjske vrste zbog širenja urbanih područja.{{sfn|Booth|1998|loc=str. 71}} Učinci [[klimatske promjene]] su nejasni: suha razdoblja bi mogla negativno utjecati na populaciju rosulja, dok bi prvotno pozitivni odjek na vlažniju klimu mogao biti poništen natjecanjem sa povećanim rastom ''sphagnuma''.{{sfn|Nordbakken|Rydgren|Økland|2004|loc=str. 110–121}} [[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa]] (IUCN) stavlja različite vrste rosulja u različite kategorije po [[Status zaštite|statusu zaštite]]. Općenito, ova biljka nije ugrožena. Vrsta ''Drosera burmanni'', koja se nalazi po Australiji, Bangladešu, [[Filipini]]ma, Šri Lanci i drugdje, ima primjerice smanjen rizik.{{sfn|IUCN|2013}} Europska vrsta ''Drosera rotundifolia'' je identično kategorizirana, iako je regionalno izumrla u [[Luksemburg]]u.{{sfn|IUCN|2012}} S druge strane, pojedine manje vrste imaju puno ranjiviji status: afrička ''Drosera bequaertii'', koja se nalazi po [[Kongo|Kongu]], je puno ugroženija te je kategorizirana kao osjetljiva,{{sfn|IUCN|2010}} dok su vrste ''Drosera insolita'' i ''Drosera katangensis'' čak stavljene pod kritičko ugroženu kategoriju.{{sfn|IUCN}} ==Upotreba== ===Kao medicinska biljka=== [[Datoteka:American medicinal plants (Plate 29) (6025395317).jpg|right|thumb|175px|Ilustracija rosulje u američkom medicinskom časopisu iz 1887.]] Rosulja se koristila kao medicinska biljka najmanje od 12. stoljeća, kada je italijanski doktor iz škole Salerno, [[Matthaeus Platearius]], opisao da se upotrebljava za ublaživanje učinaka [[Kašalj|kašlja]] pod imenom ''herba sole''. Razmjerno često je korištena kao lijek za kašalj u Njemačkoj i drugim dijelovima Europe. Preporučivala se za suhi kašalj, [[bronhitis]], [[veliki kašalj]], [[Astma|astmu]] i "bronhijalne grčeve".{{sfn|Schilcher|Elzer|1993|loc=str. 4}} Moderna istraživanja potvrđuju da rosulja ima svojstva koja ublažavaju kašalj. Vrste ''D. montana'' i ''D. communis'' su pokazale najbolje rezultate protiv [[bakterija]], izuzev stanja [[Pneumonija|pneumonije]] koja nije pokazala nikakav učinak promjene kada je tretirana raznim vrstama rosulja.{{sfn|Ferreira|Andrei|Saridakis|2004}} Culbrechtova ''Materia Medica'' iz 1927. je navodila da su vrste ''D. rotundifolia'', ''D. anglica'' i ''D.linearis'' korištene kao [[psihostimulans]]i, te imale "sumnjivu učinkovitost" pri tretiranju bronhitisa, velikog kašlja i tuberkoloze.{{sfn|Culbrecht|1927|loc=str. 256–257}} Istraživanja su pokazala da ekstrakti ''Drosera peltata'' imaju snažne [[Antimikrobni agens|antimikrobske]] učinke protiv oralnih bakterija, te da bi se mogla koristiti za tretman [[karijes]]a i paradontoze.{{sfn|Didrya|Dubreuilb|Trotina|Pinkas|1998|loc=str. 91–96}} Medicinski pripravci se rade od korijena, cvijeta i kapsula biljka. Pošto su sve autothone rosulja zaštićene u velikim dijelovima Europe i Sjeverne Amerike, ekstrakti se obično pripremaju od kultiviranih, brzo rastućih rosulja od uzgojenih primjeraka (osobito ''D. rotundifolia'', ''D. intermedia'', ''D. anglica'', ''D. ramentacea'' i ''D. madagascariensis'') uvezenih iz [[Madagaskar]]a, Španjolske, Francuske, Finske i [[Baltik]]a.{{sfn|Svetska fondacija za prirodu|2001|loc=str. 5}} ===Kao ukrasna biljka=== Zbog mesožderskih obilježja i egzotičnih ljepota njihovih sjajećih klopki, rosulje su postale omiljena ukrasna biljka. Ipak, okruženje za većinu vrsta je relativno striktan, te ga je teško ostvariti za kultivaciju. Kao rezultat, većina vrsta je komercijalno nedostupna. Međutim, nekoliko najtežih varijacija su se našle na prodaji zajedno sa [[Venerina muholovka|venerinom muholovkom]]: među njima su ''D. capensis'', ''D. aliciae'' i ''D. spatulata''.{{sfn|Rice|2006|loc=str. 86, 92}} Zahtjevi kultivacije su iznimno raznoliki za vrste. Općenito, rosulje zahtijevaju visoku vlažnost okoliša, uglavnom od stalnog prskanja ili mokrog tla. Većina vrsti zahtijeva da ta voda bude čista, pošto bi nutrijenti, soli ili minerali u vodi mogli ugroziti njihov rast kada dospiju u tlo. Većinom se uzgaja u kombinaciji sa živom ili mrtvom mahovinom, pijeskom te sa polijeva [[destilirana voda|destiliranom]] ili vodom [[povratna osmoza|povratne osmoze]] ili kišnicom: vode iz slavine sadrži previše minerala, mekana voda previše kalcija ili klora a flaširana voda sol, što je sve štetno za rosulju.{{sfn|Cumo|2013|loc=str. 1003}} ===Nanobiotehnologija=== Biljni lijepak rosulje sadži nevjerojatna elstična svojstva, zbog čega je postao atraktivan predmet istraživanja biomaterijala. U jednom istraživanju, ljepljivi biljni lijepak tri vrste (''D. binata'', ''D. capensis'' i ''D. spatulata'') je analizovan za [[nanovlakno]] i [[nanočestice]].{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} [[Mikroskop atomskih sila]], [[mikroskop prijenosa elektrona]] i [[spektroskopija energetskog raspršivanja rendgenskih zraka]] je korištena od istraživača kako bi posmatrali mrežu nanovlakana i nanočestica raznih veličina u biljnom lijepku. Identifikovani su i ključni sadržaji bioloških soli: kalcij, [[magnezij]] i [[klor]].{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} Smatra se da ove nanočestice povećavaju viskoznost i ljepljivost biljnih lijepaka, čime povećavaju učinkovitost klopke. Kada se osuši, ovaj biljni lijepak je prigodan supstrat za spajanje živih stanica. Ovo ima važne implikacije za inžinjering tkiva, osobito zbog elastičnog svojstva ljepila. Obloga sačinjena od tih dijelova prilikom kriruškog usađivanja (npr. zamjena boka ili transplantacija organa) bi drastično poboljšalo stopu oporavka i smanjilo potencijal odbacivanja tkiva, jer bi se živo tkivo učinkovito zalijepilo i raslo prirodno u tijelu. Autori studije sugerišu široku uporabu biljnih lijepaka rosulje, među njima i tretman rana, regenerativna medicina ili povećanje učinkovitosti sintetičkih ljepila.{{sfn|Zhang|Lenaghan|Xia|Dong|2010|}} Pošto se isti može rastegnuti i do skoro 1.000.000 puta više od svoje prvotne veličine, mogao biti biti iznimno učinkovit i isplativ izvor biomaterijala. ===Druge upotrebe=== Lukovica rosulja koje nalazimo u Australiji se smatra delikatesom od australskih [[Aboridžini|Aboridžina]].{{sfn|Barthlott|2004|loc=str. 100}} Dio ih se koristi za bojanje tkanina,{{sfn|Macbeth|Price|Winzor|1935|loc=str. 325–333}} a ''D. rotundifolia'' se koristila za stvaranje ljubičaste i žute boje u [[Highland, Škotska|škotskom Highlandu]].{{sfn|Adam|1970|loc=str. 539}} Liker od rosulje se koristi od 14. vijeka. Sastoji se od svježih listova vrsta ''D. capensis'', ''D. spatulata'' i ''D. rotundifolia''. ==Filogenija== {{Cladogram|style="float:right;" |clades={{Clade| style=font-size:75%;line-height:75% | 1 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = [[Drosera sect. Drosera|Section ''Drosera'']]* | 2 = [[Drosera sect. Ptycnostigma|Section ''Ptycnostigma'']] }} | 2 = [[Drosera sect. Drosera|Section ''Drosera'']]* }} | 2 = [[Drosera sect. Thelocalyx|Section ''Thelocalyx'']] }} | 2 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = [[Drosera subg. Ergaleium|Subgenus ''Ergaleium'']] | 2 = [[Drosera subg. Phycopsis|Subgenus ''Phycopsis'']] }} | 2 = {{Clade | 1 = {{Clade | 1 = [[Drosera sect. Bryastrum|Section ''Bryastrum'']] | 2 = [[Drosera sect. Lasiocephala|Section ''Lasiocephala'']] }} | 2 = [[Drosera sect. Coelophylla|Section ''Coelophylla'']] }} }} }} | 2 = Section ''Drosera'': ''[[Drosera arcturi]]''* }} | 2 = {{Clade | 1 = [[Drosera sect. Regiae|Section ''Regiae'']] | 2 = ''[[Aldrovanda]]'' }} }} | 2 = ''[[Venus flytrap|Dionaea]]'' }} }} [[Kladogram]] na desnoj strani prikazuje odnos između raznih podrodova i klasa koja je identifikovana prilikom analize studije koju je vodio Rivadavia ''et al.'' 2002.{{sfn|Rivadavia|Kondo|Kato|Hasebe|2002|loc=str. 123–130}} Monotipski odjeljak ''Meristocaulis'' nije uključen u studiju, tako da je njeno mjesto nejasno. Nedavne studije su stavile su skupinu blizu odjeljka ''Bryastrum'', tako da je stavljena ispod. Treba također primjetiti da je stavljanje odjeljka ''Regiae'' u odnosu na ''Aldrovanda'' i ''Dionaea'' nejasan.{{sfn|Cameron|Wurdack|Jobson|2002|loc=str. 1503–1509}} Pošto odjeljak ''Drosera'' sadrži više rasa, pokazuje se nekoliko puta u kladogramu '''(*)'''. Ova studija je ukazala da je potrebna revizija roda. ==Kemijski sastav== Pronađeni su kemijski sastavi sa potencijalnim biološkim aktivnostima u rosuljama, među kojima su [[flavonoidi]] ([[kemferol]], [[miricetin]], [[kvercetin]], [[hiperozid]]),{{sfn|Budzianowski|Skrzypczak|Kukulczanka|1993|loc=str. 277–280}} [[hinon]] ([[plumbagin]],{{sfn|Wichtl|2004|loc=str. 177}} hidroplumbagin glukozid{{sfn|Vinkenborg|Sampara-Rumantir|Uffelie|1969|loc=str. 45–49}} i rosolizid (7–metil–hidrojuglon–4–glukozid){{sfn|Sampara-Rumantir|1971|loc=str. 653–664}}) i drugi sastavi kao što [[karotenoid]], biljna kiselina ([[buterna kiselina]], [[limunska kiselina]], [[mravlja kiselina]], [[galna kiselina]], [[propionska kiselina]]), [[smola]], [[tanin]] i [[askorbinska kiselina]] (vitamin C). ==Izvori== {{izvori|3}} == Literatura == ===Knjige=== {{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} :;A-C :{{cite book|last=Adam|url=https://books.google.hr/books?id=_U0Ii-Om3EwC&pg=PA589&dq=drosera+dye+scottish&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIh7Trt5DRyAIVyIcsCh2stwXO#v=onepage&q=drosera%20dye%20scottish&f=false|title=The Clans, Septs & Regiments of the Scottish Highlands|first=Frank|publisher=Genealogical Publishing Com, Johnston & Bacon|year= 1970|isbn=9780806304489 |location=[[Edinburgh]], Škotska|oclc=895174508 |ref=harv}} :{{cite book|last=Allaby|title=The Dictionary of Science for Gardeners: 6000 Scientific Terms Explored and Explained |first=Michael |publisher=Timber Press| url=https://books.google.hr/books?id=bFjVCQAAQBAJ&pg=PA174&dq=drosera+prey+15+minutes&hl=hr&sa=X&ved=0CEgQ6AEwB2oVChMIi7S9-66_yAIVqMByCh1qqwRK#v=onepage&q=drosera%20prey%2015%20minutes&f=false |year= 2015|isbn=9781604697155| location=Portland, Oregon| oclc=906447496|ref=harv}} :{{cite book|last=Barthlott|year=2004|first=Wilhelm| title=Karnivoren: Biologie und Kultur fleischfressender Pflanzen| isbn=9783800141449|publisher=Ulmer|oclc=57450140| location=Stuttgart| url=https://books.google.hr/books?id=eBJPAAAACAAJ&dq=Karnivoren+:+Biologie+und+Kultur+fleischfressender+Pflanzen&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIwdv_7pK_yAIVB5RyCh01iwDc| ref=harv}} :{{cite book|last1=Baskin|last2=Baskin|url=https://books.google.hr/books?id=uGJL_Ys6wlQC&pg=PA492&dq=drosera+hot+seeds+germinate&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=snippet&q=drosera%2098%25&f=false| title=Seeds: Ecology, Biogeography, and Evolution of Dormancy and Germination|first1=Carol C. |first2= Jerry M. |publisher=[[Elsevier]]|year= 2001|location=San Diego, Kalifornija|isbn=9780120802630|oclc=39356985|ref=harv}} :{{cite book|last=Booth|year=1998|url=https://books.google.hr/books?id=QfKFAgAAQBAJ&pg=PA71&dq=drosera+urban+development&hl=hr&sa=X&ved=0CDcQ6AEwBGoVChMI8fGTlpbMyAIVgYksCh2fPwLI#v=onepage&q=drosera%20urban%20development&f=false| title=The Environmental Consequences of Growth: Steady-State Economics as an Alternative to Ecological Decline|first=Douglas|publisher=Routledge|isbn=9781134700189|oclc=49803407|location=London, New York| ref=harv}} :{{cite book|last1=Breymeyer|last2=Noble|year=1996|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&lr=&id=rM5pAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PT86&dq=drosera+protected+czech&ots=gWasGeCbIX&sig=vc7f_Um8UrirLblQRnXB0uxQFGk&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20protected%20czech&f=false |location=Washington, DC|title=Biodiversity Conservation in Transboundary Protected Areas|first1=Alicja |first2=Reginald |publisher=National Academies Press|isbn=9780309589598|oclc=749127837|ref=harv}} :{{cite book|last=Capinera|year=2008|url=https://books.google.hr/books?id=i9ITMiiohVQC&pg=PA2000&dq=drosera+has+at+least+species&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20has%20at%20least%20species&f=false|title=Encyclopedia of Entomology, Opseg 4|first=John L.|publisher=Springer Science & Business Media|location=London|oclc=288440300|isbn=9781402062421|ref=harv}} :{{cite book|last=Culbrecht|year=1927|url=https://books.google.hr/books?id=GyyyVZnwZDcC&printsec=frontcover&dq=Materia+Medica+and+Pharmacology&hl=hr&sa=X&ved=0CCIQ6AEwAGoVChMI5dmlr7nOyAIVIylyCh1zrAYc#v=onepage&q=drosera&f=false|title=A Manual of Materia Medica and Pharmacology|first=David M. |publisher=Health Research Books|isbn=9780787302290|location=Philadelphia|oclc=2168266|ref=harv}} :{{cite book|last=Cumo|year=2013|url=https://books.google.hr/books?id=Ja7WAQAAQBAJ&pg=PA1003&dq=Drosera+distilled+water&hl=hr&sa=X&ved=0CFAQ6AEwB2oVChMI2av6qe7QyAIVxehyCh38MQ7R#v=onepage&q=Drosera%20distilled%20water&f=false| title=Encyclopedia of Cultivated Plants: From Acacia to Zinnia|first=Christopher|publisher=ABC-CLIO|location=[[Santa Barbara, Kalifornija]]|isbn=9781598847758|OCLC=869739200|ref=harv}} :;D-P :{{cite book|last=Darwin|first=Charles| url=https://books.google.hr/books?id=KioTCgAAQBAJ&pg=PA12&dq=drosera+contact+single+tentacle+small+gnat&hl=hr&sa=X&ved=0CCgQ6AEwAmoVChMI5pKg9bG_yAIVx-9yCh2bJgJM#v=onepage&q=drosera%20contact%20single%20tentacle%20small%20gnat&f=false| title=The Works of Charles Darwin, Volume 24: Insectivorous Plants|publisher=[[NYU Press]]|year= 2010| location=Charlottesville|oclc=752263420| isbn=9780814720677|ref=harv}} :{{cite book|last=Engler|year=1906|title=Das Pflanzenreich: Regni vegetabilis conspectus, Izdanje 26|first=Adolf|publisher=Verlag von Wilhelm Engelmann|oclc=3791584|location=Leipzig|ref=harv}} :{{cite book|last=Kagawa|url=https://books.google.hr/books?id=tGcQBgAAQBAJ&pg=SA2-PA1&dq=drosera+drainage&hl=hr&sa=X&ved=0CCEQ6AEwAWoVChMIvbnsgo7MyAIVxwgsCh3nRwjR#v=onepage&q=drainage&f=false| title=Drosera of Japan|first=Takaaki |publisher=WriteHit|isbn=9781311540324}} :{{cite book|last1=Kelcey|last2=Müller|url=https://books.google.hr/books?id=lUA-LzswzNsC&pg=PA574&dq=drosera+protected+switzerland&hl=hr&sa=X&ved=0CCwQ6AEwA2oVChMIoaCO8YnMyAIVQ4osCh2DPgXO#v=onepage&q=drosera%20protected%20switzerland&f=false| title=Plants and Habitats of European Cities|location=New York|first1=John G. |first2= Norbert|publisher=Springer Science & Business Media|year= 2011|isbn=9780387896847|oclc=745001286|ref=harv}} :{{cite book|last=Lowrie|year=1999|url=https://books.google.hr/books?id=aAomAQAAMAAJ&q=drosera+burmannii+desert&dq=drosera+burmannii+desert&hl=hr&sa=X&ved=0CD0Q6AEwBWoVChMI6sKbxfXGyAIVRgosCh2S0w0y|title=Carnivorous Plants of Australia, Opseg 3|first= Allen|isbn=9780855642655|publisher=University of Western Australia Press|location=Nedlands|oclc=174460804|ref=harv}} :{{cite book|last=McPherson|year=2008|url=https://books.google.hr/books?id=5rYPAQAAMAAJ&q=pygmy+drosera+reproduces+asexually&dq=pygmy+drosera+reproduces+asexually&hl=hr&sa=X&ved=0CB8Q6AEwAWoVChMI183SvLjEyAIVRQksCh3xmgn2|title= Glistening carnivores: the sticky-leaved insect-eating plants|first=Stewart |publisher=Redfern Natural History Productions|location=Poole, Dorset| isbn=9780955891816| oclc=310624683| ref=harv}} :{{cite book|last=Petrova|year=2014| title=Communities in Transition: Protected Nature and Local People in Eastern and Central Europe|first= Saska|location=Farnham|publisher=[[Ashgate Publishing]] |url=https://books.google.hr/books?id=mBKrAwAAQBAJ&pg=PA130&dq=drosera+protected+czech&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=drosera%20protected%20czech&f=false|isbn=9781472401830|oclc=879026136|ref=harv}} :{{cite book|last1=Pietropaolo|last2=Pietropaolo|year=1974|url=https://books.google.hr/books?id=c9M9AAAAIAAJ&q=drosera+acidic+soil&dq=drosera+acidic+soil&hl=hr&sa=X&redir_esc=y| title=The world of carnivorous plants|first1=James |first2= Patricia Ann |publisher=R. J. Stoneridge|isbn=0585345651 9780585345659 0881920665 9780881920666 0881923567 9780881923568|oclc=15111788|location=Portland, Oregon|ref=harv}} :;Q-Z :{{cite book|last=Queiroz|year=2014| url=https://books.google.hr/books?id=JOYWBQAAQBAJ&pg=PA152&dq=drosera+every+continent+except+antarctica&hl=hr&sa=X&ved=0CEEQ6AEwB2oVChMIoKfP1fW8yAIVxrIUCh10gwPT#v=onepage&q=drosera%20every%20continent%20except%20antarctica&f=false|location=New York|title= The Monkey's Voyage: How Improbable Journeys Shaped the History of Life|first=Alan de |publisher=Basic Books|isbn=9780465020515|oclc=864414016|ref=harv}} :{{cite book|last=Rice|year=2006|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=NJfuAAAAMAAJ&dq=drosera+erythrogyne+three+meters&focus=searchwithinvolume&q=three+meters| title=Growing Carnivorous Plants|first=Barry A. |location=Portland, Oregon|publisher=Timber|isbn=9780881928075 |oclc=70230272|ref=harv}} :{{cite book|last=Sanders|year=2014| url=https://books.google.hr/books?id=yQCeCAAAQBAJ&pg=PA175&dq=drosera+north+america+species+d.+brevifolia&hl=hr&sa=X&ved=0CCcQ6AEwAmoVChMI6ry37sTEyAIVx90sCh2gXA7Z#v=onepage&q=drosera%20north%20america%20species%20d.%20brevifolia&f=false| title=Secrets of Wildflowers: A Delightful Feast Of Little-Known Facts, Folklore, And History|first=Jack |publisher=Rowman & Littlefield|isbn=9781461746836|location=Guilford, Connecticut|oclc=51448426| ref=harv}} :{{cite book|title=Carnivorous plants of the United States and Canada|first=Donald E. |last=Schnell|publisher=J. F. Blair|year= 1976|isbn=9780910244909|location=[[Winston-Salem]], [[Sjeverna Karolina]]| url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=qKkPAQAAMAAJ&dq=drosera+hibernaculum&focus=searchwithinvolume&q=drosera+hibernacula|oclc=2372872|ref=harv}} :{{cite book|last1=Scott|year=1996|title=Concise Encyclopedia Biology|first=Thomas A.|publisher=Walter de Gruyter| url=https://books.google.hr/books?id=FCXd7VEsdPcC&pg=PA397&dq=drosera+europe+three+species&hl=hr&sa=X&ved=0CCcQ6AEwAmoVChMIkcru4cLEyAIVilksCh0NVwPf#v=onepage&q=drosera%20europe%20three%20species&f=false |location=Berlin; New York|isbn=9783110889567|oclc=33207369|ref=harv}} :{{cite book|last1=Slack|last2=Gate|url=https://books.google.hr/books?id=ROS4xtUpMFwC&pg=PA134&dq=drosera+cistiflora+flower+cm&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMIt-yggvzByAIVBf8sCh1crQl6#v=onepage&q=drosera%20cistiflora%20flower%20cm&f=false|title=Carnivorous Plants |first1=Adrian|first2=Jane |publisher=[[MIT Press]]|year= 2000|location=[[Cambridge]], [[Massachusetts]]| oclc=6217450|isbn=9780262690898|ref=harv}} :{{cite book|last=Stiles|year=1994|first=Walter|url=https://books.google.hr/books?id=1nItopug4_YC&pg=PA527&dq=Drosera+distilled+water&hl=hr&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q=Drosera%20distilled%20water&f=false| title=Principles of Plant Physiology|publisher=Discovery Publishing House|isbn=9788171412471|location=[[New Delhi]], [[Indija]]|oclc=32950360|ref=harv}} :{{cite book|last=Wichtl|year=2004|url=https://books.google.hr/books?id=7PRyMWo5e28C&pg=PA177&dq=Drosera+plumbagin&hl=hr&sa=X&ved=0CBkQ6AEwAGoVChMI_7GKsKjTyAIVCoUsCh1k3QCK#v=snippet&q=drosera%20plumbagin&f=false| title=Herbal Drugs and Phytopharmaceuticals: A Handbook for Practice on a Scientific Basis |first=Max|publisher=CRC Press|location=Stuttgart|isbn=9780849319617|oclc=54610893|ref=harv}} {{refend}} ===Znanstveni radovi i žurnali=== {{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} :;A-J :{{cite journal|last=Anderson|year=2010|first=Bruce|title=Did Drosera evolve long scapes to stop their pollinators from being eaten?| doi=10.1093/aob/mcq155|issn=1095-8290|journal=Annals of Botany|location=Department of Botany and Zoology, University of Stellenbosch, Private Bag X1, Matieland|pmid=20682574|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Budzianowski|last2=Skrzypczak|last3=Kukulczanka|year=1993|first1=J.|first2=L.|first3=K.|title=Phenolic Compounds of Drosera Intermedia and Drosera Spathulata from In Vitro Cultures|doi=10.17660/ActaHortic.1993.330.36|journal=Acta Hortic|volume=330| ref=harv}} :{{cite journal|last1=Cameron|last2=Wurdack|last3=Jobson|year=2002|title=Molecular evidence for the common origin of snap-traps among carnivorous plants|first1=Kenneth M. |first2=Kenneth J. |first3=Richard W.| doi=10.3732/ajb.89.9.1503|volume=89|issue=9|journal=[[American Journal of Botany]]|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Crowder|last2=Pearson|last3=Grubb|last4=Langlois|year=1990|title=Drosera L.|first1= A. A. |first2=M. C. |first3=P. J. |first4= P. H. |journal=[[Journal of Ecology]]| volume= 78|issue= 1|doi= 10.2307/2261048|jstor=2261048|ref=harv}} :{{cite journal|last1=de Stefano|last2=dos Santos Silva|year=2001|title=Conservation Status of the Carnivorous Genus Drosera in South Africa and the Carribean|volume=6|issue=1|first1=Rodrigo Duno |first2= Tania Regina|journal=Harvard Papers in Botany|doi=|jstor=41761649|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Didrya|last2=Dubreuilb|last3=Trotina|last4=Pinkas|year=1998|volume=60|title=Antimicrobial activity of aerial parts of Drosera peltata Smith on oral bacteria|first1=Nicole|first2= Luc|first3=Francis|first4=Madeleine| issue=1|journal=[[Journal of Ethnopharmacology]] |doi=10.1016/S0378-8741(97)00129-3|pmid=9533437|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Ferreira|last2=Andrei|last3=Saridakis|year=2004| title=Antimicrobial activity and chemical investigation of Brazilian Drosera|first1=Dalva Trevisan |first2=César Cornélio |first3=Halha Ostrensky |journal=Memórias do Instituto Oswaldo Cruz|issn=1678-8060|doi=10.1590/S0074-02762004000700016|ref=harv}} :;K-Q :{{cite journal|last1=Karlsson|last2=Pate|year=1992|first1=P.S.| first2=J.S.| title=Contrasting effects of supplementary feeding of insects or mineral nutrients on the growth and nitrogen and phosphorous economy of pygmy species of Drosera| volume =92| issue= 1|journal=Oecologia| doi=10.1007/BF00317256|issn=1432-1939|jstor=4220121| ref=harv}} :{{cite journal|last1=Karlsson|last2=Pate|year=1993|first1=P.S.| first2=J.S.| title=Resource Allocation to Asexual Gemma Production and Sexual Reproduction in South-Western Australian Pygmy and Micro Stilt-Form Species of Sundew (Drosera spp, Droseraceae)| journal=[[Australian Journal of Botany]] |volume=40|issue=3|doi=10.1071/BT9920353 | ref=harv}} :{{cite journal|last1=Macbeth|last2=Price|last3=Winzor|year=1935|title=70. The colouring matters of Drosera Whittakeri. Part I. The absorption spectra and colour reactions of hydroxy-naphthaquinones|doi=10.1039/JR9350000325| journal=Journal of the Chemical Society|first1=A. Killen |first2=J. R.|first3= F. L|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Marchant|last2=Lowrie|year=1992|first1=Neville|first2=Allen|title=New Names and New Combinations in 34 Taxa of Western Australian Tuberous and Pygmy Drosera|jstor=4110677|volume=47|issue=2|doi=10.2307/4110677|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Millett|last2=Jones|last3=Waldron|year=2003|first1=Jonathan|first2=Roger I.| first3=Susan|title= The contribution of insect prey to the total nitrogen content of sundews (Drosera spp.) determined in situ by stable isotope analysis|journal=New Phytologist| doi=10.1046/j.1469-8137.2003.00763.x|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Murza|last2=Davis|year=2003|title=Comparative flower structure of three species of sundew (Drosera anglica, Drosera linearis, and Drosera rotundifolia) in relation to breeding system|first1=Gillian L.|first2= Arthur|doi=10.1139/b03-104|journal=Canadian Journal of Botany|volume=81|issue=11|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Murza|last2=Heaver|last3=Davis|year=2005|journal=Plant Ecology| year=2005|volume=184| issue= 1|title=Minor pollinator–prey conflict in the carnivorous plant, Drosera anglica| first1=Gillian L. |first2= Joanne R. |first3= Arthur R.|doi=10.1007/s11258-005-9050-y|issn=1573-5052|jstor=20146904|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Nordbakken|last2=Rydgren|last3=Økland|year=2004|title=Demography and population dynamics of Drosera anglica and D. rotundifolia|first1=J.F.| first2=K.| first3=R. H.|doi=10.1046/j.0022-0477.2004.00839.x|journal=Journal of Ecology|jstor=3599442|volume=92|issue=1|ref=harv}} :;R-Z :{{cite journal|last=Redbo-Torstensson|year=1994|first=Peter|title= The demographic consequences of nitrogen fertilization of a population of sundew, Drosera rotundifolia|doi=10.1111/j.1438-8677.1994.tb00743.x|volume=43|issue=2|journal=Acta Botanica Neerlandica|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Rivadavia|first1=Fernando |first2=Katsuhiko |last2=Kondo|first3=Masahiro |last3=Kato|first4= Mitsuyasu |last4=Hasebe|year=2002| title=Phylogeny of the sundews, Drosera (Droseraceae), based on chloroplast rbcL and nuclear 18S ribosomal DNA Sequences|volume=90|issue=1| ďoi=|pmid=21659087 |journal=American Journal of Botany|ref=harv}} :{{cite journal|last=Sampara-Rumantir|year=1971|first=N.|title=Rossoliside|journal=Pharm Weekbl.|issue=35|volume=106|pmid= 5566922|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Schilcher|first1= H.|last2= Elzer|first2= M. |year=1993|title=Drosera (Sundew): A proven antitussive|journal= Zeitschrift Phytotherapie |volume=14 |issue=50|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Schulze|last2=Gebauer|last3=Schulze|last4=Pate|year=1991|first1=E.D. |first2=G. |first3=W. |first4=J. S.|title=The utilization of nitrogen from insect capture by different growth forms of Drosera from Southwest Australia| volume=87|issue=2|journal=Oecologia|doi=10.1007/BF00325262|issn=1432-1939| ref=harv}} :{{cite journal|last= Svensson|year=1995|journal=Oikos|first=Brita M.| title=Competition between Sphagnum fuscum and Drosera rotundifolia: A Case of Ecosystem Engineering| volume=74|issue=2|doi=10.2307/3545649| jstor=3545649|ref=harv}} :{{cite journal|last=Thum|year=1989|title=The Significance of Carnivory for the Fitness of Drosera in Its Natural Habitat. 2. The Amount of Captured Prey and Its Effect on Drosera intermedia and Drosera rotundifolia|first=Martin|journal=[[Oecologia]]|volume= 81|issue=3|jstor=4219160|doi=10.1007/BF00377091|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Vinkenborg|last2=Sampara-Rumantir|last3=Uffelie|year=1969|first1=J.|first2=N.|first3=OF.|title=The presence of hydroplumbagin glucoside in Drosera rotundifolia L.|journal=Pharm Week|volume=104|issue=3|pmid=5774641|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Wang|last2=Qiu|year=2006| first1=B.|first2=Y.L.|journal=Mycorrhiza| volume= 16|issue= 5 |title=Phylogenetic distribution and evolution of mycorrhizas in land plants|doi=10.1007/s00572-005-0033-6|issn=1432-1890| pmid=16845554|publisher=Springer Verlag|ref=harv}} :{{cite journal|last1=Zhang|last2=Lenaghan|last3=Xia|last4=Dong|year=2010|first1=Mingjun|first2=Scott C.|first3=Lijin|first4= Lixin|title=Nanofibers and nanoparticles from the insect-capturing adhesive of the Sundew (Drosera) for cell attachment|journal=[[Journal of Nanobiotechnology]]|volume=8|issue=20|doi=10.1186/1477-3155-8-20|pmid=20718990| ref=harv}} {{refend}} ===Ostalo=== {{Refbegin|colwidth=100em|indent=y}} :{{cite web|last=IUCN| title=Drosera katangensis |doi=10.2305/IUCN.UK.2010-3.RLTS.T185390A8401802.en|url=http://www.iucnredlist.org/details/185390/0|ref=harv}} :{{cite web|last=IUCN|year=2010|title=Drosera bequaertii | url=http://www.iucnredlist.org/details/185277/0| doi=10.2305/IUCN.UK.2010-3.RLTS.T185277A8380491.en|ref=harv}} :{{cite web|last=IUCN|year=2012|title=Drosera rotundifolia |url=http://www.iucnredlist.org/details/168798/1|ref=harv }} :{{cite web|last=IUCN|year=2013|title=Drosera burmanni| url=http://www.iucnredlist.org/details/169038/0|doi=10.2305/IUCN.UK.2011-1.RLTS.T169038A6566220.en|ref=harv}} :{{cite web|last=[[Svetska fondacija za prirodu]]|year=2001|title=WWF-Artenlexikon: Sonnentau (Drosera spp.)|url=http://www.wwf.de/themen-projekte/artenlexikon/sonnentau/|ref=harv}} :{{cite web|last=USDA|url=http://plants.usda.gov/java/threat?searchType=Genus&searchTxt=drosera&fedlist=fed&statelist=states&qryon=sciname&submit.x=69&submit.y=10|title=Threatened and Endangered; Results for Genus Drosera|year=2006|ref=harv}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{refend}} == Vanjske veze == * [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53438 ''Rosulja''] na Hrvatska enciklopedija ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Drosera |commonssh = Rosulja |commonscat = Drosera |commonscatsh = Rosulja |wikivrste = Drosera |wikivrstesh = Rosulja |wječnik = rosulja }} {{Izabran}} [[Kategorija:Caryophyllales]] [[Kategorija:Karnivorne biljke]] 53ajyso2bwnru5ppff4zydspzzg6wkv 0 4544579 42585944 41340038 2026-04-28T01:25:58Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585944 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime = Reza Tagipur |datum rođenja = {{birth date and age|1957|9|16|df=yes}} |mjesto rođenja = [[Maraga]], [[Istočni Azarbajdžan|Ist. Azarbajdžan]], [[Iran]] |datum smrti = |mjesto smrti = |slika = Reza Taghipour.jpg |veličina = |opis slike = |stranka = |potpis = |supruga = |položaj = [[Ministarstvo informacijske i komunikacijske tehnologije Irana|Ministar komunikacija Irana]] |mandat_start = sep. [[2009]]. |mandat_kraj = dec. [[2012]]. |podpredsjednik1 = |podpremijer1 = |zamjenik1 = |premijer1 = |predsjednik1 = [[Mahmud Ahmadinežad]] |prethodnik = [[Muhamed Sulejmani]] |nasljednik = [[Ali Nikzad]] |čin2 = Član [[teheran]]skog gradskog vijeća |mandat_start2 = [[3. 9.]] [[2014]]. |mandat_kraj2 = &nbsp; |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik2 = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |zanimanje = računalni inženjer, [[menadžer]] |vjera = [[šijitizam]] }} '''Reza Tagipur''' ({{jez-per|رضا تقی‌پور}}, [[Maraga]], [[16. 9.]] [[1957]]), [[iran]]ski političar, bivši ministar i upravitelj niza iranskih organizacija iz [[IT]] sektora. Studirao je [[Računarstvo|računalno]] inženjerstvo na [[teheran]]skim univerzitetima [[Univerzitet Šahid Behešti|Šahid Behešti]] i [[Iranski univerzitet nauke i tehnologije|IUST]]-u, a titulu [[Doktor (titula)|doktora nauka]] na području [[menadžment]]a stekao je na [[Francuska|francuskom]] univerzitetu u [[Université de Bordeaux|Bordeauxu]]. Najviše funkcije koje je obnašao bile su pozicija direktora [[Iranska svemirska agencija|Iranske svemirske agencije (ISA)]] od [[29. 7.]] [[2008]]. do [[29. 9.]] [[2009]]. godine, te dužnost [[Ministarstvo informacijske i komunikacijske tehnologije Irana|ministra komunikacija]] od septembra [[2009]]. do decembra [[2012]]. godine. Karijeru je započeo u nacionalnoj telekomunikacijskoj industriji gdje je radio između [[1990]]. i [[1996]]. godine. Kasnije, od [[1996]]. do [[2002]]. bio je direktor Širaških elektroničkih industrija (SEI) odnosno predsjedatelj Širaških optičkih industrija, od [[2002]]. do [[2007]]. direktor Iranskih telekomunikacijskih industrija, a istovremeno je služio i kao zamjenik direktora Iranskih elektroničkih industrija (IEI) od [[1998]]. do [[2005]]. godine. Također, članom je raznih krovnih [[IT]] organizacija. Od septembra [[2014]]. radi u gradskom vijeću [[Teheran]]a. == Vanjske veze == * {{fa icon}} [https://www.ict.gov.ir/fa/news/3777 Reza Tagipur] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160522101455/https://www.ict.gov.ir/fa/news/3777 |date=2016-05-22 }} na stranicama [[Ministarstvo informacijske i komunikacijske tehnologije Irana|ICT]]-a * {{fa icon}} [http://www.isa.ir/page=NewsDetails&newsId=242 Reza Tagipur]{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na stranicama [[Iranska svemirska agencija|ISA]]-e * {{fa icon}} [http://www.yjc.ir/fa/print/5282304 Reza Tagipur] na stranicama [[Young Journalist Club|YJC]]-a * {{fa icon}} [http://www.hamshahrionline.ir/details/89466 Reza Tagipur]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} na stranicama [[Hamšahri]]ja {{Iranski ministri komunikacija}} {{Iranska svemirska agencija}} {{Lifetime|1957||Tagipur, Reza}} [[Kategorija:Iranski političari]] [[Kategorija:Iranski naučnici]] [[Kategorija:Ministri Irana]] m4fhqqdz780c3ioz1qg7wv08znrt5vm 0 4549099 42585942 42404408 2026-04-28T01:14:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585942 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Reutte | ime_genitiv = | izvorno_ime = | slika_panorama =Reutte,_Pfarrvikariats-_und_Franziskanerkirche_heilige_Anna_und_Franziskanerkloster_in_straatzicht_Dm_79770_foto8_2014-07-25_12.25.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike=Centrar grada | slika_zastava= | slika_zastava_veličina= | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_lokacijska_karta_država =Austrija | širina-stupnjevi =47 | širina-minute =29 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =10 | dužina-minute =43 | dužina-oznaka = E | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Austrija}} | lokacija1_ime =[[Austrijske savezne zemlje|austrijska savezna zemlja]] | lokacija1_info =[[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirol]] | lokacija2_ime =[[Austrijski okruzi|Okrug (bezirk)]] | lokacija2_info =[[Reutte (okrug)|Reutte]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | titula_vođe=[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Alois Oberer | površina_bilješke = | površina_ukupna = | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža = 100 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =854<ref name=zal/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2014]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća= | stanovništvo_uže =6,340<ref name=mam/> | stanovništvo_uže_gustoća =62.9<ref name=mam/> | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | vremenska_zona=[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =6600 | pozivni_broj=05672 | gradovi_prijatelji = | web_stranica =[http://www.reutte.at/system/web/default.aspx www.reutte] | bilješke = }} '''Reutte''' je [[trgovište]] od 6,340 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/php/austria-tirol.php | title =Austria: Tirol | accessdate = 02. 01. 2016. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> Reutte je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Reutte (okrug)|Okruga Reutte]]. == Geografija == Reutte leži u [[Tirol (austrijska savezna zemlja)|Tirolu]], nedaleko od [[njemačka|njemačke]] [[granica|granice]] u [[kotlina|kotlini]] [[Rijeka (vodotok)|rijeke]] [[Lech (rijeka)|Lech]], okružen visokim [[planina]]ma. Sa [[zapad]]a su to, Gaichtspitz (1986 [[metar|m]]), Hahnenkamm (1938 m), Ditzel (1817 m), Schneid (2009 m) i [[Gehrenspitze (Tannheimer)|Gehrenpitze]] (2163 m), sa [[sjever]]a je to [[Säuling]] (2078 m), a sa [[jug]]a [[Thaneller]] (2341 m).<ref name=zal/> Prosječna godišnja [[temperatura]] iznosi 7,7 [[°C]], najtopliji mjesec je [[august]] sa prosječnih 16,8 [[°C]], a najhladniji [[januar]] sa -2,5 [[°C]].<ref name=zal/> == Historija == Reutte se prvi put spominje [[1278]]. kao naselje kod Breitenwanga ([[latinski jezik|latinski]]: ''Ruthi prope Breitenwanch''), koje je danas samo jedno od [[selo|naselja]] u općini.<ref name=brit/> Samo ime Reutte [[etimologija|etimološki]] je izvedeno iz riječi '''roden''', što znači - čistina. Od kad je [[1471]]. podignut [[most]] na [[Lech (rijeka)|Lechu]], Reutte je brzo prerastao Breitenwang, jer je on skratio put [[Antički Rim|antičkom]] [[Via Claudia Augusta|Claudiom Augustom]].<ref name=brit/> Zahvaljujući tome Reutte je [[1488]]. dobio pravo na organiziranje [[Sedmica|tjednog]] [[sajam|sajma]] i dva [[Kalendarska godina|godišnja]].<ref name=brit/> [[Grofovija Tirol|Tirolski]] [[grof]] Siegmund dodjelio je mjestu [[5. jun]]a [[1489]]. status [[trgovište|trgovišta]], a ubrzo nakon toga - [[1491]]. [[car]] [[Maksimilijan I. Habsburški|Maksimilijan I]] dodjelio je njegovim stanovnicima - pravo slobodnih građana.<ref name=brit/> Mještani su [[1553]]. neuspješno pokušali, premjestiti sjedište [[parohija|parohije]] iz Breitenwanga u Reutte. Mjesto je dobilo na važnosti [[1604]]. kad je tadašnji [[sudac]] Burkhard Laymann premjestio sjedište [[sud]]a iz ''[[zamak|Zamka]] Ehrenberg'' u Reutte, ali je mjesto iz [[Financije|financijskih]] razloga - [[1743]]. odbilo [[gradska prava|status grada]].<ref name=brit/> Nakon [[državna uprava|administrativne]] [[reforma|reforme]] koju je [[1754]]. provela [[Marija Terezija]] Reutte je postao [[glavni grad|administrativni centar]] novog Okruga Oberinntal, u kom su bile današnje općine Reutte, [[Imst]] i [[Landeck]], ali i dobar dio južnog Tirola.<ref name=brit/> I nakon tog je Reutte zadržao svoju poziciju administrativnog centra, iako ne tako velikog teritirija, ali je vremenom postao prilično izoliran. Reutte je danas jedini općinski [[glavni grad|administrativni centar]] u Austriji, koji nema [[gradska prava|status grada]] već je samo [[trgovište]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.reutte.at/Geschichte_des_Marktes_1 | title =''Geschichte des Marktes'' | accessdate = 02. 02. 2016. | language=njemački | author=Richard Lipp | publisher=Marktgemeinde Reutte}}</ref> == Znamenitosti == Najveća znamenitost Reuttea su ruševine [[zamak|Zamka]] Ehrenberg podignutog u [[13. vijek]]u i [[franjevci|franjevački]] [[samostan]] sa [[parohija|parohijskom]] [[crkva|crkvom]] sv. Anne iz [[17. vijek]]u.<ref name=zal/> == Privreda == Današnji Reutte je prije svega [[trgovina|trgovačko]] - administrativno - [[obrazovanje|obrazovni]] centar svoje [[selo|ruralne]] okolice. Sve do kraja [[19. vijek]]a Reutte je bio [[stočarstvo|stočarski]] kraj poznat po velikom sajmu goveda, ali je nakon [[1883]]. kad je izgubio velike [[pašnjak]]e Ammerwald, Dürrenberg i Raaz, ta aktivnost opala. [[Drvna industrija]] bila je značajna u [[Međuratni period|međuratnom periodu]] kad je djelovalo više [[pilana]].<ref name=vir>{{cite web | url =http://www.reutte.at/Geschichte_des_Marktes_1 | title =''Geschichte des Marktes'' | accessdate = 02. 01. 2016 | language=njemački | publisher=Marktgemeinde Reutte}}</ref> == Pobratimski gradovi == * {{flag|Japan}}, [[Oshu]]<ref name=zal>{{cite web | url =http://www.reutte.at/Wissenswertes/Zahlen_und_Fakten | title =''Zahlen und Fakten'' | accessdate =02. 01. 2016 | language =njemački | publisher =Marktgemeinde Reutte }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Reutte (Tyrol)}} * [http://www.reutte.at/system/web/default.aspx ''Službene stranice Reuttea''] {{de icon}} {{OkruziTirola}} [[Kategorija:Naselja u Austriji]] bv968x8gecqusz5ecc5bpn5d1ue971n 0 4550584 42585931 42458117 2026-04-28T00:39:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585931 wikitext text/x-wiki {{for|filmski remake kao opći pojam|Remake}} {{Infokutija film |slika= Remake.jpg |naslov=Remake |zemlja={{flagcountry|BIH}}<br>{{flagcountry|FRA}}<br>{{flagcountry|TUR}} |jezik=[[Bosanski jezik|bosanski]], [[Hrvatski jezik|hrvatski]], [[Srpski jezik|srpski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Engleski jezik|engleski]] |žanr=[[drama]] |editor=Andrija Zafranović |režija=[[Dino Mustafić]] |scenario=[[Zlatko Topčić]] |muzika= [[Adi Lukovac]] |uloge=[[Ermin Bravo]]<br />[[Aleksandar Seksan]]<br />[[Ermin Sijamija]]<br />Dejan Aćimović<br />Lucija Šerbedžija<br />François Berléand<br />Évelyne Bouix<br /> |producent=Enes Cviko<br />Martine de Clermont-Tonnerre |kompanija=Forum<br />MACT Productions<br />Turkish Radio & Television (TRT) |trajanje=108 minuta |premijera={{Filmdate|2003|1|23|Rotterdam|df=y}} }} '''Remake''' ''(fonol.: Rimejk)'' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[film]] iz [[2003.]] godine režisera [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]]. Rađen je u tursko-francuskoj koprodukciji. Producirali su ga Enes Cviko i Martine de Clermont-Tonnerre. Scenario potpisuje [[Zlatko Topčić]]. Radnja filma je urađena prema istinitoj priči i paralelno prati tragičnu sudbinu oca i sina, Ahmeda ([[Miralem Zupčević]], [[Ermin Sijamija]]) i Tarika Karage ([[Ermin Bravo]]) tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i [[Opsada Sarajeva|opsade Sarajeva]] tokom [[Rat u Bosni i Hercegovini|bosanskog rata]]. Svjetsku premijeru je imao na ''[[Međunarodni filmski festival u Rotterdamu|Međunarodnom filmskom festivalu u Rotterdamu]]''<ref>{{cite web|url=https://www.iffr.com/en/films/remake/|title=IFFR: "Remake"|work=iffr.com|accessdate=26. 8. 2015|archivedate=2015-08-26|archiveurl=https://archive.today/20150826112209/https://www.iffr.com/en/films/remake/|deadurl=yes}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/kultura/32-internacionalni-film-festival-rotterdam/030122001|title=32. Internacionalni Film Festival Rotterdam|work=klix.ba|date=22. 1. 2003|accessdate=27. 8. 2015}}</ref> 23. januara 2003. godine, gdje je bio najgledaniji film,<ref>{{cite web|url=http://www.infobiro.ba/article/286978|title=Dino Mustafić novo je veliko ime evropske kinematografije: Njegov film "Remake" najgledaniji je u Rotterdamu|work=infobiro.ba|date=30. 1. 2003|accessdate=26. 8. 2015|archive-date=2021-12-14|archive-url=https://web.archive.org/web/20211214080232/http://www.infobiro.ba/article/286978}}</ref> a izabran je među pet najboljih [[film]]ova festivala. U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] je prvi put prikazan 22. februara iste godine.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/odrzana-sarajevska-premijera-remake-a/030223001|title=Održana sarajevska premijera REMAKE-a|work=klix.ba|date=23. 2. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref> [[Sjedinjene Američke Države|Američku]] premijeru imao je na Wine Country filmskom festivalu u [[San Francisco|San Franciscu]] ([[Kalifornija]]) 21. augusta 2004. godine, gdje je osvojio tri nagrade: Nagradu za mir i kulturalno razumijevanje, Nagradu za najbolji debitantski film i Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje (Ermin Bravo). Nagrađen je na [[Berlinale|Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu]] 2003.<ref>{{cite web|url=https://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/bh-filmovi-najkvalitetniji-domaci-proizvod-u-svijetu/107075|title=Bh. filmovi: Najkvalitetniji domaći proizvod u svijetu|work=radiosarajevo.ba|date=24. 3. 2013|accessdate=13. 1. 2018}}</ref> Ušao je u historiju svjetske kinematografije kao jedan od najskupljih i, po zaradi na box office-u, najuspješnijih debitantskih filmova.<ref>{{cite web|url=https://www.klix.ba/magazin/film-tv/dino-mustafic-snima-film-o-prijedorskim-bijelim-trakama/210801057|title=Dino Mustafić snima film o prijedorskim bijelim trakama|work=klix.ba|date=2. 8. 2021|accessdate=17. 12. 2021}}</ref> == Priča == Prva scena filma se odvija u novembru 1993. godine u [[Pariz]]u gdje Tarik Karaga ([[Ermin Bravo]]) na jednom prijemu producentske kuće koja želi snimiti film po njegovom scenariju, dobija riječ da se predstavi okupljenim gostima. Tada doživljava flešbek i radnja se vraća u mart 1992. godine u [[Sarajevo]]. Tarik završava svoj scenario za film "Čovjek niotkud" koji prati priču njegovog oca Ahmeda Karage ([[Miralem Zupčević]], [[Ermin Sijamija]]) prije i za vrijeme [[fašizam|fašističke]] okupacije [[Sarajevo|Sarajeva]]. Priča seli u proljeće 1941. godine kada Ahmed sa svojom djevojkom Evom Bebek (Lucija Šerbedžija) i prijateljem Markom Kalabom (Slaven Knezović) tokom večernjeg izlaska u jednoj gostionici prihvati duel u snazi sa lokalnim snagatorom Don Dragišom de la Kuveljom (Aldin Zulić) kojeg pobjeđuje. Nastaje metež iz koga uspijevaju pobjeći. Nakon što Ahmed odlazi zbog obaveza, Marko iskazuje simpatije prema Evi. Radnja se vraća u predratno Sarajevo. Alma Dizdarević (Helena Minić), Tarikova djevojka, tokom izlaska poslije zajedničke prepirke odlazi nakon čega zajedno sa najboljim prijateljem Mirom Jovanovićem ([[Aleksandar Seksan]]), Tarik odlazi na vožnju po gradu. U Mirinom stanu ih dočekuje njegova majka Desa Jovanović ([[Jasna Diklić]]) uznemirena zbog njihovom kasnog povratka kući na [[Grbavica|Grbavicu]] svjesna trenutnog stanja u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Tarik i Miro naredni dan odlaze u poštu i šalju svoj scenario u [[Pariz]]. Dok na igralištu ispred zgrade igraju košarku sa prijateljima pored prolazi povorka uzvikujući parole protiv rata. Priča se kratko vraća u 1941. gdje slična masa ljudi, paradoksalno, uzvikuje "Bolje rat nego pakt". U obližnjem stanu se pored zabave odvija sastanak komunističkog pokreta sa Markom na čelu. Na brdu iznad [[Sarajevo|Sarajeva]] Tarik i Alma ponovo uživaju u svojoj ljubavi u jednoj poslijednih mirnih noći u njihovim životima. Ahmed i Tarik na Grbavici provode dane u stanu zbog stalne opasnosti vani slušajući vijesti na televiziji. U stan upada srpska vojska tražeći oružje. Nakon pretresa stana odvode Tarika koji putem doživljava sve strahote kroz koje prolaze nesrpsko stanovništvo Grbavice. Dolazi u štab gdje njega i još nekoliko ljudi ispituje komšija, vojvoda Mišo (Dejan Aćimović) koji im naređuje da sa [[Jevrejsko groblje u Sarajevu|Jevrejskog groblja]] donesu leš njegovog brata koji je tamo ubijen. Septembra 1941. godine Sarajevo je već okupirano. Ahmed i Eva u šetnji kroz grad svjedoče terorisanju Jevreja i neistomišljenika te uništavanju njihove imovine, pritom vidjevši svu ozbiljnost situacije u kojoj su. Ahmed osjeća sve veću odvratnost prema [[fašizam|fašizmu]] spreman da se pridruži [[komunizam|komunističkom pokretu]]. Desa se često brine o Almi i njenom bratu Adisu (Haris Begović) dok se Miro krije u stanu izbjegavajući mobilizaciju. On i Alma odlučuju da iskoriste smrt komšinice [[Česi|Čehinje]] kako bi sakriveni u kovčege prešli u slobodni dio grada. Međutim, na srpskoj liniji otkrivaju Miru i šalju ga na front dok Alma uspijeva ostati neotkrivena zahvaljujući starom prijatelju [[Srbi]]nu, Mikiju (Jasmin Mekić). Radnja se ponovo nakratko vraća u 1941. godinu. Nakon što Ahmeda hapse [[ustaše]], Eva uplašena odlazi u Markov stan gdje zajedno provode noć. Tarik je na prisilnom radu u okolini grada. Dok radi na iskopavanju bunkera, iznenada ga poziva Miro, maskiran i u uniformi srpske vojske. Miro mu obećava pomoć i saopštava mu da je Alma prešla u slobodni dio grada. Vojvoda Mišo ispituje Tarika o radnji u njegovom scenariju zaintrigiran činjenicom da ga [[UN]] i [[Crveni krst]] intenzivno traže. U aprilu 1942. godine Ahmed je doveden na ispitivanje u [[Ustaše|ustaški]] štab u Rajlovcu, pokraj Sarajeva. Ustaški isljednik ([[Admir Glamočak]]) mu nudi slobodu u zamjenu da potpiše svoj cenzurisani tekst iz novina u kome napada tadašnje okupatore i brani prava Jevreja i Srba. Odbija i biva poslan na prisilni rad. Tarika u logoru posjećuje Jovo, isti onaj vojnik koji ga je i odveo iz njegovog stana, tražeći na neki način oprost i upozoravajući ga na Mišu. Tarik pronalazi leš mrtvog Adisa i pada u očaj. Naredno veče, uz pomoć Mire i Jove, uspijeva pobjeći preko rijeke. Jovu ubija vojvoda Mišo, a čini se da i Miru pronalazi ista sudbina. Tarik dolazi do linije razgraničenja i ponovo pada u ruke srpske vojske. Marko i ostali pripadnici Narodno-oslobodilačke partije dobijaju nalog za ubistvo Željka Bebeka, Evinog oca. Međutim, greškom ubijaju upravo nju. U srpskom koncentracionom logoru u kom je sada Tarik, nakon oskudnog obroka, trojica glavešina pozivaju "Pjevača" ([[Mario Drmać]]) pred njih nakon čega ga brutalno prebijaju. Tarika prozivaju i saopštavaju mu da leti za [[Pariz]] i da je rat za njega završen. Priča se vraća tamo gdje je počela, na bogatom, ali trivijalnom prijemu na koji dolazi u pratnji Katrin Leconte (Évelyne Bouix), supruge vlasnika produkcijske kuće, slavnog Francois-Charles Lecontea (François Berléand). Nakon što dobija riječ, uspijeva samo izgovoriti "Zaustavite rat u Bosni". Na terasi upoznaje Mirsada Alihodžića "Hodžu" ([[Zijah Sokolović]]), izbjeglicu iz [[BiH]] koji se u Francuskoj dobro snašao i zarađuje na račun rata. Ahmed završava u zloglasnom koncentracionom logoru Jasenovac. Uz puno sreće za dlaku uspijeva izbjeći likvidaciju, baš kao i njegov sin 50 godina kasnije. Tarik u šetnji [[Pariz]]om iznenada ugleda portret vojvode Miše, svog mučitelja i bivšeg komšije. Uspijeva ga pratiti i saznati za mjesto stanovanja. U okupiranoj Jugoslaviji Marko uspijeva spasiti Ahmeda u razmjeni. Marko izbjegava spominjati Evu. Radnja se vraća u glavni grad Francuske. Tarik od Hodže traži da pokuša saznati šta je s njegovim ocem, Almom i Mirom te traži pištolj. Polako se priprema da ubije Mišu. U oslobođenom Sarajevu Ahmed uspijeva pronaći Evin grob. Od sveštenika saznaje pravu istinu vezanu za njenu smrt. Dolazi kod Marka i nakon što mu ovaj priznaje sve, ubija ga. Paralelno se završava i ta jedna strana priče u filmu i snimanje Tarikovog filma. U međuvremenu, on i Katrin upadaju u emotivnu vezu. Tarik saznaje da su mu otac i Alma ubijeni snajperom. Konačno odlučuje osvetiti se mučitelju. Savladava ga i bez riječi uperuje pištolj u njega ali ne puca. Vraća se kod producenta i saopštava Katrin da odlazi. Radnja se seli u juli 1994. godine gdje Tarik, pripadnik [[Armija Republike Bosne i Hercegovine|Armije RBiH]], vodi akciju na Špicastoj stijeni. Prilaze neprijateljskom uporištu i ubijaju sve u bunkeru. Tarik ulazi unutra i pronalazi Miru, još uvijek živog, kome u tom trenutku ispada osigurač od bombe. Tarik, ne shvativši ništa, ostaje, i u zadnjoj sceni bomba razara bunker. == Glumci == * [[Ermin Bravo]] kao ''Tarik Karaga'' * [[Aleksandar Seksan]] kao ''Miro Jovanović'', Tarikov najbolji prijatelj * [[Ermin Sijamija]] kao ''Ahmed Karaga (mladi)'', Tarikov otac * [[Dejan Aćimović]] kao ''Vojvoda Mišo'', jedan od komandanata lokalnih srpskih snaga, Tarikov komšija * [[Lucija Šerbedžija]] kao ''Eva Bebek'', Ahmedova djevojka iz mladosti * [[Slaven Knezović]] kao ''Marko Kalaba'', Ahmedov prijatelj iz mladosti * [[Helena Minić]] kao ''Alma Dizdarević'', Tarikova djevojka * [[Jasna Diklić]] kao ''Desa Jovanović'', Mirina majka * [[Miralem Zupčević]] kao ''Ahmed Karaga (stari)'', Tarikov otac * [[Zijah Sokolović]] kao ''Mirsad Alihodžić "Hodža"'', bh. izbjeglica u Francuskoj, ratni profiter * [[Évelyne Bouix]] kao ''Katrin Leconte'', producentova supruga * [[François Berléand]] kao ''Francois-Charles Leconte'', producent * [[Haris Begović]] kao ''Adis Dizdarević'', Almin mlađi brat * [[Izudin Bajrović]] kao ''Jovo'', srpski vojnik * [[Emir Hadžihafizbegović]] kao ''Željko'', srpski stražar * [[Admir Glamočak]] kao ''Ustaški isljednik'' * [[Mario Drmać]] kao ''Pjevač Remzo'', momak iz logora * [[Miraj Grbić]] kao ''Stražar Mitar'' == Priznanja == === Nagrade === * 2003. godine '''Filmfest München''' - ''Specijalna nagrada "One Future Prize"'' * 2003. godine '''Berlin International Film Festival''' - ''Nagrada'' * 2004. godine '''Wine Country Film Festival (San Francisco)''' - ''Nagrada za mir i kulturalno razumijevanje'' * 2004. godine '''Wine Country Film Festival (San Francisco)''' - ''Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje'' ([[Ermin Bravo]]) * 2004. godine '''Wine Country Film Festival (San Francisco)''' - ''Nagrada za najbolji debitantski film'' === Nominacije === * 2003. godine '''Istanbul International Film Festival''' - ''Zlatni tulipan'' * 2003. godine '''Festival du Film de Paris''' - ''Grand Prix'' * 2003. godine '''Karlovy Vary International Film Festival''' - ''Nagrada East of West'' * 2003. godine '''International Film Festival Rotterdam''' - ''Zlatni tigar'' == Snimanje == Počelo je 2001. godine, a odvijalo se u [[Pariz]]u, [[Sarajevo|Sarajevu]] i na mnogim drugim lokacijama. == O filmu == ''Remake'' je debitantski film režisera [[Dino Mustafić|Dine Mustafića]], koji postavlja tezu o historiji koja se krvavo ponavlja, odnosno o tome da su oni koji nisu naučili povijesne lekcije prisiljeni ponoviti ih pa je tako film prožet simbolima i [[alegorija]]ma. Scena sa početka filma sa Ahmedom Karagom i snagatorom Don Dragišom de la Kuveljom simbolizira da sila ne mora nužno pobijediti, papir kojeg pale Tarik i Alma na brdu iznad Sarajeva predstavlja granate, vatru i sav užas koji uskoro slijedi, tenk koji prelazi preko automobila Yugo simbolizira raspad Jugoslavije. Ahmed umalo umire radi odbrane svojih komšija Srba, koji ga, ironično, pedesetak godina kasnije ubijaju. Veoma bitna je činjenica da film nije bio debitantski samo za [[Dino Mustafić|Dinu Mustafića]]<ref>{{cite web|url=http://arhiva.nacional.hr/clanak/13235/rada-se-najintrigantnija-kinematografija-jugoistocne-europe|title=Rađa se najintrigantnija kinematografija jugoistočne Europe|work=arhiva.nacional.hr|date=25. 9. 2002|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> već i za scenaristu [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]] kao i za glavnog glumca [[Ermin Bravo|Ermina Bravu]], [[Ermin Sijamija|Ermina Sijamiju]], [[Mario Drmać|Marija Drmaća]] te za mladu hrvatsku glumicu Helenu Minić što ovo ostvarenje čini unikatnim. Bitno je i pojavljivanje svjetski poznatih francuskih glumaca François Berléanda i Évelyne Bouix. Istaknutu ulogu su imali i hrvatski glumci Dejan Aćimović, Lucija Šerbedžija i Slaven Knezović. Mustafić je u jednom od intervjua rekao: "Potrebni su nam katarzični filmovi koji govore o našoj skoroj prošlosti. Oni su jednako važni kao svjedočanstvo da se zlo i glupost rata ne ponovi."<ref name=izjava>{{cite web|url=http://www.bhfilm.ba/?otvori=bhfilm|title=BH. FILM DANAS|work=bhfilm|accessdate=2011-03-12}}</ref> Topčić je govoreći o scenariju, koji je objavljen i kao knjiga 2002. godine, izjavio: "Scenario je lišen ideoloških i dnevnopolitičkih primjesa. Ovaj film hoće da bude film ljubavi, a ne mržnje."<ref>{{cite web|url=http://www.infobih.com/article.php?clanak_id=1612&locale=bs|title=PRVA KLAPA BIH FILMA "REMAKE"|work=infobih.com|accessdate=26. 8. 2015|archivedate=2015-09-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150923085640/http://www.infobih.com/article.php?clanak_id=1612&locale=bs|deadurl=yes}}</ref> Doživio je veliku popularnost i uspjeh na kino blagajnama.<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/remake-premijera-u-sarajevu-22-02-2003/030219007|title=REMAKE premijera u Sarajevu 22/02/2003|work=klix.ba|date=19. 2. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref> Najgledanije je filmsko ostvarenje u matičnoj zemlji.<ref name=gledanost>{{cite web|url=http://www.sarajevo-x.com/showtime/film/clanak/040122004|title=U Forumovim kinima u Sarajevu najgledaniji "Remake"|work=sarajevo-X portal|accessdate=2011-03-12}}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Prijem == === Kritika === Publika i kritičari ga ocjenjuju veoma visokom ocjenom. Smatra se jednim od najboljih filmova na prostoru bivše [[Socijalistička federativna republika Jugoslavija|Jugoslavije]].<ref>{{cite web|url=http://mukmag.com/najbolji-filmovi-ex-yu-kinematografije-treci-dio/|title=Najbolji filmovi ex yu kinematografije|work=mukmag.com|date=27. 4. 2015|accessdate=26. 8. 2015|archive-date=2017-03-13|archive-url=https://web.archive.org/web/20170313043809/http://mukmag.com/najbolji-filmovi-ex-yu-kinematografije-treci-dio/|url-status=dead}}</ref> Na portalu ''Filmski.net'' je ocijenjen maksimalnom ocjenom 5/5.<ref>{{cite web|url=http://www.filmski.net/filmovi/2544|title=Remake|work=filmski.net|accessdate=26. 11. 2017|archive-date=2017-12-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20171201040313/http://www.filmski.net/filmovi/2544}}</ref> Kritičar čuvenog njemačkog magazina ''Kino-German Film & International Reports'', Ronald Holloway, je ''Remake'' ocijenio izvrsnim, potresnim i angažiranim filmom, te naglasio da ga se "ne bi smjelo propustiti". Također, nazvao ga je i "glavnim filmskim događajem 2003. godine".<ref>{{cite web|url=http://www.kino-germanfilm.de/archive_jun2008/78_18_REVIEW_Remake_AFilmfromSarajevobyDinoMustafic.htm|title=REVIEW: Remake, a film from Sarajevo by Dino Mustafić|work=kino-germanfilm.de|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> Kritičarka ''Variety''-a, Deborah Young, pozitivno je ocijenila film.<ref>{{cite web|url=http://variety.com/2003/film/reviews/remake-2-1200543344/|title=Review: "Remake"|work=variety.com|date=18. 2. 2003|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> Kritičar ''[[The Hollywood Reporter]]''-a, Stephen Dalton, je uvrstio film na listu "100 najboljih filmova ikad".<ref>{{cite web|url=http://www.imdb.com/list/ls027936569/|title=Best 100 Movies Ever Made - The Hollywood Reporter|work=imdb.com|accessdate=14. 1. 2018}}</ref> Na svjetskoj premijeri u [[Rotterdam]]u je izazvao oduševljenje publike i kritičara koji su za ''Remake'' rekli da je "vrlo hrabar film, koji opisuje situaciju onakvu kakva je bila".<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/rotterdam-film-festival-remake-ce-dobiti-nagradu-publike/030125006|title=Rotterdam Film Festival: REMAKE će dobiti nagradu publike!?|work=klix.ba|date=25. 1. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref> Najupečatljivija je kultna scena s "Pjevačem" (koji izvodi sevdalinku ''[[Il' je vedro, il' oblačno (pjesma)|Il' je vedro, il' oblačno]]'') u logoru koju je kritika ocijenila kao jednu od ključnih u cijelom filmu. Kritika hvali emocionalnu angažiranost sa nekoliko veoma potresnih i dirljivih scena. Glavna tema je pitanje koje se toliko često postavlja na ovim prostorima poslije svih događanja u prošlosti; osveta ili oprost. Film na kraju daje odgovor na tu dilemu. === Festivali === Prikazan je na preko četrdeset najprestižnijih međunarodnih filmskih festivala širom svijeta. Neki od najznačajnijih su: Međunarodni filmski festival u [[Rotterdam]]u, [[Berlinale|Berlinski međunarodni filmski festival]], Filmski festival u [[Pariz]]u, Filmski festival u [[Rim]]u, Filmski festival u [[London]]u, [[Kanski filmski festival|Filmski festival u Cannesu]], [[Venecijanski filmski festival]], Filmski festival u [[Göteborg]]u, Filmski festival u Locarnu, Internacionalni filmski festival u [[Monako|Monaku]], Međunarodni filmski festival u [[Varšava|Varšavi]], FEST ([[Beograd]]), Međunarodni filmski festival u Salernu, Filmski festival u [[Sydney]]-ju, [[Međunarodni filmski festival u Tokiju]], Međunarodni filmski festival u [[Valencia|Valenciji]] Cinema Jove, Međunarodni filmski festival u [[Toronto|Torontu]], Međunarodni filmski festival u [[Sofija|Sofiji]], Međunarodni filmski festival u [[Transilvanija|Transilvaniji]], Internacionalni filmski festival u [[São Paulo|São Paulu]], Internacionalni filmski festival u [[Houston]]u ([[Texas]]),<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/remake-ide-u-sofiju-salerno-pariz-houston/030207006|title=REMAKE ide u Sofiju, Salerno, Pariz, Houston|work=klix.ba|date=7. 2. 2003|accessdate=14. 1. 2016}}</ref> Internacionalni filmski festival u [[Istanbul]]u,<ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/remake-na-filmskom-festivalu-u-istanbulu/030416011|title=Remake na filmskom festivalu u Istanbulu|work=klix.ba|date=16. 4. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.klix.ba/magazin/film-tv/remake-se-takmici-za-grand-prix/030427003|title="Remake" se takmiči za Grand Prix|work=klix.ba|date=27. 4. 2003|accessdate=29. 8. 2015}}</ref> Svjetski filmski festival u [[Montréal]]u, Filmski festival u [[München]]u, Međunarodni filmski festival u [[Prag]]u - Febiofest, Wine Country filmski festival u [[San Francisco|San Franciscu]] ([[Kalifornija]]), Filmski festival u [[New York City|New Yorku]], Filmski festival u [[Los Angeles]]u, Filmski festival Tribeca, Međunarodni filmski festival u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]], Internacionalni filmski festival u Clevelandu ([[Ohio]]),<ref>{{cite web|url=http://www.clevelandfilm.org/films/2004/remake|title=CIFF: "Remake"|work=clevelandfilm.org|accessdate=26. 8. 2015|archive-date=2015-09-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20150923204646/http://www.clevelandfilm.org/films/2004/remake|dead-url=yes}}</ref> [[Sarajevo Film Festival]] i mnogi drugi. Prikazivan je na festivalima u [[Holandija|Holandiji]], [[Poljska|Poljskoj]]<ref>{{cite web|url=http://www.wff.pl/en/filmy/remake/|title=WFF: "Remake"|work=wff.pl|accessdate=26. 8. 2015}}</ref>, [[Hrvatska|Hrvatskoj]], [[Srbija|Srbiji]], [[Francuska|Francuskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Rumunija|Rumuniji]], [[Brazil]]u, [[Australija|Australiji]], [[Japan]]u, [[Italija|Italiji]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Turska|Turskoj]], [[Španija|Španiji]], [[Monako|Monaku]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Češka republika|Češkoj]]<ref>{{cite web|url=http://www.kviff.com/en/programme/film/03118-remake/|title=KVIFF programme - Remake|work=kviff.com|accessdate=25. 8. 2015}}</ref> i [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]]. U [[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjenim Američkim Državama]] i [[Mađarska|Mađarskoj]] je doživio i TV premijeru. == Zanimljivosti == * Pripremajući se za snimanje režiserskog prvijenca, [[film]]a ''[[U zemlji krvi i meda]]'', o [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratu u Bosni i Hercegovini]], [[Hollywood|holivudska]] zvijezda [[Angelina Jolie]] je, istraživajući i prikupljajući podatke o ratnim dešavanjima, pogledala film ''Remake'', baziran na istinitoj, autobiografskoj priči [[scenarist]]e [[Zlatko Topčić|Zlatka Topčića]]<ref>{{cite web|url=http://www.mladina.si/97592/druzinsko-prekletstvo/|title=Družinsko prekletstvo: Zlatko Topčić, scenarist filma "Remake"|work=mladina.si|date=19. 11. 2002|accessdate=26. 8. 2015}}</ref> kojeg su [[1993.]] u [[Sarajevo|sarajevskom]] naselju [[Grbavica (naselje)|Grbavica]] zarobili [[četnici]], a ravno 50 godine prije, [[1943.]] u zloglasnom [[Logor Jasenovac|koncentracionom logoru Jasenovac]] njegovog oca su zarobile [[ustaše]]. == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * {{Imdb title|id=0334226|title=Remake}} * [http://www.filmski.net/filmovi/2544 FILMSKI.NET o filmu Remake] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201040313/http://www.filmski.net/filmovi/2544 |date=2017-12-01 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Bosanskohercegovački filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Ratni filmovi]] [[Kategorija:Filmovi o Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Filmovi o raspadu SFR Jugoslavije]] pbh39l9g6s7aauwvinvqdvqju8hbvhk 0 4572023 42585934 40965229 2026-04-28T00:58:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585934 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Републиката во пламен | director = [[Ljubiša Georgievski]]<br>[[Jovan Boškovski]] | producer = | writer = [[Ljubiša Georgievski]] | narrator = | starring = [[Dragi Kostovski]]<br />[[Ilija Milčin]]<br />[[Ilija Džuvalekovski]]<br />[[Petre Prličko]] <br />[[Irena Prosen]] | music = [[Toma Prošev]] | genre = | cinematography = | distributor = [[Vardar film]] | released = {{Filmdate|1969}} | runtime = 105 min. | country = {{flag|SFR Jugoslavija}} | language = [[makedonski]] | budget = | gross = | preceded_by = | followed_by = | website = | amg_id = | imdb_id = }} '''''Republika u plamenu''''' ({{jez-mk|Републиката во пламен}}) je [[SFRJ|jugoslavenski]] historijski film snimljen na [[makedonski jezik|makedonskom jeziku]] u režiji [[Ljubiša Georgievski|Ljubiše Georgijevskog]] i [[Jovan Boškovski|Jovana Boškovskog]]. Radnja se događa u Makedoniji pod [[Osmansko Carstvo|osmanskom]] vlašću 1903. godine i prikazuje kako grupa revolucionara diže [[Ilindenski ustanak]] i uspostavlja kratkotrajnu [[Kruševska Republika|Kruševsku Republiku]]. == Vanjske veze== * {{IMDb title|0182387}} * [http://www.maccinema.com/Catalog.aspx?p=82 Кинотека на Македонија]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{mk icon}} [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Makedonski filmovi]] [[Kategorija:Historijski filmovi]] [[Kategorija:Ratni filmovi]] qj62xjr51cvt8odu7xvu09coaeean8u 0 4575170 42586047 42289875 2026-04-28T06:39:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586047 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = SB zatvara krug | slika = SB zatvara krug.jpg | opis = DVD omot | godina = {{Filmdate|1974|3|28|df=y}} | zemlja = {{zas|SFRJ}}[[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] | jezik = [[srpskohrvatski jezik|srpskohrvatski]] | žanr = [[akcija (žanr)|akcija]] | režija = [[Miomir Miki Stamenković|Miomir Stamenković]] | scenario = [[Miomir Miki Stamenković|Miomir Stamenković]] <br /> [[Dragan Marković (novinar)|Dragan Marković]] <br /> [[Dušan Perković]] | muzika = [[Darko Kraljić]] | uloge = [[Slobodan Dimitrijević]] <br /> [[Dragomir Felba]] <br /> [[Dušica Žegarac]] | producent = [[Rade Popović]] | kompanija = [[Centar FRZ]] | studio = | trajanje = 91 min. | montaža = [[Sarina Stefanović]] | snimatelj = [[Milivoje Milivojević]] | scenografija = [[Dragoljub Ivkov]] | nagrade = | budžet = | zarada = | prethodni = | sledeći = | vebsajt = | imdb = 0072108 }} '''SB zatvara krug''' je [[Jugoslavija|jugoslovenski]] [[špijunski film|špijunsko]]-[[akcioni film]] iz [[1974. na filmu|1974.]]. godine. Režirao ga je [[Miomir Miki Stamenković|Miomir Stamenković]] koji je napisao i [[scenario]] zajedno sa [[Dragan Marković (novinar)|Draganom Markovićem]] i [[Dušan Perković|Dušanom Perkovićem]].<ref>{{cite web|url=http://www.filmovi.com/yu/film/205.shtml|title=SB zatvara krug|publisher=filmovi.com|date= |accessdate=17. 8. 2013}}</ref> Film je nagrađen Srebrnom arenom na [[Filmski festival u Puli|Filmskom festivalu u Puli]] [[1974]]. godine za kameru.<ref>{{cite web|url=http://www.poezijascg.com/slike/Kck/18rodjendanKck/MikiStamenkovic-kompletnaFILMOGRAFIJA.pdf|title=Miomir Miki Stamenković - Filmografija|publisher=poezijascg.com|date=|accessdate=17. 8. 2013|archive-date=2016-03-04|archive-url=https://web.archive.org/web/20160304235731/http://www.poezijascg.com/slike/Kck/18rodjendanKck/MikiStamenkovic-kompletnaFILMOGRAFIJA.pdf|url-status=dead}}</ref> == Kratak sadržaj == Akcija špijunskog centra iz inostranstva čiji je cilj diverzija na objekat od velikog značaja za [[Jugoslavija|jugoslovensku]] privredu. Služba bezbednosti posle mnogo napora uspeva da spreči ovaj pokušaj. == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- |[[Slobodan Dimitrijević]] || Božović |- |[[Dušica Žegarac]] || Jasna Mirić |- |[[Dragomir Felba]] || Vlasnik labradora |- |[[Rade Marković]] || Marko Janković |- |[[Voja Mirić]] || Dejan |- |[[Milan Gutović]] || Boban |- |[[Tomo Kuruzović|Toma Kuruzović]] || Pižon |- |[[Milan Puzić]] || Nikola Jovanović |- |[[Alenka Rančić]] || Vera |- |[[Janez Vrhovec]] || Doktor Polda |- |[[Dušan Tadić (glumac)|Dušan Tadić]] || Šarac |- |[[Josif Tatić]] || Agent Pavle |- |[[Faruk Begoli]] || Agent Stipe |- |[[Pavle Bogatinčević]] || |- |[[Ana Krasojević]] || Marija |- |[[Jovan Rančić]] || |- |[[Predrag Tasovac]] || Profesor |- |[[Dušan Vujnović]] || Carinik u zračnoj luci |- |[[Filip Kovčin]] || |- |[[Bogdan Jakuš]] || |- |[[Minja Vojvodić]] || Crni |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDb naslov|id=0072108|title=SB zatvara krug}} * [http://www.port.rs/sb_zatvara_krug/pls/w/films.film_page?i_film_id=121421 SB zatvara krug na (www.port.rs)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150630213810/http://www.port.rs/sb_zatvara_krug/pls/w/films.film_page?i_film_id=121421 |date=2015-06-30 }} [[Kategorija:Jugoslavenski filmovi]] [[Kategorija:Špijunski filmovi]] [[Kategorija:Trileri]] [[Kategorija:Akcije (filmovi)]] 0pwougav54hqe08sqcx2lommp9nhpik 0 4576618 42585807 42447707 2026-04-27T14:30:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585807 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = ゴジラ | slika = Godzilla 1984.jpg | director = [[Koji Hashimoto (režiser)|Koji Hashimoto]]<ref name="galbraith">Galbraith IV, Stuart (2008). The Toho Studios Story: A History and Complete Filmography. Scarecrow Press. p. 341. {{ISBN|1461673747}}.</ref> | producer = <!-- or: | producers = --> | screenplay = [[Shuichi Nagahara]]<ref name="galbraith"/> | based on = {{based on|"Uskrsnuće Godzille"|[[Tomoyuki Tanaka]]<ref name="galbraith"/>}} | starring = {{plainlist|*[[Keiju Kobayashi]] *[[Ken Tankaka]] *[[Yasuko Sawaguchi]] *[[Shin Takuma]] *[[Yosuke Natsuki]]}} | music = [[Reijiro Koroku]]<ref name="galbraith"/> | cinematography = [[Kautami Hara]]<ref name="galbraith"/> | editing = [[Yoshitami Kuroiwa]]<ref name="galbraith"/> | studio = [[Toho|Toho Eiga]]<ref>{{cite web|url=http://www.dailymotion.com/video/x56inpf_the-return-of-godzilla-1984-english-opening-end-credit-titles_shortfilms|title=The Return of Godzilla (1984) English Opening/End Credit Titles|work=Dailymotion|date=|accessdate=27. XII 2016}}</ref> | distributor = Toho | released = {{film date|1984|12|15|df=y}} | runtime = 103 min.<ref name="galbraith"/> | country = {{flag|Japan}} | language = | budget = 6,25 mil. $ | gross = 11 mil. $ | prethodi = ''[[Godzila (film, 1954)|Godzila]]'' (1954)<br>''[[Teror Megagodzile]]'' (1975) | slijedi = ''[[Godzilla vs. Biollante]]'' (1989) }} '''''Povratak Godzille''''', u Japanu izdan pod naslovom {{nihongo|'''''Godzilla'''''|ゴジラ|Gojira|također i kao '''''Godzilla 1984'''''}},<ref name="krak"/> je japanski [[science fiction film]] snimljen 1984. godine u režiji [[Koji Hashimoto (režiser)|Kojija Hashimotoa]]. Predstavlja šesnaesti po redu film iz ciklusa o [[Godzilla]], ali i prvi iz drugog ili ''Heisei'' perioda, s obzirom da je u potpunosti ignorirao sve prethodne nastavke s izuzetkom [[Godzilla (film, 1954)|originalnog filma]]. Originalno je nastao kao dio nastojanja kompanije [[Toho]] da obilježi 25. obljetnicu serije, ali i da joj da novi pravac, s obzirom da su dotadašnji filmovi postali sve infantilniji. Scenario je postao daleko mračniji, te je tako Godzilla od u suštini dobroćudnog čuvara Zemlje od suparničkih čudovišta postao antagonist, odnosno divlja, mračna i destruktivna sila prirode. Radnja je velikim dijelom bila inspirirana i [[antinuklearni pokret|antinuklearnim pokretom]] u Japanu i svijetu, ali i novom eskalacijom [[Hladni rat|Hladnog rata]], te sadrži scene u kojima i [[SAD|Amerikanci]] i [[SSSR|Sovjeti]] nastoje uništiti Godzillu [[nuklearno oružje|nuklearnim oružjem]], dok japanska vlada to nastoji spriječiti. ''Povratak Godzille'' je usprkos toga, kao i nešto većeg truda uloženog u specijalne efekte, loše prošao kod kritike, te mnogo godina uopće nije bio dostupan zapadnoj publici. Sljedeće godine je u [[SAD]] u produkciji studija [[New World Pictures]] napravljena posebna verzija pod naslovom ''[[Godzilla 1985]]'' sa nadosnimljenim scenama u kojima [[Raymond Burr]] ponavlja ulogu američkog reportera Stevea Martina iz filma ''[[Godzilla, King of the Monsters!]]''. ==Uloge== * Ken Tanaka ... {{nihongo|Goro Maki|牧 吾郎|Maki Goro}} * [[Yasuko Sawaguchi]] ... {{nihongo|Naoko Okumura|奥村 尚子| Okumura Naoko}} * Yosuke Natsuki ... {{nihongo|Professor Makoto Hayashida|林田 信|Hayashida Makoto}} * [[Keiju Kobayashi]] ... {{nihongo|[[Premijer Japana|Premijer]] Seiki Mitamura|三田村 清輝|Mitamura Seiki}} * Shin Takuma ... {{nihongo|Hiroshi Okumura|奥村 宏|Okumura Hiroshi}} * [[Eitaro Ozawa]] ... {{nihongo|[[Ministarstvo financija (Japan)|Ministar financija]] Taizo Kanzaki|大蔵|Kanzaki Taizo}} * [[Hiroshi Koizumi]] ... {{nihongo|Profesor Minami|南}} * [[Mizuho Suzuki]] ... {{nihongo|[[Ministrarstvo vanjskih poslova (Japan)|Ministar vanjskih poslova]] Seiichi Emori|江守 誠一|Emori Seiichi}} * [[Taketoshi Naito]] ... {{nihongo|Glavni sekretar kabineta Hirotaka Takegami|武上 弘隆|Takegami Hirotaka}} * Junkichi Oritomo ... {{nihongo|Načelnik štaba Japanskih snaga samoobrane Mori|毛利}} * [[Kei Sato]] ... {{nihongo|Glavni urednik Godo|伍堂}} * Nobuo Kaneko ... {{nihongo|[[Ministarstvo unutrašnjih poslova (Japan)|Ministar unutrašnjih poslova]] Isomura|磯村}} * Takenori Endo ... {{nihongo|Urednik deska Kitagawa|喜多川}} * [[Yoshifumi Tajima]] ... {{nihongo|[[Ministrarstvo okoliša (Japan)|Ministar okoliša]] Hidaka|日高}} * [[Kenpachiro Satsuma]] ... Godzilla ==Izvori== {{Reflist|30em|refs= <ref name="krak">{{cite web|url=http://www.scifijapan.com/articles/2016/05/19/exclusive-the-return-of-godzilla-blu-ray-dvd-details-from-kraken-releasing/|title=Exclusive: THE RETURN OF GODZILLA Blu-ray & DVD Details from Kraken Releasing|last=Aiken|first=Keith|work=Scifi Japan|date=May 19, 2016|accessdate=19. V 2016|archivedate=2016-12-20|archiveurl=https://web.archive.org/web/20161220185257/http://www.scifijapan.com/articles/2016/05/19/exclusive-the-return-of-godzilla-blu-ray-dvd-details-from-kraken-releasing/|deadurl=yes}}</ref> }} ==Literatura== {{refbegin}} * {{cite book |last1=Lees |first1=J.D. |last2=Cerasini |first2=Marc |title=The Official Godzilla Compendium |url=https://archive.org/details/officialgodzilla00lees |publisher=Random House |year=1998 |isbn=0-679-88822-5 |ref=harv}} {{refend}} ==Vanjske veze== *{{IMDb title|id=0087344|title=The Return of Godzilla}} *{{Rotten-tomatoes|id=godzilla_1985|title=The Return of Godzilla}} *{{mojo title|id=godzilla1985|title=The Return of Godzilla}} *[http://www.mrqe.com/movie_reviews/gojira-m100038658 ''The Return of Godzilla'']{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at the [[Movie Review Query Engine]] {{Godzilla}} {{Authority control}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:SF-filmovi]] [[Kategorija:Filmovi katastrofe]] [[Kategorija:Filmovi o Godzilli]] [[Kategorija:Kaijū filmovi]] 7ttmhkzd58hnl3bl4ssbp1ztcc32cof 0 4578210 42585800 41399982 2026-04-27T12:46:11Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585800 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja=lightgreen | naziv=Poljska metvica <br>(''Mentha arvensis'') | slika= mentha_arvensis_2005.08.28_09.49.00.jpg | regnum = [[Plantae]] | divisio = [[Angiosperme]] | classis = [[Eudicotiledone]] | nesvrstanoo_ordo = [[Asteride]] | ordo = [[Lamiales]] | familia = [[Lamiaceae]] | genus = ''[[Mentha]]'' | species = '''''M. arvensis''''' | binomial = ''Mentha arvensis'' | binomial_authority = [[Carl Linnaeus|L.]] }} [[Datoteka:Mentha arvensis - põldmünt Keila.jpg|thumb|mini|Poljska metvica]] '''Poljska metvica''' ili '''divlja metvica''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Mentha arvensis'') je biljna [[vrsta]] iz roda [[Mentha|metvicâ]], porodica ''[[Lamiaceae]]'', sa [[Cirkumborealna regija|cirkumborealnim]] rasprostranjenjem. Prirodno raste u umjerenim područjima [[Evropa|Evrope]] i Zapadne i Centralne [[Azija|Azije]].<ref name=<"Simpson">{{cite book|last=Simpson|first=Michael G.|title=Plant Systematics|year=2011|publisher=Academic Press|isbn=0-08-051404-9|url=http://books.google.ca/books?id=Ia2eIPVksMMC|accessdate=12 February 2014|ref=harv}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref> Njen [[areal]] seže na istok do [[Himalaja]] i Istočnog [[Sibir]]a, a ima je i u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]].<ref name=empp>Euro+Med Plantbase Project: [http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&PTRefFk=500000 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110718044612/http://ww2.bgbm.org/_EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameId=111936&PTRefFk=500000 |date=2011-07-18 }}</ref><ref name=grin>Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?24069 ''Mentha arvensis'']</ref><ref name=fnwe>Flora of NW Europe: [http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3517 ''Mentha arvensis''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311045747/http://ip30.eti.uva.nl/BIS/flora.php?selected=beschrijving&menuentry=soorten&id=3517 |date=2008-03-11 }}</ref> == Opis == Divlja metvica je [[zeljasta biljka|zeljaste]] [[višegodišnja biljka]] koja općenito naraste do visine od oko 10–60 cm, rijetko i do 100 cm. Ima pužuće izdanke iz kojih raste uspravna ili polurazuđena četverougaonua stabljika. [[List]]ovi su u suprotnim parovima, jednostavni, dugi oko 2–6,5 cm i široki oko 1–2 cm, dlakavi i sa grubo nazubljenim rubovima. [[Cvijet|Cvjetovi]] su blijedo ljubičasti (ponekad bijeli ili ružičasti), u pršljenovima na stabljici, na bazi lišća. Svaki cvijet je dug oko 3 do 4 mm i ima petorežnjevitu dlakavu čašicu, četiri režnja krunice s najvišim režanjek koji je veći od drugih i četiri prašnika. Plod je dvokomorna karpela.<ref name=fnwe/><ref name=blamey>Blamey, M. & Grey-Wilson, C. (1989). ''Flora of Britain and Northern Europe''. {{ISBN|0-340-40170-2}}</ref><ref name=rhs>Huxley, A., ur. (1992). ''New RHS Dictionary of Gardening''. Macmillan {{ISBN|0-333-47494-5}}.</ref><ref>{{cite web |url=http://www.luontoportti.com/suomi/en/kukkakasvit/corn-mint |title=Corn mint: ''Mentha arvensis'' |publisher=NatureGate |accessdate=12. 12. 2013}}</ref> == Podvrste == ''Menta arvensis'' ima šest [[podvrsta]]:<ref name=empp/> * ''Mentha arvensis'' subsp. ''arvensis''. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''agrestis'' ([[William Sole|Sole]]) Briq. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''austriaca'' (Jacq.) Briq. * ''Mentha arvensis'' subsp. ''lapponica'' (Wahlenb.) Neuman * ''Mentha arvensis'' subsp. ''palustris'' (Moench) Neumann * ''Mentha arvensis'' subsp. ''parietariifolia'' (Becker) Briq. Neki autori, drodnu vrstu ''[[Mentha canadensis]]'' također svrstavaju u ''M. arvensis'', sa dva [[varijetet]]a: ''M. arvensis'' var. ''glabrata'' Fernald ([[Sjeverna Amerika]]) i ''M. arvensis'' var. ''piperascens'' Malinv. ex L. H. Bailey ([[Azija]]).<ref name=grin1>Germplasm Resources Information Network: [http://www.ars-grin.gov/cgi-bin/npgs/html/taxon.pl?313998 ''Mentha canadensis'']</ref><ref name=CRCNames>{{cite book |last=Quattrocchi |first=Umberto |title=CRC World dictionary of plant names: Common names, Scientific Names, Eponyms, Synyonyms, and Etymology |volume=III M-Q |year=1947 |publisher=CRC Press |page=1659}}</ref> == Upotreba == U [[Ayurveda]] običajima, divlja metvica (''pudina'') smatra se predjelom i korisnom za liječenje želudačnih problema.<ref>{{cite book|last1=Khalsa|first1=Karta Purkh Singh|last2=Tierra|first2=Michael|title=The way of ayurvedic herbs : the most complete guide to natural healing and health with traditional ayurvedic herbalism|url=https://archive.org/details/wayofayurvediche0000khal|date=2008|publisher=Lotus|location=Twin Lakes, Wis.|isbn=0940985985|page=[https://archive.org/details/wayofayurvediche0000khal/page/313 313]|edition=1st}}</ref> U Evropi, divlja metvica koristi se za liječenje nadutosti, probavnih problema, problema žuči i kašlja. Asteci koristili su za slične svrhe, kao i da izazovu znojenje, a odležalu u vodi koristili za lečenje nesanice. Ekstrahirano ulje utrljava se u kožu, protiv bolova mjehura. Indijanaci koristili su ga u nekoliko tradicijskih načina. Danas se ova metvica koristi u mnogim zemljama za različite bolesti. Ekstrahirani [[mentol]] koristi se u hrani, pićim, kao lijek za kašalj, za kreme i [[cigarete]].<ref name=Boston>{{cite web |authors=Maria Kostka-Rokosz, Yelena Yalli, Lana Dvorkin, Julia Whelan |url=http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |title=''Mentha Arvensis Piperascens'' |work=Boston Healing Landscape Project |publisher=Boston University School of Medicine |archiveurl= https://web.archive.org/web/20150319093020/http://www.bu.edu/bhlp/Clinical/cross-cultural/herbal_index/herbs/Mentha%20Arvensis%20Piperascens.html |archivedate=2015-03-19 |deadurl=yes |accessdate=2013-12-12}}</ref> Hemijske tvari koje mogu biti izvađene iz divlje metvice su mentol, [[menton]], [[menton|izomenton]], [[neomentol]], [[limonen]], [[metil-acetat]], [[piperiton]], [[karyofilen|beta-kariofilen]], [[alfa pinen]], [[p-pinen]], [[tanin]]i i [[flavonoid]]i.<ref name=Boston/> Mentol naširoko se koristi u zubarskoj praksi kao lokalni antibakterijski agens, koji je učinkovit protiv streptokoka i laktobacila.<ref>{{cite journal |journal=Molecules |date=22 April 2015 |volume=20 |issue=4 |pages=7329–7358 |title=Antibacterial Activity of Essential Oils and Their Isolated Constituents against Cariogenic Bacteria: A Systematic Review |authors=Freires IA, Denny C, Benso B, de Alencar SM, Rosalen PL |pmid=25911964 |doi=10.3390/molecules20047329}}</ref> == Povezano == * ''[[Lamiaceae]]'' == Reference == {{izvori|2}} == Vanjske veze == * [http://ucjeps.berkeley.edu/cgi-bin/get_JM_treatment.pl?4745,4779,4780 Jepson Manual Treatment] * [http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 USDA Plants Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922174202/http://plants.usda.gov/java/profile?symbol=MEAR4 |date=2008-09-22 }} * [http://calphotos.berkeley.edu/cgi/img_query?query_src=photos_index&where-taxon=Mentha+arvensis Photo gallery] ;Ostali projekti {{WProjekti |commons = Mentha arvensis |commonssh = Poljska metvica |commonscat = Mentha arvensis |commonscatsh = Poljska metvica |wikivrste = Mentha arvensis |wikivrstesh = Poljska metvica }} [[Kategorija:Lamiaceae]] [[Kategorija:Flora Evrope]] [[Kategorija:Ljekovito bilje]] [[Kategorija:Jestive biljke]] 6fe0rt3884rqvixcdc2l08b5v0n2ink 0 4580024 42585983 42580582 2026-04-28T02:28:48Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585983 wikitext text/x-wiki '''Rimska vila u Višićima''' nalazila se u naselju Višići, opština [[Čapljina]], [[Bosna i Hercegovina]]. U doba [[Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu|Rimljana]], blizina [[Narona|Narone]] i pogodan geografski položaj, doprinijeli su tome da je područje Čapljine bilo jedan od centara [[Trgovina|trgovine]] i [[saobraćaj]]a s okolnim krajevima, ali i centar poljoprivredne proizvodnje. Potvrđuju to nalazi sa [[Arheologija|arheološkog]] područja Kućišta – Rimska vila (Villa Rusticae), sa ostacima iz rimskog antičkog perioda, ranog i kasnog srednjeg vijeka ([[Prva slavenska naselja u Bosni i Hercegovini|slavensko naselje]] i groblje). Rekognosciranje terena izveo je 1955. godine [[Marko Vego]], kada je ustanovljeno da se radi o značajnom objektu s [[Rimski mozaici na tlu Bosne i Hercegovine|mozaicima i zidnim slikarstvom]]. Arheološka istraživanja, kojima je rukovodila [[Irma Čremošnik]], trajala su na ovom lokalitetu od 1956. godine. === Nalazi === [[Rimske vile u Bosni i Hercegovini|Vila]] u Višićima pripadala je tipu velikih imanja (fundusa) sa luksuzno opremljenim zgradama u kojima su stanovali vlasnici. Oko njih bile su raspoređene prostorije domaćinstva i radionice, zajedno s poljoprivrednim i drugim zgradama koje su bile smještene podalje od grupe luksuznih zgrada. U kupatilu vile , na sekundarnom mjestu, nađen je okrugli kamen (area) sa žlijebom na periferiji (canalis rotunda) koji potiče iz prese za vino ili ulje. Od imanja u Višićima otkrivene su samo centralne zgrade s potrebnim domaćinskim prostorijama i zanatskim radionicama. Naselje je imalo centralno gtijanje. Istraživanja vile dala su uvid i u umjetničko stvaranje rimskog perioda, na osnovu očuvanih [[mozaik]]a, zidnog slikarstva, [[Keramika|keramike]] i rimskih lampica. Među rjeđe arhitektonske nalaze spada i jedan cijeli antefix i jedan fragment antefixa s reljefom Meduzine glave. Oba su nađena u vrtu zgrade s peristilom. Predstava Meduzine glave dosta je stilizirana, te tako njena kosa više liči na dijademu, a na čelu umjesto zmijskih glava je nešto slično privjesku u obliku palmete. Izraz lica Gorgone je miran, a ne mrk, te predstavlja varijantu mirne Gorgone – dosta česte predstave u rimsko doba. Prema rimskom vjerovanju Meduza je bila zaštitnica i okućnice (domaćinstva), te je njezin lik na antefixima služio da zaštiti kuću. === Slavenski period === Na prostoru rimske vile nađeni su tragovi stanovanja i iz vremena nakon rušenja i napuštanja vile. Vila je porušena koncem IV. stoljeća, a na istom mjestu [[Slaveni]] su razvili svoje naselje sa grobljem. Brojni tragovi privremenih ložišta i s nekoliko zidanih ognjišta na prostoru vile govore u prilog tome da su Slaveni izvjesno vrijeme upotrebljavali ruševine vile kao zaklon. Brojni nalazi keramike i slavenskog nakita upućuju da je naselje s grobljem iz perioda do X stoljeća. Većina otkrivenih grobova, ukopanih u ruševinu, nemaju priloga, izuzev uz dva groba, gdje su nađeni fragmenti slavenskih posuda. Uz lubanju skeleta u jednom grobu nađene su dvije ogrlice od žice. == Nacionalni spomenik == Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 7. do 13. jula 2009. godine, donijela je odluku da se Rimska vila u Višićima kod Čapljine proglasi za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref name="spomenik">{{Cite web |url= http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_bos/Capljina%20arheo%20podr%20kompl%20Visici%20BOS.pdf |title= Rimska vila u Višićima |work= Komisija za nacionalne spomenike |accessdate= 12 april 2026. }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref><ref name="Komisija">{{Cite web |url= http://www.kons.gov.ba/Publication/Read/nacionalni-spomenici-tabela |title= NACIONALNI SPOMENICI BOSNE I HERCEGOVINE - Tabela |work= Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine |accessdate= 14. februar 2026.}}</ref> Nacionalni spomenik čini arheološko područje – ostaci vile i pokretno naslijeđe pronađeno na arheološkom području, koje je smješteno u [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine|Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu]] Ni po čemu se danas ne može zaključiti da je na lokalitetu bila rimska vila. Rijetki mještani znaju da se ona tu nalazila i da su vršena arheološka istraživanja sredinom XX vijeka. Izgrađene su kuće, zasađeni voćnjaci, zemlja je izorana i ne mogu se primijetiti nikakvi nalazi (eventualno kockice mozaika i sl.) == Literatura == * Adnan Busuladžić, Umjetnost antičkih mozaika na tlu BiH. Sarajevo: 2008 * Irma Čermošnik, Rimska villa u Višićima, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, n.s., A, svezak XX. Sarajevo: 1965. == Izvori == {{Reflista}} {{DEFAULTSORT:V, }} [[Kategorija:Rimska arheološka nalazišta u BiH|V ]] [[Kategorija:Nacionalni spomenici u Čapljini]] 833g0byhdxotw0wceja1gtizls92jgx 0 4580705 42586052 42407866 2026-04-28T07:28:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586052 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Saffron Walden | ime_genitiv = | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =Saffron_Walden_market_square.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Centralni trg sa vijećnicom u [[fahverk]]u | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =52 | širina-minute =1 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =0 | dužina-minute =14 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|UK}} | lokacija1_ime =[[Engleske regije|Regija]] | lokacija1_info =[[Istočna Engleska]] | lokacija2_ime =[[Engleske ceremonijalne grofovije|Ceremonijalna grofovija]] | lokacija2_info =[[Essex]] | lokacija3_ime =[[kotar|Distrikt]] | lokacija3_info =[[Uttlesford]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = | ime_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =3.7 [[km²]]<ref name=mam/> | površina_uža = | površina_šira = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =16,263<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća =4,395.4 stan. / [[km²]]<ref name=mam/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+0]] | utc_pomak =+1 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =CB10-11 | pozivni_broj =01799 | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Engleska | veličina_karte =280px | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Pozicija Saffron Waldena na karti [[Engleska|Engleske]] | bilješke = }} '''Saffron Walden''' je [[srednji vijek|srednjovjekovno]] [[trgovište]] od 16,263 stanovnika<ref name=mam>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/php/uk-england-southeastengland.php | title =United Kingdom: South East England | accessdate = 29 03. 2017. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[istok]]u [[Engleska|Engleske]]. Saffron Walden je [[Glavni grad|administrativni centar]] [[Uttlesford|Distrikta Uttlesford]]. == Geografija == Saffron Walden prostire se na [[sjeverozapad]]u [[Essex|Grofoviji Essex]], udaljen 29 [[km]] [[jug|južno]] od [[Cambridge|Cambridga]]<ref name=his/> i 69 [[km]] [[sjever]]no od [[London]]a. == Historija == [[selo|Naselje]] Walden izraslo je oko [[Normani|normanskog]] [[zamak|zamka]] i [[opatija (vjerska institucija)|opatije]] u kraju koji je bio poznat po [[ruka|ručnom]] [[Tkanje|tkanju]].<ref name=brit/> U mjestu se održava [[sajam]] još od [[1141]], a danas u [[utorak]] i [[subota|subotu]].<ref name=his>{{cite web |url=http://www.visitsaffronwalden.gov.uk/ |title= ''Saffron Walden'' |publisher = Tourist Information Centre |language = engleski |accessdate =29. 03. 2017}}</ref> Sredinom [[14. vijek]]a otkriveno je da se iz [[šafran]]a (kog je raslo puno po okolici) može dobiti [[tartrazin]] i odličan [[žuta|žuti]] [[pigment]], nakon tog je [[prefiks]] - [[šafran]] (''saffron'') dodan imenu je mjesta.<ref name=brit/> Današnji Saffron Walden je [[trgovište]] [[selo|ruralnog]] kraja sa nešto [[laka industrija|lake industrije]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://www.britannica.com/place/Saffron-Walden |title= ''Uttlesford'' |publisher = Encyclopædia Britannica |language = engleski |accessdate =29. 03. 2017}}</ref> == Znamenitosti== Saffron Walden je poznat po [[Dvorac|dvorcu]] Audley End iz [[17. vijek]]a i [[parohija|parohijskoj]] [[crkva|crkvi]] sv. Marije<ref name=his/>, uz to ima puno starih [[kuća]] [[gradnja|građenih]] [[fahverk]]om. == Pobratimski gradovi == *{{flagicon|NJE}} [[Bad Wildungen]], [[Njemačka]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Saffron Walden}} * [http://saffronwalden.gov.uk/home/ Saffron Walden Town Council] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170702044709/http://saffronwalden.gov.uk/home/ |date=2017-07-02 }} {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Engleskoj]] [[Kategorija:Essex]] k0h1h5qo81f5o8wx5dqp5sfzyg1hera 0 4597461 42585875 42400444 2026-04-27T22:01:19Z Dalmoš Tom 347050 42585875 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Zadarski arhipelag | slika = Northern_Dalmatia_location_map.png | veličina_slike = 260px | opis_slike = [[Karta]] [[arhipelag]]a | lokacija_ime = [[Spisak država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Hrvatska}} }} '''Zadarski arhipelag''' se sastoji se od nekih 300-tinjak [[otok]]a uz [[zadar]]sku [[obala|obalu]], dio [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na [[sjever]]u [[granica|graniči]] sa [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerićem]], a na [[jug]]u sa otocima srednje [[dalmacija|Dalmacije]]. Najveći i [[:hr:Zadarski_otoci_(naseljeni)|naseljeni otoci]] arhipelaga su [[Dugi otok]], [[Ugljan]] i [[Pag]], ali je većina otoka u [[arhipelag]]u nenaseljena, pa je do njih teško doći. I jedan dio [[Kornati|Kornata]] ulazi u okvir Zadarskog arhipelaga. == Lista najvećih otoka == * [[Dugi otok]]<ref name=zan/> * [[Ist]]<ref name=zan/> * [[Iž]]<ref name=zan/> * [[Rava (otok)|Rava]]<ref name=zan/> * [[Molat]]<ref name=zan/> * [[Olib]]<ref name=zan/> * [[Silba]]<ref name=zan/> * [[Premuda]]<ref name=zan/> * [[Pašman]]<ref name=zan/> * [[Ugljan]]<ref name=zan/> * [[Rivanj]]<ref name=zan/> * [[Sestrunj]]<ref name=zan/> * [[Zverinac]]<ref name=zan/> * [[Vrgada]]<ref name=zan/> * [[Vir (otok)|Vir]]<ref name=zan/> * [[Pag]]<ref name=zan/> * [[Ošljak]]<ref name=zan>{{cite web |url=http://www.otocnisabor.hr/otoci/zadarski |title= ''Zadarski otoci'' |publisher =Otočni sabor |language = hrvatski |accessdate =20. 05. 2017}}</ref> == Lista manjih otoka == * [[Luški otok]] * [[Krknata]] * [[Lavdara]] * [[Tun Veli]] * [[Galovac (Školji)|Galovac]] * [[Galešnjak]] * [[Babac]] * [[Košara]] * [[Žižanj]] * [[Gangaro]] * [[Murvenjak]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://marjan.fesb.hr/~sikora/strucni/zadar_hr.htm ''Karta zadarskog arhipelaga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170522055724/http://marjan.fesb.hr/~sikora/strucni/zadar_hr.htm |date=2017-05-22 }} {{hr icon}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]] rei1appr4s2gx2a20hfi7mowlpvhdis 42585963 42585875 2026-04-28T02:03:33Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585875|42585875]] korisnika [[Special:Contributions/Dalmoš Tom|Dalmoš Tom]] ([[User talk:Dalmoš Tom|razgovor]]) poveznice u tekstu članaka trebaju voditi na druge članke istog projekta, a ne na druge projekte. 42585963 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Zadarski arhipelag | slika = Northern_Dalmatia_location_map.png | veličina_slike = 260px | opis_slike = [[Karta]] [[arhipelag]]a | lokacija_ime = [[Spisak država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Hrvatska}} }} '''Zadarski arhipelag''' se sastoji se od nekih 300-tinjak [[otok]]a uz [[zadar]]sku [[obala|obalu]], dio [[Jadransko more|Jadranskog mora]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Na [[sjever]]u [[granica|graniči]] sa [[Kvarnerski zaljev|Kvarnerićem]], a na [[jug]]u sa otocima srednje [[dalmacija|Dalmacije]]. Najveći i naseljeni otoci [[arhipelag]]a su [[Dugi otok]], [[Ugljan]] i [[Pag]], ali je većina otoka u [[arhipelag]]u nenaseljena, pa je do njih teško doći. I jedan dio [[Kornati|Kornata]] ulazi u okvir Zadarskog arhipelaga. == Lista najvećih otoka == * [[Dugi otok]]<ref name=zan/> * [[Ist]]<ref name=zan/> * [[Iž]]<ref name=zan/> * [[Rava (otok)|Rava]]<ref name=zan/> * [[Molat]]<ref name=zan/> * [[Olib]]<ref name=zan/> * [[Silba]]<ref name=zan/> * [[Premuda]]<ref name=zan/> * [[Pašman]]<ref name=zan/> * [[Ugljan]]<ref name=zan/> * [[Rivanj]]<ref name=zan/> * [[Sestrunj]]<ref name=zan/> * [[Zverinac]]<ref name=zan/> * [[Vrgada]]<ref name=zan/> * [[Vir (otok)|Vir]]<ref name=zan/> * [[Pag]]<ref name=zan/> * [[Ošljak]]<ref name=zan>{{cite web |url=http://www.otocnisabor.hr/otoci/zadarski |title= ''Zadarski otoci'' |publisher =Otočni sabor |language = hrvatski |accessdate =20. 05. 2017}}</ref> == Lista manjih otoka == * [[Luški otok]] * [[Krknata]] * [[Lavdara]] * [[Tun Veli]] * [[Galovac (Školji)|Galovac]] * [[Galešnjak]] * [[Babac]] * [[Košara]] * [[Žižanj]] * [[Gangaro]] * [[Murvenjak]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://marjan.fesb.hr/~sikora/strucni/zadar_hr.htm ''Karta zadarskog arhipelaga''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170522055724/http://marjan.fesb.hr/~sikora/strucni/zadar_hr.htm |date=2017-05-22 }} {{hr icon}} [[Kategorija:Geografija Hrvatske]] [[Kategorija:Otoci u Hrvatskoj]] oilg4cb65u8q5sj35x6yxyygxh13a0v 0 4601164 42585843 42178314 2026-04-27T20:14:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585843 wikitext text/x-wiki {{Infokutija film | naslov = Queen of the Desert | director = [[Werner Herzog]] | producer = {{Plainlist| * [[Michael Benaroya]]<ref name="b" /> * [[Mark Burg]] * [[Cassian Elwes]]<ref name="a">{{cite web|title=Robert Pattinson Joining Naomi Watts in 'Queen of the Desert'|url=http://www.hollywoodreporter.com/news/robert-pattinson-naomi-watts-queen-desert-361911|publisher=The Hollywood Reporter|accessdate=2. XII 2013}}</ref> * Nick N. Raslan<ref name="a" /> }} | screenplay = Werner Herzog | starring = {{Plainlist| * [[Nicole Kidman]] * [[James Franco]] * [[Damian Lewis]] * [[Jay Abdo]] * [[Robert Pattinson]] }} | music = [[Klaus Badelt]]<ref>{{cite web|title=Klaus Badelt to Score Werner Herzog’s ‘Queen of the Desert’|url=http://filmmusicreporter.com/2014/02/12/klaus-badelt-to-score-werner-herzogs-queen-of-the-desert/|publisher=Film Music Reporter|accessdate=13. II 2014}}</ref> | cinematography = [[Peter Zeitlinger]] | editing = [[Joe Bini]] | distributor = [[IFC Films]] | released = {{Film date|2015|02|06|[[65. berlinski filmski festival|Berlin]]|df=y}} | runtime = 128 min. | country = {{flag|Sjedinjene Države}} | language = engleski | budget = 36 mil. $<ref>{{cite web|title=Kidman's life feeds her roles|url=http://au.news.yahoo.com/thewest/entertainment/movies/a/20572914/kidmans-life-feeds-her-roles/|publisher=au.news.yahoo|accessdate=4. I 2014}}</ref> | gross = 2 mil. $<ref>{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movie/Queen-of-the-Desert#tab=summary|title=''Queen of the Desert'' (2016)|work=[[The Numbers (website)|The Numbers]]|publisher=Nash Information Services, LLC|accessdate=18. VII 2016|archive-date=2015-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921041705/http://www.the-numbers.com/movie/Queen-of-the-Desert#tab=summary|url-status=dead}}</ref> | production companies = {{Plainlist| * [[Michael Benaroya|Benaroya Pictures]]<ref name="b" /> * [[Evolution Entertainment]] * H Films * Palmyra Films<ref name="b" /> }} }} '''''Kraljica pustinje''''' ({{jez-engl|Queen of the Desert}}) američki je biografski film iz [[2015]]. Zasnovan je na životu [[Gertruda Bel|Gertrude Bel]], britanske književnice, arheologa, špijunke i avanturistkinje, koja je na početku dvadestog veka istraživala [[Bliski istok]] i koja je snažno uticala na ucrtavanje državnih granica na tim prostorima nakon [[Prvi svetski rat|Prvog svetskog rata]]. Film je režirao nemački reditelj [[Verner Hercog]], koji je napisao i scenario. Ovo je Hercogov prvi film nakon petogodišnje pauze. Glavne uloge tumače [[Nikol Kidman]], [[Džejms Franko]], [[Dejmijan Luis]] i [[Robert Patinson]]. Film je sniman na lokacijama u [[Maroko|Maroku]] i [[Jordan]]u. Premijerno je prikazan u okviru glavnog takmičarskog programa 65. [[Filmski festival u Berlinu|filmskog festivala u Berlinu]], dok je u Srbiji premijerno prikazan na [[FEST]]u. Dočekan je mahom negativnim ocenama filmskih kritičara.<ref>[http://www.rottentomatoes.com/m/the_tarnished_angels/ Ocene na sajtu] [[roten tomejtos]] (Pristupljeno: 23. 10. 2016)</ref><ref>{{cite web | url=http://www.metacritic.com/movie/queen-of-the-desert| title=''Queen of the Desert'' | accessdate = 23. 10. 2016| work=Metacritic | publisher=CBS Interactive}}</ref> Film je loše prošao na blagajnama, zaradivši dva miliona dolara, dok je budžet filma bio 36 000 000 dolara<ref>{{cite web|url=http://www.the-numbers.com/movie/Queen-of-the-Desert#tab=summary|title=''Queen of the Desert'' (2016)|work=[[The Numbers (website)|The Numbers]]|publisher=Nash Information Services, LLC|accessdate=23. 10. 2016|archive-date=2015-09-21|archive-url=https://web.archive.org/web/20150921041705/http://www.the-numbers.com/movie/Queen-of-the-Desert#tab=summary|url-status=dead}}</ref> == Uloge == {| class="wikitable" |- ! Glumac ! Uloga |- | [[Nikol Kidman]]||[[Gertruda Bel]] |- | [[Džejms Franko]]||Henri Kadogan |- | [[Dejmijan Luis]]||Čarls Dauti-Vili |- | [[Robert Patinson]]||[[Tomas Edvard Lorens]] |} == Povezano == * [[Lawrence of Arabia (film)|''Lawrence of Arabia'' (film)]] ==Izvori== {{reflist|2|refs= <ref name="b">{{cite web|title=‘Homeland’s Damian Lewis To Star With Nicole Kidman In ‘Queen Of The Desert’|url=http://www.deadline.com/2013/10/homelands-damian-lewis-to-star-with-nicole-kidman-in-queen-of-the-desert/|publisher=deadline.com|accessdate=2. XII 2013}}</ref> }} ==Vanjske veze== * {{Official website|https://www.queenofthedesertmovie.com/}} * {{IMDb title|1837636}} * {{Mojo title|queenofthedesert}} * {{Rotten Tomatoes|queen_of_the_desert}} * {{Metacritic film|queen-of-the-desert}} {{Werner Herzog |state=collapsed}} {{DEFAULTSORT:Queen of the Desert}} [[Kategorija:Američki filmovi]] [[Kategorija:Biografski filmovi]] [[Kategorija:Historijski filmovi]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Dramski filmovi]] [[Kategorija:Epski filmovi]] 0ai8l7p0xr00ev5ja02p455mfztqpmv 0 4602417 42585935 42378990 2026-04-28T00:59:12Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585935 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Zgrada Seizmološkog zavoda, Beograd.JPG|mini|230px|desno|[[Zgrada Seizmološkog zavoda]].]] '''Republički seizmološki zavod''' skraćeno '''RSZ''' je samostalna državna stručna ustanova čija je osnovana delatnost registrovanje, prikupljanje, analiza i praćenje [[Zemljotres|seizmičkih pojava]] na teritoriji [[Srbija|Srbije]] i u regionu. Seizmološka mreža zavoda je digitalna seizmološka mreža sa analognim senzorima koja je utemeljena na prenosu signala internetom u realnom vremenu. Mreža se sastoji od 21 seizmološke stanice i 25 akcelerografa i tri lokalne mreže akcelerografa čiji je glavni cilj brzo i tačno utvrđivanje lokacije zemljotresa. Sedište zavoda je u [[Beograd]]u, na [[Palilula (Beograd)|Paliluli]]. Seizmološka služba osnovana je 28. marta ([[9. april]]a) [[1893]]. godine pri Geološkom zavodu Velike škole ([[Univerzitet u Beogradu]]) kada je oformljena zemljotresna komisija nakon Resavskog potresa. Godine [[1901]]., služba prelazi u nadležnost Opservatorije koja otpočinje sistematski da prikuplja podatke o zemljotresima, a [[1904]]. nabavlja i prvi seizmograf. Služba [[1906]]. prelazi ponovo pod Geološki zavod da bi se [[1909]]. godine uselila u prvu stalnu Seizmološku stanicu. Seizmološka služba [[1919]]. prerasta u Zavod pri Univerzitetu koji u narednoj deceniji nabavlja savremene mehaničke instrumente tipa Majnk i Vihert. Zavod se od [[1935]]. godine nalazio pod neposrednim patronatom Ministarstva prosvete. Zgrada Seizmološkog zavoda odlukom Vlade Srbije [[2007]]. godine proglašena je za spomenik kulture.<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/zgrada_seizmioloskog_zavoda_srbije.html |title=''„Katalog nepokretnih kulturnih dobara na području Grada Beograda“'' |access-date=2017-08-20 |archive-date=2017-05-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20170520173746/http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/zgrada_seizmioloskog_zavoda_srbije.html |url-status=dead }}</ref> Godine [[2009]]. Seizmološki zavod postaje član ''ORFEUS'' (Observatories and Research Facilities for European Seismology) – Opservatorije i istraživačke ustanove Evropske seizmologije. == Osnivanje == Nakon rušilačkog [[zemljotres]]a kod [[Svilajnac|Svilajnca]], [[27. mart]]a (8. aprila) [[1893]]. godine, a na zahtev upravnika Geološkog zavoda Velike škole [[Jovan Žujović|Jovana Žujovića]] i profesora Svetolika Radovanovića osnovana je Seizmološka služba pri ovom zavodu za prikupljanje podataka o zemljotresima. Profesor Žujović uputio je naročit proglas o prikupljanju podataka o trusevima u celoj zemlji, a o potrebi nabavke seizmografa govorio je na predavanju u [[Srpska akademija nauka i umetnosti|Srpskoj kraljevskoj akademiji]], koje je održao povodom Resavskog zemljotresa. Na čelu službe se nalazila „zemljotresna komisija“ koja je rukovodila ovim poslovima. Pristigli podaci sa terena su saopštavani na sednicama [[Srpsko geološko društvo|geološkog društva]] a potom publikovani u ''„Zapisnicima“'' istog društva, kao i ''„Spomenici“'' SKA{{efn|[[Srpska akademija nauka i umetnosti#|Srpska kraljevska akademija]].}}. Međutim, tada nije bio uređen sistematski organizovan postupak prikupljanja podataka već se svodio na dobrovoljnoj bazi koju su sačinjavali uglavnom privatni izveštači. Ovo je bio glavni razlog zbog čega je profesor Žujović sklopio sporazum o prikupljanju podataka o zemljotresima sa profesorom [[Milan Nedeljković|Milanom Nedeljkovićem]], upravnikom Astronomske i meteorološke opservatorije, koja je imala čitavu mrežu meoteoroloških stanica u Srbiji. Tim sporazumom [[1901]]. godine Seizmološku službu preuzela je Opservatorija od Geološkog zavoda Filozofskog fakulteta, koja je prikupljanje izveštaja o zemljotresima obavljala preko svojih rukovalaca meteoroloških stanica. Za šefa Seizmološke službe u okviru opservatorije postavljen je Jelenko Mihailović, asistent sa Velike škole, koji je te iste godine otpočeo sa makroseizmičkim poslovima{{efn|Makroseizmika je oblast seizmologije koji se bavi zemljotresima koje čovek pojedinac može neposredno da oseti i da posmatra. Njen osnovni zadatak je procena jačine zemljotresa (klasifikacija) na osnovu opisa ili direktnog posmatranja njihovog dejstva na ljudske i prirodne tvorevine (građevine, vodene tokove i dr). Mikroseizmika se pak bavi neosetnim zemljotresima – proučava samo one koje mogu da registruju instrumenti.}} koristeći postojeću mrežu meteoroloških stanica i za seizmološko premrežavanje Srbije. Godine [[1901]]., uvedeno je sistematsko prikupljanje podataka o zemljotresima, koji su publikovani u mesečnom biltenu ''„Bulletin Mensuel de l`Observatoire de Belgrade“'', Année 1902, 1903, 1904. Godine [[1903]]. u krugu Opservatorije, pored dva postojeća astronomska paviljona podignuta su još dva: seizmološki i geomagnetski. Za seizmološku službu Ministarstvo građevina sazidalo je krajem [[1903]]. paviljon, u kojem je namešten seizmograf Vinčentinijeve konstrukcije po modifikaciji Konkoljevoj sa vertikalnim i horizontalnim klatnom zasebno, aprila [[1904]]. U istom paviljonu namešten je i Agamemnov zemljotresni avertiser upozorivač. Ovim seizmografom prvi put su u Srbiji registrovani zemljotresi. == Rad zavoda == Godine [[1906]]. Seizmološka služba prelazi ponovo u nadležnost Geološkog zavoda. U to vreme, Jelenko Mihailović sa dr Svetolikom Radovanovićem (tada dekan Filozofskog fakulteta) pokreće akciju za izgradnju stalne Seizmološke stanice. Ministar prosvete i crkvenih dela [[Andra Nikolić|Andre Nikolića]] odobrio je aprila [[1906]]. godine sredstva za nabavku instrumenata i izgradnju namenskog objekta za Seizmološku stanicu. Postupajući po zahtevu ministra prosvete i crkvenih dela, Andre Nikolića, predsednik Beogradske opštine Velisav Vulović odobrio je [[6. septembar|6. septembra]] [[1908]]. godine zemljište na [[Tašmajdan]]u za izgradnju Seizmološke stanice Geološkog zavoda. Radovi su počeli četiri dana kasnije, a završeni su maja [[1909]]. godine. Projekat je uradio arhitekta [[Momir Korunović]]. Instalacija instrumenata je završena [[8. avgust]]a [[1909]]. a narednog dana registrovan je prvi zemljotres. Predstavnici Seizmološke službe Geološkog zavoda učestvovali su na kongresima Međunarodnog seizmološkog saveza [[1907]]. godine, u [[Hag]]u, [[Holandija]], [[1909]]. u [[Cermat]]u, [[Švajcarska]] i [[1912]]. godine, u [[Mančester]]u u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]]. Godine [[1919]]. Seizmološka stanica je prerasla u Seizmološki zavod a na njenom čelu za upravnika se našao Jelenko Mihailović. == Povezano == * [[Republički hidrometeorološki zavod Srbije|Republički hidrometeorološki zavod]] * [[Astronomska opservatorija u Beogradu]] == Napomene == {{notelist}} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == * [http://www.seismo.gov.rs/ Službena stranica Republičkog seizmološkog zavoda „Srbije“] * [http://www.seismo.gov.rs/Seizmicnost/Poslednji.htm Poslednji zemljotres] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171230224619/http://www.seismo.gov.rs/Seizmicnost/Poslednji.htm |date=2017-12-30 }}, stranica RSZS. * [http://www.seismo.gov.rs/Seizmicnost/Katalog-zemljotresa.pdf Katalog zemljotresa Republičkog seizmološkog zavoda Srbije] * [http://www.seismo.gov.rs/Seizmoloska_mreza_cyr.pdf ''„Merni informacioni sistemi u Republičkom seizmološkom zavodu''“], Mr Slavica Radovanović, 2013. * [http://elibrary.matf.bg.ac.rs/bitstream/handle/123456789/1638/08.pdf?sequence=1 ''„Seizmološki rad astronomske i meteorološke opservatorije u Beogradu“'', Milan Jeličić, 2010.] * [http://www.srbinside.rs/?p=2425 ''„U lov na zemljotrese“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305005712/http://www.srbinside.rs/?p=2425 |date=2016-03-05 }}, Lepša strana Srbije, 22. septembra 2013. * [http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/08/07/srpski/IS06080601.shtml ''„Jelenko čeka da dobije svoju ulicu“''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304210126/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2006/08/07/srpski/IS06080601.shtml |date=2016-03-04 }}, Glas javnosti, S. Marinković 7. avgust 2006. [[Kategorija:Nastanci 1893.]] [[Kategorija:Srpske organizacije]] [[Kategorija:Naučne organizacije]] [[Kategorija:Nauka i tehnologija u Srbiji]] [[Kategorija:Seizmologija]] ozjydx2vaofmqwwvgy2drqk84yn80c1 0 4616006 42586063 42394828 2026-04-28T10:04:56Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586063 wikitext text/x-wiki {{Japansko ime|Sanjō}} {{Infokutija05 političar |name = Sanjō Sanetomi |native_name = {{small|三条 実美}} |image = Sanetomi Sanjo formal (cropped).jpg |caption=Princ Sanetomi Sanjo, krajem 19. vijeka |office = 1. [[Gospodar čuvar Tajnog pečata Japana|gospodar čuvar Tajnog pečata]] |monarch = [[Car Meiji|Meiji]] |term_start = 22. decembar 1885 |term_end = 18. februar 1891 |predecessor = položaj uspostavljen |successor = [[Tokudaiji Sanetsune]] |office1 = [[Premijer Japana]]<br>{{small|v.d.}} |monarch1 = [[Car Meiji|Meiji]] |term_start1 = 25. oktobar 1889 |term_end1 = 24. decembar 1889 |predecessor1 = [[Kuroda Kiyotaka]] |successor1 = [[Yamagata Aritomo]] |office2 = [[Daijō Daijin|Kancelar carstva Japana]] |monarch2 = [[Car Meiji|Meiji]] |term_start2 = 13. septembar 1871 |term_end2 = 22. decembar 1885 |predecessor2 = [[Tokugawa Ienari]] |successor2 = položaj ukinut |birth_date = {{birth date|1837|3|13|df=y}} |birth_place = [[Kyoto]], [[Tokugawa šohunat|Tokugawa]] {{small|(danas [[Japan]])}} |death_date = {{death date and age|1891|2|18|1837|3|13|df=y}} |death_place = [[Tokyo]], [[Japansko Carstvo|Japan]] |party = [[nezavisni političar|nezavisni]] }} [[Princ]] {{nihongo|'''Sanjō Sanetomi'''|三条 実美||extra=13. mart 1837 – 18. februar 1891}} bio je [[japan]]ski [[kuge|dvorski plemić]] i državnik poznat po tome što je vršio niz visokih državnih dužnosti za vrijeme [[Meiji restauracija|Meiji restauracije]]. Iako je kao mladić 1860-ih bio pristaša protivzapadnog pokreta [[Sonnō jōi]] ("Zaštitimo cara, istjerajmo barbare"), te sa dvora bio prisiljen bježati zbog pobjede pro-zapadnog [[Satsuma (domena)|Satsuma]] klana, po uspostavljanju modernog režima cara Meija je 1868. dobio prve funkcije u carskoj upravi, te ih zadržao do kraja života. Nakon ostavke premijera [[Kuroda Kiyotaka|Kurode Kiyotake]] je u jesen 1889. privremeno vršio dužnost [[premijer Japana|premijera]]. == Reference == {{reflist}} == Literatura == * [[William G. Beasley|Beasley, William G.]] (1972). ''The Meiji Restoration''. Stanford: Stanford University Press. {{ISBN|9780804708159}}; [http://www.worldcat.org/title/meiji-restoration/oclc/579232&referer=brief_results OCLC 579232] * [[Marius Jansen|Jansen, Marius B.]] and Gilbert Rozman, eds. (1986). ''Japan in Transition: from Tokugawa to Meiji''. Princeton: [[Princeton University Press]]. {{ISBN|9780691054599}}; [http://www.worldcat.org/title/japan-in-transition-from-tokugawa-to-meiji/oclc/12311985&referer=brief_results OCLC 12311985] * [[Donald Keene|Keene, Donald]]. (2002). ''Emperor of Japan: Meiji and His World, 1852–1912''. New York: [[Columbia University Press]]. {{ISBN|978-0-231-12340-2}}; [http://www.worldcat.org/wcpa/oclc/46731178 OCLC 46731178] * [[Ozaki Yukio|Ozaki, Yukio]]. (2001). ''The Autobiography of Ozaki Yukio: The Struggle for Constitutional Government in Japan''. [Translated by Fujiko Hara]. Princeton: Princeton University Press. {{ISBN|9780691050959}}; [http://www.worldcat.org/title/autobiography-of-ozaki-yukio-the-struggle-for-constitutional-government-in-japan/oclc/45363447&referer=brief_results OCLC 45363447] ==Vanjske veze== {{commons category|Sanjo Sanetomi}} *[http://www.ndl.go.jp/portrait/e/datas/97.html?c=1 National Diet Library biography and photo] *[http://www.wdl.org/en/item/7368 Meiji Dignitaries] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210921001437/https://www.wdl.org/en/item/7368/ |date=2021-09-21 }} is a portrait of Sanetomi and others from 1877 *{{Cite EB1911|wstitle=Sanjo, Sanetomi, Prince |short=x}} {{Premijeri Japana}} {{Authority control}} {{Lifetime|1837|1891|Sanjo, Sanetomi}} [[Kategorija:Japanski političari]] [[Kategorija:Premijeri Japana]] tnjuntht066vcl5wgj85n9xkr5cmiy3 0 4617970 42585804 42576366 2026-04-27T13:31:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585804 wikitext text/x-wiki [[File:Pornhub-logo.svg|thumb|200px]] '''Pornhub''' je mrežna usluga za razmjenu [[Pornografski film|pornografskih video snimaka]] i najveći pornografski [[veb-sajt]] na [[internet]]u.<ref name="theinquirer1">{{cite web |url=http://www.theinquirer.net/inquirer/news/2130430/talk-talk-fails-block-pornhub |title=Talk Talk fails to block Pornhub |publisher=The Inquirer |date=6. 12. 2011 |accessdate=23. 5. 2013 |archivedate=2012-01-07 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120107222349/http://www.theinquirer.net/inquirer/news/2130430/talk-talk-fails-block-pornhub |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=World's biggest porn site reveals how major events affect viewing habits |url=http://www.news.com.au/technology/online/worlds-biggest-porn-site-reveals-how-major-events-affect-viewing-habits/story-fnjwmwrh-1226770342473 |access-date=2018-05-14 |archivedate=2014-05-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140524225724/http://www.news.com.au/technology/online/worlds-biggest-porn-site-reveals-how-major-events-affect-viewing-habits/story-fnjwmwrh-1226770342473 |deadurl= }}</ref> Osnovan je u [[Montreal]]u 2007. i otad pruža profesionalne i amaterske usluge [[Fotografisanje|fotografisanja]]. Ima kancelarije i [[server]]e u [[San Francisko|San Francisku]], [[Hjuston]]u, [[Nju Orleans]]u i [[London]]u. U martu 2010. kupila ga je kompanija Manwin (danas poznata pod imenom [[MindGeek]]) koja takođe posjeduje druge pornografske veb-sajtove. == Historija == Stranicu, tada u sklopu kompanije Interhub, osnovao je veb-programer [[Met Kizer]] i pokrenuo početkom 2007.<ref>{{cite web|url=http://nymag.com/news/features/70985/index1.html|title=The Geek-Kings of Smut|website=New York|accessdate=22. 12. 2014}}</ref> U martu 2010. kompaniju je kupio [[Fabijan Tilman]], rukovodeći partner konglomerata [[Manwin]], danas poznatijeg pod imenom MindGeek.<ref name="Buse">{{Cite news |last=Buse|first=Uwe| title = Harnessing the Internet: The German Porn King's Revolutionary Model | work = Der Spiegel | date = 20. 12. 2012 | url = http://www.spiegel.de/international/zeitgeist/fabian-thylmann-and-his-revolutionary-porn-business-model-a-873802-2.html }}</ref> Pornhub sačinjava istoimenu mrežu koja se sastoji od stranica [[YouPorn]], [[RedTube]] i njima sličnim. Iako nije najpopularniji [[Pornografija|pornografski]] veb-sajt, ipak je najveći na internetu pružajući više video zapisa od bilo kojeg sličnog sajta.<ref name=theinquirer1/> Veb-sajt posjetiocima omogućava pregled pornografskih video klipa iz raznih kategorija, uključujući profesionalne i amaterske video klipove. Korisnici mogu da dijele video klipove na [[Društvena mreža|društvenim mrežama]] ili da ocjenjuju njihov kvalitet. Korisnici takođe mogu napraviti besplatni korisnički nalog koji im omogućava komentarisanje, preuzimanje i dodavanje klipova na spisak omiljenih videa; takođe mogu da postavljaju vlastite video klipove. Kako bi obezbijedili da sajt ne sadrži nelegalni sadržaj, korisnici se podstiču da prijave neprikladne video zapise koje će Pornhub zatim pregledati i ukloniti ako krše uslove korišćenja veb-sajta.<ref name=pornhub-team-ama-reddit>{{cite web |url=https://www.reddit.com/r/IAmA/comments/1un3wn/we_are_the_pornhub_team_ask_us_anything/ |title=We are the Pornhub team. Ask Us Anything. : IAmA |last1=Katie|first1=Pornhub |date=8. 1. 2014 |publisher=reddit |accessdate=18. 8. 2014}}</ref> U nastojanju da pruži što bolju kvalitetu sadržaja, kompanija je u oktobru 2013. pokrenula uslugu „Pornhub Select” (doslovno „Pornhub bira” u značenju „Odabrani sadržaj sa stranice Pornhub”).<ref name=pornhub-select-blog>{{cite web |title=Pornhub Select! |url=http://www.pornhubselect.com/ |date=1. 10. 2013 |publisher=Pornhub.com |accessdate=18. 8. 2014 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Dana 9. oktobra 2013. Pornhub je pokrenuo veb-sajt za [[kuratorstvo]] pod nazivom „PornIQ” koji koristi razne algoritme kako bi napravio prilagođene spiskove za reprodukciju koji se zasnivaju na nizu faktora, počev od omiljenih vrsta pornografskih video zapisa, koliko je sati kad korisnik posjećuje sajt, u kojem se dijelu svijeta nalazi, pa do dostupnog vremena kojim korisnik raspolaže da ga (ili ih) gleda.<ref name=porniq-xbiz>{{cite web |url=http://www.xbiz.com/news/169908 |title=PornHub to Roll Out Porn IQ |last1=Gray|first1=Lila |date=9. 10. 2013 |publisher=Xbiz |accessdate=18. 8. 2014}}</ref><ref name=porniq-pandodaily>{{cite web |url=http://pando.com/2013/10/09/what-media-companies-can-learn-from-pornhub-and-its-new-porniq-service/ |title=What media companies can learn from Pornhub and its new PornIQ service |last1=Holmes|first1=David |date=9. 10. 2013 |publisher=PandoDaily |accessdate=18. 8. 2014}}</ref> [[Dejvid Holms]] sa ''[[PandoDaily]]'' naglasio je da ovakav način izgradnje prilagođenih spiskova za reprodukciju koristeći znatnu količinu podataka, izdvaja Pornhub od drugih usluga koje su pokušale da naprave slične usluge. Takođe je naglasio da ovo označava novi trend među „[[Veb 2.0]]” sajtovima tako što se prelazi s običnog traženja sadržaja na pasivno kuratorstvo.<ref name=porniq-pandodaily/> Prema podacima iz 2009. tri najveća pornografska veb-sajta „[[RedTube]], [[YouPorn]] i PornHub — zajedno imaju 100 [[milion]]a pojedinačnih posjetioca”.<ref>{{cite web |last=Lanxon |first=Nate |url=http://crave.cnet.co.uk/software/twitter-more-popular-than-free-porn-fact-49302352/ |title=Twitter more popular than free porn: fact! &#124; CNET UK |publisher=Crave.cnet.co.uk |date=22. 5. 2009 |accessdate=23. 5. 2013 |archive-date=2012-04-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120424134321/http://crave.cnet.co.uk/software/twitter-more-popular-than-free-porn-fact-49302352/ |dead-url=yes }}</ref> Nakon što je [[Njemačka]] porazila [[Brazil]] na [[Svetsko prvenstvo u fudbalu 2014.|Svjetskom prvenstvu u fudbalu 2014]], PornHub je apelovao korisnike da prestanu postavljati snimke s naslovima koji sadrže seksualne aluzije na poraz.<ref>{{cite web|last1=Hooton|first1=Christopher|title=Pornhub pleads with users to stop uploading videos of Brazil 'getting f**ked by Germany' in the World Cup|url=http://www.independent.co.uk/sport/football/worldcup/pornhub-pleads-users-to-stop-uploading-videos-of-brazil-getting-fked-by-germany-in-the-world-cup-9594287.html|work=The Independent|accessdate=10. 7. 2014}}</ref> U junu 2015. PornHub je objavio da će početi da snima pornografske filmove u [[svemir]]u, nazivajući ih ''Sexplorations''. Sajt se nada da će pokrenuti svemirsku misiju i snimiti film 2016, s tim da će donatori sa ''[[IndieGogo]]'' pokriti troškove produkcije od 3,4 miliona [[Američki dolar|dolara]]. U ''Sexplorations'' glumiće [[Eva Lovija]] i [[Džoni Sins]] koji će proći kroz „šest mjeseci rigorozne obuke” prije svemirske misije.<ref>{{cite web|url=http://www.independent.co.uk/life-style/love-sex/first-sex-in-space-pornhub-is-going-to-make-a-porn-film-in-space-10309285.html|title=First sex in space: Pornhub is going to make a porn film in space|last=Hooton|first=Christopher|date=10. 6. 2015|work=The Independent}}</ref> Dana 1. februara 2016. PornHub je pokrenuo internetski kasino kojeg pokreću [[Betsoft]], Endorphina i 1x2gaming.<ref>{{cite news|url=http://www.latestcasinobonuses.com/article/porn-gambling-pornhub-casino|title=Porn + Gambling = PornHub Casino|publisher=latestcasinobonuses.com|date=6. 2. 2016}}</ref> Za prvoaprilsku šalu 2016. sajt je početnu stranicu promijenio u CornHub („corn” na [[Engleski jezik|engleskom jeziku]] znači „[[kukuruz]]”) koja je prikazivala video zapise kukuruza u kombinaciji sa seksualno primamljivim naslovima.<ref>{{cite news|title=Stamos Documentary? Trader Joe's Closing? Cornhub? Must Be April Fools' Day|url=http://www.npr.org/sections/thetwo-way/2016/04/01/472692398/stamos-documentary-trader-joes-closing-cornhub-must-be-april-fools-day|accessdate=2. 4. 2016|publisher=NPR|date=1. 4. 2016}}</ref> === Navodi kršenja autorskih prava === Godine 2010. pornografske kompanije [[Pink Visual]] i [[Ventura Content]] pokrenuli su sudski spor navodeći da su vlasnici Pornhuba, [[Mansef Inc.]] i [[Interhub]], prekršili njihova autorska prava prikazivajući 95 video zapisa na sajtovima Pornhub, [[Keezmovies]], [[Extremetube]] i [[Tube8]].<ref name="xbiz">{{cite web|url=http://www.xbiznewswire.com/view.php?id=119348|title=Brazzers Parent Calls Infringement Suit 'Fatally Defective'|last=Pardon|first=Rhett|date=5. 4. 2010|publisher=XBIZ Newswire|accessdate=17. 4. 2013|archivedate=2010-06-11|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100611200936/http://www.xbiznewswire.com/view.php?id=119348|deadurl=yes}}</ref> Ventura Content je naveo da je 45 video zapisa reproducirano „na desetine miliona puta”<ref>{{cite news|url=http://gramponante.com/pink-visual-sues-tubes-charges-canadians-with-vag-overfishing/|title=Pink Visual sues tubes, charges Canadians with vag overfishing|date=16. 2. 2010|publisher=Gramponante.com|accessdate=16. 4. 2010}}</ref> i da [[piratstvo]] ugrožava „cijelu industriju za odrasle”.<ref name="Forbes">{{cite news|url=http://blogs.forbes.com/velocity/2010/02/17/porn-studio-cries-copyright-foul-in-6-75m-suit-against-online-video-sites/|title="Tube Sites" Threaten Porn Studios|last=Chiang|first=Oliver|date=17. 2. 2010|work=Forbes|accessdate=16. 4. 2010}}</ref> Parnica je riješena u oktobru 2010. s tim da se tačni detalji ne znaju. Stranke su se dogovorile da će sajtovi sadržavati digitalne otiske prstiju video zapisa kako bi lakše mogli otkriti kršenje autorskih prava.<ref>{{cite news|url=http://www.xbiz.com/news/125964|title=Ventura Content, Manwin Settlement Includes Vobile Provision|last=Pardon|first=Rhett|publisher=XBiz News|access-date=25. 4. 2016}}</ref> Smatra se da Pornhub i slične kompanije predstavljaju jaku konkurenciju sajtovima s plaćenim sadržajem, tradicionalnim pornografskim časopisima i pornografskim [[DVD]]-ovima.<ref>{{cite web|url=http://www.usatoday.com/tech/techinvestor/industry/2007-06-05-internet-porn_N.htm|title=Purveyors of porn scramble to keep up with Internet - USATODAY.com|website=www.usatoday.com|accessdate=25. 4. 2016}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/chris_ayres/article1951164.ece|title=YouTube with fewer clothes|publisher=The Sunday Times|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110629120059/http://www.timesonline.co.uk/tol/comment/columnists/chris_ayres/article1951164.ece|archivedate=29. 7. 2011|accessdate=25. 4. 2016}}</ref> == Nosivi uređaj == U februaru 2015.<ref>{{cite web|title=Wankband - The wearable tech that allows you to love the planet, by loving yourself...|url=https://www.youtube.com/watch?v=RzjeAaLbM5k|website=YouTube|date=25. 2. 2015}}</ref> kompanija je najavila da rade na narukvici opremljenoj [[Električni generator|električnim generatorom]] [[Kinetička energija|kinetičke energije]]. Prvenstveno namijenjen [[Muškarac|muškarcima]], uređaj koristi gornje i donje kretanje prilikom [[Samozadovoljavanje|samozadovoljavanja]] za punjenje potrošačke elektronike. == Povezano == * [[Pornografija]] * [[Pornografski glumci i glumice]] == Izvori == {{reflist|2}} [[Kategorija:Nastanci 2007.]] [[Kategorija:Kanadske kompanije]] [[Kategorija:Sajtovi]] [[Kategorija:Pornografija]] 8cao72r4mzha4g7dts1vewodq1lbrbr 0 4650636 42585815 42585451 2026-04-27T14:59:07Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585451|42585451]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585815 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Epeli Nailatikau |datum rođenja=[[5. srpnja]] [[1941.]] |mjesto rođenja={{flagicon|FIJ|colonial}} [[Suva]], [[Fidži]] |datum smrti={{death date and age|hr=da|2026|3|26|1941|7|5}} |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika=Epeli Nailatikau 2012.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Nezavisni (politika)|nezavisni]] |potpis= |supruga=[[Koila Nailatikau]] |zanimanje= |fusnote=* Nailatikau je od [[30. srpnja]] do [[5. studenog]] [[2009.]] godine bio vršitelj dužnosti predsjednika. |položaj = 4. [[predsjednik Fidžija]]* |mandat_start = [[30. srpnja]] [[2009.]] |mandat_kraj = [[12. studenog]] [[2015.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Josefa Iloilo]] |nasljednik = [[Jioji Konrote]] |čin2 = 2. [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta Fidžija]] |mandat_start2 = [[11. veljače]] [[2019.]] |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik = |prethodnik2 = [[Jiko Luveni]] |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} [[Brigadni general]] [[ratu]] '''Epeli Nailatikau''', {{small|[[Red Fidžija|CF]], [[Kraljevski viktorijanski red|LVO]], [[Red Britanskog Imperija|OBE]], [[Odlikovanja i priznanja Republike Fidži|MSD]], [[Prečasni red svetog Ivana|KStJ]]}} ([[Suva]], [[5. srpnja]] [[1941.]] – [[26. ožujka]] [[2026.]]) bio je [[fidži]]jski plemenski čelnik ([[ratu]]), vojni časnik i političar, najpoznatiji jer je od [[2009.]] do [[2015.]] godine bio [[predsjednik Fidžija]]. Od veljače [[2019.]] godine, Nailatikau obnaša dužnost [[Parlament Fidžija|Predsjednika Parlamenta]]. U mladosti se odlučio za vojnu karijetu te je aktivno služio sve do [[1987.]] godine, došavši do čina [[brigadni general|brigadnog generala]] te funkcije komandanta Kraljevskih oružanih snaga Fidžija. Tokom [[1987.]] godine, dok je bio u posjeti [[Australija|Australiji]], smijenjen je s pozicije komandanta usred [[Državni udari na Fidžiju 1987.|pučeva]] koji su te godine pogodili zemlju. Nakon prisilnog umirovljenja, posvetio se diplomatskoj karijeri, isprva kao visoki predstavnik pri [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a onda i kao ambasador u [[Danska|Danskoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Izrael]]u i [[Vatikan]]u. Kasnije je bio predstavnik pri [[Forum Pacifičkih otoka|Forumu Pacifičkih otoka]], a od [[1999.]] godine i stalni tajnik za vanjske poslove i trgovinu. Iako mu se oštro protivio, Nailatikau je bio prvi predloženi kandidat za [[premijer Fidžija|premijera]] nakon [[Državni udar na Fidžiju 2000.|vojnog udara]] [[2000.]] godine, ali je odbio nominaciju u korist [[Laisenia Qarase|Laisenije Qarasea]], koji je ubrzo postao premijer; Nailatikau je postao ministar fidžijskih (unutarnjih) poslova u privremenoj vladi. Nakon ponovne uspostave demokracije, Nailatikau je [[2001.]] godine izabran za predsjednika [[Predstavnički dom (Fidži)|Predstavničkog doma]], tadašnjeg donjeg doma Parlamenta, gdje je ostao sve do [[2006.]] godine i [[Državni udar na Fidžiju 2006.|novog vojnog udara]]. Nakon novog puča, Nailatikau je postao ministar vanjskih poslova i trgovine u privremenoj vojnoj vladi [[Frank Bainimarama|Franka Bainimarame]]. Predsjednik [[Josefa Iloilo]] kandidirao ga je za potpredsjednika [[2007.]] godine, ali je to odbijeno, samo da bi nakon nove ustavne krize [[2009.]] godine postao Iloilov zamjenik. U rujnu [[2007.]] godine, na tjedan dana je mijenjao premijera Bainimaramu na toj funkciji, dok je ovaj bio na službenom putu u [[New York (grad)|New Yorku]]. Dana [[30. srpnja]] [[2009.]] godine postao je vršitelj dužnosti [[Predsjednik Fidžija|predsjednika Fidžija]], nakon što se [[Josefa Iloilo]] umirovio. Iako je novog predsjednika trebalo izabrati [[Veliko vijeće poglavica]], premijer Bainimarama je iskoristio krizu vlasti te je, kao ''de facto'' čelnik Fidžija, objavio kako će njegova vlada imenovati novog predsjednika. Novi predsjednik tako je postao Nailatikau, koji je [[5. studenog]] [[2009.]] godine formalno prisegnuo na dužnost. Nakon šest godina na čelu Fidžija, [[2015.]] godine naslijedio ga je [[Jioji Konrote]]. Nastavio se baviti politikom te je [[11. veljače]] [[2019.]] godine postao [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta]]. Od [[1981.]] godine je u braku s [[Koila Nailatikau|Koilom Maru]], drugom kćerkom bivšeg predsjednika [[Kamisese Mara|Kamisesea Mare]] te, također, političarkom. Imaju dvoje djece, sina Kamisesea Vunu i kćerku Litiju Cakobau. {{Predsjednici Fidžija}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1941|2026|Nailatikau, Epeli}} [[Kategorija:Fidžijski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Fidžija]] [[Kategorija:Fidžijski diplomati]] [[Kategorija:Fidžijski oficiri]] 8zrjveytbyb2m6ia801vbdsofapjot9 42585816 42585815 2026-04-27T14:59:13Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42569620|42569620]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585816 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Epeli Nailatikau |datum rođenja=[[5. srpnja]] [[1941.]] |mjesto rođenja={{flagicon|FIJ|colonial}} [[Suva]], [[Fidži]] |datum smrti= |mjesto smrti= |malaslika= |opis male slike= |slika=Epeli Nailatikau 2012.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Nezavisni (politika)|nezavisni]] |potpis= |supruga=[[Koila Nailatikau]] |zanimanje= |fusnote=* Nailatikau je od [[30. srpnja]] do [[5. studenog]] [[2009.]] godine bio vršitelj dužnosti predsjednika. |položaj = 4. [[predsjednik Fidžija]]* |mandat_start = [[30. srpnja]] [[2009.]] |mandat_kraj = [[12. studenog]] [[2015.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Josefa Iloilo]] |nasljednik = [[Jioji Konrote]] |čin2 = 2. [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta Fidžija]] |mandat_start2 = [[11. veljače]] [[2019.]] |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik = |prethodnik2 = [[Jiko Luveni]] |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} [[Brigadni general]] [[ratu]] '''Epeli Nailatikau''', {{small|[[Red Fidžija|CF]], [[Kraljevski viktorijanski red|LVO]], [[Red Britanskog Imperija|OBE]], [[Odlikovanja i priznanja Republike Fidži|MSD]], [[Prečasni red svetog Ivana|KStJ]]}} ([[Suva]], [[5. srpnja]] [[1941.]] - [[26. ožujka]] [[2026.|2026]].) bio je [[fidži]]jski plemenski čelnik ([[ratu]]), vojni časnik i političar, najpoznatiji jer je od [[2009.]] do [[2015.]] godine bio [[predsjednik Fidžija]]. Od veljače [[2019.]] godine, Nailatikau obnaša dužnost [[Parlament Fidžija|Predsjednika Parlamenta]]. U mladosti se odlučio za vojnu karijetu te je aktivno služio sve do [[1987.]] godine, došavši do čina [[brigadni general|brigadnog generala]] te funkcije komandanta Kraljevskih oružanih snaga Fidžija. Tokom [[1987.]] godine, dok je bio u posjeti [[Australija|Australiji]], smijenjen je s pozicije komandanta usred [[Državni udari na Fidžiju 1987.|pučeva]] koji su te godine pogodili zemlju. Nakon prisilnog umirovljenja, posvetio se diplomatskoj karijeri, isprva kao visoki predstavnik pri [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a onda i kao ambasador u [[Danska|Danskoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Izrael]]u i [[Vatikan]]u. Kasnije je bio predstavnik pri [[Forum Pacifičkih otoka|Forumu Pacifičkih otoka]], a od [[1999.]] godine i stalni tajnik za vanjske poslove i trgovinu. Iako mu se oštro protivio, Nailatikau je bio prvi predloženi kandidat za [[premijer Fidžija|premijera]] nakon [[Državni udar na Fidžiju 2000.|vojnog udara]] [[2000.]] godine, ali je odbio nominaciju u korist [[Laisenia Qarase|Laisenije Qarasea]], koji je ubrzo postao premijer; Nailatikau je postao ministar fidžijskih (unutarnjih) poslova u privremenoj vladi. Nakon ponovne uspostave demokracije, Nailatikau je [[2001.]] godine izabran za predsjednika [[Predstavnički dom (Fidži)|Predstavničkog doma]], tadašnjeg donjeg doma Parlamenta, gdje je ostao sve do [[2006.]] godine i [[Državni udar na Fidžiju 2006.|novog vojnog udara]]. Nakon novog puča, Nailatikau je postao ministar vanjskih poslova i trgovine u privremenoj vojnoj vladi [[Frank Bainimarama|Franka Bainimarame]]. Predsjednik [[Josefa Iloilo]] kandidirao ga je za potpredsjednika [[2007.]] godine, ali je to odbijeno, samo da bi nakon nove ustavne krize [[2009.]] godine postao Iloilov zamjenik. U rujnu [[2007.]] godine, na tjedan dana je mijenjao premijera Bainimaramu na toj funkciji, dok je ovaj bio na službenom putu u [[New York (grad)|New Yorku]]. Dana [[30. srpnja]] [[2009.]] godine postao je vršitelj dužnosti [[Predsjednik Fidžija|predsjednika Fidžija]], nakon što se [[Josefa Iloilo]] umirovio. Iako je novog predsjednika trebalo izabrati [[Veliko vijeće poglavica]], premijer Bainimarama je iskoristio krizu vlasti te je, kao ''de facto'' čelnik Fidžija, objavio kako će njegova vlada imenovati novog predsjednika. Novi predsjednik tako je postao Nailatikau, koji je [[5. studenog]] [[2009.]] godine formalno prisegnuo na dužnost. Nakon šest godina na čelu Fidžija, [[2015.]] godine naslijedio ga je [[Jioji Konrote]]. Nastavio se baviti politikom te je [[11. veljače]] [[2019.]] godine postao [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta]]. Od [[1981.]] godine je u braku s [[Koila Nailatikau|Koilom Maru]], drugom kćerkom bivšeg predsjednika [[Kamisese Mara|Kamisesea Mare]] te, također, političarkom. Imaju dvoje djece, sina Kamisesea Vunu i kćerku Litiju Cakobau. {{Predsjednici Fidžija}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1941|2026|Nailatikau, Epeli}} [[Kategorija:Fidžijski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Fidžija]] [[Kategorija:Fidžijski diplomati]] [[Kategorija:Fidžijski oficiri]] 7h2kisl2ljlqdr0hzi0tclqcaz4dpul 42585817 42585816 2026-04-27T15:09:19Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćene izmjene korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25739-54|~2026-25739-54]] ([[User talk:~2026-25739-54|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42585451 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Epeli Nailatikau |datum rođenja=[[5. srpnja]] [[1941.]] |mjesto rođenja={{flagicon|FIJ|colonial}} [[Suva]], [[Fidži]] |datum smrti={{death date and age|hr=da|2026|3|26|1941|7|5}} |mjesto smrti={{flagicon|FIJ}} [[Suva]], [[Fidži]] |malaslika= |opis male slike= |slika=Epeli Nailatikau 2012.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=[[Nezavisni (politika)|nezavisni]] |potpis= |supruga=[[Koila Nailatikau]] |zanimanje= |fusnote=* Nailatikau je od [[30. srpnja]] do [[5. studenog]] [[2009.]] godine bio vršitelj dužnosti predsjednika. |položaj = 4. [[predsjednik Fidžija]]* |mandat_start = [[30. srpnja]] [[2009.]] |mandat_kraj = [[12. studenog]] [[2015.]] |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik1 = |prethodnik = [[Josefa Iloilo]] |nasljednik = [[Jioji Konrote]] |čin2 = 2. [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta Fidžija]] |mandat_start2 = [[11. veljače]] [[2019.]] |mandat_kraj2 = [[24. prosinca]] [[2022.]] |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = [[Frank Bainimarama]] |predsjednik = |prethodnik2 = [[Jiko Luveni]] |nasljednik2 = [[Naiqama Lalabalavu]] |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} [[Brigadni general]] [[ratu]] '''Epeli Nailatikau''', {{small|[[Red Fidžija|CF]], [[Kraljevski viktorijanski red|LVO]], [[Red Britanskog Imperija|OBE]], [[Odlikovanja i priznanja Republike Fidži|MSD]], [[Prečasni red svetog Ivana|KStJ]]}} ([[Suva]], [[5. srpnja]] [[1941.]] – [[26. ožujka]] [[2026.]]) bio je [[fidži]]jski plemenski čelnik ([[ratu]]), vojni časnik i političar, najpoznatiji jer je od [[2009.]] do [[2015.]] godine bio [[predsjednik Fidžija]]. Od veljače [[2019.]] godine, Nailatikau obnaša dužnost [[Parlament Fidžija|Predsjednika Parlamenta]]. U mladosti se odlučio za vojnu karijetu te je aktivno služio sve do [[1987.]] godine, došavši do čina [[brigadni general|brigadnog generala]] te funkcije komandanta Kraljevskih oružanih snaga Fidžija. Tokom [[1987.]] godine, dok je bio u posjeti [[Australija|Australiji]], smijenjen je s pozicije komandanta usred [[Državni udari na Fidžiju 1987.|pučeva]] koji su te godine pogodili zemlju. Nakon prisilnog umirovljenja, posvetio se diplomatskoj karijeri, isprva kao visoki predstavnik pri [[UK|Ujedinjenom Kraljevstvu]], a onda i kao ambasador u [[Danska|Danskoj]], [[Egipat|Egiptu]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Izrael]]u i [[Vatikan]]u. Kasnije je bio predstavnik pri [[Forum Pacifičkih otoka|Forumu Pacifičkih otoka]], a od [[1999.]] godine i stalni tajnik za vanjske poslove i trgovinu. Iako mu se oštro protivio, Nailatikau je bio prvi predloženi kandidat za [[premijer Fidžija|premijera]] nakon [[Državni udar na Fidžiju 2000.|vojnog udara]] [[2000.]] godine, ali je odbio nominaciju u korist [[Laisenia Qarase|Laisenije Qarasea]], koji je ubrzo postao premijer; Nailatikau je postao ministar fidžijskih (unutarnjih) poslova u privremenoj vladi. Nakon ponovne uspostave demokracije, Nailatikau je [[2001.]] godine izabran za predsjednika [[Predstavnički dom (Fidži)|Predstavničkog doma]], tadašnjeg donjeg doma Parlamenta, gdje je ostao sve do [[2006.]] godine i [[Državni udar na Fidžiju 2006.|novog vojnog udara]]. Nakon novog puča, Nailatikau je postao ministar vanjskih poslova i trgovine u privremenoj vojnoj vladi [[Frank Bainimarama|Franka Bainimarame]]. Predsjednik [[Josefa Iloilo]] kandidirao ga je za potpredsjednika [[2007.]] godine, ali je to odbijeno, samo da bi nakon nove ustavne krize [[2009.]] godine postao Iloilov zamjenik. U rujnu [[2007.]] godine, na tjedan dana je mijenjao premijera Bainimaramu na toj funkciji, dok je ovaj bio na službenom putu u [[New York (grad)|New Yorku]]. Dana [[30. srpnja]] [[2009.]] godine postao je vršitelj dužnosti [[Predsjednik Fidžija|predsjednika Fidžija]], nakon što se [[Josefa Iloilo]] umirovio. Iako je novog predsjednika trebalo izabrati [[Veliko vijeće poglavica]], premijer Bainimarama je iskoristio krizu vlasti te je, kao ''de facto'' čelnik Fidžija, objavio kako će njegova vlada imenovati novog predsjednika. Novi predsjednik tako je postao Nailatikau, koji je [[5. studenog]] [[2009.]] godine formalno prisegnuo na dužnost. Nakon šest godina na čelu Fidžija, [[2015.]] godine naslijedio ga je [[Jioji Konrote]]. Nastavio se baviti politikom te je [[11. veljače]] [[2019.]] godine postao [[Parlament Fidžija|predsjednik Parlamenta]]. Od [[1981.]] godine je u braku s [[Koila Nailatikau|Koilom Maru]], drugom kćerkom bivšeg predsjednika [[Kamisese Mara|Kamisesea Mare]] te, također, političarkom. Imaju dvoje djece, sina Kamisesea Vunu i kćerku Litiju Cakobau. {{Predsjednici Fidžija}} {{Authority control}} {{Životni vijek|1941|2026|Nailatikau, Epeli}} [[Kategorija:Fidžijski političari]] [[Kategorija:Predsjednici Fidžija]] [[Kategorija:Fidžijski diplomati]] [[Kategorija:Fidžijski oficiri]] ikz427ggn3z1mibiv9ch6ny1bqz91f8 0 4670368 42586046 42404501 2026-04-28T06:37:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586046 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vodotok | ime=Rēzekne | drugo_ime = | slika =Rēzekne,_Rēzekne,_Latvia_-_M.Strīķis_-_Panoramio.jpg | slika_širina = 260px | slika_opis=Rijeka kod [[grad]]a [[Rēzekne]] | kontinenti= [[Evropa]] | regije =[[Latgalija]]. | države ={{flag|Latvija}} | pokrajine = | gradovi =Rēzekne | izvor =[[Rāzna|Jezero Rāzna]] | izvor_visina = | izvor_koord = | ušće =[[Lubāns|Jezero Lubāns]] | ušće_visina = | ušće_koord =56°46′33″N 26°56′19″E | ušće_vrsta = | dužina =116 <ref name=brit/> | pritoke=Malta | prot_jezera = | vodopadi= | ade = | protok_sred = | protok_min = | protok_maks = | sliv = [[baltik|baltički]] | površina =2,066<ref name=brit/> | ulijeva_se_u =[[Lubāns|Jezero Lubāns]] | broj_vrsta = | zaš_područja = | mostovi = | brane = | akumulacije = | plovnost = | luke = | kol_robe = | karta= | karta_širina = | karta_opis = }} '''Rēzekne''' je [[rijeka]] na [[istok]]u [[Latvija|Latvije]] u [[Latgalija|Latgalijskoj regiji]] duga 116 [[km]].<ref name=brit/> == Hidrologija== Rēzekne [[izvor|izvire]] iz [[Rāzna|Jezera Rāzna]] u [[Latgalija|Latgaliji]]. Od tamo isprva teče prema [[sjever]]u, zatim skreće na [[zapad]] i teče do [[grad]]a [[Rēzekne]], a nakon toga do [[ušće|ušća]] u [[Lubāns|Jezero Lubāns]]. [[Porječje]] rijeke prostire se na [[površina|površini]] od 2,066 [[km²]] u [[Latgalija|Latgalijskoj regiji]].<ref name=brit>{{cite web |url=https://enciklopedija.lv/skirklis/26188-iek%C5%A1%C4%93jie-virszemes-%C5%ABde%C5%86i-Latvij%C4%81 |title =iekšējie virszemes ūdeņi Latvijā |publisher =Nacionālā enciklopēdija |language =latvijski |accessdate =30.12. 2021}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Rēzekne River}} * [https://upesoga.lv/lv/marsruti/river/2-Rēzekne/ ''Rēzekne''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211231185418/https://upesoga.lv/lv/marsruti/river/2-R%C4%93zekne/ |date=2021-12-31 }} {{lv icon}} [[Kategorija:Rijeke u Latviji]] 3rmbhonc5hgqtbl6u6uv07bamw1i0sq 14 4674911 42585997 42558044 2026-04-28T03:02:32Z Vipz 151311 uklonjena kategorija [[:Kategorija:Održavanje Wikipedije|Održavanje Wikipedije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji|Zaštita stranica na Wikipediji]] pomoću gadgeta [[Wikipedia:HotCat|HotCat]] 42585997 wikitext text/x-wiki Ovu kategoriju popunjava šablon {{tlx|Zaštita stranice}}. [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji]] __HIDDENCAT__ nnqlqg0axh0v1uq5lahpwkupeanclbd 0 4676776 42586061 42404537 2026-04-28T09:13:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586061 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = San José del Guaviare | ime_genitiv =San José del Guaviara | izvorno_ime = | slika_panorama =Panoramica 1DSC00027.JPG | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= San José del Guaviare na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1922]].<ref name=asco/> | širina-stupnjevi =2 | širina-minute=34 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =72 | dužina-minute=38 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Guaviare]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Ramón Guevara Gómez | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =16,769 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=6.173 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =185 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=36,354<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =5,889 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire= 55,820<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =3.329 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''San José del Guaviare''' je [[općina]] od 55,820 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 36,354 [[Stanovništvo|st.]] na [[jugoistok]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Guaviare|Departmanu Guaviare]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/vichada/99001__puerto_carre%C3%B1o/ | title =''San José del Guaviare Municipality in Colombia'' | accessdate =24.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == San José del Guaviare se nalazi na [[granica|granici]] sa [[Meta (departman)|Departmanom Meta]], udaljen 278 [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Villavicencio|Villavicencia]].<ref name=asco/> Grad se prostire duž desne [[obala|obale]] [[rijeka|rijeke]] [[Guaviare (rijeka)|Guaviare]], u kraju između [[Llanos]]a na [[sjever]]u i [[Tropska kišna šuma|tropskih šuma]] na [[jug]]u.<ref name=brit/> == Historija == Krajem [[19. vijek]]a, [[svećenik]] Fray José de la Vega, zaputio se rijekom [[Guaviare (rijeka)|Guaviare]] i došao do [[selo|sela]] [[Autohtoni narodi|domoroca]] iz [[pleme]] [[Guahíbo|Guahíba]] - ''Viso Mutup''. Dolaskom [[misionarstvo|misionara]] [[1903]]. mijenja ime Viso Mutup u San José del Guaviare.<ref name=his/> U taj kraj su početkom [[20. vijek]]a nahrupili brojni skupljači i [[trgovac|trgovci]] [[kaučuk]]a iz različitih dijelova zemlje. Nakon tog je u [[mart]]u [[1938]]. i službeno osnovan.<ref name=his/> Prva [[crkva]] sa [[škola|školom]] podignuta je [[1950]].<ref name=his/> Tokom [[1960-e|1960-ih]] toliko je narastao da je [[1976]]. dobio status [[općina|općine]].<ref name=his/> Nakon usvajanja novog [[Ustava]] [[1991]]., na čijoj je bazi stvoren Departman Guaviare - San José del Guaviare, postao je njegov administrativni centar.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.sanjosedelguaviare-guaviare.gov.co/MiMunicipio/Paginas/Pasado,-Presente-y-Futuro.aspx | title =''Pasado, Presente y Futuro'' | accessdate =24.12.2022. | language=španjolski | publisher=Alcaldía de San José del Guaviare}}</ref> == Privreda i transport == [[Ekonomija]] grada bazira na [[stočarstvo|stočarstvu]] i [[ratarstvo|ratarstvu]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/San-Jose-del-Guaviare | title =''San José del Guaviare, Colombia'' | accessdate =24.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Posljednjih petnaestak godina razvilo se [[ribarstvo]] i [[ribogojstvo]] po [[ribnjak|ribnjacima]], [[riba]] se pored lokalne plasira i po [[tržnica]]ma [[Villavicencio|Villavicencia]] i [[Bogota|Bogote]].<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/san-jose-del-guaviare/ | title =''Historia San José del Guaviare'' | accessdate =24.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales | archive-date =2022-12-03 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221203095705/https://www.asocapitales.co/nueva/san-jose-del-guaviare/ | url-status =dead }}</ref> Sa gradovima na sjeveru povezan je lošom [[cesta|cestom]], zbog tog ima [[aerodrom]] ''Jorge Enrique González Torres'' ([[ICAO]]: ''SKSJ'', [[IATA]]: ''SJE'').<ref name=aer>{{cite web | url =https://skybrary.aero/airports/sksj | title =''Jorge Enrique González Torres Airport'' | accessdate =24.12.2022. | language=engleski | publisher=Skybrary}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|San José del Guaviare}} *[https://www.sanjosedelguaviare-guaviare.gov.co/Paginas/default.aspx ''Alcaldía de San José del Guaviare'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] lxpm7qj68nr5l33ceqo85khqk7bkblg 2 4676787 42585833 42585579 2026-04-27T17:50:35Z Zavičajac 76707 42585833 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 [[File:Nacionalni park Kozara 13.jpg|mini|desno|Cicvara na manifestaciji "Zlatne ruke Potkozarja u Prijedoru"]] '''Cicvara''' je jedno od najstarijih tradicionalnih jela, za koje se ne zna vrijeme porijekla. Snažno je povezano s načinom života stočara i stanovnika planinskih područja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini.<ref name="cicvara">{{Cite web |url= https://avaz.ba/lifestyle/recepti/1036089/znate-li-sta-je-cicvara-tradicionalno-jelo-koje-je-othranilo-generacije#google_vignette |title= Znate li šta je cicvara? Tradicionalno jelo koje je othranilo generacije |work= Dnevni avaz - avaz.ba - 17. april 2026. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Sastojci i priprema == Da bi se napravila dobra cicvara treba koristiti kvalitetan kajmak kajmak i dobro kukuruzno brašno. Standardna varijanta jela pravi se od: * voda, 2 dl * sir ili kajmak ili basa, 300-400 g. * kukuruzno brašno, 8 kašika Prilikom spremanja cicvare, prema želji, koristi se i: * mlijeko, 2 dl. * mast nerastopljena (ako se koristi kajmak ne treba), 1 kašika * so, 1 kašičica Mlijeko, vodu i mast staviti da prokuva, dodati mliječni proizvod, posoliti i miješati bez prestanka, da se ne bi stvorile grudvice. <ref name="kulinarka">{{Cite web |url= https://www.coolinarika.com/recept/cicvara-d32ea552-6383-11eb-9cfb-0242ac12004b |title= Cicvara |work= www.coolinarika.com - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Za cicvaru se vež neki od narodnih običaja: Simbol je Božića. Postoji običaj da se božićni post prekine upravo cicvarom, na božićno jutro i to talo da se uzmu tri mala zalogaja repom od kašike. Jedan od običaja vezan za ovo jelo kaže, ako se cicvara okrene tri puta oko varjače kojom se miješa, kuću u kojoj se pravi cijele godine pratiće sreća i blagostanje. . U Hercegovini po starim manastirskim receptima cicvara se priprema tako da se u šerpi rastopi oko 250 g kajmaka, doda se oko 4-5 kašika brašna i meša se bez prestanka da se ne bi napravile grudvice. Veliki majstori kažu da je tajna uspešnog pripremljanja cicvare ta da se meša uvek u istom smeru. <ref name="božić">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220121125252/https://lifepressmagazin.com/kulinarstvo-2/dorucak-2/tajna-prave-bozicne-cicvare/ |title= Tajna prave božićne cicvare |work= web.archive.org - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Iako se danas rijetko priprema, nekada je bila svakodnevni obrok u krajevima gdje su osnovu ishrane činili mlijeko, sir i kajmak. Ovo jelo karakteristično je za planinske predjele, gdje su uslovi za stočarstvo bili najpovoljniji. U Bosni i Hercegovini posebno se veže za područja Vlašića, Romanije, Kupresa, ali i više dijelove Hercegovine, gdje su slična jela također bila prisutna. U takvim sredinama pastiri su pripremali jednostavna, ali hranjiva jela, a upravo su mliječni proizvodi činili osnovu cicvare. Nastala je iz potrebe i dostupnih namirnica. Stanovnici planina raspolagali su ograničenim izborom hrane, ali su imali dovoljno mlijeka, domaćeg sira, kajmaka i kukuruznog brašna. Kombinacijom tih sastojaka dobijalo se jelo koje je bilo lako za pripremu, a istovremeno zasitno i energetski bogato.<ref name="cicvara"/> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Cicvara}} [[Kategorija:Tradicionalna jela u Bosanskom Petrovcu] [[Kategorija:Hrana] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja] [[Kategorija:Crnogorska kuhinja] [[Kategorija:Srpska kuhinja] sszu8j5a8nblbqr0wcwx5blx15pfyqn 42585835 42585833 2026-04-27T17:56:37Z Zavičajac 76707 42585835 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 [[File:Nacionalni park Kozara 13.jpg|mini|desno|Cicvara na manifestaciji "Zlatne ruke Potkozarja u Prijedoru"]] '''Cicvara''' je jedno od najstarijih tradicionalnih jela, za koje se ne zna vrijeme porijekla. Snažno je povezano s načinom života stočara i stanovnika planinskih područja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Iako se danas rijetko priprema, nekada je bila svakodnevni obrok u krajevima gdje su osnovu ishrane činili mlijeko, sir i kajmak.<ref name="cicvara">{{Cite web |url= https://avaz.ba/lifestyle/recepti/1036089/znate-li-sta-je-cicvara-tradicionalno-jelo-koje-je-othranilo-generacije#google_vignette |title= Znate li šta je cicvara? Tradicionalno jelo koje je othranilo generacije |work= Dnevni avaz - avaz.ba - 17. april 2026. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Sastojci i priprema == Da bi se napravila dobra cicvara treba koristiti kvalitetan kajmak kajmak i dobro kukuruzno brašno. Standardna varijanta jela pravi se od: * voda, 4 dl * sir ili kajmak ili basa, 300-400 g. * kukuruzno brašno, 8 kašika Prilikom spremanja cicvare, prema želji, koristi se i: * mlijeko, umjesto jednog dijela vode. * mast nerastopljena (ako se koristi kajmak ne treba), 1 kašika * so, 1 kašičica Mlijeko, vodu i mast staviti da prokuva, dodati mliječni proizvod, posoliti i miješati bez prestanka, da se ne bi stvorile grudvice. <ref name="kulinarka">{{Cite web |url= https://www.coolinarika.com/recept/cicvara-d32ea552-6383-11eb-9cfb-0242ac12004b |title= Cicvara |work= www.coolinarika.com - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Za cicvaru se vež neki od narodnih običaja: == Običaji == Simbol je Božića. Postoji običaj da se božićni post prekine upravo cicvarom, na božićno jutro i to talo da se uzmu tri mala zalogaja repom od kašike. Jedan od običaja vezan za ovo jelo kaže, ako se cicvara okrene tri puta oko varjače kojom se miješa, kuću u kojoj se pravi cijele godine pratiće sreća i blagostanje. Tajna uspešnog pripremljanja cicvare je da se meša uvek u istom smeru.<ref name="božić">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220121125252/https://lifepressmagazin.com/kulinarstvo-2/dorucak-2/tajna-prave-bozicne-cicvare/ |title= Tajna prave božićne cicvare |work= web.archive.org - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Ovo jelo karakteristično je za planinske predjele, gdje su uslovi za stočarstvo bili najpovoljniji. U Bosni i Hercegovini posebno se veže za područja Vlašića, Romanije, Kupresa, ali i više dijelove Hercegovine, gdje su slična jela također bila prisutna. U takvim sredinama pastiri su pripremali jednostavna, ali hranjiva jela, a upravo su mliječni proizvodi činili osnovu cicvare. Nastala je iz potrebe i dostupnih namirnica. Stanovnici planina raspolagali su ograničenim izborom hrane, ali su imali dovoljno mlijeka, domaćeg sira, kajmaka i kukuruznog brašna. Kombinacijom tih sastojaka dobijalo se jelo koje je bilo lako za pripremu, a istovremeno zasitno i energetski bogato.<ref name="cicvara"/> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Cicvara}} [[Kategorija:Tradicionalna jela u Bosanskom Petrovcu] [[Kategorija:Hrana] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja] [[Kategorija:Crnogorska kuhinja] [[Kategorija:Srpska kuhinja] og0s6nqao57xyegrs4ur1lc76citu1p 42585869 42585835 2026-04-27T21:30:26Z Zavičajac 76707 42585869 wikitext text/x-wiki https://commons.wikimedia.org/wiki/Special:UploadWizard https://www.krnjeusa.net/tragovi-starih-naselja/5-arheolosko-nalaziste-u-vrtocu/ https://www.hbsume.ba/show_page/131/drvar-povijesni-podaci https://katera.news/lat/zaboravljeni-partizanski-spomen-kompleks-korcanica-na-grmecu https://www.spomenikdatabase.org/map-directory https://www.dinarskogorje.com/klekova269a.html http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/uploads/odluke_srp/Novi%20Travnik_nekropola%20Bistro%20SR.pdf http://aplikacija.kons.gov.ba/kons/public/nacionalnispomenici?sort=idgrad&rows=50&page=18 [[File:Nacionalni park Kozara 13.jpg|mini|desno|Cicvara na manifestaciji "Zlatne ruke Potkozarja u Prijedoru"]] '''Cicvara''' je jedno od najstarijih tradicionalnih jela, za koje se ne zna vrijeme porijekla. Snažno je povezano s načinom života stočara i stanovnika planinskih područja u Crnoj Gori, Srbiji, Bosni i Hercegovini. Iako se danas rijetko priprema, nekada je bila svakodnevni obrok u krajevima gdje su osnovu ishrane činili mlijeko, sir i kajmak.<ref name="cicvara">{{Cite web |url= https://avaz.ba/lifestyle/recepti/1036089/znate-li-sta-je-cicvara-tradicionalno-jelo-koje-je-othranilo-generacije#google_vignette |title= Znate li šta je cicvara? Tradicionalno jelo koje je othranilo generacije |work= Dnevni avaz - avaz.ba - 17. april 2026. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> == Sastojci i priprema == Da bi se napravila dobra cicvara treba koristiti kvalitetan kajmak kajmak i dobro kukuruzno brašno. Standardna varijanta jela pravi se od: * voda, 4 dl * sir ili kajmak ili basa, 300-400 g. * kukuruzno brašno, 8 kašika Prilikom spremanja cicvare, prema želji, koristi se i: * mlijeko, umjesto jednog dijela vode. * mast nerastopljena (ako se koristi kajmak ne treba), 1 kašika * so, 1 kašičica Mlijeko, vodu i mast staviti da prokuva, dodati mliječni proizvod, posoliti i miješati bez prestanka, da se ne bi stvorile grudvice. <ref name="kulinarka">{{Cite web |url= https://www.coolinarika.com/recept/cicvara-d32ea552-6383-11eb-9cfb-0242ac12004b |title= Cicvara |work= www.coolinarika.com - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Starinska cicvara se nije lako spremala iako je recept za cicvaru jednostavan, ali je trebalo truda i snage da se dobra cicvara skuva. U cicvaru se stavljalo ono što se tog trenutka nalazilo u kući. Najosnovniji sastojci za cicvaru su mleko, sir i brašno, uz dodatak kajmaka. Cicvara se ubraja u starinska srpska jela, jer etnološki podaci govore da se kuva odvajkada u krajevima koje naseljavaju Srbi. Najstarije recepture su zapisane još u manastirskim knjigama i u njima se cicvara priprema od brašna žitarica, pre svega pšenice, ali i raži, ječma, ovsa… A od kada je kukuruz „preplivao” okean i počeo da osvaja evropske njive kukuruzno brašno je preuzelo ulogu glavnog sastojka cicvare. Tu su još mast, ulje, maslac i kajmak kao neophodne masnoće za dobru cicvaru i, jaja, povrće, pavlaka, razne vrste sireva, koji ukus dovode do – savršenstva. Vodu i mleko stavite u šerpu i zagrevajte. Sir izmrvite ili isecite na listove i stavite u vrelo mleko i vodu da se kuva. Što masniji i stariji sir, sir pune arome, kao što su to ovčiji ili kozji sir, daće vam bolji ukus cicvare. Kada masa počne da ključa počnite da sipate brašno neprekidno mešajući masu. Mešajte dok se masa ne izjednači. Dodajte kajmak i nastavite da mešate oko 10 minuta. <ref name="cicva">{{Cite web |url= https://www.bastabalkana.com/2014/03/cicvara-recept-kako-se-pravi-starinska-cicvara/ |title= Cicvara – recept kako se pravi starinska cicvara |work= www.bastabalkana.com - 2014. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Za cicvaru se vež neki od narodnih običaja: == Običaji == Simbol je Božića. Postoji običaj da se božićni post prekine upravo cicvarom, na božićno jutro i to talo da se uzmu tri mala zalogaja repom od kašike. Jedan od običaja vezan za ovo jelo kaže, ako se cicvara okrene tri puta oko varjače kojom se miješa, kuću u kojoj se pravi cijele godine pratiće sreća i blagostanje. Tajna uspešnog pripremljanja cicvare je da se meša uvek u istom smeru.<ref name="božić">{{Cite web |url= https://web.archive.org/web/20220121125252/https://lifepressmagazin.com/kulinarstvo-2/dorucak-2/tajna-prave-bozicne-cicvare/ |title= Tajna prave božićne cicvare |work= web.archive.org - 2015. |accessdate= 17. april 2026}}</ref> Cicvara je karakteristično crnogorsko jelo za božićni doručak (7.1.). Uz cicvaru se na sto postavljaju i stara šljivovica, suve smokve i mlada pšenica, koja predstavlja simbol plodnosti i sreće u novoj godini.Cicvara je vrsta hrane i sastavni je dio srpske, crnogorske, krajiške i istočnohercegovačke kuhinje. Sprema se od žutog ili bijelog kukuruznog brašna sa dodatkom kajmaka (skorupa). Pri pripremanju mora se paziti da istopljeni kajmak pluta po površini. Jelo je nastalo na Durmitoru kao Božićna čast.https://www.bastabalkana.com/2015/10/recept-za-cicvaru-cicvara-na-kajmaku/ Ovo jelo karakteristično je za planinske predjele, gdje su uslovi za stočarstvo bili najpovoljniji. U Bosni i Hercegovini posebno se veže za područja Vlašića, Romanije, Kupresa, ali i više dijelove Hercegovine, gdje su slična jela također bila prisutna. U takvim sredinama pastiri su pripremali jednostavna, ali hranjiva jela, a upravo su mliječni proizvodi činili osnovu cicvare. Nastala je iz potrebe i dostupnih namirnica. Stanovnici planina raspolagali su ograničenim izborom hrane, ali su imali dovoljno mlijeka, domaćeg sira, kajmaka i kukuruznog brašna. Kombinacijom tih sastojaka dobijalo se jelo koje je bilo lako za pripremu, a istovremeno zasitno i energetski bogato.<ref name="cicvara"/> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Cicvara}} [[Kategorija:Tradicionalna jela u Bosanskom Petrovcu] [[Kategorija:Hrana] [[Kategorija:Bosanskohercegovačka kuhinja] [[Kategorija:Hrvatska kuhinja] [[Kategorija:Crnogorska kuhinja] [[Kategorija:Srpska kuhinja] 0l68i2tu0vf2kjnfuku888dh9i80rzh 0 4676794 42586045 42404500 2026-04-28T06:30:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586045 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Riohacha | ime_genitiv =Riohache | izvorno_ime = | slika_panorama =Riohachacity.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Avenija]] uz [[Karipsko more|more]] | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Riohacha na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1547]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =11 | širina-minute =32 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =72 | dužina-minute =54 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[La Guajira]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=José Ramiro Bermúdez | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =3,089 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža=25,53 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =5 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=126,103<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =4,939 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=201,839<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =65,35 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =440001<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Riohacha''' je [[općina]] od 201,839 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 126,103 [[Stanovništvo|stan.]] na [[sjever]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[La Guajira|Departmanu La Guajira]] čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://citypopulation.de/en/colombia/admin/la_guajira/44001__riohacha/ | title =''Riohacha Municipality in Colombia'' | accessdate =26.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Riohacha se nalazi na [[zapad]]noj [[obala|obali]] [[Guajira (poluotok)|Poluotoka Guajira]], prostire se duž [[Karipsko more|Karipskog mora]] do [[ušće|ušća]] [[rijeka|rijeke]] [[Ranchería]].<ref name=brit/> U Kolumbiji je poznat kao dom [[Autohtoni narodi|domorodačkih]] [[Guajiro|Guajira]]. == Historija == Osnovan sredinom [[16. vijek]]a, smatra se jednim od najstarijih gradova kog su osnovali [[Španjolci]] u [[Amerike|Americi]].<ref name=asco/> Njegova [[historija]] svodi se na seriju ''razaranja i obnove'', [[1596]]. razorio ga je [[Kraljevina Engleska|engleski]] [[gusar]] [[Francis Drake]]; Sredinom [[17. vijek]]a, veliki [[plima i oseka|plimni]] [[val]] odnio je velik dio grada. U vrijeme [[Venezuelanski rat za nezavisnost|Rata za nezavisnost Velike Kolumbije]], nakon izgubljene [[pomorska bitka|pomorske bitke]] [[Simón Bolívar|bolivarove]] [[vojska|snage]] spalile su grad [[1820]]., kako se njime ne bi koristile [[Špansko Carstvo|španjolske]] trupe.<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/riohacha/ | title =''Historia Riohacha'' | accessdate =26.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Svojevremeno je bio poznat po [[ronjenje|roniocima]] [[biser]]a, ali kad se [[stanište]] [[oštriga]] iscrpilo tokom [[18. vijek]]a, grad je zapao u krizu koja je potrajala do [[1965]]. kad je proglašen administrativnim centrom departmana.<ref name=brit/> == Privreda i transport== [[Privreda]] se bazira na [[poljoprivreda|poljoprivrednoj]] okolici koja proizvodi [[pamuk]], pa je i njegova [[industrija]] povezana sa njegovom preradom.<ref name=brit/> Iz relativno male [[luka|luke]] transportira se uglavnom [[drvo (materijal)|drvo]] i [[riba]]. Dobrim [[cesta]]ma povezan je sa kolumbijskim gradovima [[Santa Marta, Kolumbija|Santa Marta]] i [[Valledupar]] kao i sa [[Maracaibo]]m u [[Venecuela|Venecueli]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Riohacha | title =''Ríohacha, Colombia'' | accessdate =26.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> Pored tog ima i [[aerodrom]] ''Almirante Padilla'' ([[ICAO]]: SKRH, [[IATA]] RCH)<ref name=sta>{{cite web | url =https://skybrary.aero/airports/skrh | title =''Almirante Padilla Airport'' | accessdate =26.12. 2022. | language=engleski | publisher=skybrary}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Riohacha}} * [https://www.riohacha-laguajira.gov.co/Paginas/Inicio.aspx ''Distrito Especial, Turístico y Cultural de Riohacha'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] ctosmmpy2weczouu1hi7vgk9edv82nf 10 4680478 42585957 42560220 2026-04-28T01:34:48Z Vipz 151311 42585957 wikitext text/x-wiki <span class="plainlinks">[{{fullurl:Posebno:Nedavne_izmjene|{{#if:{{{2|}}}|namespace={{{2|}}}|}}}} {{#if:{{{1|}}}|{{{1|}}}|Nedavne izmjene}}]</span><noinclude>{{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za interne linkove]] }}</noinclude> nsb6pt1yrrd1mlsv1yzwkp70ajxgwew 828 4681601 42585890 42226076 2025-09-25T02:35:06Z en>Pppery 0 Handle gadget page 42585890 Scribunto text/plain local p = {} -- Returns the permission required to perform a given action on a given title. -- If no title is specified, the title of the page being displayed is used. function p._main(action, pagename) local title if type(pagename) == 'table' and pagename.prefixedText then title = pagename elseif pagename then title = mw.title.new(pagename) else title = mw.title.getCurrentTitle() end pagename = title.prefixedText if action == 'autoreview' then local level = mw.ext.FlaggedRevs.getStabilitySettings(title) level = level and level.autoreview if level == 'review' then return 'reviewer' elseif level ~= '' then return level else return nil -- not '*'. a page not being PC-protected is distinct from it being PC-protected with anyone able to review. also not '', as that would mean PC-protected but nobody can review end elseif action ~= 'edit' and action ~= 'move' and action ~= 'create' and action ~= 'upload' and action ~= 'undelete' then error( 'First parameter must be one of edit, move, create, upload, undelete, autoreview', 2 ) end if title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace if title.text:sub(-3) == '.js' or title.text:sub(-4) == '.css' or title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' then -- site JS or CSS page return 'interfaceadmin' elseif title.baseText == "Gadgets-definition" then return 'interfaceadmin' else -- any non-JS/CSS MediaWiki page return 'sysop' end elseif title.namespace == 2 and title.isSubpage then if title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' then -- user JS or CSS page return 'interfaceadmin' elseif title.contentModel == 'json' then -- user JSON page return 'sysop' end end if action == 'undelete' then return 'sysop' end local level = title.protectionLevels[action] and title.protectionLevels[action][1] if level == 'sysop' or level == 'editprotected' then return 'sysop' elseif title.cascadingProtection.restrictions[action] and title.cascadingProtection.restrictions[action][1] then -- used by a cascading-protected page return 'sysop' elseif level == 'templateeditor' then return 'templateeditor' elseif action == 'move' then local blacklistentry = mw.ext.TitleBlacklist.test('edit', pagename) -- Testing action edit is correct, since this is for the source page. The target page name gets tested with action move. if blacklistentry and not blacklistentry.params.autoconfirmed then return 'templateeditor' elseif title.namespace == 6 then return 'filemover' elseif level == 'extendedconfirmed' then return 'extendedconfirmed' else return 'autoconfirmed' end end local blacklistentry = mw.ext.TitleBlacklist.test(action, pagename) if blacklistentry then if not blacklistentry.params.autoconfirmed then return 'templateeditor' elseif level == 'extendedconfirmed' then return 'extendedconfirmed' else return 'autoconfirmed' end elseif level == 'editsemiprotected' then -- create-semiprotected pages return this for some reason return 'autoconfirmed' elseif level then return level elseif action == 'upload' then return 'autoconfirmed' elseif action == 'create' and title.namespace % 2 == 0 and title.namespace ~= 118 then -- You need to be registered, but not autoconfirmed, to create non-talk pages other than drafts if title.namespace == 0 then return 'autoconfirmed' -- Per [[WP:ACPERM]], you need to be autoconfirmed to create pages in mainspace end return 'user' else return '*' end end setmetatable(p, { __index = function(t, k) return function(frame) return t._main(k, frame.args[1]) end end }) return p nacj9lsnya0896kpkyuy2onbc6mm6xw 42585891 42585890 2026-04-27T23:06:53Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Effective_protection_level]] 42585890 Scribunto text/plain local p = {} -- Returns the permission required to perform a given action on a given title. -- If no title is specified, the title of the page being displayed is used. function p._main(action, pagename) local title if type(pagename) == 'table' and pagename.prefixedText then title = pagename elseif pagename then title = mw.title.new(pagename) else title = mw.title.getCurrentTitle() end pagename = title.prefixedText if action == 'autoreview' then local level = mw.ext.FlaggedRevs.getStabilitySettings(title) level = level and level.autoreview if level == 'review' then return 'reviewer' elseif level ~= '' then return level else return nil -- not '*'. a page not being PC-protected is distinct from it being PC-protected with anyone able to review. also not '', as that would mean PC-protected but nobody can review end elseif action ~= 'edit' and action ~= 'move' and action ~= 'create' and action ~= 'upload' and action ~= 'undelete' then error( 'First parameter must be one of edit, move, create, upload, undelete, autoreview', 2 ) end if title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace if title.text:sub(-3) == '.js' or title.text:sub(-4) == '.css' or title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' then -- site JS or CSS page return 'interfaceadmin' elseif title.baseText == "Gadgets-definition" then return 'interfaceadmin' else -- any non-JS/CSS MediaWiki page return 'sysop' end elseif title.namespace == 2 and title.isSubpage then if title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' then -- user JS or CSS page return 'interfaceadmin' elseif title.contentModel == 'json' then -- user JSON page return 'sysop' end end if action == 'undelete' then return 'sysop' end local level = title.protectionLevels[action] and title.protectionLevels[action][1] if level == 'sysop' or level == 'editprotected' then return 'sysop' elseif title.cascadingProtection.restrictions[action] and title.cascadingProtection.restrictions[action][1] then -- used by a cascading-protected page return 'sysop' elseif level == 'templateeditor' then return 'templateeditor' elseif action == 'move' then local blacklistentry = mw.ext.TitleBlacklist.test('edit', pagename) -- Testing action edit is correct, since this is for the source page. The target page name gets tested with action move. if blacklistentry and not blacklistentry.params.autoconfirmed then return 'templateeditor' elseif title.namespace == 6 then return 'filemover' elseif level == 'extendedconfirmed' then return 'extendedconfirmed' else return 'autoconfirmed' end end local blacklistentry = mw.ext.TitleBlacklist.test(action, pagename) if blacklistentry then if not blacklistentry.params.autoconfirmed then return 'templateeditor' elseif level == 'extendedconfirmed' then return 'extendedconfirmed' else return 'autoconfirmed' end elseif level == 'editsemiprotected' then -- create-semiprotected pages return this for some reason return 'autoconfirmed' elseif level then return level elseif action == 'upload' then return 'autoconfirmed' elseif action == 'create' and title.namespace % 2 == 0 and title.namespace ~= 118 then -- You need to be registered, but not autoconfirmed, to create non-talk pages other than drafts if title.namespace == 0 then return 'autoconfirmed' -- Per [[WP:ACPERM]], you need to be autoconfirmed to create pages in mainspace end return 'user' else return '*' end end setmetatable(p, { __index = function(t, k) return function(frame) return t._main(k, frame.args[1]) end end }) return p nacj9lsnya0896kpkyuy2onbc6mm6xw 828 4681603 42585865 42585734 2026-04-27T21:26:57Z Vipz 151311 42585865 Scribunto text/plain -- This module implements {{pp-meta}} and its daughter templates such as -- {{pp-dispute}}, {{pp-vandalism}} and {{pp-sock}}. -- Initialise necessary modules. require('strict') local makeFileLink = require('Module:File link')._main local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local effectiveProtectionExpiry = require('Module:Effective protection expiry')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Lazily initialise modules and objects we don't always need. local getArgs, makeMessageBox, lang -- Set constants. local CONFIG_MODULE = 'Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija' -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function makeCategoryLink(cat, sort) if cat then return string.format( '[[%s:%s|%s]]', mw.site.namespaces[14].name, cat, sort ) end end -- Validation function for the expiry and the protection date local function validateDate(dateString, dateType) if not lang then lang = mw.language.getContentLanguage() end local success, result = pcall(lang.formatDate, lang, 'U', dateString) if success then result = tonumber(result) if result then return result end end error(string.format( 'invalid %s: %s', dateType, tostring(dateString) ), 4) end local function makeFullUrl(page, query, display) return string.format( '[%s %s]', tostring(mw.uri.fullUrl(page, query)), display ) end -- Given a directed graph formatted as node -> table of direct successors, -- get a table of all nodes reachable from a given node (though always -- including the given node). local function getReachableNodes(graph, start) local toWalk, retval = {[start] = true}, {} while true do -- Can't use pairs() since we're adding and removing things as we're iterating local k = next(toWalk) -- This always gets the "first" key if k == nil then return retval end toWalk[k] = nil retval[k] = true for _,v in ipairs(graph[k]) do if not retval[v] then toWalk[v] = true end end end end local function normalizeArgAliases(args) local parameterAliases = { razlog = 1, mala = 'small', radnja = 'action', datum = 'date', korisnik = 'user', korisnica = 'user', odjeljak = 'section', kategorija = 'category', ['samo kategorije'] = 'catonly', samokat = 'catonly', } local booleanAliases = { da = 'yes', d = 'yes', ne = 'no', } local actionAliases = { ['uređivanje'] = 'edit', ['premještanje'] = 'move', ['pregled izmjena'] = 'autoreview', ['izmjene na čekanju'] = 'autoreview', ['postavljanje'] = 'upload', ['postavljanje novih verzija'] = 'upload', } local levelAliases = { ['pod punom zaštitom'] = 'sysop', ['puna zaštita'] = 'sysop', ['pod djelomičnom zaštitom'] = 'autoconfirmed', ['djelomična zaštita'] = 'autoconfirmed', ['pod šablonskom zaštitom'] = 'templateeditor', ['šablonska zaštita'] = 'templateeditor', ['pod statusnom zaštitom'] = 'extendedconfirmed', ['statusna zaštita'] = 'extendedconfirmed', ['pod zaštitom od premještanja'] = 'sysop', ['zaštita od premještanja'] = 'sysop', ['pod zaštitom od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', ['zaštita od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', } local ret = {} for k, v in pairs(args) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end for _, key in ipairs({'small', 'category', 'catonly'}) do if type(ret[key]) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret[key])) ret[key] = booleanAliases[value] or ret[key] end end if type(ret.action) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.action)) ret.action = actionAliases[value] or ret.action end if type(ret.demolevel) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.demolevel)) ret.demolevel = levelAliases[value] or ret.demolevel end return ret end -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection class -------------------------------------------------------------------------------- local Protection = {} Protection.__index = Protection Protection.supportedActions = { edit = true, move = true, autoreview = true, upload = true } Protection.bannerConfigFields = { 'text', 'explanation', 'tooltip', 'alt', 'link', 'image' } function Protection.new(args, cfg, title) local obj = {} obj._cfg = cfg obj.title = title or mw.title.getCurrentTitle() -- Set action if not args.action then obj.action = 'edit' elseif Protection.supportedActions[args.action] then obj.action = args.action else error(string.format( 'invalid action: %s', tostring(args.action) ), 3) end -- Set level obj.level = args.demolevel or effectiveProtectionLevel(obj.action, obj.title) if not obj.level or (obj.action == 'move' and obj.level == 'autoconfirmed') then -- Users need to be autoconfirmed to move pages anyway, so treat -- semi-move-protected pages as unprotected. obj.level = '*' end -- Set expiry local effectiveExpiry = effectiveProtectionExpiry(obj.action, obj.title) if effectiveExpiry == 'infinity' then obj.expiry = 'indef' elseif effectiveExpiry ~= 'unknown' then obj.expiry = validateDate(effectiveExpiry, 'expiry date') end -- Set reason if args[1] then obj.reason = mw.ustring.lower(args[1]) if obj.reason:find('|') then error('reasons cannot contain the pipe character ("|")', 3) end end -- Set protection date if args.date then obj.protectionDate = validateDate(args.date, 'protection date') end -- Set banner config do obj.bannerConfig = {} local configTables = {} if cfg.banners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.banners[obj.action][obj.reason] end if cfg.defaultBanners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action][obj.level] configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action].default end configTables[#configTables + 1] = cfg.masterBanner for i, field in ipairs(Protection.bannerConfigFields) do for j, t in ipairs(configTables) do if t[field] then obj.bannerConfig[field] = t[field] break end end end end return setmetatable(obj, Protection) end function Protection:isUserScript() -- Whether the page is a user JavaScript or CSS page. local title = self.title return title.namespace == 2 and ( title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' ) end function Protection:isProtected() return self.level ~= '*' end function Protection:shouldShowLock() -- Whether we should output a banner/padlock return self:isProtected() and not self:isUserScript() end -- Whether this page needs a protection category. Protection.shouldHaveProtectionCategory = Protection.shouldShowLock function Protection:isTemporary() return type(self.expiry) == 'number' end function Protection:makeProtectionCategory() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return '' end local cfg = self._cfg local title = self.title -- Get the expiry key fragment. local expiryFragment if self.expiry == 'indef' then expiryFragment = self.expiry elseif type(self.expiry) == 'number' then expiryFragment = 'temp' end -- Get the namespace key fragment. local namespaceFragment = cfg.categoryNamespaceKeys[title.namespace] if not namespaceFragment and title.namespace % 2 == 1 then namespaceFragment = 'talk' end -- Define the order that key fragments are tested in. This is done with an -- array of tables containing the value to be tested, along with its -- position in the cfg.protectionCategories table. local order = { {val = expiryFragment, keypos = 1}, {val = namespaceFragment, keypos = 2}, {val = self.reason, keypos = 3}, {val = self.level, keypos = 4}, {val = self.action, keypos = 5} } --[[ -- The old protection templates used an ad-hoc protection category system, -- with some templates prioritising namespaces in their categories, and -- others prioritising the protection reason. To emulate this in this module -- we use the config table cfg.reasonsWithNamespacePriority to set the -- reasons for which namespaces have priority over protection reason. -- If we are dealing with one of those reasons, move the namespace table to -- the end of the order table, i.e. give it highest priority. If not, the -- reason should have highest priority, so move that to the end of the table -- instead. --]] table.insert(order, table.remove(order, self.reason and cfg.reasonsWithNamespacePriority[self.reason] and 2 or 3)) --[[ -- Define the attempt order. Inactive subtables (subtables with nil "value" -- fields) are moved to the end, where they will later be given the key -- "all". This is to cut down on the number of table lookups in -- cfg.protectionCategories, which grows exponentially with the number of -- non-nil keys. We keep track of the number of active subtables with the -- noActive parameter. --]] local noActive, attemptOrder do local active, inactive = {}, {} for i, t in ipairs(order) do if t.val then active[#active + 1] = t else inactive[#inactive + 1] = t end end noActive = #active attemptOrder = active for i, t in ipairs(inactive) do attemptOrder[#attemptOrder + 1] = t end end --[[ -- Check increasingly generic key combinations until we find a match. If a -- specific category exists for the combination of key fragments we are -- given, that match will be found first. If not, we keep trying different -- key fragment combinations until we match using the key -- "all-all-all-all-all". -- -- To generate the keys, we index the key subtables using a binary matrix -- with indexes i and j. j is only calculated up to the number of active -- subtables. For example, if there were three active subtables, the matrix -- would look like this, with 0 corresponding to the key fragment "all", and -- 1 corresponding to other key fragments. -- -- j 1 2 3 -- i -- 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 -- 3 1 0 1 -- 4 0 0 1 -- 5 1 1 0 -- 6 0 1 0 -- 7 1 0 0 -- 8 0 0 0 -- -- Values of j higher than the number of active subtables are set -- to the string "all". -- -- A key for cfg.protectionCategories is constructed for each value of i. -- The position of the value in the key is determined by the keypos field in -- each subtable. --]] local cats = cfg.protectionCategories for i = 1, 2^noActive do local key = {} for j, t in ipairs(attemptOrder) do if j > noActive then key[t.keypos] = 'all' else local quotient = i / 2 ^ (j - 1) quotient = math.ceil(quotient) if quotient % 2 == 1 then key[t.keypos] = t.val else key[t.keypos] = 'all' end end end key = table.concat(key, '|') local attempt = cats[key] if attempt then return makeCategoryLink(attempt, title.text) end end return '' end function Protection:isIncorrect() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return true end if type(self.expiry) ~= 'number' then return false end local expiry = os.date('*t', self.expiry) -- Avoid checking today.day or os.time(), unless close. https://phabricator.wikimedia.org/T416616 local today = os.date('*t') return (expiry.year < today.year) or (expiry.year == today.year and expiry.month < today.month) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day < today.day) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day == today.day and self.expiry < os.time()) end function Protection:isTemplateProtectedNonTemplate() local action, namespace = self.action, self.title.namespace return self.level == 'templateeditor' and ( (action ~= 'edit' and action ~= 'move') or (namespace ~= 10 and namespace ~= 828) ) end function Protection:makeCategoryLinks() local msg = self._cfg.msg local ret = {self:makeProtectionCategory()} if self:isIncorrect() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-incorrect'], self.title.text ) end if self:isTemplateProtectedNonTemplate() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-template'], self.title.text ) end return table.concat(ret) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Blurb class -------------------------------------------------------------------------------- local Blurb = {} Blurb.__index = Blurb Blurb.bannerTextFields = { text = true, explanation = true, tooltip = true, alt = true, link = true } function Blurb.new(protectionObj, args, cfg) return setmetatable({ _cfg = cfg, _protectionObj = protectionObj, _args = args }, Blurb) end -- Private methods -- function Blurb:_formatDate(num) -- Formats a Unix timestamp into dd Month, YYYY format. lang = lang or mw.language.getContentLanguage() local success, date = pcall( lang.formatDate, lang, self._cfg.msg['expiry-date-format'] or 'j F Y', '@' .. tostring(num) ) if success then return date end end function Blurb:_getExpandedMessage(msgKey) return self:_substituteParameters(self._cfg.msg[msgKey]) end function Blurb:_substituteParameters(msg) if not self._params then local parameterFuncs = {} parameterFuncs.CURRENTVERSION = self._makeCurrentVersionParameter parameterFuncs.EDITREQUEST = self._makeEditRequestParameter parameterFuncs.EXPIRY = self._makeExpiryParameter parameterFuncs.EXPLANATIONBLURB = self._makeExplanationBlurbParameter parameterFuncs.IMAGELINK = self._makeImageLinkParameter parameterFuncs.INTROBLURB = self._makeIntroBlurbParameter parameterFuncs.INTROFRAGMENT = self._makeIntroFragmentParameter parameterFuncs.PAGETYPE = self._makePagetypeParameter parameterFuncs.PAGETYPECAP = self._makePagetypeCapParameter parameterFuncs.PAGETYPEGEN = self._makePagetypeGenParameter parameterFuncs.PAGETYPELOC = self._makePagetypeLocParameter parameterFuncs.PROTECTIONBLURB = self._makeProtectionBlurbParameter parameterFuncs.PROTECTIONDATE = self._makeProtectionDateParameter parameterFuncs.PROTECTIONLEVEL = self._makeProtectionLevelParameter parameterFuncs.PROTECTIONLOG = self._makeProtectionLogParameter parameterFuncs.TALKPAGE = self._makeTalkPageParameter parameterFuncs.TOOLTIPBLURB = self._makeTooltipBlurbParameter parameterFuncs.TOOLTIPFRAGMENT = self._makeTooltipFragmentParameter parameterFuncs.VANDAL = self._makeVandalTemplateParameter self._params = setmetatable({}, { __index = function (t, k) local param if parameterFuncs[k] then param = parameterFuncs[k](self) end param = param or '' t[k] = param return param end }) end msg = msg:gsub('${(%u+)}', self._params) return msg end function Blurb:_makeCurrentVersionParameter() -- A link to the page history or the move log, depending on the kind of -- protection. local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'move' then -- We need the move log link. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'move', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('current-version-move-display') ) else -- We need the history link. return makeFullUrl( pagename, {action = 'history'}, self:_getExpandedMessage('current-version-edit-display') ) end end function Blurb:_makeEditRequestParameter() local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level -- Get the edit request type. local requestType if action == 'edit' then if level == 'autoconfirmed' then requestType = 'semi' elseif level == 'extendedconfirmed' then requestType = 'extended' elseif level == 'templateeditor' then requestType = 'template' end end requestType = requestType or 'full' -- Get the display value. local display = self:_getExpandedMessage('edit-request-display') return mEditRequest._link{type = requestType, display = display} end function Blurb:_makeExpiryParameter() local expiry = self._protectionObj.expiry if type(expiry) == 'number' then return self:_formatDate(expiry) else return expiry end end function Blurb:_makeExplanationBlurbParameter() -- Cover special cases first. if self._protectionObj.title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace return self:_getExpandedMessage('explanation-blurb-nounprotect') end -- Get explanation blurb table keys local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local talkKey = self._protectionObj.title.isTalkPage and 'talk' or 'subject' -- Find the message in the explanation blurb table and substitute any -- parameters. local explanations = self._cfg.explanationBlurbs local msg if explanations[action][level] and explanations[action][level][talkKey] then msg = explanations[action][level][talkKey] elseif explanations[action][level] and explanations[action][level].default then msg = explanations[action][level].default elseif explanations[action].default and explanations[action].default[talkKey] then msg = explanations[action].default[talkKey] elseif explanations[action].default and explanations[action].default.default then msg = explanations[action].default.default else error(string.format( 'could not find explanation blurb for action "%s", level "%s" and talk key "%s"', action, level, talkKey ), 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeImageLinkParameter() local imageLinks = self._cfg.imageLinks local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if imageLinks[action][level] then msg = imageLinks[action][level] elseif imageLinks[action].default then msg = imageLinks[action].default else msg = imageLinks.edit.default end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeIntroBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeIntroFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makePagetypeParameter() local pagetypes = self._cfg.pagetypes return pagetypes[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypes.default or error('no default pagetype defined', 8) end function Blurb:_makePagetypeFormParameter(form) local pagetypeForms = self._cfg.pagetypeForms or {} local forms = pagetypeForms[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypeForms.default if forms and forms[form] then return forms[form] end return self:_makePagetypeParameter() end function Blurb:_makePagetypeCapParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('cap') end function Blurb:_makePagetypeGenParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('gen') end function Blurb:_makePagetypeLocParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('loc') end function Blurb:_makeProtectionBlurbParameter() local protectionBlurbs = self._cfg.protectionBlurbs local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionBlurbs[action][level] then msg = protectionBlurbs[action][level] elseif protectionBlurbs[action].default then msg = protectionBlurbs[action].default elseif protectionBlurbs.edit.default then msg = protectionBlurbs.edit.default else error('no protection blurb defined for protectionBlurbs.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionDateParameter() local protectionDate = self._protectionObj.protectionDate if type(protectionDate) == 'number' then return self:_formatDate(protectionDate) else return protectionDate end end function Blurb:_makeProtectionLevelParameter() local protectionLevels = self._cfg.protectionLevels local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionLevels[action][level] then msg = protectionLevels[action][level] elseif protectionLevels[action].default then msg = protectionLevels[action].default elseif protectionLevels.edit.default then msg = protectionLevels.edit.default else error('no protection level defined for protectionLevels.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionLogParameter() local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'autoreview' then -- We need the pending changes log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'stable', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('pc-log-display') ) else -- We need the protection log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'protect', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('protection-log-display') ) end end function Blurb:_makeTalkPageParameter() return string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[self._protectionObj.title.namespace].talk.name, self._protectionObj.title.text, self._args.section or 'top', self:_getExpandedMessage('talk-page-link-display') ) end function Blurb:_makeTooltipBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeTooltipFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makeVandalTemplateParameter() return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title="vandal-m", args={self._args.user or self._protectionObj.title.baseText} } end -- Public methods -- function Blurb:makeBannerText(key) -- Validate input. if not key or not Blurb.bannerTextFields[key] then error(string.format( '"%s" is not a valid banner config field', tostring(key) ), 2) end -- Generate the text. local msg = self._protectionObj.bannerConfig[key] if type(msg) == 'string' then return self:_substituteParameters(msg) elseif type(msg) == 'function' then msg = msg(self._protectionObj, self._args) if type(msg) ~= 'string' then error(string.format( 'bad output from banner config function with key "%s"' .. ' (expected string, got %s)', tostring(key), type(msg) ), 4) end return self:_substituteParameters(msg) end end -------------------------------------------------------------------------------- -- BannerTemplate class -------------------------------------------------------------------------------- local BannerTemplate = {} BannerTemplate.__index = BannerTemplate function BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) local obj = {} obj._cfg = cfg -- Set the image filename. local imageFilename = protectionObj.bannerConfig.image if imageFilename then obj._imageFilename = imageFilename else -- If an image filename isn't specified explicitly in the banner config, -- generate it from the protection status and the namespace. local action = protectionObj.action local level = protectionObj.level local namespace = protectionObj.title.namespace local reason = protectionObj.reason -- Deal with special cases first. if ( namespace == 10 or namespace == 828 or reason and obj._cfg.indefImageReasons[reason] ) and action == 'edit' and level == 'sysop' and not protectionObj:isTemporary() then -- Fully protected modules and templates get the special red "indef" -- padlock. obj._imageFilename = obj._cfg.msg['image-filename-indef'] else -- Deal with regular protection types. local images = obj._cfg.images if images[action] then if images[action][level] then obj._imageFilename = images[action][level] elseif images[action].default then obj._imageFilename = images[action].default end end end end return setmetatable(obj, BannerTemplate) end function BannerTemplate:renderImage() local filename = self._imageFilename or self._cfg.msg['image-filename-default'] or 'Transparent.gif' return makeFileLink{ file = filename, size = (self.imageWidth or 20) .. 'px', alt = self._imageAlt, link = self._imageLink, caption = self.imageCaption } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Banner class -------------------------------------------------------------------------------- local Banner = setmetatable({}, BannerTemplate) Banner.__index = Banner function Banner.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 40 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('alt') -- Large banners use the alt text for the tooltip. obj._reasonText = blurbObj:makeBannerText('text') obj._explanationText = blurbObj:makeBannerText('explanation') obj._page = protectionObj.title.prefixedText -- Only makes a difference in testing. return setmetatable(obj, Banner) end function Banner:__tostring() -- Renders the banner. makeMessageBox = makeMessageBox or require('Module:Message box').main local reasonText = self._reasonText or error('no reason text set', 2) local explanationText = self._explanationText local mbargs = { page = self._page, type = 'protection', image = self:renderImage(), text = string.format( "'''%s'''%s", reasonText, explanationText and '<br />' .. explanationText or '' ) } return makeMessageBox('mbox', mbargs) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock class -------------------------------------------------------------------------------- local Padlock = setmetatable({}, BannerTemplate) Padlock.__index = Padlock function Padlock.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 20 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('tooltip') obj._imageAlt = blurbObj:makeBannerText('alt') obj._imageLink = blurbObj:makeBannerText('link') obj._indicatorName = cfg.padlockIndicatorNames[protectionObj.action] or cfg.padlockIndicatorNames.default or 'pp-default' return setmetatable(obj, Padlock) end function Padlock:__tostring() local frame = mw.getCurrentFrame() -- The nowiki tag helps prevent whitespace at the top of articles. return frame:extensionTag{name = 'nowiki'} .. frame:extensionTag{ name = 'indicator', args = {name = self._indicatorName}, content = self:renderImage() } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() -- This is used for testing purposes. return { Protection = Protection, Blurb = Blurb, BannerTemplate = BannerTemplate, Banner = Banner, Padlock = Padlock, } end function p._main(args, cfg, title) args = normalizeArgAliases(args or {}) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) local protectionObj = Protection.new(args, cfg, title) local ret = {} -- If a page's edit protection is equally or more restrictive than its -- protection from some other action, then don't bother displaying anything -- for the other action (except categories). if not yesno(args.catonly) and (protectionObj.action == 'edit' or args.demolevel or not getReachableNodes( cfg.hierarchy, protectionObj.level )[effectiveProtectionLevel('edit', protectionObj.title)]) then -- Initialise the blurb object local blurbObj = Blurb.new(protectionObj, args, cfg) -- Render the banner if protectionObj:shouldShowLock() then ret[#ret + 1] = tostring( (yesno(args.small) and Padlock or Banner) .new(protectionObj, blurbObj, cfg) ) end end -- Render the categories if yesno(args.category) ~= false then ret[#ret + 1] = protectionObj:makeCategoryLinks() end -- For arbitration enforcement, flagging [[WP:PIA]] pages to enable [[Special:AbuseFilter/1339]] to flag edits to them if protectionObj.level == "extendedconfirmed" then if require("Module:TableTools").inArray(protectionObj.title.talkPageTitle.categories, "Wikipedia pages subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict") then ret[#ret + 1] = "<p class='PIA-flag' style='display:none; visibility:hidden;' title='This page is subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict.'></p>" end end return table.concat(ret) end function p.main(frame, cfg) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) -- Find default args, if any. local parent = frame.getParent and frame:getParent() local defaultArgs = parent and cfg.wrappers[parent:getTitle():gsub('/sandbox$', '')] -- Find user args, and use the parent frame if we are being called from a -- wrapper template. getArgs = getArgs or require('Module:Arguments').getArgs local userArgs = getArgs(frame, { parentOnly = defaultArgs, frameOnly = not defaultArgs }) -- Build the args table. User-specified args overwrite default args. local args = {} for k, v in pairs(defaultArgs or {}) do args[k] = v end for k, v in pairs(userArgs) do args[k] = v end return p._main(args, cfg) end return p o19h9mhmocje97auj9fq3ygogauv7dh 42585878 42585865 2026-04-27T22:10:29Z Vipz 151311 42585878 Scribunto text/plain -- This module implements {{pp-meta}} and its daughter templates such as -- {{pp-dispute}}, {{pp-vandalism}} and {{pp-sock}}. -- Initialise necessary modules. require('strict') local makeFileLink = require('Module:File link')._main local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local effectiveProtectionExpiry = require('Module:Effective protection expiry')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Lazily initialise modules and objects we don't always need. local getArgs, makeMessageBox, lang -- Set constants. local CONFIG_MODULE = 'Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija' -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function makeCategoryLink(cat, sort) if cat then return string.format( '[[%s:%s|%s]]', mw.site.namespaces[14].name, cat, sort ) end end -- Validation function for the expiry and the protection date local function validateDate(dateString, dateType) if not lang then lang = mw.language.getContentLanguage() end local success, result = pcall(lang.formatDate, lang, 'U', dateString) if success then result = tonumber(result) if result then return result end end error(string.format( 'neispravan %s: %s', dateType, tostring(dateString) ), 4) end local function makeFullUrl(page, query, display) return string.format( '[%s %s]', tostring(mw.uri.fullUrl(page, query)), display ) end -- Given a directed graph formatted as node -> table of direct successors, -- get a table of all nodes reachable from a given node (though always -- including the given node). local function getReachableNodes(graph, start) local toWalk, retval = {[start] = true}, {} while true do -- Can't use pairs() since we're adding and removing things as we're iterating local k = next(toWalk) -- This always gets the "first" key if k == nil then return retval end toWalk[k] = nil retval[k] = true for _,v in ipairs(graph[k]) do if not retval[v] then toWalk[v] = true end end end end local function normalizeArgAliases(args) local parameterAliases = { razlog = 1, mala = 'small', radnja = 'action', datum = 'date', korisnik = 'user', korisnica = 'user', odjeljak = 'section', kategorija = 'category', ['samo kategorije'] = 'catonly', samokat = 'catonly', } local booleanAliases = { da = 'yes', d = 'yes', ne = 'no', } local actionAliases = { ['uređivanje'] = 'edit', ['premještanje'] = 'move', ['pregled izmjena'] = 'autoreview', ['izmjene na čekanju'] = 'autoreview', ['postavljanje'] = 'upload', ['postavljanje novih verzija'] = 'upload', } local levelAliases = { ['pod punom zaštitom'] = 'sysop', ['puna zaštita'] = 'sysop', ['pod djelomičnom zaštitom'] = 'autoconfirmed', ['djelomična zaštita'] = 'autoconfirmed', ['pod šablonskom zaštitom'] = 'templateeditor', ['šablonska zaštita'] = 'templateeditor', ['pod statusnom zaštitom'] = 'extendedconfirmed', ['statusna zaštita'] = 'extendedconfirmed', ['pod zaštitom od premještanja'] = 'sysop', ['zaštita od premještanja'] = 'sysop', ['pod zaštitom od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', ['zaštita od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', } local ret = {} for k, v in pairs(args) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end for _, key in ipairs({'small', 'category', 'catonly'}) do if type(ret[key]) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret[key])) ret[key] = booleanAliases[value] or ret[key] end end if type(ret.action) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.action)) ret.action = actionAliases[value] or ret.action end if type(ret.demolevel) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.demolevel)) ret.demolevel = levelAliases[value] or ret.demolevel end return ret end -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection class -------------------------------------------------------------------------------- local Protection = {} Protection.__index = Protection Protection.supportedActions = { edit = true, move = true, autoreview = true, upload = true } Protection.bannerConfigFields = { 'text', 'explanation', 'tooltip', 'alt', 'link', 'image' } function Protection.new(args, cfg, title) local obj = {} obj._cfg = cfg obj.title = title or mw.title.getCurrentTitle() -- Set action if not args.action then obj.action = 'edit' elseif Protection.supportedActions[args.action] then obj.action = args.action else error(string.format( 'neispravna radnja: %s', tostring(args.action) ), 3) end -- Set level obj.level = args.demolevel or effectiveProtectionLevel(obj.action, obj.title) if not obj.level or (obj.action == 'move' and obj.level == 'autoconfirmed') then -- Users need to be autoconfirmed to move pages anyway, so treat -- semi-move-protected pages as unprotected. obj.level = '*' end -- Set expiry local effectiveExpiry = effectiveProtectionExpiry(obj.action, obj.title) if effectiveExpiry == 'infinity' then obj.expiry = 'indef' elseif effectiveExpiry ~= 'unknown' then obj.expiry = validateDate(effectiveExpiry, 'datum isteka') end -- Set reason if args[1] then obj.reason = mw.ustring.lower(args[1]) if obj.reason:find('|') then error('razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("|")', 3) end end -- Set protection date if args.date then obj.protectionDate = validateDate(args.date, 'datum zaštite') end -- Set banner config do obj.bannerConfig = {} local configTables = {} if cfg.banners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.banners[obj.action][obj.reason] end if cfg.defaultBanners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action][obj.level] configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action].default end configTables[#configTables + 1] = cfg.masterBanner for i, field in ipairs(Protection.bannerConfigFields) do for j, t in ipairs(configTables) do if t[field] then obj.bannerConfig[field] = t[field] break end end end end return setmetatable(obj, Protection) end function Protection:isUserScript() -- Whether the page is a user JavaScript or CSS page. local title = self.title return title.namespace == 2 and ( title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' ) end function Protection:isProtected() return self.level ~= '*' end function Protection:shouldShowLock() -- Whether we should output a banner/padlock return self:isProtected() and not self:isUserScript() end -- Whether this page needs a protection category. Protection.shouldHaveProtectionCategory = Protection.shouldShowLock function Protection:isTemporary() return type(self.expiry) == 'number' end function Protection:makeProtectionCategory() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return '' end local cfg = self._cfg local title = self.title -- Get the expiry key fragment. local expiryFragment if self.expiry == 'indef' then expiryFragment = self.expiry elseif type(self.expiry) == 'number' then expiryFragment = 'temp' end -- Get the namespace key fragment. local namespaceFragment = cfg.categoryNamespaceKeys[title.namespace] if not namespaceFragment and title.namespace % 2 == 1 then namespaceFragment = 'talk' end -- Define the order that key fragments are tested in. This is done with an -- array of tables containing the value to be tested, along with its -- position in the cfg.protectionCategories table. local order = { {val = expiryFragment, keypos = 1}, {val = namespaceFragment, keypos = 2}, {val = self.reason, keypos = 3}, {val = self.level, keypos = 4}, {val = self.action, keypos = 5} } --[[ -- The old protection templates used an ad-hoc protection category system, -- with some templates prioritising namespaces in their categories, and -- others prioritising the protection reason. To emulate this in this module -- we use the config table cfg.reasonsWithNamespacePriority to set the -- reasons for which namespaces have priority over protection reason. -- If we are dealing with one of those reasons, move the namespace table to -- the end of the order table, i.e. give it highest priority. If not, the -- reason should have highest priority, so move that to the end of the table -- instead. --]] table.insert(order, table.remove(order, self.reason and cfg.reasonsWithNamespacePriority[self.reason] and 2 or 3)) --[[ -- Define the attempt order. Inactive subtables (subtables with nil "value" -- fields) are moved to the end, where they will later be given the key -- "all". This is to cut down on the number of table lookups in -- cfg.protectionCategories, which grows exponentially with the number of -- non-nil keys. We keep track of the number of active subtables with the -- noActive parameter. --]] local noActive, attemptOrder do local active, inactive = {}, {} for i, t in ipairs(order) do if t.val then active[#active + 1] = t else inactive[#inactive + 1] = t end end noActive = #active attemptOrder = active for i, t in ipairs(inactive) do attemptOrder[#attemptOrder + 1] = t end end --[[ -- Check increasingly generic key combinations until we find a match. If a -- specific category exists for the combination of key fragments we are -- given, that match will be found first. If not, we keep trying different -- key fragment combinations until we match using the key -- "all-all-all-all-all". -- -- To generate the keys, we index the key subtables using a binary matrix -- with indexes i and j. j is only calculated up to the number of active -- subtables. For example, if there were three active subtables, the matrix -- would look like this, with 0 corresponding to the key fragment "all", and -- 1 corresponding to other key fragments. -- -- j 1 2 3 -- i -- 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 -- 3 1 0 1 -- 4 0 0 1 -- 5 1 1 0 -- 6 0 1 0 -- 7 1 0 0 -- 8 0 0 0 -- -- Values of j higher than the number of active subtables are set -- to the string "all". -- -- A key for cfg.protectionCategories is constructed for each value of i. -- The position of the value in the key is determined by the keypos field in -- each subtable. --]] local cats = cfg.protectionCategories for i = 1, 2^noActive do local key = {} for j, t in ipairs(attemptOrder) do if j > noActive then key[t.keypos] = 'all' else local quotient = i / 2 ^ (j - 1) quotient = math.ceil(quotient) if quotient % 2 == 1 then key[t.keypos] = t.val else key[t.keypos] = 'all' end end end key = table.concat(key, '|') local attempt = cats[key] if attempt then return makeCategoryLink(attempt, title.text) end end return '' end function Protection:isIncorrect() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return true end if type(self.expiry) ~= 'number' then return false end local expiry = os.date('*t', self.expiry) -- Avoid checking today.day or os.time(), unless close. https://phabricator.wikimedia.org/T416616 local today = os.date('*t') return (expiry.year < today.year) or (expiry.year == today.year and expiry.month < today.month) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day < today.day) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day == today.day and self.expiry < os.time()) end function Protection:isTemplateProtectedNonTemplate() local action, namespace = self.action, self.title.namespace return self.level == 'templateeditor' and ( (action ~= 'edit' and action ~= 'move') or (namespace ~= 10 and namespace ~= 828) ) end function Protection:makeCategoryLinks() local msg = self._cfg.msg local ret = {self:makeProtectionCategory()} if self:isIncorrect() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-incorrect'], self.title.text ) end if self:isTemplateProtectedNonTemplate() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-template'], self.title.text ) end return table.concat(ret) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Blurb class -------------------------------------------------------------------------------- local Blurb = {} Blurb.__index = Blurb Blurb.bannerTextFields = { text = true, explanation = true, tooltip = true, alt = true, link = true } function Blurb.new(protectionObj, args, cfg) return setmetatable({ _cfg = cfg, _protectionObj = protectionObj, _args = args }, Blurb) end -- Private methods -- function Blurb:_formatDate(num) -- Formats a Unix timestamp into dd Month, YYYY format. lang = lang or mw.language.getContentLanguage() local success, date = pcall( lang.formatDate, lang, self._cfg.msg['expiry-date-format'] or 'j F Y', '@' .. tostring(num) ) if success then return date end end function Blurb:_getExpandedMessage(msgKey) return self:_substituteParameters(self._cfg.msg[msgKey]) end function Blurb:_substituteParameters(msg) if not self._params then local parameterFuncs = {} parameterFuncs.CURRENTVERSION = self._makeCurrentVersionParameter parameterFuncs.EDITREQUEST = self._makeEditRequestParameter parameterFuncs.EXPIRY = self._makeExpiryParameter parameterFuncs.EXPLANATIONBLURB = self._makeExplanationBlurbParameter parameterFuncs.IMAGELINK = self._makeImageLinkParameter parameterFuncs.INTROBLURB = self._makeIntroBlurbParameter parameterFuncs.INTROFRAGMENT = self._makeIntroFragmentParameter parameterFuncs.PAGETYPE = self._makePagetypeParameter parameterFuncs.PAGETYPECAP = self._makePagetypeCapParameter parameterFuncs.PAGETYPEGEN = self._makePagetypeGenParameter parameterFuncs.PAGETYPELOC = self._makePagetypeLocParameter parameterFuncs.PROTECTIONBLURB = self._makeProtectionBlurbParameter parameterFuncs.PROTECTIONDATE = self._makeProtectionDateParameter parameterFuncs.PROTECTIONLEVEL = self._makeProtectionLevelParameter parameterFuncs.PROTECTIONLOG = self._makeProtectionLogParameter parameterFuncs.TALKPAGE = self._makeTalkPageParameter parameterFuncs.TOOLTIPBLURB = self._makeTooltipBlurbParameter parameterFuncs.TOOLTIPFRAGMENT = self._makeTooltipFragmentParameter parameterFuncs.VANDAL = self._makeVandalTemplateParameter self._params = setmetatable({}, { __index = function (t, k) local param if parameterFuncs[k] then param = parameterFuncs[k](self) end param = param or '' t[k] = param return param end }) end msg = msg:gsub('${(%u+)}', self._params) return msg end function Blurb:_makeCurrentVersionParameter() -- A link to the page history or the move log, depending on the kind of -- protection. local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'move' then -- We need the move log link. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'move', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('current-version-move-display') ) else -- We need the history link. return makeFullUrl( pagename, {action = 'history'}, self:_getExpandedMessage('current-version-edit-display') ) end end function Blurb:_makeEditRequestParameter() local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level -- Get the edit request type. local requestType if action == 'edit' then if level == 'autoconfirmed' then requestType = 'semi' elseif level == 'extendedconfirmed' then requestType = 'extended' elseif level == 'templateeditor' then requestType = 'template' end end requestType = requestType or 'full' -- Get the display value. local display = self:_getExpandedMessage('edit-request-display') return mEditRequest._link{type = requestType, display = display} end function Blurb:_makeExpiryParameter() local expiry = self._protectionObj.expiry if type(expiry) == 'number' then return self:_formatDate(expiry) else return expiry end end function Blurb:_makeExplanationBlurbParameter() -- Cover special cases first. if self._protectionObj.title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace return self:_getExpandedMessage('explanation-blurb-nounprotect') end -- Get explanation blurb table keys local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local talkKey = self._protectionObj.title.isTalkPage and 'talk' or 'subject' -- Find the message in the explanation blurb table and substitute any -- parameters. local explanations = self._cfg.explanationBlurbs local msg if explanations[action][level] and explanations[action][level][talkKey] then msg = explanations[action][level][talkKey] elseif explanations[action][level] and explanations[action][level].default then msg = explanations[action][level].default elseif explanations[action].default and explanations[action].default[talkKey] then msg = explanations[action].default[talkKey] elseif explanations[action].default and explanations[action].default.default then msg = explanations[action].default.default else error(string.format( 'nije pronađen tekst objašnjenja za radnju "%s", stepen "%s" i ključ razgovora "%s"', action, level, talkKey ), 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeImageLinkParameter() local imageLinks = self._cfg.imageLinks local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if imageLinks[action][level] then msg = imageLinks[action][level] elseif imageLinks[action].default then msg = imageLinks[action].default else msg = imageLinks.edit.default end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeIntroBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeIntroFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makePagetypeParameter() local pagetypes = self._cfg.pagetypes return pagetypes[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypes.default or error('nije definiran zadani tip stranice', 8) end function Blurb:_makePagetypeFormParameter(form) local pagetypeForms = self._cfg.pagetypeForms or {} local forms = pagetypeForms[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypeForms.default if forms and forms[form] then return forms[form] end return self:_makePagetypeParameter() end function Blurb:_makePagetypeCapParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('cap') end function Blurb:_makePagetypeGenParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('gen') end function Blurb:_makePagetypeLocParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('loc') end function Blurb:_makeProtectionBlurbParameter() local protectionBlurbs = self._cfg.protectionBlurbs local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionBlurbs[action][level] then msg = protectionBlurbs[action][level] elseif protectionBlurbs[action].default then msg = protectionBlurbs[action].default elseif protectionBlurbs.edit.default then msg = protectionBlurbs.edit.default else error('nije definiran tekst zaštite za protectionBlurbs.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionDateParameter() local protectionDate = self._protectionObj.protectionDate if type(protectionDate) == 'number' then return self:_formatDate(protectionDate) else return protectionDate end end function Blurb:_makeProtectionLevelParameter() local protectionLevels = self._cfg.protectionLevels local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionLevels[action][level] then msg = protectionLevels[action][level] elseif protectionLevels[action].default then msg = protectionLevels[action].default elseif protectionLevels.edit.default then msg = protectionLevels.edit.default else error('nije definiran stepen zaštite za protectionLevels.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionLogParameter() local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'autoreview' then -- We need the pending changes log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'stable', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('pc-log-display') ) else -- We need the protection log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'protect', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('protection-log-display') ) end end function Blurb:_makeTalkPageParameter() return string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[self._protectionObj.title.namespace].talk.name, self._protectionObj.title.text, self._args.section or 'top', self:_getExpandedMessage('talk-page-link-display') ) end function Blurb:_makeTooltipBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeTooltipFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makeVandalTemplateParameter() return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title="vandal-m", args={self._args.user or self._protectionObj.title.baseText} } end -- Public methods -- function Blurb:makeBannerText(key) -- Validate input. if not key or not Blurb.bannerTextFields[key] then error(string.format( '"%s" nije valjano polje konfiguracije oznake', tostring(key) ), 2) end -- Generate the text. local msg = self._protectionObj.bannerConfig[key] if type(msg) == 'string' then return self:_substituteParameters(msg) elseif type(msg) == 'function' then msg = msg(self._protectionObj, self._args) if type(msg) ~= 'string' then error(string.format( 'neispravan izlaz iz funkcije konfiguracije oznake s ključem "%s"' .. ' (očekivan string, dobiven %s)', tostring(key), type(msg) ), 4) end return self:_substituteParameters(msg) end end -------------------------------------------------------------------------------- -- BannerTemplate class -------------------------------------------------------------------------------- local BannerTemplate = {} BannerTemplate.__index = BannerTemplate function BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) local obj = {} obj._cfg = cfg -- Set the image filename. local imageFilename = protectionObj.bannerConfig.image if imageFilename then obj._imageFilename = imageFilename else -- If an image filename isn't specified explicitly in the banner config, -- generate it from the protection status and the namespace. local action = protectionObj.action local level = protectionObj.level local namespace = protectionObj.title.namespace local reason = protectionObj.reason -- Deal with special cases first. if ( namespace == 10 or namespace == 828 or reason and obj._cfg.indefImageReasons[reason] ) and action == 'edit' and level == 'sysop' and not protectionObj:isTemporary() then -- Fully protected modules and templates get the special red "indef" -- padlock. obj._imageFilename = obj._cfg.msg['image-filename-indef'] else -- Deal with regular protection types. local images = obj._cfg.images if images[action] then if images[action][level] then obj._imageFilename = images[action][level] elseif images[action].default then obj._imageFilename = images[action].default end end end end return setmetatable(obj, BannerTemplate) end function BannerTemplate:renderImage() local filename = self._imageFilename or self._cfg.msg['image-filename-default'] or 'Transparent.gif' return makeFileLink{ file = filename, size = (self.imageWidth or 20) .. 'px', alt = self._imageAlt, link = self._imageLink, caption = self.imageCaption } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Banner class -------------------------------------------------------------------------------- local Banner = setmetatable({}, BannerTemplate) Banner.__index = Banner function Banner.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 40 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('alt') -- Large banners use the alt text for the tooltip. obj._reasonText = blurbObj:makeBannerText('text') obj._explanationText = blurbObj:makeBannerText('explanation') obj._page = protectionObj.title.prefixedText -- Only makes a difference in testing. return setmetatable(obj, Banner) end function Banner:__tostring() -- Renders the banner. makeMessageBox = makeMessageBox or require('Module:Message box').main local reasonText = self._reasonText or error('nije postavljen tekst razloga', 2) local explanationText = self._explanationText local mbargs = { page = self._page, type = 'protection', image = self:renderImage(), text = string.format( "'''%s'''%s", reasonText, explanationText and '<br />' .. explanationText or '' ) } return makeMessageBox('mbox', mbargs) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock class -------------------------------------------------------------------------------- local Padlock = setmetatable({}, BannerTemplate) Padlock.__index = Padlock function Padlock.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 20 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('tooltip') obj._imageAlt = blurbObj:makeBannerText('alt') obj._imageLink = blurbObj:makeBannerText('link') obj._indicatorName = cfg.padlockIndicatorNames[protectionObj.action] or cfg.padlockIndicatorNames.default or 'pp-default' return setmetatable(obj, Padlock) end function Padlock:__tostring() local frame = mw.getCurrentFrame() -- The nowiki tag helps prevent whitespace at the top of articles. return frame:extensionTag{name = 'nowiki'} .. frame:extensionTag{ name = 'indicator', args = {name = self._indicatorName}, content = self:renderImage() } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() -- This is used for testing purposes. return { Protection = Protection, Blurb = Blurb, BannerTemplate = BannerTemplate, Banner = Banner, Padlock = Padlock, } end function p._main(args, cfg, title) args = normalizeArgAliases(args or {}) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) local protectionObj = Protection.new(args, cfg, title) local ret = {} -- If a page's edit protection is equally or more restrictive than its -- protection from some other action, then don't bother displaying anything -- for the other action (except categories). if not yesno(args.catonly) and (protectionObj.action == 'edit' or args.demolevel or not getReachableNodes( cfg.hierarchy, protectionObj.level )[effectiveProtectionLevel('edit', protectionObj.title)]) then -- Initialise the blurb object local blurbObj = Blurb.new(protectionObj, args, cfg) -- Render the banner if protectionObj:shouldShowLock() then ret[#ret + 1] = tostring( (yesno(args.small) and Padlock or Banner) .new(protectionObj, blurbObj, cfg) ) end end -- Render the categories if yesno(args.category) ~= false then ret[#ret + 1] = protectionObj:makeCategoryLinks() end -- For arbitration enforcement, flagging [[WP:PIA]] pages to enable [[Special:AbuseFilter/1339]] to flag edits to them if protectionObj.level == "extendedconfirmed" then if require("Module:TableTools").inArray(protectionObj.title.talkPageTitle.categories, "Wikipedia pages subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict") then ret[#ret + 1] = "<p class='PIA-flag' style='display:none; visibility:hidden;' title='This page is subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict.'></p>" end end return table.concat(ret) end function p.main(frame, cfg) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) -- Find default args, if any. local parent = frame.getParent and frame:getParent() local defaultArgs = parent and cfg.wrappers[parent:getTitle():gsub('/sandbox$', '')] -- Find user args, and use the parent frame if we are being called from a -- wrapper template. getArgs = getArgs or require('Module:Arguments').getArgs local userArgs = normalizeArgAliases(getArgs(frame, { parentOnly = defaultArgs, frameOnly = not defaultArgs })) local normalizedDefaultArgs = normalizeArgAliases(defaultArgs or {}) -- Build the args table. User-specified args overwrite default args. local args = {} for k, v in pairs(normalizedDefaultArgs) do args[k] = v end for k, v in pairs(userArgs) do args[k] = v end return p._main(args, cfg) end return p sl2ucasundbv0n9m8hzkua9zkpk0izm 42585911 42585878 2026-04-28T00:10:32Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice]] na [[Modul:Protection banner]]: lakše buduće održavanje modula 42585878 Scribunto text/plain -- This module implements {{pp-meta}} and its daughter templates such as -- {{pp-dispute}}, {{pp-vandalism}} and {{pp-sock}}. -- Initialise necessary modules. require('strict') local makeFileLink = require('Module:File link')._main local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local effectiveProtectionExpiry = require('Module:Effective protection expiry')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Lazily initialise modules and objects we don't always need. local getArgs, makeMessageBox, lang -- Set constants. local CONFIG_MODULE = 'Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija' -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function makeCategoryLink(cat, sort) if cat then return string.format( '[[%s:%s|%s]]', mw.site.namespaces[14].name, cat, sort ) end end -- Validation function for the expiry and the protection date local function validateDate(dateString, dateType) if not lang then lang = mw.language.getContentLanguage() end local success, result = pcall(lang.formatDate, lang, 'U', dateString) if success then result = tonumber(result) if result then return result end end error(string.format( 'neispravan %s: %s', dateType, tostring(dateString) ), 4) end local function makeFullUrl(page, query, display) return string.format( '[%s %s]', tostring(mw.uri.fullUrl(page, query)), display ) end -- Given a directed graph formatted as node -> table of direct successors, -- get a table of all nodes reachable from a given node (though always -- including the given node). local function getReachableNodes(graph, start) local toWalk, retval = {[start] = true}, {} while true do -- Can't use pairs() since we're adding and removing things as we're iterating local k = next(toWalk) -- This always gets the "first" key if k == nil then return retval end toWalk[k] = nil retval[k] = true for _,v in ipairs(graph[k]) do if not retval[v] then toWalk[v] = true end end end end local function normalizeArgAliases(args) local parameterAliases = { razlog = 1, mala = 'small', radnja = 'action', datum = 'date', korisnik = 'user', korisnica = 'user', odjeljak = 'section', kategorija = 'category', ['samo kategorije'] = 'catonly', samokat = 'catonly', } local booleanAliases = { da = 'yes', d = 'yes', ne = 'no', } local actionAliases = { ['uređivanje'] = 'edit', ['premještanje'] = 'move', ['pregled izmjena'] = 'autoreview', ['izmjene na čekanju'] = 'autoreview', ['postavljanje'] = 'upload', ['postavljanje novih verzija'] = 'upload', } local levelAliases = { ['pod punom zaštitom'] = 'sysop', ['puna zaštita'] = 'sysop', ['pod djelomičnom zaštitom'] = 'autoconfirmed', ['djelomična zaštita'] = 'autoconfirmed', ['pod šablonskom zaštitom'] = 'templateeditor', ['šablonska zaštita'] = 'templateeditor', ['pod statusnom zaštitom'] = 'extendedconfirmed', ['statusna zaštita'] = 'extendedconfirmed', ['pod zaštitom od premještanja'] = 'sysop', ['zaštita od premještanja'] = 'sysop', ['pod zaštitom od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', ['zaštita od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', } local ret = {} for k, v in pairs(args) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end for _, key in ipairs({'small', 'category', 'catonly'}) do if type(ret[key]) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret[key])) ret[key] = booleanAliases[value] or ret[key] end end if type(ret.action) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.action)) ret.action = actionAliases[value] or ret.action end if type(ret.demolevel) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.demolevel)) ret.demolevel = levelAliases[value] or ret.demolevel end return ret end -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection class -------------------------------------------------------------------------------- local Protection = {} Protection.__index = Protection Protection.supportedActions = { edit = true, move = true, autoreview = true, upload = true } Protection.bannerConfigFields = { 'text', 'explanation', 'tooltip', 'alt', 'link', 'image' } function Protection.new(args, cfg, title) local obj = {} obj._cfg = cfg obj.title = title or mw.title.getCurrentTitle() -- Set action if not args.action then obj.action = 'edit' elseif Protection.supportedActions[args.action] then obj.action = args.action else error(string.format( 'neispravna radnja: %s', tostring(args.action) ), 3) end -- Set level obj.level = args.demolevel or effectiveProtectionLevel(obj.action, obj.title) if not obj.level or (obj.action == 'move' and obj.level == 'autoconfirmed') then -- Users need to be autoconfirmed to move pages anyway, so treat -- semi-move-protected pages as unprotected. obj.level = '*' end -- Set expiry local effectiveExpiry = effectiveProtectionExpiry(obj.action, obj.title) if effectiveExpiry == 'infinity' then obj.expiry = 'indef' elseif effectiveExpiry ~= 'unknown' then obj.expiry = validateDate(effectiveExpiry, 'datum isteka') end -- Set reason if args[1] then obj.reason = mw.ustring.lower(args[1]) if obj.reason:find('|') then error('razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("|")', 3) end end -- Set protection date if args.date then obj.protectionDate = validateDate(args.date, 'datum zaštite') end -- Set banner config do obj.bannerConfig = {} local configTables = {} if cfg.banners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.banners[obj.action][obj.reason] end if cfg.defaultBanners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action][obj.level] configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action].default end configTables[#configTables + 1] = cfg.masterBanner for i, field in ipairs(Protection.bannerConfigFields) do for j, t in ipairs(configTables) do if t[field] then obj.bannerConfig[field] = t[field] break end end end end return setmetatable(obj, Protection) end function Protection:isUserScript() -- Whether the page is a user JavaScript or CSS page. local title = self.title return title.namespace == 2 and ( title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' ) end function Protection:isProtected() return self.level ~= '*' end function Protection:shouldShowLock() -- Whether we should output a banner/padlock return self:isProtected() and not self:isUserScript() end -- Whether this page needs a protection category. Protection.shouldHaveProtectionCategory = Protection.shouldShowLock function Protection:isTemporary() return type(self.expiry) == 'number' end function Protection:makeProtectionCategory() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return '' end local cfg = self._cfg local title = self.title -- Get the expiry key fragment. local expiryFragment if self.expiry == 'indef' then expiryFragment = self.expiry elseif type(self.expiry) == 'number' then expiryFragment = 'temp' end -- Get the namespace key fragment. local namespaceFragment = cfg.categoryNamespaceKeys[title.namespace] if not namespaceFragment and title.namespace % 2 == 1 then namespaceFragment = 'talk' end -- Define the order that key fragments are tested in. This is done with an -- array of tables containing the value to be tested, along with its -- position in the cfg.protectionCategories table. local order = { {val = expiryFragment, keypos = 1}, {val = namespaceFragment, keypos = 2}, {val = self.reason, keypos = 3}, {val = self.level, keypos = 4}, {val = self.action, keypos = 5} } --[[ -- The old protection templates used an ad-hoc protection category system, -- with some templates prioritising namespaces in their categories, and -- others prioritising the protection reason. To emulate this in this module -- we use the config table cfg.reasonsWithNamespacePriority to set the -- reasons for which namespaces have priority over protection reason. -- If we are dealing with one of those reasons, move the namespace table to -- the end of the order table, i.e. give it highest priority. If not, the -- reason should have highest priority, so move that to the end of the table -- instead. --]] table.insert(order, table.remove(order, self.reason and cfg.reasonsWithNamespacePriority[self.reason] and 2 or 3)) --[[ -- Define the attempt order. Inactive subtables (subtables with nil "value" -- fields) are moved to the end, where they will later be given the key -- "all". This is to cut down on the number of table lookups in -- cfg.protectionCategories, which grows exponentially with the number of -- non-nil keys. We keep track of the number of active subtables with the -- noActive parameter. --]] local noActive, attemptOrder do local active, inactive = {}, {} for i, t in ipairs(order) do if t.val then active[#active + 1] = t else inactive[#inactive + 1] = t end end noActive = #active attemptOrder = active for i, t in ipairs(inactive) do attemptOrder[#attemptOrder + 1] = t end end --[[ -- Check increasingly generic key combinations until we find a match. If a -- specific category exists for the combination of key fragments we are -- given, that match will be found first. If not, we keep trying different -- key fragment combinations until we match using the key -- "all-all-all-all-all". -- -- To generate the keys, we index the key subtables using a binary matrix -- with indexes i and j. j is only calculated up to the number of active -- subtables. For example, if there were three active subtables, the matrix -- would look like this, with 0 corresponding to the key fragment "all", and -- 1 corresponding to other key fragments. -- -- j 1 2 3 -- i -- 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 -- 3 1 0 1 -- 4 0 0 1 -- 5 1 1 0 -- 6 0 1 0 -- 7 1 0 0 -- 8 0 0 0 -- -- Values of j higher than the number of active subtables are set -- to the string "all". -- -- A key for cfg.protectionCategories is constructed for each value of i. -- The position of the value in the key is determined by the keypos field in -- each subtable. --]] local cats = cfg.protectionCategories for i = 1, 2^noActive do local key = {} for j, t in ipairs(attemptOrder) do if j > noActive then key[t.keypos] = 'all' else local quotient = i / 2 ^ (j - 1) quotient = math.ceil(quotient) if quotient % 2 == 1 then key[t.keypos] = t.val else key[t.keypos] = 'all' end end end key = table.concat(key, '|') local attempt = cats[key] if attempt then return makeCategoryLink(attempt, title.text) end end return '' end function Protection:isIncorrect() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return true end if type(self.expiry) ~= 'number' then return false end local expiry = os.date('*t', self.expiry) -- Avoid checking today.day or os.time(), unless close. https://phabricator.wikimedia.org/T416616 local today = os.date('*t') return (expiry.year < today.year) or (expiry.year == today.year and expiry.month < today.month) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day < today.day) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day == today.day and self.expiry < os.time()) end function Protection:isTemplateProtectedNonTemplate() local action, namespace = self.action, self.title.namespace return self.level == 'templateeditor' and ( (action ~= 'edit' and action ~= 'move') or (namespace ~= 10 and namespace ~= 828) ) end function Protection:makeCategoryLinks() local msg = self._cfg.msg local ret = {self:makeProtectionCategory()} if self:isIncorrect() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-incorrect'], self.title.text ) end if self:isTemplateProtectedNonTemplate() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-template'], self.title.text ) end return table.concat(ret) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Blurb class -------------------------------------------------------------------------------- local Blurb = {} Blurb.__index = Blurb Blurb.bannerTextFields = { text = true, explanation = true, tooltip = true, alt = true, link = true } function Blurb.new(protectionObj, args, cfg) return setmetatable({ _cfg = cfg, _protectionObj = protectionObj, _args = args }, Blurb) end -- Private methods -- function Blurb:_formatDate(num) -- Formats a Unix timestamp into dd Month, YYYY format. lang = lang or mw.language.getContentLanguage() local success, date = pcall( lang.formatDate, lang, self._cfg.msg['expiry-date-format'] or 'j F Y', '@' .. tostring(num) ) if success then return date end end function Blurb:_getExpandedMessage(msgKey) return self:_substituteParameters(self._cfg.msg[msgKey]) end function Blurb:_substituteParameters(msg) if not self._params then local parameterFuncs = {} parameterFuncs.CURRENTVERSION = self._makeCurrentVersionParameter parameterFuncs.EDITREQUEST = self._makeEditRequestParameter parameterFuncs.EXPIRY = self._makeExpiryParameter parameterFuncs.EXPLANATIONBLURB = self._makeExplanationBlurbParameter parameterFuncs.IMAGELINK = self._makeImageLinkParameter parameterFuncs.INTROBLURB = self._makeIntroBlurbParameter parameterFuncs.INTROFRAGMENT = self._makeIntroFragmentParameter parameterFuncs.PAGETYPE = self._makePagetypeParameter parameterFuncs.PAGETYPECAP = self._makePagetypeCapParameter parameterFuncs.PAGETYPEGEN = self._makePagetypeGenParameter parameterFuncs.PAGETYPELOC = self._makePagetypeLocParameter parameterFuncs.PROTECTIONBLURB = self._makeProtectionBlurbParameter parameterFuncs.PROTECTIONDATE = self._makeProtectionDateParameter parameterFuncs.PROTECTIONLEVEL = self._makeProtectionLevelParameter parameterFuncs.PROTECTIONLOG = self._makeProtectionLogParameter parameterFuncs.TALKPAGE = self._makeTalkPageParameter parameterFuncs.TOOLTIPBLURB = self._makeTooltipBlurbParameter parameterFuncs.TOOLTIPFRAGMENT = self._makeTooltipFragmentParameter parameterFuncs.VANDAL = self._makeVandalTemplateParameter self._params = setmetatable({}, { __index = function (t, k) local param if parameterFuncs[k] then param = parameterFuncs[k](self) end param = param or '' t[k] = param return param end }) end msg = msg:gsub('${(%u+)}', self._params) return msg end function Blurb:_makeCurrentVersionParameter() -- A link to the page history or the move log, depending on the kind of -- protection. local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'move' then -- We need the move log link. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'move', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('current-version-move-display') ) else -- We need the history link. return makeFullUrl( pagename, {action = 'history'}, self:_getExpandedMessage('current-version-edit-display') ) end end function Blurb:_makeEditRequestParameter() local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level -- Get the edit request type. local requestType if action == 'edit' then if level == 'autoconfirmed' then requestType = 'semi' elseif level == 'extendedconfirmed' then requestType = 'extended' elseif level == 'templateeditor' then requestType = 'template' end end requestType = requestType or 'full' -- Get the display value. local display = self:_getExpandedMessage('edit-request-display') return mEditRequest._link{type = requestType, display = display} end function Blurb:_makeExpiryParameter() local expiry = self._protectionObj.expiry if type(expiry) == 'number' then return self:_formatDate(expiry) else return expiry end end function Blurb:_makeExplanationBlurbParameter() -- Cover special cases first. if self._protectionObj.title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace return self:_getExpandedMessage('explanation-blurb-nounprotect') end -- Get explanation blurb table keys local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local talkKey = self._protectionObj.title.isTalkPage and 'talk' or 'subject' -- Find the message in the explanation blurb table and substitute any -- parameters. local explanations = self._cfg.explanationBlurbs local msg if explanations[action][level] and explanations[action][level][talkKey] then msg = explanations[action][level][talkKey] elseif explanations[action][level] and explanations[action][level].default then msg = explanations[action][level].default elseif explanations[action].default and explanations[action].default[talkKey] then msg = explanations[action].default[talkKey] elseif explanations[action].default and explanations[action].default.default then msg = explanations[action].default.default else error(string.format( 'nije pronađen tekst objašnjenja za radnju "%s", stepen "%s" i ključ razgovora "%s"', action, level, talkKey ), 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeImageLinkParameter() local imageLinks = self._cfg.imageLinks local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if imageLinks[action][level] then msg = imageLinks[action][level] elseif imageLinks[action].default then msg = imageLinks[action].default else msg = imageLinks.edit.default end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeIntroBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeIntroFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makePagetypeParameter() local pagetypes = self._cfg.pagetypes return pagetypes[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypes.default or error('nije definiran zadani tip stranice', 8) end function Blurb:_makePagetypeFormParameter(form) local pagetypeForms = self._cfg.pagetypeForms or {} local forms = pagetypeForms[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypeForms.default if forms and forms[form] then return forms[form] end return self:_makePagetypeParameter() end function Blurb:_makePagetypeCapParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('cap') end function Blurb:_makePagetypeGenParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('gen') end function Blurb:_makePagetypeLocParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('loc') end function Blurb:_makeProtectionBlurbParameter() local protectionBlurbs = self._cfg.protectionBlurbs local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionBlurbs[action][level] then msg = protectionBlurbs[action][level] elseif protectionBlurbs[action].default then msg = protectionBlurbs[action].default elseif protectionBlurbs.edit.default then msg = protectionBlurbs.edit.default else error('nije definiran tekst zaštite za protectionBlurbs.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionDateParameter() local protectionDate = self._protectionObj.protectionDate if type(protectionDate) == 'number' then return self:_formatDate(protectionDate) else return protectionDate end end function Blurb:_makeProtectionLevelParameter() local protectionLevels = self._cfg.protectionLevels local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionLevels[action][level] then msg = protectionLevels[action][level] elseif protectionLevels[action].default then msg = protectionLevels[action].default elseif protectionLevels.edit.default then msg = protectionLevels.edit.default else error('nije definiran stepen zaštite za protectionLevels.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionLogParameter() local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'autoreview' then -- We need the pending changes log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'stable', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('pc-log-display') ) else -- We need the protection log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'protect', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('protection-log-display') ) end end function Blurb:_makeTalkPageParameter() return string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[self._protectionObj.title.namespace].talk.name, self._protectionObj.title.text, self._args.section or 'top', self:_getExpandedMessage('talk-page-link-display') ) end function Blurb:_makeTooltipBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeTooltipFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makeVandalTemplateParameter() return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title="vandal-m", args={self._args.user or self._protectionObj.title.baseText} } end -- Public methods -- function Blurb:makeBannerText(key) -- Validate input. if not key or not Blurb.bannerTextFields[key] then error(string.format( '"%s" nije valjano polje konfiguracije oznake', tostring(key) ), 2) end -- Generate the text. local msg = self._protectionObj.bannerConfig[key] if type(msg) == 'string' then return self:_substituteParameters(msg) elseif type(msg) == 'function' then msg = msg(self._protectionObj, self._args) if type(msg) ~= 'string' then error(string.format( 'neispravan izlaz iz funkcije konfiguracije oznake s ključem "%s"' .. ' (očekivan string, dobiven %s)', tostring(key), type(msg) ), 4) end return self:_substituteParameters(msg) end end -------------------------------------------------------------------------------- -- BannerTemplate class -------------------------------------------------------------------------------- local BannerTemplate = {} BannerTemplate.__index = BannerTemplate function BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) local obj = {} obj._cfg = cfg -- Set the image filename. local imageFilename = protectionObj.bannerConfig.image if imageFilename then obj._imageFilename = imageFilename else -- If an image filename isn't specified explicitly in the banner config, -- generate it from the protection status and the namespace. local action = protectionObj.action local level = protectionObj.level local namespace = protectionObj.title.namespace local reason = protectionObj.reason -- Deal with special cases first. if ( namespace == 10 or namespace == 828 or reason and obj._cfg.indefImageReasons[reason] ) and action == 'edit' and level == 'sysop' and not protectionObj:isTemporary() then -- Fully protected modules and templates get the special red "indef" -- padlock. obj._imageFilename = obj._cfg.msg['image-filename-indef'] else -- Deal with regular protection types. local images = obj._cfg.images if images[action] then if images[action][level] then obj._imageFilename = images[action][level] elseif images[action].default then obj._imageFilename = images[action].default end end end end return setmetatable(obj, BannerTemplate) end function BannerTemplate:renderImage() local filename = self._imageFilename or self._cfg.msg['image-filename-default'] or 'Transparent.gif' return makeFileLink{ file = filename, size = (self.imageWidth or 20) .. 'px', alt = self._imageAlt, link = self._imageLink, caption = self.imageCaption } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Banner class -------------------------------------------------------------------------------- local Banner = setmetatable({}, BannerTemplate) Banner.__index = Banner function Banner.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 40 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('alt') -- Large banners use the alt text for the tooltip. obj._reasonText = blurbObj:makeBannerText('text') obj._explanationText = blurbObj:makeBannerText('explanation') obj._page = protectionObj.title.prefixedText -- Only makes a difference in testing. return setmetatable(obj, Banner) end function Banner:__tostring() -- Renders the banner. makeMessageBox = makeMessageBox or require('Module:Message box').main local reasonText = self._reasonText or error('nije postavljen tekst razloga', 2) local explanationText = self._explanationText local mbargs = { page = self._page, type = 'protection', image = self:renderImage(), text = string.format( "'''%s'''%s", reasonText, explanationText and '<br />' .. explanationText or '' ) } return makeMessageBox('mbox', mbargs) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock class -------------------------------------------------------------------------------- local Padlock = setmetatable({}, BannerTemplate) Padlock.__index = Padlock function Padlock.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 20 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('tooltip') obj._imageAlt = blurbObj:makeBannerText('alt') obj._imageLink = blurbObj:makeBannerText('link') obj._indicatorName = cfg.padlockIndicatorNames[protectionObj.action] or cfg.padlockIndicatorNames.default or 'pp-default' return setmetatable(obj, Padlock) end function Padlock:__tostring() local frame = mw.getCurrentFrame() -- The nowiki tag helps prevent whitespace at the top of articles. return frame:extensionTag{name = 'nowiki'} .. frame:extensionTag{ name = 'indicator', args = {name = self._indicatorName}, content = self:renderImage() } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() -- This is used for testing purposes. return { Protection = Protection, Blurb = Blurb, BannerTemplate = BannerTemplate, Banner = Banner, Padlock = Padlock, } end function p._main(args, cfg, title) args = normalizeArgAliases(args or {}) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) local protectionObj = Protection.new(args, cfg, title) local ret = {} -- If a page's edit protection is equally or more restrictive than its -- protection from some other action, then don't bother displaying anything -- for the other action (except categories). if not yesno(args.catonly) and (protectionObj.action == 'edit' or args.demolevel or not getReachableNodes( cfg.hierarchy, protectionObj.level )[effectiveProtectionLevel('edit', protectionObj.title)]) then -- Initialise the blurb object local blurbObj = Blurb.new(protectionObj, args, cfg) -- Render the banner if protectionObj:shouldShowLock() then ret[#ret + 1] = tostring( (yesno(args.small) and Padlock or Banner) .new(protectionObj, blurbObj, cfg) ) end end -- Render the categories if yesno(args.category) ~= false then ret[#ret + 1] = protectionObj:makeCategoryLinks() end -- For arbitration enforcement, flagging [[WP:PIA]] pages to enable [[Special:AbuseFilter/1339]] to flag edits to them if protectionObj.level == "extendedconfirmed" then if require("Module:TableTools").inArray(protectionObj.title.talkPageTitle.categories, "Wikipedia pages subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict") then ret[#ret + 1] = "<p class='PIA-flag' style='display:none; visibility:hidden;' title='This page is subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict.'></p>" end end return table.concat(ret) end function p.main(frame, cfg) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) -- Find default args, if any. local parent = frame.getParent and frame:getParent() local defaultArgs = parent and cfg.wrappers[parent:getTitle():gsub('/sandbox$', '')] -- Find user args, and use the parent frame if we are being called from a -- wrapper template. getArgs = getArgs or require('Module:Arguments').getArgs local userArgs = normalizeArgAliases(getArgs(frame, { parentOnly = defaultArgs, frameOnly = not defaultArgs })) local normalizedDefaultArgs = normalizeArgAliases(defaultArgs or {}) -- Build the args table. User-specified args overwrite default args. local args = {} for k, v in pairs(normalizedDefaultArgs) do args[k] = v end for k, v in pairs(userArgs) do args[k] = v end return p._main(args, cfg) end return p sl2ucasundbv0n9m8hzkua9zkpk0izm 42585967 42585911 2026-04-28T02:07:40Z Vipz 151311 42585967 Scribunto text/plain -- This module implements {{pp-meta}} and its daughter templates such as -- {{pp-dispute}}, {{pp-vandalism}} and {{pp-sock}}. -- Initialise necessary modules. require('strict') local makeFileLink = require('Module:File link')._main local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local effectiveProtectionExpiry = require('Module:Effective protection expiry')._main local yesno = require('Module:Yesno') -- Lazily initialise modules and objects we don't always need. local getArgs, makeMessageBox, lang -- Set constants. local CONFIG_MODULE = 'Modul:Protection banner/config' -------------------------------------------------------------------------------- -- Helper functions -------------------------------------------------------------------------------- local function makeCategoryLink(cat, sort) if cat then return string.format( '[[%s:%s|%s]]', mw.site.namespaces[14].name, cat, sort ) end end -- Validation function for the expiry and the protection date local function validateDate(dateString, dateType) if not lang then lang = mw.language.getContentLanguage() end local success, result = pcall(lang.formatDate, lang, 'U', dateString) if success then result = tonumber(result) if result then return result end end error(string.format( 'neispravan %s: %s', dateType, tostring(dateString) ), 4) end local function makeFullUrl(page, query, display) return string.format( '[%s %s]', tostring(mw.uri.fullUrl(page, query)), display ) end -- Given a directed graph formatted as node -> table of direct successors, -- get a table of all nodes reachable from a given node (though always -- including the given node). local function getReachableNodes(graph, start) local toWalk, retval = {[start] = true}, {} while true do -- Can't use pairs() since we're adding and removing things as we're iterating local k = next(toWalk) -- This always gets the "first" key if k == nil then return retval end toWalk[k] = nil retval[k] = true for _,v in ipairs(graph[k]) do if not retval[v] then toWalk[v] = true end end end end local function normalizeArgAliases(args) local parameterAliases = { razlog = 1, mala = 'small', radnja = 'action', datum = 'date', korisnik = 'user', korisnica = 'user', odjeljak = 'section', kategorija = 'category', ['samo kategorije'] = 'catonly', samokat = 'catonly', } local booleanAliases = { da = 'yes', d = 'yes', ne = 'no', } local actionAliases = { ['uređivanje'] = 'edit', ['premještanje'] = 'move', ['pregled izmjena'] = 'autoreview', ['izmjene na čekanju'] = 'autoreview', ['postavljanje'] = 'upload', ['postavljanje novih verzija'] = 'upload', } local levelAliases = { ['pod punom zaštitom'] = 'sysop', ['puna zaštita'] = 'sysop', ['pod djelomičnom zaštitom'] = 'autoconfirmed', ['djelomična zaštita'] = 'autoconfirmed', ['pod šablonskom zaštitom'] = 'templateeditor', ['šablonska zaštita'] = 'templateeditor', ['pod statusnom zaštitom'] = 'extendedconfirmed', ['statusna zaštita'] = 'extendedconfirmed', ['pod zaštitom od premještanja'] = 'sysop', ['zaštita od premještanja'] = 'sysop', ['pod zaštitom od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', ['zaštita od postavljanja novih verzija'] = 'sysop', } local ret = {} for k, v in pairs(args) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end for _, key in ipairs({'small', 'category', 'catonly'}) do if type(ret[key]) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret[key])) ret[key] = booleanAliases[value] or ret[key] end end if type(ret.action) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.action)) ret.action = actionAliases[value] or ret.action end if type(ret.demolevel) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.demolevel)) ret.demolevel = levelAliases[value] or ret.demolevel end return ret end -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection class -------------------------------------------------------------------------------- local Protection = {} Protection.__index = Protection Protection.supportedActions = { edit = true, move = true, autoreview = true, upload = true } Protection.bannerConfigFields = { 'text', 'explanation', 'tooltip', 'alt', 'link', 'image' } function Protection.new(args, cfg, title) local obj = {} obj._cfg = cfg obj.title = title or mw.title.getCurrentTitle() -- Set action if not args.action then obj.action = 'edit' elseif Protection.supportedActions[args.action] then obj.action = args.action else error(string.format( 'neispravna radnja: %s', tostring(args.action) ), 3) end -- Set level obj.level = args.demolevel or effectiveProtectionLevel(obj.action, obj.title) if not obj.level or (obj.action == 'move' and obj.level == 'autoconfirmed') then -- Users need to be autoconfirmed to move pages anyway, so treat -- semi-move-protected pages as unprotected. obj.level = '*' end -- Set expiry local effectiveExpiry = effectiveProtectionExpiry(obj.action, obj.title) if effectiveExpiry == 'infinity' then obj.expiry = 'indef' elseif effectiveExpiry ~= 'unknown' then obj.expiry = validateDate(effectiveExpiry, 'datum isteka') end -- Set reason if args[1] then obj.reason = mw.ustring.lower(args[1]) if obj.reason:find('|') then error('razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("|")', 3) end end -- Set protection date if args.date then obj.protectionDate = validateDate(args.date, 'datum zaštite') end -- Set banner config do obj.bannerConfig = {} local configTables = {} if cfg.banners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.banners[obj.action][obj.reason] end if cfg.defaultBanners[obj.action] then configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action][obj.level] configTables[#configTables + 1] = cfg.defaultBanners[obj.action].default end configTables[#configTables + 1] = cfg.masterBanner for i, field in ipairs(Protection.bannerConfigFields) do for j, t in ipairs(configTables) do if t[field] then obj.bannerConfig[field] = t[field] break end end end end return setmetatable(obj, Protection) end function Protection:isUserScript() -- Whether the page is a user JavaScript or CSS page. local title = self.title return title.namespace == 2 and ( title.contentModel == 'javascript' or title.contentModel == 'css' ) end function Protection:isProtected() return self.level ~= '*' end function Protection:shouldShowLock() -- Whether we should output a banner/padlock return self:isProtected() and not self:isUserScript() end -- Whether this page needs a protection category. Protection.shouldHaveProtectionCategory = Protection.shouldShowLock function Protection:isTemporary() return type(self.expiry) == 'number' end function Protection:makeProtectionCategory() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return '' end local cfg = self._cfg local title = self.title -- Get the expiry key fragment. local expiryFragment if self.expiry == 'indef' then expiryFragment = self.expiry elseif type(self.expiry) == 'number' then expiryFragment = 'temp' end -- Get the namespace key fragment. local namespaceFragment = cfg.categoryNamespaceKeys[title.namespace] if not namespaceFragment and title.namespace % 2 == 1 then namespaceFragment = 'talk' end -- Define the order that key fragments are tested in. This is done with an -- array of tables containing the value to be tested, along with its -- position in the cfg.protectionCategories table. local order = { {val = expiryFragment, keypos = 1}, {val = namespaceFragment, keypos = 2}, {val = self.reason, keypos = 3}, {val = self.level, keypos = 4}, {val = self.action, keypos = 5} } --[[ -- The old protection templates used an ad-hoc protection category system, -- with some templates prioritising namespaces in their categories, and -- others prioritising the protection reason. To emulate this in this module -- we use the config table cfg.reasonsWithNamespacePriority to set the -- reasons for which namespaces have priority over protection reason. -- If we are dealing with one of those reasons, move the namespace table to -- the end of the order table, i.e. give it highest priority. If not, the -- reason should have highest priority, so move that to the end of the table -- instead. --]] table.insert(order, table.remove(order, self.reason and cfg.reasonsWithNamespacePriority[self.reason] and 2 or 3)) --[[ -- Define the attempt order. Inactive subtables (subtables with nil "value" -- fields) are moved to the end, where they will later be given the key -- "all". This is to cut down on the number of table lookups in -- cfg.protectionCategories, which grows exponentially with the number of -- non-nil keys. We keep track of the number of active subtables with the -- noActive parameter. --]] local noActive, attemptOrder do local active, inactive = {}, {} for i, t in ipairs(order) do if t.val then active[#active + 1] = t else inactive[#inactive + 1] = t end end noActive = #active attemptOrder = active for i, t in ipairs(inactive) do attemptOrder[#attemptOrder + 1] = t end end --[[ -- Check increasingly generic key combinations until we find a match. If a -- specific category exists for the combination of key fragments we are -- given, that match will be found first. If not, we keep trying different -- key fragment combinations until we match using the key -- "all-all-all-all-all". -- -- To generate the keys, we index the key subtables using a binary matrix -- with indexes i and j. j is only calculated up to the number of active -- subtables. For example, if there were three active subtables, the matrix -- would look like this, with 0 corresponding to the key fragment "all", and -- 1 corresponding to other key fragments. -- -- j 1 2 3 -- i -- 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 -- 3 1 0 1 -- 4 0 0 1 -- 5 1 1 0 -- 6 0 1 0 -- 7 1 0 0 -- 8 0 0 0 -- -- Values of j higher than the number of active subtables are set -- to the string "all". -- -- A key for cfg.protectionCategories is constructed for each value of i. -- The position of the value in the key is determined by the keypos field in -- each subtable. --]] local cats = cfg.protectionCategories for i = 1, 2^noActive do local key = {} for j, t in ipairs(attemptOrder) do if j > noActive then key[t.keypos] = 'all' else local quotient = i / 2 ^ (j - 1) quotient = math.ceil(quotient) if quotient % 2 == 1 then key[t.keypos] = t.val else key[t.keypos] = 'all' end end end key = table.concat(key, '|') local attempt = cats[key] if attempt then return makeCategoryLink(attempt, title.text) end end return '' end function Protection:isIncorrect() if not self:shouldHaveProtectionCategory() then return true end if type(self.expiry) ~= 'number' then return false end local expiry = os.date('*t', self.expiry) -- Avoid checking today.day or os.time(), unless close. https://phabricator.wikimedia.org/T416616 local today = os.date('*t') return (expiry.year < today.year) or (expiry.year == today.year and expiry.month < today.month) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day < today.day) or (expiry.year == today.year and expiry.month == today.month and expiry.day == today.day and self.expiry < os.time()) end function Protection:isTemplateProtectedNonTemplate() local action, namespace = self.action, self.title.namespace return self.level == 'templateeditor' and ( (action ~= 'edit' and action ~= 'move') or (namespace ~= 10 and namespace ~= 828) ) end function Protection:makeCategoryLinks() local msg = self._cfg.msg local ret = {self:makeProtectionCategory()} if self:isIncorrect() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-incorrect'], self.title.text ) end if self:isTemplateProtectedNonTemplate() then ret[#ret + 1] = makeCategoryLink( msg['tracking-category-template'], self.title.text ) end return table.concat(ret) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Blurb class -------------------------------------------------------------------------------- local Blurb = {} Blurb.__index = Blurb Blurb.bannerTextFields = { text = true, explanation = true, tooltip = true, alt = true, link = true } function Blurb.new(protectionObj, args, cfg) return setmetatable({ _cfg = cfg, _protectionObj = protectionObj, _args = args }, Blurb) end -- Private methods -- function Blurb:_formatDate(num) -- Formats a Unix timestamp into dd Month, YYYY format. lang = lang or mw.language.getContentLanguage() local success, date = pcall( lang.formatDate, lang, self._cfg.msg['expiry-date-format'] or 'j F Y', '@' .. tostring(num) ) if success then return date end end function Blurb:_getExpandedMessage(msgKey) return self:_substituteParameters(self._cfg.msg[msgKey]) end function Blurb:_substituteParameters(msg) if not self._params then local parameterFuncs = {} parameterFuncs.CURRENTVERSION = self._makeCurrentVersionParameter parameterFuncs.EDITREQUEST = self._makeEditRequestParameter parameterFuncs.EXPIRY = self._makeExpiryParameter parameterFuncs.EXPLANATIONBLURB = self._makeExplanationBlurbParameter parameterFuncs.IMAGELINK = self._makeImageLinkParameter parameterFuncs.INTROBLURB = self._makeIntroBlurbParameter parameterFuncs.INTROFRAGMENT = self._makeIntroFragmentParameter parameterFuncs.PAGETYPE = self._makePagetypeParameter parameterFuncs.PAGETYPECAP = self._makePagetypeCapParameter parameterFuncs.PAGETYPEGEN = self._makePagetypeGenParameter parameterFuncs.PAGETYPELOC = self._makePagetypeLocParameter parameterFuncs.PROTECTIONBLURB = self._makeProtectionBlurbParameter parameterFuncs.PROTECTIONDATE = self._makeProtectionDateParameter parameterFuncs.PROTECTIONLEVEL = self._makeProtectionLevelParameter parameterFuncs.PROTECTIONLOG = self._makeProtectionLogParameter parameterFuncs.TALKPAGE = self._makeTalkPageParameter parameterFuncs.TOOLTIPBLURB = self._makeTooltipBlurbParameter parameterFuncs.TOOLTIPFRAGMENT = self._makeTooltipFragmentParameter parameterFuncs.VANDAL = self._makeVandalTemplateParameter self._params = setmetatable({}, { __index = function (t, k) local param if parameterFuncs[k] then param = parameterFuncs[k](self) end param = param or '' t[k] = param return param end }) end msg = msg:gsub('${(%u+)}', self._params) return msg end function Blurb:_makeCurrentVersionParameter() -- A link to the page history or the move log, depending on the kind of -- protection. local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'move' then -- We need the move log link. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'move', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('current-version-move-display') ) else -- We need the history link. return makeFullUrl( pagename, {action = 'history'}, self:_getExpandedMessage('current-version-edit-display') ) end end function Blurb:_makeEditRequestParameter() local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level -- Get the edit request type. local requestType if action == 'edit' then if level == 'autoconfirmed' then requestType = 'semi' elseif level == 'extendedconfirmed' then requestType = 'extended' elseif level == 'templateeditor' then requestType = 'template' end end requestType = requestType or 'full' -- Get the display value. local display = self:_getExpandedMessage('edit-request-display') return mEditRequest._link{type = requestType, display = display} end function Blurb:_makeExpiryParameter() local expiry = self._protectionObj.expiry if type(expiry) == 'number' then return self:_formatDate(expiry) else return expiry end end function Blurb:_makeExplanationBlurbParameter() -- Cover special cases first. if self._protectionObj.title.namespace == 8 then -- MediaWiki namespace return self:_getExpandedMessage('explanation-blurb-nounprotect') end -- Get explanation blurb table keys local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local talkKey = self._protectionObj.title.isTalkPage and 'talk' or 'subject' -- Find the message in the explanation blurb table and substitute any -- parameters. local explanations = self._cfg.explanationBlurbs local msg if explanations[action][level] and explanations[action][level][talkKey] then msg = explanations[action][level][talkKey] elseif explanations[action][level] and explanations[action][level].default then msg = explanations[action][level].default elseif explanations[action].default and explanations[action].default[talkKey] then msg = explanations[action].default[talkKey] elseif explanations[action].default and explanations[action].default.default then msg = explanations[action].default.default else error(string.format( 'nije pronađen tekst objašnjenja za radnju "%s", stepen "%s" i ključ razgovora "%s"', action, level, talkKey ), 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeImageLinkParameter() local imageLinks = self._cfg.imageLinks local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if imageLinks[action][level] then msg = imageLinks[action][level] elseif imageLinks[action].default then msg = imageLinks[action].default else msg = imageLinks.edit.default end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeIntroBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeIntroFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('intro-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makePagetypeParameter() local pagetypes = self._cfg.pagetypes return pagetypes[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypes.default or error('nije definiran zadani tip stranice', 8) end function Blurb:_makePagetypeFormParameter(form) local pagetypeForms = self._cfg.pagetypeForms or {} local forms = pagetypeForms[self._protectionObj.title.namespace] or pagetypeForms.default if forms and forms[form] then return forms[form] end return self:_makePagetypeParameter() end function Blurb:_makePagetypeCapParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('cap') end function Blurb:_makePagetypeGenParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('gen') end function Blurb:_makePagetypeLocParameter() return self:_makePagetypeFormParameter('loc') end function Blurb:_makeProtectionBlurbParameter() local protectionBlurbs = self._cfg.protectionBlurbs local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionBlurbs[action][level] then msg = protectionBlurbs[action][level] elseif protectionBlurbs[action].default then msg = protectionBlurbs[action].default elseif protectionBlurbs.edit.default then msg = protectionBlurbs.edit.default else error('nije definiran tekst zaštite za protectionBlurbs.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionDateParameter() local protectionDate = self._protectionObj.protectionDate if type(protectionDate) == 'number' then return self:_formatDate(protectionDate) else return protectionDate end end function Blurb:_makeProtectionLevelParameter() local protectionLevels = self._cfg.protectionLevels local action = self._protectionObj.action local level = self._protectionObj.level local msg if protectionLevels[action][level] then msg = protectionLevels[action][level] elseif protectionLevels[action].default then msg = protectionLevels[action].default elseif protectionLevels.edit.default then msg = protectionLevels.edit.default else error('nije definiran stepen zaštite za protectionLevels.edit.default', 8) end return self:_substituteParameters(msg) end function Blurb:_makeProtectionLogParameter() local pagename = self._protectionObj.title.prefixedText if self._protectionObj.action == 'autoreview' then -- We need the pending changes log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'stable', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('pc-log-display') ) else -- We need the protection log. return makeFullUrl( 'Special:Log', {type = 'protect', page = pagename}, self:_getExpandedMessage('protection-log-display') ) end end function Blurb:_makeTalkPageParameter() return string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[self._protectionObj.title.namespace].talk.name, self._protectionObj.title.text, self._args.section or 'top', self:_getExpandedMessage('talk-page-link-display') ) end function Blurb:_makeTooltipBlurbParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-blurb-noexpiry') end end function Blurb:_makeTooltipFragmentParameter() if self._protectionObj:isTemporary() then return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-expiry') else return self:_getExpandedMessage('tooltip-fragment-noexpiry') end end function Blurb:_makeVandalTemplateParameter() return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title="vandal-m", args={self._args.user or self._protectionObj.title.baseText} } end -- Public methods -- function Blurb:makeBannerText(key) -- Validate input. if not key or not Blurb.bannerTextFields[key] then error(string.format( '"%s" nije valjano polje konfiguracije oznake', tostring(key) ), 2) end -- Generate the text. local msg = self._protectionObj.bannerConfig[key] if type(msg) == 'string' then return self:_substituteParameters(msg) elseif type(msg) == 'function' then msg = msg(self._protectionObj, self._args) if type(msg) ~= 'string' then error(string.format( 'neispravan izlaz iz funkcije konfiguracije oznake s ključem "%s"' .. ' (očekivan string, dobiven %s)', tostring(key), type(msg) ), 4) end return self:_substituteParameters(msg) end end -------------------------------------------------------------------------------- -- BannerTemplate class -------------------------------------------------------------------------------- local BannerTemplate = {} BannerTemplate.__index = BannerTemplate function BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) local obj = {} obj._cfg = cfg -- Set the image filename. local imageFilename = protectionObj.bannerConfig.image if imageFilename then obj._imageFilename = imageFilename else -- If an image filename isn't specified explicitly in the banner config, -- generate it from the protection status and the namespace. local action = protectionObj.action local level = protectionObj.level local namespace = protectionObj.title.namespace local reason = protectionObj.reason -- Deal with special cases first. if ( namespace == 10 or namespace == 828 or reason and obj._cfg.indefImageReasons[reason] ) and action == 'edit' and level == 'sysop' and not protectionObj:isTemporary() then -- Fully protected modules and templates get the special red "indef" -- padlock. obj._imageFilename = obj._cfg.msg['image-filename-indef'] else -- Deal with regular protection types. local images = obj._cfg.images if images[action] then if images[action][level] then obj._imageFilename = images[action][level] elseif images[action].default then obj._imageFilename = images[action].default end end end end return setmetatable(obj, BannerTemplate) end function BannerTemplate:renderImage() local filename = self._imageFilename or self._cfg.msg['image-filename-default'] or 'Transparent.gif' return makeFileLink{ file = filename, size = (self.imageWidth or 20) .. 'px', alt = self._imageAlt, link = self._imageLink, caption = self.imageCaption } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Banner class -------------------------------------------------------------------------------- local Banner = setmetatable({}, BannerTemplate) Banner.__index = Banner function Banner.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 40 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('alt') -- Large banners use the alt text for the tooltip. obj._reasonText = blurbObj:makeBannerText('text') obj._explanationText = blurbObj:makeBannerText('explanation') obj._page = protectionObj.title.prefixedText -- Only makes a difference in testing. return setmetatable(obj, Banner) end function Banner:__tostring() -- Renders the banner. makeMessageBox = makeMessageBox or require('Module:Message box').main local reasonText = self._reasonText or error('nije postavljen tekst razloga', 2) local explanationText = self._explanationText local mbargs = { page = self._page, type = 'protection', image = self:renderImage(), text = string.format( "'''%s'''%s", reasonText, explanationText and '<br />' .. explanationText or '' ) } return makeMessageBox('mbox', mbargs) end -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock class -------------------------------------------------------------------------------- local Padlock = setmetatable({}, BannerTemplate) Padlock.__index = Padlock function Padlock.new(protectionObj, blurbObj, cfg) local obj = BannerTemplate.new(protectionObj, cfg) -- This doesn't need the blurb. obj.imageWidth = 20 obj.imageCaption = blurbObj:makeBannerText('tooltip') obj._imageAlt = blurbObj:makeBannerText('alt') obj._imageLink = blurbObj:makeBannerText('link') obj._indicatorName = cfg.padlockIndicatorNames[protectionObj.action] or cfg.padlockIndicatorNames.default or 'pp-default' return setmetatable(obj, Padlock) end function Padlock:__tostring() local frame = mw.getCurrentFrame() -- The nowiki tag helps prevent whitespace at the top of articles. return frame:extensionTag{name = 'nowiki'} .. frame:extensionTag{ name = 'indicator', args = {name = self._indicatorName}, content = self:renderImage() } end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p._exportClasses() -- This is used for testing purposes. return { Protection = Protection, Blurb = Blurb, BannerTemplate = BannerTemplate, Banner = Banner, Padlock = Padlock, } end function p._main(args, cfg, title) args = normalizeArgAliases(args or {}) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) local protectionObj = Protection.new(args, cfg, title) local ret = {} -- If a page's edit protection is equally or more restrictive than its -- protection from some other action, then don't bother displaying anything -- for the other action (except categories). if not yesno(args.catonly) and (protectionObj.action == 'edit' or args.demolevel or not getReachableNodes( cfg.hierarchy, protectionObj.level )[effectiveProtectionLevel('edit', protectionObj.title)]) then -- Initialise the blurb object local blurbObj = Blurb.new(protectionObj, args, cfg) -- Render the banner if protectionObj:shouldShowLock() then ret[#ret + 1] = tostring( (yesno(args.small) and Padlock or Banner) .new(protectionObj, blurbObj, cfg) ) end end -- Render the categories if yesno(args.category) ~= false then ret[#ret + 1] = protectionObj:makeCategoryLinks() end -- For arbitration enforcement, flagging [[WP:PIA]] pages to enable [[Special:AbuseFilter/1339]] to flag edits to them if protectionObj.level == "extendedconfirmed" then if require("Module:TableTools").inArray(protectionObj.title.talkPageTitle.categories, "Wikipedia pages subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict") then ret[#ret + 1] = "<p class='PIA-flag' style='display:none; visibility:hidden;' title='This page is subject to the extended confirmed restriction related to the Arab-Israeli conflict.'></p>" end end return table.concat(ret) end function p.main(frame, cfg) cfg = cfg or require(CONFIG_MODULE) -- Find default args, if any. local parent = frame.getParent and frame:getParent() local defaultArgs = parent and cfg.wrappers[parent:getTitle():gsub('/sandbox$', '')] -- Find user args, and use the parent frame if we are being called from a -- wrapper template. getArgs = getArgs or require('Module:Arguments').getArgs local userArgs = normalizeArgAliases(getArgs(frame, { parentOnly = defaultArgs, frameOnly = not defaultArgs })) local normalizedDefaultArgs = normalizeArgAliases(defaultArgs or {}) -- Build the args table. User-specified args overwrite default args. local args = {} for k, v in pairs(normalizedDefaultArgs) do args[k] = v end for k, v in pairs(userArgs) do args[k] = v end return p._main(args, cfg) end return p 8n73q1joub8r7mf1bb2cxl5udzj3imo 828 4681604 42585861 42585726 2026-04-27T21:26:24Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija]] 42585722 Scribunto text/plain -- This module provides configuration data for [[Module:Protection banner]]. local cfg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- -- BANNER DATA -- -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- Banner data consists of six fields: -- * text - the main protection text that appears at the top of protection -- banners. -- * explanation - the text that appears below the main protection text, used -- to explain the details of the protection. -- * tooltip - the tooltip text you see when you move the mouse over a small -- padlock icon. -- * link - the page that the small padlock icon links to. -- * alt - the alt text for the small padlock icon. This is also used as tooltip -- text for the large protection banners. -- * image - the padlock image used in both protection banners and small padlock -- icons. -- -- The module checks in three separate tables to find a value for each field. -- First it checks the banners table, which has values specific to the reason -- for the page being protected. Then the module checks the defaultBanners -- table, which has values specific to each protection level. Finally, the -- module checks the masterBanner table, which holds data for protection -- templates to use if no data has been found in the previous two tables. -- -- The values in the banner data can take parameters. These are specified -- using ${TEXTLIKETHIS} (a dollar sign preceding a parameter name -- enclosed in curly braces). -- -- Available parameters: -- -- ${CURRENTVERSION} - a link to the page history or the move log, with the -- display message "current-version-edit-display" or -- "current-version-move-display". -- -- ${EDITREQUEST} - a link to create an edit request for the current page. -- -- ${EXPLANATIONBLURB} - an explanation blurb, e.g. "Please discuss any changes -- on the talk page; you may submit a request to ask an administrator to make -- an edit if it is minor or supported by consensus." -- -- ${IMAGELINK} - a link to set the image to, depending on the protection -- action and protection level. -- -- ${INTROBLURB} - the PROTECTIONBLURB parameter, plus the expiry if an expiry -- is set. E.g. "Editing of this page by new or unregistered users is currently -- disabled until dd Month YYYY." -- -- ${INTROFRAGMENT} - the same as ${INTROBLURB}, but without final punctuation -- so that it can be used in run-on sentences. -- -- ${PAGETYPE} - the type of the page, e.g. "article" or "template". -- Defined in the cfg.pagetypes table. -- -- ${PAGETYPECAP} - the page type with demonstrative pronoun, capitalized, -- e.g. "Ovaj članak" or "Ova datoteka". -- -- ${PAGETYPEGEN} - the page type with demonstrative pronoun in genitive, -- e.g. "ovog članka" or "ove datoteke". -- -- ${PAGETYPELOC} - the page type with demonstrative pronoun in locative, -- e.g. "ovom članku" or "ovoj datoteci". -- -- ${PROTECTIONBLURB} - a blurb explaining the protection level of the page, e.g. -- "Editing of this page by new or unregistered users is currently disabled" -- -- ${PROTECTIONDATE} - the protection date, if it has been supplied to the -- template. -- -- ${PROTECTIONLEVEL} - the protection level, e.g. "fully protected" or -- "semi-protected". -- -- ${PROTECTIONLOG} - a link to the protection log or the pending changes log, -- depending on the protection action. -- -- ${TALKPAGE} - a link to the talk page. If a section is specified, links -- straight to that talk page section. -- -- ${TOOLTIPBLURB} - uses the PAGETYPE, PROTECTIONTYPE and EXPIRY parameters to -- create a blurb like "This template is semi-protected", or "This article is -- move-protected until DD Month YYYY". -- -- ${VANDAL} - links for the specified username (or the root page name) -- using Module:Vandal-m. -- -- Functions -- -- For advanced users, it is possible to use Lua functions instead of strings -- in the banner config tables. Using functions gives flexibility that is not -- possible just by using parameters. Functions take two arguments, the -- protection object and the template arguments, and they must output a string. -- -- For example: -- -- text = function (protectionObj, args) -- if protectionObj.level == 'autoconfirmed' then -- return 'foo' -- else -- return 'bar' -- end -- end -- -- Some protection object properties and methods that may be useful: -- protectionObj.action - the protection action -- protectionObj.level - the protection level -- protectionObj.reason - the protection reason -- protectionObj.expiry - the expiry. Nil if unset, the string "indef" if set -- to indefinite, and the protection time in unix time if temporary. -- protectionObj.protectionDate - the protection date in unix time, or nil if -- unspecified. -- protectionObj.bannerConfig - the banner config found by the module. Beware -- of editing the config field used by the function, as it could create an -- infinite loop. -- protectionObj:isProtected - returns a boolean showing whether the page is -- protected. -- protectionObj:isTemporary - returns a boolean showing whether the expiry is -- temporary. -- protectionObj:isIncorrect - returns a boolean showing whether the protection -- template is incorrect. --]] -- The master banner data, used if no values have been found in banners or -- defaultBanners. masterBanner = { text = '${INTROBLURB}', explanation = '${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPBLURB}', link = '${IMAGELINK}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}' }, -- The default banner data. This holds banner data for different protection -- levels. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. defaultBanners = { edit = {}, move = {}, autoreview = { default = { alt = 'Zaštićena stranica s izmjenama koje čekaju pregled', tooltip = 'Sve izmjene neregistriranih i novih korisnika moraju biti pregledane prije nego što postanu vidljive neregistriranim korisnicima', image = 'Pending-protection-shackle.svg' } }, upload = {} }, -- The banner data. This holds banner data for different protection reasons. -- In fact, the reasons specified in this table control which reasons are -- valid inputs to the first positional parameter. -- -- There is also a non-standard "description" field that can be used for items -- in this table. This is a description of the protection reason for use in the -- module documentation. -- -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. banners = { edit = { blp = { description = 'Za stranice zaštićene radi usklađivanja s pravilom o' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|biografijama živih osoba]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi usklađivanja s' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|pravilom o biografijama živih osoba]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi usklađivanja s pravilom o' .. ' biografijama živih osoba', }, dmca = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija' .. ' zbog zahtjeva za uklanjanje sadržaja prema [[Digital Millennium Copyright Act|DMCA]]-u', explanation = function (protectionObj, args) local ret = 'Na temelju obavijesti nositelja prava prema zakonu [[Digital Millennium Copyright Act]]' .. ' (DMCA) o određenom sadržaju u ovom članku,' .. ' Fondacija Wikimedija postupila je prema mjerodavnom pravu te uklonila' .. ' i ograničila sporni sadržaj.' if args.notice then ret = ret .. ' Kopija primljene obavijesti dostupna je ovdje: ' .. args.notice .. '.' end ret = ret .. ' Za više informacija, uključujući stranice koje objašnjavaju' .. ' kako podnijeti protuobavijest, pogledajte' .. " [[Wikipedija:Uredske akcije]] i ${TALKPAGE} ovog članka." .. "'''Ne uklanjajte ovaj šablon iz članka dok ograničenja ne budu povučena'''." return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, dispute = { description = 'Za stranice zaštićene zbog uređivačkih sporova', text = function (protectionObj, args) -- Find the value of "disputes". local display = 'sporovi' local disputes if args.section then disputes = string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[protectionObj.title.namespace].talk.name, protectionObj.title.text, args.section, display ) else disputes = display end -- Make the blurb, depending on the expiry. local msg if type(protectionObj.expiry) == 'number' then msg = '${INTROFRAGMENT} ili dok se ne razriješe uređivački %s.' else msg = '${INTROFRAGMENT} dok se ne razriješe uređivački %s.' end return string.format(msg, disputes) end, explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog uređivačkih sporova', }, ecp = { description = 'Za stranice zaštićene statusnom zaštitom prema' .. ' [[Wikipedija:Zaštita stranica#Statusna zaštita|pravilima o zaštiti stranica]]', tooltip = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', }, mainpage = { description = 'Za stranice zaštićene zato što su prikazane na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]]', text = 'Ova datoteka je trenutno' .. ' [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićena]] od' .. ' uređivanja zato što je trenutno prikazana ili će uskoro biti prikazana' .. ' na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]].', explanation = 'Slike na glavnoj stranici zaštićuju se zbog njihove velike' .. ' vidljivosti. Molimo razgovarajte o svim potrebnim izmjenama na ${TALKPAGE}.' .. '<br /><span style="font-size:90%;">' .. "'''Administratori:''' Kada ova slika više ne bude na glavnoj stranici," .. ' s ove datoteke uklonite zaštitu ili, prema potrebi,' .. ' smanjite stepen zaštite.</span>', }, office = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija', text = function (protectionObj, args) local ret = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. ' Pod zaštitom je od ${PROTECTIONDATE}.' end return ret end, explanation = 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i' .. " dodatke prvo raspravite na ${TALKPAGE}. '''Nemojte uklanjati" .. " zaštitu s ove stranice osim ako Vas je za to ovlastila Fondacija Wikimedija.'''", image = 'Office-protection-shackle.svg', }, reset = { description = 'Za stranice koje je Fondacija Wikimedija zaštitila i' .. ' "resetirala" na osnovnu verziju', text = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. 'Dana ${PROTECTIONDATE} sadržaj ${PAGETYPEGEN}' else ret = ret .. 'Sadržaj ${PAGETYPEGEN}' end ret = ret .. ' sveden je na pojednostavljenu, osnovnu verziju' .. ' kako bi se mogao u cijelosti napisati iznova i uskladiti' .. ' s pravilima o [[WP:NPOV|neutralnoj tački gledišta]]' .. ' i [[WP:PROV|provjerljivosti]].' .. ' Pri ponovnom pisanju stranice primjenjivat će se redovna pravila' .. ' Wikipedije. Postupak će naposljetku biti otvoren svim suradnicima,' .. ' a pravila će se strogo provoditi. Za vrijeme tog postupka,' .. ' ova stranica ostaje u statusu: ${PROTECTIONLEVEL}.\n\n' .. 'Svako vraćanje sadržaja iz verzija stranice prije zaštite' .. ' bit će poništeno, kao i svaki materijal dodan na stranicu' .. ' koji nije potkrijepljen pouzdanim izvorima. Istog dana očišćena je' .. ' i pripadajuća stranica za razgovor.\n\n' .. 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i dopune najprije' .. " raspravite na ${TALKPAGE}. '''Ne zaobilazite ovu mjeru i ne" .. ' uklanjajte zaštitu sa stranice, osim ako Vas je za to ovlastila' .. " Fondacija Wikimedija. Ovu obavijest ne smije ukloniti nijedan korisnik.'''" return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, sock = { description = 'Za stranice zaštićene zbog' .. ' [[Wikipedija:Čaraparenje|čaraparenja]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane [[Wikipedija:Čarape' .. '|lutkarskih računa]] [[Wikipedija:Pravila o blokiranju|blokiranih]] ili' .. ' [[meta:Global bans|banovanih korisnika]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane lutkarskih računa' .. ' blokiranih ili banovanih korisnika', }, template = { description = 'Za [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizične]]' .. ' šablone i Lua module', text = '${PAGETYPECAP} je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod trajnom zaštitom]]' .. ' jer je riječ o [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizičnoj]] stranici.', explanation = 'Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena' .. ' [[Pomoć:Manja izmjena#Kada označiti izmenu kao malu' .. '|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', tooltip = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom' .. ' radi sprečavanja vandalizma', alt = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom', }, usertalk = { description = 'Za stranice zaštićene od remetilačkih izmjena' .. ' određenog korisnika', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja korisnika ${VANDAL} da je koristi za remetilačke izmjene,' .. ' kao što je zloupotreba šablona' .. ' &#123;&#123;[[Šablon:Deblokiranje|deblokiranje]]&#125;&#125;.', explanation = 'Ako Vam je uređivanje stranice za razgovor s korisnikom' .. ' onemogućeno, a trebate unijeti izmjenu, ostaviti poruku, ili' .. ' želite zatražiti uklanjanje zaštite, poslužite se' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskom tablom]];' .. ' u slučaju djelomične zaštite, [[Special:Userlogin|prijavite se]]' .. ' ili [[Special:UserLogin/signup|izradite račun]].', }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]]', text = '${INTROFRAGMENT} zbog [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]].', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.level == 'sysop' then ret = ret .. "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ' end return ret .. '${EXPLANATIONBLURB}' end, tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog vandalizma', } }, move = { dispute = { description = 'Za stranice zaštićene od premještanja zbog' .. ' sporova oko naslova stranice', explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', image = 'Move-protection-shackle.svg' }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam#Vandalizam premještanjem stranica' .. ' |vandalizma premještanjem stranica]]' } }, autoreview = {}, upload = {} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- GENERAL DATA TABLES -- -------------------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the protection blurbs available with the -- ${PROTECTIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action and -- protection level, and is checked by the module in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionBlurbs = { edit = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pod zaštitom]] od uređivanja', autoconfirmed = 'Uređivanje ${PAGETYPEGEN} od strane [[Wikipedija:Korisnička prava' .. '#Novi korisnici|novih]] ili [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani' .. ' korisnici|neregistriranih]] korisnika trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|onemogućeno]]', extendedconfirmed = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editautopatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', }, move = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod zaštitom]]' .. ' od [[Help:Moving a page|premještanja stranice]]' }, autoreview = { default = 'Sve izmjene ${PAGETYPEGEN} koje naprave' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Novi korisnici|novi]] ili' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani korisnici|neregistrirani]]' .. ' korisnici trenutno' .. ' [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|podliježu pregledu]]' }, upload = { default = 'Postavljanje novih verzija ${PAGETYPEGEN} trenutno je onemogućeno' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Explanation blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the explanation blurbs available with the -- ${EXPLANATIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action, -- protection level, and whether the page is a talk page or not. If the page is -- a talk page it will have a talk key of "talk"; otherwise it will have a talk -- key of "subject". The table is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level, page's talk key -- 2. page's protection action, page's protection level, default talk key -- 3. page's protection action, default protection level, page's talk key -- 4. page's protection action, default protection level, default talk key -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. explanationBlurbs = { edit = { autoconfirmed = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete ${EDITREQUEST}, raspraviti izmjene na ${TALKPAGE},' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete [[Wikipedija:Administratorska tabla' .. '|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', }, extendedconfirmed = { default = 'Statusna zaštita primjenjuje se kada djelomična zaštita nije' .. ' dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici' .. ' na koje se djelomična zaštita ne odnosi.' .. ' U praksi se primjenjuje na korisnike koji nemaju status' .. ' [[Wikipedija:Autopatroleri|autopatrolera]] ili' .. ' [[Wikipedija:Patroleri|patrolera]].' .. ' Budući da se ti statusi ne dodjeljuju automatski, ova se zaštita' .. ' koristi radi sprečavanja remetilačkih izmjena korisnika na koje' .. ' djelomična zaštita nema učinka.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE}; za nesporne' .. ' izmjene podržane [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]] možete' .. ' ${EDITREQUEST}.' }, default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je ona [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjenu ${PAGETYPEGEN} ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, move = { default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, autoreview = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjene koje na ${PAGETYPELOC} naprave novi i neregistrirani korisnici' .. ' neće biti vidljive čitateljima dok ne budu prihvaćene od strane' .. ' patrolera. Da biste izbjegli čekanje pregleda izmjena, možete' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]] ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].' }, }, upload = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali nove verzije datoteke' .. ' ne mogu se postavljati dok se zaštita ne ukloni. Postavljanje' .. ' nove verzije datoteke ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection levels -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${PROTECTIONLEVEL} parameter, which -- produces a short label for different protection levels. It is sorted by -- protection action and protection level, and is checked in the following -- order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionLevels = { edit = { default = 'pod punom zaštitom', templateeditor = 'pod šablonskom zaštitom', extendedconfirmed = 'pod statusnom zaštitom', autoconfirmed = 'pod djelomičnom zaštitom', editautopatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', }, move = { default = 'pod zaštitom od premještanja' }, autoreview = { }, upload = { default = 'pod zaštitom od postavljanja novih verzija' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- This table lists different padlock images for each protection action and -- protection level. It is used if an image is not specified in any of the -- banner data tables, and if the page does not satisfy the conditions for using -- the ['image-filename-indef'] image. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level images = { edit = { default = 'Full-protection-shackle.svg', templateeditor = 'Template-protection-shackle.svg', extendedconfirmed = 'Extended-protection-shackle.svg', autoconfirmed = 'Semi-protection-shackle.svg', editautopatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', editpatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', }, move = { default = 'Move-protection-shackle.svg', }, autoreview = { default = 'Pending-protection-shackle.svg' }, upload = { default = 'Upload-protection-shackle.svg' } }, -- Pages with a reason specified in this table will show the special "indef" -- padlock, defined in the 'image-filename-indef' message, if no expiry is set. indefImageReasons = { template = true }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Image links -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${IMAGELINK} parameter, which gets -- the image link for small padlock icons based on the page's protection action -- and protection level. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. imageLinks = { edit = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Puna zaštita', templateeditor = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita šablona', extendedconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', autoconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Djelomična zaštita', editautopatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', editpatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', }, move = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od premještanja' }, autoreview = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita s izmjenama na čekanju' }, upload = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od postavljanja' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock indicator names -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the "name" attribute for the <indicator> extension tag -- with which small padlock icons are generated. All indicator tags on a page -- are displayed in alphabetical order based on this attribute, and with -- indicator tags with duplicate names, the last tag on the page wins. -- The attribute is chosen based on the protection action; table keys must be a -- protection action name or the string "default". padlockIndicatorNames = { autoreview = 'pp-autoreview', default = 'pp-default' }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection categories -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- The protection categories are stored in the protectionCategories table. -- Keys to this table are made up of the following strings: -- -- 1. the expiry date -- 2. the namespace -- 3. the protection reason (e.g. "dispute" or "vandalism") -- 4. the protection level (e.g. "sysop" or "autoconfirmed") -- 5. the action (e.g. "edit" or "move") -- -- When the module looks up a category in the table, first it will will check to -- see a key exists that corresponds to all five parameters. For example, a -- user page semi-protected from vandalism for two weeks would have the key -- "temp-user-vandalism-autoconfirmed-edit". If no match is found, the module -- changes the first part of the key to "all" and checks the table again. It -- keeps checking increasingly generic key combinations until it finds the -- field, or until it reaches the key "all-all-all-all-all". -- -- The module uses a binary matrix to determine the order in which to search. -- This is best demonstrated by a table. In this table, the "0" values -- represent "all", and the "1" values represent the original data (e.g. -- "indef" or "file" or "vandalism"). -- -- expiry namespace reason level action -- order -- 1 1 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 1 1 -- 3 1 0 1 1 1 -- 4 0 0 1 1 1 -- 5 1 1 0 1 1 -- 6 0 1 0 1 1 -- 7 1 0 0 1 1 -- 8 0 0 0 1 1 -- 9 1 1 1 0 1 -- 10 0 1 1 0 1 -- 11 1 0 1 0 1 -- 12 0 0 1 0 1 -- 13 1 1 0 0 1 -- 14 0 1 0 0 1 -- 15 1 0 0 0 1 -- 16 0 0 0 0 1 -- 17 1 1 1 1 0 -- 18 0 1 1 1 0 -- 19 1 0 1 1 0 -- 20 0 0 1 1 0 -- 21 1 1 0 1 0 -- 22 0 1 0 1 0 -- 23 1 0 0 1 0 -- 24 0 0 0 1 0 -- 25 1 1 1 0 0 -- 26 0 1 1 0 0 -- 27 1 0 1 0 0 -- 28 0 0 1 0 0 -- 29 1 1 0 0 0 -- 30 0 1 0 0 0 -- 31 1 0 0 0 0 -- 32 0 0 0 0 0 -- -- In this scheme the action has the highest priority, as it is the last -- to change, and the expiry has the least priority, as it changes the most. -- The priorities of the expiry, the protection level and the action are -- fixed, but the priorities of the reason and the namespace can be swapped -- through the use of the cfg.bannerDataNamespaceHasPriority table. --]] -- If the reason specified to the template is listed in this table, -- namespace data will take priority over reason data in the protectionCategories -- table. reasonsWithNamespacePriority = { vandalism = true, }, -- The string to use as a namespace key for the protectionCategories table for each -- namespace number. categoryNamespaceKeys = { [ 2] = 'user', [ 3] = 'user', [ 4] = 'project', [ 6] = 'file', [ 8] = 'mediawiki', [ 10] = 'template', [ 12] = 'project', [ 14] = 'category', [100] = 'portal', [828] = 'module', }, protectionCategories = { ['all|all|all|all|all'] = 'Stranice pod punom zaštitom', ['all|all|office|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|reset|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|dmca|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|mainpage|all|all'] = 'Datoteke za Glavnu stranicu pod punom zaštitom', ['all|all|all|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|all|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom', ['indef|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod trajnom djelomičnom zaštitom', ['all|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod djelomičnom zaštitom', ['temp|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom djelomičnom zaštitom', ['all|all|dispute|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|autoconfirmed|edit'] = 'Kategorije pod djelomičnom zaštitom', ['all|file|all|autoconfirmed|edit'] = 'Datoteke pod djelomičnom zaštitom', ['all|portal|all|autoconfirmed|edit'] = 'Portali pod djelomičnom zaštitom', ['all|project|all|autoconfirmed|edit'] = 'Projektne stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|talk|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice za razgovor pod djelomičnom zaštitom', ['all|template|all|autoconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod djelomičnom zaštitom', ['all|user|all|autoconfirmed|edit'] = 'Korisničke stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|move'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|edit'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|edit'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|move'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod punom zaštitom', ['temp|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom punom zaštitom', ['all|all|dispute|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|sysop|edit'] = 'Kategorije pod punom zaštitom', ['all|file|all|sysop|edit'] = 'Datoteke pod punom zaštitom', ['all|project|all|sysop|edit'] = 'Projektne stranice pod punom zaštitom', ['all|talk|all|sysop|edit'] = 'Stranice za razgovor pod punom zaštitom', ['all|template|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|sysop|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|user|all|sysop|edit'] = 'Korisničke stranice pod punom zaštitom', ['all|module|all|all|edit'] = 'Moduli pod punom zaštitom', ['all|module|all|templateeditor|edit'] = 'Moduli pod šablonskom zaštitom', ['all|module|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|autoconfirmed|edit'] = 'Moduli pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja', ['indef|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod trajnom zaštitom od premještanja', ['all|all|dispute|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog spora', ['all|all|vandalism|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog vandalizma', ['all|portal|all|sysop|move'] = 'Portali pod zaštitom od premještanja', ['all|project|all|sysop|move'] = 'Projektne stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|talk|all|sysop|move'] = 'Stranice za razgovor pod zaštitom od premještanja', ['all|template|all|sysop|move'] = 'Šabloni pod zaštitom od premještanja', ['all|user|all|sysop|move'] = 'Korisničke stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|all|all|autoconfirmed|autoreview'] = 'Stranice pod zaštitom s pregledom izmjena', ['all|file|all|all|upload'] = 'Datoteke pod zaštitom od postavljanja novih verzija', ['all|all|all|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|all|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry category config -------------------------------------------------------------------------------- -- This table configures the expiry category behaviour for each protection -- action. -- * If set to true, setting that action will always categorise the page if -- an expiry parameter is not set. -- * If set to false, setting that action will never categorise the page. -- * If set to nil, the module will categorise the page if: -- 1) an expiry parameter is not set, and -- 2) a reason is provided, and -- 3) the specified reason is not blacklisted in the reasonsWithoutExpiryCheck -- table. expiryCheckActions = { edit = nil, move = false, autoreview = true, upload = false }, reasonsWithoutExpiryCheck = { blp = true, template = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Pagetypes -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the page types available with the ${PAGETYPE} parameter. -- Keys are namespace numbers, or the string "default" for the default value. pagetypes = { [0] = 'članak', [6] = 'datoteka', [10] = 'šablon', [14] = 'kategorija', [828] = 'modul', default = 'stranica' }, pagetypeForms = { [0] = { cap = 'Ovaj članak', gen = 'ovog članka', loc = 'ovom članku', }, [6] = { cap = 'Ova datoteka', gen = 'ove datoteke', loc = 'ovoj datoteci', }, [10] = { cap = 'Ovaj šablon', gen = 'ovog šablona', loc = 'ovom šablonu', }, [14] = { cap = 'Ova kategorija', gen = 'ove kategorije', loc = 'ovoj kategoriji', }, [828] = { cap = 'Ovaj modul', gen = 'ovog modula', loc = 'ovom modulu', }, default = { cap = 'Ova stranica', gen = 'ove stranice', loc = 'ovoj stranici', } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Strings marking indefinite protection -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains values passed to the expiry parameter that mean the page -- is protected indefinitely. indefStrings = { ['indef'] = true, ['indefinite'] = true, ['indefinitely'] = true, ['infinite'] = true, ['trajno'] = true, ['neodređeno'] = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Group hierarchy -------------------------------------------------------------------------------- -- This table maps each group to all groups that have a superset of the original -- group's page editing permissions. hierarchy = { sysop = {}, reviewer = {'sysop'}, filemover = {'sysop'}, templateeditor = {'sysop'}, extendedconfirmed = {'sysop'}, editautopatrolprotected = {'sysop'}, editpatrolprotected = {'sysop'}, confirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, autoconfirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, user = {'autoconfirmed', 'confirmed'}, ['*'] = {'user'} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Wrapper templates and their default arguments -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains wrapper templates used with the module, and their -- default arguments. Templates specified in this table should contain the -- following invocation, and no other template content: -- -- {{#invoke:Protection banner|main}} -- -- If other content is desired, it can be added between -- <noinclude>...</noinclude> tags. -- -- When a user calls one of these wrapper templates, they will use the -- default arguments automatically. However, users can override any of the -- arguments. wrappers = { ['Šablon:ZS'] = {}, ['Šablon:ZS-statusna'] = {'ecp'}, ['Šablon:ZS-bžo'] = {'blp'}, ['Šablon:ZS-spor'] = {'dispute'}, ['Šablon:ZS-glavna'] = {'mainpage'}, ['Šablon:ZS-premještanje'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-spor'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-vandalizam'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-ured'] = {'office'}, ['Šablon:ZS-dmca'] = {'dmca'}, ['Šablon:ZS-pregled'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Šablon:ZS-reset'] = {'reset'}, ['Šablon:ZS-djelomična-trajno'] = {small = true}, ['Šablon:ZS-čarape'] = {'sock'}, ['Šablon:ZS-šablon'] = {'template', small = true}, ['Šablon:ZS-postavljanje'] = {action = 'upload'}, ['Šablon:ZS-korisnički-razgovor'] = {'usertalk'}, ['Šablon:ZS-vandalizam'] = {'vandalism'}, ['Template:Pp'] = {}, ['Template:Pp-extended'] = {'ecp'}, ['Template:Pp-blp'] = {'blp'}, ['Template:Pp-dispute'] = {'dispute'}, ['Template:Pp-main-page'] = {'mainpage'}, ['Template:Pp-move'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-dispute'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-vandalism'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-office'] = {'office'}, ['Template:Pp-office-dmca'] = {'dmca'}, ['Template:Pp-pc'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-pc1'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-reset'] = {'reset'}, ['Template:Pp-semi-indef'] = {small = true}, ['Template:Pp-sock'] = {'sock'}, ['Template:Pp-template'] = {'template', small = true}, ['Template:Pp-upload'] = {action = 'upload'}, ['Template:Pp-usertalk'] = {'usertalk'}, ['Template:Pp-vandalism'] = {'vandalism'}, ['Šablon:Zaštićena stranica'] = {small = true}, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- MESSAGES -- -------------------------------------------------------------------------------- msg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- Intro blurb and intro fragment -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${INTROBLURB} and -- ${INTROFRAGMENT} parameters. If the protection is temporary they use the -- intro-blurb-expiry or intro-fragment-expiry, and if not they use the -- intro-blurb-noexpiry or intro-fragment-noexpiry. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['intro-blurb-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY}.', ['intro-blurb-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}.', ['intro-fragment-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY},', ['intro-fragment-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tooltip blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${TOOLTIPBLURB} parameter. -- If the protection is temporary the tooltip-blurb-expiry message is used, and -- if not the tooltip-blurb-noexpiry message is used. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['tooltip-blurb-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY}.', ['tooltip-blurb-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}.', ['tooltip-fragment-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY},', ['tooltip-fragment-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Special explanation blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- An explanation blurb for pages that cannot be unprotected, e.g. for pages -- in the MediaWiki namespace. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['explanation-blurb-nounprotect'] = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]].', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection log display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the protection log link -- or the pending changes log link produced by the ${PROTECTIONLOG} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['protection-log-display'] = 'dnevnik zaštite', ['pc-log-display'] = 'dnevnik izmjena na čekanju', -------------------------------------------------------------------------------- -- Current version display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the page history link -- or the move log link produced by the ${CURRENTVERSION} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['current-version-move-display'] = 'trenutnog naslova', ['current-version-edit-display'] = 'trenutne verzije', -------------------------------------------------------------------------------- -- Talk page -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the talk page link produced -- with the ${TALKPAGE} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['talk-page-link-display'] = 'stranici za razgovor', -------------------------------------------------------------------------------- -- Edit requests -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the edit request link produced -- with the ${EDITREQUEST} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['edit-request-display'] = 'podnijeti zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry date format -------------------------------------------------------------------------------- -- This is the format for the blurb expiry date. It should be valid input for -- the first parameter of the #time parser function. ['expiry-date-format'] = 'j. F Y. "u" H:i e', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine which tracking categories the module outputs. ['tracking-category-incorrect'] = 'Stranice s neispravnim šablonima za zaštitu', ['tracking-category-template'] = 'Šablonski zaštićene stranice koje nisu šabloni ni moduli', -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- These are images that are not defined by their protection action and protection level. ['image-filename-indef'] = 'Full-protection-shackle.svg', ['image-filename-default'] = 'Transparent.gif', -------------------------------------------------------------------------------- -- End messages -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- End configuration -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- -- LOCAL ALIASES -- -------------------------------------------------------------------------------- local function addReasonAliases(action, target, aliases) local banners = cfg.banners[action] if not banners or not banners[target] then return end for _, name in ipairs(aliases) do banners[name] = banners[target] if cfg.reasonsWithNamespacePriority[target] then cfg.reasonsWithNamespacePriority[name] = true end if cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[target] then cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[name] = true end if cfg.indefImageReasons[target] then cfg.indefImageReasons[name] = true end local additions = {} for key, cat in pairs(cfg.protectionCategories) do local parts = mw.text.split(key, '|', true) if parts[3] == target then parts[3] = name additions[table.concat(parts, '|')] = cat end end for key, cat in pairs(additions) do cfg.protectionCategories[key] = cat end end end addReasonAliases('edit', 'blp', { 'bžo', 'biografija', 'biografija živih osoba', }) addReasonAliases('edit', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('edit', 'ecp', { 'statusna zaštita', }) addReasonAliases('edit', 'office', { 'ured', 'zaklada', 'fondacija', }) addReasonAliases('edit', 'sock', { 'čarape', 'marionete', 'lutke', }) addReasonAliases('edit', 'template', { 'šablon', 'modul', }) addReasonAliases('edit', 'usertalk', { 'razgovor s korisnikom', }) addReasonAliases('edit', 'vandalism', { 'vandalizam', }) addReasonAliases('move', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('move', 'vandalism', { 'vandalizam', }) return cfg g8iiuhhes30tqsi8v08irp49gg8y70f 42585923 42585861 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija]] na [[Modul:Protection banner/konfiguracija]]: lakše buduće održavanje modula 42585722 Scribunto text/plain -- This module provides configuration data for [[Module:Protection banner]]. local cfg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- -- BANNER DATA -- -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- Banner data consists of six fields: -- * text - the main protection text that appears at the top of protection -- banners. -- * explanation - the text that appears below the main protection text, used -- to explain the details of the protection. -- * tooltip - the tooltip text you see when you move the mouse over a small -- padlock icon. -- * link - the page that the small padlock icon links to. -- * alt - the alt text for the small padlock icon. This is also used as tooltip -- text for the large protection banners. -- * image - the padlock image used in both protection banners and small padlock -- icons. -- -- The module checks in three separate tables to find a value for each field. -- First it checks the banners table, which has values specific to the reason -- for the page being protected. Then the module checks the defaultBanners -- table, which has values specific to each protection level. Finally, the -- module checks the masterBanner table, which holds data for protection -- templates to use if no data has been found in the previous two tables. -- -- The values in the banner data can take parameters. These are specified -- using ${TEXTLIKETHIS} (a dollar sign preceding a parameter name -- enclosed in curly braces). -- -- Available parameters: -- -- ${CURRENTVERSION} - a link to the page history or the move log, with the -- display message "current-version-edit-display" or -- "current-version-move-display". -- -- ${EDITREQUEST} - a link to create an edit request for the current page. -- -- ${EXPLANATIONBLURB} - an explanation blurb, e.g. "Please discuss any changes -- on the talk page; you may submit a request to ask an administrator to make -- an edit if it is minor or supported by consensus." -- -- ${IMAGELINK} - a link to set the image to, depending on the protection -- action and protection level. -- -- ${INTROBLURB} - the PROTECTIONBLURB parameter, plus the expiry if an expiry -- is set. E.g. "Editing of this page by new or unregistered users is currently -- disabled until dd Month YYYY." -- -- ${INTROFRAGMENT} - the same as ${INTROBLURB}, but without final punctuation -- so that it can be used in run-on sentences. -- -- ${PAGETYPE} - the type of the page, e.g. "article" or "template". -- Defined in the cfg.pagetypes table. -- -- ${PAGETYPECAP} - the page type with demonstrative pronoun, capitalized, -- e.g. "Ovaj članak" or "Ova datoteka". -- -- ${PAGETYPEGEN} - the page type with demonstrative pronoun in genitive, -- e.g. "ovog članka" or "ove datoteke". -- -- ${PAGETYPELOC} - the page type with demonstrative pronoun in locative, -- e.g. "ovom članku" or "ovoj datoteci". -- -- ${PROTECTIONBLURB} - a blurb explaining the protection level of the page, e.g. -- "Editing of this page by new or unregistered users is currently disabled" -- -- ${PROTECTIONDATE} - the protection date, if it has been supplied to the -- template. -- -- ${PROTECTIONLEVEL} - the protection level, e.g. "fully protected" or -- "semi-protected". -- -- ${PROTECTIONLOG} - a link to the protection log or the pending changes log, -- depending on the protection action. -- -- ${TALKPAGE} - a link to the talk page. If a section is specified, links -- straight to that talk page section. -- -- ${TOOLTIPBLURB} - uses the PAGETYPE, PROTECTIONTYPE and EXPIRY parameters to -- create a blurb like "This template is semi-protected", or "This article is -- move-protected until DD Month YYYY". -- -- ${VANDAL} - links for the specified username (or the root page name) -- using Module:Vandal-m. -- -- Functions -- -- For advanced users, it is possible to use Lua functions instead of strings -- in the banner config tables. Using functions gives flexibility that is not -- possible just by using parameters. Functions take two arguments, the -- protection object and the template arguments, and they must output a string. -- -- For example: -- -- text = function (protectionObj, args) -- if protectionObj.level == 'autoconfirmed' then -- return 'foo' -- else -- return 'bar' -- end -- end -- -- Some protection object properties and methods that may be useful: -- protectionObj.action - the protection action -- protectionObj.level - the protection level -- protectionObj.reason - the protection reason -- protectionObj.expiry - the expiry. Nil if unset, the string "indef" if set -- to indefinite, and the protection time in unix time if temporary. -- protectionObj.protectionDate - the protection date in unix time, or nil if -- unspecified. -- protectionObj.bannerConfig - the banner config found by the module. Beware -- of editing the config field used by the function, as it could create an -- infinite loop. -- protectionObj:isProtected - returns a boolean showing whether the page is -- protected. -- protectionObj:isTemporary - returns a boolean showing whether the expiry is -- temporary. -- protectionObj:isIncorrect - returns a boolean showing whether the protection -- template is incorrect. --]] -- The master banner data, used if no values have been found in banners or -- defaultBanners. masterBanner = { text = '${INTROBLURB}', explanation = '${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPBLURB}', link = '${IMAGELINK}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}' }, -- The default banner data. This holds banner data for different protection -- levels. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. defaultBanners = { edit = {}, move = {}, autoreview = { default = { alt = 'Zaštićena stranica s izmjenama koje čekaju pregled', tooltip = 'Sve izmjene neregistriranih i novih korisnika moraju biti pregledane prije nego što postanu vidljive neregistriranim korisnicima', image = 'Pending-protection-shackle.svg' } }, upload = {} }, -- The banner data. This holds banner data for different protection reasons. -- In fact, the reasons specified in this table control which reasons are -- valid inputs to the first positional parameter. -- -- There is also a non-standard "description" field that can be used for items -- in this table. This is a description of the protection reason for use in the -- module documentation. -- -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. banners = { edit = { blp = { description = 'Za stranice zaštićene radi usklađivanja s pravilom o' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|biografijama živih osoba]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi usklađivanja s' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|pravilom o biografijama živih osoba]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi usklađivanja s pravilom o' .. ' biografijama živih osoba', }, dmca = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija' .. ' zbog zahtjeva za uklanjanje sadržaja prema [[Digital Millennium Copyright Act|DMCA]]-u', explanation = function (protectionObj, args) local ret = 'Na temelju obavijesti nositelja prava prema zakonu [[Digital Millennium Copyright Act]]' .. ' (DMCA) o određenom sadržaju u ovom članku,' .. ' Fondacija Wikimedija postupila je prema mjerodavnom pravu te uklonila' .. ' i ograničila sporni sadržaj.' if args.notice then ret = ret .. ' Kopija primljene obavijesti dostupna je ovdje: ' .. args.notice .. '.' end ret = ret .. ' Za više informacija, uključujući stranice koje objašnjavaju' .. ' kako podnijeti protuobavijest, pogledajte' .. " [[Wikipedija:Uredske akcije]] i ${TALKPAGE} ovog članka." .. "'''Ne uklanjajte ovaj šablon iz članka dok ograničenja ne budu povučena'''." return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, dispute = { description = 'Za stranice zaštićene zbog uređivačkih sporova', text = function (protectionObj, args) -- Find the value of "disputes". local display = 'sporovi' local disputes if args.section then disputes = string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[protectionObj.title.namespace].talk.name, protectionObj.title.text, args.section, display ) else disputes = display end -- Make the blurb, depending on the expiry. local msg if type(protectionObj.expiry) == 'number' then msg = '${INTROFRAGMENT} ili dok se ne razriješe uređivački %s.' else msg = '${INTROFRAGMENT} dok se ne razriješe uređivački %s.' end return string.format(msg, disputes) end, explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog uređivačkih sporova', }, ecp = { description = 'Za stranice zaštićene statusnom zaštitom prema' .. ' [[Wikipedija:Zaštita stranica#Statusna zaštita|pravilima o zaštiti stranica]]', tooltip = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', }, mainpage = { description = 'Za stranice zaštićene zato što su prikazane na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]]', text = 'Ova datoteka je trenutno' .. ' [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićena]] od' .. ' uređivanja zato što je trenutno prikazana ili će uskoro biti prikazana' .. ' na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]].', explanation = 'Slike na glavnoj stranici zaštićuju se zbog njihove velike' .. ' vidljivosti. Molimo razgovarajte o svim potrebnim izmjenama na ${TALKPAGE}.' .. '<br /><span style="font-size:90%;">' .. "'''Administratori:''' Kada ova slika više ne bude na glavnoj stranici," .. ' s ove datoteke uklonite zaštitu ili, prema potrebi,' .. ' smanjite stepen zaštite.</span>', }, office = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija', text = function (protectionObj, args) local ret = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. ' Pod zaštitom je od ${PROTECTIONDATE}.' end return ret end, explanation = 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i' .. " dodatke prvo raspravite na ${TALKPAGE}. '''Nemojte uklanjati" .. " zaštitu s ove stranice osim ako Vas je za to ovlastila Fondacija Wikimedija.'''", image = 'Office-protection-shackle.svg', }, reset = { description = 'Za stranice koje je Fondacija Wikimedija zaštitila i' .. ' "resetirala" na osnovnu verziju', text = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. 'Dana ${PROTECTIONDATE} sadržaj ${PAGETYPEGEN}' else ret = ret .. 'Sadržaj ${PAGETYPEGEN}' end ret = ret .. ' sveden je na pojednostavljenu, osnovnu verziju' .. ' kako bi se mogao u cijelosti napisati iznova i uskladiti' .. ' s pravilima o [[WP:NPOV|neutralnoj tački gledišta]]' .. ' i [[WP:PROV|provjerljivosti]].' .. ' Pri ponovnom pisanju stranice primjenjivat će se redovna pravila' .. ' Wikipedije. Postupak će naposljetku biti otvoren svim suradnicima,' .. ' a pravila će se strogo provoditi. Za vrijeme tog postupka,' .. ' ova stranica ostaje u statusu: ${PROTECTIONLEVEL}.\n\n' .. 'Svako vraćanje sadržaja iz verzija stranice prije zaštite' .. ' bit će poništeno, kao i svaki materijal dodan na stranicu' .. ' koji nije potkrijepljen pouzdanim izvorima. Istog dana očišćena je' .. ' i pripadajuća stranica za razgovor.\n\n' .. 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i dopune najprije' .. " raspravite na ${TALKPAGE}. '''Ne zaobilazite ovu mjeru i ne" .. ' uklanjajte zaštitu sa stranice, osim ako Vas je za to ovlastila' .. " Fondacija Wikimedija. Ovu obavijest ne smije ukloniti nijedan korisnik.'''" return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, sock = { description = 'Za stranice zaštićene zbog' .. ' [[Wikipedija:Čaraparenje|čaraparenja]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane [[Wikipedija:Čarape' .. '|lutkarskih računa]] [[Wikipedija:Pravila o blokiranju|blokiranih]] ili' .. ' [[meta:Global bans|banovanih korisnika]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane lutkarskih računa' .. ' blokiranih ili banovanih korisnika', }, template = { description = 'Za [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizične]]' .. ' šablone i Lua module', text = '${PAGETYPECAP} je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod trajnom zaštitom]]' .. ' jer je riječ o [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizičnoj]] stranici.', explanation = 'Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena' .. ' [[Pomoć:Manja izmjena#Kada označiti izmenu kao malu' .. '|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', tooltip = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom' .. ' radi sprečavanja vandalizma', alt = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom', }, usertalk = { description = 'Za stranice zaštićene od remetilačkih izmjena' .. ' određenog korisnika', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja korisnika ${VANDAL} da je koristi za remetilačke izmjene,' .. ' kao što je zloupotreba šablona' .. ' &#123;&#123;[[Šablon:Deblokiranje|deblokiranje]]&#125;&#125;.', explanation = 'Ako Vam je uređivanje stranice za razgovor s korisnikom' .. ' onemogućeno, a trebate unijeti izmjenu, ostaviti poruku, ili' .. ' želite zatražiti uklanjanje zaštite, poslužite se' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskom tablom]];' .. ' u slučaju djelomične zaštite, [[Special:Userlogin|prijavite se]]' .. ' ili [[Special:UserLogin/signup|izradite račun]].', }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]]', text = '${INTROFRAGMENT} zbog [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]].', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.level == 'sysop' then ret = ret .. "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ' end return ret .. '${EXPLANATIONBLURB}' end, tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog vandalizma', } }, move = { dispute = { description = 'Za stranice zaštićene od premještanja zbog' .. ' sporova oko naslova stranice', explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', image = 'Move-protection-shackle.svg' }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam#Vandalizam premještanjem stranica' .. ' |vandalizma premještanjem stranica]]' } }, autoreview = {}, upload = {} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- GENERAL DATA TABLES -- -------------------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the protection blurbs available with the -- ${PROTECTIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action and -- protection level, and is checked by the module in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionBlurbs = { edit = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pod zaštitom]] od uređivanja', autoconfirmed = 'Uređivanje ${PAGETYPEGEN} od strane [[Wikipedija:Korisnička prava' .. '#Novi korisnici|novih]] ili [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani' .. ' korisnici|neregistriranih]] korisnika trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|onemogućeno]]', extendedconfirmed = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editautopatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', }, move = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod zaštitom]]' .. ' od [[Help:Moving a page|premještanja stranice]]' }, autoreview = { default = 'Sve izmjene ${PAGETYPEGEN} koje naprave' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Novi korisnici|novi]] ili' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani korisnici|neregistrirani]]' .. ' korisnici trenutno' .. ' [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|podliježu pregledu]]' }, upload = { default = 'Postavljanje novih verzija ${PAGETYPEGEN} trenutno je onemogućeno' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Explanation blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the explanation blurbs available with the -- ${EXPLANATIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action, -- protection level, and whether the page is a talk page or not. If the page is -- a talk page it will have a talk key of "talk"; otherwise it will have a talk -- key of "subject". The table is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level, page's talk key -- 2. page's protection action, page's protection level, default talk key -- 3. page's protection action, default protection level, page's talk key -- 4. page's protection action, default protection level, default talk key -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. explanationBlurbs = { edit = { autoconfirmed = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete ${EDITREQUEST}, raspraviti izmjene na ${TALKPAGE},' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete [[Wikipedija:Administratorska tabla' .. '|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', }, extendedconfirmed = { default = 'Statusna zaštita primjenjuje se kada djelomična zaštita nije' .. ' dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici' .. ' na koje se djelomična zaštita ne odnosi.' .. ' U praksi se primjenjuje na korisnike koji nemaju status' .. ' [[Wikipedija:Autopatroleri|autopatrolera]] ili' .. ' [[Wikipedija:Patroleri|patrolera]].' .. ' Budući da se ti statusi ne dodjeljuju automatski, ova se zaštita' .. ' koristi radi sprečavanja remetilačkih izmjena korisnika na koje' .. ' djelomična zaštita nema učinka.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE}; za nesporne' .. ' izmjene podržane [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]] možete' .. ' ${EDITREQUEST}.' }, default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je ona [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjenu ${PAGETYPEGEN} ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, move = { default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, autoreview = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjene koje na ${PAGETYPELOC} naprave novi i neregistrirani korisnici' .. ' neće biti vidljive čitateljima dok ne budu prihvaćene od strane' .. ' patrolera. Da biste izbjegli čekanje pregleda izmjena, možete' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]] ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].' }, }, upload = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali nove verzije datoteke' .. ' ne mogu se postavljati dok se zaštita ne ukloni. Postavljanje' .. ' nove verzije datoteke ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection levels -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${PROTECTIONLEVEL} parameter, which -- produces a short label for different protection levels. It is sorted by -- protection action and protection level, and is checked in the following -- order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionLevels = { edit = { default = 'pod punom zaštitom', templateeditor = 'pod šablonskom zaštitom', extendedconfirmed = 'pod statusnom zaštitom', autoconfirmed = 'pod djelomičnom zaštitom', editautopatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', }, move = { default = 'pod zaštitom od premještanja' }, autoreview = { }, upload = { default = 'pod zaštitom od postavljanja novih verzija' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- This table lists different padlock images for each protection action and -- protection level. It is used if an image is not specified in any of the -- banner data tables, and if the page does not satisfy the conditions for using -- the ['image-filename-indef'] image. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level images = { edit = { default = 'Full-protection-shackle.svg', templateeditor = 'Template-protection-shackle.svg', extendedconfirmed = 'Extended-protection-shackle.svg', autoconfirmed = 'Semi-protection-shackle.svg', editautopatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', editpatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', }, move = { default = 'Move-protection-shackle.svg', }, autoreview = { default = 'Pending-protection-shackle.svg' }, upload = { default = 'Upload-protection-shackle.svg' } }, -- Pages with a reason specified in this table will show the special "indef" -- padlock, defined in the 'image-filename-indef' message, if no expiry is set. indefImageReasons = { template = true }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Image links -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${IMAGELINK} parameter, which gets -- the image link for small padlock icons based on the page's protection action -- and protection level. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. imageLinks = { edit = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Puna zaštita', templateeditor = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita šablona', extendedconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', autoconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Djelomična zaštita', editautopatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', editpatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', }, move = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od premještanja' }, autoreview = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita s izmjenama na čekanju' }, upload = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od postavljanja' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock indicator names -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the "name" attribute for the <indicator> extension tag -- with which small padlock icons are generated. All indicator tags on a page -- are displayed in alphabetical order based on this attribute, and with -- indicator tags with duplicate names, the last tag on the page wins. -- The attribute is chosen based on the protection action; table keys must be a -- protection action name or the string "default". padlockIndicatorNames = { autoreview = 'pp-autoreview', default = 'pp-default' }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection categories -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- The protection categories are stored in the protectionCategories table. -- Keys to this table are made up of the following strings: -- -- 1. the expiry date -- 2. the namespace -- 3. the protection reason (e.g. "dispute" or "vandalism") -- 4. the protection level (e.g. "sysop" or "autoconfirmed") -- 5. the action (e.g. "edit" or "move") -- -- When the module looks up a category in the table, first it will will check to -- see a key exists that corresponds to all five parameters. For example, a -- user page semi-protected from vandalism for two weeks would have the key -- "temp-user-vandalism-autoconfirmed-edit". If no match is found, the module -- changes the first part of the key to "all" and checks the table again. It -- keeps checking increasingly generic key combinations until it finds the -- field, or until it reaches the key "all-all-all-all-all". -- -- The module uses a binary matrix to determine the order in which to search. -- This is best demonstrated by a table. In this table, the "0" values -- represent "all", and the "1" values represent the original data (e.g. -- "indef" or "file" or "vandalism"). -- -- expiry namespace reason level action -- order -- 1 1 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 1 1 -- 3 1 0 1 1 1 -- 4 0 0 1 1 1 -- 5 1 1 0 1 1 -- 6 0 1 0 1 1 -- 7 1 0 0 1 1 -- 8 0 0 0 1 1 -- 9 1 1 1 0 1 -- 10 0 1 1 0 1 -- 11 1 0 1 0 1 -- 12 0 0 1 0 1 -- 13 1 1 0 0 1 -- 14 0 1 0 0 1 -- 15 1 0 0 0 1 -- 16 0 0 0 0 1 -- 17 1 1 1 1 0 -- 18 0 1 1 1 0 -- 19 1 0 1 1 0 -- 20 0 0 1 1 0 -- 21 1 1 0 1 0 -- 22 0 1 0 1 0 -- 23 1 0 0 1 0 -- 24 0 0 0 1 0 -- 25 1 1 1 0 0 -- 26 0 1 1 0 0 -- 27 1 0 1 0 0 -- 28 0 0 1 0 0 -- 29 1 1 0 0 0 -- 30 0 1 0 0 0 -- 31 1 0 0 0 0 -- 32 0 0 0 0 0 -- -- In this scheme the action has the highest priority, as it is the last -- to change, and the expiry has the least priority, as it changes the most. -- The priorities of the expiry, the protection level and the action are -- fixed, but the priorities of the reason and the namespace can be swapped -- through the use of the cfg.bannerDataNamespaceHasPriority table. --]] -- If the reason specified to the template is listed in this table, -- namespace data will take priority over reason data in the protectionCategories -- table. reasonsWithNamespacePriority = { vandalism = true, }, -- The string to use as a namespace key for the protectionCategories table for each -- namespace number. categoryNamespaceKeys = { [ 2] = 'user', [ 3] = 'user', [ 4] = 'project', [ 6] = 'file', [ 8] = 'mediawiki', [ 10] = 'template', [ 12] = 'project', [ 14] = 'category', [100] = 'portal', [828] = 'module', }, protectionCategories = { ['all|all|all|all|all'] = 'Stranice pod punom zaštitom', ['all|all|office|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|reset|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|dmca|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|mainpage|all|all'] = 'Datoteke za Glavnu stranicu pod punom zaštitom', ['all|all|all|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|all|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom', ['indef|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod trajnom djelomičnom zaštitom', ['all|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod djelomičnom zaštitom', ['temp|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom djelomičnom zaštitom', ['all|all|dispute|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|autoconfirmed|edit'] = 'Kategorije pod djelomičnom zaštitom', ['all|file|all|autoconfirmed|edit'] = 'Datoteke pod djelomičnom zaštitom', ['all|portal|all|autoconfirmed|edit'] = 'Portali pod djelomičnom zaštitom', ['all|project|all|autoconfirmed|edit'] = 'Projektne stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|talk|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice za razgovor pod djelomičnom zaštitom', ['all|template|all|autoconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod djelomičnom zaštitom', ['all|user|all|autoconfirmed|edit'] = 'Korisničke stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|move'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|edit'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|edit'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|move'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod punom zaštitom', ['temp|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom punom zaštitom', ['all|all|dispute|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|sysop|edit'] = 'Kategorije pod punom zaštitom', ['all|file|all|sysop|edit'] = 'Datoteke pod punom zaštitom', ['all|project|all|sysop|edit'] = 'Projektne stranice pod punom zaštitom', ['all|talk|all|sysop|edit'] = 'Stranice za razgovor pod punom zaštitom', ['all|template|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|sysop|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|user|all|sysop|edit'] = 'Korisničke stranice pod punom zaštitom', ['all|module|all|all|edit'] = 'Moduli pod punom zaštitom', ['all|module|all|templateeditor|edit'] = 'Moduli pod šablonskom zaštitom', ['all|module|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|autoconfirmed|edit'] = 'Moduli pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja', ['indef|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod trajnom zaštitom od premještanja', ['all|all|dispute|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog spora', ['all|all|vandalism|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog vandalizma', ['all|portal|all|sysop|move'] = 'Portali pod zaštitom od premještanja', ['all|project|all|sysop|move'] = 'Projektne stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|talk|all|sysop|move'] = 'Stranice za razgovor pod zaštitom od premještanja', ['all|template|all|sysop|move'] = 'Šabloni pod zaštitom od premještanja', ['all|user|all|sysop|move'] = 'Korisničke stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|all|all|autoconfirmed|autoreview'] = 'Stranice pod zaštitom s pregledom izmjena', ['all|file|all|all|upload'] = 'Datoteke pod zaštitom od postavljanja novih verzija', ['all|all|all|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|all|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry category config -------------------------------------------------------------------------------- -- This table configures the expiry category behaviour for each protection -- action. -- * If set to true, setting that action will always categorise the page if -- an expiry parameter is not set. -- * If set to false, setting that action will never categorise the page. -- * If set to nil, the module will categorise the page if: -- 1) an expiry parameter is not set, and -- 2) a reason is provided, and -- 3) the specified reason is not blacklisted in the reasonsWithoutExpiryCheck -- table. expiryCheckActions = { edit = nil, move = false, autoreview = true, upload = false }, reasonsWithoutExpiryCheck = { blp = true, template = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Pagetypes -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the page types available with the ${PAGETYPE} parameter. -- Keys are namespace numbers, or the string "default" for the default value. pagetypes = { [0] = 'članak', [6] = 'datoteka', [10] = 'šablon', [14] = 'kategorija', [828] = 'modul', default = 'stranica' }, pagetypeForms = { [0] = { cap = 'Ovaj članak', gen = 'ovog članka', loc = 'ovom članku', }, [6] = { cap = 'Ova datoteka', gen = 'ove datoteke', loc = 'ovoj datoteci', }, [10] = { cap = 'Ovaj šablon', gen = 'ovog šablona', loc = 'ovom šablonu', }, [14] = { cap = 'Ova kategorija', gen = 'ove kategorije', loc = 'ovoj kategoriji', }, [828] = { cap = 'Ovaj modul', gen = 'ovog modula', loc = 'ovom modulu', }, default = { cap = 'Ova stranica', gen = 'ove stranice', loc = 'ovoj stranici', } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Strings marking indefinite protection -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains values passed to the expiry parameter that mean the page -- is protected indefinitely. indefStrings = { ['indef'] = true, ['indefinite'] = true, ['indefinitely'] = true, ['infinite'] = true, ['trajno'] = true, ['neodređeno'] = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Group hierarchy -------------------------------------------------------------------------------- -- This table maps each group to all groups that have a superset of the original -- group's page editing permissions. hierarchy = { sysop = {}, reviewer = {'sysop'}, filemover = {'sysop'}, templateeditor = {'sysop'}, extendedconfirmed = {'sysop'}, editautopatrolprotected = {'sysop'}, editpatrolprotected = {'sysop'}, confirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, autoconfirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, user = {'autoconfirmed', 'confirmed'}, ['*'] = {'user'} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Wrapper templates and their default arguments -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains wrapper templates used with the module, and their -- default arguments. Templates specified in this table should contain the -- following invocation, and no other template content: -- -- {{#invoke:Protection banner|main}} -- -- If other content is desired, it can be added between -- <noinclude>...</noinclude> tags. -- -- When a user calls one of these wrapper templates, they will use the -- default arguments automatically. However, users can override any of the -- arguments. wrappers = { ['Šablon:ZS'] = {}, ['Šablon:ZS-statusna'] = {'ecp'}, ['Šablon:ZS-bžo'] = {'blp'}, ['Šablon:ZS-spor'] = {'dispute'}, ['Šablon:ZS-glavna'] = {'mainpage'}, ['Šablon:ZS-premještanje'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-spor'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-vandalizam'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-ured'] = {'office'}, ['Šablon:ZS-dmca'] = {'dmca'}, ['Šablon:ZS-pregled'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Šablon:ZS-reset'] = {'reset'}, ['Šablon:ZS-djelomična-trajno'] = {small = true}, ['Šablon:ZS-čarape'] = {'sock'}, ['Šablon:ZS-šablon'] = {'template', small = true}, ['Šablon:ZS-postavljanje'] = {action = 'upload'}, ['Šablon:ZS-korisnički-razgovor'] = {'usertalk'}, ['Šablon:ZS-vandalizam'] = {'vandalism'}, ['Template:Pp'] = {}, ['Template:Pp-extended'] = {'ecp'}, ['Template:Pp-blp'] = {'blp'}, ['Template:Pp-dispute'] = {'dispute'}, ['Template:Pp-main-page'] = {'mainpage'}, ['Template:Pp-move'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-dispute'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-vandalism'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-office'] = {'office'}, ['Template:Pp-office-dmca'] = {'dmca'}, ['Template:Pp-pc'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-pc1'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-reset'] = {'reset'}, ['Template:Pp-semi-indef'] = {small = true}, ['Template:Pp-sock'] = {'sock'}, ['Template:Pp-template'] = {'template', small = true}, ['Template:Pp-upload'] = {action = 'upload'}, ['Template:Pp-usertalk'] = {'usertalk'}, ['Template:Pp-vandalism'] = {'vandalism'}, ['Šablon:Zaštićena stranica'] = {small = true}, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- MESSAGES -- -------------------------------------------------------------------------------- msg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- Intro blurb and intro fragment -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${INTROBLURB} and -- ${INTROFRAGMENT} parameters. If the protection is temporary they use the -- intro-blurb-expiry or intro-fragment-expiry, and if not they use the -- intro-blurb-noexpiry or intro-fragment-noexpiry. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['intro-blurb-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY}.', ['intro-blurb-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}.', ['intro-fragment-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY},', ['intro-fragment-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tooltip blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${TOOLTIPBLURB} parameter. -- If the protection is temporary the tooltip-blurb-expiry message is used, and -- if not the tooltip-blurb-noexpiry message is used. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['tooltip-blurb-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY}.', ['tooltip-blurb-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}.', ['tooltip-fragment-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY},', ['tooltip-fragment-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Special explanation blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- An explanation blurb for pages that cannot be unprotected, e.g. for pages -- in the MediaWiki namespace. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['explanation-blurb-nounprotect'] = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]].', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection log display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the protection log link -- or the pending changes log link produced by the ${PROTECTIONLOG} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['protection-log-display'] = 'dnevnik zaštite', ['pc-log-display'] = 'dnevnik izmjena na čekanju', -------------------------------------------------------------------------------- -- Current version display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the page history link -- or the move log link produced by the ${CURRENTVERSION} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['current-version-move-display'] = 'trenutnog naslova', ['current-version-edit-display'] = 'trenutne verzije', -------------------------------------------------------------------------------- -- Talk page -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the talk page link produced -- with the ${TALKPAGE} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['talk-page-link-display'] = 'stranici za razgovor', -------------------------------------------------------------------------------- -- Edit requests -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the edit request link produced -- with the ${EDITREQUEST} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['edit-request-display'] = 'podnijeti zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry date format -------------------------------------------------------------------------------- -- This is the format for the blurb expiry date. It should be valid input for -- the first parameter of the #time parser function. ['expiry-date-format'] = 'j. F Y. "u" H:i e', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine which tracking categories the module outputs. ['tracking-category-incorrect'] = 'Stranice s neispravnim šablonima za zaštitu', ['tracking-category-template'] = 'Šablonski zaštićene stranice koje nisu šabloni ni moduli', -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- These are images that are not defined by their protection action and protection level. ['image-filename-indef'] = 'Full-protection-shackle.svg', ['image-filename-default'] = 'Transparent.gif', -------------------------------------------------------------------------------- -- End messages -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- End configuration -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- -- LOCAL ALIASES -- -------------------------------------------------------------------------------- local function addReasonAliases(action, target, aliases) local banners = cfg.banners[action] if not banners or not banners[target] then return end for _, name in ipairs(aliases) do banners[name] = banners[target] if cfg.reasonsWithNamespacePriority[target] then cfg.reasonsWithNamespacePriority[name] = true end if cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[target] then cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[name] = true end if cfg.indefImageReasons[target] then cfg.indefImageReasons[name] = true end local additions = {} for key, cat in pairs(cfg.protectionCategories) do local parts = mw.text.split(key, '|', true) if parts[3] == target then parts[3] = name additions[table.concat(parts, '|')] = cat end end for key, cat in pairs(additions) do cfg.protectionCategories[key] = cat end end end addReasonAliases('edit', 'blp', { 'bžo', 'biografija', 'biografija živih osoba', }) addReasonAliases('edit', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('edit', 'ecp', { 'statusna zaštita', }) addReasonAliases('edit', 'office', { 'ured', 'zaklada', 'fondacija', }) addReasonAliases('edit', 'sock', { 'čarape', 'marionete', 'lutke', }) addReasonAliases('edit', 'template', { 'šablon', 'modul', }) addReasonAliases('edit', 'usertalk', { 'razgovor s korisnikom', }) addReasonAliases('edit', 'vandalism', { 'vandalizam', }) addReasonAliases('move', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('move', 'vandalism', { 'vandalizam', }) return cfg g8iiuhhes30tqsi8v08irp49gg8y70f 42585964 42585923 2026-04-28T02:04:31Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Protection banner/konfiguracija]] na [[Modul:Protection banner/config]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585722 Scribunto text/plain -- This module provides configuration data for [[Module:Protection banner]]. local cfg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- -- BANNER DATA -- -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- Banner data consists of six fields: -- * text - the main protection text that appears at the top of protection -- banners. -- * explanation - the text that appears below the main protection text, used -- to explain the details of the protection. -- * tooltip - the tooltip text you see when you move the mouse over a small -- padlock icon. -- * link - the page that the small padlock icon links to. -- * alt - the alt text for the small padlock icon. This is also used as tooltip -- text for the large protection banners. -- * image - the padlock image used in both protection banners and small padlock -- icons. -- -- The module checks in three separate tables to find a value for each field. -- First it checks the banners table, which has values specific to the reason -- for the page being protected. Then the module checks the defaultBanners -- table, which has values specific to each protection level. Finally, the -- module checks the masterBanner table, which holds data for protection -- templates to use if no data has been found in the previous two tables. -- -- The values in the banner data can take parameters. These are specified -- using ${TEXTLIKETHIS} (a dollar sign preceding a parameter name -- enclosed in curly braces). -- -- Available parameters: -- -- ${CURRENTVERSION} - a link to the page history or the move log, with the -- display message "current-version-edit-display" or -- "current-version-move-display". -- -- ${EDITREQUEST} - a link to create an edit request for the current page. -- -- ${EXPLANATIONBLURB} - an explanation blurb, e.g. "Please discuss any changes -- on the talk page; you may submit a request to ask an administrator to make -- an edit if it is minor or supported by consensus." -- -- ${IMAGELINK} - a link to set the image to, depending on the protection -- action and protection level. -- -- ${INTROBLURB} - the PROTECTIONBLURB parameter, plus the expiry if an expiry -- is set. E.g. "Editing of this page by new or unregistered users is currently -- disabled until dd Month YYYY." -- -- ${INTROFRAGMENT} - the same as ${INTROBLURB}, but without final punctuation -- so that it can be used in run-on sentences. -- -- ${PAGETYPE} - the type of the page, e.g. "article" or "template". -- Defined in the cfg.pagetypes table. -- -- ${PAGETYPECAP} - the page type with demonstrative pronoun, capitalized, -- e.g. "Ovaj članak" or "Ova datoteka". -- -- ${PAGETYPEGEN} - the page type with demonstrative pronoun in genitive, -- e.g. "ovog članka" or "ove datoteke". -- -- ${PAGETYPELOC} - the page type with demonstrative pronoun in locative, -- e.g. "ovom članku" or "ovoj datoteci". -- -- ${PROTECTIONBLURB} - a blurb explaining the protection level of the page, e.g. -- "Editing of this page by new or unregistered users is currently disabled" -- -- ${PROTECTIONDATE} - the protection date, if it has been supplied to the -- template. -- -- ${PROTECTIONLEVEL} - the protection level, e.g. "fully protected" or -- "semi-protected". -- -- ${PROTECTIONLOG} - a link to the protection log or the pending changes log, -- depending on the protection action. -- -- ${TALKPAGE} - a link to the talk page. If a section is specified, links -- straight to that talk page section. -- -- ${TOOLTIPBLURB} - uses the PAGETYPE, PROTECTIONTYPE and EXPIRY parameters to -- create a blurb like "This template is semi-protected", or "This article is -- move-protected until DD Month YYYY". -- -- ${VANDAL} - links for the specified username (or the root page name) -- using Module:Vandal-m. -- -- Functions -- -- For advanced users, it is possible to use Lua functions instead of strings -- in the banner config tables. Using functions gives flexibility that is not -- possible just by using parameters. Functions take two arguments, the -- protection object and the template arguments, and they must output a string. -- -- For example: -- -- text = function (protectionObj, args) -- if protectionObj.level == 'autoconfirmed' then -- return 'foo' -- else -- return 'bar' -- end -- end -- -- Some protection object properties and methods that may be useful: -- protectionObj.action - the protection action -- protectionObj.level - the protection level -- protectionObj.reason - the protection reason -- protectionObj.expiry - the expiry. Nil if unset, the string "indef" if set -- to indefinite, and the protection time in unix time if temporary. -- protectionObj.protectionDate - the protection date in unix time, or nil if -- unspecified. -- protectionObj.bannerConfig - the banner config found by the module. Beware -- of editing the config field used by the function, as it could create an -- infinite loop. -- protectionObj:isProtected - returns a boolean showing whether the page is -- protected. -- protectionObj:isTemporary - returns a boolean showing whether the expiry is -- temporary. -- protectionObj:isIncorrect - returns a boolean showing whether the protection -- template is incorrect. --]] -- The master banner data, used if no values have been found in banners or -- defaultBanners. masterBanner = { text = '${INTROBLURB}', explanation = '${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPBLURB}', link = '${IMAGELINK}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}' }, -- The default banner data. This holds banner data for different protection -- levels. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. defaultBanners = { edit = {}, move = {}, autoreview = { default = { alt = 'Zaštićena stranica s izmjenama koje čekaju pregled', tooltip = 'Sve izmjene neregistriranih i novih korisnika moraju biti pregledane prije nego što postanu vidljive neregistriranim korisnicima', image = 'Pending-protection-shackle.svg' } }, upload = {} }, -- The banner data. This holds banner data for different protection reasons. -- In fact, the reasons specified in this table control which reasons are -- valid inputs to the first positional parameter. -- -- There is also a non-standard "description" field that can be used for items -- in this table. This is a description of the protection reason for use in the -- module documentation. -- -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. banners = { edit = { blp = { description = 'Za stranice zaštićene radi usklađivanja s pravilom o' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|biografijama živih osoba]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi usklađivanja s' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|pravilom o biografijama živih osoba]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi usklađivanja s pravilom o' .. ' biografijama živih osoba', }, dmca = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija' .. ' zbog zahtjeva za uklanjanje sadržaja prema [[Digital Millennium Copyright Act|DMCA]]-u', explanation = function (protectionObj, args) local ret = 'Na temelju obavijesti nositelja prava prema zakonu [[Digital Millennium Copyright Act]]' .. ' (DMCA) o određenom sadržaju u ovom članku,' .. ' Fondacija Wikimedija postupila je prema mjerodavnom pravu te uklonila' .. ' i ograničila sporni sadržaj.' if args.notice then ret = ret .. ' Kopija primljene obavijesti dostupna je ovdje: ' .. args.notice .. '.' end ret = ret .. ' Za više informacija, uključujući stranice koje objašnjavaju' .. ' kako podnijeti protuobavijest, pogledajte' .. " [[Wikipedija:Uredske akcije]] i ${TALKPAGE} ovog članka." .. "'''Ne uklanjajte ovaj šablon iz članka dok ograničenja ne budu povučena'''." return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, dispute = { description = 'Za stranice zaštićene zbog uređivačkih sporova', text = function (protectionObj, args) -- Find the value of "disputes". local display = 'sporovi' local disputes if args.section then disputes = string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[protectionObj.title.namespace].talk.name, protectionObj.title.text, args.section, display ) else disputes = display end -- Make the blurb, depending on the expiry. local msg if type(protectionObj.expiry) == 'number' then msg = '${INTROFRAGMENT} ili dok se ne razriješe uređivački %s.' else msg = '${INTROFRAGMENT} dok se ne razriješe uređivački %s.' end return string.format(msg, disputes) end, explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog uređivačkih sporova', }, ecp = { description = 'Za stranice zaštićene statusnom zaštitom prema' .. ' [[Wikipedija:Zaštita stranica#Statusna zaštita|pravilima o zaštiti stranica]]', tooltip = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', }, mainpage = { description = 'Za stranice zaštićene zato što su prikazane na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]]', text = 'Ova datoteka je trenutno' .. ' [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićena]] od' .. ' uređivanja zato što je trenutno prikazana ili će uskoro biti prikazana' .. ' na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]].', explanation = 'Slike na glavnoj stranici zaštićuju se zbog njihove velike' .. ' vidljivosti. Molimo razgovarajte o svim potrebnim izmjenama na ${TALKPAGE}.' .. '<br /><span style="font-size:90%;">' .. "'''Administratori:''' Kada ova slika više ne bude na glavnoj stranici," .. ' s ove datoteke uklonite zaštitu ili, prema potrebi,' .. ' smanjite stepen zaštite.</span>', }, office = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija', text = function (protectionObj, args) local ret = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. ' Pod zaštitom je od ${PROTECTIONDATE}.' end return ret end, explanation = 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i' .. " dodatke prvo raspravite na ${TALKPAGE}. '''Nemojte uklanjati" .. " zaštitu s ove stranice osim ako Vas je za to ovlastila Fondacija Wikimedija.'''", image = 'Office-protection-shackle.svg', }, reset = { description = 'Za stranice koje je Fondacija Wikimedija zaštitila i' .. ' "resetirala" na osnovnu verziju', text = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. 'Dana ${PROTECTIONDATE} sadržaj ${PAGETYPEGEN}' else ret = ret .. 'Sadržaj ${PAGETYPEGEN}' end ret = ret .. ' sveden je na pojednostavljenu, osnovnu verziju' .. ' kako bi se mogao u cijelosti napisati iznova i uskladiti' .. ' s pravilima o [[WP:NPOV|neutralnoj tački gledišta]]' .. ' i [[WP:PROV|provjerljivosti]].' .. ' Pri ponovnom pisanju stranice primjenjivat će se redovna pravila' .. ' Wikipedije. Postupak će naposljetku biti otvoren svim suradnicima,' .. ' a pravila će se strogo provoditi. Za vrijeme tog postupka,' .. ' ova stranica ostaje u statusu: ${PROTECTIONLEVEL}.\n\n' .. 'Svako vraćanje sadržaja iz verzija stranice prije zaštite' .. ' bit će poništeno, kao i svaki materijal dodan na stranicu' .. ' koji nije potkrijepljen pouzdanim izvorima. Istog dana očišćena je' .. ' i pripadajuća stranica za razgovor.\n\n' .. 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i dopune najprije' .. " raspravite na ${TALKPAGE}. '''Ne zaobilazite ovu mjeru i ne" .. ' uklanjajte zaštitu sa stranice, osim ako Vas je za to ovlastila' .. " Fondacija Wikimedija. Ovu obavijest ne smije ukloniti nijedan korisnik.'''" return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, sock = { description = 'Za stranice zaštićene zbog' .. ' [[Wikipedija:Čaraparenje|čaraparenja]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane [[Wikipedija:Čarape' .. '|lutkarskih računa]] [[Wikipedija:Pravila o blokiranju|blokiranih]] ili' .. ' [[meta:Global bans|banovanih korisnika]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane lutkarskih računa' .. ' blokiranih ili banovanih korisnika', }, template = { description = 'Za [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizične]]' .. ' šablone i Lua module', text = '${PAGETYPECAP} je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod trajnom zaštitom]]' .. ' jer je riječ o [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizičnoj]] stranici.', explanation = 'Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena' .. ' [[Pomoć:Manja izmjena#Kada označiti izmenu kao malu' .. '|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', tooltip = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom' .. ' radi sprečavanja vandalizma', alt = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom', }, usertalk = { description = 'Za stranice zaštićene od remetilačkih izmjena' .. ' određenog korisnika', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja korisnika ${VANDAL} da je koristi za remetilačke izmjene,' .. ' kao što je zloupotreba šablona' .. ' &#123;&#123;[[Šablon:Deblokiranje|deblokiranje]]&#125;&#125;.', explanation = 'Ako Vam je uređivanje stranice za razgovor s korisnikom' .. ' onemogućeno, a trebate unijeti izmjenu, ostaviti poruku, ili' .. ' želite zatražiti uklanjanje zaštite, poslužite se' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskom tablom]];' .. ' u slučaju djelomične zaštite, [[Special:Userlogin|prijavite se]]' .. ' ili [[Special:UserLogin/signup|izradite račun]].', }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]]', text = '${INTROFRAGMENT} zbog [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]].', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.level == 'sysop' then ret = ret .. "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ' end return ret .. '${EXPLANATIONBLURB}' end, tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog vandalizma', } }, move = { dispute = { description = 'Za stranice zaštićene od premještanja zbog' .. ' sporova oko naslova stranice', explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', image = 'Move-protection-shackle.svg' }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam#Vandalizam premještanjem stranica' .. ' |vandalizma premještanjem stranica]]' } }, autoreview = {}, upload = {} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- GENERAL DATA TABLES -- -------------------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the protection blurbs available with the -- ${PROTECTIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action and -- protection level, and is checked by the module in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionBlurbs = { edit = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pod zaštitom]] od uređivanja', autoconfirmed = 'Uređivanje ${PAGETYPEGEN} od strane [[Wikipedija:Korisnička prava' .. '#Novi korisnici|novih]] ili [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani' .. ' korisnici|neregistriranih]] korisnika trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|onemogućeno]]', extendedconfirmed = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editautopatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', }, move = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod zaštitom]]' .. ' od [[Help:Moving a page|premještanja stranice]]' }, autoreview = { default = 'Sve izmjene ${PAGETYPEGEN} koje naprave' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Novi korisnici|novi]] ili' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani korisnici|neregistrirani]]' .. ' korisnici trenutno' .. ' [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|podliježu pregledu]]' }, upload = { default = 'Postavljanje novih verzija ${PAGETYPEGEN} trenutno je onemogućeno' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Explanation blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the explanation blurbs available with the -- ${EXPLANATIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action, -- protection level, and whether the page is a talk page or not. If the page is -- a talk page it will have a talk key of "talk"; otherwise it will have a talk -- key of "subject". The table is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level, page's talk key -- 2. page's protection action, page's protection level, default talk key -- 3. page's protection action, default protection level, page's talk key -- 4. page's protection action, default protection level, default talk key -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. explanationBlurbs = { edit = { autoconfirmed = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete ${EDITREQUEST}, raspraviti izmjene na ${TALKPAGE},' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete [[Wikipedija:Administratorska tabla' .. '|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', }, extendedconfirmed = { default = 'Statusna zaštita primjenjuje se kada djelomična zaštita nije' .. ' dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici' .. ' na koje se djelomična zaštita ne odnosi.' .. ' U praksi se primjenjuje na korisnike koji nemaju status' .. ' [[Wikipedija:Autopatroleri|autopatrolera]] ili' .. ' [[Wikipedija:Patroleri|patrolera]].' .. ' Budući da se ti statusi ne dodjeljuju automatski, ova se zaštita' .. ' koristi radi sprečavanja remetilačkih izmjena korisnika na koje' .. ' djelomična zaštita nema učinka.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE}; za nesporne' .. ' izmjene podržane [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]] možete' .. ' ${EDITREQUEST}.' }, default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je ona [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjenu ${PAGETYPEGEN} ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, move = { default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, autoreview = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjene koje na ${PAGETYPELOC} naprave novi i neregistrirani korisnici' .. ' neće biti vidljive čitateljima dok ne budu prihvaćene od strane' .. ' patrolera. Da biste izbjegli čekanje pregleda izmjena, možete' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]] ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].' }, }, upload = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali nove verzije datoteke' .. ' ne mogu se postavljati dok se zaštita ne ukloni. Postavljanje' .. ' nove verzije datoteke ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection levels -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${PROTECTIONLEVEL} parameter, which -- produces a short label for different protection levels. It is sorted by -- protection action and protection level, and is checked in the following -- order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionLevels = { edit = { default = 'pod punom zaštitom', templateeditor = 'pod šablonskom zaštitom', extendedconfirmed = 'pod statusnom zaštitom', autoconfirmed = 'pod djelomičnom zaštitom', editautopatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', }, move = { default = 'pod zaštitom od premještanja' }, autoreview = { }, upload = { default = 'pod zaštitom od postavljanja novih verzija' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- This table lists different padlock images for each protection action and -- protection level. It is used if an image is not specified in any of the -- banner data tables, and if the page does not satisfy the conditions for using -- the ['image-filename-indef'] image. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level images = { edit = { default = 'Full-protection-shackle.svg', templateeditor = 'Template-protection-shackle.svg', extendedconfirmed = 'Extended-protection-shackle.svg', autoconfirmed = 'Semi-protection-shackle.svg', editautopatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', editpatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', }, move = { default = 'Move-protection-shackle.svg', }, autoreview = { default = 'Pending-protection-shackle.svg' }, upload = { default = 'Upload-protection-shackle.svg' } }, -- Pages with a reason specified in this table will show the special "indef" -- padlock, defined in the 'image-filename-indef' message, if no expiry is set. indefImageReasons = { template = true }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Image links -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${IMAGELINK} parameter, which gets -- the image link for small padlock icons based on the page's protection action -- and protection level. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. imageLinks = { edit = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Puna zaštita', templateeditor = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita šablona', extendedconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', autoconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Djelomična zaštita', editautopatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', editpatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', }, move = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od premještanja' }, autoreview = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita s izmjenama na čekanju' }, upload = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od postavljanja' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock indicator names -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the "name" attribute for the <indicator> extension tag -- with which small padlock icons are generated. All indicator tags on a page -- are displayed in alphabetical order based on this attribute, and with -- indicator tags with duplicate names, the last tag on the page wins. -- The attribute is chosen based on the protection action; table keys must be a -- protection action name or the string "default". padlockIndicatorNames = { autoreview = 'pp-autoreview', default = 'pp-default' }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection categories -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- The protection categories are stored in the protectionCategories table. -- Keys to this table are made up of the following strings: -- -- 1. the expiry date -- 2. the namespace -- 3. the protection reason (e.g. "dispute" or "vandalism") -- 4. the protection level (e.g. "sysop" or "autoconfirmed") -- 5. the action (e.g. "edit" or "move") -- -- When the module looks up a category in the table, first it will will check to -- see a key exists that corresponds to all five parameters. For example, a -- user page semi-protected from vandalism for two weeks would have the key -- "temp-user-vandalism-autoconfirmed-edit". If no match is found, the module -- changes the first part of the key to "all" and checks the table again. It -- keeps checking increasingly generic key combinations until it finds the -- field, or until it reaches the key "all-all-all-all-all". -- -- The module uses a binary matrix to determine the order in which to search. -- This is best demonstrated by a table. In this table, the "0" values -- represent "all", and the "1" values represent the original data (e.g. -- "indef" or "file" or "vandalism"). -- -- expiry namespace reason level action -- order -- 1 1 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 1 1 -- 3 1 0 1 1 1 -- 4 0 0 1 1 1 -- 5 1 1 0 1 1 -- 6 0 1 0 1 1 -- 7 1 0 0 1 1 -- 8 0 0 0 1 1 -- 9 1 1 1 0 1 -- 10 0 1 1 0 1 -- 11 1 0 1 0 1 -- 12 0 0 1 0 1 -- 13 1 1 0 0 1 -- 14 0 1 0 0 1 -- 15 1 0 0 0 1 -- 16 0 0 0 0 1 -- 17 1 1 1 1 0 -- 18 0 1 1 1 0 -- 19 1 0 1 1 0 -- 20 0 0 1 1 0 -- 21 1 1 0 1 0 -- 22 0 1 0 1 0 -- 23 1 0 0 1 0 -- 24 0 0 0 1 0 -- 25 1 1 1 0 0 -- 26 0 1 1 0 0 -- 27 1 0 1 0 0 -- 28 0 0 1 0 0 -- 29 1 1 0 0 0 -- 30 0 1 0 0 0 -- 31 1 0 0 0 0 -- 32 0 0 0 0 0 -- -- In this scheme the action has the highest priority, as it is the last -- to change, and the expiry has the least priority, as it changes the most. -- The priorities of the expiry, the protection level and the action are -- fixed, but the priorities of the reason and the namespace can be swapped -- through the use of the cfg.bannerDataNamespaceHasPriority table. --]] -- If the reason specified to the template is listed in this table, -- namespace data will take priority over reason data in the protectionCategories -- table. reasonsWithNamespacePriority = { vandalism = true, }, -- The string to use as a namespace key for the protectionCategories table for each -- namespace number. categoryNamespaceKeys = { [ 2] = 'user', [ 3] = 'user', [ 4] = 'project', [ 6] = 'file', [ 8] = 'mediawiki', [ 10] = 'template', [ 12] = 'project', [ 14] = 'category', [100] = 'portal', [828] = 'module', }, protectionCategories = { ['all|all|all|all|all'] = 'Stranice pod punom zaštitom', ['all|all|office|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|reset|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|dmca|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|mainpage|all|all'] = 'Datoteke za Glavnu stranicu pod punom zaštitom', ['all|all|all|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|all|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom', ['indef|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod trajnom djelomičnom zaštitom', ['all|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod djelomičnom zaštitom', ['temp|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom djelomičnom zaštitom', ['all|all|dispute|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|autoconfirmed|edit'] = 'Kategorije pod djelomičnom zaštitom', ['all|file|all|autoconfirmed|edit'] = 'Datoteke pod djelomičnom zaštitom', ['all|portal|all|autoconfirmed|edit'] = 'Portali pod djelomičnom zaštitom', ['all|project|all|autoconfirmed|edit'] = 'Projektne stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|talk|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice za razgovor pod djelomičnom zaštitom', ['all|template|all|autoconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod djelomičnom zaštitom', ['all|user|all|autoconfirmed|edit'] = 'Korisničke stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|move'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|edit'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|edit'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|move'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod punom zaštitom', ['temp|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom punom zaštitom', ['all|all|dispute|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|sysop|edit'] = 'Kategorije pod punom zaštitom', ['all|file|all|sysop|edit'] = 'Datoteke pod punom zaštitom', ['all|project|all|sysop|edit'] = 'Projektne stranice pod punom zaštitom', ['all|talk|all|sysop|edit'] = 'Stranice za razgovor pod punom zaštitom', ['all|template|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|sysop|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|user|all|sysop|edit'] = 'Korisničke stranice pod punom zaštitom', ['all|module|all|all|edit'] = 'Moduli pod punom zaštitom', ['all|module|all|templateeditor|edit'] = 'Moduli pod šablonskom zaštitom', ['all|module|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|autoconfirmed|edit'] = 'Moduli pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja', ['indef|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod trajnom zaštitom od premještanja', ['all|all|dispute|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog spora', ['all|all|vandalism|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog vandalizma', ['all|portal|all|sysop|move'] = 'Portali pod zaštitom od premještanja', ['all|project|all|sysop|move'] = 'Projektne stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|talk|all|sysop|move'] = 'Stranice za razgovor pod zaštitom od premještanja', ['all|template|all|sysop|move'] = 'Šabloni pod zaštitom od premještanja', ['all|user|all|sysop|move'] = 'Korisničke stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|all|all|autoconfirmed|autoreview'] = 'Stranice pod zaštitom s pregledom izmjena', ['all|file|all|all|upload'] = 'Datoteke pod zaštitom od postavljanja novih verzija', ['all|all|all|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|all|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry category config -------------------------------------------------------------------------------- -- This table configures the expiry category behaviour for each protection -- action. -- * If set to true, setting that action will always categorise the page if -- an expiry parameter is not set. -- * If set to false, setting that action will never categorise the page. -- * If set to nil, the module will categorise the page if: -- 1) an expiry parameter is not set, and -- 2) a reason is provided, and -- 3) the specified reason is not blacklisted in the reasonsWithoutExpiryCheck -- table. expiryCheckActions = { edit = nil, move = false, autoreview = true, upload = false }, reasonsWithoutExpiryCheck = { blp = true, template = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Pagetypes -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the page types available with the ${PAGETYPE} parameter. -- Keys are namespace numbers, or the string "default" for the default value. pagetypes = { [0] = 'članak', [6] = 'datoteka', [10] = 'šablon', [14] = 'kategorija', [828] = 'modul', default = 'stranica' }, pagetypeForms = { [0] = { cap = 'Ovaj članak', gen = 'ovog članka', loc = 'ovom članku', }, [6] = { cap = 'Ova datoteka', gen = 'ove datoteke', loc = 'ovoj datoteci', }, [10] = { cap = 'Ovaj šablon', gen = 'ovog šablona', loc = 'ovom šablonu', }, [14] = { cap = 'Ova kategorija', gen = 'ove kategorije', loc = 'ovoj kategoriji', }, [828] = { cap = 'Ovaj modul', gen = 'ovog modula', loc = 'ovom modulu', }, default = { cap = 'Ova stranica', gen = 'ove stranice', loc = 'ovoj stranici', } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Strings marking indefinite protection -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains values passed to the expiry parameter that mean the page -- is protected indefinitely. indefStrings = { ['indef'] = true, ['indefinite'] = true, ['indefinitely'] = true, ['infinite'] = true, ['trajno'] = true, ['neodređeno'] = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Group hierarchy -------------------------------------------------------------------------------- -- This table maps each group to all groups that have a superset of the original -- group's page editing permissions. hierarchy = { sysop = {}, reviewer = {'sysop'}, filemover = {'sysop'}, templateeditor = {'sysop'}, extendedconfirmed = {'sysop'}, editautopatrolprotected = {'sysop'}, editpatrolprotected = {'sysop'}, confirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, autoconfirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, user = {'autoconfirmed', 'confirmed'}, ['*'] = {'user'} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Wrapper templates and their default arguments -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains wrapper templates used with the module, and their -- default arguments. Templates specified in this table should contain the -- following invocation, and no other template content: -- -- {{#invoke:Protection banner|main}} -- -- If other content is desired, it can be added between -- <noinclude>...</noinclude> tags. -- -- When a user calls one of these wrapper templates, they will use the -- default arguments automatically. However, users can override any of the -- arguments. wrappers = { ['Šablon:ZS'] = {}, ['Šablon:ZS-statusna'] = {'ecp'}, ['Šablon:ZS-bžo'] = {'blp'}, ['Šablon:ZS-spor'] = {'dispute'}, ['Šablon:ZS-glavna'] = {'mainpage'}, ['Šablon:ZS-premještanje'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-spor'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-vandalizam'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-ured'] = {'office'}, ['Šablon:ZS-dmca'] = {'dmca'}, ['Šablon:ZS-pregled'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Šablon:ZS-reset'] = {'reset'}, ['Šablon:ZS-djelomična-trajno'] = {small = true}, ['Šablon:ZS-čarape'] = {'sock'}, ['Šablon:ZS-šablon'] = {'template', small = true}, ['Šablon:ZS-postavljanje'] = {action = 'upload'}, ['Šablon:ZS-korisnički-razgovor'] = {'usertalk'}, ['Šablon:ZS-vandalizam'] = {'vandalism'}, ['Template:Pp'] = {}, ['Template:Pp-extended'] = {'ecp'}, ['Template:Pp-blp'] = {'blp'}, ['Template:Pp-dispute'] = {'dispute'}, ['Template:Pp-main-page'] = {'mainpage'}, ['Template:Pp-move'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-dispute'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-vandalism'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-office'] = {'office'}, ['Template:Pp-office-dmca'] = {'dmca'}, ['Template:Pp-pc'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-pc1'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-reset'] = {'reset'}, ['Template:Pp-semi-indef'] = {small = true}, ['Template:Pp-sock'] = {'sock'}, ['Template:Pp-template'] = {'template', small = true}, ['Template:Pp-upload'] = {action = 'upload'}, ['Template:Pp-usertalk'] = {'usertalk'}, ['Template:Pp-vandalism'] = {'vandalism'}, ['Šablon:Zaštićena stranica'] = {small = true}, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- MESSAGES -- -------------------------------------------------------------------------------- msg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- Intro blurb and intro fragment -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${INTROBLURB} and -- ${INTROFRAGMENT} parameters. If the protection is temporary they use the -- intro-blurb-expiry or intro-fragment-expiry, and if not they use the -- intro-blurb-noexpiry or intro-fragment-noexpiry. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['intro-blurb-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY}.', ['intro-blurb-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}.', ['intro-fragment-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY},', ['intro-fragment-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tooltip blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${TOOLTIPBLURB} parameter. -- If the protection is temporary the tooltip-blurb-expiry message is used, and -- if not the tooltip-blurb-noexpiry message is used. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['tooltip-blurb-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY}.', ['tooltip-blurb-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}.', ['tooltip-fragment-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY},', ['tooltip-fragment-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Special explanation blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- An explanation blurb for pages that cannot be unprotected, e.g. for pages -- in the MediaWiki namespace. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['explanation-blurb-nounprotect'] = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]].', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection log display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the protection log link -- or the pending changes log link produced by the ${PROTECTIONLOG} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['protection-log-display'] = 'dnevnik zaštite', ['pc-log-display'] = 'dnevnik izmjena na čekanju', -------------------------------------------------------------------------------- -- Current version display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the page history link -- or the move log link produced by the ${CURRENTVERSION} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['current-version-move-display'] = 'trenutnog naslova', ['current-version-edit-display'] = 'trenutne verzije', -------------------------------------------------------------------------------- -- Talk page -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the talk page link produced -- with the ${TALKPAGE} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['talk-page-link-display'] = 'stranici za razgovor', -------------------------------------------------------------------------------- -- Edit requests -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the edit request link produced -- with the ${EDITREQUEST} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['edit-request-display'] = 'podnijeti zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry date format -------------------------------------------------------------------------------- -- This is the format for the blurb expiry date. It should be valid input for -- the first parameter of the #time parser function. ['expiry-date-format'] = 'j. F Y. "u" H:i e', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine which tracking categories the module outputs. ['tracking-category-incorrect'] = 'Stranice s neispravnim šablonima za zaštitu', ['tracking-category-template'] = 'Šablonski zaštićene stranice koje nisu šabloni ni moduli', -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- These are images that are not defined by their protection action and protection level. ['image-filename-indef'] = 'Full-protection-shackle.svg', ['image-filename-default'] = 'Transparent.gif', -------------------------------------------------------------------------------- -- End messages -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- End configuration -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- -- LOCAL ALIASES -- -------------------------------------------------------------------------------- local function addReasonAliases(action, target, aliases) local banners = cfg.banners[action] if not banners or not banners[target] then return end for _, name in ipairs(aliases) do banners[name] = banners[target] if cfg.reasonsWithNamespacePriority[target] then cfg.reasonsWithNamespacePriority[name] = true end if cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[target] then cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[name] = true end if cfg.indefImageReasons[target] then cfg.indefImageReasons[name] = true end local additions = {} for key, cat in pairs(cfg.protectionCategories) do local parts = mw.text.split(key, '|', true) if parts[3] == target then parts[3] = name additions[table.concat(parts, '|')] = cat end end for key, cat in pairs(additions) do cfg.protectionCategories[key] = cat end end end addReasonAliases('edit', 'blp', { 'bžo', 'biografija', 'biografija živih osoba', }) addReasonAliases('edit', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('edit', 'ecp', { 'statusna zaštita', }) addReasonAliases('edit', 'office', { 'ured', 'zaklada', 'fondacija', }) addReasonAliases('edit', 'sock', { 'čarape', 'marionete', 'lutke', }) addReasonAliases('edit', 'template', { 'šablon', 'modul', }) addReasonAliases('edit', 'usertalk', { 'razgovor s korisnikom', }) addReasonAliases('edit', 'vandalism', { 'vandalizam', }) addReasonAliases('move', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('move', 'vandalism', { 'vandalizam', }) return cfg g8iiuhhes30tqsi8v08irp49gg8y70f 42586013 42585964 2026-04-28T04:16:31Z Vipz 151311 42586013 Scribunto text/plain -- This module provides configuration data for [[Module:Protection banner]]. local cfg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- -- BANNER DATA -- -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- Banner data consists of six fields: -- * text - the main protection text that appears at the top of protection -- banners. -- * explanation - the text that appears below the main protection text, used -- to explain the details of the protection. -- * tooltip - the tooltip text you see when you move the mouse over a small -- padlock icon. -- * link - the page that the small padlock icon links to. -- * alt - the alt text for the small padlock icon. This is also used as tooltip -- text for the large protection banners. -- * image - the padlock image used in both protection banners and small padlock -- icons. -- -- The module checks in three separate tables to find a value for each field. -- First it checks the banners table, which has values specific to the reason -- for the page being protected. Then the module checks the defaultBanners -- table, which has values specific to each protection level. Finally, the -- module checks the masterBanner table, which holds data for protection -- templates to use if no data has been found in the previous two tables. -- -- The values in the banner data can take parameters. These are specified -- using ${TEXTLIKETHIS} (a dollar sign preceding a parameter name -- enclosed in curly braces). -- -- Available parameters: -- -- ${CURRENTVERSION} - a link to the page history or the move log, with the -- display message "current-version-edit-display" or -- "current-version-move-display". -- -- ${EDITREQUEST} - a link to create an edit request for the current page. -- -- ${EXPLANATIONBLURB} - an explanation blurb, e.g. "Please discuss any changes -- on the talk page; you may submit a request to ask an administrator to make -- an edit if it is minor or supported by consensus." -- -- ${IMAGELINK} - a link to set the image to, depending on the protection -- action and protection level. -- -- ${INTROBLURB} - the PROTECTIONBLURB parameter, plus the expiry if an expiry -- is set. E.g. "Editing of this page by new or unregistered users is currently -- disabled until dd Month YYYY." -- -- ${INTROFRAGMENT} - the same as ${INTROBLURB}, but without final punctuation -- so that it can be used in run-on sentences. -- -- ${PAGETYPE} - the type of the page, e.g. "article" or "template". -- Defined in the cfg.pagetypes table. -- -- ${PAGETYPECAP} - the page type with demonstrative pronoun, capitalized, -- e.g. "Ovaj članak" or "Ova datoteka". -- -- ${PAGETYPEGEN} - the page type with demonstrative pronoun in genitive, -- e.g. "ovog članka" or "ove datoteke". -- -- ${PAGETYPELOC} - the page type with demonstrative pronoun in locative, -- e.g. "ovom članku" or "ovoj datoteci". -- -- ${PROTECTIONBLURB} - a blurb explaining the protection level of the page, e.g. -- "Editing of this page by new or unregistered users is currently disabled" -- -- ${PROTECTIONDATE} - the protection date, if it has been supplied to the -- template. -- -- ${PROTECTIONLEVEL} - the protection level, e.g. "fully protected" or -- "semi-protected". -- -- ${PROTECTIONLOG} - a link to the protection log or the pending changes log, -- depending on the protection action. -- -- ${TALKPAGE} - a link to the talk page. If a section is specified, links -- straight to that talk page section. -- -- ${TOOLTIPBLURB} - uses the PAGETYPE, PROTECTIONTYPE and EXPIRY parameters to -- create a blurb like "This template is semi-protected", or "This article is -- move-protected until DD Month YYYY". -- -- ${VANDAL} - links for the specified username (or the root page name) -- using Module:Vandal-m. -- -- Functions -- -- For advanced users, it is possible to use Lua functions instead of strings -- in the banner config tables. Using functions gives flexibility that is not -- possible just by using parameters. Functions take two arguments, the -- protection object and the template arguments, and they must output a string. -- -- For example: -- -- text = function (protectionObj, args) -- if protectionObj.level == 'autoconfirmed' then -- return 'foo' -- else -- return 'bar' -- end -- end -- -- Some protection object properties and methods that may be useful: -- protectionObj.action - the protection action -- protectionObj.level - the protection level -- protectionObj.reason - the protection reason -- protectionObj.expiry - the expiry. Nil if unset, the string "indef" if set -- to indefinite, and the protection time in unix time if temporary. -- protectionObj.protectionDate - the protection date in unix time, or nil if -- unspecified. -- protectionObj.bannerConfig - the banner config found by the module. Beware -- of editing the config field used by the function, as it could create an -- infinite loop. -- protectionObj:isProtected - returns a boolean showing whether the page is -- protected. -- protectionObj:isTemporary - returns a boolean showing whether the expiry is -- temporary. -- protectionObj:isIncorrect - returns a boolean showing whether the protection -- template is incorrect. --]] -- The master banner data, used if no values have been found in banners or -- defaultBanners. masterBanner = { text = '${INTROBLURB}', explanation = '${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPBLURB}', link = '${IMAGELINK}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}' }, -- The default banner data. This holds banner data for different protection -- levels. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. defaultBanners = { edit = {}, move = {}, autoreview = { default = { alt = 'Zaštićena stranica s izmjenama koje čekaju pregled', tooltip = 'Sve izmjene neregistriranih i novih korisnika moraju biti pregledane prije nego što postanu vidljive neregistriranim korisnicima', image = 'Pending-protection-shackle.svg' } }, upload = {} }, -- The banner data. This holds banner data for different protection reasons. -- In fact, the reasons specified in this table control which reasons are -- valid inputs to the first positional parameter. -- -- There is also a non-standard "description" field that can be used for items -- in this table. This is a description of the protection reason for use in the -- module documentation. -- -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. banners = { edit = { blp = { description = 'Za stranice zaštićene radi usklađivanja s pravilom o' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|biografijama živih osoba]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi usklađivanja s' .. ' [[Wikipedija:Biografije živih osoba|pravilom o biografijama živih osoba]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi usklađivanja s pravilom o' .. ' biografijama živih osoba', }, dmca = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija' .. ' zbog zahtjeva za uklanjanje sadržaja prema [[Digital Millennium Copyright Act|DMCA]]-u', explanation = function (protectionObj, args) local ret = 'Na temelju obavijesti nositelja prava prema zakonu [[Digital Millennium Copyright Act]]' .. ' (DMCA) o određenom sadržaju u ovom članku,' .. ' Fondacija Wikimedija postupila je prema mjerodavnom pravu te uklonila' .. ' i ograničila sporni sadržaj.' if args.notice then ret = ret .. ' Kopija primljene obavijesti dostupna je ovdje: ' .. args.notice .. '.' end ret = ret .. ' Za više informacija, uključujući stranice koje objašnjavaju' .. ' kako podnijeti protuobavijest, pogledajte' .. " [[Wikipedija:Uredske akcije]] i ${TALKPAGE} ovog članka." .. "'''Ne uklanjajte ovaj šablon iz članka dok ograničenja ne budu povučena'''." return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, dispute = { description = 'Za stranice zaštićene zbog uređivačkih sporova', text = function (protectionObj, args) -- Find the value of "disputes". local display = 'sporovi' local disputes if args.section then disputes = string.format( '[[%s:%s#%s|%s]]', mw.site.namespaces[protectionObj.title.namespace].talk.name, protectionObj.title.text, args.section, display ) else disputes = display end -- Make the blurb, depending on the expiry. local msg if type(protectionObj.expiry) == 'number' then msg = '${INTROFRAGMENT} ili dok se ne razriješe uređivački %s.' else msg = '${INTROFRAGMENT} dok se ne razriješe uređivački %s.' end return string.format(msg, disputes) end, explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog uređivačkih sporova', }, ecp = { description = 'Za stranice zaštićene statusnom zaštitom prema' .. ' [[Wikipedija:Zaštita stranica#Statusna zaštita|pravilima o zaštiti stranica]]', tooltip = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', alt = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', }, mainpage = { description = 'Za stranice zaštićene zato što se koriste na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]]', text = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod' .. ' [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštitom]] od' .. ' uređivanja zato što se koristi na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]].', explanation = 'Stranice koje se neposredno koriste na glavnoj stranici' .. ' zaštićuju se zbog njihove velike vidljivosti. Molimo razgovarajte' .. ' o svim potrebnim izmjenama na ${TALKPAGE}.' .. '<br /><span style="font-size:90%;">' .. "'''Administratori:''' Kada upotreba na glavnoj stranici prestane," .. ' uklonite zaštitu s ${PAGETYPEGEN} ili, prema potrebi,' .. ' smanjite stepen zaštite.</span>', }, office = { description = 'Za stranice koje je zaštitila Fondacija Wikimedija', text = function (protectionObj, args) local ret = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. ' Pod zaštitom je od ${PROTECTIONDATE}.' end return ret end, explanation = 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i' .. " dodatke prvo raspravite na ${TALKPAGE}. '''Nemojte uklanjati" .. " zaštitu s ove stranice osim ako Vas je za to ovlastila Fondacija Wikimedija.'''", image = 'Office-protection-shackle.svg', }, reset = { description = 'Za stranice koje je Fondacija Wikimedija zaštitila i' .. ' "resetirala" na osnovnu verziju', text = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod nadzorom' .. ' [[Wikipedija:Uredske akcije|ureda Fondacije Wikimedija]]' .. ' i pod zaštitom je.', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.protectionDate then ret = ret .. 'Dana ${PROTECTIONDATE} sadržaj ${PAGETYPEGEN}' else ret = ret .. 'Sadržaj ${PAGETYPEGEN}' end ret = ret .. ' sveden je na pojednostavljenu, osnovnu verziju' .. ' kako bi se mogao u cijelosti napisati iznova i uskladiti' .. ' s pravilima o [[WP:NPOV|neutralnoj tački gledišta]]' .. ' i [[WP:PROV|provjerljivosti]].' .. ' Pri ponovnom pisanju stranice primjenjivat će se redovna pravila' .. ' Wikipedije. Postupak će naposljetku biti otvoren svim suradnicima,' .. ' a pravila će se strogo provoditi. Za vrijeme tog postupka,' .. ' ova stranica ostaje u statusu: ${PROTECTIONLEVEL}.\n\n' .. 'Svako vraćanje sadržaja iz verzija stranice prije zaštite' .. ' bit će poništeno, kao i svaki materijal dodan na stranicu' .. ' koji nije potkrijepljen pouzdanim izvorima. Istog dana očišćena je' .. ' i pripadajuća stranica za razgovor.\n\n' .. 'Ako Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} omogućeno, sve izmjene i dopune najprije' .. " raspravite na ${TALKPAGE}. '''Ne zaobilazite ovu mjeru i ne" .. ' uklanjajte zaštitu sa stranice, osim ako Vas je za to ovlastila' .. " Fondacija Wikimedija. Ovu obavijest ne smije ukloniti nijedan korisnik.'''" return ret end, image = 'Office-protection-shackle.svg', }, sock = { description = 'Za stranice zaštićene zbog' .. ' [[Wikipedija:Čaraparenje|čaraparenja]]', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane [[Wikipedija:Čarape' .. '|lutkarskih računa]] [[Wikipedija:Pravila o blokiranju|blokiranih]] ili' .. ' [[meta:Global bans|banovanih korisnika]].', tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} radi sprečavanja izmjena od strane lutkarskih računa' .. ' blokiranih ili banovanih korisnika', }, template = { description = 'Za [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizične]]' .. ' šablone i Lua module', text = '${PAGETYPECAP} je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod trajnom zaštitom]]' .. ' jer je riječ o [[Wikipedija:Visokorizični šabloni|visokorizičnoj]] stranici.', explanation = 'Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena' .. ' [[Pomoć:Manja izmjena#Kada označiti izmenu kao malu' .. '|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', tooltip = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom' .. ' radi sprečavanja vandalizma', alt = '${PAGETYPECAP} je pod trajnom zaštitom', }, usertalk = { description = 'Za stranice zaštićene od remetilačkih izmjena' .. ' određenog korisnika', text = '${INTROFRAGMENT} radi sprečavanja korisnika ${VANDAL} da je koristi za remetilačke izmjene,' .. ' kao što je zloupotreba šablona' .. ' &#123;&#123;[[Šablon:Deblokiranje|deblokiranje]]&#125;&#125;.', explanation = 'Ako Vam je uređivanje stranice za razgovor s korisnikom' .. ' onemogućeno, a trebate unijeti izmjenu, ostaviti poruku, ili' .. ' želite zatražiti uklanjanje zaštite, poslužite se' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskom tablom]];' .. ' u slučaju djelomične zaštite, [[Special:Userlogin|prijavite se]]' .. ' ili [[Special:UserLogin/signup|izradite račun]].', }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]]', text = '${INTROFRAGMENT} zbog [[Wikipedija:Vandalizam|vandalizma]].', explanation = function (protectionObj, args) local ret = '' if protectionObj.level == 'sysop' then ret = ret .. "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ' end return ret .. '${EXPLANATIONBLURB}' end, tooltip = '${TOOLTIPFRAGMENT} zbog vandalizma', } }, move = { dispute = { description = 'Za stranice zaštićene od premještanja zbog' .. ' sporova oko naslova stranice', explanation = "Ova zaštita '''nije''' potvrda ispravnosti" .. ' ${CURRENTVERSION}. ${EXPLANATIONBLURB}', image = 'Move-protection-shackle.svg' }, vandalism = { description = 'Za stranice zaštićene od' .. ' [[Wikipedija:Vandalizam#Vandalizam premještanjem stranica' .. ' |vandalizma premještanjem stranica]]' } }, autoreview = {}, upload = {} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- GENERAL DATA TABLES -- -------------------------------------------------------------------------------- -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the protection blurbs available with the -- ${PROTECTIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action and -- protection level, and is checked by the module in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionBlurbs = { edit = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pod zaštitom]] od uređivanja', autoconfirmed = 'Uređivanje ${PAGETYPEGEN} od strane [[Wikipedija:Korisnička prava' .. '#Novi korisnici|novih]] ili [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani' .. ' korisnici|neregistriranih]] korisnika trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|onemogućeno]]', extendedconfirmed = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editautopatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = '${PAGETYPECAP} trenutno je pod statusnom zaštitom', }, move = { default = '${PAGETYPECAP} trenutno je [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|pod zaštitom]]' .. ' od [[Help:Moving a page|premještanja stranice]]' }, autoreview = { default = 'Sve izmjene ${PAGETYPEGEN} koje naprave' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Novi korisnici|novi]] ili' .. ' [[Wikipedija:Korisnička prava#Neregistrirani korisnici|neregistrirani]]' .. ' korisnici trenutno' .. ' [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|podliježu pregledu]]' }, upload = { default = 'Postavljanje novih verzija ${PAGETYPEGEN} trenutno je onemogućeno' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Explanation blurbs -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the explanation blurbs available with the -- ${EXPLANATIONBLURB} parameter. It is sorted by protection action, -- protection level, and whether the page is a talk page or not. If the page is -- a talk page it will have a talk key of "talk"; otherwise it will have a talk -- key of "subject". The table is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level, page's talk key -- 2. page's protection action, page's protection level, default talk key -- 3. page's protection action, default protection level, page's talk key -- 4. page's protection action, default protection level, default talk key -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. explanationBlurbs = { edit = { autoconfirmed = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete ${EDITREQUEST}, raspraviti izmjene na ${TALKPAGE},' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja. Ako' .. ' Vam je uređivanje ${PAGETYPEGEN} onemogućeno, a želite' .. ' napraviti izmjenu, možete [[Wikipedija:Administratorska tabla' .. '|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]], ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].', }, extendedconfirmed = { default = 'Statusna zaštita primjenjuje se kada djelomična zaštita nije' .. ' dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici' .. ' na koje se djelomična zaštita ne odnosi.' .. ' U praksi se primjenjuje na korisnike koji nemaju status' .. ' [[Wikipedija:Autopatroleri|autopatrolera]] ili' .. ' [[Wikipedija:Patroleri|patrolera]].' .. ' Budući da se ti statusi ne dodjeljuju automatski, ova se zaštita' .. ' koristi radi sprečavanja remetilačkih izmjena korisnika na koje' .. ' djelomična zaštita nema učinka.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE}; za nesporne' .. ' izmjene podržane [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]] možete' .. ' ${EDITREQUEST}.' }, default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je ona [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]], odnosno zatražiti' .. ' uklanjanje zaštite ove stranice.', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjenu ${PAGETYPEGEN} ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, move = { default = { subject = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].', default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali se ne može premještati' .. ' dok se zaštita ne ukloni. Molimo raspravite predloženo premještanje' .. ' na ${TALKPAGE}. Uklanjanje zaštite stranice možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } }, autoreview = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Izmjene koje na ${PAGETYPELOC} naprave novi i neregistrirani korisnici' .. ' neće biti vidljive čitateljima dok ne budu prihvaćene od strane' .. ' patrolera. Da biste izbjegli čekanje pregleda izmjena, možete' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|zatražiti uklanjanje zaštite]],' .. ' [[Special:Userlogin|prijaviti se]] ili' .. ' [[Special:UserLogin/signup|izraditi račun]].' }, }, upload = { default = { default = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Stranica se i dalje može uređivati, ali nove verzije datoteke' .. ' ne mogu se postavljati dok se zaštita ne ukloni. Postavljanje' .. ' nove verzije datoteke ili uklanjanje zaštite možete zatražiti na' .. ' [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]].' } } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection levels -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${PROTECTIONLEVEL} parameter, which -- produces a short label for different protection levels. It is sorted by -- protection action and protection level, and is checked in the following -- order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. protectionLevels = { edit = { default = 'pod punom zaštitom', templateeditor = 'pod šablonskom zaštitom', extendedconfirmed = 'pod statusnom zaštitom', autoconfirmed = 'pod djelomičnom zaštitom', editautopatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', editpatrolprotected = 'pod statusnom zaštitom', }, move = { default = 'pod zaštitom od premještanja' }, autoreview = { }, upload = { default = 'pod zaštitom od postavljanja novih verzija' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- This table lists different padlock images for each protection action and -- protection level. It is used if an image is not specified in any of the -- banner data tables, and if the page does not satisfy the conditions for using -- the ['image-filename-indef'] image. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level images = { edit = { default = 'Full-protection-shackle.svg', templateeditor = 'Template-protection-shackle.svg', extendedconfirmed = 'Extended-protection-shackle.svg', autoconfirmed = 'Semi-protection-shackle.svg', editautopatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', editpatrolprotected = 'Extended-protection-shackle.svg', }, move = { default = 'Move-protection-shackle.svg', }, autoreview = { default = 'Pending-protection-shackle.svg' }, upload = { default = 'Upload-protection-shackle.svg' } }, -- Pages with a reason specified in this table will show the special "indef" -- padlock, defined in the 'image-filename-indef' message, if no expiry is set. indefImageReasons = { template = true }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Image links -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the data for the ${IMAGELINK} parameter, which gets -- the image link for small padlock icons based on the page's protection action -- and protection level. It is checked in the following order: -- 1. page's protection action, page's protection level -- 2. page's protection action, default protection level -- 3. "edit" protection action, default protection level -- -- It is possible to use banner parameters inside this table. -- *required* - this table needs edit, move, autoreview and upload subtables. imageLinks = { edit = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Puna zaštita', templateeditor = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita šablona', extendedconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', autoconfirmed = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Djelomična zaštita', editautopatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', editpatrolprotected = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Statusna zaštita', }, move = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od premještanja' }, autoreview = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita s izmjenama na čekanju' }, upload = { default = 'Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Zaštita od postavljanja' } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Padlock indicator names -------------------------------------------------------------------------------- -- This table provides the "name" attribute for the <indicator> extension tag -- with which small padlock icons are generated. All indicator tags on a page -- are displayed in alphabetical order based on this attribute, and with -- indicator tags with duplicate names, the last tag on the page wins. -- The attribute is chosen based on the protection action; table keys must be a -- protection action name or the string "default". padlockIndicatorNames = { autoreview = 'pp-autoreview', default = 'pp-default' }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection categories -------------------------------------------------------------------------------- --[[ -- The protection categories are stored in the protectionCategories table. -- Keys to this table are made up of the following strings: -- -- 1. the expiry date -- 2. the namespace -- 3. the protection reason (e.g. "dispute" or "vandalism") -- 4. the protection level (e.g. "sysop" or "autoconfirmed") -- 5. the action (e.g. "edit" or "move") -- -- When the module looks up a category in the table, first it will will check to -- see a key exists that corresponds to all five parameters. For example, a -- user page semi-protected from vandalism for two weeks would have the key -- "temp-user-vandalism-autoconfirmed-edit". If no match is found, the module -- changes the first part of the key to "all" and checks the table again. It -- keeps checking increasingly generic key combinations until it finds the -- field, or until it reaches the key "all-all-all-all-all". -- -- The module uses a binary matrix to determine the order in which to search. -- This is best demonstrated by a table. In this table, the "0" values -- represent "all", and the "1" values represent the original data (e.g. -- "indef" or "file" or "vandalism"). -- -- expiry namespace reason level action -- order -- 1 1 1 1 1 1 -- 2 0 1 1 1 1 -- 3 1 0 1 1 1 -- 4 0 0 1 1 1 -- 5 1 1 0 1 1 -- 6 0 1 0 1 1 -- 7 1 0 0 1 1 -- 8 0 0 0 1 1 -- 9 1 1 1 0 1 -- 10 0 1 1 0 1 -- 11 1 0 1 0 1 -- 12 0 0 1 0 1 -- 13 1 1 0 0 1 -- 14 0 1 0 0 1 -- 15 1 0 0 0 1 -- 16 0 0 0 0 1 -- 17 1 1 1 1 0 -- 18 0 1 1 1 0 -- 19 1 0 1 1 0 -- 20 0 0 1 1 0 -- 21 1 1 0 1 0 -- 22 0 1 0 1 0 -- 23 1 0 0 1 0 -- 24 0 0 0 1 0 -- 25 1 1 1 0 0 -- 26 0 1 1 0 0 -- 27 1 0 1 0 0 -- 28 0 0 1 0 0 -- 29 1 1 0 0 0 -- 30 0 1 0 0 0 -- 31 1 0 0 0 0 -- 32 0 0 0 0 0 -- -- In this scheme the action has the highest priority, as it is the last -- to change, and the expiry has the least priority, as it changes the most. -- The priorities of the expiry, the protection level and the action are -- fixed, but the priorities of the reason and the namespace can be swapped -- through the use of the cfg.bannerDataNamespaceHasPriority table. --]] -- If the reason specified to the template is listed in this table, -- namespace data will take priority over reason data in the protectionCategories -- table. reasonsWithNamespacePriority = { vandalism = true, }, -- The string to use as a namespace key for the protectionCategories table for each -- namespace number. categoryNamespaceKeys = { [ 2] = 'user', [ 3] = 'user', [ 4] = 'project', [ 6] = 'file', [ 8] = 'mediawiki', [ 10] = 'template', [ 12] = 'project', [ 14] = 'category', [100] = 'portal', [828] = 'module', }, protectionCategories = { ['all|all|all|all|all'] = 'Stranice pod punom zaštitom', ['all|all|office|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|reset|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|dmca|all|all'] = 'Stranice pod zaštitom Fondacije Wikimedija', ['all|all|all|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|extendedconfirmed|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|all|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom', ['indef|all|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod trajnom djelomičnom zaštitom', ['all|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod djelomičnom zaštitom', ['temp|all|blp|autoconfirmed|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom djelomičnom zaštitom', ['all|all|dispute|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice pod djelomičnom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|autoconfirmed|edit'] = 'Kategorije pod djelomičnom zaštitom', ['all|file|all|autoconfirmed|edit'] = 'Datoteke pod djelomičnom zaštitom', ['all|portal|all|autoconfirmed|edit'] = 'Portali pod djelomičnom zaštitom', ['all|project|all|autoconfirmed|edit'] = 'Projektne stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|talk|all|autoconfirmed|edit'] = 'Stranice za razgovor pod djelomičnom zaštitom', ['all|template|all|autoconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod djelomičnom zaštitom', ['all|user|all|autoconfirmed|edit'] = 'Korisničke stranice pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|move'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|all|all|templateeditor|edit'] = 'Stranice izvan šablona i modula pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|edit'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|template|all|templateeditor|move'] = 'Šabloni pod šablonskom zaštitom', ['all|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod punom zaštitom', ['temp|all|blp|sysop|edit'] = 'Biografije živih osoba pod privremenom punom zaštitom', ['all|all|dispute|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog uređivačkih sporova', ['all|all|sock|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog korisničkih čarapa', ['all|all|vandalism|sysop|edit'] = 'Stranice pod punom zaštitom zbog vandalizma', ['all|category|all|sysop|edit'] = 'Kategorije pod punom zaštitom', ['all|file|all|sysop|edit'] = 'Datoteke pod punom zaštitom', ['all|project|all|sysop|edit'] = 'Projektne stranice pod punom zaštitom', ['all|talk|all|sysop|edit'] = 'Stranice za razgovor pod punom zaštitom', ['all|template|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|sysop|edit'] = 'Šabloni pod punom zaštitom', ['all|user|all|sysop|edit'] = 'Korisničke stranice pod punom zaštitom', ['all|module|all|all|edit'] = 'Moduli pod punom zaštitom', ['all|module|all|templateeditor|edit'] = 'Moduli pod šablonskom zaštitom', ['all|module|all|extendedconfirmed|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|autoconfirmed|edit'] = 'Moduli pod djelomičnom zaštitom', ['all|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja', ['indef|all|all|sysop|move'] = 'Stranice pod trajnom zaštitom od premještanja', ['all|all|dispute|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog spora', ['all|all|vandalism|sysop|move'] = 'Stranice pod zaštitom od premještanja zbog vandalizma', ['all|portal|all|sysop|move'] = 'Portali pod zaštitom od premještanja', ['all|project|all|sysop|move'] = 'Projektne stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|talk|all|sysop|move'] = 'Stranice za razgovor pod zaštitom od premještanja', ['all|template|all|sysop|move'] = 'Šabloni pod zaštitom od premještanja', ['all|user|all|sysop|move'] = 'Korisničke stranice pod zaštitom od premještanja', ['all|all|all|autoconfirmed|autoreview'] = 'Stranice pod zaštitom s pregledom izmjena', ['all|file|all|all|upload'] = 'Datoteke pod zaštitom od postavljanja novih verzija', ['all|all|all|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|all|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editautopatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|all|ecp|editpatrolprotected|all'] = 'Stranice pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|template|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Šabloni pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editautopatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', ['all|module|all|editpatrolprotected|edit'] = 'Moduli pod statusnom zaštitom', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry category config -------------------------------------------------------------------------------- -- This table configures the expiry category behaviour for each protection -- action. -- * If set to true, setting that action will always categorise the page if -- an expiry parameter is not set. -- * If set to false, setting that action will never categorise the page. -- * If set to nil, the module will categorise the page if: -- 1) an expiry parameter is not set, and -- 2) a reason is provided, and -- 3) the specified reason is not blacklisted in the reasonsWithoutExpiryCheck -- table. expiryCheckActions = { edit = nil, move = false, autoreview = true, upload = false }, reasonsWithoutExpiryCheck = { blp = true, template = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Pagetypes -------------------------------------------------------------------------------- -- This table produces the page types available with the ${PAGETYPE} parameter. -- Keys are namespace numbers, or the string "default" for the default value. pagetypes = { [0] = 'članak', [6] = 'datoteka', [10] = 'šablon', [14] = 'kategorija', [828] = 'modul', default = 'stranica' }, pagetypeForms = { [0] = { cap = 'Ovaj članak', gen = 'ovog članka', loc = 'ovom članku', }, [6] = { cap = 'Ova datoteka', gen = 'ove datoteke', loc = 'ovoj datoteci', }, [10] = { cap = 'Ovaj šablon', gen = 'ovog šablona', loc = 'ovom šablonu', }, [14] = { cap = 'Ova kategorija', gen = 'ove kategorije', loc = 'ovoj kategoriji', }, [828] = { cap = 'Ovaj modul', gen = 'ovog modula', loc = 'ovom modulu', }, default = { cap = 'Ova stranica', gen = 'ove stranice', loc = 'ovoj stranici', } }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Strings marking indefinite protection -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains values passed to the expiry parameter that mean the page -- is protected indefinitely. indefStrings = { ['indef'] = true, ['indefinite'] = true, ['indefinitely'] = true, ['infinite'] = true, ['trajno'] = true, ['neodređeno'] = true, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Group hierarchy -------------------------------------------------------------------------------- -- This table maps each group to all groups that have a superset of the original -- group's page editing permissions. hierarchy = { sysop = {}, reviewer = {'sysop'}, filemover = {'sysop'}, templateeditor = {'sysop'}, extendedconfirmed = {'sysop'}, editautopatrolprotected = {'sysop'}, editpatrolprotected = {'sysop'}, confirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, autoconfirmed = {'editautopatrolprotected', 'editpatrolprotected', 'reviewer', 'filemover', 'templateeditor', 'extendedconfirmed'}, user = {'autoconfirmed', 'confirmed'}, ['*'] = {'user'} }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Wrapper templates and their default arguments -------------------------------------------------------------------------------- -- This table contains wrapper templates used with the module, and their -- default arguments. Templates specified in this table should contain the -- following invocation, and no other template content: -- -- {{#invoke:Protection banner|main}} -- -- If other content is desired, it can be added between -- <noinclude>...</noinclude> tags. -- -- When a user calls one of these wrapper templates, they will use the -- default arguments automatically. However, users can override any of the -- arguments. wrappers = { ['Šablon:ZS'] = {}, ['Šablon:ZS-statusna'] = {'ecp'}, ['Šablon:ZS-bžo'] = {'blp'}, ['Šablon:ZS-spor'] = {'dispute'}, ['Šablon:ZS-glavna'] = {'mainpage'}, ['Šablon:ZS-premještanje'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-spor'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-premještanje-vandalizam'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Šablon:ZS-ured'] = {'office'}, ['Šablon:ZS-dmca'] = {'dmca'}, ['Šablon:ZS-pregled'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Šablon:ZS-reset'] = {'reset'}, ['Šablon:ZS-djelomična-trajno'] = {small = true}, ['Šablon:ZS-čarape'] = {'sock'}, ['Šablon:ZS-šablon'] = {'template', small = true}, ['Šablon:ZS-postavljanje'] = {action = 'upload'}, ['Šablon:ZS-korisnički-razgovor'] = {'usertalk'}, ['Šablon:ZS-vandalizam'] = {'vandalism'}, ['Template:Pp'] = {}, ['Template:Pp-extended'] = {'ecp'}, ['Template:Pp-blp'] = {'blp'}, ['Template:Pp-dispute'] = {'dispute'}, ['Template:Pp-main-page'] = {'mainpage'}, ['Template:Pp-move'] = {action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-dispute'] = {'dispute', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-move-vandalism'] = {'vandalism', action = 'move', catonly = 'yes'}, ['Template:Pp-office'] = {'office'}, ['Template:Pp-office-dmca'] = {'dmca'}, ['Template:Pp-pc'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-pc1'] = {action = 'autoreview', small = true}, ['Template:Pp-reset'] = {'reset'}, ['Template:Pp-semi-indef'] = {small = true}, ['Template:Pp-sock'] = {'sock'}, ['Template:Pp-template'] = {'template', small = true}, ['Template:Pp-upload'] = {action = 'upload'}, ['Template:Pp-usertalk'] = {'usertalk'}, ['Template:Pp-vandalism'] = {'vandalism'}, ['Šablon:Zaštićena stranica'] = {small = true}, }, -------------------------------------------------------------------------------- -- -- MESSAGES -- -------------------------------------------------------------------------------- msg = { -------------------------------------------------------------------------------- -- Intro blurb and intro fragment -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${INTROBLURB} and -- ${INTROFRAGMENT} parameters. If the protection is temporary they use the -- intro-blurb-expiry or intro-fragment-expiry, and if not they use the -- intro-blurb-noexpiry or intro-fragment-noexpiry. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['intro-blurb-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY}.', ['intro-blurb-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}.', ['intro-fragment-expiry'] = '${PROTECTIONBLURB} do ${EXPIRY},', ['intro-fragment-noexpiry'] = '${PROTECTIONBLURB}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tooltip blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages specify what is produced by the ${TOOLTIPBLURB} parameter. -- If the protection is temporary the tooltip-blurb-expiry message is used, and -- if not the tooltip-blurb-noexpiry message is used. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['tooltip-blurb-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY}.', ['tooltip-blurb-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}.', ['tooltip-fragment-expiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL} do ${EXPIRY},', ['tooltip-fragment-noexpiry'] = '${PAGETYPECAP} je ${PROTECTIONLEVEL}', -------------------------------------------------------------------------------- -- Special explanation blurb -------------------------------------------------------------------------------- -- An explanation blurb for pages that cannot be unprotected, e.g. for pages -- in the MediaWiki namespace. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['explanation-blurb-nounprotect'] = 'Pogledajte [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|' .. 'pravila o zaštiti stranica]] i ${PROTECTIONLOG} za više detalja.' .. ' Molimo raspravite sve predložene izmjene na ${TALKPAGE};' .. ' na [[Wikipedija:Administratorska tabla|administratorskoj tabli]]' .. ' možete ${EDITREQUEST} ako je izmjena [[Pomoć:Manja izmjena' .. '#Kada označiti izmenu kao malu|nesporna]] ili podržana' .. ' [[Wikipedija:Konsenzus|konsenzusom]].', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection log display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the protection log link -- or the pending changes log link produced by the ${PROTECTIONLOG} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['protection-log-display'] = 'dnevnik zaštite', ['pc-log-display'] = 'dnevnik izmjena na čekanju', -------------------------------------------------------------------------------- -- Current version display values -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine the display values for the page history link -- or the move log link produced by the ${CURRENTVERSION} parameter. -- It is possible to use banner parameters in these messages. ['current-version-move-display'] = 'trenutnog naslova', ['current-version-edit-display'] = 'trenutne verzije', -------------------------------------------------------------------------------- -- Talk page -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the talk page link produced -- with the ${TALKPAGE} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['talk-page-link-display'] = 'stranici za razgovor', -------------------------------------------------------------------------------- -- Edit requests -------------------------------------------------------------------------------- -- This message determines the display value of the edit request link produced -- with the ${EDITREQUEST} parameter. -- It is possible to use banner parameters in this message. ['edit-request-display'] = 'podnijeti zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Expiry date format -------------------------------------------------------------------------------- -- This is the format for the blurb expiry date. It should be valid input for -- the first parameter of the #time parser function. ['expiry-date-format'] = 'j. F Y. "u" H:i e', -------------------------------------------------------------------------------- -- Tracking categories -------------------------------------------------------------------------------- -- These messages determine which tracking categories the module outputs. ['tracking-category-incorrect'] = 'Stranice s neispravnim šablonima za zaštitu', ['tracking-category-template'] = 'Šablonski zaštićene stranice koje nisu šabloni ni moduli', -------------------------------------------------------------------------------- -- Images -------------------------------------------------------------------------------- -- These are images that are not defined by their protection action and protection level. ['image-filename-indef'] = 'Full-protection-shackle.svg', ['image-filename-default'] = 'Transparent.gif', -------------------------------------------------------------------------------- -- End messages -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- End configuration -------------------------------------------------------------------------------- } -------------------------------------------------------------------------------- -- -- LOCAL ALIASES -- -------------------------------------------------------------------------------- local function addReasonAliases(action, target, aliases) local banners = cfg.banners[action] if not banners or not banners[target] then return end for _, name in ipairs(aliases) do banners[name] = banners[target] if cfg.reasonsWithNamespacePriority[target] then cfg.reasonsWithNamespacePriority[name] = true end if cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[target] then cfg.reasonsWithoutExpiryCheck[name] = true end if cfg.indefImageReasons[target] then cfg.indefImageReasons[name] = true end local additions = {} for key, cat in pairs(cfg.protectionCategories) do local parts = mw.text.split(key, '|', true) if parts[3] == target then parts[3] = name additions[table.concat(parts, '|')] = cat end end for key, cat in pairs(additions) do cfg.protectionCategories[key] = cat end end end addReasonAliases('edit', 'blp', { 'bžo', 'biografija', 'biografija živih osoba', }) addReasonAliases('edit', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('edit', 'ecp', { 'statusna zaštita', }) addReasonAliases('edit', 'office', { 'ured', 'zaklada', 'fondacija', }) addReasonAliases('edit', 'sock', { 'čarape', 'marionete', 'lutke', }) addReasonAliases('edit', 'template', { 'šablon', 'modul', }) addReasonAliases('edit', 'usertalk', { 'razgovor s korisnikom', }) addReasonAliases('edit', 'vandalism', { 'vandalizam', }) addReasonAliases('move', 'dispute', { 'spor', }) addReasonAliases('move', 'vandalism', { 'vandalizam', }) return cfg 0f2k2iyq50sn7zgvn6osxq18cfkghly 4 4681650 42586088 42577260 2026-04-28T11:36:26Z Aca 108187 /* Uvođenje Wikiljubavi */ novi odjeljak 42586088 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) fhu1ns5ze09y7mdqn0zfpoaepl6q1b2 42586089 42586088 2026-04-28T11:39:51Z Edgar Allan Poe 29250 /* Uvođenje Wikiljubavi */ odgovor 42586089 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) :Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST) lbymg00l104a3trp4muyislaojff4zi 42586090 42586089 2026-04-28T11:44:14Z Panasko 178920 /* Uvođenje Wikiljubavi */ odgovor 42586090 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) :Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST) :Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST) 4yu5eedcvpbq154v4xjpncvpnbgyr46 4 4681661 42585836 42585714 2026-04-27T18:03:48Z Aca 108187 Vraćene izmjene korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aca|Aca]] 42585595 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) t45kpzjst83l2axyddb92biobth4js3 42585837 42585836 2026-04-27T18:04:13Z Aca 108187 whoops 42585714 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) g1g4iws1z74p29awgwh5pdcgqxspvii 42585842 42585837 2026-04-27T20:10:43Z Aca 108187 /* Dopuna pravila o brzom brisanju */ odgovor 42585842 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) dgy028zfxni9g23w74u97i3s8l3fx58 42585850 42585842 2026-04-27T20:55:20Z Vipz 151311 /* Dopuna pravila o brzom brisanju */ odgovor 42585850 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) 235n4fw386kbpgpuk7v216nr7l3j4rw 42585930 42585850 2026-04-28T00:29:56Z Aca 108187 /* Dopuna pravila o brzom brisanju */ odgovor 42585930 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) 4s51bzxlqzv647zxt0bjbpvz5jzqnqd 42586028 42585930 2026-04-28T05:27:11Z Vipz 151311 /* Zaštićivanje */ odgovor 42586028 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) bas9j4o2klec3mtdo9net462q3utn59 42586059 42586028 2026-04-28T08:46:51Z Aca 108187 /* Zaštićivanje */ odgovor 42586059 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) 096kw6qatbhb80y6iztsxdoarna4f78 42586084 42586059 2026-04-28T11:22:07Z Edgar Allan Poe 29250 /* Zaštićivanje */ odgovor 42586084 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje stranice [[Wikipedija:Nulta tolerancija]] za pravilo Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 00:38 (CEST)|Usvojeno}} Predlažem usvajanje ove stranice kao službenog pravila Wikipedije na srpskohrvatskom jeziku. Izvorni tekst preuzet je sa Wikipedija na srpskom i engleskom jeziku, prilagođen, dorađen i dopunjen. Unapred zahvalan na sugestijama i komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. juna 2025. u 23:58 (CEST) ::{{za}} – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 23. juna 2025. u 00:06 (CEST) ::{{za}} - Prebaci '''[[Wikipedija:Pijaca/Pravila i smjernice|ovdje]]''', zato smo ti o napravili – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 14:16 (CEST) :@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ae prebaci ako možeš. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:04 (CEST) ::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: A ti ne možeš jer? :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 23. juna 2025. u 19:18 (CEST) :::Nmg. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. juna 2025. u 19:40 (CEST) ::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: Prebaci na ispravno mjesto *facepalm* – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 24. juna 2025. u 02:52 (CEST) {{komentar}} Valjda OK. --[[Korisnik:نوفاك اتشمان|نوفاك اتشمان]] ([[Razgovor s korisnikom:نوفاك اتشمان|razgovor]]) 23. juna 2025. u 10:52 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Navođenje države rođenja u sportskim člancima == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave, ne postoji jasan konsenzus oko promjena sadašnje prakse, tako da aktualna praksa koja korisnicima daje slobodu izbora oko zastavica te praksa navođenja mjesta rođenja ostaju nepromijenjene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 1. augusta 2025. u 16:52 (CEST)|Nije usvojeno}} [[Zvonko Petričević|Trenutna praksa]] u sportskim člancima jeste da se pored mesta rođenja sportiste navede savremena država rođenja. Međutim, ova praksa je anahronistička i dovodi do toga da korisnici stavljaju zastave savremenih država za razdoblje od pre 100 ili 200 godina! Mislim da je svima jasno koliko je to pogrešno i da nijedna Wikipedije na neguje ovakvu praksu. Predlažem standardizaciju sledećeg formata, kao što je praksa na [[:en:Nikola Tesla|drugim projektima]]: * <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], [...], [[TADAŠNJA DRŽAVA]] (danas [[DANAŠNJA DRŽAVA]])</nowiki> Usputno bih predlažio da se upotreba zastavica izbegne, radi pristupačnosti, prema [[:en:MOS:INFOBOXFLAG|MOS:INFOBOXFLAG]]. Zastavice ograničiti samo na deo infokutije gde se navodi da je osoba dio reprezentacije države (poput dela s medaljama), radi jasnoće. Preterana upotreba ikonica deluje detinjastvo, neozbiljno, odudara od enciklopedijskog diskursa i nije pristupačna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 03:43 (CEST) :Prvo, o pitanju zastavica raspravljali smo već pred neko vrijeme i zaključeno je da se njihova upotreba dopušta po potrebi urednika. Nitko ne prisiljava korisnike da ih koriste, ali nema nikakvih ograničenja u njihovom korištenju i to je usvojeno kao takvo, a i utječe na korisničko pravo da uređuje tekst po vlastitoj želji. Nećemo svako dva mjeseca raspravljati o jednoj te istoj stvari. :Što se tiče navođenja država. Ova je rasprava na ovoj Wiki pokrenuta jako davno i tokom godina je iskristalizirana praksa koja je sada, a to je da se navodi suvremena država. Iznimke za to su, naravno, antičke ličnosti i neke srednjovjekovne ličnosti, s obzirom da u tim situacijama postoji dovoljno specifičnih elemenata da opravdavaju iznimke. Međutim, kod "modenih" ličnosti zaključeno je da se ide s ovom praksom, a neki od argumenata (kojih se ovako odokativno sjećam) bili su: :# Korisniku je važnije znati gdje se određeno mjesto nalazi danas, nego gdje se nalazilo neke random godine iz 16. stoljeća; :# Korištenje tadašnjih država može dovesti do zabune za mjesta koja su nekada pripadala jednoj, a danas drugoj suvrenoj državi (obje koje postoje danas); :# Korištenje sadašnjih država lakše je bilo uskladiti s korištenjem zastavica u šablonima; :# Korištenje tadašnjih država vuklo je za sobom i korištenje tadašnjih imena gradova (jer isti su se često mijenjali), što je (a) otežavalo rad korisnicima jer ih je "prisiljavalo" na dodatan rad i (b) stvaralo potencijalne probleme oko ujednačenosti. :# Korištenje sadašnjih država jednostavno je lakše. :Vjerojatno je tu bilo još argumenata, ali ovih se mogu sjetiti. Ja osobno nemam problem ni s jednom ni s drugom praksom, ali prije nego se provede promjena aktualne prakse, treba dati odgovore na sljedeća pitanja: :# Uzimajući u obzir činjenicu da su zastavice usvojene kao standardni dio uređivačke politike, odnosno sloboda korisnika da ih koristi ili ne, kako će se riješiti potencijalni problem stvarnog šarenila koje može nastati kada na 3 različite članka o osobama rođenima u Beču budemo imali potencijalno tri različite zastave? :# Kako će se riješiti problem s imenima gradova? Što ako korisnik jednostavno ne želi istražiti kako se grad zvao u tom nekom periodu pa se desi ogromna neusklađenost da imamo, recimo, Ploče, SFRJ, a ne Kardeljevo? Ili Volgograd, SSSR, a ne Staljingrad? :# Konkretan problem: [[Joseph Conrad]] rođen je u današnjem [[Berdičiv]]u ([[Ukrajina]]). To je mjesto rada bilo pod [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], iako je ranije bilo dio [[Poljsko-Litvanska Unija|Poljsko-Litvanske Unije]]. Uz to, ranije je grad imao ime [[Berdyczów]]. Mi o tom mjestu konkretan članak nemamo. Koliko će čitatelji biti zbunjeni kada dođu na članak o Conradu ili o nekom tko je tamo rođen prije [[1793.]] godine (ili je umro prije te godine). Kako ova praksa olakšava to čitatelju? :# Dogodit će se da će more članaka za isto mjesto imati različite temeljne podatke upravo zbog toga. Kako će se to riješiti po pitanju usklađenosti i slično? :Toliko za sada. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:05 (CEST) ::Prvo pitanje, ne vidim problem. Ako su osobe rođene u različitim periodima, treba koristiti različite zastave. Nema mi smisla koristiti zastavu Republike Srbije pored grada Beograda u vreme Kraljevine Jugoslavije. Drugo pitanje, treba koristiti istorijska imena gradova kad god je to moguće. Nije velika greška i da stoji moderni naziv grada, ali radi preciznosti navesti ''name of the birthplace at the time of birth'' ([[:en:Template:Infobox person|Template:Infobox person]]). Treće pitanje, treba "Berdičev, Kijevska gubernija, Rusko Carstvo (danas Ukrajina)". Koristimo ruske oblike toponima tu, koji su bili u upotrebi tad. Četvrto pitanje, to je okej, dokle god je činjenično tačno. Trenutna praksa nije činjenično tačna (anahronična je). Ideja je da se navede tadašnja država rođenja, pa onda moderna država, a ne obrnuto. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:28 (CEST) ::Nadalje, praksa sa zastavicama je pogrešna. Zastava države ne treba da stoji uz grad, nego uz državu. Ovo mi nema smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:32 (CEST) :::O pitanju zastavica smo samo govorili u navigacijskim kutijama, ne i u infokutijama. Ovo pitanje je daleko od standardiziranog. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 04:33 (CEST) ::::# Znači, kad su moderne zastavice u pitanju, onda su one djetinjaste i neozbiljne i nepristupačne, a kada treba napusati regionalne zastave iz 17. stoljeća, onda je okej? :P To mi se ne čini fer, kako kaže Wanda. :P ::::# Okej, ali ja sam korisnik X i napišem [[Volgograd]], [[Sovjetski Savez]]. To je pogrešno. Taj se grad tada nije tako zvao. I to je veća greška nego da stoji [[Volgograd]], [[Rusija]] za nekog rođenog u [[Staljingrad]]u, [[SSSR]]. Tko će to kontrolirati? Ovo je čisto praktično pitanje jer je iskustvo pokazalo da urednici idu za rješenjima koja su... lakša. ::::# Nisi odgovorio na pitanje kako to olakšava čitatelju? Okej je što će pisati, ali kako to olakšava čitatelju razumijevanje što se događalo s tim Berdičevim? ::::# Otkud teza da se radi o anahroničnoj praksi? Činjenica je da je Joseph Conrad rođen u Berdičevu u današnjoj Ukrajini, a koji je tada bio dio Ruskog Carstva. Što je tu pogrešno i anakronično? Dapače, [[Volgograd]], [[SSSR]] je anakronizam. Ovo nije. ::::Praksa sa zastavicama, kako je rečeno, nije pogrešna jer je ostavljena na volju autoru. To je osnovni postulat projekta i nećemo ići u smjeru zabrane autorima da koriste alate ove enciklopedije kako žele. Nitko im ne nameće, ali ako je kao autor želim staviti zastavici, to će mi biti i omogućeno jer se na tom načelu zasniva funkcioniranje ovog projekta - normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. Navigacijske kutije su više sistemska stvar od samih infokutija, koje su više sadržajne nego sistemske, a ako u navboxovima ne normiramo, koje su sistemskije, onda u infoboxovima tek ne normiramo jer je to na slobodi autoru. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 04:49 (CEST) :::::Nigde i nikada nisam rekao da su zastave okej, čitaj opet. Mašiš poentu. Trenutno stoji da Zvonko Petričević rođen u Prizrenu, Kosovo, a pored toga stoji zastava Republike Kosovo! Kako može biti rođen u Republici Kosovo, ako ona tad nije ni postojala! Znači, ne zanima me da l’ je mesto menjalo ime 100 puta ili 5 puta. Imamo ozbiljnu faktualnu grešku. Nigde se ne spominje da je rođen na „teoritoriji današnjeg Kosova” ili „današnje Ukrajine”, nego se iznosi kratko i jasno „Kosovo”, uz link ka Republiku Kosovo, što nema veze s vezom. Ne može neko u 1930. biti rođen u Ruskoj Federaciji, ako ta država tada nije postojala. To je greška i anahronizam. Nas ne interesuje šta se događalo s naseljem. Ovo je prosti identifikacijski podatak koji stoji u ličnoj karti ili pasošu. Znači treba da prati činjenično stanje, a ne ono što je „lepo za čitatelje”. Ako su urednici za zastavice, treba i njihovo korištenje regulirati. Ne može ovako da zastavica države stoji ispred grada. Grad ima grb, a država ima zastavu. Ne treba mešati babe i žabe. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 05:15 (CEST) ::::::Pa da, na njegovoj bi osobnoj karti danas pisalo da je rođen u mjestu Prizreni, Kosovo. Meni na osobnoj piše država koja je danas, ne država koja je bila. Isto tako i u pasošu. A to piše i u članku: Rođen je tu, a ispod jasno piše {{small|(tada {{flag|Kraljevina Jugoslavija}})}}. Tako da je prilično jasno da je u trenutku rođenja to bila ta država, a da je danas ova. Mislim da je to svakome jasno. To nije anakronizam, a opet - [[Volgograd]], [[SSSR]] jest. ::::::Što se tiče zastavica, ponavljam: normirati samo ono što je nužno, a ostalo je na slobodi autora. I to je standard, štogod ti rekao. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 05:47 (CEST) :::::::Ne zanima me šta bi pisalo danas. To je upravo anahronistički pristup koji zagovaraš. Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je ''tada'' rođena osoba, a ne savremena zemlja koja obuhvata tu teritoriju. Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno! Predlažem da zastavice uniformiramo u sledećem formatu: :::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zas|TADAŠNJA DRŽAVA}} (danas {{zas|DANAŠNJA DRŽAVA}})</nowiki> :::::::Na taj način se zastave nalaze tačno ispred naziva države, gde bi trebale biti, a urednicima se daje pravo da se igraju bojanki, ako žele. Time imamo smislen i faktualan ''layout''. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. jula 2025. u 12:58 (CEST) ::::::::"Čitatelje prvensveno interesuje u kojoj državi je tada rođena osoba" - tu su informaciju i dobili, no. Vrlo jasno. Plus, ti... si ispitao sve čitatelje pa znaš što ih prvenstveno zanima? "Takav pristup može samo podgrejati nacionalističke rasprave i nepotrebna prisvajanja, pogotovo kada koristimo zastave sadašnih država pored starih mesta rođenja – što nema smisla i faktualno je pogrešno!" - ova rečenica nema apsolutno nikakvog smisla. Što je Joseph Conrad bio ukrajinski pisac? Ili će netko pomisliti da je bio ukrajinski pisac jer kraj Berdičeva piše Ukrajina, a ne Rusko Carstvo? Pa će misliti da je pisac iz Rusko Carstva? Conrad i drug Gogolj ruku pod ruku? :D O anakronizmima sam sve rekao. ::::::::Što se tiče lokacije zastave, format sa zastavicom nakon grada je nezgrapan i može stvoriti probleme s prelamanjem teksta. Zato nisam pobornik istoga. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. jula 2025. u 13:13 (CEST) :::::::::Nisi razumeo moj argument. Zastava treba da stoji pored države, a ne pored grada. To je naprosto prisvajanje. Mislim da je prelamanje teksta mnogo manji problem – problem pristupačnosti – umesto problema (činjenične) tačnosti. Možemo poraditi na tome da se to prelamanje ispravno prikaže, ne bi trebalo biti teško. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 12:41 (CEST) ::::::::::Mislim da je tu potpuno jasno na što se odnosi. Uostalom, pogledaj [https://en.wikipedia.org/wiki/Córdoba,_Spain ovdje], Twin Cities. Jasno je na što se odnosi. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:41 (CEST) :::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Pa upravo taj članak pokazuje da grad može imati zastavu različitu od zastave države, no? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 13:51 (CEST) ::::::::::::Ha? Govorim da i en.wiki ima format [ZASTAVA], (grad), {država}? – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 13:53 (CEST) :::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Aha, sad vidim na što misliš. Da, taj format se ponekad koristi za gradove pobratime, jer referiramo na moderne gradove. Ipak, generalna je smernica na enwikiju da se takve zastave eventualno uklone, što će se dogoditi u doglednoj budućnosti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:08 (CEST) ::::::::::::::O tom, po tom, onda. Meni je to, rekao sam, pretjerano zadiranje u tekst kao takav i urednička prava i mislim da je to okej. Nitko ih ne mora koristiti, ali ako hoće - to je sasvim u redu i tako treba i ostati. Ako bude nekih tektonskih promjena - ''we'll cross that bridge when we get there''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:10 (CEST) :::::::::::::::To je onda okej, ali možemo li barem ciljati na to da zastavice idu uz državu u infokutijama? :) Naveo si ipak primer da i gradovi mogu imati svoju zastavu, pa bi upotreba državne zastave za grad bila malo – zbunjujuća. Gradovi pobratimi mogu ostati opšti izuzetak od tog pravila, s obzirom da je reč o prozi, i da ne želimo baš zastavicu usred proznog teksta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:17 (CEST) :::::::::::::::Dakle, format sa zastavom bi bio: :::::::::::::::* <nowiki>[[MESTO ROĐENJA]], {{zastava|DRŽAVA}}</nowiki> :::::::::::::::– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 14:21 (CEST) ::::::::::::::::Ne vidim zašto mijenjati nešto što stoji godinama, na što su i čitatelji i urednici navikli, što je praktičnija solucija i što se koristi i na drugim Wikipedijama. Ne vjerujem da će itko kad pogleda {{flagicon|SRB}} [[Beograd]], [[Srbija]] ili {{flagicon|SAD}} [[New York]], [[SAD]] misliti da su {{flagicon|SRB}} i {{flagicon|SAD}} zastave Beograda, dosnosno New Yorka, a ne Srbije, odnosno SAD-a. Ne potcjenjuj naše čitatelje toliko! :P – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 14:27 (CEST) {{podnožje rasprave}} [[Kategorija:Prijedlozi pravila i smjernica Wikipedije|*]] == Agitiranje == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje smjernice kako je predložena i korigirana te ista stupa na snagu od danas. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 10. marta 2026. u 16:42 (CET)|Usvojeno}} Dragi kolege, na [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Gradovi i jedinice|ovom se mjestu]] nalazi prijedlog lokalizirane smjernice o agitiranju. Kao i dosad, to je u najvećoj mjeri prijevod s engleske Wikipedije uz neke dodatke koji su specifični za okolnosti naše sredine. Molim kolege da pregledaju tekst, predlože ili izvrše izmjene koje smatraju nužnima (ovo je, kao i ranije, radna verzija) pa da usvojimo i ovu smjernicu za ubuduće, s obzirom da se radi o bitnom skupu normi koji će omogućiti normalnije i sigurnije uređivanje te popuniti neke praznine koje imamo. Proces traje '''sedam dana''' (dakle do '''10. marta''' u '''00:00'''), ali se po potrebi može produžiti i i nakon toga. Sve su izmjene i komentari dobrodošli! :) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:11 (CET) === Komentari === Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]]@ [[Korisnik:Vitek|Vitek]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Alalch Emis|Alalch Emis]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 2. marta 2026. u 05:21 (CET) :Temeljno sam pregledao i lektorirao tekst te dodao neka pojašnjenja. Mislim da je vrlo važno da imamo ovo usvojeno kao smernicu. Napraviću dodatnu infrastrukturu (šablone) koja će pomoći u provedbi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 5. marta 2026. u 21:36 (CET) ::Izrađeni su sledeći šabloni: {{tls|Pod agitacijom}}, {{tls|Uk-agitiranje}} i {{tl|Nije glasanje}}. Ti šabloni sada su uključeni u sastav smernice (u odeljku Reakcija na agitiranje), uz kratak prateći opis. Mislim da je sada smernica manje-više kompletna. U skladu s tim, ostavljam i formalno '''za''' usvajanje predloga smernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 22:10 (CET) :::::{{za}} Pročitao sam smjernicu i da, podržavam prijedlog. Ima nekih sitnih rđa: "mesno čaraparstvo" mi zvuči čudno po našem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 10. marta 2026. u 13:07 (CET) {{podnožje rasprave}} == Wikipedija:Nacrti – prijedlog nove smjernice == {{zaglavlje rasprave|Na temelju rasprave zaključujem da postoji konsenzus za usvajanje objedinjene smjernice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:47 (CEST)|Usvojeno}} Na stranici '''[[Nacrt:Wikipedija:Nacrti]]''' izradio sam prijedlog nove smjernice o nacrtima. Tekst je normativnog karaktera i većinom je preuzet sa Wikipedije na engleskom jeziku uz lokalna prilagođavanja i lične ideje. Sve sugestije za poboljšanje su dobrodošle. Unapred zahvalan na mišljenjima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. aprila 2026. u 22:42 (CEST) :Većinom sjajno, super prevedeno i smisleno, ono što bih problematizirao, kao pitanja, jesu sljedeće stvari: :# "članak je o budućem događaju, djelu ili sličnoj temi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći u skoroj budućnosti" - kako će se provjeriti taj ''razumni'' dio? Wikipedija ne bi trebala biti kristalna kugla, tako da mi ne možemo predvidjeti hoće li nešto buduće biti relevantno u nekom trenutku. Za pretpostaviti je da će sljedeće SP u nogometu ili novi roman nekog nobelovca biti značajan, tu nema nekog spora, ali hoće li prvo izdanje nekog kulturnog festivala u nekom selu biti značajno.. pa to mi ne možemo pretpostavljati, zar ne? Kako to unaprijed znati? :# "članak je o živoj osobi koja još nije stekla dovoljnu pokrivenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali sadrži barem jedan takav izvor i razumno se smatra da će dovoljnu pokrivenost steći u skoroj budućnosti" - isto kao i gore; stvar je da značaj mora postojati ''sada'', a ne u budućnosti. Ako će značaj postojati tek u budućnosti, onda se u budućnosti treba o tome raspravljati. Nacrti, po mojoj interpretaciji, ne bi smjeli biti tu da se provode eksperimenti sa značajem, već da se članci koji su okej po općim pravilima dotjeraju. Sukladno, ja bih ove dvije odredbe potpuno brisao jer se krše s ostalim normama projekta. :# "teksta generiranog umjetnom inteligencijom" - ovo bih isto izbacio; članak generiran AI-jem treba brisati i započeti iznova. :# "Nacrt koji nije imao suštinsku izmjenu najmanje šest mjeseci može biti izbrisan ili označen za brzo brisanje kao napušten." - iz iskustva rada na Wiki, ovo je predug rok. Korisnik koji želi urediti članak uređivat će ga u kratkom roku, a neće čekati šest mjeseci da učini ikakvu suštinsku izmjenu. To naprosto nije ''prirodno''. Mislim da se ovaj rok treba skratiti na mjesec ili dva, ''osim'' u slučaju kada urednik eksplicitno navede da neće moći uređivati članak neko vrijeme i traži malo dulji rok, koji onda treba odobriti. Ali ako zainteresirani korisnik u mjesec dana ne pokaže baš nikakvu volju za uređivanjem niti se u tom pogledu objasni, mislim da je onda ''razumno'' pretpostaviti da ni neće. Mi smo mala zajednica i nema potrebe za ovako dugim rokovima; ako se stanje promijeni, lako to mijenjamo. :# "Prije brisanja ili postavljanja šablona {{tl|Brzo brisanje}} trebalo bi obavijestiti tvorca nacrta." - čemu? Već je obaviješten o nacrtu. U toj obavijesti ("obavijestiti tvorca članka i/ili njegove glavne urednike ili urednice") treba navesti i ovaj tok te uputiti korisnika da, ako smatra da u navedenom roku neće moći izvršiti suštinske izmjene, to navede i zamoli za produljenje roka. Korisnik kojemu je u interesu objaviti članak mora biti proaktivan u tome, ne bismo mi trebali starati o tome. :# "Pri premještanju nacrta u glavni imenski prostor, preusmjerenje u pravilu treba ostaviti. Takvo preusmjerenje može pomoći drugima da pronađu prethodni naziv nacrta." - why? Djeluje kao nepotrebno preusmjeravanje, pogotovo ako se nacrt suštinski mijenja u procesu izmjena. :Ovo samo po sebi nisu loše stvari, ali su stvari koje treba razraditi ili oko kojih treba postići argumentirani konsenzus pa bih to volio raspraviti! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 04:27 (CEST) ::Vrlo dobre teme za diskusiju. Što se prve tačke tiče, saglasan sam da treba konkretizirati. Ova smernica treba se odnositi na serijske događaje i djela iz serije – upravo primjeri koje si naveo. Novi seoski kulturni festivali tu baš i ne idu. Ako imaš ideje, preciziraj smernicu. Druga tačka, pošto se nacrti ne indeksiraju, problemi sa značajem nisu toliko ozbiljni/važni. Stoga, i minimalne naznake značaja mogu biti dovoljne za nacrt. Za žive osobe, poput pevača, gde nam je važno postojanje studijskog albuma, izrada nacrta pre nego što osoba izda takav album – mislim da to treba da bude realna opcija. Neki kriteriji značaja su nam izrazito rigorozni i nacrt može biti prvi „stepenik” dok tema ne stekne dovoljnu značajnost da postane punovažni članak. Minimalni kriterijum bio bi postojanje bar jednog pouzdanog izvora, kako se stranica ne bi izbrisala kao „Biografija žive osobe bez izvora”. Treća tačka, mašinski prevod i AI-generisan tekst stvari su koje su popravljive. Pritom, ovaj potonji nedostatak zapravo je lakši za otkanjanje. Ovo su očigledni problemi sa stilom stranice i mislim da treba da postoji mogućnost da idu u nacrt i budu spaseni, ako je to moguće. AI-generisan tekst ne smatra se kršenjem autorskih prava, pa brisanje nije obaveza. Četvrta tačka, na enwikiju postoji rok od 6 meseci. Mislim da mi tu ne bismo trebali ići sa kraćim rokom, upravo jer smo manji projekat. Ovakav rok je dosta fleksibilan i mislim da bismo ga trebali zadržati. Srpska Vikipedija takođe ima isti rok. Rok je vjerovatno ostavljen da bude duži upravo zbog otklanjanja tih problema sa značajnošću, gde tema može posle nekoliko meseci ispuniti sve enciklopedijske kriterije. Što se pete tačke tiče, mislim da bi bilo lepo obavestiti tvorca neposredno pre brisanja, kako bi se videlo da li je i dalje možda zainteresovan za rad na nacrtu. Kažem, nacrti su radne stranice zajednice i ne moraju nužno biti brzo prebačeni u glavni imenski prostor. Nekada korisnik može zaboraviti na rok ili na nacrt, pa je obaveštenje u tok pogledu korisno. Šesto, što se tiče preusmerenja, ono je korisno i kako bi se vodila evidencija o premeštanjima iz nacrta u GIP. Budući da se nacrti ne indeksiraju, ovakva preusmerenja ne jedu leba, a korisna su da bi linkovanje kasnije funkcionisalo i da bi navigacija bila prirodna. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 05:11 (CEST) :::Pravila i smjernice trebale bi održavati realnost projekta, kao takvog, sukladno čemu ih je nužno prilagoditi. Rokovi na en.wiki su takvi jer je sustav kao takav održiv i jer je vjerojatnost da će više ljudi kroz duži period raditi na tome veća. Kod nas te vjerojatnosti nema. Broj korisnika koju su aktivno željeli raditi na lošem članku kod nas je iznimno malen (Brada kao nedavni primjer), dok je broj onih koji odustaju ogroman (isto nedavni primjer, onaj Thompsonov koncert, iako sreća po nas da je taj lik odustao, ali ''point remains''), tako da naša pravila treba prilagoditi tome. E sad: :::# Ja osobno ne znam kako bih to preformulirao, ali moja je logika sljedeća: Ako je prva dodjela Oscara relevantna onda će i 201. biti relevantna; tu ne treba govoriti o nacrtu kao zaštitniku potencijalno značajne teme koja trenutno nije značajna. 201. dodjela Oscara bit će značajna, tu je samo pitanje je li prerano o njoj pisati, ali to je praktični razlog. S druge strane, ako prvo izdanje Kobasicijade u Klenovcima nije relevantno, onda neće biti ni 201., osim ako se ono ''ex post facto'' ne istakne po nečemu. Unaprijed neće, dakle ni ovdje nacrt ne treba biti "čuvar" potencijalnog značaja. Ako netko od kolega ima način kako to bolje formulirati, meni je to okej, ako ne - onda ovo treba brisati... osim ako ti nemaš neki konkretan primjer kada bi se ovo pravilo primijenilo? :::# Indeksiranje je irelevantno, davanje nekome roka od 6 mjeseci da uspije je još manje enciklopedijski. Uzmi primjer muzičara. Susan Boyle postala je relevantna i prije izdanja prvog albuma. Isto bih tako rekao da je i Jakov Jozinović trenutno enciklopedijski relevantan, iako lik ima jedan singl, ali udovoljava ostalim kriterijima i javno je eksponiran. S druge strane, hrpa izvođaća s Dore, recimo, nije enciklopedijski relevantna, neovisno o tome što imaju pjesme i nastup na Dori i/ili izdan album. [[WP:NIJE#Wikipedija nije kristalna kugla|Wikipedija nije kristalna kugla]], tako da u tom pogledu ne treba koristiti Wikipediju za vlastitu promociju. Kako sam rekao na onoj raspravi - tema nije relevantna zato što je na Wikipediji, već je na Wikipediji zato što je relevantna. Ako nije relevantna, onda joj tu nije mjesto; kada postane relevanta (i ako!), onda joj na projektu može biti mjesto. :::# Ovo oko AI-ja ne vidim kako se može popraviti - ako je tekst potpuno generiran preko AI-ja, jedini način da se isti popravi je da se potpuno nanovo napiše, u kojemgod obliku. Ako se članak nanovo piše, onda se stari briše, tako da ne vidim razlog zašto bismo imali ''placeholder'' AI članak za nešto što ionako neće biti identično tomu. Mi kao enciklopedija trebamo imati nultu stopu tolerancije prema AI sadržaju, tako da AI generirani tekst nema što tražiti niti u nacrtu. To je samo ''placeholder'' za članak, a to nema smisla, jer onda možemo napravitii tako 20 milijuna placeholdera i biti Wiki s najvećim brojem članaka. Strojni prijevodi su druga stvar i to mi je okej da ide u nacrt, ali ovo mi nema smisla. :::# Kako sam gore rekao, mi nemamo pravo "davati" nekome 6 mjeseci da uspije ili ne, a ovo zvuči upravo kao to. ''Okej, frende, sada nisi bitan, al' imaš šest mjeseci da ovoj zajednici dokažeš da jesi.'' Nismo mi zato tu, tako da mi to nije neki argument. Što se tiče ostaloga, probaj naći koliko je bilo korisnika koji su actually htjeli raditi na svojim člancima pa vidi koliko taj rok od pola godine ima smisla. Da ne kažem - tko će nakon pola godine to održavati i paziti na to? :::# Ako nako proteka 6 mjeseci nije radio na članku, '''naročito''' ako je IP (a u 90+% slučajeva je IP), misliš da će ga još jedna obavijest na to motivirati? Pa ti ljudi nalijepe to ovdje i više nikada ne dođu na projekt! :D :::# Haj' dobro, iako ne vidim svrhu, al' recimo da zvuči dovoljno praktično pa okej! :D :::Toliko za sada! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 05:44 (CEST) ::::Vrlo solidni argumenti za neke tačke. Odgovoriću posle i doraditi smernicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 12:48 (CEST) ::::Druga tačka, pozivanje na [[WP:KRISTAL]] je dobar argument. Saglasan sam u tom slučaju. Budući da je ovo moj lični dodatak smernici, uklonio sam taj dio. Prva tačka, preformulirao sam ideju. Mislim da je sada jasnije. Treća tačka, svaki AI izlaz može se popraviti ljudskim pregledom (engleski: ''human review''). Definiciju ljudskog pregleda napisao sam [[:meta:Artificial intelligence/Draft policy|ovde]]. Trenutno sa grupom drugih globalnih korisnika radimo na globalnim smernicama o upotrebi umjetne inteligecije, tako da sam upoznat s tematikom. Mislim da trebamo zadržati ovo, kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak. Četvrta tačka, nakon ove dorade smernice, više ne vidim potrebu za ovolikim rokom. Mislim da možemo smanjiti na 3 meseca, kompromisno. Kako ti se to čini? {{k|Vipz}} će poraditi na toj infrastrukturi, pa ćemo imati dobar uvid u starost nacrta i kada koji nacrt treba brisati. Peta tačka, IP urednike i nema smisla obaveštavati jer se IP adrese menjaju na dve nedelje. Možemo specificirati to, ali mislim da obavest treba zadržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:25 (CEST) :::::Mala ispravka, sada vidim da sam stavio "Prije brisanja [nacrta]". Ipak mislim da ovde obaveštenje treba da bude posle brisanja nacrta. Možda možemo tim pristupom ići? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:31 (CEST) ::::::# "članak je o predstojećem događaju (npr. dodjela Oscara) ili nadolazećem ostvarenju (npr. filmski nastavak) u značajnoj seriji, gdje konkretna tema još nije stekla dovoljnu obrađenost u nezavisnim pouzdanim izvorima, ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme" - ja i dalje ne vidim svrhu ove odredbe. Daj mi, ''please'', primjer. Ne izgleda mi loše, ali koji je primjer ovoga? Mislim, dodjela Oscara će ''zasigurno'' steći obrađenost, to nije pitanje očekivanja, nego činjenice. Isto vrijedi i za ''Avengerse'' 268, ili koji će već biti. Samo me zanima kada bi se ova odredba koristila. ::::::# "kad već imamo mašinski prijevod, koji je znatno teži za popravak" - kako je teže popraviti "marko čimpanzu čita knjigu" u "Marko čimpanzi čita knjigu" od "Marko čita knjigu čimpanzi, vrsti majmuna". Ovaj drugi primjer je sasvim uredna rečenica, kao što su sadržajno uredni i članci koje smo nedavno imali i koje ćemo sutra brisati (vjerojatno)... tehnički gledano, nema se tu što ispravljati jer je sadržajno i stilski uredno. Ali je napisano strojno. Dakle, ne vidim kako se tu može "ispraviti" bez pisanja i novog pisanja? ::::::# Okej, tri mjeseca može kao kompromisno rješenje, naročito ako će se srediti infrastruktura. ::::::# Obavijest da je nacrt obrisan? To mi je okej. ::::::Ostalo smatram riješenim! :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 15:41 (CEST) :::::::Primjere si sam dao: [[97. dodjela Oscara]]. Da se taj članak napravi par mjeseci prije dodjele, mislim da treba ponuditi prostor da se članak razvija u nacrtu, dok se ne stekne dovoljna obrađenost/pokrivenost u izvorima. Sada, međutim, ta pokrivenost postoji. Mašinski generiran tekst se popravlja detaljnim čitanjem članka i provjerom referenci. Nije suviše teško. U generalu, pola sata posla. Mašinski prijevod je nekad previše doslovan i neprilagođen (bar sat vremena popravljanja), dok AI može mnogo bolje prevoditi (iz ličnog iskustva). Zato kažem da nije suviše teško popraviti, štaviše je lakše. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 15:48 (CEST) ::::::::Ali, [[234. dodjela Oscara]] ne treba ići u nacrt.... kako se na nju odnosi "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? Ne smatra se razumno, zna se da će biti. Pitanje je preuranjenosti, što en.wiki rješava preusmjeravanjima... ali preuranjenost nije "ali razumno se smatra da će je steći kroz vijeme"? :/ Ali mi AI tekstove ne želimo popravljati, nego ih želimo ne imati? Mislim da se ovo treba maknuti u ovom trenutku dok se ne donese taj globalni tekst za AI i odluči o njegovoj primjeni. Sada skačemo pred rudo, a dio toga riješit će se naknadno; sukladno, taj dio ukloniti za sada pa poslije raspraviti njegovo vraćanje ili ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 13. aprila 2026. u 16:04 (CEST) :::::::::Stavio sam "pouzdano se zna da će je uskoro steći". Bolje? Enwiki ima esej [[:en:WP:TOOSOON|WP:TOOSOON]] o preuranjenosti. To je svakako zasebno pitanje i treba se rešavati zasebno. Što se AI tekstova tiče, kažem, oni su popravljivi i mogu biti potpuno relevantni članci uz ljudski pregled. Kažem opet, ništa nam ne šteti da to bude u nacrtu, pa ako se ne sredi, brisaće se svakako. Naravno, potpuno AI generisan sadržaj treba brzo brisati, ali to će se regulirati zasebno. Isto kao što i poptuno mašinski prevod treba brisati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:14 (CEST) ::::::::::Na nama je svakako da ponudimo opciju da se takvi mašinski prevedeni ili generisani članci mogu srediti u nacrtu, pa ako je tvorac članka zainteresovan da radi, zašto da ne. Ipak, kriterijumi za brzo brisanje ponudiće nam i opciju za brzo brisanje. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 16:16 (CEST) :::::::::::Trebalo bi da je sada sve riješeno uz konsultacije s Edgarom. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 13. aprila 2026. u 17:48 (CEST) :Stranica se trenutačno bavi premještanjem iz jednog imenskog prostora u drugi i obratno, što nije baš cijela svrha tog imenskog prostora. Trenutačno više liči na smjernicu namijenjenu samo administratorima projekta, ne i novajlijama koje su došle napisati novi članak. Ova se smjernica treba značajno proširiti i doraditi temeljom [[:en:Wikipedia:Drafts]] prije nego bude spremna za usvajanje. Osim toga, smjernica ne govori ništa o tome tko ga premješta u nacrtni prostor ili van njega, tko smije takvo premještanje poništiti i na koju osnovu, treba li ga korisnik s određenim ovlastima pregledati i odobriti prije premještanja, i sl. :Moja je ideja da se autopatroliranim+ (+ = i naviše) korisnicima omogući objavljivanje nacrta direktno u GIP, bez ikakvih prepreka. Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda i odobrenja prije nego se njihov nacrt premjesti u GIP. Ovlasti za ovaj proces trebali bi imati patroleri+ projekta. Premještanje iz nacrtnog prostora u glavni svaki patroler+ može poništiti (ako smatra da treba), ukoliko je premještanje izvršio korisnik bez ovlasti autopatrolera. Ako je nacrt odobrio i premjestio jedan patroler+, ta se radnja smije poništiti samo jednom od strane drugog patrolera+ (sukladno pravilu [[:en:WP:WHEELWAR]], koje treba prevesti za naše potrebe). :3 mjeseca umjesto 6 je sasvim u redu. Određene nacrte trebamo moći označiti kao 'obećavajuće' i produžiti rok ako liče na nešto vrlo blizu ispunjavanja kriterija za prebacivanje u glavni imenski prostor. Što se tiče obavješćivanja, mislim da to treba raditi za sve ove radnje: nacrt je prihvaćen i postao je člankom • članak se zbog ''razloga'' prebacio u nacrtni prostor • nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene • nacrt nije prihvaćen i potrebna mu je dorada • nacrt je izbrisan (kao napušten ili po kriterijima brzog brisanja). Što se tiče IP-doprinosioca, njima se u sadašnjosti dodjeljuju privremeni anonimni računi koji traju 3 mjeseca, te je generalno moguće održavati komunikaciju s tim individualnim anonimnim korisnikom tokom tog razdoblja, te ga se može obavješćivati kao i registrirane korisnike. U ophođenju sa sadržajem za koje postoji sumnja da je generisan vještačkom inteligencijom trebamo pratiti [[:en:WP:LLM]]. Kada se radi o sumnji na manjak značaja - umjesto brzog brisanja, članak premjestimo u nacrtni prostor. Ovo će sve skupa stvarati mnogo manje frikcije. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 01:56 (CEST) ::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Ovo je normativni tekst – smjernica. Na enwikiju je eksplanatorni esej. Zato enwiki sadrži i ta uputstva za novajlije. Međutim, ta uputstva trebaju ići na adekvatnu stranicu pomoći (Pomoć:Nacrt). Tu treba objasniti kako se stvara nacrt, kako se pretražuju nacrti i slični dokumentacijski dodaci. Što se tiče tvoje ideje, meni se ona sviđa i ima mi smisla, ali možda deluje malo preterano/obeshrabrujuće da onemogućimo izradu članaka u GIP-u neautopatrolerima. Time gubimo na slobodi uređivanja i teramo ljude da prolaze kroz birokratski proces pregleda koji – i dalje nije infrastrukturno završen. Zanima me šta @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] misli o ovome. Usputni ''fact check'', privremeni računi traju oko nedelju dana ili dve nedelje. I još jedan dodatak, ne trebamo i ne moramo imati celu infrastrukturu sa enwikija. Treba imati funkcionalnu infrastrukuru i da je sve održivo na našem projektu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :::Naravno, što više birokracije to bolje... *''facepalm''* Slati obavijest za svaku stvar je apsolutno suludo... nismo mi dom za nezbrinute članke ili korisnike pa da smo dužni skrbiti o tome. Autor je dužan pobrinuti se za članak koji postavi. Mi ćemo mu tu pomoći, ali ga ne treba oko toga tetošiti. Nisu korisnici Wikipedije... spori, samo su nekada lijeni, a odgovor na lijenost nije tetošenje, nego motivacija. Mislim da dodatna birokratizacija ovoga svega ne vodi ničemu, sukladno čemu ne vidim potrebu za širenjem obavijesti na apsolutno svaki korak. Korisnika treba obavijestiti na početku procesa - članak je prebačen u nacrt, nalazi se tu, pogledajte pravila i smjernice o tome kako ga treba srediti, imate rok od 3 mjeseca, ako se u tom periodu ne sredi bit će pobrisan, možete tražiti produljenje roka i možete se obratiti bilo kome za pomoć - i to je to. Nikome od admina ne treba dodatni posao povlačenja nekoga to ne želi raditi na članku za rukav. Uostalom, nacrt se uvijek može vratiti na zahtjev tako da to nema smisla. To je prvo. :::Nadalje, slažem se s Acom da je ovo normativni aspekt nacrta. Praktični dio treba biti posebna stilska uputa u maniri [[WP:Stil]], ne zasebna smjernica. Stilski aspekti ovog procesa nisu povezani s normativnima, s tim da bi u njima definitivno trebalo razjasniti kriterije kada članak prestaje biti nacrt, barem okvirno. :::Što se tiče premještanja, načelno nemam problem s tim, ali tu moraju biti određena ograničenja. Prvo, korisnik koji je postavio nacrt ili je na njemu značajno radio (osim ako je sysop) ne bi smio samostalno išta premještati; u tom slučaju bi trebao prethodno odobrenje administratora ili birokrata da to učini. Drugo, premještanje se može učiniti tek onda kada je iz rasprave jasno da zajednica više nema prigovora na sam sadržaj članka i kada autori ne namjeravaju više na njemu raditi. To može biti rečeno eksplicitno ili prešutno nakon proteka nekoliko dana (recimo 3-5) od posljednje izmjene i komentara. Poništavanje ovoga mora biti obrazloženo i u slučaju spora daljnje izmjene (oko statusa članka, ne sadržajne) ne mogu se vršiti bez odobrenja admina ili birokrata. Zlouporaba ovog prava od strane patrolera+ treba biti osnova za oduzimanje prava i sancioniranje. :::Ovo s "obećavajućim" nacrtima treba razraditi, ovako je samo arbitrarni termin. :::Što se tiče značaja, apsolutno se ne slažem s tim. Značaj nema veze s nacrtima - nacrt je članak koji može proći na Wiki, ali ga treba srediti. Članak koji nema značaja ne može biti ni nacrt. Brisanje je tu da se takvi članci uklone, a ne da ih se perpetuira bez osnove. Nešto što je nedovoljno značajno ne može preko noći ili u 3 mjeseca postati značajno, ne ide to tako. Mislim, moguće je, ne mogu reći da nije, ali to je iznimno rijetko. Sukladno tome, nema svrhe da se taj tekst "dotjeruje" jer se time ništa neće postići. Ponavljam - nešto je na Wikipediji jer je značajno, a nije značajno jer je na Wikipediji. Wikipedija nije mjerilo značaja, ona je samo njegova potvrda (ili negacija). Na autoru je da prvo dokaže da je tema članka značajna, a ako to uspije, onda možemo dalje procijenjivati kvalitetu teksta i premještati u nacrt ako je potrebno. :::Ne znam što je Aca mislio pod izradom članaka za neautopatrolirane... tu sam ili ja Vipza krivo shvatio ili Acu. To mi pojasnite. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 02:46 (CEST) ::::Vipz piše: "{{tq|Korisnici koji ovlasti autopatrole još nisu zavrijedili trebali bi proći proces pregleda}}". To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 02:53 (CEST) :::::Ako ćemo imati dvije projektne stranice o nacrtima (jedna normativna i jedna pomoćna), ne mogu se zvati isto, to samo doprinosi konfuziji. Ako nije o nacrtima općenito, ovu bih normativnu stranicu preimenovao u nešto kao '{{xt|Wikipedija:Postupanje s nacrtima}}'. :::::"{{tq|To bi značilo da korisnici koji nisu autopatroleri ne mogu direktno objaviti članak, nego ga trebaju objaviti kao nacrt prvo; ako dobro interpretiram.}}" je potpuno kriva interpretacija. Namjerno sam koristio pojam ''bi trebali'' (umjesto ''moraju'') i nisam sugerirao nikakvu sistemsku promjenu da se onemogući objavljivanje stranica u GIP za neregistrirane ili neautopatrolirane korisnike. Iako ostaje tehnički opcionalan, proces pregleda od strane patrolera+ bio bi preporučen način za novajlije ovog projekta (većina neprijavljenih i neautopatroliranih korisnika) da nacrt prijeđe u glavni imenski prostor. :::::Na [[Korisnik:Vipz/igralište2#Pregled nacrta|svom igralištu]] sam nedavno započeo skicu posvećenu upravo procesu pregleda nacrta, a inspiraciju uzimam od [[:en:WP:Articles for creation]]. Ne, nije mi namjera "{{tq|imati celu infrastrukturu sa enwikija}}", da jeste ovo bi bio čas posla za prekopirati, prevesti i predložiti. Nije mi namjera niti daljnja birokratizacija projekta. Dapače, još od svoje prve godine na shwiki zalagao sam se da toga bude što manje (i drago mi je da je danas glavni kriterij za glasanje autopatrola, a ne neke arbitrarne brojke koje bi onemogućile glasanje svima osim 5~6 aktivnih korisnika - [[Wikipedija:Pijaca/Arhiva 30#Smjernica o anketiranju]]). Namjera mi je smanjiti frikciju između novih doprinosioca i staratelja nedavnih izmjena. Vjerujem da bih i ja glavu okrenuo i da nikad više ne bih pogledao natrag da su moji prvi doprinosi bili hladno obrisani, to je sve samo ne motivacija. :::::Nedovoljan značaj sam po sebi nije kriterij za brzo brisanje, i ne smije biti. Nećemo dopuštati članke o temama koje nemaju apsolutno nikakve naznake značaja, ali nećemo ni po automatizmu brisati članke sa slabom potkrijepljenošću. 3 mjeseca u nacrtnom prostoru neka provedu, gdje nikome ne treba smetati, i ako će raditi na njemu neka rade, ako neće - proteći će rok i briše se. :::::Obavješćivanje o raznim radnjama s nacrtima može se značajno pojednostaviti i ubrzati uvodom spravice (gadgeta) koja će ponuditi izbornik sa standardnim setom šablona namijenjenim za brzo obaviješćivanje i upozoravanje. [[:mw:Help:Temporary accounts]] mi govori da privremeni računi traju 90 dana, dakle 3 mjeseca. :::::Ako na nešto nisam odgovorio, ispričavam se. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 04:10 (CEST) ::::::Dobro, jasno da bi trebalo distingvirati nazive, ali to je detalj koji ćemo riješiti u hodu. To je tehnička sitnica. ::::::Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi? Mislim, to sam isto govorio i Aci za one odredbe o značaju - zanima me kako bi se ta odredba primjenjivala u praksi i kada? ::::::Okej, ja nemam problema s time da se dvije "sukobljene strane" pomire, ali to treba precizirati kao takvo i treba biti jasno koja su prava novajlija i koje su obveze starlija! :D Zasad je to dosta ''vague''. ::::::Mislim da netko od nas ne kuži pitanje značaja... dakle, tema je značajna. Ili nije. To se provjeri vrlo lako na Googleu. Ako članak nije značajan, onda nema potrebe stajati tu 3 mjeseca jer se članak koji nije sam po sebi značaja ne može ni potkrijepiti izvorima jer izvora nema. Ne može se značajnost stvoriti u tri mjeseca. Je li neki jutuber značajan se provjeri lako, isto tako i za pjevača i glumca i slično. Provjera tog čuda traje par minuta, plus - često je iz samog sadržaja članka jasno radi li se o značajnoj temi ili ne. ::::::Da, ali svejedno će netko morati to činiti u nekom vremenskom trenutku, zar ne? I što ako ja zaboravim dne 17. studenog 2026. godine poslati obavijest da "nacrt nije uređivan više od 2 i po mjeseca i slijedi mu brisanje ako ne nastanu suštinske promjene"? Koje se sankcije povlače za tim? Ako ih nema, onda je ta obavijest sama po sebi nepotrebna; administratorima se može ostaviti na slobodu da obavještavaju, ali ne nametati obvezu. Ja sam za to da se napravi jedna, objedinjena obavijest sa svim informacijama za korisnike. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. aprila 2026. u 13:27 (CEST) :::::::Ja bih ovo naslovio "Smjernice o nacrtima". Što se tiče značaja, to se vi lepo dogovorite, a ja ću podržati. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:12 (CEST) :::::::Što se tiče obaveštenja, ovo je normativni tekst. Tako da, i tu treba biti obazriv i gledati šta je održivo. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:13 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: "{{tq|Ali, čekaj, ako to nije obveza i ako je to samo preporuka, kako će se ona manifestirati u praksi?}}" - samostalno premještanje nacrta u glavni imenski prostor je moguće, ali riskira promptno poništavanje, vraćanje u nacrte, a možda i brisanje. Neki samostalno objavljeni članci (ex-nacrti) bit će dovoljno dobri za GIP i neće biti potrebe išta poništavati, vraćati ili brisati, te zato nije obveza (uzimamo u obzir da neki neprijavljeni ili neautopatrolirani već znaju pisati članke). Namjera je nove suradnike usmjeriti na najmanje konfliktnu proceduru razvoja njihovih prvih članaka - ona koja uključuje da se sadržaj, koliko god 'loš' bio, zadrži, da im se ustupi mogućnost slanja zahtjeva za pregledom, da iz pregleda ishodi ili neposredno prihvaćanje ili vraćanje s primjedbama i prijedlozima za doradu, da se to sve može diskusirati na stranici za razgovor tog nacrta, te da naposlijetku možda dobijemo spreman članak, a možda i novog aktivnog kolegu. :::::::Što se tiče značaja, nacrtni prostor treba biti tolerantniji. Kao što sugestira [[Nacrt:Wikipedija:Nacrti#Rasprava o brisanju]], tekstovima koji se čine neznačajnima treba omogućiti postojanje u nacrtnom prostoru dok traje rasprava o značajnosti teme koju tekst pokriva. Ta će se rasprava odviti ovako ili onako ali neće biti otpočeta optužbama za prakticiranje administratorske samovolje (kao što smo već vidjeli mnogo puta) i voditi nepotrebnom pretvaranju onoga što je trebala biti konstruktivna rasprava u neku vrstu okršaja dviju "sukobljenih strana". Mi ovdje govorimo o privremenom zadržavanju neindeksiranih ''nacrta'', ne javnih ''članaka''. :::::::Specifičnosti o obavješćivanju daju se prodiskutirati, pogotovo ta o skorom brisanju nacrta s projekta (koji bi u pravilu trebala biti automatizirana, ako se uopće realizira). Sve trenutne radnje s nacrtom poput brisanja, prihvaćanja, odbijanja, premještanja iz GIP u Nacrt: trebale bi biti popraćene odgovarajućom vrstom obavijesti. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 13:42 (CEST) ::::::::Okej, taj mi je dio jasan - ali ako je to preporuka koja nove korisnike ili IP-ove ''neće spriječiti'' da objave u glavnom prostoru, koja je svrha odredbe? Ja sam neki novi lik koji nema pojma o Wiki i - kako to obično biva - nisam pročitao pravila. Napisat ću članak o Ivanu Iviću, lokalnom ''pisniku'' iz mog sela Donje Podbridine na Moru koji je objavio par ''zbiraka'' i dobio neke lokalne nagrade za ''pisnike laureate'' i slično, dakle recimo da prelazi neki prag značaja. Recimo. I ja sad to objavim u GIP-u jer nemam pojma ni što je nacrt nit' me to zanima. Onda dođe neki grozni EAP i to mi odmah pobriše jer je irelevantno - ja popizdim. Ili dođe neki manje grozni Vipz i makne mi to na neki nacrt - ja opet popizdim. Jer zašto? Pa ja hoću članak, a vi meni njega brišete ili mičete. U tom pogledu mislim da bi onda solucija koju je "krivo interpretirao" Aca bila praktičnija i elegantnija - po ''defaultu'' takvi članci idu u nacrt, ali uz obvezu adminima za automatsku provjeru. To bi se odnosilo na IP članke i članke novih računa, odnosno autopotvrđenih. Ne bih ograničavao na autopatrolu, nego autopotvrdu. Dakle, ti članci bi išli na nacrt, mi bismo imali obvezu to prekontrolirati - ako je to okej, odmah ide na GIP, ako nije, ide procedura za nacrte. To mi se čini elegantnije i više ''straightforward'', ali i poštenije prema svim dionicima. ::::::::Opet - članak ili jest značajan ili nije značajan. Ako je to upitno, na autoru je da to dokaže. Naravno, možemo i mi jednostavnim pregledom. To doslovno traje minutu, ako odeš na Google. Ako se radi o poslu koji se može obaviti u minutu, onda nema potrebe da se tri mjeseca kiseli da bi na kraju nestao. Poanta priče je u tome da se stanje značaja ''neće promijeniti'' (ili će se promijeniti jako teško, odnosno rijetko) u tri mjeseca, sukladno čemu ne vidim potrebu za privremeno zadržavanje sadržaja koji ionako neće na projekt. ::::::::Što se tiče obavijesti, ako postoji mogućnost automatizacije, onda broj obavijesti može biti koliko želiš, ali ne bih da se adminima nameću dodatne birokratske obveze oko slanja obavijesti koje će, najčešće, ostati neodgovorene. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 14:36 (CEST) :::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Možemo ograničiti stvaranje novih stranica na autopotvrđene račune i onda od neprijavljenih/nepotvrđenih korisnika zahtjevati da nove stranice objavljuju isključivo kao nacrte. Takvo ograničenje je aktualno na enwiki već 8 godina - [[:en:WP:ACTRIAL]]. Vjerujem da bi, pak, ''drafticiranje'' članaka naspram promptnog brisanja izazvalo mnogo umjerenije inicijalne reakcije. Promptno brisanje ''nacrta'' o temi za koju postoje čak i najmanje naznake značaja (recimo jedna nacionalna/međunarodna nagrada, recimo Libanska) nije pošteno. Preemptivno brisanje takvog nacrta (dakle, u kraćem roku) treba ishoditi iz rasprave, a ne obratno (brisanje pa rasprava). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 15. aprila 2026. u 15:29 (CEST) ::::::::::Pa to mi se čini praktičnije nego ovo, ovo što je predloženo mi djeluje previše komplicirano, a bez neke jasne svrhe. Što se tiče značaja, mislim da se to treba prvo riješiti u pravilima za brisanje pa onda vidjeti koliko će prostora ostati i kako u taj prostor uklopiti nacrte. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 15. aprila 2026. u 15:33 (CEST) :::::::::::Samo bih zamolio da ove dve teme (ograničavanje i značaj) – ostavimo za kasnije, jer nam je za obe teme potreban konsenzus. Ono što se može preraditi na stranici – treba preraditi sada. Raspravu ću ostaviti otvorenu do 26. aprila u 23:59. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 02:15 (CEST) ::::::Hvala, Vipz, na pojašnjenju. Izgleda da sam za privremene račune fulao, bio sam ubeđen da je period manji. Izvinjavam se onda na pogrešnom ''fact checku'' – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:20 (CEST) ::::::Što se patrolera i viših grupa tiče, ja sam za da oni mogu premještati nacrt. To ima smisla. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 14. aprila 2026. u 16:23 (CEST) ::Predloženi normativni tekst za shwiki adaptacija je enwikijevog eksplanatornog eseja, od {{slink|:en:Wikipedia:Drafts|Moving articles to draftspace}} nadolje. U suštini, prva je polovica tog eseja pomoćnog karaktera, dok je druga polovica (ova predložena) normativnog karaktera. Na [[Korisnik:Vipz/igralište2|svom igralištu]] imam skoro gotovu prvu polovicu. No što bi točno trebala biti stranica pod naslovom [[Wikipedija:Nacrti]], ako ovo dvoje dijelimo na dvije zasebne stranice? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 17:53 (CEST) :::Možda bi ovo mogla biti stranica za razvrstavanje i pružiti linkove na stranicu pomoći, smjernicu o premještanju, brisanju i vraćanju, te Wikiprojektu Nacrti? Wikiprojekt Nacrti mogao bi biti ekvivalent [[:en:Wikipedia:WikiProject Articles for creation]] (u mnogo manje kompleksnom obliku, naravno) i tu bi se mogla voditi evidencija nacrta. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 17. aprila 2026. u 18:03 (CEST) ::::Pa dečki, ako ti imaš prvu polovicu, a Acan Macan drugu polovicu, onda spojimo dvije polovice u jednu cjelinu i imamo [[WP:Nacrti]] s oba dijela. Jednim pomoćnim, drugim normativnim. Ja ne vidim problem s tim. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. aprila 2026. u 18:30 (CEST) :::::Okej, ja sam ''fine'' s time. Lektorisaću kad stignem taj prvi dio, ali sadržajno mi deluje okej. @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Slobodno spoji ova dva dela i dodaj u smernici odjeljak poput "Tko može premještati nacrte", ili negde naznači da su patroleri za to odgovorni. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. aprila 2026. u 01:07 (CEST) ::::::Pregledao sam još jednom celu smernicu. Dopune su bile vrlo korisne. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:28 (CEST) :::::::Ima još nekih sitnica s kojima nisam najzadovoljniji, ali nećemo cjepidlačiti, tako da i ja '''podržavam''' prošireni prijedlog. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:38 (CEST) ::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] koje su sitnice u pitanju? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:39 (CEST) :::::::::Sad već previše pitaš. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) :::::::::Umjetna inteligencija i činjenica da sustav dopušta izradu nacrta za već postojeće članke (ako utipkam da mi izradi nacrt "Panama", uredno ga radi iako članak već postoji) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:42 (CEST) ::::::::::To i nije nužno loše. Neko možda želi da preradi ceo postojeći članak, i onda koristi nacrt da razvije novu verziju. :D – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:44 (CEST) :::::::::::Također ćemo moći čitatelje/urednike stranice informirati da članak pod tim naslovom već postoji u glavnom imenskom prostoru; šablonom {{tl|Nacrt}} i/ili uredničkim obavještenjem ([[:en:Wikipedia:Editnotice]]). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 19:11 (CEST) ::::::::::Što se umjetne inteligencije tiče, predložiću dopunu pravila za BB tako da možemo brzo brisati čisto AI generirane članke. Mislim da će biti od koristi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 18:45 (CEST) :::::::::::Mislim da to nije poanta nacrta, al' kažem - nek' bude. Što se tiče AI-ja, mislim da to treba maknuti trenutno iz teksta prijedloga dok se ne donesu šira pravila. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. aprila 2026. u 18:50 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Tvoje mišljenje o ovome? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. aprila 2026. u 21:34 (CEST) :::::::::::::Ovo možemo ukloniti ili zakomentirati dok ne budemo imali neka konkretna pravila i smjernice koje se tiču upotrebe umjetne inteligencije na Wikipediji. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:06 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Zakomentirano. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:32 (CEST) ::::::::::::::Ako nema dodatnih primedbi, zatvorio bih ovo polako. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 00:34 (CEST) :::::::::::::::Nemam ništa protiv. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 26. aprila 2026. u 02:37 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Zaštićivanje == Nakon što je ovo predugo stajalo nedovršeno, mislim da je vrijeme da raspravimo i [[Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica|smjernicu o zaštiti stranica]]. Uglavnom se tu radi o prijevodu s engleske Wikipedije, uz neke lokalne nadopune temeljem iskustava koje smo imali, kao i obično. Šablone još nisam posebno pravio jer trebamo vidjeti treba li nam baš sve ovo i koje su tehničke mogućnosti primjene svega toga. Rasprava traje od danas, a trajat će do '''26. travnja 2026.''' godine u '''00:00''', osim ako iz tijeka rasprave ne bude razvidno da je potrebno više vremena za postizanje konsenzusa. Sukladno ranijoj praksi, obavještavam sve korisnike koji su aktivni u posljednje vrijeme: @[[Korisnik:Aca|Aca]] @[[Korisnik:Vipz|Vipz]] @[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]] @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]] @[[Korisnik:Slashslasher|Slashslasher]] @[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]] @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]] @[[Korisnik:Alekol|Alekol]] @[[Korisnik:Deni|Deni]] @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]] @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]] @[[Korisnik:Belirac|Belirac]] @[[Korisnik:Argo|Argo]] @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]] @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] @[[Korisnik:Duma|Duma]] @[[Korisnik:Ekvatarina|Ekvatarina]] @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] (ispričavam se ukoliko sam nekoga zaboravio taggirati) – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:33 (CEST) :@[[Korisnik:Alalch E.|Alalch E.]], krivi ping! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 18. aprila 2026. u 18:36 (CEST) :Vrlo važna smjernica, ali bih je želeo detaljno pregledati. Javim se za jednu sedmicu otprilike i predložio bih da i ovo produžimo na 14 dana. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 03:25 (CEST) Ja sam u drugim stvarima i ne stignem detaljno gledati, ali koliko sam letimično vidio, sve zvuči normalno. - [[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]] ([[Razgovor s korisnikom:Ante Vranković|razgovor]]) 19. aprila 2026. u 16:25 (CEST) :Napomena: Ovo treba biti pravilo kad ga budemo usvojili. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 14:17 (CEST) ::Ovo pravilo neću detaljno lektorirati (jer je obimno), ali ću promeniti neke suštinske stvari u konsultaciji s tvorcem. Takođe ću ispraviti poneke tipografske greške na koje usputno naiđem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 23. aprila 2026. u 18:41 (CEST) :::Ostalo je još pitanje statusne zaštite da se riješi (jer mi imamo i zaštitu do patrolerskog statusa, pa to treba također navesti). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 24. aprila 2026. u 18:36 (CEST) ::::Mislim da je to to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 25. aprila 2026. u 02:32 (CEST) :::::Završio sam pregled celog pravila. '''Podržavam''' uvođenje u ovom obliku. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 16:17 (CEST) ::::::Pre nego ovo uvedemo, trebalo bi napraviti šablon "Zaštićena stranica", i implementirati ga tamo gde treba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 23:44 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Vipz|Vipz]]: Možeš li ti napraviti to (Protection padlock), a ja da ih dodam na stranice? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:56 (CEST) ::::::::Bit će urađeno. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:14 (CEST) :::::::::Tooooooo legendo – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:30 (CEST) Pregledao i '''podržavam''' uvođenje smernice. [[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]] ([[Razgovor s korisnikom:Stefanguzvica|razgovor]]) 25. aprila 2026. u 17:41 (CEST) :Kako se bližimo kraju stranice, prečice postaju prava ''alfabet supa''. Mislim da se treba ograničiti na manji broj lako pamtljivih prečica. Volio bih da se možda uvede i wiki žargon ''zasoljavanje'' (stranice) kod zaštite od izrade ([[:en:WP:SALT]]; od [[:en:Salting the earth]]: ''zasoljavanje tla''). – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 07:27 (CEST) ::Saglasan sam da se treba smanjiti broj prečica. Što se zasoljavanja tiče, nisam za to. Mislim da se taj žargon vrlo retko koristi na enwiki, a kamoli kod nas. Pritom je malo nezgodan. Kod nas se obično kaže i "sprečavanje [izrade]", dok se zaštita generalno kaže i "zaključavanje". Pada mi na pamet ideja da je naslov "zapečaćen" (umesto "zasoljen"). Taj mi termin više ima smisla, ali ne bih kovao termine dok ne postoji realna upotreba. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:46 (CEST) :::Prečice smanjujte kako vam drago, ja sam to nabacivao onako, vodeći se osjećajem, vi to uredite kako vam spada. Što se tiče alternativnog izraza, dogovorite se kako vam odgovara. "Soljenje zemlje" kao termin postoji u našoj literaturi, čisto kao napomena. Koliko je učestao... ''not sure''... – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:22 (CEST) == Dve dopune == === Dopuna pravila o brzom brisanju === U '''[[Korisnik:Aca/igralište3|svom igralištu]]''' napisao sam dopunu pravila o [[Wikipedija:Brzo brisanje|brzom brisanju]]. Dopuna se odnosi na članke generirane umjetnom inteligencijom. Slobodno ostavite svoje mišljenje o prijedlogu ovdje. Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:13 (CEST) :Mi smo Wikipedija, odnosno enciklopedija. Umjetna inteligencija je u najmanju ruku sporna, u najgorem slučaju glupa i ''tailora'' korisnikov zahtjev. Mislim da treba tu biti jasan i glasan - svaki tekst za koji se utvrdi da je nastao uz pomoć AI-ja ili za koji se, temeljem pregleda preko dostupnih alata, utvrdi s visokom vjerojatnošću da je nastao AI-jem ide na brzo brisanje ili se uklanja. Takav nam tekst apsolutno ne treba i jedinu soluciju koju vidim ovdje je da se to piše ponovo; ostalo nema smisla. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:31 (CEST) ::Upravo to ovo regulira. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:10 (CEST) :Čini mi se dobrom nadopunom KBB, bar za početak. Jedino bih "{{!xt|izmijenio}}" izmijenio u "{{xt|redigirao}}". Bilo bi dobro imati i podrobniji vodič za prepoznavanje teksta generiranog umjetnom inteligencijom ([[:en:Wikipedia:Signs of AI writing]]), ali o tom potom. Samo bih napomenuo da se na dostupne alate ne bi trebalo oslanjati bez opreza, s obzirom na to da Wikipedija čini značajan dio tekstualne građe na kojoj se LLM-ovi treniraju. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 27. aprila 2026. u 22:55 (CEST) ::Urađeno, zahvaljujem. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 02:29 (CEST) === Dopuna smjernice o prijenosu === S obzirom na postojeće stanje u pogledu infokutija, predložio bih usvajanje '''moratorija na izradu novih infokutija'''. Konkretno, predlažem sljedeću dopunu smjernice o [[WP:PRIJENOS|prijenosu sadržaja]] (odjeljak {{section link|Wikipedija:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija#Šabloni|nopage=y}}): {{izdvojeni citat komentara|Prenošenje novih infokutija sa susednih projekata trenutno se ''ne preporučuje''. Nove infokutije koje su duplikati postojećih bit će [[Wikipedija:Brzo brisanje|izbrisane po kratkom postupku]]. Prije nego što se odlučite za prijenos, obratite se zajednici na [[Wikipedija:Pijaca|Pijaci]] ili kontaktirajte s administratorima.}} Imate li još neki dodatak? Šta mislite o ovome? Rasprava traje jednu sedmicu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 20:29 (CEST) :Smjernica treba ostati što je više moguće generalna (ne odnositi se na neki specifičan skup šablona) i treba ostati smjernicom (predložena nadopuna zvuči kao strogo pravilo s apsolutnim posljedicama). Postojeće su infokutije u velikoj mjeri tehnički i infrastrukturno zastarjele i rudimentarne. Izrada 'duplikata' može biti sasvim opravdana ako se priprema kao moguća zamjena, a mnogo odstupa od trenutačnog rješenja. Mislim da bi postojeću smjernicu mogli nadopuniti nekakvom uputom kada započimati nove (na temelju prenesenog koda) te kada prilagođavati postojeće šablone (i gdje, i.e. /igralište), te kako izvršiti njihovu implementaciju. Ako ćemo ih već upućivati na Pijacu, npr. kao mjesto prijedloga ili zahtjeva za novim šablonima, prilagodbama postojećih šablona, ili usvajanju već izrađenih rješenja, možemo ih upućivati na odgovarajući odjeljak Pijace i.e. [[WP:P/TEH]]. Što se tiče nepridržavanja smjernice, na samom kraju drugog pasusa (u sadašnjoj verziji teksta) može se dodati upozorenje koje će reći što se događa s dupliciranim šablonima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:35 (CEST) ::Pa ne zvuči uopšte kao strogo pravilo xD ("ne preporučuje se" umesto "zabranjeno je"). Takođe s obzirom na situaciju i činjenicu da su infokutije najveći gorući problem, mislim da je specificiranje ovoga mnogo važno umesto da guramo stvari u generalizovani kalup. Saglasan sam da koristimo /TEH, i saglasan sam za izradu nekih vrsta uputa, to je dobra ideja. Ipak mislim da treba da ograničimo prenos novih infokutija na minimum. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 21:42 (CEST) :::Najrelevantniji dio predloženog teksta (druga i treća rečenica) zvuči kao da se radi o strogom pravilu s apsolutnim posljedicama za svako postupanje mimo njega, dok prva rečenica to predstavlja samo kao načelnu preporuku - tekst je unutrašnje nekoherentan. Infokutije su trenutačno problematično područje, ali smjernica bi trebala biti dugoročno održiva, a ne oblikovana isključivo kao reakcija na sadašnje stanje. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:11 (CEST) ::::Aight, daj da vidimo tvoj predlog. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 22:21 (CEST) :::::Možda ne treba dopunjavati smjernicu s privremenim pravilom, '''ali''' definitivno nam treba moratorij da se ne stvaraju novi problemi dok se ova situacija ne riješi. Mislim da se moratorij može dogovoriti ovdje neformalno, bez da se unosi išta u pravila, ali sam prijedlog - u formi u kojoj jest trenutno - podržavam. Previše problema imamo sada jer ranije nije bilo ovakve regulacije. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 27. aprila 2026. u 04:28 (CEST) j4s18ae9hp93wcjuho42ijov0el1gw8 10 4681895 42585955 42560225 2026-04-28T01:34:11Z Vipz 151311 42585955 wikitext text/x-wiki <span class="nowrap">&#123;&#123;</span>[[Šablon:{{{1}}}|{{{1}}}]]<span class="nowrap">&#125;&#125;</span><noinclude> {{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za interne linkove]] }} <!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> f6haxrbawcqzx4o016gc00ddio7zs8h 828 4681917 42585896 42226364 2025-10-08T20:24:46Z en>Ahecht 0 Per [[Template talk:High-use#Transcluding nonexistent /testcases pages]] 42585896 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedia:User pages#SUB' local sandbox_module_page = 'Module:Sandbox' local system_messages_cat = 'Pages used in system messages needing protection' local sandbox_word = 'sandbox' local testcases_word = 'testcases' local doc_word = 'doc' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'a very large number of' elseif args.count == nil then return 'many' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('approximately&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;pages, or roughly %s%% of all', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Preview message''':" .. ' Transclusion count updated automatically ([[Template:High-use/doc#Technical details|see documentation]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('on [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s pages]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''This " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua module' or 'template') .. ' is used ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', and " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('%s\'s [[%s/sandbox|/sandbox]] or [[%s|/testcases]] subpages, or in your own [[%s]]. '):format( title:inNamespace('Module') and 'module' or 'template', title.fullText, testcases_page.fullText, title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|module sandbox') or (user_subpage_info_page .. '|user subpage') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Changes to it can cause immediate changes to the ' .. mw.site.namespaces.Project.name .. ' user interface.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br /> To avoid major disruption' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' and server load' or '') .. -- should this use args.risk? ', any changes should be tested in the ' .. sandbox_text .. 'The tested changes can be added to this page in a single edit. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' C') or ' and c') .. 'hanges may be widely noticed. Test changes in the ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Please discuss changes ' or 'Consider discussing changes ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sat [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%son the [[%s|talk page]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. ' before implementing them.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[Category:' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Warning|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p 7vhku385skyupjyp8fbj77dh043svz7 42585897 42585896 2026-04-27T23:06:53Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:High-use]] 42585896 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedia:User pages#SUB' local sandbox_module_page = 'Module:Sandbox' local system_messages_cat = 'Pages used in system messages needing protection' local sandbox_word = 'sandbox' local testcases_word = 'testcases' local doc_word = 'doc' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'a very large number of' elseif args.count == nil then return 'many' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('approximately&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;pages, or roughly %s%% of all', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Preview message''':" .. ' Transclusion count updated automatically ([[Template:High-use/doc#Technical details|see documentation]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('on [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s pages]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''This " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua module' or 'template') .. ' is used ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', and " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('%s\'s [[%s/sandbox|/sandbox]] or [[%s|/testcases]] subpages, or in your own [[%s]]. '):format( title:inNamespace('Module') and 'module' or 'template', title.fullText, testcases_page.fullText, title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|module sandbox') or (user_subpage_info_page .. '|user subpage') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Changes to it can cause immediate changes to the ' .. mw.site.namespaces.Project.name .. ' user interface.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br /> To avoid major disruption' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' and server load' or '') .. -- should this use args.risk? ', any changes should be tested in the ' .. sandbox_text .. 'The tested changes can be added to this page in a single edit. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' C') or ' and c') .. 'hanges may be widely noticed. Test changes in the ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Please discuss changes ' or 'Consider discussing changes ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sat [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%son the [[%s|talk page]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. ' before implementing them.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[Category:' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Warning|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p 7vhku385skyupjyp8fbj77dh043svz7 42585910 42585897 2026-04-28T00:06:46Z Vipz 151311 42585910 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' koristi se ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovoga mogu odmah utjecati na korisnički interfejs ' .. mw.site.namespaces.Project.name .. '.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjegle veće smetnje u radu' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. -- should this use args.risk? ', sve izmjene treba prvo testirati na ' .. sandbox_text .. 'Testirane izmjene mogu se dodati na ovu stranicu jednom izmjenom. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Raspravite izmjene ' or 'Preporučuje se raspraviti izmjene ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. ' prije nego što ih provedete.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p kdd1grj3zxphpabv6fbbaietl179sle 42585927 42585910 2026-04-28T00:12:45Z Vipz 151311 42585927 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' koristi se ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu odmah utjecati na korisnički interfejs ' .. mw.site.namespaces.Project.name .. '.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjegle veće smetnje u radu' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. -- should this use args.risk? ', sve izmjene treba prvo testirati na ' .. sandbox_text .. 'Testirane izmjene mogu se dodati na ovu stranicu jednom izmjenom. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Raspravite izmjene ' or 'Preporučuje se raspraviti izmjene ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. ' prije nego što ih provedete.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p n17nta759slbry99j3rk10uytzk1ebf 42585928 42585927 2026-04-28T00:15:53Z Vipz 151311 42585928 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' koristi se ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu se odmah odraziti na korisnički interfejs Wikipedije.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjegle veće smetnje u radu' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. -- should this use args.risk? ', sve izmjene treba prvo testirati na ' .. sandbox_text .. 'Testirane izmjene mogu se dodati na ovu stranicu jednom izmjenom. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Raspravite izmjene ' or 'Preporučuje se raspraviti izmjene ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. ' prije nego što ih provedete.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p aakshk4ig2sedbpdtmqtg348l3qep7w 42585933 42585928 2026-04-28T00:56:32Z Vipz 151311 42585933 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' koristi se ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu odmah utjecati na korisnički interfejs Wikipedije.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjeglo remećenje projekta' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. ', sve promjene je potrebno prvo testirati na ' .. sandbox_text .. ' Nakon testiranja, izmjene se mogu prenijeti na ovu stranicu jednim uređivanjem. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Prije nego što ih primijenite, raspravite ih ' or 'Prije nego što ih primijenite, preporučujemo da ih raspravite ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. '.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p 2k2dqnw90isw0amy0umst2kclgom5wf 42585937 42585933 2026-04-28T01:01:45Z Vipz 151311 42585937 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' se koristi ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu odmah utjecati na korisnički interfejs Wikipedije.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjeglo remećenje projekta' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. ', sve promjene je potrebno prvo testirati na ' .. sandbox_text .. ' Nakon testiranja, izmjene se mogu prenijeti na ovu stranicu jednim uređivanjem. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Prije nego što ih primijenite, raspravite ih ' or 'Prije nego što ih primijenite, preporučujemo da ih raspravite ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. '.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p bn6zqqu1lk9rqep59mcfrkxekmx22h4 42585938 42585937 2026-04-28T01:05:22Z Vipz 151311 42585938 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;str., odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s str.]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' se koristi ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu imati momentalan utjecaj na Wikipedijin korisnički interfejs.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjeglo remećenje projekta' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. ', sve promjene je potrebno prvo testirati na ' .. sandbox_text .. ' Nakon testiranja, izmjene se mogu prenijeti na ovu stranicu jednim uređivanjem. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Prije nego što ih primijenite, raspravite ih ' or 'Prije nego što ih primijenite, preporučujemo da ih raspravite ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. '.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p krp0rw8fgkjxl7z02p8v9vonryqbcba 42585939 42585938 2026-04-28T01:07:40Z Vipz 151311 42585939 Scribunto text/plain require('strict') local p = {} local getArgs = require('Module:Arguments').getArgs local _fetch = require('Module:Transclusion_count')._fetch -- _fetch looks at the 'demo' argument local yesno = require('Module:Yesno') local lang_obj = mw.getContentLanguage() -- this here because the language object is used multiple places in the module local large_count_cutoff = 100000 local approx_num_total_pages = 63000000 local user_subpage_info_page = 'Wikipedija:Korisničke stranice#Podstranice' local sandbox_module_page = 'Modul:Igralište' local system_messages_cat = 'Stranice korištene u sistemskim porukama kojima je potrebna zaštita' local sandbox_word = 'igralište' local testcases_word = 'test' local doc_word = 'dok' local function count_from_args(args) if tonumber(args.count) then -- check if function has already been used return tonumber(args.count) -- early exit if so end local count if yesno(args['fetch']) ~= false then count = _fetch(args) -- fetch transclusion count end -- use explicitly-provided count when fetch fails if count == nil and args[1] ~= nil and args[1] ~= '' then -- convert local language number string to a number understandable by Lua count = mw.ustring.gsub(args[1], '+$', '') count = lang_obj:parseFormattedNumber(args[1]) end -- in case someone writes a non-positive number if count and count > 0 then return count end return nil end -- Actions if there is a large (greater than or equal to 100,000) transclusion count local function risk_boolean(args) if args.risk == true or args.risk == false then return args.risk elseif args[1] == 'risk' then return true else local count = count_from_args(args) if count and count >= large_count_cutoff then return true end end return false end -- function retained for backwards compatibility function p._risk(args) return risk_boolean(args) and 'risk' or '' end -- function retained for backwards compatibility function p.risk(frame) return p._risk(getArgs(frame)) end -- count and no_percent arguments retained for backwards compatibility function p._num(args, count, no_percent) if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- Build output string local return_value = '' if args.count == nil and args.risk then return 'vrlo velikom broju' elseif args.count == nil then return 'mnogo' else -- Use 2 significant figures for smaller numbers and 3 for larger ones local sigfig = 2 if args.count >= large_count_cutoff then sigfig = 3 end -- Prepare to round to appropriate number of sigfigs local f = math.floor(math.log10(args.count)) - sigfig + 1 -- Round and insert 'approximately' or '+' when appropriate if yesno(args[2]) == true or (type(args[1]) == 'string' and (mw.ustring.sub(args[1], -1) == '+')) then -- Round down return_value = string.format('%s+', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) ) * (10^(f))) ) else -- Round to nearest return_value = string.format('približno&#x20;%s', lang_obj:formatNum(math.floor( (args.count / 10^(f)) + 0.5) * (10^(f))) ) end -- Insert percentage of pages if that is likely to be >= 1% and when |no-percent= not set to yes no_percent = yesno(no_percent or args['no-percent']) if args.count and args.count >= approx_num_total_pages/100 and not no_percent then local num_total_pages = mw.getCurrentFrame():callParserFunction('NUMBEROFPAGES', 'R') local total_percent = math.floor( ( ( args.count/num_total_pages ) * 100) + 0.5) if total_percent >= 1 then return_value = string.format('%s&#x20;stranica, odnosno oko %s%% svih', return_value, total_percent) end end end return return_value end -- used by [[Template:Stub documentation]] and other pages -- count argument retained for backwards compatibility function p.num(frame, count) return p._num(getArgs(frame), count) end -- count argument retained for backwards compatibility function p._text(args, count) --[=[ Only show the information about how this template gets updated if someone is actually editing the page and maybe trying to update the count. ]=] local bot_text = (mw.getCurrentFrame():preprocess('{{REVISIONID}}') == '') and ("\n\n----\n'''Poruka u pretpregledu''':" .. ' Broj uključivanja automatski se ažurira ([[Šablon:High-use/dok#Tehnički detalji|pogledajte dokumentaciju]]).') or '' if count == nil then count = count_from_args(args) end args.count = count args.risk = risk_boolean(args) -- trim /doc, /sandbox and /testcases local title = args.title or (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() if title.subpageText == doc_word or title.subpageText == sandbox_word or title.subpageText == testcases_word then title = title.basePageTitle end -- use /testcases of base template local testcases_page = mw.title.new(title.prefixedText .. '/' .. testcases_word) -- exists is expensive while testcases_page.basePageTitle.isSubpage and not testcases_page.exists do testcases_page = mw.title.new(testcases_page.basePageTitle.basePageTitle.prefixedText .. '/' .. testcases_word) end local systemMessages = (args['system'] or '') ~= '' -- This retrieves the project URL automatically to simplify localization. local templateCount = ('na [https://linkcount.toolforge.org/?project=%s&page=%s#transclusions %s stranica]'):format( title:fullUrl():gsub('//(.-)/.*', '%1'), mw.uri.encode(title.fullText), p._num(args)) local used_on_text = "'''Ovaj " .. (title:inNamespace('Module') and 'Lua modul' or 'šablon') .. ' se koristi ' if systemMessages then used_on_text = used_on_text .. args['system'] .. ((args.count and args.count > 2000) and ("''', i " .. templateCount) or ("'''")) else used_on_text = used_on_text .. templateCount .. "'''" end local sandbox_text = ('podstranicama [[%s/%s|/%s]] ili [[%s|/%s]] ovog %s, ili u vlastitoj [[%s]]. '):format( title.fullText, sandbox_word, sandbox_word, testcases_page.fullText, testcases_word, title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona', title:inNamespace('Module') and (sandbox_module_page .. '|igralištu za module') or (user_subpage_info_page .. '|korisničkoj podstranici') ) local infoArg = args['info'] ~= '' and args['info'] if (systemMessages or args.risk) then local info = '.' if systemMessages then info = info .. '<br />Izmjene ovog ' .. (title:inNamespace('Module') and 'modula' or 'šablona') .. ' mogu imati momentalan utjecaj na Wikipedijin korisnički interfejs.' end if infoArg then info = info .. '<br />' .. infoArg end sandbox_text = info .. '<br />Da bi se izbjeglo remećenje projekta' .. (args.count and args.count >= large_count_cutoff and ' i opterećenje servera' or '') .. ', sve promjene je potrebno prvo testirati na ' .. sandbox_text .. ' Nakon testiranja, izmjene se mogu prenijeti na ovu stranicu jednim uređivanjem. ' else sandbox_text = (infoArg and ('.<br />' .. infoArg .. ' O') or ', a o') .. 've izmjene može zapaziti velik broj korisnika. Izmjene testirajte na ' .. sandbox_text end local discussion_text = systemMessages and 'Prije nego što ih primijenite, raspravite ih ' or 'Prije nego što ih primijenite, preporučujemo da ih raspravite ' if args[2] ~= nil and args[2] ~= '' and yesno(args[2]) == nil then discussion_text = string.format('%sna [[%s]]', discussion_text, args[2]) else discussion_text = string.format('%sna [[%s|stranici za razgovor]]', discussion_text, title.talkPageTitle.fullText) end return used_on_text .. sandbox_text .. discussion_text .. '.' .. bot_text end -- used by [[Template:R from high-use template]] -- count argument retained for backwards compatibility function p.text(frame, count) return p._text(getArgs(frame), count) end -- nocat argument retained for backwards compatibility function p._main(args, nocat) args.count = count_from_args(args) args.risk = risk_boolean(args) args.title = (args.demo and args.demo ~= '' and mw.title.new(args.demo, 'Template')) or mw.title.getCurrentTitle() local image = 'Ambox warning yellow.svg' local type_param = 'style' local epilogue = '' if args['system'] and args['system'] ~= '' then image = 'Ambox important.svg' type_param = 'content' if yesno(nocat or args['nocat']) ~= true and not args.title.isRedirect then local protection_action = (args.title:inNamespace('File') and 'upload') or 'edit' local protection_level = require('Module:Effective protection level')._main(protection_action, args.title.fullText) if protection_level ~= 'sysop' and protection_level ~= 'templateeditor' and protection_level ~= 'interfaceadmin' then epilogue = mw.getCurrentFrame():expandTemplate { title = 'sandbox other', args = { [2] = '[[' .. mw.site.namespaces[14].name .. ':' .. system_messages_cat .. ']]' } } end end elseif args.risk then image = 'Ambox warning orange.svg' type_param = 'content' end image = '[[File:' .. image .. '|40px|alt=Upozorenje|link=]]' if args['form'] == 'editnotice' then return mw.getCurrentFrame():expandTemplate{ title = 'editnotice', args = { ['image'] = image, ['text'] = p._text(args), ['expiry'] = (args['expiry'] or '') } } .. epilogue else return require('Module:Message box').main('ombox', { type = type_param, image = image, text = p._text(args), expiry = (args['expiry'] or '') }) .. epilogue end end function p.main(frame) return p._main(getArgs(frame)) end return p h6un33bks3gpea3j3si8v67m2m1qssu 828 4681918 42585898 42226385 2025-08-11T22:36:46Z en>Pppery 0 Add protection level for top 400 rows 42585898 Scribunto text/plain local p = {} function p._fetch(args) local template = nil local return_value = nil -- Use demo parameter if it exists, otherwise use current template name local namespace = mw.title.getCurrentTitle().namespace if args["demo"] and args["demo"] ~= "" then template = mw.ustring.gsub(args["demo"],"^[Tt]emplate:","") elseif namespace == 10 then -- Template namespace template = mw.title.getCurrentTitle().text elseif namespace == 828 then -- Module namespace template = (mw.site.namespaces[828].name .. ":" .. mw.title.getCurrentTitle().text) end -- If in template or module namespace, look up count in /data if template ~= nil then namespace = mw.title.new(template, "Template").namespace if namespace == 10 or namespace == 828 then template = mw.ustring.gsub(template, "/doc$", "") -- strip /doc from end template = mw.ustring.gsub(template, "/sandbox$", "") -- strip /sandbox from end local index = mw.ustring.sub(mw.title.new(template).text,1,1) local status, data = pcall(function () return(mw.loadData('Module:Transclusion_count/data/' .. (mw.ustring.find(index, "%a") and index or "other"))) end) if status then return_value = tonumber(data[mw.ustring.gsub(template, " ", "_")]) end end end -- If database value doesn't exist, use value passed to template if return_value == nil and args[1] ~= nil then local arg1=mw.ustring.match(args[1], '[%d,]+') if arg1 and arg1 ~= '' then return_value = tonumber(mw.getCurrentFrame():callParserFunction('formatnum', arg1, 'R')) end end return return_value end function p.fetch(frame) return p._fetch(frame.args) end -- Tabulate this data for [[Wikipedia:Database reports/Templates transcluded on the most pages]] function p.tabulate() local list = {} for i = 65, 91 do local data = mw.loadData('Module:Transclusion count/data/' .. ((i == 91) and 'other' or string.char(i))) for name, count in pairs(data) do local title = mw.title.new(name, "Template") table.insert(list, {title, count}) end end table.sort(list, function(a, b) return (a[2] == b[2]) and (a[1] < b[1]) or (a[2] > b[2]) end) local lang = mw.getContentLanguage(); for i = 1, #list do local protLevel = "" local title = list[i][1] if i < 400 then -- Stop at 400 to avoid breaching the expensive parser function call limit protLevel = title.protectionLevels.edit[1] or "(unprotected)" end list[i] = ('|-\n| %d || [[%s]] || %s || %s \n'):format(i, title.fullText:gsub('_', ' '), lang:formatNum(list[i][2]), protLevel) end return table.concat(list) end return p gbl6ss0edudar6ja2191jv0zv8o86gv 42585899 42585898 2026-04-27T23:06:53Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Transclusion_count]] 42585898 Scribunto text/plain local p = {} function p._fetch(args) local template = nil local return_value = nil -- Use demo parameter if it exists, otherwise use current template name local namespace = mw.title.getCurrentTitle().namespace if args["demo"] and args["demo"] ~= "" then template = mw.ustring.gsub(args["demo"],"^[Tt]emplate:","") elseif namespace == 10 then -- Template namespace template = mw.title.getCurrentTitle().text elseif namespace == 828 then -- Module namespace template = (mw.site.namespaces[828].name .. ":" .. mw.title.getCurrentTitle().text) end -- If in template or module namespace, look up count in /data if template ~= nil then namespace = mw.title.new(template, "Template").namespace if namespace == 10 or namespace == 828 then template = mw.ustring.gsub(template, "/doc$", "") -- strip /doc from end template = mw.ustring.gsub(template, "/sandbox$", "") -- strip /sandbox from end local index = mw.ustring.sub(mw.title.new(template).text,1,1) local status, data = pcall(function () return(mw.loadData('Module:Transclusion_count/data/' .. (mw.ustring.find(index, "%a") and index or "other"))) end) if status then return_value = tonumber(data[mw.ustring.gsub(template, " ", "_")]) end end end -- If database value doesn't exist, use value passed to template if return_value == nil and args[1] ~= nil then local arg1=mw.ustring.match(args[1], '[%d,]+') if arg1 and arg1 ~= '' then return_value = tonumber(mw.getCurrentFrame():callParserFunction('formatnum', arg1, 'R')) end end return return_value end function p.fetch(frame) return p._fetch(frame.args) end -- Tabulate this data for [[Wikipedia:Database reports/Templates transcluded on the most pages]] function p.tabulate() local list = {} for i = 65, 91 do local data = mw.loadData('Module:Transclusion count/data/' .. ((i == 91) and 'other' or string.char(i))) for name, count in pairs(data) do local title = mw.title.new(name, "Template") table.insert(list, {title, count}) end end table.sort(list, function(a, b) return (a[2] == b[2]) and (a[1] < b[1]) or (a[2] > b[2]) end) local lang = mw.getContentLanguage(); for i = 1, #list do local protLevel = "" local title = list[i][1] if i < 400 then -- Stop at 400 to avoid breaching the expensive parser function call limit protLevel = title.protectionLevels.edit[1] or "(unprotected)" end list[i] = ('|-\n| %d || [[%s]] || %s || %s \n'):format(i, title.fullText:gsub('_', ' '), lang:formatNum(list[i][2]), protLevel) end return table.concat(list) end return p gbl6ss0edudar6ja2191jv0zv8o86gv 0 4688137 42585829 42441789 2026-04-27T16:52:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585829 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime = Prishtina | drugo_ime = Opština Priština/ Општина Приштина | službeno_ime = Komuna e Prishtinës | izvorno_ime = | izvorno_ime_jezik = <!-- ISO 639-2 kod, npr. "fr" za francuski jezik. Ukoliko više od jednog, koristiti {{jezik}} --> | tip_naselja = [[Općine Kosova|Općina]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | transkripcija_jezik1_vrsta1 = | transkripcija_jezik1_info1 = | transkripcija_jezik1_vrsta2 = | transkripcija_jezik1_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik1_vrsta6 / transkripcija_jezik1_info6 --> | transkripcija_jezik2 = | transkripcija_jezik2_vrsta = | transkripcija_jezik2_info = | transkripcija_jezik2_vrsta1 = | transkripcija_jezik2_info1 = | transkripcija_jezik2_vrsta2 = | transkripcija_jezik2_info2 = <!-- itd, sve do transkripcija_jezik2_vrsta6 / transkripcija_jezik2_info6 --> | slika_horizont = | slika_veličina = | slika_alt = | slika_opis = | slika_zastava = Flag of Pristina.svg | zastava_alt = | zastava_okvir = | zastava_link = | slika_grb = Stema e Komunës Prishtinë.svg | grb_alt = | grb_veličina = | grb_link = | grb_vrsta = | slika_štit = | štit_alt = | etimologija = | nadimak = | moto = | slika_mapa = Prishtinë in Kosovo 2018.svg | mapa_alt = | opis_mape = Općina Priština na karti Kosova | marker_mapa = | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef = <!-- uneti „1” (bez navodnika) za prikaz reljefne mape umesto administrativne. Za neke države je moguće uneti i druge brojeve za prikaze drugačijih mapa --> | koordinate = <!-- {{coord|uneti latitudu|uneti longitudu|region:uneti dvoslovni kod države|display=inline,title}} --> | koordinate_vrsta = | koordinate_napomene = | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Kosovo}} | podjela_vrsta1 = [[Okruzi Kosova|Okrug]] | podjela_ime1 = [[Priština (okrug)|Priština]] | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum = | osnivanje_naslov1 = <!-- parametri idu do osnivanje_naslov7 --> | osnivanje_datum1 = <!-- parametri idu do osnivanje_datum7 --> | ugašen_naslov = <!-- za bivše gradove --> | ugašen_datum = | osnivač = | sjedište_vrsta = | sjedište = [[Priština]] | vlada_napomene = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = [[Demokratski savez Kosova|LDK]] | vođa_titula = Načelnik | vođa_ime = [[Përparim Rama]] | vođa_titula1 = <!-- parametri idu do vođa_titula4 --> | vođa_ime1 = <!-- parametri idu do vođa_ime4 --> | površina_ukupno = 523.13 | površina_zemlje = | površina_vode = | površina_urban = | površina_rural = | površina_metro = | površina_vode_procenat = | površina_rang = | površina_blank1_naslov = | površina_blank1 = | površina_blank2_naslov = | površina_blank2 = | površina_napomene = | površina_urban_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_rural_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_metro_napomene = <!-- <ref> </ref> --> | površina_napomena = | dužina_km = | širina_km = | dimenzije_napomene = | nadmorska_visina = | visina_napomene = | stanovništvo_datum = [[2021.]] | stanovništvo_ukupno = 219017 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro = | stanovništvo_blank1 = | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[CET]] | vremenska_zona_DST = [[CEST]] | utc_pomak = +1 | utc_pomak_DST = +2 | utc_pomak2 = <!-- parametri idu do utc_pomak5 --> | utc_pomak2_DST = <!-- parametri idu do utc_pomak5_DST --> | poštanski_broj_vrsta = | poštanski_broj = 10000 | pozivni_broj_vrsta = | pozivni_broj = <!-- ili |pozivni_brojevi --> | registarska_oznaka_vrsta = | registarska_oznaka = 01 | iso_kod = | veb-sajt = {{URL|https://kk.rks-gov.net/prishtine/|kk.rks-gov.net}} | napomene = }} '''Prishtina''' ({{jez-al|Komuna e Prishtinës}}; {{jez-sh|Priština}}, Општина Приштина), [[općine Kosova|općina]] na [[Kosovo|Kosovu]] koja se nalazi u sklopu [[Priština (okrug)|Prištinskog okruga]]. Sjedište općine [[Priština|istoimeni]] je grad, koji je ujedno i glavni grad [[Kosovo|Kosova]]. Površina općine je 523.13 km². U općini, po rezultatima popisa stanovništva iz [[2011.]] godine na Kosovu, živi 198,897 stanovnika. == Naselja == U sklopu općine Priština nalaze se sljedeća naselja: {| class="wikitable sortable" width=45% !rowspan=2| Naselje !colspan=2| [[Srpskohrvatski]] naziv !rowspan=2| Broj stanovnika<br>{{small|([[2011.]])}} |- ! [[Latinica]] ! [[Ćirilica]] |- ! [[Ballabani]] | {{center|Balaban}} | {{center|Балабан}} | {{center|167}} |- ! [[Bardhosh]] | {{center|Devet Jugovića}} | {{center|Девет Југовића}} | {{center|2,229}} |- ! [[Barileva]] | {{center|Bariljevo}} | {{center|Бариљево}} | {{center|2,212}} |- ! [[Bërnica e Epërme]] | {{center|Gornja Brnjica}} | {{center|Горња Брњица}} | {{center|1,595}} |- ! [[Bërnica e Poshtme]] | {{center|Donja Brnjica}} | {{center|Доња Брњица}} | {{center|549}} |- ! [[Besia]] | {{center|Besinje}} | {{center|Бесиње}} | {{center|694}} |- ! [[Busia]] | {{center|Businje}} | {{center|Бусиње}} | {{center|814}} |- ! [[Çagllavica]]<ref>Selo [[Çagllavica]] pripada općinama Gračanica i [[Priština (općina)|Priština]].</ref> | {{center|Čaglavica}} | {{center|Чаглавица}} | {{center|4,956}} |- ! [[Dabisheci]] | {{center|Dabiševac}} | {{center|Дабишевац}} | {{center|108}} |- ! [[Dragoci]] | {{center|Dragovac}} | {{center|Драговац}} | {{center|178}} |- ! [[Drenoci (Priština)|Drenoci]] | {{center|Drenovac}} | {{center|Дреновац}} | {{center|590}} |- ! [[Gllogovica]] | {{center|Glogovica}} | {{center|Глоговица}} | {{center|74}} |- ! [[Grashtica]] | {{center|Graštica}} | {{center|Граштица}} | {{center|433}} |- ! [[Hajkobilla]] | {{center|Ajkobila}} | {{center|Ајкобила}} | {{center|72}} |- ! [[Hajvalia]] | {{center|Ajvalija}} | {{center|Ајвалија}} | {{center|7,391}} |- ! [[Keçekolla]] | {{center|Kačikol}} | {{center|Качикол}} | {{center|484}} |- ! [[Koliqi]] | {{center|Kolić}} | {{center|Колић}} | {{center|466}} |- ! [[Kolovica]] | {{center|Kojlovica}} | {{center|Којловица}} | {{center|2,545}} |- ! [[Kukaj, Kosovo|Kukaj]] | {{center|Kukavica}} | {{center|Кукавица}} | {{center|17}} |- ! [[Lebana]] | {{center|Lebane}} | {{center|Лебане}} | {{center|398}} |- ! [[Llukari]] | {{center|Lukare}} | {{center|Лукаре}} | {{center|1,579}} |- ! [[Makoci]] | {{center|Makovac}} | {{center|Маковац}} | {{center|997}} |- ! [[Mareci (Priština)|Mareci]] | {{center|Marevce}} | {{center|Маревце}} | {{center|432}} |- ! [[Matiçani]] | {{center|Matičane}} | {{center|Матичане}} | {{center|13,876}} |- ! [[Mramori]] | {{center|Mramor}} | {{center|Мрамор}} | {{center|1,073}} |- ! [[Nisheci]] | {{center|Niševce}} | {{center|Нишевце}} | {{center|55}} |- ! [[Prapashtica]] | {{center|Propaštica}} | {{center|Пропаштица}} | {{center|240}} |- ! [[Prishtina]] | {{center|Priština}} | {{center|Приштина}} | {{center|145,149}} |- ! [[Prugoci]] | {{center|Prugovac}} | {{center|Пруговац}} | {{center|2,168}} |- ! [[Radasheci]] | {{center|Radoševac}} | {{center|Радошевац}} | {{center|29}} |- ! [[Rimanishti]] | {{center|Rimanište}} | {{center|Риманиште}} | {{center|595}} |- ! [[Sharbani]] | {{center|Šarban}} | {{center|Шарбан}} | {{center|317}} |- ! [[Shashkoci]] | {{center|Šaškovac}} | {{center|Шашковац}} | {{center|298}} |- ! [[Shkabaj]] | {{center|Orlović}} | {{center|Орловић}} | {{center|1,035}} |- ! [[Sinidoli]] | {{center|Sinji Dol}} | {{center|Сињи Дол}} | {{center|959}} |- ! [[Siqeva (Priština)|Siqeva]] | {{center|Sićevo}} | {{center|Сићево}} | {{center|337}} |- ! [[Slivova (Priština)|Slivova]] | {{center|Slivovo}} | {{center|Сливово}} | {{center|257}} |- ! [[Sofalia]] | {{center|Sofalija}} | {{center|Софалија}} | {{center|1,767}} |- ! [[Tenezhdolli]] | {{center|Teneš Do}} | {{center|Тенеш До}} | {{center|359}} |- ! [[Truda]] | {{center|Trudna}} | {{center|Трудна}} | {{center|694}} |- ! [[Vranidolli]] | {{center|Vrani Do}} | {{center|Врани До}} | {{center|1,053}} |- ! [[Zllashi]] | {{center|Zlaš}} | {{center|Злаш}} | {{center|146}} |- ! [[Zllatari (Priština)|Zllatari]] | {{center|Zlatare}} | {{center|Златаре}} | {{center|233}} |} == Stanovništvo == {{Populacije kroz historiju |footnote = Izvori:<ref name="einwohner">{{cite web|url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm|title=Kosovo censuses|work=pop-stat.mashke.org|access-date=2017-10-09|language=en|archive-date=2015-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20150505232018/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-census-ks.htm}}</ref> |title = Populacija<br>kroz historiju |percentages = |[[1948.]]|40361 |[[1953.]]|47244 |[[1961.]]|64139 |[[1971.]]|98274 |[[1981.]]|140097 |[[1991.]]|190296 |[[2011.]]|198897 |[[2021.]]|219017 }} Prema službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Priština imala je 198,897 stanovnika. Procjenjuje se kako je [[2021.]] godine brojka pala na 219,017 stanovnika. Etnički sastav je sljedeći:<ref>{{Cite web |url=http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |title=Etnička struktura nakon popisa 2011. |access-date=2024-03-17 |archive-date=2013-12-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131203001314/http://pop-stat.mashke.org/kosovo-ethnic-loc2011.htm |url-status=dead }}</ref> {{Grafikon postoci |izvor= |širina=400px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[2011.]] |pozadina=#ddd |pozicija= |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|red|194,452|97.77}} {{Vrsta sa postotkom|[[Turci]]|orange|2,156|1.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Aškalije]]|green|557|0.28}} {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|blue|430|0.22}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|purple|400|0.20}} {{Vrsta sa postotkom|[[Goranci]]|purple|205|0.10}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|56|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Egipćani (Balkan)|Egipćani]]|orange|8|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|Ostalo|grey|633|0.32}} }} == Reference == {{reflist}} {{Općina Priština}} {{Okrug Priština}} {{Općine Kosova}} {{Authority control}} [[Kategorija:Općine Kosova|Priština]] [[Kategorija:Okrug Priština]] 67vc0287owg2mqvsd5ddcenbnnky8f0 0 4690760 42585832 42585779 2026-04-27T17:42:16Z ~2026-13681-46 333099 42585832 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje|razlog=Preterana upotreba citata}} [[File:Lukačević i Nemci.jpg|thumb|Četnički potpukovnik [[Vojislav Lukačević]], dvojica nemačkih oficira i neidentifikovani četnički komandant. Fotografija je verovatno nastala tokom [[Bitka za Konjic 1943.|bitke za Konjic]], od 19. do 26. februara 1943. godine, kada su snage pod Lukačevićevom komandom sadejstvovale s Nemcima.]] [[File:Četnici i Nemci u okupiranoj Jugoslaviji.jpg|thumb|Četnici i Nijemci u okupiranoj Jugoslaviji.]] '''Kolaboracija četnika s Nemcima''' odvijala se, sa manjim ili većim intenzitetom, tokom većeg dijela perioda [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupacije Jugoslavije u Drugom svetskom ratu]]. Glavna usluga koju su četnici vršili Nemcima bila je borba protiv [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|partizanskih jedinica]], hvatanje pripadnika [[Narodnooslobodilački pokret Jugoslavije|pokreta otpora]] po naseljenim mestima, te njihovo likvidiranje ili slanje u logore pod kontrolom okupacionih ili kvislinških vlasti. Zbog njegovog inicijalnog učešća u [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanku u Srbiji 1941]], Nemci su [[Draža Mihailović|Dražu Mihailovića]] dugo smatrali neprijateljem, za kojim je raspisana poternica.<ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D0%B4%D0%B5%D1%86%D0%B5%D0%BC%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941.</ref><ref>https://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B0_%D0%BF%D0%BE%D1%82%D0%B5%D1%80%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%BE%D0%BC_%D0%B8%D0%B7_%D1%98%D1%83%D0%BB%D0%B0_1943.</ref> Istovremeno, njegovi odredi širom okupiranog područja sarađivali su sa nemačkom vlašću na razne načine (npr. [[legalizacija četnika u Srbiji]] 1941–1943). Saradnja četnika sa Vermahtom postala je sveobuhvatna nakon novembra 1943. godine, kada je politički vrh u [[Berlin]]u konačno odlučio da prihvati Dražu Mihailovića za saradnika, što je rezultiralo potpisivanjem niza [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovora o saradnji]] sa njegovim glavnim komandantima u Srbiji. Nakon potpisivanja ugovora o primirju i saradnji, okupator je počeo isporučivati municiju i vojnu opremu četničkim jedinicama koje su se, zajedno sa njemačkim trupama i pod nadzorom njemačkih oficira, borile protiv jedinica [[NOVJ]] u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] i [[Sandžak]]u.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 12058.</ref> U [[NDH]], četnici su služili Nemcima za razne namene: dostavljanje obaveštenja o komunistima, pomoć nemačkim nabavkama stoke, pomoć trupama u svojstvu vodiča, pomoć u ljudstvu, učestvovanje u osovinskim operacijama (na primer [[operacija Citen|operacija Ziethen]], [[operacija Bora]]), i druge potrebne radnje za gušenje ustaničkog pokreta.<ref name="ReferenceA">[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u Dalmaciji i zapadnoj Bosni]</ref> Nemci su četnike snabdevali oružjem i opremom i dozvoljavali im da po potrebi koriste njihove garnizone za smeštaj i motorizaciju za transport. Partizanske pokrete po Bosni i Hercegovini te Hrvatskoj Nijemci su u mnogo navrata doznavali na osnovu četničkih dojava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1071&rec=314&roll=563 NAW, T-314, Roll 563, frames 001061-1062: Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa (31. januar 1944.)]</ref> Prve dve godine rata, četnici su formalno bili deo [[Savezničke sile u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] koalicije, ali zbog stavljanja [[Četnički odredi Jugoslovenske vojske|četničkih odreda Jugoslovenske vojske]] pod komandu Vermahta, krajem 1943. je došlo do konačnog napuštanja Draže Mihailovića od strane Saveznika, a potom 1944. godine i do napuštanja i osude četnika od strane jugoslovenskog kralja.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0%B2_%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%99%D0%B0_%D0%9F%D0%B5%D1%82%D1%80%D0%B0_II_%D0%BD%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%81%D1%82%D1%83%D0%BF%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D1%98_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D1%81%D1%86%D0%B8_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5 Poziv kralja Petra II na pristupanje Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije]</ref> Zbog kolaboracije sa nemačkim okupatorom, mnogim je četničkim vođama, uključujući samog Dražu Mihailovića, suđeno u [[Beogradski proces|beogradskom]] i drugim procesima. Pored kolaboracije sa Nemcima, četnici na teritoriji italijanske okupacione zone su tesno [[Kolaboracija četnika s fašističkom Italijom|sarađivali sa fašističkom Italijom]]. == Nemačka politika prema četnicima == Česte njemačke promjene kursa u odnosu prema četnicima Draže Mihailovića (npr. [[Sastanak u Divcima|pregovori u Divcima]] u novembru, pa [[Operacija Mihailović|napad na štab Draže Mihailovića]] u decembru 1941, zatim ponovna obustava progona Mihailovićevih četnika i skidanje ucjene na njegovu glavu u proljeće 1942. godine, itd.) tokom čitavog ratnog perioda, bile su u potpunosti u skladu sa politikom koja je vođena u okupiranim zemljama. Najplastičniji prikaz ove politike prezentovao je [[Felix Benzler]], opunomoćenik Ministarstva vanjskih poslova [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]] u Beogradu, u izvještaju koji je poslao u [[Berlin]] 11. marta 1942. godine njemačkom ministru vanjskih poslova [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]]: {{izdvojeni citat|To što nemačka vojna mesta vode pregovore s pojedinim četničkim vođama, nije ništa neobično u srpskom prostoru. To se zbiva svesno, u okviru naše politike, uslovljene slabošću naših vojn[ičk]ih snaga i dosad ne bez uspeha vođene, da Srbe, a naročito ustanike usmeri jedne protiv drugih (komuniste protiv četnika, četnike među sobom, vladine dobrovoljce protiv komunista i četnika) i da se time po mogućnosti omete obrazovanje jednog jedinstvenog fronta.<ref>AVII, NAV, N-T-120, 200/153555-58.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/154_4.pdf Milan Borković, Kontrarevolucija u Srbiji: Kvislinška uprava 1941-1944, I-II, Beograd, 1979.], str. I/272.</ref><ref>Branislav Božović – Mladen Stefanović: MILAN AĆIMOVIĆ – DRAGI JOVANOVIĆ – DIMITRIJE LJOTIĆ, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1985, str. 90.</ref>}} Njemačko konstantno opiranje uspostavi saradnje s četnicima Draže Mihailovića bilo je generirano sa samog političkog vrha. U ratnom dnevniku Vrhovne komande Wehrmachta prenesena je informacija da je 23. septembra 1942. održan sastanak vođe Trećeg Reicha [[Adolf Hitler|Adolfa Hitler]]a s predsjednikom [[Rumunija|rumunjske]] vlade [[Ion Antonescu|Ionom Antonescuom]] i poglavnikom [[NDH]] [[Ante Pavelić|Antom Pavelićem]]. Na sastanku se uglavnom raspravljalo „o hrvatskim problemima“. Pored njemačkog veleposlanika u [[Zagreb]]u [[Siegfried Kasche|Siegfrieda Kaschea]], sastanku je prisustvovao i opunomoćeni general u NDH [[Edmund Glaise von Horstenau]] koji se nije ustručavao da „otvoreno kritikuje hrvatsku vlast“, ali je i „skrenuo pažnju na četnike, koje su naoružali Italijani“. General von Horstenau je predložio da bi četnike trebalo „upotrebiti da na svom području [tj. u njemačkoj okupacionoj zoni] postanu organi reda“: {{izdvojeni citat|Hitler je na taj predlog negativno odgovorio, jer da mu se čini veoma opasno da se četnicima pruži podrška. Četnici su pre svega srpske patriote, koji zastupaju velikosrpsku misao. Time hranimo zmiju koja će jednoga dana da poraste. Istina, danas je ona još mala, ali jednog dana mogla bi da bude opasna.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2022-11-04 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |dead-url=yes }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Nakon sagledavanja situacije na Balkanu u jesen 1943, Nemci su jugoslovenske partizane proglasili najvećim neprijateljima.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_156.htm PROCENA KOMANDANTA JUGOISTOKA FELDMARŠALA VAJKSA OD 1. NOVEMBRA 1943. VOJNO-POLITIČKE SITUACIJE NA BALKANU KRAJEM OKTOBRA 1943. GODINE</ref> U cilju borbe protiv partizana, tolerisali su i koristili četnike kao antikomunističku miliciju, iako im je bilo dobro poznato da oni održavaju veze sa [[London]]om. == Hronologija == === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1941) === {{main|Ustanak u Srbiji 1941.|Sastanak u Divcima}} {{izdvojeni citat|Četnički odredi jugoslovenske vojske pod komandom pukovnika Draže Mihailovića stavljaju se na raspolaganje za borbu protiv komunista u saradnji sa nemačkim Vermahtom.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BA%D0%B0%D0%BF%D0%B5%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%B0_%D0%9C%D0%B0%D1%82%D0%BB%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%BF%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D1%99%D0%B5%D0%BD%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_30._%D0%BE%D0%BA%D1%82%D0%BE%D0%B1%D1%80%D0%B0_1941._%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0 Извештај капетана Матла претпостављенима од 30. октобра 1941. о разговорима са представницима Драже Михаиловића]</ref>|Dražina ponuda Nemcima iz oktobra 1941.}} {{Wikisource|Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} {{Wikisource|Izveštaj kapetana Matla pretpostavljenima od 30. oktobra 1941. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića}} {{Wikisource|Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.}} Nemci su za gušenje [[Ustanak u Srbiji 1941.|ustanka u Srbiji 1941.]] angažovali dodatne trupe i sproveli drastične represalije nad stanovništvom, što je Mihailovića navelo da se povuče iz ustanka, napadne partizane i zatraži kontakt sa nemačkom upravom radi prekida neprijateljstva. Vezu je uspostavio preko pukovnika [[Branislav Pantić|Branislava Pantića]], njegovog predstavnika i obaveštajca u [[Beograd]]u. Pukovnik Pantić je nakon rata svjedočio da je odluka o pregovorima s predstavnicima njemačkih okupacionih snagâ donijeta krajem oktobra 1941. godine, i to na sastanku održanom u kući [[Živojin Mišić|vojvode Mišića]] u [[Struganik]]u. Sastanku su, pored Draže Mihailovića i Branislava Pantića, prisustvovali i [[Dragiša Vasić]], potpukovnik [[Dragoslav Pavlović]], major [[Aleksandar Mišić]] i kapetan [[Nenad Mitrović]]. Pukovnik Pantić piše: {{izdvojeni citat|O potrebi pregovora nije bilo reči. Situacija je svima bila jasna. Ona ih je neodstupno zahtevala. Sporno je bilo: sa kime treba razgovarati, da li sa Nemcima ili sa Nedićem? Posle duže diskusije većina se složila da treba pregovarati sa Nedićem. Ovome se odsudno usprotivio Draža i major Mišić. Njegov zaključak po ovom pitanju bio je izražen rečima: – KAD JE SITUACIJA TAKVA DA MORAM DA PREGOVARAM, ONDA ĆU DA PREGOVARAM SA NEPRIJATELJEM. NA TO ME OVLAŠĆUJE I MEĐUNARODNO RATNO PRAVO. UOSTALOM, ŠTA MI MOŽEMO DA DOBIJEMO OD NEDIĆA? SVE ŠTO NAMA TREBA, ORUŽJE I MUNICIJA, NEDIĆ MORA TRAŽITI OD NEMACA. JER OVDE NISU U PITANJU MALE I SITNE KOLIČINE. ZAŠTO IĆI POSREDNO, KAD MOŽEMO NEPOSREDNO? Njegovo odsudno držanje, po ovom pitanju, odnelo je prevagu... Isto tako bilo je sporno pitanje da li da se o pregovorima obavesti Nedić. Posle kraće diskusije, a pošto sam ja izložio da kapetan g. dr. Matl nalazi da Nedića treba obavestiti, doneta je odluka da se tako i učini. Tako je doneta odluka da se pregovara sa Nemcima.<ref>[https://sr.m.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D1%98%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%91%D1%80%D0%B0%D0%BD%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B0_%D0%9F%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BE_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B5%D0%B2%D0%BE%D1%98_%D0%BE%D0%B4%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8_%D0%B4%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%80%D0%B0_%D1%81_%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0 Izjava pukovnika Branislava Pantića o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima]</ref><ref>Jovan Marjanović, Draža Mihailović između Britanaca i Nemaca, knjiga I, Britanski štićenik, Globus/Narodna knjiga/Prosveta, Zagreb—Beograd, 1979, str. 138.</ref><ref>Боривоје М. Карапанџић, Грађански рат у Србији 1941—1945. Друштво Хиландар, Ваљево, 2010, стр. 115.</ref>|Izjava pukovnika [[Branislava Pantića]] o Mihailovićevoj odluci da pregovara s Nemcima}} 1. novembra 1941. godine, pukovnik Draža Mihailović je uputio generalu [[Walteru Hinghoferu]], komandantu [[342. divizija|342. pješadijske divizije]], ponudu sljedeće sadržine: {{izdvojeni citat|1) Na kolubarskom frontu nema komunista. Ukoliko ih je bilo oni su postali bezopasni. <br /> 2) Organizacija četnika je u stanju da održava red na području zapadne Srbije. <br /> 3) Komunistička opasnost će prestati od momenta kada se četničkoj organizaciji pruži mogućnost da neometano radi. Broj nacionalista je tako veliki da komunista ima samo 5%. Uz pomoć svoje brojne nadmoćnosti nacionalni elemenat pod komandom četnika može rešiti komunistička pitanja bez obostrane borbe. <br /> Uslov je: dovoljno naoružanje, koje nedostaje. <br /> 4) Ulazak u pojedine gradove je bio neophodan da se ne bi komunističke jedinice predstavljale kao oslobodioci i da ne bi povukle za sobom narodne mase. To se moralo događati i radi toga da bi se sprečili komunisti da vrše teror nad stanovništvom. <br /> 5) Četnička akcija nije usmerena protiv nemačkih jedinica, ukoliko one ne napadaju četnike i narod. <br /> 6) Naš narod voli slobodu i radovao bi se kada se na njegovoj teritoriji ne bi nalazile nemačke jedinice. To odgovara četničkom načinu vođenja rata, bez obzira na žrtve koje donosi. Oblast zapadne Srbije nema nikakav vojni značaj za nemačke jedinice, i trebalo bi da bude slobodna zona, u kojoj četnici održavaju red, pod uslovom da ih se u tome ne sprečava i da su dovoljno naoružani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_240.htm Izjava Draže Mihailovića od 1. novembra 1941. komandi nemačke 342. pešadijske divizije]</ref>}} Prethodno, general Hinghofer je 30. X 1941. obavijestio njemačkog opunomoćenog generala i zapovjednika u Srbiji [[Franz Böhme|Franza Böhmea]] da lokalni četnički komandanti u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]] nude saradnju, očekujući zauzvrat pomoć u oružju od okupatora: „Četničke vođe iz [[Valjevo|Valjeva]], [[Slovac|Slovca]] i [[Lajkovac|Lajkovca]] daju važne podatke o organizaciji i izjavljuju spremnost da se sa nemačkim trupama bore protiv komunista. Traže oružje.“<ref>BA-MA, RH 26-342/14, 10-odnevni Hinghoferov izvještaj Bemeu, 30. 10. 1941.</ref> Odmah po pristizanju Mihailovićeve ponude, štab 342. pješadijske divizije je istoga dana (1. XI) dostavio izvještaj svojoj pretpostavljenoj komandi u kome, između ostalog, stoji i sljedeće: {{izdvojeni citat|Masa četnika, koja se nalazi u rejonu Valjeva, do sada se držala potpuno lojalno. Oni su prema komunistima zauzeli jasan odbijajući, takoreći, neprijateljski stav i može se reći uspešno se protiv njih borili. Oni su spremni i voljni da zajedno sa Vermahtom razbiju komuniste, kao i da u zemlji ponovo uspostave red i mir i zato traže nemačku pomoć.<ref>AVII, NAV—N—T—315, rolna 2130, snimci 626—632.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_10.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje MIHAILOVIĆ TRAŽI POMOĆ OD OKUPATORA]</ref>}} No, na samom početku sastanka sa nemačkim predstavnicima u selu [[Divci]] 11.11.1941. pukovniku Mihailoviću je rečeno: {{izdvojeni citat|Pre dve nedelje poručili ste nam preko Vaših poverenika u Beogradu da je Vaša namera "da nećete više dozvoliti da se srpska krv beskorisno proliva i srpska imovina dalje uništava". Istovremeno ste ponudili da se zajedno sa nemačkim Vermahtom i organima Nedićeve vlade borite protiv komunizma. Ponuda je od strane Glavne komande odbijena jer: 1) Nemački Vermaht će sam u najkraćem vremenu okončati sa komunizmom i 2) glavni komandant ne može imati poverenja prema Vama kao savezniku.}} Nemci su procenili da Draža zna za dolazak njihovih oklopnih trupa, da kao generalštabni oficir pravilno ocenjuje da će se nastavak nemačkih operacija rđavo završiti po njega, i stoga "nemački Vermaht ne može da se optereti takvim saveznicima koji mu se privremeno priključuju iz razloga oportuniteta".<ref name="Divci">[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%97%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D1%81%D0%B0%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%BD%D0%BA%D0%B0_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8%D0%BC_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B4%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D1%83_%D1%81%D0%B5%D0%BB%D1%83_%D0%94%D0%B8%D0%B2%D1%86%D0%B8_11.11.1941. Zapisnik sa sastanka Mihailovića sa nemačkim predstavnicima u selu Divci 11.11.1941.]</ref> U daljem razgovoru pukovnik Mihailović se pravdao nacistima zbog učešća u ustanku: {{izdvojeni citat|Nije moja namera da ratujem protiv okupatora, jer kao generalštabni oficir poznajem snage obeju snaga.<ref name="Divci"/>}} On se pravdao da je morao uzeti neke gradove od Nemaca da ih komunisti ne bi uzeli<ref>"Moji ljudi su [[Bitka za Loznicu 1941.|krenuli na Loznicu]] zato da je komunisti ne zauzmu."</ref> i tvrdio da nije na strani ustanika, "onih koji žele da isteraju Nemce".<ref name="Divci"/> Draža Mihailović je izjavljivao Nemcima lojalnost i tražio da mu daju municiju da nastavi borbu protiv partizana.<ref>"Neophodno je imati municiju! Računajući s tim, došao sam ovamo."</ref> Ali, želeo je da njegovo "delovanje na nacionalnoj osnovi" ostane potajno da ne bi prošao kao [[Kosta Pećanac]], koji je sklopio otvoreni sporazum sa okupatorom, čime je izgubio ugled u narodu i stekao oznaku izdajnika.<ref name="Divci"/> Uprkos svim njegovim predlozima, Nemci mu nisu ostavili drugu mogućnost do da položi oružje: {{izdvojeni citat|„Ponuda pukovnika Mihailovića da stavi svoje snage na raspolaganje za borbu protiv komunista je odbijena i zatražena je bezuslovna predaja. Mihailović je tražio da se konsultuje sa svojim komandatima. Mihailović također tražio oružje za borbu protiv komunista. Ovo je igra, borba između bandi za izvor oružja. Ipak, čini se da jedan dio Mihailovićevih bandi iskreno želi da se bori protiv komunista.“<ref>NAW, T-311, Roll 175, 000121-2: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka 17.11.41.}} {{izdvojeni citat|Mihailović treba da sada pokrene akciju protiv Užica, gde se navodno nalazi celokupno rukovodstvo komunista, a zbog čega treba da se stavi u izgled i bombardovanje sa nemačke strane. U kontaktima sa nemačkim okupacionim vlastima koji su niže opisani, Mihailović je navodno molio da mu se stavi na raspolaganje 100.000 metaka da bi mogao nastupiti protiv Užica.|IZVEŠTAJ OBAVEŠTAJNOG CENTRA VERMAHTA U BEOGRADU OD 14. NOVEMBRA 1941. VRHOVNOJ KOMANDI VERMAHTA O ODNOSU ČETNIKA DRAŽE MIHAILOVIĆA PREMA NOP-u, O PREGOVORIMA PREDSTAVNIKA VERMAHTA I DRAŽE MIHAILOVIĆA I O VOJNO-POLITICKOJ SITUACIJI U SRBIJI}} Za njim je decembra 1941. godine raspisana poternica, nakon čega je bio u bekstvu. === Predaja zarobljenih partizana Nijemcima (1941) === {{main|Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.}} [[File:Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima.jpg|thumb|Nemci odvode na streljanje četu partizana koje su četnici na prevaru uhvatili i predali Nemcima]] Iako je njegov prijedlog okupacionim vlastima u Divcima odbijen, pukovnik Mihailović je želio pružiti njemačkom okupatoru dokaz četničke gotovosti za saradnju. Stoga su četnici Draže Mihailovića, uz posredstvo samozvanog vojvode [[Jovan Škavović|Jovana Škavovića]], predali 13. novembra 1941. Njemcima oko [[Predaja zarobljenih partizana Nemcima novembra 1941.|365 zarobljenih partizana]]. [[Predaja zarobljenih partizana Nijemcima novembra 1941.|Predaja zarobljenih partizana Nemcima]] se desila tokom [[ustanak u Srbiji 1941|ustanka u Srbiji]] novembra [[1941]]. godine. Tokom [[Četničko-partizanski sukob|sukoba]] između [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] četnika i partizana u zapadnoj [[Srbija|Srbiji]] početkom novembra [[1941]], četnici su zarobili više stotina partizana. Jednu veću grupu od oko 500 zarobljenika, među kojima su bili partizani na prevaru zarobljeni u [[Gornji Milanovac|Gornjem Milanovcu]],<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_1_110.htm Relacija Takovskog četničkog odreda od 17. juna 1942, Zbornik NOR-a, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, dokument 110]</ref> Kosjeriću,<ref>[https://www.znaci.org/00001/59_2_124.pdf Užička republika, Zapisi i sećanja, Narodni muzej, Užice 1981]</ref> Karanu i Planinici, četnici su prikupili na [[Ravna Gora|Ravnoj Gori]]. Oko [[13. novembar|13. novembra]] [[1941]]. četnici su grupu od 365 zarobljenika odveli u [[Mionica|Mionicu]], i zatim u [[Slovac]]. Tu su prihvaćeni od [[Milan Nedić|Nedićevih]] i nemačkih snaga i prebačeni kamionima u [[Valjevo]]. Transport zarobljenika do [[Valjevo|Valjeva]] je pratio četnički vođ Jovan Škavović Škava, koji je prethodno bio [[Kosta Pećanac|Pećančev]] četovođa, dok je u tom periodu priznavao [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevu]] komandu. U predaji zarobljenika učestvovao je i ravnogorski oficir [[Pavle Mešković]]. Predaji partizana prethodio je [[Sastanak u Divcima 1941.|sastanak Draže sa Nemcima u selu Divci]]. Od ove grupe zarobljenika, Nemci su 263 streljali dana [[27. novembar|27. novembra]] [[1941]]. godine na Krušiku u Valjevu.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_21.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Streljanja na Krušiku u Valjevu]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44_4.pdf Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009: Krušik, Valjevo streljanje po grupama]</ref> Ostali zarobljenici su delom streljani naknadno, delom deportovani u [[Koncentracioni logor|logore]], a delom pušteni na slobodu. Predaja zarobljenih partizana nastavila se i posle ovoga, i bila je naročito intenzivna u decembru 1941.<ref>[https://www.znaci.org/00001/38_24.htm Radoslav S. Nedović, Pantelija Vasović: ZATAMNjENA ISTINA, Čačak 2006: Decembarski pokolj]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/44.htm Radoslav S. Nedović: ČAČANSKI KRAJ I NOB - SLOBODARI NA STRATIŠTIMA, Čačak 2009]</ref> === Legalizacija četnika i hvatanje ustanika (1941-1942) === {{main|Legalizovani četnici}} [[Datoteka:Legalizovani četnici u Srbiji 1942.jpg|minijatura|Legalizovani četnici Draže Mihailovića čuvaju [[Logor Metino brdo|logor na Metinom brdu]] kod [[Kragujevac|Kragujevca]] [[1942]].]] Četnički odredi u Srbiji su delom raspustili regrute kućama i ostali u ilegali na kadrovskom sastavu, a delom se legalizovali kao pripadnici zvaničnih Nedićevih formacija. Krajem 1941. i početkom 1942. godine, pripadnici [[Legalizovani četnici|legalizovanih ravnogorskih odreda]] pružili su najznačajniji doprinos u hvatanju nekoliko hiljada odbjeglih ili pasiviziranih partizana i njihovih saradnika u [[Zapadna Srbija|zapadnoj]] i djelovima [[Centralna Srbija|centralne Srbije]], kao i u njihovoj predaji Njemcima. Učešćem u masovnom hvatanju i likvidaciji pripadnika partizanskih odreda i njihovih saradnika, čak i ako se zanemari aktivna borba protiv partizana, legalizovani ravnogorski četnici su učinili krupne usluge njemačkom okupatoru u uništenju partizanskog pokreta na području dotadašnje [[Užička Republika|Užičke republike]].<ref name="yuhistorija.com">[http://www.yuhistorija.com/serbian/drugi_sr_txt01c4.html Milan Radanović: Kolaboracija JVuO sa nemačkim okupatorom u Srbiji 1941-1944.]</ref> Već krajem novembra 1941. godine na Metinom brdu kod Kragujevca je formiran [[Logor na Metinom brdu|logor]] za zarobljene srpske ustanike i civilne taoce. Prvi dovedeni u logor bili su taoci iz Kragujevca, komunisti, odbornici narodnooslobodilačkog odbora, Romi, Jevreji i svi oni koji su nemačkim fašistima bili sumnjivi. Osim svakodnevnih likvidacija, veća masovna streljanja su vršena 2. i 19. marta 1942. godine.<ref>[http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1322 Metino brdo]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Hvatani borci su predavani nemačkom sudu, ili prekom sudu [[Nikola Kalabić|Nikole Kalabića]]. Većina pohvatanih je bila iz okoline Rače, Topole i Aranđelovca. 2. marta 1942. godine na Metinom brdu je streljano 173 rodoljuba i simpatizera oslobodilačkog pokreta sa teritorije Kragujevca i okolnih opština.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |access-date=2014-05-01 |archivedate=2016-03-04 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304191846/http://www.gtokg.org.rs/sr/vest.php?id=1248 |deadurl=yes }}</ref> Logor je rasformiran u junu 1942. Preostali logoraši su transportovani u [[Koncentracijski logor Banjica|logor na Banjici]], gde je većina streljana, kao i u logore u Nemačkoj, Norveškoj i Grčkoj.<ref>http://www.ikragujevac.com/kultura/15517-istorija-zrtve-fasizma-na-metinom-brdu-i-deo.html</ref> Nakon likvidacije partizanskih ostataka, četnici Draže Mihailovića su stekli faktičku kontrolu nad ruralnim područjima Srbije, dok je okupator držao gradove. Mihailovićev stav u odnosu na njemačkog okupatora jasno je izražen u depeši, koju je opunomoćeni poslanik Ministarstva inostranih poslova Trećeg Rajha u Beogradu [[Felix Benzler]], 31. marta 1942. godine, uputio centrali u Berlinu: {{izdvojeni citat|Sve dosad se nije postiglo da se ličnost pukovnika Mihailovića stavi pod kontrolu. Po svoj prilici ni on nije u stanju ili nije voljan da na srpskom području nešto preduzme, već je, naprotiv, preko jednog posrednika ovih dana ponudio vladi Nedića da prihvata da se objavi: 1) da on ne namerava da se bori protiv Nemaca; 2) da neće ništa da preduzima protiv Nedićeve vlade; 3) da se zalaže za održanje mira i reda u zemlji; 4) da poziva na borbu protiv komunista. Posredniku je ponovo odgovoreno da za Mihailovića jedino u obzir dolazi da se bezuslovno potčini.<ref>[https://znaci.org/00001/11_18.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje POD ZAŠTITOM LEGALIZOVANIH ODREDA]</ref>}} Nemački dokument od [[15. maj]]a 1942. godine navodi četničkog majora [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubu Jovanovića]] kao jednog od njihovih lokalnih saradnika za [[Zaječar]].<ref>NAW, T501, roll 248 frames 0121-0126; dostupno na http://znaci.net/temp/T-501_R-248-0126.jpg</ref> [[Datoteka:SS-Obergruppenführer Werner Lorenz accompanied with unknown chetnik officer in NE Bosnia.JPG|mini|[[SS]]-[[Obergruppenführer]] [[Werner Lorenz]] u društvu neimenovanog četničkog oficira u sjeveroistočnoj [[Bosna (oblast)|Bosni]], jesen 1942. godine]] U junu 1942. Mihailović je prešao u Crnu Goru, italijansku okupacionu zonu, na teritoriju koju su držali crnogorski četnici [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom|uz dopuštenje Italijana]]. Aktivnosti četničkih odreda u Srbiji svedene su na najmanju meru da se ne bi izazivao okupator, i uglavnom su ograničene na organizacionu i obaveštajnu delatnost i sitnije diverzije. Uprkos tome, nemački okupator je veoma ozbiljno shvatao četničku aktivnost i povremeno organizovao racije protiv preostalih Mihailovićevih odreda, koji su se trudili da izbegnu dodir sa neprijateljem. U Srbiji, znatan broj Mihailovićevih snaga se legalizovao. Nemački popis glavnih vladinih legalnih odreda od [[15. maj]]a 1942, pod rednim brojevima 1 do 18 navodi Ljotićeve odrede, od 19 do 39 su Mihailovićevi, a od 40 do 100 Pećančevi. Tu na okupatorskom spisku snaga su neki od glavnih Mihailovićevih četnika: [[Predrag Raković]], [[Miloje Mojsilović]], [[Dušan Smiljanić]], [[Vučko Ignjatović]], [[Miloš Glišić]], [[Ljuba Jovanović]]... Do početka 1942. godine "ravnogorski pokret istopio se u redovima Nedićeve milicije i konačno se ponovo pojavio, umanjen, u Crnoj Gori."<ref name="Deakin2">[https://www.znaci.org/00001/5_3.htm William Deakin, BOJOVNA PLANINA]</ref> Kako ne bi izgubio podršku naroda kao saradnik okupatora, Mihailović je odsustvo oružane borbe u Srbiji sredinom [[1942]]. godine nastojao da nadoknadi činjenjem smicalica nemačkim vojnicima po gradovima, ubacivanjem "smrdljivih bombi", "svrabećih praškova", "praškova za kijanje", upućivanjem pretećih pisama, uznemiravanjem telefonom...<ref name="Kosta Nikolić 2004"/> Ovo nije ostalo neprimećeno. Britanski kapetan Bil Hadson je u drugoj polovini 1942. ponovo uspostavio vezu i javio da "Mihailović još sarađuje s Osovinom u Crnoj Gori i Sandžaku i miruje u Srbiji", da su "u Dalmaciji Trifunovićevi četnici legalizovani" te, podsticani od Italijana, sanjaju o nekoj "Srbo-Sloveniji i Dalmaciji". Na osnovu stanja na terenu on izvlači zaključak: {{izdvojeni citat|U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom.... Mihailoviću bi trebalo konačno reći da Britanci pretpostavljaju komuniste kvislinzima.<ref name="Deakin2"/>|Britanski kapetan Bil Hadson}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Lopare 1942.jpg|mini|[[Radivoje Kerović]] (u sredini u bijeloj košulji) sa njemačkim tenkistima, [[Lopare]] 1942.]] Posljednjeg dana kolovoza 1942, održan je sastanak kod načelnika štaba Komande Jugoistoka. Ovom prilikom je podijeljena informacija da se oko [[Banja Luka|Banje Luke]] vode žestoke borbe s partizanima, u kojima okupatoru pomažu četnici (“srpski nacionalisti“), bez preciziranja o kom odredu JVuO iz [[Bosna (oblast)|Bosne]] je riječ: {{izdvojeni citat|Velike borbe su izbile u blizini Banje Luke. Ustanici su upotrijebili teško naoružanje, topove, minobacače itd., kao i tenkove. Hiljadu srpskih nacionalista je sudjelovalo u borbi protiv ustanika na našoj strani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=490&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000485.] <br /> ({{jez-njem|"Bei Banja Luka größeres Gefecht, Aufständische traten mit schweren Waffen, Geschützten, Minenwerfern u.sw. auf, auch mit Panzer. 1000 serbische Nationalisten haben sich dort auf unserer Seite im Kampfe gegen die Aufständischen beteiligt."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka održanog 31. augusta 1942.}} U drugom njemačkom izvještaju iz istog perioda se navodi da je 26. augusta jedan bataljun Wehrmachta južno od Banje Luke bio priklješten od strane nadmoćnijeg neprijatelja (i ovdje se napominje da su partizani raspolagali teškim naoružanjem), kao i da je Nijemcima u pomoć priskočilo čak „2000 bosanskih četnikâ“, što će rezultirati potiskivanjem jedinicâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOP i DVJ]] prema jugu do kraja mjeseca.<ref>BA/MA, RH 19 XI/81 (Die Bekämpfung der Aufstandsbewegung im Südostraum, Teil I), S. 244.</ref><ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 155. <br /> ({{jez-njem|"Bereits am 26. August sah sich ein deutsches Bataillon bei dem Versuch, südlich von Banja Luka den ersten dieser Einfälle abzublocken, weit überlegenen, auch mit erbeuteten Panzern und Geschützen bewaffneten Verbänden gegenüber; nur mit Hilfe von 2.000 bosnischen Cetniks, die den Deutschen zu Hilfe eilten, gelang es bis Ende des Monats, die Partisanen wieder nach Süden abzudrängen."}})</ref> Takođe, u jednom izvještaju upućenom iz štaba njemačkih trupa u [[NDH]] od 18. novembra 1942. o četnicima se, između ostalog, navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|U zoni 714. pješadijske divizije nalazi se 6-8.000 četnika, naoružanih puškama i nešto automatskog oružja. Diviziji su dosad pružili vrijedne usluge time što su branili svoju teritoriju od partizana i time oslobodili njemačke i trupe NDH za dejstvo na drugim sektorima. K tome obezbjeđuju i željeznicu i pribavljaju važna obavještenja njemačkim trupama. Četnici su pri zajedničkim akcijama snabdjevani od strane NDH; također im pripada i naknada od otprilike 3 Rajshsmarke dnevno, čiju isplatu oni, međutim, dosad nisu tražili.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=361&rec=314&roll=566 Nacionalni arhiv Vašington, T-314, rolna 566, frejm 000357; Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj-/Veza sa neprijateljski orijentisanim krugovima u Srbiji/ (18. novembar 1942.).] <br /> ({{jez-njem|"Bei 714.Div. haben die im Div.–Bereich beheimateten Cetnikverbände eine ungefähre Stärke von 6–8000 Mann. Sie sind mit Gewehren und verhältnissmässig wenig automatischen Waffen ausgestattet. Sie leisten der Div. wertvolle Dienste, indem sie ihr Heimatgebiet gegen Einfälle der Partisanen schützen, sodass, von grösseren Unternehmen abgesehen, in diesem Raume weder deutsche noch kroatische Truppen gebunden werden. Sie entlasten hiedurch den Bahnschutz und versorgen die deutsche Führung mit wertvollen Feindnachrichten. </br> Die Cetnikverbände werden durch den kroatischen Staat bei Einsätzen mit Munition versorgt und verpflegt. Vertragsmässig steht ihnen neben anderen Zusagen /z.B. Versorgungsansprüchen/ auch Wehrsold von etwa RM 3.— täglich zu, den sie jedoch bisher nicht beansprucht haben."}})</ref>|Dopis štaba Komandanta njemačkih trupa u Hrvatskoj (18. novembar 1942. godine)}} === Operacija Weiss i bitka na Neretvi (1943) === {{main|Operacija Weiss|Bitka za Konjic 1943.}} [[File:Četnici i Nemci na Neretvi.jpg|thumb|Četnici i Nemci tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]] 1943.]] Van Srbije, postojala je intenzivna saradnja četnika i Nemaca. Iako su mnogi četnici na lokalu pomagali nemačkim trupama protiv partizana, [[Hitler]] je do sredine 1943. godine strogo branio svojim jedinicama svaku saradnju sa četnicima.<ref>Nacionalni arhiv Vašington, Mikrofilm T-311, rolna 175, snimka 378: Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja komande Jugostoka za novembar 1942 (30. novembar 1942.). „Svaka, pa i privremena, veza sa antikomunistički nastrojenim četnicima u Hrvatskoj je protivna naređenju Fuehrera, Ia 3071/42 o borbi protiv bandi.“</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=383 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000378.] <br /> ({{jez-njem|"Haltung gegenüber feindluch eingestellten Kreisen in Serbien/Kroatien: An Bev.Kmdr.Gen. in Serbien, Befehlshaber der dt. Truppen in Kroatien, Kdr.Gen. in Kroatien und Dt.Verb.Kdo. bei Supersloda ergeht ein Befehl betreffend klarer und eindeutiger militärischer Haltung gegenüber allen uns feindlich eingestellten Kreisen. Jede – wenn auch nur vorübergehende – Bindung mit antikommunistisch eingestellten Cetniks in Kroatien steht im Widerspruch zu den bzgl. Bandenkämpfung gegebenen Befehlen des Führers Ia Nr. 3071/42 g.K."}})</ref> Za vrijeme izvođenja [[Operacija Weiss|operacije Weiss]], njemački komandanti na terenu su bili u nedoumici da li da se povinuju naređenjima svojih viših vojnih komandi, ali i političkih instanci, ili da nastave sarađivati s četnicima Draže Mihailovića: {{izdvojeni citat|Uprkos borbenoj pomoći hrabrih četnika, koja je doprinijela deblokadi opkoljenih dijelova 718. pješadijske divizije, njemačke trupe imaju zadatak da se brzo probiju do boksitne oblasti. One imaju instrukcije da smatraju četnike neprijateljima. Sada se ispostavilo da se situacija kod mjesta Dobro (?), čija se posada sastojala od Nijemaca, Italijana i četnika, poboljšala zahvaljujući četničkom prodoru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=549 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000544.] <br /> ({{jez-njem|"Trotz der Waffenhilfe tapferer Cetnik, die auch zur Befreiung der eingeschlossenen Gruppe der 718.I.D. mit beigetragen haben, ergibt sich für die deutschen Truppen die Aufgabe, möglichst schnell in das Bauxitgebiet von Mostar vorzustoßen. Die deutschen Truppen haben den Auftrag die Cetniks als Feind anzusehen. Es ergab sich nun das Bild, daß die Besatzung von Dobro (?), die aus Deutschen, Italiener und Cetniks bestand durch den Vorstoß der Cetniks Luft bekam."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka kod načelnika štaba Jugoistoka (1. mart 1943.).}} Major [[Slavoljub Vranješević]], komandant Zapadne Bosne JVuO, šalje 2. marta 1943. godine dopis »bratu« [[Uroš Drenović|Urošu Drenoviću]] kojim ga obavještava da je od strane njemačke komande u [[Banja Luka|Banjoj Luci]] zakazana konferencija na koju su pozvani najvažniji četnički zapovjednici u [[Bosanska krajina|Bosanskoj krajini]]: {{izdvojeni citat|Pre nekoliko časova primio sam izveštaj od Komandanta Bosanskih četničkih odreda brata Rade Radića, u kome mi javlja, da su Nemci pozvali na konferenciju u Banja Luci sve Komandante i to: Radića, Tešanovića, Drenovića, Marčetića, Mišića radi rešavanja važnih pitanja. Konferencija će se održati u nemačkoj komandi u B. Luci. Ovoj konferenciji neće prisustvovati pretstavnici hrvatskih ni vojnih ni civilnih vlasti. Komandant mi je naredio, da pozovem sve Komandante na predkonferenciju, koja će se održati u Karanovcu na dan 4 o.m. u 12 časova.— Prema napred izloženom pozivam te, da bez ikakvog izgovora i odlaganja bez obzira na situaciju na položaju, dođeš 4 o.m. do određenog časa u Karanovac.— Ovo smatraj vrlo važnim i NAJHITNIJIM. Molim Te koristi sva moguća prevozna sredstva, pa i motorcikl i na vreme dođi na predkonferenciju.<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 31, str. 64.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_64.htm Naređenje Komande bosanskih četničkih odreda od 2. marta 1943. komandantu odreda »Kočić« za prisustvovanje konferenciji radi usaglašavanja stavova o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Već 3. februara 1943. godine, major Vranješević je upoznao Vrhovnu komandu JVuO o činjenici da se bosanski četnici nalaze u službi njemačkog okupatora, ali i da su potpisali [[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|sporazume o saradnji sa vlastima NDH]]: {{izdvojeni citat| NEMCI Četnički odredi učestvuju u borbi zajedno sa Nemcima češće puta, ali na zasebnim sektorima. Pre našeg dolaska, Nemci su uspeli da u borbu protiv komunista uvode četnike tako, da im ovi osiguravaju krila i da se mešaju u komandovanje. Ovome se je odmah stalo na put, ma da sa dosta poteškoća. Po sebi se razume da se mnogo interesuju o tome, da li mi imamo kakve veze sa Dražom Mihailovićem — što mi odbijamo, navodeći da je to samo komunistička propaganda kako bi izazvali Nemce protiv nas, pa nas tako priklještene, uveli u svoje redove. Ipak, često puta Nemci čuju kako svi četnici pevaju »Od Topole pa do Ravne Gore« ili »Od Manjače pa do Ravne Gore«, »sve su straže generala Draže« itd., dakle jasno primećuju, ali moraju da trpe. Njihova nemoć oseća se. HRVATI Ovi se redovno predaju komunistima, gde god ovi na njih udare. Hrvatski oficiri nalaze spas u komunizmu. Zbog sporazuma sa Hrvatima, koji su ovi [četnički — prim.] odredi sklopili pre našeg dolaska, borbe sa Hrvatima ne vode se. Naprotiv, za većinu starešina i boraca može se reći, da su taj sporazum shvatili kao definitivan svršetak rata, pa i otuda javašluk i slaba disciplina. Sada, dok se ne raščisti sa komunistima, ovakvo stanje mora da ostane.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_27.htm Izveštaj majora Slavoljuba Vranješevića od 3. februara 1943. majoru Zahariju Ostojiću o vojno-političkoj situaciji u četničkim odredima zapadne Bosne i saradnji sa nemačkim i ustaško-domobranskim jedinicama]</ref>}} Vojvoda [[Vukašin Marčetić]], komandant puka »Manjača«, bio je takođe jedan od potpisnikâ sporazuma sa vlastima satelitske NDH. Tokom operacije »Weiss«, Marčetić uspostavlja vezu s njemačkim okupatorom, konkretno sa [[117. lovačka divizija (Nemačka)|117. divizijom]]: {{izdvojeni citat|Posebno: [...] [[369. legionarska divizija|369. pješ. div.]] će prvo dovršiti borbe na [[Grmeč]]u. Uspostavljena veza sa četničkom grupom Marčetića, koja će preuzeti osiguranje vlastitog istočnog boka.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=315&roll=2263 NARA, T315, Roll 2263, frame no. 000670.] <br /> ({{jez-njem|"369. J.D. führt vorerst Kampfhandlungen in der Grmec durch. Verbindung mit Cetnikgruppe Marcetic aufgenommem, die Schutz der eigenen Ostflanke übernehmen will."}})</ref>|Ratni dnevnik 117. divizije, unos za 5. februar 1943.}} O (nevoljnom) sadjejstvu 117. divizije sa četničkim odredima u [[Bitka za Konjic 1943.|bici za Konjic]], u februaru 1943. godine, nakon rata će posvjedočiti i general [[Alexander Löhr]]: {{izdvojeni citat|117. lovačka divizija, koja je prodirala od Ivan-sedla ka severozapadu, vodila je od početka teške borbe, pa je na kraju odbijena i odbačena. Jedan njen deo morao je da se spasava u Konjicu, koji je bio utvrđen i posednut od Italijana i četnika. Ovo mesto su partizani okružili i tako je došlo do toga da su se ovde, pod pritiskom događaja, borili na istom frontu Nemci i četnici – doduše odvojeni jedni od drugih italijanskim jedinicama. Konjic je doduše bio oslobođen iz okruženja sa trupama iz [[Sarajevo|Sarajeva]], ali je partizanima uspelo da se probiju preko Neretve i povuku svi bez izuzetka u severnu [[Crna Gora|Crnu Goru]].<ref>{{cite web|url=http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html | title = Записи Александра Лера, часопис СРПСКО НАСЛЕЂЕ, број 7/1998 | publisher = Srpsko-nasledje.co.rs |date=3. 1. 1943. | accessdate=4. 1. 2023. | archive-url = https://web.archive.org/web/20130216202528/http://www.srpsko-nasledje.co.rs/sr-c/1998/07/article-14.html# | archive-date=16. 2. 2013 |url-status=dead | df = }}</ref>|General [[Alexander Löhr]], komandant Jugoistoka}} Tokom [[Bitka na Neretvi|bitke na Neretvi]], četnici su bili obilno snabdijevani streljivom i hranom iz italijanskih i njemačkih magacina. Kapetan [[Vojislav Lukačević]], koji se zajedno sa svojim četnicima tukao uz borbenu grupu »Anacker«, [[5. mart]]a iz [[Konjic]]a je javio majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] da mu »11« (tj. Nijemci) daju municiju, kao i da je vojvoda [[Dobroslav Jevđević]], sa svoje strane, zadužen za obezbjeđivanje logistike: {{izdvojeni citat|Vidim da je glavna tvoja briga kako ćemo sa 11. Verujem da si o njima dobio preterane izveštaje. Svaka njihova kolona koja nastupa ima najviše jednu trećinu Nemaca a ostalo su domobrani i po nešto ustaša. Oni sami ne mogu ništa da urade, toga su svesni. Ja mislim da je nama najpreči za sada cilj uništenje komunista i to što brže. Ne sme nas zateći iskrcavanje u borbi sa komunistima, a isto tako ne smemo početi borbu sa 11 dok komunisti nisu likvidirani a oni nisu likvidirani i pored uspeha koje smo postigli. Čvrsto sam ubeđen da nas 11 neće napasti sve dok se vode borbe sa komunistima te je strahovanje u tom pravcu preterano... Najvažnije i najbolje snabdevanje preko [[Sarajevo|Sarajeva]] koje neka Jevđo forsira. Dobio sam sinoć preko 11, 30.000 metaka obećali još čim im stigne neki transport koji očekuju u Sarajevo.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_2_71.htm IZVEŠTAJ KOMANDANTA KONJIČKE GRUPE OD 5. MARTA 1943. KOMANDANTU ISTAKNUTOG DELA ŠTABA DRAŽE MIHAILOVIĆA O BORBENOM RASPOREDU ČETNIKA I NEMACA NA SEKTORU KONJIC—JABLANICA]</ref>}} O isporuci municije jedinicama JVuO (najvjerovatnije o onoj koja je data kapetanu Lukačeviću), Komanda Jugoistoka je 7. marta javila vojnom vrhu u [[Berlin]]u: {{izdvojeni citat|– 7. mart 1943: Municija za četnike. Vrhovna komanda je obaviještena telegramom o isporuci 30.000 metaka četničkim jedinicama.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=175&broj=453 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000448.] <br /> ({{jez-njem|"Munition für die Cetniks: </br> An OKW/WFSt. ergeht eine Meldung betraf. der Übergabe von 30.000 Schuß Inft. Munition an Cetnikverbände."}})</ref>|Izvještaj o djelatnosti operativnog odjeljenja Komande Jugostoka za mart 1943. godine (31.3.43.)}} [[File:Chetniks and German Officers meet in Bosnia, 1943.jpg|thumb|Sastanak njemačkih oficira sa četnicima u [[Bosna (regija)|Bosni]], [[1943]]. godina]] 9. [[Mart|ožujka]] 1943. godine, [[Fašizam|fašistički]] [[Poglavnik|duce]] [[Benito Mussolini]] šalje pismo [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]],<ref>''Tajna pisma Hitler – Mussolini (1940—1943)'', edicija Dokumenti i svjedočanstva (priredio i preveo: Dr Bogdan Krizman), Novinarsko izdavačko poduzeće (NIP), Zagreb, 1953, str. 78.</ref> vođi [[Treći Reich|Njemačkog Reicha]], u kom navodi da je upoznat sa suradnjom njemačkih okupacionih trupa s četnicima: {{izdvojeni citat|Više tisuća četnika naoružali su, na lokalnoj bazi, komandanti talijanskih jedinica, da vode gerilu, za koju imaju, kao svi stanovnici Balkana, naročite sklonosti. Do danas su ti četnici suzbijali partizane vrlo odlučno. Upravo sam primio izvještaj. U njemu mi javljaju, da su njemačke snage, koje su uspostavile dodir sa četnicima u dolini gornje Neretve, pristale da surađuju s njima i da su naoružale četnike metcima i ručnim bombama.|[[Benito Mussolini]] u pismu [[Adolf Hitler|Adolfu Hitleru]] (9. III 1943)}} O pristizanju Mussolinijeva pisma istog je dana javila i Vrhovna komanda njemačkih oružanih snaga: {{izdvojeni citat|''9. mart'' </br> Duče poslao pismo Hitleru, u kome zastupa mišljenje da su četnici i partizani neprijatelji Osovine. O tome je razgovarao i sa nemačkim ministrom spoljnih poslova. Priznaje da su Italijani do sada naoružali nekoliko hiljada četnika za gerilski rat protiv komunista i oni su se do sada energično borili protiv partizana. Ali, sada je Duče izdao energičnu naredbu, da se četnicima više ne daje oružje i da njih, nakon što se partizani poraze, treba razoružati. Na osnovu poslednjih vesti, na prostoru gornje Neretve Nemci su takođe stupili u kontakt sa četnicima i ostavili im patrone i ručne granate.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta od 9. marta 1943.}} Pošto је za katastrofalni poraz četnika u bici na Neretvi optužio Jevđevića, [[Petar Baćović|Baćovića]] i [[Bajo Stanišić|Baja Stanišića]] a istakao za primjer Vojislava Lukačevića, major Ostojić im је 10. marta naredio da se kod Italijana zauzmu za dozvolu o prebacivanju četnika na zapadnu obalu Neretve. Odgovarajući na optužbe, Jevđević i Ваćоvić istoga dana izvještavaju Mihailovića da је za proboj operativne grupe NOVJ kriv upravo Lukačević, te da Ostojić, komandujući iz [[Kalinovik]]a, nema pravu predstavu о toku događaja. Jevđević navodi: „Kada sam zvao delove Vrhovne komande da komanduju nа licu mesta, odgovorili su neljubazno da neće da radе sa okupatorom, tražeći u isto doba hranu, municiju, topove i vojsku od okupatora.“ Као argument da četnici moraju bespogovorno slušati naređenja okupatorskih oficirâ, vojvoda Jevđević navodi podatak da Nijemci i Italijani hrane i snabdijevaju municijom cjelokupnu masu četnikâ od 13.200 ljudi. Riječ je o 2000 četnika pod komandom Вајa Stanišića, 4.000 iz Lukačevićeve konjičke gruре, 6.000 pod komandom majora Petra Baćovića (hercegovački četnici) i 1.200 četnika kojima komanduje major Andrija Vesković. Jevđević Mihailoviću piše i da su okupatori dali toliko hrane da је on, na osnovu lažnog brojnog stanja, uspio da uštedi 110.000 obroka, kao i da su mu za posljednjih nekoliko dana isporučili 1.100.000 metaka.<ref>AVII, reg. br. 3/1, kut. 293, dep. 2248.</ref><ref>Branko Latas, Saradnja četnika i Nemaca u borbama protiv Glavne operativne grupe divizija NOVJ u dolini Neretve (februar — mart 1943), Prilozi Instituta za istoriju (br. 17), Sarajevo, 1980, str. 214.</ref> General [[Rudolf Lüters]], zapovjednik njemačkih trupa u NDH, piše u procjeni situacije od 16. marta 1943. da je „neprijateljski otpor protiv nemačkih divizija koje su napadale uglavnom slomljen“, te da je „operacija „[[Operacija Weiss|Vajs II]]“ u suštini završena“. O četničkim snagama u njemačkoj zoni operacija, general Lüters navodi: {{izdvojeni citat|Četničko pitanje nije se dalje zaoštrilo. U području [[114. lovačka divizija (Njemačka)|714. divizije]] nisu zabeležena nikakva prekoračenja u tuđu nadležnost. Četničko rukovodstvo se potčinilo naređenjima nemačkog Vermahta i potvrdilo svoju lojalnost. Četnici koji se nalaze na području [[118. lovačka divizija (Njemačka)|718. pešadijske divizije]], naročito u rejonu [[Zenica|Zenice]] i [[Han-Pijesak|Han-Pijeska]], neprijateljski se suprotstavljaju hrvatskoj državi i nemačkom Vermahtu i pokušavaju da izazovu nemire putem sabotaža i razoružavanja hrvatskih odreda. Divizije koje su učestvovale u operaciji „Vajs II“ jedinstveno se povoljno izražavaju o držanju četničkih jedinica. Dragocenim izviđačkim podacima i napadima za rasterećenje pomagali su našim jedinicama, mada ni u jednom slučaju nije sa nemačke strane tražena podrška.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_3_38.htm Procena vojno-političke situacije komandanta nemačkih trupa u NDH od 16. marta 1943. za period od 1. do 15. marta 1943. godine]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=372&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 000366—000367.] <br /> ({{jez-njem|"Die Cetnikfrage hat sich nicht weiter zugespitzt. Im Bereich der 714.J.D. sind keine Übergriffe zu verzeichen. Die Cetnikführung hat sich den Befehlen der deutschen Wehrmacht untergeordnet und ihre Loyalität versichert. Die im Bereich der 718.J.D. befindlichen Cetniks, besonders im Raum ZENICA und HAN PIJESAK stehen kroat. Staat und deutscher Wehrmacht feindlich gegenüber und versuchen durch Sabotageakte und Entwaffnung kroat. Abteilungen Unruhe zu stiften. Die im "Weiss II"–Einsatz befindlichen Divisionen äussern sich übereinstimmend günstig über das Verhalten der Cetnikverbände. Durch wortwolle Kundschafterdienste und Entlastungsangriffe haben sie der Truppe geholfen, obwohl in keinem Falle deutscherseits Unterstützung orboten worden war."}})</ref>}} U iscrpnom izvještaju<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, str. 1015—1018.</ref> koji je [[5. maj]]a 1943. godine podnio [[SAD|američki]] [[Ured za strateške usluge]] (preteča današnje [[Centralna obaveštajna agencija|Centralne obavještajne agencije]]), sumiraju se rezultati netom završene operacije »Weiss«: {{izdvojeni citat|Krajem januara 1943. godine zajedničke nemačke, hrvatske, italijanske i četničke snage povele su veliku ofanzivu protiv jugoslovenske oslobodilačke armije. Neprijatelj je potpomognut od Drenovićevih četnika uspeo da potisne jugoslovenske patriote u Hercegovini i jugoistočnoj Bosni. Glavni udar u sadašnjoj neprijateljskoj ofanzivi vrše kombinovane četničke snage u Hercegovini (V.[ojislav] Lukačević, član Mihailovićevog glavnog štaba), u Crnoj Gori (Bajo Stanišić) i u Sandžaku (Pavle Đurišić, član Mihailovićevog glavnog štaba). Ishod ove borbe je još neizvestan. Partizani govore da su oni odneli pobedu, dok četnici insistiraju na tome da su gotovo potpuno očistili ove jugoslovenske krajeve od antifašističkih snaga. Tačno je, međutim, da su jugoslovenski antifašistički gerilci pretrpeli teške teritorijalne gubitke, ali daleko je od toga da su njihove snage uništene ili razbijene. Na drugoj strani, mnogo slavljeni četnici generala Mihailovića danas su angažovani u jednoj od najžešćih ofanziva za uništenje jugoslovenskih demokratskih snaga.}} === Četnički teror u Srbiji (1943) === {{main|Srbija u Drugom svetskom ratu|Zločini četnika u Drugom svjetskom ratu}} Mihailovićeva taktika u Srbiji se početkom 1943. sastojala u tome da organizuje i štedi svoje snage za "planirani narodni ustanak". Nemci navode da je izbjegavao svaki konflikt sa okupacionim trupama.<ref>NAW, T-78, Roll 332, 6289915, 919: Procjena situacije komande Jugoistoka za feburar 1943 (2. mart 1943.).</ref> Izveštaji Nedićeve vlade konstatuju da je četnička akcija gotovo svuda upravljena na obračunavanje sa komunistima, koje se sprovodi beskompromisno, do istrebljenja. Inače, četnici na sastancima sa narodom naređuju lojalno držanje prema domaćim vlastima i okupatorskoj vojnoj sili kao i "odricanje svake pomoći partizansko-komunističkim bandama".<ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 59/1—1, k. 22.</ref><ref>Kopija originala (pisana na mašini, ćirilicom) u Arhivu V.I.I., reg. br. 54/5—1, k. 22.</ref> 12. februara 1943. godine, kapetan [[Miloš B. Marković]], komandant Ariljske brigade iz sastava Požeškog korpusa JVuO, prenosi Mihailoviću ideju poručnika [[Zvonimir Vučković|Zvonka Vučkovića]] da iskoristi vezu sa njemačkim oficirom u cilju »gonjenja komunista«: {{izdvojeni citat|U srezu Kačerskom nalaze se dve komunističke grupe, prva jačine 60 a druga oko 150 ljudi. Ove se grupe prebacuju i u Oplenački srez. Za likvidaciju ovih grupa potrebno mu je oko 300 ljudi, no kada bi ih skupio izazvao bi potere od strane okupatora. Ima jednu drugu mogućnost a to je da uputi Nemce da gone ove grupe. Posredno, no obazrivo ima vezu sa jednim od nemačkih komandanata, koji je izjavio gotovost za usluge svake vrste a naročito u gonjenju komunista.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_33.htm Izveštaj komandanta Ariljske brigade od 12. februara 1943. Draži Mihailoviću o borbama protiv pripadnika NOP-a u zimu 1942. godine i dostignutoj organizaciji u brigadi]</ref>}} Poručnik [[Predrag Raković]], u svojstvu komandanta 2. ravnogorskog korpusa JVuO, informiše 3. marta 1943. generala Mihailovića o tajnom sastanku sa nemačkim potporučnikom Krigerom: {{izdvojeni citat|Okupator, kako Nemci tako i Bugari svu svoju akciju uputili su na komuniste, na njihovo gonjenje i istrebljenje. U smislu depeše koju sam podneo G. Ministru, sastao sam se 2 marta t.g. na Savincu u jednoj šumi sa Nemačkim komandantom potporučnikom Krigerom iz Gor. Milanovca. Sastanak je izveden potpuno tajno. Na sastanak je od strane Nemaca došao potporučnik Kriger i njegov tumač. A sa naše strane bio sam ja i moj Načelnik štaba p.por. Lazarević. Tema razgovora bila je isključivo uništenje komunističkih bandi, na teritoriji koju obezbeđuje Nemačka jedinica iz Gor. Milanovca. Uglavnom dolazi u obzir komunistički vođa [[Milorad Labudović|Labud]] koji ima oko 150 komunista pod svojom komandom u okolini Rudnika, u srezovima: Kačerskom i Orašačkom. Utvrdili smo plan za ovaj rad. O izvođenju ove akcije detaljno sam se dogovorio sa Zvonkom noću između 2/3 - III t.g., u čemu smo postigli potpunu saglasnost.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 127, reg. br. 7/3 (S-X-12/4).</ref><ref>[https://znaci.org/00001/4_14_2_67.htm Izveštaj komandanta 2. ravnogorskog korpusa od 3. marta 1943. Draži Mihailoviću o borbi protiv pripadnika NOP-a i pregovora sa predstavnicima nemačkih okupacionih trupa]</ref>}} I u depeši od 23. marta, Raković piše da se ponovo sastao sa nemačkim komandantom iz G. Milanovca, te je dogovoreno da se za ubijene Nemce neće više paliti kuće redom, već "samo po našem spisku", partizanske, i samo će se partizani ubijati: {{izdvojeni citat|Hapšenje naših ljudi više neće biti na reonu nemačke komande G. Milanovac. Ako pogine okupatorski vojnik na ovome terenu neće se paliti redom kuće, već samo po našem spisku i to partizanske i samo će se partizani ubijati. [...] Dobio sam 5000 metaka za čišćenje moga reona od komunista.<ref>Zbornik dokumenata i podataka o Narodnooslobodilačkom ratu naroda Jugoslavije, tom XIV, knjiga 2, Dokumenti jedinica, komandi i ustanova četničkog pokreta Draže Mihailovića: 1. januar — 8. septembar 1943, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 113, str. 550.</ref>}} [[Datoteka:Četnici batinaju narod.jpg|thumb|Četnici batinaju seljaka u Srbiji.]] Koliki je bio teror koji su četnici sprovodili nad pristalicama [[NOP|pokreta otpora]] u području doline Zapadne Morave, Dragačeva i Takova, svedoči konstatacija u biltenu kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova: {{izdvojeni citat|Ilegalni odredi poručnika Vlaste Antonijevića, Dače Simovića, Milutina Jankovića, poručnika Vasića i kapetana Rakovića nemilosrdno ubijaju sve one koji su makar i jedan dan bili i sarađivali sa partizanima. Neki od ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost može ravnati sa radom običnih odmetnika.<ref>http://www.e-novine.com/srbija/srbija-tema/102680-aak-Gornji-Milanovac-Luani.html</ref>|Izveštaj kvislinškog Ministarstva unutrašnjih poslova (april 1943)}} Četnici su, poput okupatora, prema partizanima, njihovim simpatizerima i porodicama, primenjivali najsvirepije mere: {{izdvojeni citat|1) Protiv zaludele, potpuno obezglavljene i pomahnitale komunističke bande u šumi, sve određene starešine i svo nacionalno naoružano ljudstvo ima povesti beskompromisnu borbu za njihovo potpuno uništenje. Izuzetka u ovome pogledu ne može biti. 4) Ko se uhvati da nosi hranu ili druge potrebe komunistima, a to se tačno utvrdi, komandant brigade sa čije bi teritorije bio takav krivac, odmah će ga streljati i porodicu potpuno uništiti. Kuću spaliti, a stoku zapleniti za izdržavanje gorskih jedinica. 5) Ko se uhvati, a to se od strane komandanta brigade utvrdi, da je krio komuniste, primio u svoju kuću ili im slao makakva obaveštenja, biće najstrožije kažnjen. 6) Ko se uhvati i bude dokazano, da je neko lice videlo komuniste, a nije na najbrži način izvestilo najbližu četničku komandu, biće takođe kažnjeno, u čemu se komandantima brigada ostavlja puna inicijativa. 7) '''Ako u nekom selu bude ubijen makoji četnik, komandant brigade dotične teritorije odmah će streljati deset simpatizera'''.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%9D%D0%B0%D1%80%D0%B5%D1%92%D0%B5%D1%9A%D0%B5_%D0%BA%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D0%B0_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BA%D0%BE%D1%80%D0%BF%D1%83%D1%81%D0%B0_%D0%B7%D0%B0_%D0%BD%D0%B5%D0%BC%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D1%81%D1%80%D0%B4%D0%BD%D0%BE_%D1%83%D0%BD%D0%B8%D1%88%D1%82%D0%B0%D0%B2%D0%B0%D1%9A%D0%B5_%D0%BF%D1%80%D0%B8%D0%BF%D0%B0%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%BE%D0%B1%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%BB%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%BE%D0%B3_%D0%BF%D0%BE%D0%BA%D1%80%D0%B5%D1%82%D0%B0_%D0%B8_%D1%9A%D0%B8%D1%85%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%85_%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D1%86%D0%B0_4.9.1943. Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica 4.9.1943.]</ref>|Naređenje komandanta Komskog korpusa za nemilosrdno uništavanje pripadnika narodnooslobodilačkog pokreta i njihovih porodica (4.9.1943).}} Zbog svega navedenog, mnogi ljudi koji su prišli četnicima na početku ustanka protiv sila Osovine, bili su razočarani preusmerenjem dejstava u borbu protiv partizana. Tako je britanski oficir za vezu Hadson zabeležio: "Nekoliko četničkih jedinica tražilo je da bude oslobođeno zadatka borbe protiv partizana".<ref name="Deakin2"/> === Zabrana sabotaža u Srbiji i učvršćivanje veze s Nijemcima na području NDH (1943) === {{main|Sabotaže u Srbiji u Drugom svjetskom ratu|Neil Selby}} [[Datoteka:Plakat o streljanju DM pristalica iz 1942.jpg|mini|Plakat o streljanju „50 DM pristalica“ zbog rušenja mosta na pruzi Požarevac - Petrovac na Mlavi iz decembra [[1942]].]] U Srbiji, iako su neke četničke pristalice vršile sabotaže, trpeći nemačke odmazde zbog toga, četničko vođstvo je posebno branilo ozbiljnije sabotaža na bitnim saobraćajnicama, pa su čak sprečavali britanske komandose na terenu da ih vrše: {{izdvojeni citat|[[Neil Selby|Major Selby]] imao zadatak da organizuje sabotaže i dotur materijala za iste; „Prema Selbyevim navodima, '''do sabotaža nije došlo zato što ih D.M., odn. njegovi komandanti na terenu na terenu još nisu odobrili'''.“<ref>NAW, T-313, Roll 482, 000544: Izvještaj obavještajnog odjeljenja Vojnog komandanta Jugoistoka o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca u noći 18./19. augusta 1943 (26. august 1943.).</ref>|Izvještaj nemačkog obavještajnog odjeljenja o rezultatima istrage nad zarobljenim britanskim majorom Selbyem, uhvaćenim kod Žitkovca (26. august 1943).}} U izvještaju potpukovnika Klamrotha iz Generalštaba njemačkih oružanih snaga, nakon inspekcijskog putovanja po Balkanu u avgustu 1943. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> konstatuje se da je general Mihailović najstrožije zabranio izvođenje sabotažâ protiv okupacione sile prije eventualnog savezničkog iskrcavanja. Pored toga, pominje se i to da su njemačke obavještajne strukture detaljno upoznate sa kretanjem četničkog komandanta i Vrhovne komande JVuO po Srbiji: {{izdvojeni citat|Pokret Draže Mihailovića: U Srbiji tinja latentni ustanak. Draža Mihailović je liderska priroda i veoma je aktivan. Svaki preuranjeni napad protiv okupacionih snaga u startu je strogo zabranjen. Trenutno se jedino vodi borba protiv komunista. Mora se očekivati jedinstveni napad na okupacione snage, uključujući sabotaže i prepade. Pretpostavlja se da je angloameričko iskrcavanje na Jadranu trenutak za to. Stav Draže Mihailovića prema Angloamerikancima opisan je na sledeći način: „Kao pomagači ste dobrodošli, ali ja ću sâm obnoviti Jugoslaviju!“ Nadzor nad Dražom Mihailovićem je dobar. Nemačke službe vrlo brzo saznaju za njegova boravišta koja neprestano menja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=638&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289888.] </br> ({{jez-njem|"b) Draga [sic!] Mihailowitsch Bewegung: </br> In Serbien schwelt der latente Aufstand. Draga Mihailowitsch ist eine Führernatur und sehr aktiv. Jedes vorzeitige Losschlagen gegen die Besatzungstruppen ist zunächst streng verboten. Zur Zeit nur Kampf gegen Kommunisten. </br> Mit dem einheitlichen Beginn von Sabotage, Überfallen usw. auf Besatzungstruppen muss gerechnet werden. Als Zeitpunkt dafür wird die Landung der Anglo–Amerikaner in der Adria vermutet. Die Einstellung des Draga Mihailowitsch den Anglo–Amerikanern gegenüber wird geschildert: "Als Helfer willkommen, aber ich selbst baue Jugoslawien wieder auf!" Die Überwachung des Draga Mihailowitsch ist gut. Die deutschen Dienststellen kennen sehr bald seine ständig wechselnden Standorte."}})</ref>}} Ipak, kako bi i dalje stvarao privid otpora i zadržao status saveznika, povremeno je inicirao bezazlene diverzije, koje neće izazvati nemačku odmazdu: {{citiranje|Udružite se sa apotekarima. Uzmite od njih praškova za kijanje, suzavce i supervodonik. Na igrankama svrabeće praškove. Upućujte preteća pisma, uznemiravajte telefonom, stvarajte svuda strah i zabunu.<ref name="Kosta Nikolić 2004">Bojan Dimitrijević - Kosta Nikolić: Đeneral Mihailović - biografija, Beograd : Institut za savremenu istoriju, 2004, str 378-9.</ref>|[[Draža Mihailović]] naređuje „misteriozne” sabotaže po gradovima septembra 1943.}} 18. rujna 1943. godine, poručnik Lippert iz Obavještajnog odjela [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] sastavlja izvještaj o posjetu poručnika [[Milana Cvjetićanina]], komandanta Bosanskog korpusa „Gavrilo Princip” [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]] JVuO, kojega je [[Kapitulacija Italije|kapitulacija Italije]] zatekla na liječenju u [[Split]]u. Tom prilikom, Cvjetićanin nedvosmisleno poentira: {{izdvojeni citat|Mi četnici znamo da se samo uz pomoć njemačkih trupa može postići efikasno uništenje bandita, jer smo mi četnici za to isuviše slabi.<ref>[https://znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.], str. 273.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=984&rec=313&roll=483 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000981.] <br /> ({{jez-njem|"Wir Cetniks wissen, dass nur durch die deutschen Truppen eine wirksame Vernichtung der Banditen erfolgen kann, da wir Cetniks hierzu zu schwach sind."}})</ref><ref>[https://pescanik.net/pismo-citateljima-blica-i-gledateljima-serije-ravna-gora/ Boris Dežulović: Pismo čitateljima Blica i gledateljima serije “Ravna gora”]</ref>}} [[Datoteka:Marsz wojsk niemieckich w Dalmacji (2-515).jpg|mini|Četnici Dinarske divizije u mimohodu pored motorizovane kolone njemačke 114. divizije (Dalmacija, septembar 1943).<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2018/01/bk0306.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0306 | Photo | 114. Jäger-Division]</ref>]] Nakon [[Kapitulacija Italije u Jugoslaviji|kapitulacije Italije]] [[8. septembar|8. septembra]] [[1943]]. sve četničke snage iz italijanske okupacione zone su, nakon [[Antiosovinska ofanziva JVuO 1943.|sporadičnih sukoba]], uspostavile punu saradnju sa novouspostavljenim nemačkim okupacionim vlastima.<ref>Vidi: [[s:Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade|Uputstvo komandanta nevesinjskog korpusa od 30. decembra 1943. komandantu konjičke brigade]], [[s:Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.|Izveštaj majora JVUO Vasilija Marovića od 17. februara 1944.]], [[s:Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.|Izveštaj kapetana JVUO Franca Kovača od 23. februara 1944.]], itd.</ref> Mihailović je 7. oktobra 1943. naređivao svojim četnicima borbu protiv partizana u Sandžaku "po svaku cenu" i nesukobljavanje sa Nemcima "po svaku cenu".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_9.htm Naređenje Draže Mihailovića od 7. oktobra 1943. komandantima kopusa u zapadnoj Srbiji za mobilizaciju ljudstva i borbu protiv NOVJ u Sandžaku]</ref> Poručnik [[Jovan Pupavac]] pojašnjava u pismu upućenom 10. februara 1944. komandantu Zapadne Bosne JVuO majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]] kako je tekao proces prilaženja četnikâ pod komandom vojvode Momčila Đujića njemačkoj okupacionoj sili: {{izdvojeni citat|Dinarsku oblast sam napustio iz sledećih razloga: 1) Posle propasti Italije u Dalmaciju su došli Nemci. Komandant Dinarske oblasti pop Đujić stupio je u saradnju sa njima, najpre preko [[Mane Rokvić|Mane Rokvića]] koji je došao sa njima iz [[Bosanski Petrovac|Bosanskog Petrovca]]. Kasnije je delegirao kod štaba 114. Nemačke divizije svoga načelnika štaba kapetana Mijovića Novaka. Ljudstvo je postalo Nemačka milicija, primajući od njih redovnu hranu, municiju i dopunu oružja. Nemci su vrlo rado primili saradnju četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_73.htm Izveštaj komandanta 1. brigade Bosanskokrajiškog četničkog korpusa od 10. februara 1944. komandantu korpusa o saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji]</ref>}} U odgovoru koje je 4. oktobra 1943. poslalo Obavještajno odjeljenje 114. lovačke divizije, odbacuju se navodi iz telegrama poslatog od strane štaba 15. brdskog korpusa, u kojem se vojvoda [[Momčilo Đujić]] optužuje za prepade na njemačke trupe i u kojem se traži njegovo hapšenje. Nasuprot takvom zahtjevu, za komandanta [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]] se tvrdi sljedeće: „Uvjerljiva obavještenja i dokumenti nedvojbeno ukazuju da se Đujićeva četnička grupa u dosadašnjoj borbi protiv komunizma pokazala kao pouzdana... Sabotažni akti i prepadi na njemačke trupe dosad se nijesu događali.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=792&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000788.] <br /> ({{jez-njem|"Nach hiesigen sicheren Nachrichten und einwandfreien Unterlagen ist die Cetnikgruppe des Vojvoden Djujic im Kampf gegen die kommunistische Aufstandsbewegung bisher als zuverlässig zu bezeichnen. </br> Sabotageakte und Überfälle gegen die Deutsche Wehrmacht sind bisher nicht erfolgt."}})</ref> U poređenju sa oružanim snagama NDH, obavještajni oficiri 114. divizije Wehrmachta daju i mnogo povoljniju ocjenu za učinkovitost četnika: „Hrvatske trupe i ustaše, već zbog svoje brojnosti, ne mogu predstavljati značajniju podršku; osim toga, njihova borbena vrijednost je poznata. Četnički odredi su se dosad svuda pokazali kao izuzetno aktivni i pouzdani.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=793&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000789.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroatische Wehrmacht und Ustaschaverbände im Bereich sind schon rein zahlenmässig keine nennenswerte Unterstützung; darüber hinaus ist deren Kampfwert hinreichend bekannt. Die Cetnikverbände erweisen sich bisher überall als äusserst rege und zuverlässig."}})</ref> [[File:Četnički komandant u zapadnoj Bosni Uroš Drenović s nemačkim oficirima na terenu.jpg|thumb|Vojvoda [[Uroš Drenović]] (desno), četnički zapovjednik u [[Zapadna Bosna|zapadnoj Bosni]], zajedno sa njemačkim oficirima na terenu.]] U jesen 1943. godine, Vrhovna komanda Vermahta konstatuje prestanak bilo kakve aktivnosti DM protiv njih: {{izdvojeni citat|U jesen 1943. Titov pokret sve je više uzimao maha, a Mihailovićev pokret bio je potisnut na teritoriju Srbije. Komunisti nisu primali samo pomoć od sovjetske Rusije, nego sve više i od Engleza. Italijanska armija je kapitulirala. U ovakvoj novonastaloj situaciji četnički pokret bio je prisiljen da preispita svoj stav prema nemačkoj okupacionoj sili… Bilo kako, od tog vremena prestali su svi napadi Mihailovićevih ljudi protiv nemačke okupacione sile.<ref name="Živković">{{Cite web |title=Nikola Živković, Srbi u Ratnom dnevniku Vrhovne komande Vermahta |url=http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta |access-date=2024-07-08 |archive-date=2016-08-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160803153944/http://www.scribd.com/doc/34075047/Srbi-u-Dokumentima-Vermahta }}</ref>|Ratni dnevnik Vrhovne komande Vermahta}} Četnici u Hercegovini su počeli sarađivati sa njemačkim nadležnim komandama odmah po ulasku njihovih trupa u bivšu italijansku okupacionu zonu: {{izdvojeni citat|Banda koja je napadala u području sjeverno od [[Bileća|Bileće]] i ojačana na oko 1200 ljudi ([[10. hercegovačka udarna brigada|X herceg. brigada]]), uz potporu 800 četnika je odbačena natrag na sjever.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1081&rec=313&roll=190 NARA, T311, Roll 195, frame no. 7450860.] <br /> ({{jez-njem|"Die im Raum N Bileca angreifende und auf etwa 1200 Mann verstärkte Bande (X.He.Brig.) mit Unterstützung von 800 Cetniks nach N zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 18. septembar 1943. godine}} {{izdvojeni citat|SS-divizija „Prinz Eugen“: Komunistička grupa (jačine 1.200 ljudi), koja je sa sjevera nastupala ka Bileći, odbačena je ka sjeveru akcijom 6. čete 2. SS brdskog puka ojačane sa 800 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=483&broj=293 NARA, T313, Roll 483, frame no. 000290.] <br /> ({{jez-njem|"Von Norden gegen Bileca vordringende komm. Gruppe (1200) durch herangeführte 6./SS 2 und 800 Cetniks nach Norden zurückgeworfen."}})</ref>|Dnevni izvještaj 15. brdskog korpusa za 18. septembar 1943.}} {{izdvojeni citat|U oblasti [[Stolac|Stoca]], kao što je već napomenuto, Stolačka i [[Ljubinje|Ljubinjska]] četnička brigada su u saradnji sa našim trupama postigle uspjeh protiv glavnine Desete herceg. brigade.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=636&rec=314&roll=559 NARA, T314, Roll 559, frame no. 000631.] <br /> ({{jez-njem|"b.) Cetniks: </br> Im Raum von STOLAC hat, wie bereits erwähnt, im Zusammengehen mit eigenen Truppen die Cetnikbrig. von STOLAC und LUBINJE gegen die Hauptkräfte der X-herzeg.Brig. Erfolge erzielt."}})</ref>|Komanda 21. brdskog korpusa, Obaveštajno odeljenje, izveštaj o stanju, 27. septembar 1943.}} U izvještaju [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS brdske divizije Prinz Eugen]] od 10. oktobra 1943. godine, poslatom štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], pohvaljuje se lojalno držanje koje su, do tog trenutka, formacije [[Hercegovina|hercegovačkih]] četnikâ pokazale spram njemačkih okupacionih jedinica: {{izdvojeni citat|Četnici: Za borbu protiv komunista u istočnoj Hercegovini mobilisane su jače snage u okruzima [[Trebinje]], [[Bileća]], [[Stolac]] i [[Nevesinje]]. Dosadašnja iskustva s hercegovačkim četnicima mogu se ocijeniti dobrim, a njihovo držanje prema vlastitim trupama lojalnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1335&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001329.] <br /> ({{jez-njem|"Cetniks: Zur Bekämpfung der Kommunisten in der Ost–Herzegowina wurden in den Bezirken Trebinje, Bileca, Stolac u. Nevesinje stärkere Kräfte mobilisiert. Die bisherigen Erfahrungen mit den herzegowinischen Cetniks können als gut, das Verhalten gegenüber der eigenen Truppe kann als loyal bezeichnet werden."}})</ref>}} U odlomku iz mjesečnog izvješća SS divizije »Prinz Eugen«, inače njemačke elitne postrojbe na teritoriji okupirane Jugoslavije, sastavljenog 5. septembra 1943, blagonaklon stav četnika na divizijskom području (Hercegovina) opisan je na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Srbi [četnici — prim.] su se, djelimično, nastavili dokazivati ​​kao '''najpouzdaniji saveznici u borbi protiv crvenih bandi''', a time i protiv komunizma. U borbi protiv bandita uvijek su spremni sarađivati ​​s njemačkim Wehrmachtom, pa čak i podvrgnuti se njegovoj komandi.<ref>Klaus Schmider, ''Partisanenkrieg in Jugoslawien 1941-1944'', Verlag E.S. Mittler & Sohn GmbH, Hamburg/Berlin/Bonn, 2002, s. 307.</ref><ref>[https://www.znaci.org/NARA/T315.php?broj=1272&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frame no. 001266.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben haben sich z.T. weiterhin als die zuverlässigsten Verbündeten im Kampf gegen die roten Banden und damit gegen den Kommunismus erwiesen. Im Kampf gegen die Banditen sind sie jederzeit bereit, mit der deutschen Wehrmacht zusammenzugehen und sich ihr sogar zu unterstellen."}})</ref>|Mjesečni izvještaj 7. SS divizije XV brdskom armijskom korpusu za avgust 1943. godine}} U četničkim izvorima se potvrda ovih navodâ nalazi u naređenju koje je kapetanu Dušanu Đakoviću 6. septembra 1943. uputio potpukovnik [[Slavko Bjelajac]] (pseudonim »Nikola Dekić«), komandant Ličko-kordunaške četničke oblasti. Informišući svog podređenog oficira o ogromnim partizanskim gubicima u [[Bitka na Sutjesci|bici na Sutjesci]], Bjelajac zapisuje: {{izdvojeni citat|Po podatcima koje imamo partizani su kod Sutjeske strašno tučeni. Tvrdi se da su imali 5.000 mrtvih te da su samo naši s mrtvih lješeva partizanskih skinuli oko 200 puškomitraljeza. Četnici u Hercegovini drže pored ostalih mjesta i [[Kalinovik]], [[Foča|Foču]], i [[Čajniče]]. Ustaše su u [[Goražde|Goraždu]]. Njemci se također nalaze u Hercegovini. Dozvolili su bez ikakovih uslova da se na reonu svakog sreza može nalaziti i kretati 400 četnika (jednoj četničkoj grupi dali su 300 pušaka). <br /> U opšte izuzev situacija Hercegovine, Crne Gore, i Istočne Bosne stoji vrlo dobro. <br /> Ove podatke iz Hercegovine javljam Vam radi orjentacije. A u koliko se tiče Njemaca tek da naše stanovništvo zna da ih se ne treba plašiti i da neće vršiti represalije nad mirnim stanovništvom. <br /> Njemci govore u Hercegovini protiv Italijana i kažu da su oni spriječili širenje Srbije do rijeke Bosne protiv volje Njemaca. Optužuju Italiju da je ona dovela Pavelića na vlast. (To sve može i nemora biti tačno). <br /> Naši su zarobili čuvenog [[Nurija Pozderac|Nuriju Pozderca]] i [[Simo Milošević|Simu Miloševića]] u Hercegovini i streljali ih.<ref>Zbornik NOR-a, tom XIV, knjiga 2, Vojnoistorijski institut, Beograd, 1983, dok. 202, str. 946.</ref>}} Novembra 1943, Nijemci nabrajaju koje su se sve četničke vojvode u NDH upustile u saradnju s njima, kao npr: [[Mane Rokvić]] („izjašnjava se za Nemačku i u slučaju neprijateljskog iskrcavanja stoji sigurno na našoj strani“), [[Momčilo Đujić]] („Ljotićev pristalica“ čijim „prisluškivanjem je više puta dokazano da je slao lažne izveštaje D. M. kako bi se izvukao ispod njegovog uticaja“), [[Uroš Drenović]] („nepomirljiv protivnik komunista“; „više od godinu dana sarađuje otvoreno sa nemačkim Vermahtom“) i drugi.<ref name="ReferenceA"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Cetnikführer, mit denen zusammengearbeitet wurde: </br> Vojvode Rokvic. Energischer Führer der ohne Unterbrechung rückhaltlos mit der deutschen Truppe zusammenarbeitet. Bekennt sich zu Deutschland und steht im Falle einer feindlichen Landung sicher auf unsere Seite. </br> Vojvode Djujic, Ljotic–Anhänger. DM. sucht ihn durch ständigen Druck zu beeinflussen. Durch Überwachung ist bereits mehrfach nachgewiesen, dass Djujic falsche Meldungen an DM. abgesetzt hat, um sich seinem Einfluss zu entziehen. Djujic wird seitens der. Div. im bewusster Übertreibung als besonders aktiver Kämpfer gegen den Kommunismus in Verbindung mit der deutschen Wehrmacht herausgestellt. </br> Vojvode Drenovic. Gerade Persönlichkeit, unversöhnlicher Kommunistengegner (kommunistische Untaten an seiner Ehefrau, die den Tod herbeiführten), bezeichnet sich als Beschützer seiner pravoslavischen Volksgenossen. Arbeitet länger als 1 Jahr offen mit deutscher Wehrmacht zusammen. Von DM. angestrebte Beeinflussung bisher ohne Erfolg."}})</ref> U ovom strogo povjerljivom izvještaju, obavještajni oficiri XV brdskog armijskog korpusa dopisuju još i sljedeće: „Čitav niz drugih četničkih vođâ na području južno od [[Bihać]]a, neumoljivi su protivnici komunizma i dobri vojnici. Svi su se istakli u saradnji sa [našim] trupama, a kao svoj zadatak označavaju zaštitu pravoslavnog stanovništva od uništenja.“<ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 44, str. 86.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=347&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Eine Reihe weiterer Cetnikführer im Raum südl. Bihac unerbittliche Kommunistengegner und gute Soldaten haben sich in der Zusammenarbeit mit der Truppe bewährt, und sehen es als ihr Ziel an, den pravoslavischen Volksteil vor der Ausrottung zu bewahren."}})</ref> U izvještaju [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. godine zaključuje se da bi osiguranje dugih linija snabdijevanja bez četnika bilo „nezamislivo“.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=343&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000339.] <br /> ({{jez-njem|"Die Sicherung der langen Nachschubwege der Division ist ohne Unterstützung det zugeteilten Cetnik–Stützpunkte, wenn nicht ausreichend deutsche Kräfte oder kampffähige kroatische Truppen zur Verfügung gestellt werden, undenkbar."}})</ref> 19. novembra 1943. potpisani su i na snagu stupaju prvi [[Ugovori o saradnji četnika i Vermahta|ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta]], koji četnicima nameću obavezu "da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih".<ref>https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm</ref> 30. novembra 1943. godine [[Dragoljub Draža Mihailović|general Mihailović]] naređuje [[Ljubomir Jovanović Patak|Ljubi Patku]], komandantu Timočkog korpusa, da protera britanskog majora Erika Grinvuda koji hoće da vrši akcije protiv Nemaca bez njegovog dopuštenja: {{izdvojeni citat|Kod vas je tamo engleski major Grinvud sa telegrafistom. To je posledica prosjačenja materijala. Nije došao da vas pomogne u materijalu već da uništi naša sela za neku sitnu sabotažu. '''Naređujem da Grinvuda sa celom pratnjom najurite kao kučku''' po mom naređenju jer je pošao na teren bez mog odobrenja. Ponavljam najurite ga kao kučku i izvestite.<ref>https://www.znaci.org/00001/4_14_3_42.htm</ref>|Depeša generala Mihailovića Ljubi Patku od 30. novembra 1943.}} Saveznički komandant Sredozemlja uskoro i sam uviđa da se Mihailović bavi sporednim aktivnostima, uz izbegavanje da preduzme nešto na komunikacijama vitalnim za [[Saveznici|Saveznike]] i za Nemce. Stoga je [[9. decembar|9. decembra]] [[1943]]. poslao [[Dragoljub Mihailović|Mihailoviću]] telegram kojim zahteva izvršenje specifikovanih napada na komunikacije, a koji počinje rečima: {{izdvojeni citat|Sloboda kojom se Nemci služe železničkim prugama od Grčke do Beograda za prevoz i izdržavanje trupa nepodnošljiva je.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_250.htm, Obaveštenje brigadira Armstronga od 9. decembra 1943. Draži Mihailoviću o zahtevu Komande britanskih trupa na Srednjem istoku da četnici izvrše dve sabotaže protiv Nemaca]{{Dead link|date=August 2023 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XIV (četnički dokumenti), knjiga 3, Vojnoistorijski institut, Beograd - prilog II</ref>}} === Potpisivanje ugovora o saradnji četnika i Vermahta u Srbiji (1943-1944) === {{Poseban članak|Ugovori o saradnji četnika i Vermahta}} [[Datoteka:Zone odgovornosti četnika, prema sporazumu sa Nemcima.png|thumb|Zone odgovornosti četničkih komandanata u okupiranoj Srbiji, prema sporazumu sa Nemcima 1943. [[Jevrem Simić]] i [[Nikola Kalabić]] (roze), [[Vojislav Lukačević]] (plavo), [[Ljuba Jovanović Patak]] (zeleno) i [[Mihailo Čačić]] (sivo).]] [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za Jugoistok, inicirao je pregovore koji će rezultirati potpisivanjem [[Ugovori o saradnji između JVuO i komande Jugoistoka|ugovora o zajedničkoj borbi]]. Mihailović je polovinom novembra 1943. svojim komandantima naredio da sarađuju sa Nemcima; on sam nije mogao javno da stupi u saradnju "zbog raspoloženja naroda".<ref>https://www.znaci.org/images/ktb_okw_III_6_1304.jpg KTB OKW (Kriegstagebuch des Oberkommando der Wehrmacht) - Ratni dnevnik vrhovne komande Vermahta, šesta knjiga</ref> Ugovore su to potpisivali ovlašćeni Mihailovićevi komandanti i ljudi iz vojnog rukovodstva. Prvi ugovor o saradnji potpisan je 19. 11. 1943. između [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]], komandanta Mileševskog korpusa JVuO i nemačkog komandanta Jugoistoka koga je predstavljao fon Frede, glasio je: {{Wikisource|Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.}} {{izdvojeni citat| 2) Primirje treba da bude pretpostavka za zajedničku borbu protiv komunista. 4) Obaveza Lukačevića da nijedan pripadnik njemu potčinjenih jedinica neće delovati na strani sila koje su u ratu sa Nemačkom. 5) Prepuštanje područja borbenih dejstava četničkim odredima radi samostalnog vođenja borbe, koju vodi i nemački Vermaht. 6) Uključivanje četničkih odreda prilikom većih zajedničkih operacija pod nemačko zapovedništvo. U tom periodu nemačko vodstvo izdaje borbene naloge četničkim odredima. 8) Razmena štabova za vezu. 9) Isporuke nemačke municije radi sprovođenja zajedničkih borbenih zadataka u skladu sa vojnim potrebama. 10) Sporazum se mora držati u tajnosti.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_260.htm SPORAZUM IZMEĐU KOMANDANTA JUGOISTOKA I MAJORA VOJISLAVA LUKAČEVIĆA OD 19. NOVEMBRA 1943. O SARADNJI ČETNIKA SA NEMAČKIM TRUPAMA U BORBAMA PROTIV NARODNOOSLOBODILACKE VOJSKE JUGOSLAVIJE]</ref>|Sporazum Nemaca i majora [[Vojislav Lukačević|Vojislava Lukačevića]] (19. 11. 43.)}} 27. novembra je potpisan ugovor sa [[Nikola Kalabić|Nikolom Kalabićem]].<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_262.htm Sporazum od 27. novembra 1943. između pukovnika Jevrema Simića i kapetana Nikole Kalabića sa nemačkim predstavnikom o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> U narednim nedeljama ugovori su potpisani i sa drugim komandantima korpusa od operativne važnosti. Iako Mihailović lično nije potpisao ni jedan ugovor, ovim ugovorima je bio pokriven veći deo nemačke okupacione zone u Srbiji. {{izdvojeni citat|Ovaj ugovor, kao i buduće mjere, trebalo bi da se baziraju na međusobnom povjerenju i volji da se komunizam uništi, zemlja umiri a Srbiji omogući stabilna budućnost u okvirima Evrope oslobođene od komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=974&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frames no. 000969—000970: Sporazum između Krajskomandanture Zaječar i potpukovnika Ljube Jovanovića Patka o nenapadanju i saradnji u borbi protiv NOVJ (23./25. decembar 1943.)] </br> ({{jez-njem|"Diese Vereinbarung sowie die zukünftigen Massnahmen sollen getragen sein vom gegenseitigen Vertrauen und dem Willen, den Kommunismus zu vernichten, das Land zu befrieden und Serbien einer geordneten Zukunft im Rahmen eines vom Kommunismus befreiten Europas entgegenzuführen."}})</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Ljuba Jovanović Patak|Ljube Jovanovića Patka]] o borbi protiv partizana u Srbiji (decembar [[1943]]).}} 30. novembra 1943. godine i poručnik Milorad Vasić moli generala Mihailovića da mu odobri vezu sa Nijemcima, u cilju opskrbe streljivom, garantujući mu potpunu diskreciju u radu: {{izdvojeni citat|Molim da mi dozvolite da ovu priliku iskoristim i dobijem municiju i ostalo, što mi je neophodno potrebno, a da pritom čast organizacije i Vaš autoritet u narodu ne bude ničim povređen.<ref>AVII, reg. br. 8/1, kut. 276, dep. 11690—11691.</ref><ref>Branko Latas, Četničko-nemački sporazumi o saradnji u Srbiji (1943-1944), Vojnoistorijski glasnik br. 2/1978, Beograd, str. 344.</ref>}} Ugovori su bili u znatnoj meri tipizirani, nalik na sporazum između vojnog zapovednika Jugoistoka i inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića: {{izdvojeni citat|Cilj sporazuma je zajednička borba protiv komunističkih partizana, pa će stoga sve jedinice DM-četnika, potčinjene pukovniku Jevremu Simiću, biti uključene u borbu nemačke i bugarske vojske, kao i srpskih vladinih trupa, protiv komunista. U vezi s tim predviđa se uspostavljanje zajedničke obaveštajne službe kao i uzajamna podrška.<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%A1%D0%BF%D0%BE%D1%80%D0%B0%D0%B7%D1%83%D0%BC_%D0%B8%D0%BD%D1%81%D0%BF%D0%B5%D0%BA%D1%82%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B8%D1%85_%D0%BE%D0%B4%D1%80%D0%B5%D0%B4%D0%B0_%D0%94%D1%80%D0%B0%D0%B6%D0%B5_%D0%9C%D0%B8%D1%85%D0%B0%D0%B8%D0%BB%D0%BE%D0%B2%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%BF%D1%83%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D0%B5%D0%B2%D1%80%D0%B5%D0%BC%D0%B0_%D0%A1%D0%B8%D0%BC%D0%B8%D1%9B%D0%B0_%D0%B8_%D0%B2%D0%BE%D1%98%D0%BD%D0%BE%D1%83%D0%BF%D1%80%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%BE%D0%B3_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%BE%D0%B2%D0%B5%D0%B4%D0%BD%D0%B8%D0%BA%D0%B0_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_23.1.1944 Sporazum inspektora četničkih odreda Draže Mihailovića pukovnika Jevrema Simića i vojnoupravnog zapovednika Jugoistoka od 23.1.1944.]</ref>|Sporazum Nemaca i potpukovnika [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]] (januara [[1944]]).}} Komandant Jugoistoka i [[Armijska grupa F|Armijske grupe F]] [[Maksimilijan fon Vajhs|fon Vajhs]] izdao je [[21. novembra]] [[1943]]. uputstvo o saradnji sa četnicima koje, između ostalog, predviđa izručenje Saveznika ("da prekinu sve veze sa silama koje se nalaze u ratu sa Nemačkom i da izruče štabove za vezu tih sila koji se nalaze kod njih"). Fon Vajhs upozorava da se "lojalna orijentacija pojedinih četničkih odreda ne sme uopštiti", jer neki još uvek izvode prepade i sabotaže, ali "propagandu protiv četničkog pokreta treba obustaviti", do daljnjeg.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_3_166.htm Objašnjenje komandanta Jugoistoka od 21. novembra 1943. o cilju i načinu sklapanja sporazuma sa četničkim komandantima]</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/291.htm Karl Hnilicka: DAS ENDE AUF DEM BALKAN 1944/45], Musterschmidt-Verlag Göttingen, strana 268</ref> Sporazum između Vermahta i četničkog komandanta [[Mihajlo Čačić|Mihajla Čačića]], komandanta četničke Ravaničke brigade, uključuje i hvatanje [[rudar]]a koji su pobegli u šumu, i njihovo vraćanje u [[rudnik]]e uglja.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_264.htm Sporazum komandanta Jugoistoka sa komandantom Ravaničke brigade od 14. decembra 1943. o saradnji četnika sa nemačkim trupama u borbama protiv NOVJ]</ref> Sporazum Vermahta i [[Jevrem Simić|Jevrema Simića]], inspektora odreda Draže Mihailovića, predviđa da "četnici DM stavljaju na raspolaganje snagama poretka svoje podatke i svoju obaveštajnu službu" za borbu protiv partizanskog pokreta.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_267.htm Izveštaj Abver-grupe od 23. januara 1944. o sklopljenom sporazumu između vojnoupravnog komandanta Jugoistoka i inspektora četničkih jedinica u Srbiji]</ref> Sporazum Vermahta i potpukovnika Ljube Jovanovića, vođe Dražinih odreda u okrugu [[Zaječar]], četnicima omogućuje punu sloboda kretanja "danju i noću na celom području na koje se odnosi sporazum".<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_266.htm Sporazum između Krajskomandanture u Zaječaru i komandanta Timočkog korpusa od 25. decembra 1943. o saradnji u borbama protiv NOVJ]</ref> {{izdvojeni citat|Srbija i Hrvatska: kao i ranije, na ovom prostoru stoje dva suprotstavljena tabora — komunistički pod Titom i nacionalistički pod generalom Mihailovićem. Zbog brojčane premoći i veće borbene vrijednosti, komunisti su u posljednje vrijeme zadali nacionalistima niz teških udaraca. To je rezultiralo u traženju njemačke pomoći od strane nekoliko D.M.-komandanata. Već je došlo i do niza sporazuma, kojim se D.M.-jedinice obavezuju na obustavljanje neprijateljstava protiv Wehrmachta, čime im se omogućuje nesmetana borba protiv komunista.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=900&rec=311&roll=175 NARA, T311, Roll 175, frame no. 000895: Prikaz neprijateljskog stanja u Sredozemlju od strane generalštabnog majora Warnstorff-a (dodatak zabilješki sa sastanka kod načelnika štaba Grupe armija „E“ od 9. decembra 1943.).] </br> ({{jez-njem|"Serbien–Kroatien: Hier stehen sich nach wie vor die nationalen Kräfte des Draca Michaylovic[sic!] und die kommunistischen Kräfte des Tito gegenüber. Infolge der zahlenmässigen und in Bezug auf die Kampfstärke starken Uberlegenheit der kommunistischen Verbände ist in der letzten Zeit DM mit seinen Kräften stark angeschlagen worden. Dies hatte zur Folge, dass verschiedene DM–Führer mit ihren Verbänden Anlehnung an die deutsche Besatzungsmacht suchten. Es sind bereits Abmachungen zu Stande gekommen, auf Grund deren DM–Verbände ihre Kampfhandlungen der deutschen Wehrmacht gegenüber einstellen und ihnen ungestörte Kampfführung den Kommunisten gegenüber zugesichert wurde."}})</ref>|Nemački prikaz stanja u Sredozemlju od 9. decembra 1943.}} I prije nego je došlo do parafiranja ugovorâ, kapetan [[Dušan Radović (četnik)|Dušan Radović]], komandant Zlatiborskog korpusa JVuO, obavijestio je 18. novembra 1943. generala Mihailovića da njemačke i bugarske okupacione trupe, uz velike poteškoće, nastoje zaustaviti ofanzivu snaga NOVJ nadomak [[Užice|Užica]], kao i da im četničke jedinice pod njegovom komandom pružaju značajnu borbenu pomoć, tj. napadaju partizane kako bi oslabili njihov pritisak na okupatora. Iz izvještaja se vidi i da je ravnogorski kapetan Milorad Mitić bio zadužen za održavanje kontakatâ s Nijemcima: {{izdvojeni citat|Noću, 17/18 ov.m-ca oko 21,30 časova, komunisti su jačim snagama napali Bugare i Nemce u Kremnima i posle osmočasovne borbe komunisti su potpuno razbili oko 1800 Bugara i 200 Nemaca... Bugari se u najvećem neredu i bez oružja povlače za Užice. Beže glavom bez obzira. Tenkove su odvukli za Užice, dok je izgleda bugarska artilerija pala u ruke partizanima. U momentu pisanja ovog izveštaja jedan izvesni deo Bugara, koji se organizovano povlači, vodi borbu sa komunistima u Biosci. Naši delovi stupili su u borbu kod Bioske iz pravca s. Kneževići. Mišljenja sam da će u toku današnjeg dana pasti i Bioska i da će komunisti navaliti za Užice. Ja gde god mogu napadaću. Stanje je vrlo ozbiljno! Kapetan Mitić, presvučen u civilno odelo, viđen je u Užicu sa Nemcima. Posle je u jednom nemačkom automobilu otišao kako kažu za Beograd kamo ga Vi šaljete radi hvatanja neke veze i sporazuma. Ova se vest širi naglo.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_34.htm Izveštaj komandanta Zlatiborskog korpusa od 18. novembra 1943. Draži Mihailoviću o borbama četnika i nemačkih i bugarskih jedinica protiv NOVJ kod Kremana]</ref>}} U depeši od 28. decembra 1943. poslatoj Vrhovnoj komandi JVuO od strane potpukovnika [[Petar Baćović|Petra Baćovića]], govori se o sastanku koji je [[Todor Perović]], predstavnik Komande operativnih jedinica istočne Bosne i Hercegovine, održao u [[Sarajevo|Sarajevu]] sa njemačkim generalom Wernerom Frommom: {{izdvojeni citat|Perović se vratio iz Sarajeva. U Sarajevu bio je kod generala Froma, komandanta pozadine celog Balkana. Između ostalog rekao mu je: »Srbi su istinski borci protivu partizana, mi Nemci cenimo borbu vaših ljudi. U tome se ističe naročito vaš kraj. Naročito cenimo saradnju majora Lukačevića. U kratko vreme prisajediniće se srpski krajevi Srbiji i u tom slučaju srpski će narod dobiti punu ekonomsku pomoć. U najkraćem roku dolazi još 12 divizija naših na teritoriju Jugoslavije radi potpunog likvidiranja partizana. Imamo jedan letak koji je izdao potpukovnik Borota za istočnu Bosnu, gde poziva narod da ga sluša kao novog komandanta, ali mi znamo da je komandant Baćović. Budite uvereni da će do proleća biti raščišćeno sa partizanima«.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_52.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 16-30. decembra 1943. godine]</ref>}} Iako je Draža Mihailović sugerisao svojim komandantima da »koriste jedne neprijatelje protiv drugih«,<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 1a/1, depeša br. 361.</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_58.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 14. januara 1944. godine]</ref> u praksi se ova floskula isključivo odnosila na borbu četnika protiv partizana, skupa sa okupatorima i kvislinzima. U depeši majoru [[Zaharije Ostojić|Zahariju Ostojiću]] (pseudonim »Sto-Sto«) od 30. januara 1944. godine, poslatoj u povodu pokušaja snagâ [[NOV i POJ]] da prodru u [[Sandžak]], general Dragoljub Mihailović otkriva što je zapravo pravi cilj četničke kolaboracije: {{izdvojeni citat|Vodite računa o Nemcima i Bugarima i iskoristite njihovu akciju protiv crvenih do krajnjih mogućnosti. Napad na [[Pljevlja|Pljevlje]] iskoristite za napad s leđa na komuniste.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} Vrlo moguće da je general Mihailović samo usvojio prijedloge koje mu je major Ostojić uputio u pismu od 6. decembra 1943. godine, gdje apostrofira sljedeće: {{izdvojeni citat|Koristeći se akcijom okupatora protiv komunista, mi ćemo verovatno u roku od mesec-dva dana opet imati situaciju u Sandžaku, Crnoj Gori, Hercegovini i Bosni u našim rukama. [...] Učeći se na sopstvenim greškama, smatram da se mora najhitnije preduzeti sledeće: 1) Stvoriti u najkraćem roku što jače pokretne borbene snage — leteće brigade i korpuse — a naročito tamo gde se za to ima mogućnosti. 2) '''Koristeći se akcijom okupatora i satelita, upotrebiti sve raspoložive snage za potpuno čišćenje od komunista svih srpskih pokrajina'''. 3) U radu pod 2) ostvariti međusobno potpomaganje iz susednih pokrajina do maksimuma.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_43.htm Pismo majora Zaharija Ostojića od 6. decembra 1943. Draži Mihailoviću o potrebi većeg angažovanja četnika s okupatorskim trupama radi sprečavanja prodora jedinica NOVJ u Srbiju]</ref>|Pismo majora Ostojića generalu Mihailoviću od 6. decembra 1943. godine}} Četničko-njemački odnosi bili su opterećeni međusobnim nepovjerenjem i sviješću o suprotstavljenosti ciljeva i interesa dviju stranâ. U telegramu koji je 29. januara [[1944]]. godine [[Joachim von Ribbentrop]], njemački ministar vanjskih poslova, uputio specijalnom opunomoćeniku za Jugoistočnu Evropu [[Hermann Neubacher|Hermannu Neubacheru]], reflektuje se jasan stav političkog i vojnog vrha u [[Berlin]]u o generalu Draži Mihailoviću, dok su podređenima date precizne smjernice za držanje prema četničkom pokretu: {{izdvojeni citat|Jedino se mogu ćuteći trpeti privremeni aranžmani nižih vojnih komandi sa Dražom Mihailovićem s ciljem suzbijanja zajedničkog neprijatelja Tita. On i njegovi ljudi ostaju i dalje, na kraju, naši neprijatelji. Zato je sada, kao i do sada, potrebno biti krajnje oprezan prema Draži Mihailoviću i njegovim četnicima, a naročito se ne sme nijednog trenutka izgubiti iz vida da će pomoć koju mu mi sada direktno ili indirektno pružamo radi vođenja borbe protiv Tita, kasnije najverovatnije biti upotrebljena protiv nas... Rat na Balkanu Nemačka je vodila zato da bi jednom zauvek uništila srpsko žarište nemira... Mi nemamo, otud, nikakvog interesa da ponovo razbuktavamo velikosrpski duh.<ref>Akten zur deutschen auswartigen Politik — ADAP/E/VII, s. 374–375.</ref><ref>Vasa Kazimirović, NDH u svetlosti dokumenata, Nova knjiga/Narodna knjiga, Beograd, 1987, str. 169.</ref><ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005. str. 20.</ref>}} Izveštaje o sklapanju ugovora četnika sa Wehrmachtom presrele su i dešifrovale savezničke obaveštajne službe, što je imalo bitnu ulogu u konačnom opredeljivanju [[Čerčil]]a za Tita, a protiv Mihailovića.<ref>Cripps, John (2001). "Mihailović or Tito? How the Codebreakers Helped Churchill Choose". {{ISBN|0593 049101}}</ref> No, Nemci nisu bili zadovoljni primenom nekih sporazuma, jer je uprkos njima dolazilo do incidenata, odnosno diverzija i napada na pripadnike [[Srpska Državna Straža|Srpske Državne Straže]] od strane četnika, usled čega je general [[Hans Felber]] pokrenuo nekoliko hapšenja i racija protiv četnika počev od februara [[1944]]. === Borbe pod nemačkom komandom (1943) === {{main|Operacija Kugelblic}} [[Datoteka:Chetniks and Germans in Herzegovina in 1943.jpg|minijatura|Četnici i Nemci u Hercegovini 1943.]] [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 101I-005-0018-07, Jugoslawien, Polizeieinsatz mit Spähpanzer.jpg|thumb|Nemačka lokalna milicija sa italijanskim bornim kolima (izvor: ''Bundesarchiv'', [[1943]]).]] {{izdvojeni citat|„Borbeno sadejstvo sa četničkim grupama duž glavne saobraćajnice [[Bihać]] — [[Gračac]] — [[Knin]] — [[Drniš]] — [[Šibenik]] sastoji se u tome što su četnici okupljeni u posebnim uporištima uz oslonac na nemačke trupe. Četničke vođe primaju naloge i uputstva o vršenju zadataka obezbeđenja i izviđanja od zapovednika nemačkih uporišta.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=346&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000342—000343.] </br> ({{jez-njem|"Kampfgemeinschaften mit Cetnikgruppen bestehen entlang der Hauptversorgungsstrasse Bihac – Gracac – Knin – Drnis – Sibenik derart, dass die Cetniks in besonderen Stützpunkten in Anlehnung an deutsche Truppen zusammengefasst sind. Die Cetnikführer erhalten Aufträge und Weisungen für Sicherungs– und Aufklärungsaufgaben durch deutsche Stützpunktführer."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_259.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. novembra 1943. Štabu 2. oklopne armije o saradnji četnika sa nemačkim trupama u NDH]</ref>|Njemački izveštaj o saradnji sa četnicima protiv partizana u Dalmaciji i Bosni (19. novembar [[1943]]).}} Kratko po zauzimanju italijanske okupacione zone od strane njemačkih trupâ, četnici s teritorije [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] stupaju u borbeno savezništvo sa njima. Kako javlja obavještajno odjeljenje [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], u blizini [[Plitvička Jezera (općina)|Plitvičkih Jezera]] došlo je krajem septembra 1943. godine do prvog krupnijeg angažiranja lokalnih četničkih jedinicâ na njemačkoj strani. Ovom prilikom su četnici nanijeli partizanima ozbiljne gubitke: {{izdvojeni citat|Agent za vezu javlja o izviđanju od 27. IX: Jaka skupina lojalnih četnika s njemačkom opremom provalila je 20. septembra na područje [[Korenica|Korenice]], [[Prijeboj (Plitvička jezera)|Prijeboj]]a (16 km zap. od [[Bihać]]a), Babinog Potoka (28 km z. od Bihaća), [[Krbavica|Krbavice]] (23 km jz. do Bihaća), te uništila sve komunističke prometne veze. Četnici su nanijeli velike gubitke komunistima kod Mirić Štropine (3 sjz. od Prijeboja), 350 mrtvih.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=313&roll=196&broj=390 NARA, T313, Roll 196, frame no. 7457118.] <br /> ({{jez-njem|"29.9. V–Mann meldet Beobachtung vom 27.9.: </br> Starke Gruppe loyaler Cetniks mit deutscher Ausrüstung an 20.9. in Raum Korenica (1558), Prijeboj (16 W), Babin Potok (28 W), Krbavica (23 SW), alles Bihac, eingebrochen und haben alle Verkehrsverbindungen der Kommunisten vernichtet. Cetniks haben bei Miric Stropina (3 NW Prijeboj) den Kommunisten große Verluste, 350 Tote, beigebracht."}})</ref>|Dodatak dnevnom izvještaju obavještajnog odjeljenja 2. oklopne armije za 3. oktobar 1943.}} U izvorima njemačke provenijencije iz ovog perioda navodi se da su četničke jedinice asistirale okupatoru i pri izbacivanju partizana iz [[Bosansko Grahovo|Bosanskog Grahova]]: {{izdvojeni citat|Četnici na putu za snabdijevanje Gospić — Gračac, Knin — Vrlika i Knin — Drniš, i pored oprečnih poruka DM-u, nikad ne pokazuju neprijateljstvo; naprotiv, dobro su sarađivali sa 114. lovačkom divizijom u zasjedama i [zajedno] zauzeli Bos. Grahovo.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=98&rec=314&roll=560 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000093.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Lagebericht vom 27.9. bis 27.10.1943. </br> Die Cetniks an den Nachschubstrassen Gospic – Gracac, Knin – Vrlika und Knin – Drnis sind bisher trotz abweichender Meldungen an DM. nirgends feindselig aufgetreten, haben vielmehr in Hinterhalten mit der 114.Jäg.Div. gut zusammengearbeitet und Bos.Grahovo genommen."}})</ref>|Obavještajno odjeljenje [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], izvještaj za period od 27. septembra do 27. oktobra 1943.}} U naređenju poslatom 23. oktobra 1943. iz [[114. lovačka divizija (Njemačka)|114. lovačke divizije]] Wehrmachta, koja je bila smještena na teritoriji kvislinške NDH, navodi se sljedeće: {{izdvojeni citat|Od 1. novembra 1943. svi pripadnici domaćih jedinica (četnici, ustaše i hrvatska žandarmerija) moraju imati njemačke propusnice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=315&roll=1295&broj=606 NARA, T315, Roll 1295, frame no. 000600.] <br /> ({{jez-njem|"Ab 1.11.43 müssen sämtliche Cetnik–, Ustascha–, und kroatische Gendarmerie–Angehörige im Besitz von Ausweisen der Abteilung Ic sein."}})</ref>|Divizijska naredba br. 122 od 23. X 1943. godine}} U jednoj procjeni stanja snabdijevanja, poslatoj 25. oktobra 1943. štabu [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]] iz 114. divizije, razmotreni su modaliteti „skladištenja zalihâ [hrane] tokom zime i opskrbe za 9.500 četnika, ustaša, zarobljenika i civilnog stanovništva“, i data je projekcija da bi tovarni prostor zapremine 12 [[Tona|tona]] bio dovoljan za podmirenje dnevnih potrebâ ove grupe („9.500 ustaša, četnika, itd.“).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1362&rec=314&roll=554 NARA, T314, Roll 554, frames no. 001356—001357.] <br /> ({{jez-njem|"Anlage 1 zur Beurteilung der Versorgungslage vom 25. Oktober 1943. </br> a.) Berücksichtigung der Winterbevorratung und Versorgung der 9500 Cetniks, Ustaschen, Gefangenen und Zivilbevölkerung; </br> Dabei ist die Versorgung der 9.500 Ustaschen, Cetniks usw. im hiesigen Raum nicht in Rechnung gestellt. Es würden also hierfür noch täglich 12 to Laderaum möglich sein."}})</ref> Takođe, u naredbi o snabdijevanju iz 114. divizije Wehrmachta s početka decembra 1943. godine, precizno je određeno dnevno sljedovanje četničkih jedinicâ u zoni odgovornosti divizije (najvjerovatnije je riječ o [[Dinarska divizija JVuO|Dinarskoj diviziji JVuO]] pod [[Momčilo Đujić|Đujićevom]] komandom): {{izdvojeni citat|Od sada se četnicima izdaje sljedovanje koje se sastoji od: </br> 1 porcija hljeba; 1 porcija povrća; 1 porcija namaza (mast ili marmelada); 1 porcija soli; 2 porcije napitka; 1 porcija duhana.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=822&rec=315&roll=1295 NARA, T315, Roll 1295, frames no. 000815—000816.] <br /> ({{jez-njem|"Verpflegung der Cetniks: </br> Als Verpflegung für Cetniks sind ab sofort nur folgende Portionen auszugeben bezw. zu empfangen: </br> 1 Brotportion, </br> 1 Gemüseportion, </br> 1 Brotaufstrichportion (Fett oder Marmelade), </br> 1 Salzportion, </br> 2 Getränkeportionen, </br> 1 Tabakportion."}})</ref>|Posebna direktiva za snabdijevanje br. 65/43 (2.12.43)}} {{izdvojeni citat|Četnici dobijaju snabdijevanje u skladu sa listama imena koje se stalno kontrolišu; municija za pješadijsko naoružanje se izdaje povremeno, uz strogu kontrolu potrošnje; svaki četnik nosi zvaničnu iskaznicu – oni bez iskaznice se hapse i razoružavaju.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=342&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frame no. 000338.] ({{jez-njem|"Die Division gewährt den nach eigenen Wünschen beweglich und abseits ihrer Wohnorte eingesetzten Cetniks Verpflegungszuschüsse. Der Verpflegungsempfang wird nach namentlichen Listen getätigt, die Verteilung wird überwacht. Nach den gleichen Richtlinien werden von Zeit zu Zeit Gewehr– und MG–Munition im Rahmen des nachgewiesenen Verschusses ausgegeben. Der Verbrauch wird nach der jeweiligen Lage auch einigermassen genau überprüft. Jeder Cetnik muss einen namentlichen Ausweis mit der Nummer seiner Handwaffe (Gewehr– oder Pistolen–Nr.), der Unterschrift des zuständigen Kommandanten und des Ic der Division versehen, besitzen. Ohne Ausweis angetroffene Cetniks werden im Einvernehmen mit den Cetnik–Führern festgenommen und entwaffnet."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima (5. novembar 1943).}} U izvještaju [[114. lovačka divizija|114. lovačke divizije]] od 5. novembra 1943. detaljno se opisuje saradnja jedinica [[Wehrmacht]]a sa snagama pod komandom vojvodâ [[Momčilo Đujić|Momčila Đujića]], [[Mane Rokvić|Maneta Rokvića]] i [[Radomira Ðekića Ðeda]]. Njemački oficiri zaključuju da okupator ima veliku korist od četnika: {{izdvojeni citat|Četnički vojvoda Mane Rokvić može se opisati kao apsolutno pouzdan. Već je pružio vrijedne usluge u oblasti [[Bosanski Petrovac|Bos. Petrovca]] gdje je bio raspoređen u prethodnici tokom čitavog napredovanja divizije, svuda uspostavljajući kontakt sa lokalnim četničkim jedinicama i značajno doprinoseći uspostavljanju povjerenja civilnog stanovništva u njemački Vermaht. Njegove mjere za održavanje discipline među četnicima i njegov oštar obračun sa sumnjivim [licima] i banditima dobro su poznati. [...] Iako se Đujić ne može smatrati potpuno pouzdanim, njegova podrška u borbi protiv komunizma trenutno je dragocjena. Divizija će učiniti sve što je u njenoj moći da ga u javnosti prikaže toliko pronjemački nastrojenim kako bi njegov povratak u neprijateljski tabor jednog dana bio onemogućen. [...] Četnički vojvoda Ðedo potiče iz Crne Gore i pristalica je pokreta Koste Pećanca, koji je, na osnovu prethodnog iskustva, održavao jasnu distancu od pokreta DM. Ðedo ostavlja veoma dobar lični utisak, izrazito je drzak [u borbi] protiv bandita i sumnjivih, i jasno je naklonjen njemačkom Vermahtu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=341&rec=314&roll=566 NARA, T314, Roll 566, frames no. 000337—000341.] </br> ({{jez-njem|"Der Cetnik–Vojvode Mane Rockvic [sic!] ist als unbedingt zuverlässig zu bezeichnen. Er hat bereits im Raum Bos. Petrovac wertvolle Dienst geleistet und war auch während des ganzen Vormarsches der Division bei der Spitze eingesetzt, stellte überall die Verbindung mit den örtlichen Cetnik–Einheiten her und hat in starken Masse für die Begründung des Vertrauens der Zivilbevölkerung zur deutschen Wehrmacht beigetragen. Seine Massnahmen zur Erhaltung der Disziplin unter den Cetniks, sein scharfes Durchgreifen gegen Verdächtige und Banditen, sind bekannt. </br> Wenn auch Djujic als nicht voll zuverlässig angesehen werden kann, so ist aber seine Unterstützung im Kampf gegen den Kommunismus z.Zt. wertvoll. Seitens der Division wird alles versucht werden, um ihm in der Öffentlichkeit soweit als deutschfreundlich herauszustellen, dass ihm eines Tages der Rückzug in das feindliche Lager unmöglich gemacht wird. </br> Der Cetnik–Vojvode Dzedo stammt aus Montenegro, ist Anhänger Richtung Kosta Pecanac, die nach bisherigen Erfahrungen klaren Abstand zur D.M.–Bewegung gehalten hat. Dzedo macht persönlich einen sehr guten Eindruck, ist ein ausgesprochener Draufgänger gegen Banditen wie Verdächtige und der Deutschen Wehrmacht eindeutig zugeneigt."}})</ref>|Izvještaj 114. lovačke divizije o rezultatima saradnje sa četnicima od 5. novembra 1943.}} {{izdvojeni citat|Glavna komanda predlaže stvaranje oficirske ispostave pri štabu XV brd. korpusa za nadzor i vođenje četničkih grupâ koje se koriste za zaštitu cesta za snabdijevanje, željezničkih pruga i važnijih ratnih pogona.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=554&broj=90 NARA, T314, Roll 554, frame no. 000084.] </br> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. beantragt Schaffung einer Offz.–Planstelle beim Stab XV.Geb.A.K. zur Überwachung und Anleitung der Cetnikverbände, die zur Sicherung von Nachschubstrassen, Eisenbahnen und kriegswichtiger Anlagen eingesetzt sind."}})</ref>}} Jedan od četničkih komandanata koji se dosljedno isticao kontinuiranom kolaboracijom sa njemačkim okupatorom bio je vojvoda [[Uroš Drenović]]. Nadležni okupacioni organi bili su zadovoljni ostvarenim stepenom saradnje s Drenovićem, što se vidi i iz izvještaja XV brdskog armijskog korpusa od 26. XI 1943, u kom se pohvaljuje njegovo „lojalno držanje“: {{izdvojeni citat|Predmet: </br> Nemačka komanda za vezu kod četničkog vođe Drenovića: </br> Četnička grupa Drenović z. i j-z od Banje Luke od jedno 1500 ljudi ima već godinu i po prema nemačkom Vermahtu i prema hrvatskoj državi lojalno držanje, i naše izviđačke i bezbednosne akcije korisno podržava. U nekim slučajeva bili su podržani sa nešto municije. Hrvatska vlada razmatrala je ideju da dovede Drenovića u Sabor za predstavnika svih pravoslavnih. Komanda Kirhner (puk Brandenburg) poslala je u dogovoru sa obaveštajnim odeljenjem [korpusa] Drenoviću komandu za vezu, i postigla je značajne rezultate u pogledu specijalnih misija.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=314&roll=560&broj=390 NARA, T314, Roll 560, frame no. 000384.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Kdo. XV G.A.K, Abt.Ic, Betr.: Dtsch.Verb.Kdo. bei Cetnikführer Drenovic. An Pz.A.O.K.2.Ic/AO, 26.11.43: Die Cetnikgruppe Drenovic w. u. sw. Banja Luka mit etwa 1500 Mann hat seit über 1 1/2 Jahre der deutschen Wehmacht und dem kroat. Staat gegenüber eine loyale Haltung eingenommen und die eigene Aufklärung und Sicherung stets wertvoll unterstützt. In einzelnen Fällen wurde sie mit Inf.Mun. unterstützt. Die kroatische Regierung hat die Berufung des Drenovic in den Sabor (Landtag) als Vertreter aller Pravoslaven erwogen. Das Kdo. Kirchner (Rgt.Brandenburg) hat im Einvernehmen mit der Abt.Ic für seine Zwecke ein Verbindungs–Kommando zu Drenovic entsandt und in kürzester Zeit wertvolle Ergebnisse im Sinne des Sonder–Auftrages erzielt."}})</ref>|Komanda 15. brd. korpusa, Obaveštajno odeljenje, za obav. odeljenje komande 2. okl. armije, 26.11.43.}} Četnički su odredi na teritoriji marionetske NDH pružali veoma značajnu potporu njemačkim vlastima, bez koje ove ne bi uspjele efikasno održavati okupacioni sistem. U izvještaju [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] [[Wehrmacht]]a iz prve nedjelje decembra 1943. provijava upravo ovakvo gledište; istaknuto je, pak, da bi četnike trebalo (zbog „ispadâ prema hrvatskom stanovništvu“) ograničiti „na rad u srpskim selima“: {{izdvojeni citat|Budući da vlastite snage i ustaše nisu dovoljne da same umire i osiguraju golemo područje, divizija se ne može odreći suradnje četnika. Trenutačno, drugačije rješenje ne bi bilo moguće zbog nedostatka dodatnih snaga. No, ne zanemaruje se da se suradnja s četnicima ne čini dugoročno održivom zbog njihovih političkih ciljeva. Stoga će se i dalje jačati utjecaj ustaša, a time i hrvatske države, kako bi se postupno udaljili od četničkih snaga i deportirali oni [četnici] koji nisu mještani.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=788&rec=314&roll=555 NARA, T314, Roll 555, frames no. 000782—000783.] <br /> ({{jez-njem|"Da die eigene Kräfte und die Ustascha allein zur Befriedung und Sicherung des weiten Raumes nicht ausreichen, kann auf eine Mitarbeit der Cetniks noch nicht verzichtet werden. Im Augenblick wäre eine Lösung von ihnen mangels anderer Kräfte nicht möglich. Es wird jedoch nicht verkannt, dass auf die Dauer eine Zusammenarbeit mit den Cetniks auf Grund ihrer politischen Zielsetzung nicht tragbar orscheint. Es wird daher der Einfluss der Ustascha und damit des kroatischen Staates weiterhin gestärkt werden, um allmählich von den Cetnik–Verbänden abrücken zu können, die nicht ortsansässigen abzuschieben. Der Anfang hierzu ist gemacht. Um die Unzuträglichkeiten zu beenden, die sich daraus ergeben, dass in rein kroatischen Gegenden die eingesetaten Cetnik–Verbände die Bevölkerung belästigen und auch ausplündern, ist in Durchführung, sie aus diesen Gebieten herauszuziehen und nur noch in Orten mit pravoslavischer Bevölkerung zu Sicherungszwecken einzusetzen."}})</ref>|Procjena situacije 264. pješadijske divizije (7.12.43)}} Komanda Jugoistoka je istog dana izvijestila Vrhovnu komandu njemačkog Wehrmachta o sadjejstvu [[114. lovačka divizija (Nemačka)|114. lovačke divizije]] i četnika u borbi protiv snaga [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]]: {{izdvojeni citat|114. lovačka divizija: čišćenje prostora oko [[Vrlika|Vrlike]] u saradnji sa četnicima završeno; neprijatelj je izgubio 22 mrtva i 20 zarobljenih; veliki plen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=78&broj=89&roll=331 NARA, T78, Roll 331, frame no. 6287993.] <br /> ({{jez-njem|"114. JG. DIV: SAEUBERUNG IN RAUMES VRLIKA IM ZUSAMMENWIRKEN MIT CETNIKS NACH WEITEREN 22 FEINDTOTEN U. 20 GEFANGENEN BEI EINBRINGUNG GROESSERER BEUTE ABGESCHLOSSEN."}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 6. decembra 1943 (7. decembar 1943.).}} === Borbe pod njemačkom komandom u Crnoj Gori (1943-1944) === {{main|Operacija Frühlingserwachen (1944)}} [[File:Collaborationist Jakov Jovović with Germans on Cetinje.jpg|thumb|Četnički komandant [[Jakov Jovović]] sa svojim saborcima i Nemcima na [[Cetinje|Cetinju]], jesen 1943.]] Od 17. do 24. oktobra [[1943]]. godine, njemačke okupacione snage su organizovale [[Operacija Balkanski klanac|operaciju Balkanski klanac]] (njem. ''Balkanschlucht''). Osnovni cilj operacije je bio likvidacija snagâ [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] i [[Divizija Garibaldi|Italijana]] koji su prešli na stranu partizana u Crnoj Gori, kao i ovladavanje [[Jadransko more|jadranskim]] zaleđem. Pored sopstvenih snaga, njemački okupator je za ovu priliku angažovao dva italijanska fašistička puka (oko devet bataljona), čiji su štabovi bili u [[Bar]]u i [[Podgorica|Podgorici]], kao i muslimansku fašističku miliciju i ostatke četnika Draže Mihailovića.<ref>https://www.znaci.org/00001/151_5.pdf</ref> Dakle, pored dvije divizije [[Wehrmacht]]a, u operaciji je učestvovalo i oko 5.000 [[Balli Kombëtar|balista]], talijanskih fašista i četnika.<ref>https://www.znaci.org/00001/33_9.pdf</ref> U depeši Vrhovnoj komandi JVuO od 20. oktobra 1943,<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, Knjiga predatih depeša CG—3, Depeša br. 211.</ref><ref>Др Радоје Пајовић, Контрареволуција у Црној Гори: Четнички и федералистички покрет 1941—1945, Обод, Цетиње, 1977, стр. 408.</ref> delegat VK JVuO u Crnoj Gori i [[Sandžak]]u major [[Rudolf Perhinek]] piše o učešću crnogorskih četnika na strani okupatora u ovoj [[Sile Osovine|osovinskoj]] operaciji: {{izdvojeni citat|Žalosno ali tačno. Da nisu Nemci angažovali ovolike snage, nas ovde više ne bi bilo, jer se više niko nije hteo boriti, već samo begati, ali nije se više imalo kud... Mi se izvlačimo i gledamo da smo pozadi njih, da bi iskoristili njihovu borbu sa komunistima i uništavanje istih.}} Informacija o potpunoj potčinjenosti četničkih jedinica u okupiranoj Crnoj Gori njemačkim vlastima, kao i tijesnim vezama sa kvislinškom ''Narodnom upravom'' koju je okupator formirao, Draži Mihailoviću je bila dostavljena 1. decembra 1943. godine iz štaba majora [[Petar Baćović|Petra Baćovića]] (pseudonim »Nav-Nav«): {{izdvojeni citat|Nemci daju oružje i odelo s a s d j k a c a m a [nedešifrovana riječ; moguće "žandarmima" — prim.] i nešto plate. Milicija će biti formirana kao prava vojska. Za komandanta cetinjskog bataljona major Zdravko Kasalović. Za nikšićki bataljon Boško Pavić, a mene su naimenovali za komandanta žandarmerijskog bataljona za srez šavnički. Pojava Narodne uprave i svega ovoga što se sada stvara, nije izraz želje niti naroda niti naša, već je ovo nužno zlo, između dva zla, jer drugog izlaza nema. Mi nismo u stanju samo pomoću naroda da ma šta učinimo bez pomoći Nemaca.<ref>AVII, kut. 276, reg. br. 7/1-35.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, dokument br. 47, str. 89.</ref>}} [[Ljubomir Lazarević]], inženjer iz [[Kolašin]]a (pseudonim »Bene«), 28. januara 1944. godine obavještava Dražu Mihailovića da četnici u Crnoj Gori sarađuju sa njemačkim okupacionim vlastima u svakom obliku: {{izdvojeni citat|Svi komandanti u Crnoj Gori primili su saradnju sa Nemcima, potpisali obavezu a sa ostatcima vojske nalaze se u žici, ili u neposrednoj blizini nje. Nema ni jedne grupe u šumi koja bi pretstavljala našu borbu, oko koje bi se moglo okupljati. Vukadinović isto tako nalazi se u Podgorici ili u okolini. Nagovešteni dolazak Srbijanske vojske pozdravljen je burno svuda, ali dolazak Ljotićevaca učinio je Ljotićevce vrlo aktivnim i prete da ko god ne bude s njima, on je komunista. Po varošima teško će se iko održati jer ta formula svakoga će staviti pod udar okupatora kao komunistu. Ovaka saradnja sa njima je nemoguća, jer ovi traže prilazak njima, ne saradnju. Po selima Crne Gore gospodare komunisti. Naše akcije vrše se samo u cilju osiguranja ili odbrane nemačkih kolona. Nemačke snage na ovom terenu vrlo su male i nesposobne za ma kakvu širu akciju. Do sada nema ni izgleda na akciju. Svako dalje čekanje, pogoršava našu situaciju. Narod gubi veru u našu dobru volju i našu sposobnost.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_67.htm Izvod iz knjige primljenih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 15. do 31. januara 1944. godine]</ref>}} [[File:Chetniks and Germans in Podgorica 1944.jpg|thumb|Četnički komandanti i njemački okupatori u [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. [[Đorđije Lašić]] (prvi zdesna), šef njemačke uprave za Crnu Goru pukovnik Hajnke (treći zdesna) i Jakov Jovović (drugi slijeva) u [[Podgorica|Podgorici]], proljeće 1944.]] [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. nemački korpus]] u Crnoj Gori pokrenuo je [[10. april]]a [[1944]]. [[Operacija "Frilingservahen" (april-maj 1944)|operaciju "Frilingservahen"]], uz masovno učešće četnika. Operacija je pripremljena u saradnji sa [[Pavle Đurišić|Pavlom Đurišićem]] i započeta tako što su četnici zajedno sa Nemcima iz nemačkih garnizona napali na slobodnu teritoriju. Plan napada je bio sledeći: {{izdvojeni citat|'''Đurišićeve snage''': Prva borbena grupa, 700 ljudi, iz si. pravca preko rejona 5 km j. Bijelo Polje za Mojkovac. Druga borbena grupa, 1200 ljudi, pod komandom Đurišićevog Operativnog štaba, od Brodareva preko Šahovića za Mojkovac — Kolašin. Treća borbena grupa, 1000 ljudi, od sredine puta Pljevlja — Prijepolje pravcem Mojkovac. Četvrta borbena grupa, 1500 ljudi, od Pljevalja pravcem Mojkovac. Mojkovac treba da bude dostignut za 2 dana. Posle toga skretanje glavnine u rejon z. Tara — sz. Kolašin — Mojkovac. '''Nemačke snage''': 1 ojač. mot. č. prodire od Brodareva do Bijelog Polja. 1 ojač. mot. č. od Pljevalja do prelaza preko Tare 22 jjz. Pljevlja. Bat. [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]], 600 ljudi, sledi nemačke snage za Bijelo Polje, onda skreće za Mojkovac. Milicija iz Brodareva, 700 ljudi, čisti svoj rejon i prodire od Brodareva ka jjz. Početak napada: 10. 4. 44. [[181. pešadijska divizija (Nemačka)|181. peš. div.]] obezbediće odgovarajuće informisanje četničke Grupe "Jug" (major Lašić i Bukatonović [pogreška; vjerovatno je u pitanju major [[Savo Vukadinović]] — prim.] u Podgorici) kao i Grupe "Nikšić".<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=364&rec=314&roll=663 NARA, T314, Roll 663, frame no. 000357.]</ref><ref>Obaveštenje Komande 21. brdskog korpusa Komandi 181. brdske divizije od 08.04.1944., Vojnoistorijski institut, NAV--T-314, r. 663, s. 357.</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u NDH (1944) === [[File:August Šmidhuber, komandant 7. SS divizije, Todor Perović, lekar Trebinjskog korpusa i kapetan Milorad Vidačić, komandant Trebinjskog korpusa JVuO.jpg|thumb|Žena u crnini moli za milost Milorada Vidačića, komandanta Trebinjskog korpusa JVuO. Prisutni su još [[August Schmidhuber]], komandant 2. puka [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS divizije]] (prvi lijevo), Todor Perović, predstavnik četničke komande istočne Bosne i Hercegovine (drugi lijevo) i neimenovani oficir [[Schutzstaffel|SS]]-a. Fotografija je nastala tokom njemačke [[Operacija Gama|operacije Gama]] protiv partizana u [[Istočna Hercegovina|istočnoj Hercegovini]] (ljeto/jesen 1943. godine).<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2015/08/bk0034.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0034 | Photo | SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division "Prinz Eugen"]</ref>]] Kolaboracija četnika u [[Nezavisna Država Hrvatska|NDH]] sa njemačkim okupacionim snagama postala je intenzivnija tokom zime 1943-1944, makar u slučaju hrvatskih kvislinških snaga i četnika bila pod neprestanom tenzijom. Podaci navedeni u izvještaju generala [[Edmund Glaise von Horstenau|Glaisea von Horstenaua]] od 26. februara 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=236&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000236.]</ref> zasnovani na službenim podacima NDH otkrivaju opseg kolaboracije: 11. februara bilo je na teritoriju NDH trideset i pet posebno imenovanih četničkih grupa sa procijenjenih 23.300 ljudi pod oružjem. Neke manje jedinice su brojale od 200 do 400 pripadnika, dok su ostale, poput [[Momčilo Đujić|Đujić]]eve grupe, imale i do 2.500 vojnika i oficira. Od toga je s Nijemcima i vlastima NDH kolaboriralo devetnaest grupa (ukupno 17.500 ljudi); šesnaest ostalih grupa s oko 5.800 ljudi ubrajane su u pobunjene četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=237&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000237—000240.]</ref> S iznimkom odreda vojvode [[Uroš Drenović|Uroša Drenovića]] u sjeverozapadnoj Bosni (oko 400 ljudi), kojeg su vlasti NDH smatrale potpuno lojalnim, za sve druge četničke kolaborirajuće grupe ustaške su vlasti držale da se prema Nijemcima odnose osobito prijateljski kako bi od njih izvukle što više oružja i municije, dok se istovremeno drže neprijateljski prema NDH.<ref>[https://znaci.org/00001/40_64.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje KOLABORACIJA IZVAN SRBIJE DO OKTOBRA 1944.]</ref> Iako se vojvoda [[Radivoje Kerović]], komandant [[Majevica|majevičkih]] četnika, u Horstenauovom izvještaju ubraja među »pobunjene četnike« (i to kao prvi na spisku, dok se za njegov odred tvrdi da ima 1000 ljudi, tj. da je najbrojniji), u dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 18. februar 1944. godine njegova lojalnost uopšte nije dovedena u pitanje: {{izdvojeni citat|Upit kod [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]] u vezi snabdijevanja municijom Kerovića koji se smatra lojalnim, i 200 ljudi zelenog kadra, koji se bore protiv crvenih zapadno od [[Koviljača|Koviljače]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=17&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000013.] <br /> ({{jez-njem|"Beim Pz.AOK. 2 wird angefragt, ob Bedenken bestehen gegen Unterstützung mit Munition der im Raume westlich Koviljaca stehenden Cetniks des Kerovic, die als loyal angesehen werden und 200 Mann des sog. "Grünen Kaders" in Kampf gegen die Roten."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnog zapovjednika Jugoistoka (18. februar 1944.)}} Od 23. do 25. januara 1944. godine, na području između [[Knin]]a i [[Kistanje|Kistanja]] organizovana je [[Operacija Frühlingswetter|operacija »Frühlingsgewitter«]]. Vodeći borbe protiv jedinicâ iz sastava [[19. sjevernodalmatinska divizija NOVJ|19. divizije NOVJ]], operaciju su izveli dijelovi [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. pješadijske divizije]] Wehrmachta, zatim 92. motorizovani grenadirski puk i 3. bataljon 98. brdskog lovačkog puka [[1. brdska divizija (Njemačka)|1. brdske divizije]]. Njemačkom okupatoru pridružile su se snage lokalnih četnikâ, najvjerovatnije iz [[Dinarska divizija JVuO|Dinarske divizije JVuO]]. U izvještaju 264. pješadijske divizije od 25. januara 1944, poslatom Komandi [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|15. brdskog armijskog korpusa]], njemačkim gubicima tokom operacije pribrojani su oni iz četničkih redovâ: {{izdvojeni citat| Sumarni izveštaj »Frilingsgeviter«: 1.) Delimičan ogorčeni otpor neprijatelja kod Ervenika, Bratiškovaca, Kistanja, Radučića slomljen je energičnim zahvatom. Banditi iznenađeni prodorom 92. gren. p. (mot.) od sz. prema Kistanju. 2.) Gubici: A.) sopstveni: 1 poginuo, 3 ranjena, 1 četnik poginuo. B.) neprijatelj: 66 poginulih izbrojano, procenjuje se daljih 60 do 70 poginulih i ranjenih. 35 zarobljenika u eng. uniformama iz Štaba 19. dalm. div. i 5. brig. C.) Zaplenjeno: 1 mitr., 3 puš. mitr., 42 autom., 2 pt puške, 1 l. minob., 1 telefon, 46 karab., 30 eng. mina, 10.000 metaka peš. mun., 60 kom. mina za 1. minob., 3 engl. bicikla.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_21.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 25. januara 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o sopstvenim i neprijateljskim gubicima u operaciji »Frilingsgeviter« na prostoru Knin — Kistanje]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=293&rec=314&roll=561 NARA, T314, Roll 561, frame no. 000287.] <br /> ({{jez-njem|"ABSCHLUSSMELDUNG ”FRUEHLINGSGEWITTER”: </br> 1.) TEILWEISE HEFTIGER FEINDWIDERSTAND BEI ERVENIK, BRATISKOVCI, KISTANJE, RADUCIC WURDE IM ENERGISCHEN ZUGREIFEN GEBROCHEN. BANDITEN DURCH EINBRUCH GREN. RGT. (MOT) 92 VON NW NACH KISTANJE UEBERRASCHT. </br> 2.) VERLUSTE: </br> A.) EIGENE: 1 TOTER, 3 VERWUNDETE, 1 CETNIK TOT. </br> B.) FEIND: 66 GEZAEHLTE TOTE, 60 BIS 70 WEITERE TOTE UND VERWUNDETE GESCHAETZT. 35 GEFANGENE IN ENGL. UNIFORM VON STAB 19. DALM. DIV. UND ROEM. 5. BRIG. </br> C.) BEUTE: 1 S.MG., 3 LE. MG., 42 MP., 2 PZ. BUECHSEN, 1 LE. GR. W., 1 FERNSCHRECHGERAET, 46 KARAB., 30 ENGL. MINEN, 10000 SCHUSS INF. MUN., 60 SCHUSS LE. GR.W. MUN., 3 ENGL. FAHRRAEDER."}})</ref>}} [[File:Hercegovački četnici i njemački vojnici s narodnim herojem Miletom Okiljevićem uoči njegovog strijeljanja juna 1944.jpg|thumb|Pripadnici [[369. legionarska divizija|369. „Vražje“ divizije]] i četnici Gatačke brigade Nevesinjskog korpusa JVuO sa vezanim [[Miletom Okiljevićem]], zamjenikom političkog komesara II čete I bataljona XI hercegovačke brigade, zarobljenim u borbama za Gat 15. maja 1944. godine (istog mjeseca je i strijeljan). Okiljević je proglašen 1951. godine za [[Narodni heroj Jugoslavije|narodnog heroja Jugoslavije]].<ref>[https://bandenkampf.blogspot.com/2017/10/bk0272.html?m=1 Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0272 | Photo | 369. (kroatische) Infanterie-Division]</ref>]] Vojvoda [[Dobroslav Jevđević]] je, pored Momčila Đujića i [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]], vjerovatno najdalje otišao u kolaboraciji s njemačkim okupatorom, kada su u pitanju četničke jedinice van teritorije okupirane Srbije. Nakon kapitulacije Italije, boravio je u Rimu okupiranom od nacista. Nakon toga, našao se u Trstu, gdje je uspostavio čvrste veze s njemačkom obaveštajnom službom: {{izdvojeni citat|Ja sam javio Đujiću da preko naših ljudi u Sušaku i Trstu prihvate naše oficire koji idu iz Italije i upućuje u Liku i zap. Bosnu. Ovo sam javio i našima u Rim. Kap. Đaković javlja da su Nemci pobili oko 14000 partizana na prostoriji Crikvenica — Sušak — Rijeka, od kapitulacije Italije do danas.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_69.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 23. januara do 4. februara 1944. godine]</ref>}} U izvještaju od 20. februara 1944, poslatom majoru [[Slavoljub Vranješević|Slavoljubu Vranješeviću]], komandantu Zapadne Bosne JVuO, kapetan [[Ilija Jevtić]] piše o totalnoj subordinaciji [[Dinarska divizija|Dinarske divizije]] Nijemcima, koji u potpunosti kontrolišu četnike pod komandom vojvode Đujića: {{izdvojeni citat|Sem samog vojvode Đujića i jednog malog broja četnika, svi četnici Dinarske oblasti (oko hiljadu devet stotina i nekoliko) nalaze se pod nemačkom komandom. Hranu, odeću, obuću, cigarete i novac svaki četnik i njegov starešina prima kao i nemački vojnik odn. oficir. Svu municiju i oružje primaju takođe od Nemaca. Četnici pod nemačkom komandom nalaze se po bunkerima počev od Knina do Šibenika i Splita. U pojedinim bunkerima su izmešani, pola četnici pola ustaše. Nemački oficiri dolaze na Kosovo polje u četničku diviziju, a isto tako naši četnički oficiri i ostale starešine na čelu sa Đujićevim načelnikom štaba odlaze u Nemačku diviziju. Voze se na nemačkim automobilima kroz Knin i t.d. Jednom rečju između četnika i Nemaca postoji najtešnja saradnja i nemačka puna kontrola nad radom četnika. Jedino se pop Đujić, kao komandant divizije, sa svojom užom pratnjom ne pojavljuje pred njima.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_78.htm Izveštaj kapetana Ilije Jevtića od 20. februara 1944. komandantu zapadne Bosne o svom radu i saradnji četnika i Nemaca u Dalmaciji i Lici]</ref>}} Njemački poručnik [[Reinhard Kopps]], poznatiji kao ''Konrad'', bio je šef jedne obavještajne grupe [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]]. Kada je 3. marta 1944. došao iz [[Beograd]]a u [[Dalmacija|Dalmaciju]], sobom je doveo nekoliko [[ZBOR|ljotićevaca]], između ostalih i Roka Kaleba, pripadnika antikomunističke organizacije »[[Beli Orlovi]]«. Od ostataka Đačkog bataljona (ranije: Splitsko-šibenska četa), koji su uglavnom bili ljotićevci, i dijela četnika koje mu je ustupio vojvoda Đujić, poručnik Kopps je formirao odred »Konrad« čiji je zadatak bio da vrši diverzije na partizanske štabove, organe narodne vlasti, ubija simpatizere NOP-a i da spriječi veze iz unutrašnjosti sa jedinicama i štabovima NOVJ na otocima. Grupa »Konrad« brojila je oko 30 ljudi — četnika i Nijemaca, sa sjedištem u selu [[Zablaće]], pokraj [[Šibenik]]a.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_167.htm Izveštaj Štaba Dinarske četničke oblasti od 29. maja 1944. komandantu oblasti o akciji Grupe "Konrad" protiv pripadnika NOP-a na području Dalmacije]</ref> U izvještaju koji je 11. marta 1944. godine uputio komandi [[2. oklopna armija (Wehrmacht)|Druge oklopne armije]], o suradnji sa četnicima vojvode Đujića Kopps je zapisao sljedeće: {{izdvojeni citat|''Predmet: Četničke jedinice u sjevernoj Dalmaciji.'' Četnici su u sjevernoj Dalmaciji grupisani u jednu [[Dinarska divizija JVuO|diviziju »Dinara«]], čiji se štab nalazi u [[Kosovo polje (Dalmacija)|Kosovu]], 11 km južno od Knina. Komandovanje je u rukama vojvode Momčila Đujića, uz podršku majora Kapetanovića i kapetana Mijovića. Jačina grupâ, podređenih ovoj komandi, trenutno iznosi oko 6500 ljudi. Utjecajna zona se poklapa sa rajonom naseljenim Srbima unutar trokuta [[Knin]]—[[Šibenik]]—[[Zadar]] i doseže do zone [[Lika|Like]]. Operaciona zona je cijeli ovaj trokut, a naročito veće komunističke, partizanske oblasti, koje su naseljene Hrvatima. Do sada su vojne operacije izvođene u suradnji sa njemačkim divizijama, o čijim su rezultatima ove izvještavane. Znatni dijelovi ovih četničkih jedinica angažirani su na osiguranju njemačkih puteva za dotur. Posmatrano s vojne strane, trenutno se četnička suradnja sa njemačkim jedinicama ocjenjuje kao pozitivna. Na osnovu snaga, koje nam se ovdje nude, može se zaključiti da ona nije iskorištena u potpunosti, ali i ono što je do sada učinjeno upućuje na činjenicu, da bi njihovo dalje angažiranje u vojnom pogledu za nas bilo povoljno.<ref>[https://znaci.org/zb/4_21_10.pdf#page=1414 Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilačkom ratu, Narodnooslobodilačka borba u Dalmaciji, knjiga 10: siječanj—ožujak 1944. godine (tom 21, dokument br. 402, str. 1414—1418.)]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=696&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000692.] <br /> ({{jez-njem|"Betr. Cetnik–Verbaende Norddalmatien. </br> In Norddalmatien sind die Cetniks in einer Division "Dinara" zusammengefasst, deren Hauptquartier in Kosovo, 11 km s. Knin, liegt. Die Fuehrung liegt in den Haenden des Wojwoden Momcilo Djujitsch, der seinerseits unterstuetzt wird von Major Kapetanowitsch und Hauptmann Miowitsch. Die Staerke der diesem Kommando unterstellten Gruppen belaeuft sich z.Zt. auf etwa 6500 Mann. Das Einflussgebiet stimmt ueberein mit dem serbischen Siedlungsraum innerhalb des Dreiecks Knin–Sibenik–Zara und reicht bis ins Lika–Gebiet hinein. Operationsgebiet ist dieses gesamte Dreieck, insbesondere die in ihm liegenden groesseren, kroatisch besiedelten kommunistischen Partisanbereiche. Militaerische Operationen wurden bislang in Zusammenarbeit mit deutschen Divisionen durchgefuehrt und deren Ergebnisse dorthin gemeldet. Darueber hinaus sind wesentliche Teile dieser Cetnik–Verbaende zur Sicherung deutscher Nachschubstrassen eingesetzt. </br> Militaerisch gesehen ist somit die Zusammenarbeit der Cetniks mit deutschen Verbaenden zur Zeit positiv zu beurteilen. Sie fuehrt wohl noch keineswegs zu voller Ausnutzung der sich hier uns anbietenden Kraefte, doch berechtigt das bisher Geleistete zu der Auffassung, dass ein weiterer Einsatz sich fuer uns militaerisch guenstig auswirken muss."}})</ref>|Izvještaj jedinice »Konrad« od 11. ožujka 1944. Komandi Druge oklopne armije o četničkim jedinicama u sjevernoj Dalmaciji}} Na osnovu svega iznesenog, poručnik Konrad predlaže nadređenim: „Što se tiče upotrebe četničkih jedinica sjeverne Dalmacije u vojne svrhe, treba reći da one predstavljaju samo nastavak prakse talijanskih jedinica. Uz to se prije svega mora dodati i to, da se Talijani nikada nisu usuđivali — i pored svih hrvatskih suprotnih tvrdnji — da u većem obimu sprovedu vojnu suradnju, jer oni nisu željeli da se ojačaju četnici, tada još neoprobani u težoj političkoj situaciji. Dok su Talijani sprovodili samo djelomične operacije, danas je, uz strogu kontrolu i rukovođenje, moguća mnogo obimnija mobilizacija četničkih jedinica. Đujić nam je rekao da će se njegove jedinice, nakon čišćenja partizanskih oblasti u dalmatinskom području, angažirati tako što će u suradnji sa njemačkim komandama izvršiti zapriječavanja Titovih kanala za snabdijevanje. Na osnovu ovdje poznatih činjenica ovo izgleda apsolutno moguće.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=700&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000696.] <br /> ({{jez-njem|"Zur militaerischen Verwendung der Cetnikverbaende Norddalmatiens ist zu sagen, dass sie nur eine Fortsetzung der italienischen Verbindungen darstellen wuerde. Dazu muss allerdings hinzugefuegt werden, dass die Italiener es niemals gewagt haben – trotz aller gegenteiligen wiederholten kroatischen Behauptungen – in grossem Stil militaerische Zusammenarbeit durchzufuehren, da sie die damals noch nicht erprobten Cetniks in einer im uebrigen noch unreiferen groesseren politischen Lage nicht zu stark werden lassen wollten. Waehrend somit die Italiener nur Teilunternehmen durchfuehrten, waere bei straffer Kontrolle und Steuerung der Cetnikverbaende heute ein Heranziehen in weit groesserem Umfang moeglich. Djujitsch hat sich uns gegenueber bereiterklaert, seine Verbaende nach Saeuberung der Partisanengebiete im dalmatinischen Raum so einzusetzen, dass in Zusammenarbeit mit deutschen Dienststellen eine Sperrung der Versorgungskanaele Titos erfolgt. Auf Grund der hier bekannten Unterlagen erscheint dies vollkommen moeglich."}})</ref> [[File:Helmuth von Pannwitz and Chetniks.jpg|thumb|Njemački general [[Helmuth von Pannwitz]], zapovjednik [[15. SS kozački konjanički korpus|15. SS kozačkog korpusa]], u društvu četničkih oficirâ s teritorije NDH.]] U izvještaju Višeg SS i policijskog vođe u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''[[Gruppenführer]]a'' [[Konstantina Kammerhofera]] za mjesec mart 1944. godine, iskazano je stanovito nezadovoljstvo učinkovitošću četnikâ u Bosni i Hercegovini u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Policijska oblast II ([[Sarajevo]]): [...] </br> Borbena vrijednost četnika stacioniranih u policijskoj oblasti Sarajevo nastavila je opadati; borbe u okolici [[Višegrad]]a i [[Trebinje|Trebinja]] pokazale su da se oni mogu uspješno oduprijeti [neprijatelju] samo uz njemačku podršku. U [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], četnici nisu pokazali nikakvu vlastitu inicijativu tijekom izvještajnog perioda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=228&rec=314&roll=1548 NARA, T314, Roll 1548, frame no. 000222.] <br /> ({{jez-njem|"Polizeigebiet II (Sarajevo): </br> Der Kampfwert der im Polizeigebiet Sarajevo stehenden Cetniks ist weiter gesunken, bei den Kämpfen im Raum von Visegrad und Trebinje hat sich gezeigt, daß sie sich nur mit deutscher Unterstützung erfolgreich zur Wehr setzen können. In Ostbosnien zeigten sich die Cetniks im Berichtsmonat ohne eigene Initiative."}})</ref>|Mjesečni izvještaj za mart 1944. godine Višeg SS i policijskog vođe u Hrvatskoj (6. IV 1944).}} Njemački nadležni organi su ukazivali svojim višim komandama i na vidljivu diskrepanciju u domaćem antikomunističkom taboru u kontekstu »borbe protiv bandi«. Tako se u izvještaju 264. pješadijske divizije od 10. aprila 1944. na jednoj strani tvrdi da „hrvatske vlasti očigledno poseduju vrlo malo poverenja u trajno postojanje vlastite vlade“,<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_43.htm Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji]</ref> dok se za četnike Dinarske divizije pod Đujićevom komandom navodi: {{izdvojeni citat|Nasuprot ovom, četnike treba ceniti kao jedini pouzdani faktor borbe protiv komunističkih bandi. Oni raspolažu, pored jednog boljeg rukovođenja i organizacije, i potrebnom inicijativom u borbi protiv bandi za sopstvena obaveštavanja i poduhvate i redovno javljaju upotrebljive rezultate izviđanja.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=494&rec=314&roll=562 NARA, T314, Roll 562, frames no. 000489—000490.] <br /> ({{jez-njem|"Die kroat. Behoerden besitzen anscheinend nur geringes Vertrauen in der dauernden Bestand der eigenen Regierung. </br> Im Gegensatz hierzu sind die Cetniks als einzig zuverlässiger Faktor im Kampf gegen die kommunistischen Banden zu werten. Sie verfuegen neben einer besseren Fuehrung und Organisation ueber die im Bandenkampf notwendige Initiative zu eigenen Erkundungen und Unternehmen und melden regelmaessig brauchbare Aufklaerungsergebnisse."}})</ref>|Izveštaj 264. pešadijske divizije od 10. aprila 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa o vojno-političkoj situaciji u srednjoj Dalmaciji}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. [[V SS korpusu]] iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], o držanju vojvode Momčila Đujića je data veoma povoljna ocjena: {{izdvojeni citat|Đujić neupitni pristalica DM. Hrvatski državljanin, lojalno radi sa vlastitim trupama protiv komunista, nasilno mobiliše pravoslavce. Prema povjerljivom izvještaju, nedavno je više puta izrazio antibritanska osjećanja. Jačina: 7000. Jesu li Đujićeve jedinice na području V SS korpusa?<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1208&rec=314&roll=565 NARA, T314, Roll 565, frame no. 001203.] <br /> ({{jez-njem|"Djujic einwandfrei DM Anhänger. Kroat. Staatsangehöriger, arbeitet mit eigener Truppe gegen Kommunisten loyal zusammen, zwangsmobilisiert Pravoslaven. In letzter Zeit nach V—Meldungen wiederholt englandfeindlich geäussert. Stärke 7000. Sind Djujic—Verbände im Bereich V. SS—Korps?"}})</ref>}} U izvještaju od 10. maja 1944, oficiri 15. brdskog korpusa navode da Nijemci snabdijevaju ukupno 6.318 četnika u NDH („Hrvatska borbena zajednica“). Za skrb 4.421 četnika starala se [[264. pešadijska divizija (Nemačka)|264. divizija]], dok se o ostalih 1.897 brinula [[373. legionarska divizija|373. divizija]] Wehrmachta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=828&rec=314&roll=565 NAW, T-314, Roll 565, frame 000823: Zabilješka o broju četnika koje snabdijeva 15. brdski korpus (10. maj 1944.).]</ref> Nemački izveštaj iz jula 1944. godine, ocenjuje da četnici popa Đujića imaju oko 8.000 ljudi, od čega 7.000 naoružanih; dobro su organizovani, neprijateljski orijentisani prema Englezima i bez engleske pomoći. Nijemci zaključuju da im oni zamjenjuju jednu do dvije divizije u Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Jedinica Konrad [srednja Dalmacija]: Saradnja sa četnicima izvanredna. '''Oni zamenjuju jednu do dve divizije'''. Samo se oni bore — ustaše manje aktivne.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=790 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000781.] <br /> ({{jez-njem|"Zusammenarbeit der Truppe mit Cetniks hervorragend. Cetniks ersetzen 1 — 2 Divisionen. Nur sie kämpfen. Ustascha wenig aktiv."}})</ref>|Izveštaj kapetana Merrema, drugog obaveštajnog oficira Komande Jugoistoka (Armijske grupe F) o inspekcijskom putu po Srbiji, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj u periodu 20. jun — 4. juli 1944.}} Kapetan Merrem, njemački oficir koji je sastavio ovaj izvještaj, imao je samo riječi hvale na račun četnikâ Dinarske divizije JVuO i vojvode Momčila Đujića: {{izdvojeni citat|[[373. legionarska divizija|373. pešadijska divizija]]: Saradnja sa četnicima vrlo dobra (1. lički korpus sa sedištem u [[Gračac]]u). Oni nemaju direktnu vezu sa Đujićem. Rukovođenje njima direktno od strane obaveštajnog odjeljenja divizije. Njihovim akcijama uvek prisustvuje nekoliko Nemaca koji kontrolišu isporuke municije i snabdevanja. [...] '''Oni su jedini stvarno korisni saborci''' [podvučeno u originalu — prim.]. Jedino od njih dolaze korisna obaveštenja o neprijatelju. [...] Jedan četnički komandant odaje utisak potpuno pouzdanog saborca, koji je i neprijateljski nastrojen prema Englezima. [...] Četnici su vrlo častoljubivi i drago im je kada Nemci primete njihove podvige. [...] Podoficir Bartl poznaje lično vojvodu Đujića. Đujić mu šalje čak i sopstvene naredbe u vezi s područjem [[Donji Lapac|Lapca]]. [Najbolja taktika protiv partizana sastoji se u upotrebi specijalnih jedinica] i kombinovanju četnika u jedinice snage jednog bataljona sa jednim nemačkim vodom sa radio stanicom i, po mogućstvu, teškim oružjem.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=195&broj=793 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Ic–Aussenstelle der 373. (kroat.) Div. – Uffz. Bartl. </br> Sehr gute Zusammenarbeit mit Cetniks. (1. Lika–Korps Sitz Gracac.) Kein unmittelbarer Einfluss Djuic. Direkte Führung durch Ic–Aussenstelle. Bei Cetnik–Einsatz nehmen meist einige deutsche Soldaten teil. Dadurch Kontrolle der Munitions– und Verpflegungslieferung gewährleistet. "Kroatische Kampfgemeinschaft" bezeichnet Bartl nur als Ausdruck im deutschen Schriftverkehr. Cetniks können diesen Begriff nicht und würden bei Bekanntgabe feindselige Haltung einnehmen. Cetniks sind die einzigen brauchbaren Mitkämpfer. Diese allein liefern auch brauchbare Feindmeldungen. </br> Kurze Rücksprache mit einem örtlichen Cetnik–Führer ergab den Eindruck eines absolut zuverlässigen, sogar englandfeindlichen Mitkämpfer. </br> Cetniks sind sehr ehrgeizig und sehen es gerne, wann ihre Taten von Deutschen beobachtet werden. Geschriebenes Wort (Flugblätter) gilt bei ihnen wenig. Das gesprochene Wort ist alles. Gute Flüsterpropaganda hat grossen Einfluss. </br> Von Invasion sprechen Cetniks kaum. </br> Uffz. Bartl kennt den Vojvoden Djuic persönlich. Djuic schickt ihm sogar die den Raum Lapac berührenden eigenen Befehle. </br> Auf die Frage, wie man nach seiner Ansicht der kommunistischen Banden Herr werden könne, antwortete Uffz. Bartl: "Durch andauerndes Jagen mit kleinen Jagdkommandos (Kleinkrieg nach Bandenart), durch Einsatz von Tarneinheiten und durch Zusammenfassen der Cetniks in Batl.–Stärke, dabei etwa 1 deutscher Zug mit Funk und möglichst mit schweren Waffen." </br> Uffz. Bartl macht einen sehr guten Eindruck, scheint sich aber doch sehr viel zuzutrauen, wenn er behauptet, er könne die gesamten Djuic–Cetniks dahin bringen, wo wir sie haben wollen, falls er an die entsprechende Stelle gesetzt werden wurde."}})</ref>}} Visoka ocjena za doprinos četničkih formacijâ s teritorije marionetske NDH ratnim naporima njemačkog okupatora data je 25. jula 1944. godine od strane nadležnih instanci iz [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]]: {{izdvojeni citat|Hrvatska: [...] Četnici su, s obzirom na vlastitu slabost, naši prirodni saveznici u borbi protiv komunizma. '''Samo se oni bore'''! “Hrvatska borbena zajednica” postoji samo na papiru.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=716&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000707.] </br> ({{jez-njem|"Cetniks unter Berücksichtigung eigener Schwäche im Kampf gegen Kommunisten unsere natürlichen Verbündeten. Sie allein kämpfen! "Kroatische Kampfgemeinschaft" steht nur auf dem Papier."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka od 25. jula 1944.}} U izvještaju od 11. avgusta 1944, nakon proputovanja koje je Vojni zapovjednik Jugoistoka poduzeo u zoni odgovornosti V SS brdskog korpusa na teritoriju NDH, o tamošnjim četnicima te suradnji s njima kazano je: {{izdvojeni citat|Dobro iskorištavanje četničkih komandanata. Zahtjev za premještaj [[369. legionarska divizija|369. pješadijske divizije]] zbog sve češćih incidenata između četnika, o čijoj suradnji divizija apsolutno ovisi, i hrvatskih pripadnika divizije. 369. pješadijska divizija se sastoji od otprilike 70% Hrvata. Zapovjednik divizije napominje da se najmanje 40% njih smatra nepouzdanim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&roll=192&broj=445 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000440.] <br /> ({{jez-njem|"Gute Ausnutzung der Cetnikführer. Antrag auf Herauslösung der 369.I.D. da sich Zwischenfälle zwischen Cetniks, auf deren Zusammenarbeit Division unbedingt angewiesen, und kroat.Div.Angehörigen mehren. (Siehe Ic–Bericht). 369.I.D. besteht aus ca. 70 % Kroaten. Div.Kdr. bemerkt, dass hiervon minderstens 40 % als unzuverlässig anzusehen sei."}})</ref>|Izvještaj o posjeti OBSO-a zoni odgovornosti 5. SS brdskog korpusa od 7. do 11. avgusta 1944. godine (11.8.44).}} Major Adolf von Ernsthausen je bio zapovjednikom 392. artiljerijske pukovnije iz sastava [[392. legionarska divizija|392. (hrvatske) pješačke divizije]], jedne od tri njemačko-hrvatske divizije (pored [[369. legionarska divizija|369. legionarske divizije]] i [[373. pješadijska divizija|373. pješadijske divizije]]). Kao veteran [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sa iskustvom ratovanja na [[balkanskom bojištu]], major von Ernsthausen biva upućen [[1944]]. godine u okupiranu Jugoslaviju. Von Ernsthausen će [[1959]]. godine objaviti ratne memoare pod naslovom ''Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944'' (“Vukovi [[Lika|Like]]. Sa legionarima, ustašama, domobranima i četnicima protiv Titovih partizana. Doživljaji u Hrvatskoj 1944.”).<ref>[https://winkelried-verlag.de/buecher/landser-am-feind/744/die-woelfe-der-lika Winkelried Verlag: Adolf von Ernsthausen, Die Wölfe der Lika]</ref><ref>[https://www.booklooker.de/B%C3%BCcher/Adolf-von-Ernsthausen+Die-W%C3%B6lfe-der-Lika-Mit-Legion%C3%A4ren-Ustaschi-Domobranen-und-Tschetniks-gegen/id/A02Iwx5I01ZZ3 Ernsthausen, Adolf von — Die Wölfe der Lika. Mit Legionären, Ustaschi, Domobranen und Tschetniks gegen Titos Partisanen. Erlebnisse in Kroatien 1944 — Landser am Feind, Band 5 (www.booklooker.de)]</ref> O sveobuhvatnoj saradnji Dobroslava Jevđevića s okupacionim vlastima bio je general Mihailović, u više navrata, obaviješten i od strane Jovanke Krištof (pseudonim »Mira«), četničke obavještajke u [[Slovenija|Sloveniji]]. U veoma opširnom izvještaju od 29. juna 1944, Krištof o Jevđeviću (pseudonim »Aero«) daje nedvosmislenu ocjenu: „Aero je drugi [[Milan Nedić|Nedić]].“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_198.htm Izveštaj obaveštajnog organa od 29. juna 1944. Draži Mihailoviću o stanju četničkih organizacija u Sloveniji, Hrvatskom primorju, Gorskom kotaru i Lici i saradnji sa nemačkim okupatorima]</ref> Pored toga, Krištof karakteriše Jevđevića kao „vrlo kompromitovanu osobu“ (najprije zbog „jakog sudelovanja sa okupatorom“), te zaključuje da ovaj ne bi mogao organizovati četničku ilegalu. Iz izvještaja Krištof može se zaključiti kako su vojvoda Dobroslav Jevđević i kapetan [[Dušan Đaković]], komandant 4. brigade iz sastava Ličko-kordunaške oblasti JVuO, bili podređeni okupatoru i suštinski i u simboličkoj ravni: {{izdvojeni citat|Odred u Ab.[aciji, tj. [[Opatija|Opatiji]] — prim.] likvidiran. 19 ljudi otišlo u [[Postojna|Postojnu]], a 10 ih ide u Nem.[ačku] kom. na [[Rijeka|Reci]], gde će služiti kao [[Gestapo]]. Tu će biti sa njima i Aero i kap. Đak., pa čak i r. stanica. [...] Svi su ti odredi pod Nem. kom. i bez međusobne veze, razbacani po [[Istra|Istri]], da se pokaže celom narodu, kako su Srbi Nem. sluge. Plaćeni su — vojnici 360 L.[ira] mesečno, podnar. 450 naredn. 525 podpor. mislim 3.000 a kap. Đak. 5.800 L. [...] U Josipdol je poslao Aero 11 ljudi, navodno da osnuju tamo četničku komandu. Međutim ti su ljudi Nem. tajna policija, a od četnika iz šume, koji su im dolazili u vezi, da je to četn. komanda, napravili Nem. radni bataljon, koji vode Nem. Tu je oko 40 ljudi, ostali su prestali dolaziti kad su videli šta se sa ovima desilo. [...] Kud ćemo veće poniženje za našu vojsku nego da komanduje Nem. poručnik našem kapetanu, pa i vojvodi, samo sreća, da je taj vojv. surogat, inače propadosmo od bruke... Sve ove i slične akcije vodi kap. Đaković, naravno pod komandom Nem. poručnika. Odluke o njima donosi Aero u dogovoru sa Nem. Upravo je gnusno gledati, kako se obojica klanjaju pred Nem. potpor. i por., pa kaplarima. Đak. sve pozdravlja fašistički uzdignutom rukom, a Aero samo veće činove oficire, inače našim pozdravom. [...] U Lici saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi — tamo mora okupator popuštati, jer inače odoše ljudi u šumu, a vođe su potpuno Nem. sluge i nemaju kamo bežati. [...] '''U krvi im je šurovanje sa okupatorom, a nama prikazuju kako vode vele politiku i kolike žrtve za narod s tim pridonašaju — dok u stvari nisu ništa drugo nego ponizne Nem. sluge'''. [...] Potrebno je već jednom započeti sa ozbiljnim i poštenim radom, jer će nas katastrofa preteći. Saradnju sa okupatorom trebalo bi napraviti na čisto drugoj bazi i ne sme biti vidna. Bar ovde.}} Na drugoj strani, Jovanka Krištof izdvaja kao pozitivan primjer vojvodu Momčila Ðujića: „Ovi ljudi ovde vide jedini spas u vojv. Đujiću, jer ga smatraju poštenim i iskrenim borcem za našu stvar. Isto ima org. dobro sprovedenu. Pljačkati i krasti ne dozvoljava o čemu su se uverili iz njegove prop. gde su imena poubijanih ljudi zbog nediscipline i raznih prekršaja. To ljudima imponira — pošten rad i samo to žele, a i zaslužuju, jer ih nepoštenje tuče već 3 1/2 god. I pored svega toga, ostali su verni našoj ideji. Isto saradnja sa okupatorom je na čisto drugoj bazi i ne vodi se trgovina sa ljudima, kao ovde. Ovo vodstvo se jako boji Đujića i gaji mržnju prema njemu zato hoće ljudima dokazati, da Đujić nema ništa odnosno samo par sto vojnika bez oružja koji kao čudo gledaju mitraljez. A isto, da su pod Nem. kao ovi ovde.“ U pokušaju da prebaci teret odgovornosti za sopstvenu kolaboraciju s okupatorom na komandanta Dinarske divizije JVuO, vojvoda Jevđević piše Mihailoviću 8. avgusta 1944. godine: „Garantujem i imam stotine dokaza da trupe Đujića u velikom delu stoje u tešnjoj vezi od mene, ali to niko ne vidi. Vi bi se začudili, kad bi vam sve ispričao kakve mi izveštaje pokazuju Nemci o svojim vezama sa našim jedinicama, naročito kod [[Uroš Drenović|Drenovića]] i ostalih, prebacujući mi da ih mi sabotiramo i podmuklo rušimo.“<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kut. 156, reg. br. 51/1—1.</ref> I u izvještaju od 10. avgusta 1944, Jovanka Krištof je upozorila Mihailovića na činjenicu da se [[Lika|lički]] četnici pod komandom vojvode Jevđevića nalaze u [[Istra|Istri]] u službi okupatora, kao i da su pred [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička partija|nacistima]] (»broj 11«) dužni salutirati [[Rimski pozdrav|fašističkim pozdravom]]: {{izdvojeni citat|Kolben [potpukovnik [[Karl Novak]] — prim.] se povratio 3 ov. meseca. Zgrozio se nad ovim radom. Nije mogao svega verovati kad su mu referisali oficiri i vojnici, dok nije neke stvari i na vlastite oči video. Mislim, da je dosta ako Vam kažem da stalno uzdiše i govori pri svakoj prilici: »Jadni Čiča, kako ga upropastiše, zar [[Vermaht]] i [[Gestapo]], da predstavlja Čičinu vojsku.« Prebleđuje slušajući i gledajući ovo. 3. mu referiraše četnici da su dobili naređenje da moraju svi nacistički pozdravljati. A jučer se sam uverio da ima oficira, koji profaniraju našu uniformu, te u njoj putuju iz [[Postojna|Postojne]] u Trst i daju povoda komun. za prop. Isti oficir Korać je tako i u Ab.[aciju] došao samo da je još imao natpis na rukavu i kapi »Lika« što po naređenju moraju svi u Postojni nositi. Ja sam ga napala zbog toga, a isto tako i Jovanovog brata, te su jučer svi na putu skinuli te sramotne natpise. [...] Čujem da Jovan sad ostaje kod Vas. Neka Vam ispriča kako su part.[izani] u okolici Post.[ojne] natiskali plakate o četn. banditima sa natpisom »Lika« na rukavu i kapi, koji su pljačkali selo sa br. 11 i odveli x ljudi i t.d. [...] Nadam se da će sad sigurno uspeti četnicima, da se odele od br. 11. Samo mnogi su od njih mišljenja da su ovim radom upropas[ti]li i ovde i Liku.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_21.htm Izveštaj Jovanke Krištof od 10. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o stanju ličkih četnika u Istri, njihovoj saradnji sa Nemcima i ponašanju Dobrosava Jevđevića u vezi sa problemom vraćanja četnika u Liku]</ref>}} === Borbe pod nemačkom komandom u Srbiji (1944) === {{main|Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|Topličko-jablanička operacija}} [[File:Nemci predaju minobacač četnicima.jpg|thumb|Nemci predaju minobacač četnicima u Srbiji 1944.]] {{Quote box | citat = „D.M.-bande dosada nisu nikad napale okupacione trupe.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1115&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001111: Izvještaj o bandama u okolini katarakti Dunava (bez datuma, približno mart 1944).] <br /> ({{jez-njem|"Bisher haben die D.M.Banden die Besatzungstruppen noch nie angegriffen."}})</ref> | izvor = Nemački izvještaj o četnicima u okolini katarakti Dunava od marta 1944. | width = 40% | align = right}} {{Quote box | citat = „Titove bande imaju se napasti i uništiti, odn. zarobiti. Pristalice D.M.-a (četnici) ne smatrati neprijateljima.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1264&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 001260: Naredba 923. Landeschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ (29. Juli 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"Angetroffene Titobanden sind anzugreifen und zu vernichten bzw. gefangen zu nehmen. DM—Anhänger (Cetniks) sind nicht als Feind anzusehen."}})</ref> | izvor = Naredba 923. Landesschuetzen-bataljonu za akciju „Dunav“ od 29. jula 1944. | width = 40% | align = right}} Kad je sredinom marta 1944. operativna grupa sastavljena od [[Druga proleterska divizija NOVJ|Druge]] i [[Peta krajiška divizija NOVJ|Pete divizije]] NOVJ iz [[Sandžak]]a [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|prodrla u zapadnu Srbiju]], nesuglasice između četnika i Nijemaca u Srbiji potisnute su u drugi plan. Trupe sastavljene od jedinica [[Vermaht]]a i [[Vafen-SS|SS]], korpusâ JVUO, bugarskog okupacionog korpusa, [[Srpska državna straža|SDS]], [[Srpski Doborvoljački Korpus|SDK]] i [[Ruski Zaštitni Korpus|Ruskog zaštitnog korpusa]] pod objedinjenom nemačkom komandom generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] funkcionisale su kao jedinstvena operativna grupa u [[Operacija Kamerjeger|operaciji »Kammerjäger«]]. Kod nadležne je četničke komande majora [[Neško Nedić|Neška Nedića]] bio akreditovan nemački kapetan Vajel kao oficir za vezu. Zajedničke operacije trajale su nešto duže od dva meseca.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj Vojnoupravnog komandanta jugoistoka od 13. maja 1944.]</ref> Kao znak otopljavanja odnosa na liniji četnici–okupator, nakon unilateralnog raskidanja (sa njemačke strane) [[Ugovori o saradnji četnika i Wehrmachta|sporazuma potpisanih]] u zimu 1943/1944. godine te organiziranja [[Operacija Treibjagd|operacije »Hajka«]] protiv [[Nikola Kalabić|Kalabićevih]] četnika, u drugoj polovini marta 1944. upriličen je sastanak komandanta Drugog ravnogorskog korpusa kapetana [[Predrag Raković|Predraga Rakovića]] sa oficirom [[Schutzstaffel|SS]]-a Biermannom, inače njemačkim zapovjednikom [[Čačak|Čačka]]. Tom prilikom je kapetan Raković garantovao „da ne postoje ni najmanje namere da se planira opšti ustanak ili da se sprovedu sabotažne akcije“ protiv Nijemaca, odnosno da će „na teritoriji Srbije“ iznova nastupiti primirje. U Mihailovićevo ime, četnički komandant je iskazao spremnost „za borbu protiv komunista i izvan Srbije, uz isporuke municije“, a nije čak odbacio ni mogućnost angažovanja „na drugim evropskim frontovima“.<ref>[https://web.archive.org/web/20221206140940/https://znaci.org/00001/4_14_3_269.htm Izveštaj Feldkomandanture u Čačku od 25. marta 1944. komandantu Jugoistoka o pregovorima sa komandantom 2. ravnogorskog korpusa]</ref> U izvještaju Komandi Jugoistoka, [[obersturmführer]] Biermann navodi da Draža Mihailović od njemačke strane očekuje diskretnost u održavanju kontakata, naročito stoga što bi srpske kvislinške vlasti u JVuO mogle vidjeti konkurenciju: {{izdvojeni citat|Kapetan Raković mi je kazao lično, takoreći u povjerenju kao prijatelju, da sve što mi je do sada rekao i sve što sam ja zapisao, on rekao po nalogu Draže Mihailovića, s kojim je imao svakodnevnu radio-vezu i od koga je dobivao stalna uputstva o predmetu prethodnih razgovora. Pritom me uvjerava da će sa strane Mihailovića, naravno, sve biti demantirano, ukoliko se o sadržaju razgovorâ ponovno dozna u [[Beograd|beogradskim]] krugovima ([[Milan Nedić|Nedić]], [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]). Sasvim je prirodno da ovi krugovi pokušavaju svim sredstvima osujetiti sporazum između njemačke okupacijske vlasti i Draže Mihailovića, jer trenutno su oni legalni predstavnici srpskog naroda te bi možda mogli strahovati za svoje pozicije. Pregovore između DM–pokreta i njemačkih vlasti ovi bi krugovi odmah iskoristili u propagandne svrhe i predstavili ih kao kraj ili slabost DM–pokreta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=281&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000268—000269.] <br /> ({{jez-njem|"Hauptmann Rakovic sagte mit persönlich, sozusagen vetraulich zu einem Freund, dass alles, was er mir bisher gesagt und ich aufgeschrieben habe, von ihm im Auftrage von DM gesagt worden sei, mit dem er tägliche Funkverbindung habe und von dem er laufend Anweisungen für den Stoff der bisherigen Besprechungen erhalten habe. Er versichert mir gleichzeitig dass selbverstandlich von DM–Seite alles abgestritten werde, falls wieder der Inhalt der Besprechungen in Belgrader Kreisen (Nedic, Ljotic) bekannt werde. Es sei zu natürlich, dass diese Kreise mit allen Mitteln eine Verständigung zwischen der deutschen Besatzungsmacht und DM zu hintertreiben versuchen, denn sie seien ja gegenwärtig die legalen Vertreter des serbischen Volkes und müssten evtl. um ihren Posten fürchten. Verhandlungen der DM–Bewegung mit deutschen Behörden würden sofort von diesen Kreisen propagandistisch aufgeschlachtet und als Ende bezw. Schwäche der DM–Bewegung hingestellt."}})</ref>|Njemački izvještaj od 25. marta 1944. o pregovorima šefa [[Sicherheitsdienst]]a u Čačku obersturmführera Biermanna sa kapetanom [[Predrag Raković|Predragom Rakovićem]], komandantom 2. ravnogorskog korpusa JVuO}} Kapetan Predrag Raković, jedan od glavnih četničkih komandanata zaduženih za održavanje [[Saradnja četnika sa Nedićevom vladom|veze s Milanom Nedićem]] i Nijemcima, ponovo se sastaje sa Biermannom u Čačku 26. aprila.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=331&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000314.]</ref> Raković je tada naveo da mu je general Mihailović povukao punomoć za obavljanje poslovâ s Nijemcima i da zbog toga na ovom sastanku ne sudjeluje kao njegov predstavnik. Očigledno da je Draža Mihailović bio sasvim upoznat sa ovim kontaktima i davao je za njih odobrenja, dok je Raković održavao kontakte i obavljao poslove s Nijemcima, iako su mu ovlaštenja bila povučena.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Ubrzo je uslijedilo potčinjavanje Rakovićevog Drugog ravnogorskog korpusa JVuO (kao i Javorskog korpusa pod komandom majora [[Radomir Cvetić|Radomira Cvetića]]) njemačkim trupama u jugozapadnoj Srbiji, što se može zaključiti iz jednog izvještaja Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka s početka aprila 1944: {{izdvojeni citat|Cvetićevi četnici osiguravaju lijevi bok grupe Jug i izviđaju u pravcu [[Golija|Golije]] od Drinića ka sjeveru. Zadatak Rakovićeve grupe nepromijenjen.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=413 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000408—000409.] </br> ({{jez-njem|"Die Cvetic–Cetniks sind zum Schutz der linken Flanke der Angriffsgruppe Süd und zur Aufklärung über das Golija–Gebirge über Dramici nach Norden vorzuführen. Auftrag für Rakovic–Cetniks bleibt unverändert."}})</ref>|Izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka svim potčinjenim jedinicama za 3. april 1944. godine}} U dnevnom izvještaju iz Komande Jugoistoka za 18. april 1944, predviđa se koji će sektor zauzeti jedinice pod Rakovićevom komandom u vrijeme izvođenja operacije »Kammerjäger«, kojom prilikom je okupator s uspjehom osujetio [[Drugi prodor NOVJ u Srbiju|drugi prodor NOVJ u Srbiju]]: {{izdvojeni citat|Rakovićeva grupa dobila zadatak da postavi osiguranja prema jugu na sjevernoj obali Studenice.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=514&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000510.] <br/> ({{jez-njem|"Unternehmen Kamerjägger. II. Eigene Lage: </br> F/ Cetnik–Gruppe Rakovic erhielt Auftrag zur Abschirmung nach S gegen Feind auf dem nördl. Studenica–Ufer."}})</ref>|Dnevni izvještaj opunomoćenog komandanta Jugoistoka tokom operacije Kammerjäger, 18. april 1944.}} Iz jednog razgovora na visokom nivou (prisutni: general [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka i [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova), održanom 11. aprila 1944. godine, može se nazrijeti koliko su okupacioni dužnosnici bili zadovoljni saradnjom sa četnicima i ostalim [[Kolaboracija|kolaboracionističkim]] snagama na [[Balkan]]u: {{izdvojeni citat|Neubacherovo mišljenje o vrijednosti srpskih formacijâ: [[Srpska državna straža|SDS]] loša, Hipo (pomoćna policija) isto, [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]] dobar, četnici veoma različito. U Crnoj Gori se dobro tuku [[Crnogorski dobrovoljački korpus|dobrovoljci pod njemačkim vođstvom]]. Kosovski Albanci se bore s nama. Evzoni u Grčkoj nijesu za odbranu obale, ali su korisni u unutrašnjosti zemlje i sigurno neće pucati na nas.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=462&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000458.] <br/> ({{jez-njem|"Auffassung Neubacher über den Wert der serbischen Verbände: SSW schlecht, Hipo desgleichen, SFK gut, Cetniks sehr unterschiedlich. In Montenegro schlügen sich die Freiwilligen unter deutscher Führung gut. Die Kosovoalbaner kämpfen mit uns. Evzonen in Griechenland sind nichts für Küstenverteidigung, brauchbar wohl aber im Innern des Landes, werden bestimmt nicht auf uns schiessen."}})</ref>|Vojni zapovjednik Jugoistoka (Razgovor Felber-Neubacher, 11. april 1944.)}} U izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera (u odjeljku naslovljenom „Stanje kod neprijatelja“), sačinjenom 22. aprila iste godine, ambivalento držanje jedinicâ JVuO prema okupatorskim vlastima smatra se glavnom karakteristikom četničkog pokreta u Srbiji: {{izdvojeni citat|Srbija: <br /> Pokret DM je podijeljen unutar sebe. Dok se neki aktivno bore na strani njemačkog Wehrmachta protiv komunista — a da nijesu odustali od temeljnih rezervi prema svakom okupatoru — manje bande DM u centralnoj i istočnoj Srbiji spremne su činiti štetu. Izvještaji koji se stalno pojavljuju o pregovorima Draže Mihailovića i Tita nijesu potvrđeni i takođe se doimaju nevjerovatnim.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&roll=256&broj=556 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000552.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist in sich aufgespalten. Während ein Teil aktiv an der Seite der deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten kampft – ohne dadurch die grundsätzlichen gegen jeden Okkupator vorhandenen Vorbehalte aufgegeben zu haben – treiben kleinere DM–Banden in Mittel–und Ostserbien nach wir vor ihr Unwesen. Immer wieder auftauchende Meldungen über Verhandlungen zwischen DM und Tito bestätigen sich nicht und erscheinen auch unglaubwürdig."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka o stanju u periodu od 16. marta do 15. aprila 1944. godine}} 12. aprila 1944. godine, pukovnik [[Jevrem Simić]] izdaje jednom četničkom nižem oficiru objavu o kretanju na terenu brigade kojom komanduje, kako bi ovaj mogao što efikasnije uništavati jatake i simpatizere [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a: {{izdvojeni citat|OBJAVA Za G. Milića Majstorovića p.poručnika, komandanta II bataljona III leteće kosmajske brigade, koja mu se izdaje s tim da može slobodno da se kreće sam ili sa svojom vojskom po terenu koji je ugovoren sa našim saveznicima Nemcima i Bugarima i da u ime Kralja Petra II Karađorđevića oduzima svu rekviziciju i kolje sve partizanske jatake i simpatizere zbog čega će dobiti čin majora.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_115.htm Objava komandanta četničke oblasti u Srbiji od 12. aprila 1944. komandantu 2. bataljona 3. kosmajske brigade za nesmetano kretanje od okupatora i klanje simpatizera narodnooslobodilačkog pokreta]</ref>}} 1. maja 1944. godine, u dnevnom izvještaju Vojnoupravnog zapovjednika Jugoistoka, koji potpisuje načelnik štaba general [[Kurt Geitner]], navodi se cifra od nekoliko hiljada pripadnika JVuO koji pomažu okupatoru u zaustavljanju ofenzive NOVJ: {{izdvojeni citat|Srbija — Stanje u sopstvenim redovima: </br> Borbena grupa Weyel: 500. SS padobranski lovački bataljon, sa otprilike 1.000 četnika, odbacio je neprijatelja kod [[Seča Reka|Seče Reke]] (6 km zap. od [[Kosjerić]]a) i sa manjom borbenom grupom vrši napad na neprijatelja kod Varde. Izbrojano 10 mrtvih neprijatelja; vjerovatni veći gubici. [...] </br> Četnici su raspoređeni duž linije [[Požega]]—Kosjerić—[[Ražana]]—[[Povlen]], sa ukupnom jačinom od približno 5.000 ljudi. Pojedine grupe su poslale oficire za vezu. Draža Mihailović, koji je preuzeo jedinstveno zapovjedništvo, namjerava uspostaviti radio-vezu s njemačkom komandom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=673&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000669—000670.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. Eigene Lage. </br> B. Kampfgruppe Weyel. Fg.Abt. 696 bis Kostojevici an Straße 4 OSO Rogacica durchgestossen. SS–Fallschirmjäger–Btl. hat mit etwa 1000 Cetniks Feind bei Sjecareka [sic!] (6 W Kosjerici) geworfen und steht mit einer schwächeren Kampfgruppe im Angriff gegen Feind bei Varda. 10 gezählte Feindtote, weitere Feindverluste wahrscheinlich. </br> F. Cetniks stehen im allg. Linie Pozega–Kosjerici–Razana–Povlen in Gesamtstärke ca. 5000 Mann. Einzelen Gruppen haben V.Offz. abgestellt. DM., der Gesamtführung übernommen hat, will Funkverbindung zu deutschem Kommando herstellen."}})</ref>}} U monografiji “Četnici u Drugom svjetskom ratu 1941—1945” [[Jozo Tomašević]] zaključuje: „Ne mogu ipak dati nikakvu potvrdu toj slutnji da je Mihailović održavao direktnu radio-vezu s Nijemcima, a uzimajući u obzir njegov način ponašanja u cijelom ratu, malo je vjerojatno da jest.“<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> Međutim, Hermann Neubacher svjedoči u memoarima kako je, makar tokom nekoliko dana u zimu [[1945]], održavao izravnu radio-vezu s Mihailovićevim štabom.<ref>Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN — Službeni list SCG, Beograd, 2005, str. 161—162.</ref> U ratnom dnevniku Vojnog zapovjednika Jugoistoka od 2. maja 1944, sa pohvalom se ističe kooperacija onih snagâ JVuO u zapadnoj Srbiji koje sačinjavaju taktički sklop pod komandom majora [[Ericha Weyela]]: {{izdvojeni citat|Borbena grupa Weyel: SS padobranski lovački bataljon, zajedno sa četnicima, razbio [[Peta krajiška divizija|Petu diviziju]] kod Varde. Veliki neprijateljski gubici. Četnici su postrijeljali sve zarobljenike. Brojke će biti objavljene naknadno.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=501&broj=677&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000673.] <br /> ({{jez-njem|"Kampfgruppe Weyel. SS–Fallschirmjägger–Btl. hat mit Cetniks bei Varda Tross[?] der 5.Div. zerschlagen. Hohe blutige Feindverluste. Cetniks haben sämtl. Gefangene erschossen. Zahlen werden nachgemeldet."}})</ref>}} U izvodu iz ratnog dnevnika generala Hansa-Gustava Felbera za 3. maj 1944. godine, navodi se da je načelnik štaba Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka general Kurt Geitner išao u posjetu njemačkim trupama na ratištu u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]]: {{izdvojeni citat|(3.5.44) 6,00: Putovanje do Parišta [svakako je riječ o [[Donje Vardište|Vardištu]] — prim.] zbog razgovora sa majorom Weyelom i nekim četničkim vođama o formiranju zajedničkog štaba za borbu protiv komunista. Povratak za Beograd 3. maja u 15 časova.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=807&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000803.] <br /> ({{jez-njem|"3.5.44 6.oo Uhr Fahrt nach Pariste zur Besprechung mit Major Weyel und einigen Cetnik–Führern über Bildung eines gemeinsamen Stabes zur Bekämpfung der Kommunisten. Rückkehr nach Belgrad am 3.5., nachmittags 15.oo Uhr."}})</ref>|Ratni dnevnik Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka, 3. maj 1944. godine}} Kolike je razmjere poprimila kolaboracija četnikâ Draže Mihailovića sa njemačkim Wehrmachtom i srpskim kvislinškim jedinicama u proljeće 1944. godine, postaje očigledno i iz navodâ u izvještaju Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja, u kom su snage JVuO ubrojane u vlastite formacije: {{izdvojeni citat| I. Sopstvene snage A) Grupa “Holman” 696. bat. feldžand. krenuo je jutros sa četnicima u napad duž puta Nova Varoš — Ljubiš. 11/4. p. “Brand.” na maršu Sjenica — Maskova. Komandno mesto grupe “Holman” — Nova Varoš. I I/4. p. “Brand.” na maršu Užice — Ivanjica — Maskova. B) Grupa “Vajel” Napad Severne četničke grupe na jakog neprijatelja jugoistočno od Rožanstva nije uspeo uprkos visokih gubitaka i na strani četnika i na strani neprijatelja, pa će jutros biti ponovljen sa I/“Brand.”. Podređeni 1. bataljon 63. puka u obezbeđenju na visovima između Čajetine i Rožanstva. C) 24. bug. div. I I /64. nije uspeo u noći 11/12. 5. da kod Mokre Gore spreči neprijateljske zaštitnice da izmaknu ka jugu. Danas je sa 1/1. srp. puka i 1.000 četnika počelo čišćenje prostora Semegnjevo — Čajetina. 8. bataljon teških mitraljeza na maršu Požega — Arilje. 11/63. biće naknadno privučen. D) Grupa “Tatalović” Srpski dobrovoljački korpus uključio se kod Ljubovije u borbe na hrvatskoj obali Drine i prihvatio četnike koji su se povlačili. Kod Rogačice 4 prebeglice.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_57.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 13. maja 1944. Vrhovnoj komandi Vermahta o borbama sa 2. i 5. NOU divizijom na komunikaciji Užice — Višegrad]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000732—000733.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien. II. Eigene Lage. </br> A) Gruppe Hollmann. Fg.Abt.696 heute morgen mit Cetniks zum Angriff entlang Str. Nova Varos–Ljubis angetreten. II./4.Brdbg. auf Marsch Sjenica–Maskovo. Gefechtsstand Gruppe Hollmann Nova Varos. III./4.Brdbg. auf Marsch Uzice–Ivanjica–Maskovo. </br> B) Gruppe Weyel. Angriff nördl. Cetnik–Gruppe gegen starken Feind SO Rozanstvo drang bei hohen Cetnik–u. Feindverlusten nicht durch und wird seit heute morgen mit I./Brdbg. wiederholt. Unterstelltes I./63 sichert auf Höhen zwischen Cajetina u. Rozanstvo. </br> C) 24.bulg.Div. III./64 konnte in der Nacht 11./12.5. bei Mokra Gora Ausweichen feindl. Nachhuten nach S nicht verhindern und tritt heute mit I./Serb.Rgt.1 u. 1000 Cetniks zur Säuberung des Raumes Semegnjevo–Cajetina an. 8.sMG.Btl. auf Marsch Pozega–Arilje. II./63 wird nachgezogen. </br> D) Gruppe Tatalovic. Bei Ljubovija griff SFK in Kämpfe auf kroat.Drina–Ufer ein u. nahm ausweichende Cetniks auf. Bei Rogacica 4 Überläufer."}})</ref>}} U istom izvještaju je prenijeta i sljedeća informacija: {{izdvojeni citat|Prema pouzdanom izvoru, četnički komandant [[Dragoslav Račić|Račić]], koji je učestvovao u borbi protiv Grupe “[[Milutin Morača|Morača]]” u [[Valjevo|valjevskom]] kraju, zatražio je da se vrati u svoje dotadašnje operacijsko područje, jer ne želi više da se „prlja“ saradnjom sa okupatorom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=736&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000732.] <br /> ({{jez-njem|"Nach s.Qu. hat Cetnikführer Racic, der im Kampf gegen Gruppe Moraca im Raume Valjevo beteiligt war, die Rückkehr in sein bisheriges Einsatzgebiet beantragt, da er sich durch Zusammenarbeit mit der Okkupator nicht länger "beschmutzen" wolle."}})</ref>}} Istog dana, u izvještaju koji je poslao Glavnom komandantu Jugoistoka feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|von Weichsu]], general Felber zapaža kako formiranje ''Borbene grupe Weyel'' označava novu etapu u četničko-njemačkim odnosima s ciljem saradnje u borbi protiv NOVJ, koja u tom obimu nije bila izvodiva u prethodnom periodu: {{izdvojeni citat|Utisak o upotrebljivosti pojedinih potčinjenih narodâ i jedinicâ: [...] Četnici uvjeravaju da će se uzdržati od bilo kakvog neprijateljstva prema njemačkim trupama i da će učestvovati u borbi protiv komunista do konačne pobjede. U operacijama četničke jedinice predvodi [[Neško Nedić]], a s njemačke strane major Weyel. Razgovori na bojnom polju pokazuju da su četničke vođe poput Kalabića i Rakovića spremne sarađivati sa Nijemcima. Kod ljudstva preovlađuje prijateljski pristup, uz samo nekoliko neprijateljskih lica. Naoružanje im je skromno; manjak mitraljeza. Situacija sa zalihama municije, kao i dosad, nejasna.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=727&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000723—000724.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Eindruck über die Brauchbarkeit der einzelnen unterstellten Nationen und Verbände: </br> f) Cetniks versichern jede Feindseligkeit mit deutschen Truppen auszugeben und sich am Kampf gegen die Kommunisten bis zum Endsieg zu beteiligen. Leitung der Cetnik–Verbände durch Nesko Neditsch, deutscherseits durch Major Weyel. Besprechungen auf dem Gefechtsfeld zeigen, daß die Führer der Cetniks wie Kalabic und Rakovic gewillt sind, mit den Deutschen zusammenzuarbeiten. Unter den Leuten vielfach freundliches Entgegenkommen, nur zum Teil feindselige Gesichter. Ausrüstung mit Waffen mäßig, wenig Maschinenwaffen. Über Munitionslage nach wie vor Unklarheit."}})</ref>|Raport generala [[Hans Felber|Hansa Felbera]] feldmaršalu [[Maximilian von Weichs|Maximilianu von Weichsu]] od 13. maja 1944. godine}} Draža Mihailović je imenovao [[Milorad Mitić|Milorada Mitića]] za oficira za vezu između svojih jedinica i njemačke komande, kako bi saradnja četničkih komandanata sa okupatorom dobila organizovaniju formu. General Mihailović je preko kapetana Mitića dostavljao svoje zahtjeve njemačkoj komandi koja je snabdijevala municijom i hranom njegove jedinice, angažovane u borbi protiv NOVJ. Mitić je o situaciji na frontovima, o svome radu i o količini pomoći primljenoj od okupatora gotovo svakodnevno izvještavao generala Mihailovića. U depeši od 28. marta 1944, između ostalog, kapetan Mitić piše: {{izdvojeni citat|O nekoj akciji Bugara ili Br. 11 (šifra koja označava Njemce — nap.) protivu crvenih dublje na terenu nema ni govora. Doručak i večera su uvek u garnizonu. Ako se hoće uništenje komunista, onda to moramo mi da uradimo. Možemo da računamo na pomoć uzduž komunikacija, na municiju i avijaciju, mada ona ne može mnogo da pomogne. Ali moraju biti hitno bačene masovne snage i lično da vodite operacije, naravno kao 'siva eminencija', inače [[Peko Dapčević|Peko]] ode u Toplicu i dalje... Moral kod naših ljudi u reonima gde su prošli komunisti je mnogo opao. Sve veća sumnja u snagu naših i Br. 11 i sve veći respekt prema crvenima... Pred svim ovim mi ne možemo da zatvorimo oči. Ovoga puta opasnost je stvarno velika, skoro ogromna...<ref>AVII, arhivski fond Draže Mihailovića, S—X—57/2.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_62.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje KORPUSI DRAŽE MIHAILOVIĆA POLAŽU ISPIT PRED OKUPATOROM U SRBIJI]</ref>}} 18. aprila 1944. godine, glavni inspektor Vrhovne komande JVuO pukovnik Jevrem Simić izvještava generala Mihailovića da se kapetan [[Zvonimir Vučković]], komandant Prvog ravnogorskog korpusa, nalazi pod izravnom komandom njemačkih oficira: {{izdvojeni citat|Zvonkov odred pod komandom poručnika Nenadića zajedno sa Nemcima je u Negbini.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_120.htm Pismo delegata Vrhovne komande od 18. aprila 1944. Draži Mihailoviću o saradnji četnika sa nemačkim i bugarskim trupama u borbama protiv NOVJ u jugozapadnom delu Srbije]</ref>}} U telegramu od 20. IV 1944. pukovnik Simić piše generalu Mihailoviću: {{izdvojeni citat|Vučković sa 130 odabranih četnika stavio se pod komandu nemačkog poručnika Kerpera i nalazi se južno od Jasenova na Beloj Glavi.<ref>Arhiv Vojnoistorijskog instituta, Četnička arhiva, kutija 277, registarski broj 4/1—56.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 99—100.</ref>}} U telegramu poslatom 5. maja 1944. godine generalu Mihailoviću, kapetan [[Neško Nedić]] piše o uspostavljanju fronta prema snagama NOVJ u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], odnosno da je stvoren jedinstveni borbeni sklop koji sačinjavaju četnici, [[Srpski dobrovoljački korpus|srpski dobrovoljci]] i njemačke okupacione trupe: {{izdvojeni citat|Snage potčinjene meni prešle su trenutno u odbranu na liniji Bačevci—Kosjerić i to: valjevski korpus sa delom Nemaca drži levo obalu Graca u visini Lipa—Ravan. Juče su na ovom odseku odbijeni svi napadi komunista. Ajdačić sa delom Nemaca zatvara položaj Bukovi—Ražana. Na prostoru Ražana—Kosjerić ima jedan bataljon Nemaca. Brigada Negovanova kao rezerva drži Divčibare. Rakovićev korpus u Kosjeriću sa ofanzivnom ulogom. Moja težnja je da sa naslonom na Nemce, stvorim čvrstu odbranu linije Bačevci—Kosjerić, dok se snage ne prikupe i ne stvore preduslovi za uništavajući udar, a tada uništi prva, druga a potom peta divizija. U ovom cilju front ostaje prema drugoj diviziji danas u odbrani dok na ovu diviziju sa zapada napadaju jedan bataljon Nemaca i tri bataljona ljotićevaca a mi je dočekujemo. Prema petoj diviziji preduzima se napad danas sa angažovanjem.<ref>AVII, Ča, kut. 276, reg. br. 2/1—11.</ref><ref>''Tajna i javna saradnja četnika i okupatora 1941-1944.'' — Dokumenti (priredio Jovan Marjanović), Arhivski pregled, Beograd, 1976, str. 100.</ref>}} 11. maja 1944, general Mihailović (pseudonim »Hans«) piše da je naredio »Viktoru« (major [[Mladen Mladenović]], komandant Čegarskog korpusa JVuO), »Hermanu« (potpukovnik [[Radoslav Đurić]], komandant Južne Srbije JVuO), »Orelu« (potpukovnik [[Dragutin Keserović]], komandant Rasinsko-topličkog korpusa JVuO) i »Minču« (major [[Branivoj Petrović]], komandant Deligradskog korpusa JVuO) da „iskoriste akciju“ okupatora protiv snaga NOVJ u [[Južna Srbija|južnoj Srbiji]], kao i da „na pogodan način“ nabave naoružanje i municiju: {{izdvojeni citat|Po podacima od Viktora, Hermana i Georgija [potpukovnik Milutin Radojević, delegat VK JVuO za područje Jablanice i Toplice — prim.] jedna nemačka divizija jačine oko 15.000 nalazi se u [[Kuršumlija|Kuršumliji]], [[Prokuplje|Prokuplju]], [[Žitorađa|Žitorađi]], [[Pukovac|Pukovcu]] i [[Leskovac|Leskovcu]]. Ima 70 tenkova. Pripremaju se za akciju protiv komunista. [[Gestapo]]vci iz [[Niš]]a traže Viktora i nude oružje i municiju i da ne diraju naše. Keserović 8 i 9 napadao na komuniste u okolini [[Ribarska Banja|Ribarske Banje]] sa [[Jastrebac|Jastrepca]] i od sela Zdravinja. Crveni dobili pojačanje i Orel se povukao na polazni položaj [[Zdravinje]] — [[Veliki Šiljegovac]]. Orel se sprema za ponovni napad. Naredio sam: Viktoru: Da Knjaževački korpus uputi Orelu za akciju na Jastrepcu i Moravskom srezu, ako ga već nije uputio. Sa ostalim snagama da zatvori prelaze na [[Morava|Moravi]] od Niša do Leskovca. Da iskoristi na pogodan način ponudu oružja i municije, jer sada moramo tući komuniste i treba iskoristiti nemačku akciju. 2. — Hermanu: Treba iskoristiti akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice. Da prikupi svoje snage u Jablanici i da dejstvuje najpogodnijim pravcem protivu komunista imajući u vidu akciju Nemaca. Na pogodan način da dođe do municije. 3. — Orelu: Da iskoristi akciju Nemaca za rasčišćavanje Toplice i Jablanice i da mu se stavlja pod komandu Knjaževački i Deligradski korpus. Na pogodan način da dođe do municije. 4. — Minču: Da odmah pomogne Orela u akciji na Jastrepcu i Moravskom srezu kako je već naređeno i da je pod komandom Orela.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref>}} 12. maja 1944, Draža Mihailović obavještava potpukovnika [[Zaharije Ostojić|Zaharija Ostojića]] (pseudonim »Sto-Sto«) sljedeće: „2 i 5 divizija su sada u srezu Zlatiborskom. Napadi se vrše sa svih strana.“<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_3_165.htm Izvod iz knjige poslatih depeša štaba Draže Mihailovića u vremenu od 1. do 24. maja 1944. godine]</ref> Napad su vršile njemačke i bugarske trupe, zajedno sa ljotićevcima i četnicima. U depešama<ref>Arhiv VII, Ča, k. 276, reg. br. 2/1—28.</ref> koje je komandant Cersko-majevičke grupe korpusa major [[Dragoslav Račić]] poslao Mihailoviću prethodnog dana o saradnji četnika i Njemaca, između ostalog, stoji: {{izdvojeni citat|Saznajem da su [[Užice]] pune Jankovićevih [Milutin — prim.] četnika i da [[Predrag Raković|Raković]], [[Neško Nedić|Neško]], Ajdačić, Janković i Mitić drže neke konferencije sa Nemcima. Ako boga znate sprečavajte ovo... Ako dalje budem vodio borbu protiv komunista zajedno sa Nemcima, ja ću duboko zaglaviti... Zbog ovoga molim da mi odobrite da se vratim na moj teren i povedem samo štabnu akciju u [[Istočna Bosna|Istočnoj Bosni]] i [[Srem]]u. Neko od nas mora ostati čist.}} U proljeće 1944. godine, prilikom njemačke kontraofanzive protiv partizana u jugozapadnoj Srbiji u kojoj su učestvovale i značajne četničke snage, zabilježena je i fotografija komandanta 1. ravnogorskog korpusa JVuO sa njemačkim oficirom, vjerovatno iz Wehrmachtove divizije [[Brandenburger|''Brandenburg'']].<ref name="yuhistorija.com"/> [[Datoteka:Zvonimir_Vuckovic_i_Nemci.jpg|minijatura|Kapetan [[Zvonimir Vučković]] (desno), komandant 1. ravnogorskog korpusa JVuO, pozira sa njemačkim oficirom tokom [[Prodor NOVJ u Srbiju proleća 1944.|partizanskog prodora u Srbiju]] (april/maj 1944. godine)]] General [[Hans Felber]], vojni zapovjednik Jugoistoka, 16. maja 1944. godine podvlači svojim potčinjenim: „'''Pokret DM bio je i ostaje neprijateljski.'''”<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=758&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000754.] <br /> ({{jez-njem|"Die DM–Bewegung ist und bleibt Feind."}})</ref> Felber podsjeća kako četnička saradnja u borbi protiv »crvenih« proističe samo iz činjenice da su komunisti njihov neprijatelj br. 1, ali neprijatelj br. 2 i dalje ostaje okupaciona sila. General Felber stoga preporučuje da se »borba protiv partizanskih bandi« oprezno nastavi voditi skupa s jedinicama generala Mihailovića: {{izdvojeni citat|Četničke grupe koje se nalaze u borbi protiv komunista, ne treba nikako ometati niti ih napadati, već ih podupirati u borbi. Saradnja s četnicima u borbi protiv komunista, uz najštedljiviju isporuku municije i pod nadzorom okupacione sile, može biti samo lokalna i radi akutne borbe protiv partizanskih bandi. U tom slučaju potrebno je isporučivati i sanitetski materijal i negovati ranjenike. Za svaku isporuku potrebno je odobrenje Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka. Preporučujemo da se u svim prilikama obraća nesmanjena pažnja pokretu DM i njegovim postupcima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=759&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000755.] <br /> ({{jez-njem|"Cetnikgruppen, die sich im Kampf mit Ko. befinden, sind dagegen nicht zu hindern und nicht anzugreifen, sondern in ihrem Kampf zu fördern. Ein Zusammengehen mit Cetniks im Kampf gegen die Ko. unter sparsamter Lieferung von Munition unter Aufsicht der Besatzungsmacht darf nur örtlich und nur zum Zwecke des akuten Kampfes gegen die Partisanenbanden erfolgen. In diesem Falle ist auch Lieferung von Sanitätsmaterial und Pflege der Verwundeten erforderlich. Munitionslieferung bedarf in jedem Falle der Zustimmung des Mil.Befh. Südost. Ungeschwächte Aufmerksamkeit gegenüber der DM–Bewegung und deren Maßnahmen ist nach wie vor überall geboten."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_3_272.htm Informacije Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 16. maja 1944. potčinjenim komandama i štabovima o držanju prema četnicima]</ref>}} U zapisniku generala Felbera s kraja maja 1944, apostofira se korištenje Mihailovićevih četnika i Ljotićevih dobrovoljaca za odbranu jugozapadne granice okupirane Srbije od partizanskog prodora: {{izdvojeni citat|Predviđeno je da se veći dio četnikâ Draže Mihailovića pošalje kući, da se najpouzdaniji koriste kao izviđači na granici, i da se dobrovoljci (SDK), poslije apsolutno neophodnog odmora i osvježenja, kasnije iskoriste kao graničari.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=817&rec=501&roll=255 NARA, T501, Roll 255, frame no. 000813.] <br /> ({{jez-njem|"Es ist beabsichtigt, von den DM–Cetniks einen größeren Teil nach Hause zu schicken, die Zuverlässigsten als Aufklärer an der Grenze zu verwenden, und später das SFK nach einer unbedingt notwendigen Ruhepause und Auffrischung als Grenzschutz einzusetzen."}})</ref>|Zapisnik o putovanju za Niš i Sofiju 25-28.05.1944.}} General [[Edmund Glaise von Horstenau]], vršio je od 15. juna do 25. juna 1944. dužnost komandanta Jugoistoka, zamjenjujući generala Hansa Felbera, koji se po službenom zadatku nalazio u Njemačkoj. Opisujući u svom ratnom dnevniku stanje u Srbiji, tj. odnose između njemačkih i bugarskih okupacionih trupa, s jedne, kao i četnika i kvislinga, s druge strane, Horstenau navodi sljedeće: {{izdvojeni citat|'''Nemci gotovo da nemaju svojih trupa u Srbiji'''. Postoji samo nekoliko policijskih jedinica. Najveći deo Srbije nalazi se pod kontrolom bugarskog okupacionog korpusa. Bugarskih vojnika nema samo u severozapadnom delu Srbije i Banata. No, bugarske trupe u Srbiji jesu najlošije bugarske jedinice. Tek što sam na kratko vreme preuzeo Vrhovnu komandu u Beogradu, dve bugarske čete, zajedno sa svojim oficirima, prebegle su partizanima kod Leskovca. Jedine trupe na koje je čovek mogao da se osloni u borbi protiv partizana bili su srpski dobrovoljci, a donekle i ruski. Upotrebljivi za borbu protiv partizana bili su i ljudi Draže Mihailovića. Vezu sa njim za mene je održavao jedan nemački major [Erich Weyel], nosilac odlikovanja „viteškog krsta“.<ref>Glez fon Horstenau, Između Hitlera i Pavelića: Memoari kontroverznog generala, Nolit, Beograd, 2007, str. 508.</ref>}} U vrijeme izvođenja [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Trumpf«]], u kojoj se [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pridružila njemačkim trupama u borbi protiv partizana, došlo je 14. jula 1944. u [[Kruševac|Kruševcu]] do sastanka vojnoupravnog komandanta Jugoistoka generala Hansa-Gustava Felbera sa kapetanom [[Neško Nedić|Neškom Nedićem]], načelnikom štaba ove četničke formacije. Tom prilikom, Nedić je istaknuo da su „četnici u Englesku izgubili svako poverenje, pošto su ih Englezi izdali“, ponudivši svoje usluge u „borbi protiv komunizma“. General Felber je ocijenio da je riječ „o potpuno ozbiljnoj ponudi četnika koju treba prihvatiti“, s čim se složio i major Erich Weyel, oficir za vezu kod kapetana Nedića: {{izdvojeni citat|Neško Nedić je sada načelnik štaba četničke grupe koja se sa nama bori u akciji »Trumpf« i čija se jačina može proceniti na oko 10.000 ljudi. [...] Pošto su oni sami u borbi protiv komunizma i suviše slabi, uvideli su da moraju tražiti oslonac u nemačke oružane snage, ''kojima će se bezuslovno potčiniti sa puno poverenja''. Oni su spremni da se bore protiv komunizma svuda tamo gde bih ih ja postavio. Na drugoj strani, Nedić je molio ponovnu pomoć u vidu ''isporuke municije i naoružanja, a naročito teškog naoružanja''. Četnici su spremni da daju svaku garanciju da će se isporučeno naoružanje i municija upotrebiti samo protiv komunizma. [...] Neško Nedić je još jednom molio za poverenje ne samo ovdašnjih nemačkih komandi nego i čitavog nemačkog naroda, kao i za priznanje srpskog naroda kao najvećeg neprijatelja komunizma na Balkanu. ''Kao dokaz svog unutarnjeg raspoloženja ponudio je da se lično dalje bori na [[Istočni front|istočnom frontu]] posle čišćenja Srbije od komunizma'' i siguran je da bi to, slično njemu, učinio i jedan veliki broj četnika.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_93.htm Izveštaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od 15. jula 1944. Komandi Grupe armija »F« o razgovoru vođenom 14. jula 1944. u Kruševcu, sa četničkim komandantom Neškom Nedićem u vezi zajedničkih dejstava protiv jedinica NOV i POJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=734&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frames no. 000725—000726.] <br /> ({{jez-njem|"Nesko Nedić ist z.Zt. Chef des Stabes der beim Unternehmen "Trumpf" mit uns kämpfenden Cetnikgruppe, deren Stärke auf etwa 10 000 Mann zu schätzen ist. </br> Da sie im Kampf gegen den Kommunismus alleine zu schwach seien, sähen sie ein, dass sie Anlehnung an die deutsche Wehrmacht suchen müssten, der sie sich voller Vertrauen bedingungslos unterstellten. Sie seien bereit, gegen den Kommunismus zu kämpfen überall da, wo ich sie hinstellen würde. Auf der anderen Seite erbat Nedić erneut Unterstützung durch Lieferung von Munition und Waffen, insbesondere schweren Waffen. Die Cetniks seien bereit, jegliche Garantie zu bieten, dass das Gelieferte nur gegen den Kommunismus verwendet würde. </br> Nesko Nedić bat nochmals um Vertrauen nicht nur der hiesigen deutschen Stellen, sondern des ganzen deutschen Volkes und um Anerkennung des serbischen Volkes als stärksten Feind des Kommunismus auf dem Balkan. Als Beweis seiner inneren Haltung bot er sich an, nach Säuberung Serbiens vom Kommunismus für seine Person an der Ostfront weiterzukämpfen, und er sei sicher, dass auch eine grosse Anzahl Cetniks es ihm gleich tun würde."}})</ref>|Izvještaj vojnoupravnog komandanta Jugoistoka Komandi Grupe armija »F« od 15. jula 1944. godine}} Major Weyel je još od kraja aprila 1944. godine tijesno surađivao s kapetanom Neškom Nedićem (general Kurt von Geitner je 28. IV zabilježio da je formirana „nova Borbena grupa major[a] Vajel[a]“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=632&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frames no. 000628—000629.] <br /> ({{jez-njem|"Neue Kampfgruppe Major Weyel."}})</ref>) u koordiniranju njemačko-četničkih operacija protiv partizana.<ref>[https://znaci.org/00001/40_63.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje NEFORMALNA KOLABORACIJA U SRBIJI]</ref> U izvodu iz ratnog dnevnika Armijske grupe »F« za 18. jul 1944.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=978&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000837.] <br /> ({{jez-njem|"Gen.Major v.Geitner unterrichtet Oberst i.G. Selmayr über neue Lage in Serbien: Am 17.7. eröffneten rote Kräfte südl. Korsumlja [sic!] (S–Serbien) Angriff gegen Cetnikverband. unter Major Weyel. Cetnik zum Ausweichen in NW–Richtung gezwungen. Zielsetzung der Kommunisten wahrscheinlich lokale Verschiebung einer Division, da für Offensive Richtung Ibartal, vorherige Versammlung stärkerer Kräfte notwendig gewesen wäre. Abwehr nur durch Cetnik, nach Ibartal ein weiteres Russenbtl. als Sicherheitskoeffizient unter Schwächung der neu aufgebauten Drinaverteidigung verschoben."}})</ref> navedeno je da je ovo savezništvo, makar taktičko, još uvijek na snazi: {{izdvojeni citat|''General fon Gajtner obaveštava generalštabnog pukovnika Zelmajera o novoj situaciji u Srbiji'': </br> Dana 17. 7. crvene snage otpočele su napad južno od Kuršumlije (južni deo Srbije) na četničke jedinice pod komandom majora Vajela. Četnici su bili prinuđeni da se povuku u pravcu severozapada. Cilj komunista je verovatno lokalno pomeranje jedne divizije, pošto bi za ofanzivu u pravcu Ibarske doline bilo potrebno prethodno prikupljanje jačih snaga. Odbrana počiva samo na četnicima, a upućen je još jedan bataljon Rusa kao koeficijent sigurnosti, uz slabljenje organizovane odbrane na Drini.}} U dnevnom izvještaju Komande Jugoistoka za 26. jul 1944. godine, četničkim se jedinicama odaje priznanje za krupne usluge koje su u vrijeme [[Topličko-jablanička operacija|operacije »Kehraus«]] učinili okupatoru defanzivnim dejstvima pri zadržavanju glavnine snagâ NOVJ: {{izdvojeni citat|''Srbija: Operacija »Kehraus«'' [Čistka]: </br> Očigledno da je glavnina neprijateljskih snaga snažno potučena i kao takva povukla se preko srpsko-albanske demarkacione linije. Dodir sa neprijateljem održava se samo sa zaštitnicama. Operacija je time završena, naknadno čišćenje se produžava borbenim grupama koje učestvuju. Mada se u toku operacije nije uspelo u razbijanju glavnine neprijateljskih snaga, ipak je pošlo za rukom, naročito masovnom upotrebom četnika, da se osujeti namera neprijatelja da prodre u pravcu Ibra. U prostoru Sokobanje, pod pritiskom naših i četničkih snaga, delovi bandi prešli su, pod borbom sa jedinicama iz pripravnosti za zaštitu železnice, prugu Zaječar — Knjaževac u pravcu bugarske granice, dok je glavnina, uz velike gubitke u borbama sa četnicima, prodrla u prostor Aleksinca. Od 23. 7. četničke grupe su prodrle preko Save u Srem i tamo se od tog vremena nalaze u borbi sa komunistima. U ostalim delovima Srbije lokalna delatnost bandi, dok se u Banatu vrše neprekidne sabotaže u žetvi.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=204&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289457—6289458.] <br /> ({{jez-njem|"SERBIEN: ”KEHRAUS” MASSE FD–KRAEFTE ANSCHEIN. STARK ANGESCHLAGEN, UEBER SERB–ALB. DEMARKATIONSLINIE AUSGEWICHEN. FD–BERUEHRUNG NUR NOCH MIT NACHHUTEN. UNTERNEHMEN DAMIT ABGESCHLOSSEN, NACHSAEUBERUNG DURCH BETEILIGTE KGRN. FORTGESETZT. WENN ES IM VERLAUF DES UNTERNEHMENS NICHT GELANG MASSE FD–KRAEFTE ZU SCHLAGEN, SO IST ES DOCH, INSBESOND. DURCH MASSENEINSATZ DER CETNIKS GELUNGEN, FD–ABSICHT, IN RICHTUNG IBAR VORZUSTOSSEN, ZU VEREITELN. UNTER DRUCK EIG. UND CETNIK KRAEFTE BANDEN RAUM SOKOBANJA MIT TLN. UNTER KAMPF MIT ALARMEINHEITEN BAHNLINIE ZAJEZAR KNJAZEVAC RICHTUNG BULGAR GRENZE UEBERSCHRITTEN, MIT MASSE UNTER VERLUSTREICHEN KAEMPFEN MIT CETNIKS BIS IN RAUM ALEKSINAC VORGEDRUNGEN. SEIT 23.7. CETNIKS–GRUPPEN UEBER SAVE NACH SYRMIEN VORGEDRUNGEN UND DORT SEITDEM IM KAMPF MIT KOMM. IM UEBRIGEN SERBIEN OERTL. BANDENTAETIGKEIT, BANAT ANHALTENDE ERNSTSABOTAGE.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (26. VII 1944)}} Nakon dva dana, poslat je iz Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Wehrmachta sljedeći dopis: {{izdvojeni citat|Srbija: </br> Završni izvještaj [o operaciji] „Kehraus“: Uz približno 70 sopstvenih poginulih iz svih borbenih grupa koje su učestvovale (uključujući četnike), 363 poginula neprijatelja, 464 zarobljenika i dezertera.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=247&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000242.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: </br> Abschlussmeldung "Kehraus": Bei etwa 70 eig. Toten aller beteiligten Kgrn. (einschl. Cetniks) 363. gez. Fd.–Tote, 464 Gefangene und Überläufer.}})</ref>|Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga (28. VII 1944)}} 27. jula 1944, centrali u Berlinu javljali su iz komande Grupe armija »F«: „Srbija: Glavnina snažno potučenih neprijateljskih snaga u operaciji »Keraus«, koja se povukla ka jugu, ponovo je, posle neuspelog pokušaja da se povuče u oblast Albanije, napadnuta od strane Borbene grupe »Dizener« i četnika u prostoru jugoistočno od [[Medveđa|Medveđe]]. Gubici neprijatelja u akciji »Keraus« na dan 24. i 25. 7.: 29 mrtvih, 302 zarobljena, 8 mitraljeza, 2 minobacača i preko 200 pušaka.“<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=210&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289463.] <br /> ({{jez-njem|3.) SERBIEN </br> MASSE DER BEI ”KEHRAUS” STARK ANGESCHLAGENEN UND NACH S AUSGEWICHENEN FD.– KRAEFTE NACH MISSLUNGEN VERSUCH IN ALBAN. GEBIET AUSZUWEICHEN, IM RAUM SO MEDVEDJA DURCH. KGR. DIESENER UND CETNIKS ERNEUT ANGEGRIFFEN. FEINDVERLUSTE "KEHRAUS" AM 24. U. 25.7.: 29 GEZ. TOTE, 302 GEFANGENE, 8 M. G., 2 GR. W. UEBER 200 GEWEHR.}})</ref> Sjutradan, sumirani su rezultati ove operacije: „U Srbiji operacija »Keraus« je postigla potpuni uspeh; neprijatelj je bio prinuđen da izmakne u pravcu juga. Pošlo nam je za rukom da prodorom u pravcu Ibarske doline osujetimo njegovu nameru.“<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref> Dnevni izvještaj Komande Jugoistoka za 30. jul 1944, takođe upućen Vrhovnoj komandi njemačkog Wehrmachta, bilježi da jedinice JVuO nastavljaju davati doprinos naporima okupatora u slamanju ofanzive koju je NOVJ poduzela u južnoj Srbiji: {{izdvojeni citat|Prilikom nastavljanja čišćenja u operaciji »Keraus«, dijelovi neprijateljskih snaga istočno od [[Lebane|Lebana]] prodrli su u pravcu sjevera. Glavnina je napadnuta u prostoru Lebana od strane Borbene grupe »Dizener« i četnikâ. 5. policijski puk (bez III bataljona) stupio je u akciju sa istoka. Borbene grupe 27. bugarske divizije (5 bataljona) ponovo će stupiti u akciju 31. 7. u cilju naknadnog čišćenja iz doline Toplice u pravcu juga. Neprijateljski gubici — 27. 29. jul: Od strane Borbene grupe »Dizener« i četničke grupe »Vajel« neprijatelju nanijeti gubici od 117 mrtvih (izbrojani), 604 zarobljenih; zaplijenjeno 9 mitraljeza, 5 automobila, 5 minobacača, 560 pušaka, 6 radio-uređaja, velike količine municije i [vojne] opreme svake vrste.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=221&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frames no. 6289474—6289475.] <br /> ({{jez-njem|"3.) SERBIEN: </br> BEI NACHSAEUBERUNG ”KEHRAUS” TLE. FD–KRAEFTE O LEBANE NACH N VORGEDRUNGEN. MASSE RAUM S LEBANE DURCH KGR. DIESENER UND CETNIKS ANGEGRIFFEN. POL. RGT. 5 OHNE ROEM 3. ) VN O ANGESETZT. </br> KGR. 27. BULG. DIV. (5 BTLNE) ANTRITT 31. 7. ERNEUT ZUR NACHSAEUBERUNG AUS TOPLICA – TAL NACH S. FEINDVERLUSTE 27.</br> 29.7.: BEI KGR. DIESENER UND CETNIK–GRUP[P]E WEYEL: 117 GEZ. TOTE, 604 GEFANGENE, 9 MG, 5 M PI, 5 GR W., 560 GEWEHRE, 6 FUNKGERAETE, GROSZE [sic!] MENGEN MUN. UND GERAET ALLER ART.}})</ref>}} Komanda Jugoistoka obavještava 11. avgusta 1944. da se Rasinsko-toplička grupa korpusa JVuO, pod komandom potpukovnika Dragutina Keserovića, i zvanično stavila pod komandu njemačkog Wehrmachta tokom [[Topličko-jablanička operacija 1944|Topličko-jablaničke operacije]]: {{izdvojeni citat|Situacija kod Borbene grupe Diesener mirna. Četnička grupa Keserovića se dobrovoljno stavila pod komandu Borbene grupe Diesener. Ponovni napad protiv neprijateljskih snaga južno od Lebana počinje 13. VIII.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=288&rec=78&roll=332 NARA, T78, Roll 332, frame no. 6289541: Dnevni izvještaj komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 10. augusta 1944 (11. august 1944.).] <br /> ({{jez-njem|"C ) LAGE BEI KGR. DIESENER RUHIG. </br> CETNIK–GRUPPE KESEROVIC FREIW. UNTER BEFEHL KGR. DIESENER GETRETEN. </br> ERNEUTER ANGRIFF GEGEN FD– KRAEFTE S LEBANE LAEUFT AM 13.8. AN."}})</ref>|Izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi Vermahta za 10. avgust 1944. godine}} Neposredna četničko-nemačka operativna saradnja ponovila se i prilikom nemačkih operacija [[Operacija "Trumpf"|"Trumpf"]] i [[Operacija "Halali"|"Hallali"]] u jablaničko-topličkoj oblasti protiv [[21. srpska divizija NOVJ|21]]. [[22. srpska divizija NOVJ|22]]. [[24. srpska divizija NOVJ|24]]. i [[25. srpska divizija NOVJ|25]]. divizije NOVJ tokom jula i avgusta 1944. {{izdvojeni citat|Ministar [[Nojbaher]] konstatuje da je premijer [[Milan Nedić|Nedić]] — ukazujući na neudovoljene zahteve za oružjem ponovno izrazio nameru da demisionira — verno služio nemačkim interesima. Slično je i s Mihailovićem, koji se do danas trudio da ne zauzme neprijateljsko držanje prema okupatoru. To isto Važi i za ostale vodeće Srbe, koji su se, pod parolom »Dajte nam oružje — onda pripadamo Vama«, lojalno držali.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_231.htm Zabeleška obaveštajne grupe nemačkih komandi na Jugoistoku od 30. avgusta 1944. sa savetovanja u štabu komande Jugoistoka o aktuelnim pitanjima saradnje sa Dražom Mihailovićem i razvoju celokupne situacije na području Jugoistoka]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=980&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000974—000978.] <br /> ({{jez-njem|"Hierzu stellt Minister Neubacher fest, dass Ministerpräsident Nedic – der unter Hinweis auf die unerfüllten Waffenwünsche erneut Rücktrittsabsichten geäussert habe – in gutem Glauben zur deutschen Sache handelte. Ähnlich verhält es sich bei DM, der sich bis heute bemüht habe, keine feindselige Haltung dem Okkupator gegenüber einzunehmen. Das gleiche gilt für die anderen führenden Serben, die sich unter dem Motto: "Gebt uns Waffen – dann gehören wir zu Euch!" loyal verhalten hätten."}})</ref>|Nemački obaveštajni izveštaj od 30. avgusta 1944.}} === Desant na Drvar (1944) === {{main|Desant na Drvar}} Za [[Desant na Drvar]] (operacija »Rösselsprung«), preduzet maja i juna 1944, komanda [[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druge oklopne armije]] je angažirala oko 16.000 njemačkih vojnika i tri hiljade [[Momčilo Đujić|Đujićevih]] četnika.<ref name="Pop izdaje">[https://www.znaci.org/00001/15.pdf Jovo Popović, Marko Lolić, Branko Latas: Pop izdaje, Stvarnost, Zagreb, 1988.]</ref> Četnici su bili dragoceni kao nemački informatori, pa su upravo oni doneli Nemcima tačan podatak o lokaciji Titovog štaba: {{izdvojeni citat|Prema četničkim podacima, Tito se nalazi u drvarskoj pećini, prema drugim izvorima u Oštrelju sjeverno od Drvara.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=459&rec=314&roll=564 NARA, T314, Roll 564, frame no. 000455.] </br> ({{jez-njem|"IIc: Tito nach Cetnikmeldg. in Höhle Drvarska Pecina bei Drvar, nach anderer Meldg. in Ostrelj N Drvar."}})</ref>|Dnevni izvještaj obavještajnog odjeljenja [[15. brdski armijski korpus (Nemačka)|15. brdskog korpusa]] za 10. mart 1944.}} U izvještaju 2. oklopnoj armiji iz [[15. brdski armijski korpus (Wehrmacht)|XV brdskog armijskog korpusa]], poslatom 19. maja 1944. godine, navedeno je da će četničke jedinice biti u potpunosti podređene njemačkom Wehrmachtu u ovoj operaciji: {{izdvojeni citat|''Telegram K-di 2. okl. armije'' Tiče se: »Reselšprunga« [...] 7) Ojačani 105. SS-izv. bat. sa potčinjenim 369. izv. bat. napada X-dana, nastupajući od Livna duž Livanjskog polja preko Bosanskog Grahova na Drvar, sprečava neprijateljske proboje prema jugoistoku i razbija neprijateljski komandni aparat. U Bosanskom Grahovu naši četnici, u Drvaru naši padobranci.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_63.htm Izveštaj Komande 15. brdskog armijskog korpusa od 19. maja 1944. Komandi 2. oklopne armije o izvršenim pripremama i zadacima potčinjenih jedinica za operaciju »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=724&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frames no. 000715—000716.] </br> ({{jez-njem|"Fernschreiben An PzAOK 2 </br> Betr. Rösselsprung </br> 7.) Verstärkte SS–AA 105 mit unterstellter AA 369 stösst am X–Tag antretend von Livno entlang Livanskopolje über Bosn.Grahovo auf Drvar vor, verhindet feindl. Ausbruch nach Südosten und zerschlägt feindl. Führungsapparat. In Bosn.Grahovo eigene Cetniks, in Drvar eigene Fallschirmjäger."}})</ref>}} Komanda Druge oklopne armije je uzvratila XV brdskom armijskom korpusu dopisom od 21. maja 1944. iz kojeg se zaključuje da se četnici nalaze pod komandom majora Ernsta Benescha iz divizije [[Brandenburger]], kao i da se za njih počeo koristiti službeni naziv »[[Suradnja četnika sa Nezavisnom Državom Hrvatskom|Hrvatska borbena zajednica]]«: {{izdvojeni citat|1) Crveni komandni centar u Drvaru (po svoj prilici Vrhovni štab Tito, u Drvaru, na staroj stočnoj pijaci, Američka vojna misija Trninić Breg, u Prnjavoru Engleska vojna misija, preostala Ruska misija neotkrivena). Treba računati sa mesnim obezbeđenjem, pre svega na visovima severoistočno, istočno i zapadno od Drvara, u datom slučaju i na protivvazdušnu odbranu. Dalji podaci o neprijatelju postepeno se saopštavaju komandantu 500. padobranskog lov. bat. od strane Ic K-de 2 okl. armije i majora Beneša. 2) Operacija »Reselšprung« treba da ukloni crveni komandni centar oko Drvara. Komandovanje »Reselšprung«: XV brd. AK, istaknuto komandno mesto Bihać. Za operaciju »Reselšprung« nastupaju X-dana (spuštanje padobranskog lov. bat.) na Drvar: [...] d) Ojačana Borbena grupa 1. puka »Brandenburg« (bez 1. bat.) sa potčinjenom Hrvat. borbenom zajednicom, od Knina na Bosansko Grahovo, odatle u više borbenih grupa protiv linije Prekaja (14 km ji. od Drvara) — Drvar. Zadatak: Doček bandi i štabova koji se povlače prema jugu. Grupe nose maskirno odelo. 3) 500. SS-padobranski lov. bat., komandant šturmbanfirer Ribka, sa potčinjenom SS-padob. nast[avnom] četom (očekuje se konačno odobrenje [[Heinrich Himmler|rajhsfirera SS]]), 40 ljudi odreda »Beneš« i 6 ljudi kontraobaveštajne službe spuštaju se X-dana, u trenutku što je moguće ranije, u crveni komandni centar Drvar i uklanjaju munjevitim napadom naročito Vrhovni štab Tito, kao i ostale crvene komandne štabove i savezničke, odnosno ruske vojne misije.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_66.htm Naređenje Komande 2. oklopne armije od 21. maja 1944. Komandi 15. brdskog armijskog korpusa za dejstva u operaciji »Reselšprung«]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=698&rec=314&roll=563 NARA, T314, Roll 563, frame no. 000690.] </br> ({{jez-njem|"1.) Rotes Führungszentrum in DRVAR (voraussichtlich Hauptstab TITO DRVAR am alten Viehmarkt, amerik.Mil.Missionen TRNIC BREG, in PRNJAVOR engl.Mil.Mission, Verbleib russ.Mission nicht geklärt). Mit örtlichen Sicherungen, vor allem auch auf den Höhen NO, O und W DRVAR, gegebenenfalls auch mit Flak, ist zu rechnen. Weitere Feindfeststellungen werden an Kdr. Fallschirmjäg.Btl.500 durch Pz.AOK.2 I c und Major BENESCH laufend übermittelt. </br> 2.) Das rote Führungszentrum um DRVAR soll durch das Unternehmen "RÖSSELSPRUNG" ausgeschaltet werden. </br> Führung "RÖSSELSPRUNG": XV.Geb.AK., vorgeschobener Gefechtsstand BIHAC. </br> Zu "RÖSSELSPRUNG" treten am x–Tag (Absprungtag des Fallschirmjäg–Btl.) auf DRVAR an: </br> d) Kampfgruppe verst. 1.Rgt.Brandenburg (ohne I.Btl.) mit unterstellten kroat. Kampfgemeinschaften von KNIN auf BOS.GRAHOVO, von dort in mehreren Kampfgruppen gegen Linie PREKAJA (14 SO DRVAR) – DRVAR. Auftrag: Auffangen von nach Süd ausweichenden Banden und Stäben. Gruppe trägt Tarnbekleidung. </br> 3.) SS–Fallschirmjäg.Btl.500, Führer Sturmbannführer RYBKA mit unterstellter SS–Fallsch.Ausb.Komp. (endgültige Genehmigung Reichsführer SS steht noch aus), 40 Mann Abt. BENESCH und 6 Mann Abwehr landet am X–Tag zum frühest möglichen Zeitpunkt in roten Führungszentrum DRVAR und schaltet in blitzatrigem Zugriff insbesondere den Hauptstab TITO sowie weitere rote Führungsstäbe und allierte bzw. russ.Mil.Missionen aus."}})</ref>}} Nemci su nakon operacije ocenili da četnici izviđačke zadatke izvršavaju besprijekorno, vođstvo im je dobro, ljudstvo naviklo na fizičke napore. Nemci zaključuju da su im četnici "neophodni su pri osiguranju komunikacija, posebno zbog pomanjkanja vlastitih trupa".<ref>NAW, T-314, Roll 566, 000048-9: Izvještaj obavještajnog odjeljenja 15. brdskog korpusa o rezultatima formiranja „Hrvatskih borbenih grupa“ (30. juni 1944).</ref> === Mihailovićeva ponuda Nemcima (1944) === {{Poseban članak|Ponuda Draže Mihailovića Adolfu Hitleru}} [[Datoteka:First Vrede sa četnicima.jpg|thumb|Nemački kapetan von Wrede i četnički komandanti kapetan [[Nikola Kalabić]], major [[Dragoslav Račić]] i kapetan [[Neško Nedić]], nakon potpisanog sporazuma o zajedničkoj borbi protiv partizana, u Topoli 11. avgusta 1944. (''nemački izvor'')<ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_536.jpg Wredeova zabeleška str.1]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_537.jpg Wredeova zabeleška str.2]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_538.jpg Wredeova zabeleška str.3]</ref><ref>[https://www.znaci.org/temp/T-311-R-286_539.jpg Wredeova zabeleška str.4]</ref>]] Tokom jula i avgusta [[1944]]. intenzivirani su kontakti između predstavnika nemačke komande Jugoistoka [[Herman Nojbaher|Nojbahera]], predsednika vlade [[Milan Nedić|Nedića]] i predstavnika Mihailovića.<ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B8%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%BE_%D1%80%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D1%83_%D1%81_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_14.7.1944. Nemački izveštaj o razgovoru s četnicima od 14.7.1944]</ref> Njemačka strana je nakon sastanka između predstavnika Obavještajnog odjeljenja komandanta Jugoistoka i trojice visokih oficira JVuO, Mihailovićevih izaslanika ([[Dragoslav Račić]], [[Neško Nedić]] i [[Nikola Kalabić]]), održanom u Topoli 11. avgusta 1944, na osnovu ponude JVuO zaključila da se „političko zauzimanje stava Draže Mihailovića i njegovog pokreta potpuno izmenilo. Oni su spremni da u potpunosti sa nama sarađuju“. Mihailovićevi izaslanici su stavili do znanja da je za JVuO najvažnije objedinjavanje domaćih antikomunističkih snaga, opšta mobilizacija i „stvaranje jedne srpske nacionalne armije za uništenje komunizma u Srbiji“. Pošto je za ostvarenje tog cilja bila neophodna njemačka dozvola i naoružanje, JVuO je bila spremna da se obaveže na lojalnost i vjernost okupatoru.<ref name="yuhistorija.com"/> Rittmeister Fürst von Wrede citira riječi četničkih oficira sa sastanka: {{izdvojeni citat|»Srbi, koje vi niste poznavali, ipak se bore za vas. Mi se obavezujemo našom časnom oficirskom rečju da ćemo biti verni. Pokret Draže Mihailovića je spreman da dâ sve garancije koje Nemci budu zahtevali. '''Naše smrtno neprijateljstvo protiv komunizma je najbolja garancija naše vernosti'''. Nas ne interesuje budućnost, svejedno kako će se rat završiti, mi smo odlučili, ako tako mora biti, da viteški propadamo.«<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_227.htm Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 11. avgusta 1944. o razgovorima sa predstavnicima Draže Mihailovića o uslovima za sastanak Draže Mihailovića sa Nojbaherom]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frame no. 000502.] <br /> ({{jez-njem|"Die Serben, die Ihr nicht bekannt habt, aber kämpfen für Euch. Wir verpflichten uns mit unserem Offz.Ehrenwort, dass wir treu sein werden. Die DM—Bewegung ist bereit, sämtliche von den Deutschen verlangten Garantien zu geben. Unser Todfeindschaft gegen den Kommunismus ist die beste Garantie für unsere Treue. Die Zukunft interessiert uns nicht, gleichgültig wie der Krieg ausgehen mag, wir sind entschlossen, wenn es sein muss, ritterlich zugrunde zu gehen."}})</ref>}} Rittmeister Fürst Wrede je sumirao predloge predstavnika Draže Mihailovića na sledeći način: {{izdvojeni citat| 1. DM želi da razgovara sa opunomoćenikom [[Hitler|firera]] za jugoistočni prostor. 2. On teži okupljanju svih nacionalnih srpskih snaga. 3. Mobilizacija i naoružavanje svih za oružje sposobnih Srba za borbu protiv komunizma. Naoružavanje i vođstvo pod nemačkim Vermahtom. 4. DM moli da sam ostane u ilegali. 5. Pripadnici DM—pokreta ne treba da budu u nemačkim uniformama. 6) Mesto sastanka ne treba ni u kom slučaju da bude Beograd ili neki veći grad.<ref name="B0_11 1944">[http://sr.wikisource.org/sr/%D0%9D%D0%B5%D0%BC%D0%B0%D1%87%D0%BA%D0%B8_%D0%B7%D0%B0%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BD%D0%B8%D0%BA_%D1%81%D0%B0_%D0%BF%D1%80%D0%B5%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80%D0%B0_%D1%81%D0%B0_%D1%87%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%B8%D1%86%D0%B8%D0%BC%D0%B0_11.8.1944. Nemački zapisnik sa pregovora sa četnicima 11.8.1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=536&rec=311&roll=286 NARA, T311, Roll 286, frames no. 000502—000503.] <br /> ({{jez-njem|"1.) DM wünscht mit dem Bevollm. des Führers für den Südostraum zu sprechen. </br> 2.) Er fordert Zusammenschluss aller nat. serb. Kräfte. </br> 3.) Mobilisierung und Bewaffnung aller waffenfähigen nat. Serben zum Kampf gegen den Kommunismus. Ausrüstung und Führung durch die deutsche Wehrmacht. </br> 4.) DM bittet selbst illegal bleiben zu können </br> 5.) Die Angeh. der DM–Bewegung sollen nicht in dt. Uniform gekleidet werden. </br> 6.) Ort der Zusammenkunft soll keinesfalls Belgrad oder eine grössere Stadt sein."}})</ref>}} O saradnji sa četnicima Draže Mihailovića u jednoj se njemačkoj preporuci s početka avgusta 1944. navodi: {{izdvojeni citat| ''Saradnja sa četničkim bandama'' Komandantu Jugoistoka upućen je dopis Ob. od./oficir Abvera str. pov. br. 6161/44, u vidu naređenja, o isporuci oružja i municije četničkim bandama i o saradnji između nemačkih operativnih jedinica i pojedinih lojalnih četničkih bandi u cilju zajedničke borbe protiv komunističkog neprijatelja. Postavljanjem oficira za vezu u četničkim bandama treba njihovo držanje stalno nadzirati.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1035&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000893.] ({{jez-njem|"Zusammenarbeit mit Cetnik—Banden. An den Mil.Befh. Südost ergeht mit Ic/AO Nr. 6161/44 g. Kdos. v. 2.8.44 ein Befehlschreiben über die Belieferung der Cetnikbanden mit Waffen und Munition und über die Zusammenarbeit zwischen deutschen Verbänden und einzelnen lojal erscheinen den Cetnik—Banden für Zwecke des gemeinsamen Kampfes gegen den kommunistischen Feind. Durch Abstellung von Verbindungsoffzen.zu den Cetnik—Banden ist deren Verhalten laufend zu überwachen."}})</ref>}} U večernjem izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 16. avgusta 1944, prenosi se vijest da je general Draža Mihailović, u koordinaciji sa predsjednikom srpske vlade generalom Milanom Nedićem, pred okupacione vlasti iznio ponudu o »potpunom potčinjavanju četničkih jedinica«: {{izdvojeni citat| Srbija: Sporazumno sa Nedićem, Draža Mihailović je ponudio nemačkom komandovanju potpuno potčinjavanje četničkih jedinica. Pored postojanja problema davanja talaca, unutrašnjih srpskih suprotnosti i ponude za lični dogovor Draže Mihailovića sa specijalnim opunomoćenikom Ministarstva inostranih poslova, sada postoji samo zahtev za oružje za zajedničku borbu. Srpska vlada je jednovremeno zamolila prijem kod komandanta Jugoistoka i verovatno će tom prilikom biti iznesena i namera o njenoj ostavci.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1090&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000948.] <br /> ({{jez-njem|"In Übereinstimmung mit Nedic hat DM dtsch. Führung volle Unterstellung der Cetnik Verbände angeboten. Bei Geiselgestellung, Einstellung alle Innerserbischen Gegensätze und Angebot persönlicher Aussprache DM mit Sonderbevollm.Ausw.Amtes liegt allein Waffenforderung für den gemeinsamen Kampf vor. Serbische Regierung hat zugleich um Empfang bei Mil.Befh. Südost ersucht und wird dabei voraussichtl. Rücktrittsabsicht vortragen."}})</ref>}} Povodom Mihailovićevog predloga, 17. i 18. avgusta je održan sastanak na najvišem nivou u nemačkoj komandi Jugoistoka. Tu su još jednom sumirani Dražini predlozi: {{izdvojeni citat| a) Bezuslovno obećanje, da nijedan nemački vojnik neće biti napadnut od četnika. Davanje talaca. b) Zajednička borba isključivo protiv komunista u cilju uspostavljanja mira i reda. Nemci i četnici ne moraju biti neprijatelji. c) Neprijatelj br. 1 su komunisti i svi oni koji ih podržavaju ili ne sadejstvuju u borbi protiv komunista. d) Draža Mihajlović moli da ga se privuče organizovanju Srpskog dobrovoljačkog korpusa i organizovanju Dobrovoljačkog korpusa. e) Bilo kakva veza s partizanima je nemoguća. f) Draža Mihailović moli da se stvori prijateljskije raspoloženje, da bi se oslobodilo četnike, koji su uhapšeni u Srbiji, bez posredovanja četnika. g) U slučaju invazije nema borbe protiv Nemaca. Borba protiv komunista će se produžiti. Četnici hoće da spreče vezu partizana s invazionim trupama. h) Draža Mihajlović nema veze s Englezima. On i ne želi više da je ima, odgovarajući engleskom držanju prema srpskom narodu.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=581&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000576—000577.] <br /> ({{jez-njem|"2.) Das Verhandlungsangebot des DM sieht folgende wesentlichen Punkte vor: </br> a) Unbedingtes Versprechen, kein deutscher Soldat werde von Cetniken überfällen. Geiselgestellung. </br> b) Gemeinsamer Kampf ausschliesslich gegen Kommunisten zur Herstellung von Ruhe und Ordnung. Deutsche und Cetniken brauchen nicht Feinde zu sein. </br> c) Feind Nr. 1 sind Kommunisten und alle, die sie unterstützen oder im Kampfe gegen Kommunisten nicht mitwirken. </br> d) DM bittet, ihn zu Ausbau des SFK und Aufbau Freikorps heranzuziehen. </br> e) Irgendeine Verbindung mit Partisanen ist unmöglich. </br> f) DM bittet zur Hebung freundschaftlicher Stimmung um Freilassung der in Serbien verhafteten Cetniken ohne Vermittlung der Cetniken. </br> g) Im Invasionsfall kein Kampf gegen Deutsche. Kampf gegen Kommunisten wird weitergeführt. Verbindung der Partisanen zu Invasionstruppen wollen Cetniken verhindern. </br> h) DM ohne Verbindung zu Engländern. Er will auch keine mehr haben, entsprechend engl. Verhalten gegen serb. Volk."}})</ref>}} Jedan iskaz<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=585&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000580.] ({{jez-njem|"Durchführung der Zusammenarbeit mit dem Cetnik–Banden, Ausbildung und Führung im Kampf wird den in erster Linie hierfür zuständigen Sicherheitsdienst und SD übertragen. Dieser ist allein für die politische Kampfführung vorgesehen, hat die engsten Verbindungen zu den Cetniks und führt in einem Raume, der als eine Art Heeresgebiet Domäne des Sicherheitsdienstes und des SD ist."}})</ref> sa ovog sastanka ubjedljivo svjedoči o uspostavljenim tijesnim vezama između [[Sicherheitsdienst|njemačkih obavještajnih struktura]] i četničke Vrhovne komande: {{izdvojeni citat|Sprovođenje sadejstva s četničkim bandama, obuka i komandovanje u borbi biće preneti Službi obezbeđenja i SD koji su u prvom redu nadležni za ovo. Ta je služba isključivo predviđena za političko vođenje rata, '''ima najuže veze s četnicima''' i komanduje na jednom određenom području, koje je, kao neka vrsta vojnog područja, domen Službe obezbeđenja i SD.<ref name="ReferenceB">[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_229.htm ZABELEŠKA OBAVEŠTAJNOG ODELJENJA KOMANDE JUGOISTOKA OD 18. AVGUSTA 1944. POVODOM PONUDE DRAŽE MIHAILOVICA ZA SARADNJU U BORBI PROTIV JEDINICA NOVJ]</ref>|Zabeleška obaveštajnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 18. avgusta 1944. povodom ponude Draže Mihailovića za saradnju u borbi protiv NOVJ}} U izvještaju poslatom 20. avgusta 1944. godine iz Operativnog odjeljenja [[Beograd]] [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], navodi se da je za prijem kod vođe [[Treći Reich|Reich]]a [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] pripremljen zajednički referat feldmaršala [[Maximilian von Weichs|Maximiliana von Weichsa]], komandanta Jugoistoka i specijalnog opunomoćenika Ministarstva inostranih poslova na Jugoistoku [[Hermann Neubacher|Hermanna Neubachera]], na temu ''saradnje sa Dražom Mihailovićem i buduće politike u Srbiji'', kao i da je sa ovim upoznat feldmaršal [[Wilhelm Keitel]].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frames no. 000971—000972.]</ref> Tog je dana sačinjena i službena bilješka u kojoj je sadržan sljedeći prijedlog: {{izdvojeni citat|Po predmetu ponude Nedić — Draža Mihailović, ministar Nojbaher predlaže da se organizacija četničkih jedinica prenese u nadležnost Višeg SS i policijskog vođe u Srbiji. Načelnik štaba komandanta Jugoistoka se saglasio s ovim predlogom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1114&rec=311&roll=190 NARA, T311, Roll 190, frame no. 000972.] <br /> ({{jez-njem|"In der Angelegenheit Angebot Nedic – DM schlagt Minister Neubacher vor, die Organisation der Cetnik–Verbände dem Höh.SS–Pol.Führer in Serbien zu übertragen. Chef des Gen.Stabes–O.B.Südost ist mit diesem Vorschlag einverstanden."}})</ref>}} Sâm Neubacher je 20. avgusta uputio opširan izvještaj ministru vanjskih poslova Velikonjemačkog Reicha [[Joachim von Ribbentrop|Joachimu von Ribbentropu]], u kojem je urgirao za prihvatanje ponude Nedić—Mihailović, navodeći da je Nedić garantirao da će se „pokret DM uzdržati od svake neprijateljske radnje protiv Nemaca i da ni u slučaju povlačenja Nemaca iz Srbije neće na Nemce biti ispaljen nijedan metak“. O odnosu Mihailovića i JVuO prema okupatoru od trenutka kada ga je Hitler imenovao ''Specijalnim izaslanikom Ministarstva vanjskih djela za Jugoistok'', Hermann Neubacher piše: {{izdvojeni citat|U pogledu Draže Mihailovića, upućujem na svoje mnogobrojne ranije telegrame. Svoje dosledno antikomunističko držanje dokazao je nedvosmisleno, uprkos najvećem pritisku od strane Engleza, odrekavši se njihove pomoći u naoružanju dok su Englezi istovremeno, preteći naoružavali Tita. Iskustva poslednjih 12 meseci u pogledu njegovog držanja prema nemačkim oružanim snagama, dosadašnje zajedničke borbe na antikomunističkom frontu i dosadašnja ozbiljna ugroženost srpske nacije, koju on priznaje u punom opsegu, smatram dovoljnim osnovom za to da će D. M. održati reč koju nam je dao ako u ovom odlučujućem trenutku budemo pružili preko Nedića odlučujuću pomoć. Spreman sam, posle jednog ličnog razgovora sa D. M., da preuzmem odgovornost za to da nas taj čovek neće napasti s leđa i da će on sam učiniti bezopasnim one elemente svoga pokreta koji su nepouzdani u pogledu nas.<ref>AVII, Mikroteka, NAV, N—T—312, rol. 780, f. 371746.</ref><ref>[https://znaci.org/00001/11_69.htm Nikola Milovanović: DRAŽA MIHAILOVIĆ, poglavlje PORAZ MIHAILOVIĆEVIH SNAGA U SRBIJI I NOVI SPORAZUMI SA OKUPATOROM I KVISLINGOM MILANOM NEDIĆEM]</ref>}} Specijalni nemački izaslanik Hermann Neubacher je ocenio da obećanja Draže Mihajlovića u pogledu lojalnog držanja treba uzeti ozbiljno, pošto je dokazao on "da je toliki antikomunista, da je '''usprkos engleskim ponudama dao prednost prosjačenju kod okupatora''' pred slogom s crvenom stranom".<ref name="ReferenceB"/><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=575&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000570.] <br /> ({{jez-njem|"D.M. habe zweifellos bewiesen, dass er <br /> 1. Burgfrieden mit Besatzungsmacht halten will und <br /> 2. So sehr Antikommunist ist, dass er trotz Angeboten von englischer Seite einen Bettelgang beim Okkupator der Einigung mit der roten Seite vorgezegen hat. <br /> Zusicherungen D.M.'s auf loyale Einstellung sind ernst zu nehmen, da D.M. in antikommunistischer Frage stets konsequente Haltung eingenommen hat."}})</ref> Ovi pregovori završili su formulisanjem inicijative za formiranje srpske armije od 50.000 ljudi za borbu protiv komunizma kojom bi rukovodio [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]], a koju bi opremila nacistička Nemačka. Ali [[Hitler]] je odbacio inicijativu, uz naglasak da će dato oružje "jednom kasnijom prilikom biti upravljeno protiv Nemaca". Vođa [[Treći Reich|Velikonjemačkog Reicha]] je formulisao svoju konačnu odluku na sljedeći način: {{izdvojeni citat|Zaključujući, Führer je ustanovio, da on a) nema ništa protiv “malih taktičkih manevara“ s pokretom DM, b) da zatraženo formiranje armije, koja bi bila jačine 50.000 ljudi, nikako ne bi moglo doći u obzir.<ref name="znaci.org">[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm Službena beleška sa referisanja Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22.8.1944]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=814&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000811.] <br /> ({{jez-njem|"Abschliessend, stellte der Führer fest, daß er <br /> a) gegen "kleine taktische Manöver" mit der DM–Bewegung keine Bedenke habe, <br /> b) daß die Aufstellung der gefordeten 50 000 Mann starken Armee auf keinen Fall in Frage kommen könne."}})</ref>|Službena beleška sa referisanja komandanta Jugoistoka Hitleru o planu saradnje sa četnicima od 22. avgusta 1944. godine}} Ipak, u skladu sa idejom o formiranju srpskog korpusa pod komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]] koji bi se borio na strani Nemaca, [[6. septembra]] [[1944]]. [[Srpska državna straža]] i [[Srpska granična straža]] (ukupno oko 13.000 ljudi) stavljene su pod komandu Mihailovićevog komandanta Srbije generala [[Miroslav Trifunović|Trifunovića]]. Potom su jedinice [[Srpska državna straža|Srpske državne straže]] i [[Srpska granična straža|Srpske granične straže]] 6. oktobra [[1944]]. sabrane su u Jagodini gde je od njih formiran [[Srpski udarni korpus]] sa tri divizije, koji je brojao oko 6.800 ljudi. Komanda Srpske straže i Granične straže predana je naredbom generala Felbera generalu [[Miodrag Damjanović|Miodragu Damjanoviću]], šefu Nedićevog kabineta.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=875&rec=501&roll=256 NARA, T501, Roll 256, frame no. 000871.] <br /> ({{jez-njem|"An den Präsidenten den serbischen Ministerrates Herrn Generaloberst Nedić. Herr Ministerpräsident! <br /> Ich bin damit einverstanden, dass der Generalmajor Damjanović mit der Führung der serbischen bewaffneten Verbände mit Ausnahme des SFK betraut wird. Dieses Korps muss meiner Auffassung noch in den bewährten Händen des General Mušićki [sic] bleiben. Mit dem Ausdruck meiner vorzüglichen Hochachtung."}})</ref> Damjanović je bio i glavni Mihailovićev pouzdanik u Nedićevoj upravi, te su se on i komandanti Straže odmah stavili pod Mihailovićevu komandu. Ove jedinice, preimenovane u Srpski udarni korpus Jugoslovenske vojske u otadžbini, pridružile su se tako drugim četnicima u povlačenju prema Sandžaku. Njihovo je savezništvo ipak bilo nesigurno i ubrzo će se raspasti.<ref>[https://znaci.org/00001/40_74.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNICI SE POVLAČE IZ SRBIJE]</ref> === Bitka za Srbiju (1944) === {{Poseban članak|Bitka za Srbiju 1944.}} [[Datoteka:Četnici i Nemci u Srbiji 1944.jpg|minijatura|Grupa nemačkih vojnika i četnika Draže Mihailovića u vreme proboja u Srbiju 2. proleterske i 5. krajiške divizije NOVJ.]] U povjerljivom izvještaju Obavještajnog odjeljenja [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 26. avgusta 1944. godine, analizirano je stanje na [[Balkansko poluostrvo|Balkanu]] nakon objave rata Trećem Reichu od strane [[Bugarska|Bugarske]] te proglašenja neutralnosti [[Rumunija|Rumunjske]] (i jedna i druga su do tada bile potpisnicama [[Trojni pakt|Trojnog pakta]]), neposredno po ulasku jedinica [[Crvena armija|Crvene armije]] na teritorij dvije države. Oficiri Wehrmachta anticipiraju držanje četnika Draže Mihailovića u novonastaloj, kompliciranoj situaciji: {{izdvojeni citat|Ustanički pokreti na području Balkana – izuzev pokreta Draže Mihailovića – dobit će pojačan zamah, tako da ubrzo treba očekivati prekid svih vlastitih veza s cijelim južnim Balkanom. '''Pokret Draže Mihailovića predstavlja jedinu antiboljševičku organizaciju koja, uz odgovarajuću potporu, može biti dugoročno korisna našim interesima u borbi protiv boljševizma'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=874&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frames no. 000870—000871.] ({{jez-njem|"Darüber hinaus werden die Aufstandsbewegungen im Balkan–Raum – abgesehen von der DM–Bewegung – verstärkten Auftrieb erhalten, so dass in Kürze mit einer Unterbrechung sämtlicher eigenen Verbindungen nach gesamtem Süd–Balkan gerechnet werden muss. Die DM–Bewegung stellt bei entsprechender Unterstüzung die einzige antibolschewistische Organisation dar, die im Kampf gegen den Bolschewismus auf längere Sicht unseren Interessen nutzbar gemacht werden kann."}})</ref>}} [[Bitka za Srbiju 1944.]] je bila zajednički saveznički poduhvat sa ciljem ovladavanja središnjim komunikacijskim prostorom nemačkih snaga na Balkanu. Dejstva na tlu izvršavala je [[NOVJ]], a [[Saveznici]] su obezbeđivali borbeno sadejstvo, snabdevanje i pomoć iz vazduha. Četnici su se u ovim borbama našli direktno na strani [[Wehrmacht]]a. U to vreme, Saveznici su već promenili odnos prema [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevim]] snagama, a njihov prioritet u Jugoslaviji postalo je jačanje snaga [[NOVJ]] u Srbiji.<ref>{{Cite web |title=Ficroj Meklejn: RAT NA BALKANU, glava 11 - NOVI DOGOVOR |url=http://www.znaci.org/00001/1_11.htm |access-date=2023-08-14 |archive-date=2023-09-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230902100016/https://www.znaci.org/00001/1_11.htm }}</ref> Vrhovni štab NOVJ nameravao je da partizanske snage u Srbiji pomogne prodorom jačih snaga iz [[Bosna|Bosne]] i [[Crna Gora|Crne Gore]]. Nemačka komanda, kao i Mihailović, bili su rešeni da to spreče. Ključnu fazu bitke za Srbiju predstavlja [[Durmitorska operacija|operacija »Rübezahl«]]. Njemačka Komanda Jugoistoka prikupila je za ovu operaciju sljedeće raspoložive snage: {{izdvojeni citat|''Predmet'': Planiranje »Ribecal«,  1.) Snage koje učestvuju: a) Južna grupa: glavni deo 1. brd. div., albanska milicija i delovi SS-divizije »Skenderbeg«, b) Bor[bena] grupa »Jugozapad«: 2 ojačana bataljona 181. peš. divizije sa III/13. SS-puka, c) S[evero] z[apadna] grupa: 2. puk Brandenburg (bez 1 bat.), 3/12. tenk. bat. z. b. V., CDK i četnici (Drinski korpus), d) S[everna] grupa: 14. SS-puk (bez III), e) I[stočna] grupa: Viša k-da III/363. puka, 696. bat. feldžandarmerije, delovi 297. izv. bat., 2/201. brig. jur. topova, f) Grupa »Krempler«, g) Padobranski lov. bat. »Brandenburg«<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=491&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000486.] <br /> ({{jez-njem|"Betr.: Plannung "Rübezahl". </br> 1.) Beteiligte Kräfte: </br> a) Südgruppe: Masse 1. Geb. Div., alban. Milizen und Tle. SS–Div. Skanderbeg. </br> b) Kgr. Südwest: 2 verst. Btlne. 181 J.D. mit III./SS–13 </br> c) NW–Gruppe: 2. Rgt. Brandenburg (o. 1 Btln.) 3./Pz. Abt. z.b.V. 12, MFK, und Cetniks (Drina–Korps). </br> d) N–Gruppe: SS–Rgt. 14 (ohne III.). </br> e) O–Gruppe: Höh. Kdo. mit III./363, Feld Gend.Abt. 696, Tle. A.A. 297, 2./Stu. Gesch.Brig 201. </br> f) Gruppe Krempler. </br> g) Fallschirm–Jg.Btl. Brandenburg."}})</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_108.htm Izveštaj Komandanta Jugoistoka od 12. avgusta 1944. Vrhovnoj Komandi Vermahta o sastavu borbenih grupa i njihovim pravcima napada u operaciji »Ribecal«], Zbornik NOR-a, tom XII, knjiga 4, dokument br. 108.</ref>}} [[NOVJ]] je nastojala da koncentriše snage na levoj strani [[Lim (reka)|Lima]] za proboj u [[Srbija|Srbiju]]. Nemačka [[Komanda Jugoistoka (Nemačka)|Komanda Jugoistoka]] je rešila da brani [[Srbija|Srbiju]] aktivnim dejstvima - sprečavanjem pokreta jedinica [[NOVJ]] kroz [[Bosna|Bosnu]] prema zapadu, kao i nizom krupnih i ambicioznih operacija u [[Sandžak]]u i istočnoj [[Bosna|Bosni]] sračunatih na razbijanje koncentracija [[NOVJ]] i njihovo onesposobljavanje za ofanzivna dejstva. Snage [[JVuO]] sa velikim entuzijazmom učestvovale su u ovim operacijama, kao i u onim koje je organizovao nemački komandant [[Srbija|Srbije]] protiv lokalnih partizana i povremenih prodora. Vrhunac ovog sadejstva nastupio je u avgustu [[1944]],<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[Službena beleška oficira Abvera Komande Jugoistoka od 22. avgusta 1944. sa referisanja komandanta Jugoistoka Adolfu Hitleru, http://www.znaci.org/00001/4_12_4_112.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230814062743/https://znaci.org/00001/4_12_4_112.htm |date=2023-08-14 }}] Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 112</ref> kada su se odvijala najintenzivnija i najmasovnija dejstva. U izvještaju Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. godine upućenom Vojnoupravnom komandantu Jugoistoka, konstatuje se ozbiljna političko-bezbjednosna kriza uzrokovana uspješnim partizanskim manevrom, tj. prodorom u Srbiju: {{izdvojeni citat|Započeo je očekivani veliki Titov napad na Srbiju. Dok su u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]], na [[Drina|Drini]], pripremljene jedinice bile tako desetkovane našim akcijama da mu tamo samo slabe snage stoje na raspolaganju, dotle je jačim delovima Titovih jedinica, koje su bile u centralnom delu [[Crna Gora|Crne Gore]], oko 3 divizije, pošlo za rukom da upadnu u [[Južna Srbija|južnu Srbiju]] i da pređu dolinu [[Ibar|Ibra]]. One sada u rejonu između Ibra i [[Južna Morava|Južne Morave]], po sjedinjavanju sa tamošnje 3 srpske crvene divizije, ugrožavaju obe glavne saobraćajne arterije prema jugu. Slobodu pokreta ovih, oko 10.000 ljudi jakih i dobro naoružanih, združenih jedinica uspeli smo, istina u teškim borbama i uz mnogo gubitaka, pomoću nemačkih, bugarskih i srpskih snaga (četnici i [[Srpski dobrovoljački korpus|SDK]]) da suzimo; ipak, one su preslabe da bi, s obzirom na otkazivanje bugarskih jedinica, izborile odlučujuće uspehe.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_109.htm Izveštaj Vojnoprivrednog štaba Jugoistoka od 15. avgusta 1944. komandantu Jugoistoka o vojno-političkoj i privrednoj situaciji u Srbiji]</ref>}} Koliki su značaj najviši okupacioni dužnosnici u Jugoslaviji pridavali upotrebi četničkih jedinicâ u borbi protiv snaga NOVJ, može se zaključiti i na osnovu jedne naredbe od 26. avgusta 1944. godine, koju potpisuje feldmaršal [[Maximilian von Weichs]]: {{izdvojeni citat| ''Naređenje komandanta Jugoistoka'' Suštinski zadatak [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]] i Vojnoupravnog komandanta Jugoistoka od sada pa nadalje jeste dovesti i držati sve četničke jedinice u Srbiji i Crnoj Gori u borbenom dodiru s crvenim snagama, kako im ne bi bilo dopušteno preuzimanje vlastite inicijative, koja bi zbog cjelokupne situacije mogla biti uperena i protiv Njemačke. Odbijanje borbe protiv komunista mora se odmah prijaviti kao prijeteći simptom.<ref name="ZA PERIOD OD 1 1944">[https://znaci.org/00001/4_12_4_218.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »F« ZA PERIOD OD 1. JULA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=13&rec=311&roll=191 NARA, T311, Roll 191, frame no. 000007.] <br /> ({{jez-njem|"Befehle OB.Südost <br /> Eine wesentl. Aufgabe Pz.AOk 2 und Mil.Befh.Südost ist ab sofort sämtl. in Serbien und Montenegro stehenden Cetnikverbände in Gefechtsberührung mit roten Kräften zu bringen und zu halten, um sie nicht zu einer eigenen Initiative die in Auswirkung der Gesamtlage auch gegen Deutschland gerichtet sein könnte gelangen zu lassen. Weigerung, dem Kampf gegen den Komm. aufzunehmen, ist als bedrohliches Symptom sofort zu melden."}})</ref>}} Uoči bitke sa partizanima, nemački Wehrmacht je snabdeo četnike svim raspoloživim zalihama italijanskog pešadijskog oružja i municije: {{izdvojeni citat|U nadovezi na dogovor od 15. 8. saopštava se, da se za izdavanje četničkim jedinicama mogu staviti na raspolaganje, u najboljem slučaju, sledeća oružja: 7.000 pušaka 6,5 mm (ital.) sa po 100 metaka, <br /> 50 teš. mitraljeza 8 mm (ital.) sa po 13.000 metaka, <br /> 42 laka bacača 4,5 mm (ital.) sa po 250 metaka. Upozorava se na to, da je time iscrpljena celokupna zaliha italijanske pešadijske municije u domenu Komandanta Jugoistoka i da se nove pošiljke mogu očekivati tek od oktobra 1944. godine i to u ograničenom obimu.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=587&rec=311&roll=192 NARA, T311, Roll 192, frame no. 000582.] </br> ({{jez-njem|"Im Nachgang zur Besprechung vom 15.8. wird mitgeteilt, dass für Ausgabe an Cetnik–Einheiten äusserstenfalls folgende Waffen zur Verfügung gestellt werden können: </br> 7 000 Gewehre 6,5 mm (i) mit je 100 Schuss, </br> 50 s.M.G. 8 mm (i) mit je 13 000 Schuss, </br> 42 le.Gr.W. 4,5 cm (i) mit je 250 Schuss. </br> Es wird darauf aufmerksam gemacht, dass damit der gesamte Bestand an ital. Inf. Munition im Bereich O.B.Südost erschöpft ist und Neulieferung in beschränktem Maße erst ab Oktober 44 erwartet werden darf."}})</ref><ref>[http://www.znaci.org/00001/4_14_4_228.htm Obaveštenje operativnog odeljenja komandanta Jugoistoka od 16. avgusta 1944. obaveštajnom odeljenju o odobrenim količinama oružja i municije četničkim jedinicama]</ref>|Obaveštenje komande Jugoistoka o odobravanju oružja i municije četnicima (16. avgust 1944.)}} U nacrtu jednog izvještaja, sastavljenog od strane oficirâ Armijske grupe »F« u ljeto 1944. godine, sumira se iskustvo njemačkih okupacionih organa sa Mihailovićevim četnicima u [[Okupacija Jugoslavije u Drugom svetskom ratu|okupiranoj Jugoslaviji]]: {{izdvojeni citat|Dosadašnje držanje D.M.-a ima sljedeće karakteristike: a) Aktivna borba protiv komunista u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj, s tim što je ova borba zbog brojčane, a naročito materijalno-tehničke nadmoći komunista, uvijek rizična za snage D.M.-a, b) Neispunjavanje od Saveznika postavljenih specijalnih zadataka, c) Lokalna, ponekad vrlo aktivna saradnja sa njemačkim trupama, obavještajnim i ostalim okupacionim organima, d) Potpuna spremnost za izvršavanje taktičkih instrukcija izdatih od strane njemačkih oficira za vezu, e) Stalno ponavljanje zahtjeva za municijom i oružjem radi borbe protiv komunista, kao nagrada za dokazanu lojalnost.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=970&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000960.] <br /> ({{jez-njem|"Das bisherige Verhalten der DM–Bewegung ist gekennzeichnet: </br> a) durch eine aktive Kampfführung gegen den kommunistischen Feind in Serbien, Kroatien und Montenegro, die bei zahlenmässiger und vor allem waffentechnischer Überlegenheit der kommunistischen Banden in jedem Falle mit einem besonderen Risiko für die DM–Kräfte verbunden ist, </br> b) durch die Nichtausführung der von den Allierten generell und im Form von Spezialaufgaben gegebenen Sabotageaufträge, </br> c) durch eine örtliche, z.Zt. sehr rege Zusammenarbeit der DM–Cetniks mit der deutschen Sicherungstruppe, den Abwehrorganen und den für Ausnutzung des Landes eingesetzten deutschen Dienststellen bezw. deren Organisationen, </br> d) durch eine absolute Bereitwilligkeit, sich den taktischen Weisungen der deutschen Verbindungsoffiziere zu unterwerfen, </br> e) durch die wiederholten Versuche, für bewiesene Loyalität Munition und Waffen zum Kampf gegen den kommunistischen Feind zu erhalten."}})</ref>}} Kada su partizani konačno uspeli da se probiju u Srbiju i krenu ka Beogradu, nastupila je panika u redovima okupatora i kvislinga/kolaboracionista: {{izdvojeni citat|Titovi partizani upali su u septembru 1944. u Srbiju i to na više mesta. Zapadni deo Srbije bio je potpuno nezaštićen. Tamo je bio stacioniran samo mali broj nemačkih policijskih jedinica, koje su, zajedno sa četnicima, tu i tamo još vodile borbe. Sa svih strana neprijatelj je krenuo ka Beogradu. U gradu je vladao mir. Mi smo sedeli u Beogradu ne na buretu baruta, nego smo se nalazili u njemu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>|[[Hermann Neubacher]], “Sonderauftrag Südost”}} U izveštaju od 18. septembra 1944, komandant Jugoistoka feldmaršal Maximilian von Weichs jasno sagledava težinu situacije u kojoj su se našle okupacione snage u Srbiji usljed nezadržive partizanske ofanzive. Von Weichs smatra da se njemačkom vođstvu poput imperativa nameće nastavak saradnje sa Mihailovićevim četnicima: {{izdvojeni citat|Loša situacija u Srbiji: zbog pomanjkanja vlastitih snaga, napredovanje partizana se može još samo usporiti; politika upotreba četnika pri tome je od nesmanjene važnosti, te će biti nastavljena svim sredstvima.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=763&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000758.] <br /> ({{jez-njem|"Es kommt also darauf an, gegenüber den Banden in Serbien weiterhin mit unterlegenen Kräften eine Verzögerungstaktik zu betreiben in der Hoffnung, daß durch innerpolit. Gegensätze oder Versorgungsschwierigkeiten ihre Stoßkraft geschwächt wird. Ein Einspannen noch kampfbereiter Cetniks ist dabei von unverminderter Bedeutung u. wird mit allem Mitteln betrieben."}})</ref>|V. Weichs-ova ocjena situacije od 17.9.44 (18.9.44)}} Četnici su nudili okupatoru sadjejstvo u borbi protiv snaga NOVJ u zamjenu za municiju i naoružanje: {{izdvojeni citat|Više četničkih vođa s područja Beograda nudi se za borbu protiv komunista pri isporuci oružja i municije od strane Nijemaca.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=789&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000784.] <br /> ({{jez-njem|"Serbien: Kampfangebote mehrerer Cetnik–Führer Raum Belgrad gegen Kommunisten bei Waffen– und Munitionslieferung durch Deutsche."}})</ref>|Večernji izvještaj obavještajnog odjeljenja Armijske grupe »F« za 19. septembar 1944. godine}} Krajem septembra 1944, četnici učestvuju s njemačkim jedinicama u borbi protiv partizana u raznim dijelovima Srbije. Tako u zapadnoj Srbiji, [[4. grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO]] pod komandom potpukovnika [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]] i trupe Wehrmachta pokušavaju spriječiti prodor snaga NOVJ: {{izdvojeni citat|Zapadna i centralna Srbija: [...] Dijelovi Borbene grupe fon Jungenfeld prebačeni u Šabac, odakle su 26. septembra, u sadejstvu sa četničkom formacijom Račića, vršili napad na [[12. vojvođanski korpus NOVJ|12. korpus NOVJ]] koji nadire s juga.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=1027&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 001015.] <br /> ({{jez-njem|"West– und Mittel– Serbien: </br> Tle. Kgr. v. Jungenfeld nach Sabac verlegt, von dort 26.9. im Zusammenwirken mit Cetnik–Verband Racic Angriff auf von Süd vordringendes XII. rotes Korps."}})</ref>}} Pukovnik von Jungenfeld se nalazio na čelu 5. policijskog puka, sa štabom u [[Šabac|Šapcu]]. O saradnji visokih četničkih oficira sa Jungenfeldom, poput komandanta Kolubarskog korpusa JVuO kapetana Milorada Lapčevića, generala [[Svetomira Đukića]], komandanta Severnih pokrajina JVuO (tj. [[Vojvodina|Vojvodine]] i [[Slavonija|Slavonije]]) ili majora Ilije Orelja, u vezi sa planiranjem krupnije operacije protiv snagâ [[NOV i POJ]] u [[Srem]]u avgusta 1944. godine, general Dragoljub Mihailović je bio obaviješten od strane pukovnika Dragomira Radovanovića, delegata Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u otadžbini za Vojvodinu: {{izdvojeni citat|Dobro je što je kapetan Lapčević postavljen za komandanta Sremske jurišne grupe, no on je svojim radom za poslednji mesec dana stalno radio sa nemačkim komandantom iz [[Šabac|Šapca]]. On — kapetan Lapčević je izvodio akciju u [[Kupinovo|Kupinskom]] kutu po zapovesti nemačkog komandanta iz Šabca, javno sa njim sedeo obilazio Kupinski kut naravno da su u ovom pogledu sudelovali đeneral Đukić i major Orelj. Major Orelj je potpuno zabrljao. Nezgodno je što se svuda prestavlja za Vašeg Delegata te u ime Vaše onako pijan naređuje i govori. Sve ovo vide ovi naši mladi komandanti koji vode ljude i koji treba da nose ceo teret borbe na svojim leđima. Oni nemogu da dozvole da im neko prebaci da su saradnici Nemaca. Kapetan Lapčević, đeneral Đukić i major Orelj mogli su i trebali da rade, ali samo tajno, a nikako javno svakog dana sedeti u kafani u s. [[Ušće (Obrenovac)|Ušće]] pored puta [[Obrenovac]]—Šabac, još đeneral Đukić sa đeneralskom kapom i t.d. Da umirim ove mlade ljude i da im objasnim da će se ovo zabraniti i da će se ako se šta radi, u buduće tajno raditi, trebalo je dosta vremena i muke.<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_37.htm Izveštaj delegata Vrhovne komande za Vojvodinu od 22. avgusta 1944. Draži Mihailoviću o akcijama protiv NOV i POJ u Sremu i o saradnji sa nemačkim trupama]</ref>}} Istovremeno, Nijemci otpočinju s izvođenjem [[Operacija Cirkus|operacije »Cirkus«]] ({{jez-njem|Zirkus}}), čiji je cilj bio ovlađivanje [[Kolubara|kolubarskim]] pobrđem. Operacija je počela 24. septembra 1944, uz učešće [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS-divizije »Prinz Eugen«]], [[Brandenburger|1. puka »Brandenburg«]] (bez 1. bataljona), 202. tenkovskog bataljona, dijelova 5. policijskog puka i pripadnikâ Šumadijske i Kolubarske grupe korpusa JVuO.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.pdf Pregled dejstava potčinjenih jedinica vojnoupravnog komandanta Jugoistoka (Armijske grupe »Srbija«) od 23. avgusta do 4. novembra 1944. godine]</ref> Prethodnog dana, ispred Komande Jugoistoka je načelnik štaba Armijske grupe »F« general [[Arthur Winter]] uputio izvještaj kojim najavljuje početak operacije, napominjući da će se i brojne četničke jedinice boriti na strani Wehrmachta: {{izdvojeni citat|Početak "Cirkusa" 24. septembra. [...] Sve naše snage u sjeverozapadnoj Srbiji potčinjene su Borbenoj grupi fon Jungenfeld. U kruševačkom kraju uspješno napredovanje većih četničkih snaga, uz podršku 12. bataljona iz sastava [[Druga oklopna armija (Wehrmacht)|2. oklopne armije]], protiv crvenih bandi u području sjeverozapadno od Kruševca. Pothvat će biti nastavljen sa 6.000 četnika.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=941&rec=311&roll=193 NARA, T311, Roll 193, frame no. 000931.] <br /> ({{jez-njem|"Beginn "Zirkus" 24.9. Durch Aufkl.– Vorstoss 1. Rgt. Brandenburg Arandjelovac stark feindbesetzt festgestellt. Sämtl. eig. Kräfte in NW–Serbien Kgr. v. Jungenfeld unterstellt. Raum Krusevac erfolgreicher Vorstoss stärkerer Cetnik–Kräfte, unterstützt durch 2./Pz.Abt.z.b.V.12 gegen rote Banden Raum NW Krusevac. Unternehmen wird mit 6000 Cetniks fortgeführt."}})</ref>|Povjerljivi izvještaj Komande Jugoistoka Vrhovnoj komandi oružanih snaga od 23. IX 1944.}} U septembru su kvislinške formacije [[Srpska državna straža|Srpska državna]] i [[Srpska granična straža|granična straža]] preformirane u [[Srpski udarni korpus]] (jačine 6.800), stavljen pod Mihailovićevu komandu.<ref>[http://www.znaci.org/00001/4_12_4_168.htm Izveštaj komandanta Armijske grupe "Srbija" od 4. novembra 1944] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230714172817/https://znaci.org/00001/4_12_4_168.htm |date=2023-07-14 }}, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII (nemački dokumenti), knjiga 4, Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 168</ref> U prvoj polovini septembra, četničko-nemačka odbrana [[Srbija|Srbije]] sa zapada doživela je slom usled prodora [[NOVJ]]. Bitka za [[Srbija|Srbiju]] definitivno je rešena tokom oktobra [[Beogradska operacija 1944.|Beogradskom operacijom]], uz sadejstvo [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije]] sa oklopnim snagama [[Crvena armija|Crvene armije]]. No, i pored toga, JVuO je nastavila sadejstvovati sa Vermahtom: {{izdvojeni citat|Usljed jakog komunističkog pritiska, još četničkih jedinica, uključujući i one iz istočne Srbije, izrazile su spremnost za dalju borbu protiv komunista u saradnji sa njem. Wehrmachtom.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=101&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame 000095: Izvještaj o neprijatelju u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Albaniji (Dodatak za savjetovanje kod načelnika štaba jugoistoka od 2. oktobra 1944.)] <br /> ({{jez-njem|"Unter dem starken kommunistischen Druck haben sich weitere Cetnik–Führer, auch aus O–Serbien bereit erklärt, gemeinsam mit der Deutschen Wehrmacht gegen die Kommunisten zu kämpfen."}})</ref>|Izvještaj [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 2. oktobra 1944.}} {{izdvojeni citat|Četnička grupa Ocokoljića iz istočne Srbije osiguravala je pozadinu Müllerovom korpusu prilikom borbi protiv Rusa u rejonu okuka Dunava–Zaječar.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000562-000564: Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)] </br> ({{jez-njem|"Die ostserbische Cetnikgruppe des Ocokoljic hat dem Korps Müller bei den Verteidigungskämpfen gegen die Russen im Raum Donauschleife–Zajecar Dienste zur Freihaltung der rückwärtigen Verbindungen geleistet."}})</ref>|Njemački izvještaj od 19. oktobra 1944.}} Opšta (pozitivna) ocjena o doprinosu četničkih snaga u borbi na strani njemačkog Wehrmachta tokom bitke za Srbiju, data je u izvještaju štaba [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]], poslatom 21. avgusta 1944. godine Vojnom zapovjedniku Jugoistoka generalu [[Hans Felber|Felberu]]: {{izdvojeni citat|Njemačko vođstvo u Srbiji je stoga moralo tražiti pomoć većih dijelova četnika Draže Mihailovića. Oni su slabo naoružani i nedavno su teško pogođeni usljed izostanka obuke samih boraca. Ipak, dobro su se borili, pretrpjeli su znatne krvave gubitke i mogu se označiti kao bezuslovno antikomunistički [nastrojeni].<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=985&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000975.] ({{jez-njem|"Die deutsche Führung in Serbien mußte sich daher schon bisher der Mithilfe stärkerer Teile der DM–Cetniks bedienen. Diese sind schlecht bewaffnet und infolge geringer Ausbildung des Einzelkämpfers in der letzten Zeit stark angeschlagen worden. Sie haben sich aber gut geschlagen, erhebliche blutige Verluste zu verzeichnen und können als unbedingt antikommunistisch bezeichnet werden."}})</ref>|Njemačka procjena brojnosti partizanskih, njemačkih i kvislinških jedinica u Srbiji (21. august 1944).}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Srbije|Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)}} [[Datoteka:Bundesarchiv Bild 183-J28413, Jugoslawien, deutscher Rückzug.jpg|thumb|Nemački vojnici se povlače iz Srbije.]] Tokom septembra [[1944]]. glavna četnička mobilna formacija u centralnoj i zapadnoj Srbiji, [[Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO|Četvrta grupa jurišnih korpusa]] pod komandom [[Dragoslav Račić|Dragoslava Račića]], skupa sa drugim pridruženim jedinicama, poražena je od nadirućih snaga [[NOVJ]] i potisnuta prema [[Beograd]]u. Ove su jedinice Nemci tokom [[3. oktobra|3]], [[4. oktobra|4.]] i [[5. oktobra]] 1944. vozovima prebacili sa željezničkih stanica Topčider i Ripanj do [[Kraljevo|Kraljeva]].<ref name="ReferenceC">Ratko Parežanin; MOJA MISIJA U CRNOJ GORI, Rim, 1974, str. 17-18.</ref><ref>Radomir Milošević-Čeda: ZAKASNELI RAPORT, Interprint, Beograd, 1996, str. 78-79.</ref> {{izdvojeni citat|Noću, iza ponoći, između 3. i 4. oktobra 1944, krenuli smo iz Beograda, sa železničke stanice u Topčideru... Uveče sam se oprostio sa komandantom Korpusa, generalom Kostom Mušickim... Kod Mušickog je u tom trenutku bio [[Nikola Kalabić]], a u štabu Dobrovoljačkog Korpusa sam primetio i Neška Nedića... Došli su da se dogovaraju sa Dobrovoljačkom komandom i da traže opremu i ostalo. Na brzinu progovorio sam nekoliko reči sa Neškom Nedićem. U vozu su s nama putovali i Kalabićevi četnici. Rekoše nam da idu do Kraljeva, gde se vrši koncentracija četnika za borbu.<ref name="ReferenceC"/>|Nedićev ministar [[Ratko Parežanin]]}} O oštrini borbi koje su se vodile između snaga NOVJ, s jedne, te okupatorsko-kolaboracionističkih jedinica s druge strane, svjedoči i jedan njemački izvještaj neposredno pred [[Beogradska operacija|pad Beograda]]. U izvještaju se apostofira strateški značaj koji je, za odbranu glavnog grada Srbije, predstavljala linija bojišnice u [[Zapadna Srbija|zapadnoj Srbiji]], gdje je bila raspoređena Četvrta grupa jurišnih korpusa JVuO pod komandom potpukovnika Račića: {{izdvojeni citat|Račićeva jurišna grupa korpusa, koja je u septembru u teškim borbama na savskom zavoju bila potisnuta iz područja Čačak–Požega–Užice zbog napredovanja Titovih snaga u zapadnoj Srbiji ka sjeveru, probila se natrag u područje Užice–Požega–Čačak zapadno ka Drini u pojedinačnim grupama, trpeći velike gubitke, nakon što su njemačke snage raspoređene u ovom području povučene na [[Istočni front]]. Usljed nedostatka streljiva i oružja te u odsustvu njemačkih snaga koje bi ga poduprle, Račić je od tada mogao izvoditi samo manje operacije protiv komunističkih grupa. </br> Brzo napredovanje Rusa preko doline Morave do saobraćajnice Beograd–Kraljevo potpuno je promijenilo situaciju kod četnika. Čini se da je bliski kontakt s njemačkim trupama bio poremećen brzim pokretima njemačkih trupa uzrokovanim borbama, tako da se s te strane teško mogao vršiti bilo kakav kontinuirani uticaj na četnike.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=568&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frame no. 000562.] </br> ({{jez-njem|"Die im September durch den Nordvormarsch der Tito–Kräfte im westserbischen Gebiet aus dem Raum Cacak–Pozega–Uzice in harten Kämpfen gegen den Savabogen zurückgedrückte Sturmkorpsgruppe Racic hat sich nach Abzug der in diesem Raum eingesetzten deutschen Kräfte an die Ostfront wiederum unter starken Verlusten in Einzelgruppen in das Gebiet westlich der Drina und den Ausgangsraum Uzice–Pozega–Cacak durchgekämpft. Wegen Mangel an Munition und Waffen und im Hinblick auf das Fehlen deutscher Kräfte als Rückhalt hat Racic seitdem nur kleinere Aktionen gegen komm. Gruppen durchführen können. </br> Das rasche Vordringen der Russen über das Moravatal bis zur Straße Belgrad–Kraljevo hat die Lage der Cetniks völlig verändert. Die Tuchfühlung mit der deutschen Truppe scheint durch die im Kampfverlauf notwendig gewordenen raschen deutschen Truppenverschiebungen unterbrochen zu sein, sodass von dieser Seite die Möglichkeit zu laufender Einwirkung auf die Cetniks kaum mehr bestand."}})</ref>|Držanje D.M.-četnika u Srbiji (dodatak za izvještaj o neprijateljskim namjerama od 19. oktobra 1944.)}} U mjesečnom izvještaju [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] ({{jez-njem|Heeresgruppe F}}) za oktobar 1944, poslatom Komandi Jugoistoka, konstatuje se da četnici u Srbiji nijesu u stanju održati svoje pozicije bez prisustva njemačkih okupacionih trupâ. Oficiri Wehrmachta tvrde da je „prebacivanje najvećeg dijela četničkih jedinica koje su se nalazile u sjevernoj i istočnoj Srbiji u suštini izvršeno da bi se izbjegli sukobi sa Rusima“, na čiju ih je „podmuklost“ upozorila Vrhovna komanda JVuO: {{izdvojeni citat|U borbi sa snagama 1. komun. korpusa koje su napredovale ka Beogradu, krajem septembra je Rudnički korpus [JVuO] u rejonu Lazarevca (32 km si. od Valjeva) potpuno uništen, dok je Kosmajski korpus uspio da se održi u rejonu sjeverno od Mladenovca (4 km j–ji. od Beograda). Nakon povlačenja njemačkih trupa, budući u nemogućnosti da zadrže dotadašnja operativna područja zbog premoći Rusa i komunista, četničke jedinice koje su se borile u sjeverozapadnoj i centralnoj Srbiji prebačene su do sredine oktobra na područje južno od Zapadne Morave.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=675&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001138.] <br /> ({{jez-njem|"Die Verlegung des grössten Teiles der in Nord– und Ostserbien befindlichen Cetnik–Einheiten wurde im wesentlichen zur Vermeidung von Zusammenstössen mit den Russen vorgenommem, vor deren Hinterlist das Obkdo. die Stäbe dringend warnte. <br /> Im Kampf mit den auf Belgrad vorgehenden Kräften des I.komm.Korps wurde Ende September das im Raum Lazarevac (32 NO Valjevo) stehende Rudnik–Korps völlig zerschlagen, während das Kosmaj–Korps sich im Raum Nord Mladenovac (4 SSO Belgrad) behaupten könnte. <br /> Angesichts der Unmöglichket, nach dem Abzug der deutschen Truppen die bisherigen Einsatzräume gegen die Übermacht der Russen und Kommunisten zu halten, wurden die in Nordwest– und Mittel– Serbien kämpfenden Cetnik–Einheiten biss Mitte Oktober in den Raum südlich der Westl. Morava verlegt."}})</ref>}} Izbijanje [[Crvena armija|Crvene armije]] na severoistočnu granicu Jugoslavije izazvalo je pometnju u četničkim redovima. Znatan deo četničkih trupa tokom septembra razbijen je od strane NOVJ u zapadnoj Srbiji. Sam [[Dragoljub Mihailović|Mihailović]] sa manjom grupom boraca je nateran na povlačenje u Bosnu. Neki su pokušali da napadom na Nemce pred sam dolazak Crvene armije ponovo steknu saveznički status ([[Predrag Raković|Raković]], [[Dragutin Keserović|Keserović]], [[Dragoslav Račić|Račić]]), ali je i ovaj pokušaj bio kratkotrajan. Nakon neuspeha, glavnina se krajem oktobra koncentrisala u oblasti Ivanjice. Upravo u tom periodu vrh Armijske grupe E iz Grčke izbio je do [[Novi Pazar|Novog Pazara]]. Četnici su se priključili [[Proboj Armijske grupe E kroz Sandžak|prodoru Armijske grupe E kroz Sandžak]] u istočnu [[Bosna|Bosnu]]. {{Wikisource|Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.}} {{izdvojeni citat|Draža Mihailović će nastaviti borbu protiv komunizma. Njegove jedinice se već bore sa Titovim trupama i imaju djelomično vezu sa njemačkim jedinicama (pukovnik v. Jungfeld, general Müller). Sada je stvar u tome, kako upotrebiti četničke jedinice kao prethodnice i osiguranje za komunikacije prilikom predstojećeg izmještanja njemačkih trupa iz Srbije. Pritom se neće moći izbjeći da četnici, prateći moguće pokrete njemačkih trupa ka zapadu, ne dospiju na tlo Hrvatske.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=51&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"D.M. wird weiterhin Kampf gegen den Kommunismus führen. Seine Verbände stehen nach wie vor gegen den Titobanden und haben zum Teil auch die notwendige Bindung an die deutsche Truppe (Oberst von Jungfeld, General Müller). Es wird nunmehr darauf ankommen, die Cetniks bei den zu erwartenden Absatzbewegungen der deutschen Truppe in Serbien als eine Art Vorhut einzusetzen, die die rückwärtigen Verbindungen durch Kampf gegen die dortständigen kommunistischen Banden öffnen. Dabei ist nicht zu vermeiden, dass die Cetniks im Zuge möglicher Rückverlegung der deutschen Kräfte in Serbien nach Westen auf kroatisches Gebiet übertreten."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Prvog dana oktobra 1944, u Komandi Jugoistoka je održano savjetovanje na kojem je upozoreno na promjenljivo raspoloženje četnika prema njemačkoj oružanoj sili u okupiranoj Jugoslaviji: {{izdvojeni citat|Srbija: [...] Četničko držanje i dalje različito. Srbijanski četnici se bore zajedno sa Wehrmachtom protiv komunista. Čak je i sam Draža Mihailović tražio njemačko osiguranje za planirano prebacivanje svog štaba iz sjeverozapadne Srbije u područje jugozapadno od Beograda. Ovaj plan se ipak nije ostvario. Suprotno tome, četnici u Istočnoj Bosni, Hercegovini i južnoj Crnoj Gori su neprijateljski nastrojeni. Kreću se ka obali, kako bi u slučaju savezničkog iskrcavanja s njima uspostavili kontakt i dobili savezničku zaštitu od crvenih. Iz sigurnog izvora se doznaje da D.M. izričito osudio njihovo protivnjemačko držanje.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=111&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000105—000106.] ({{jez-njem|"Cetnik–Haltung weiterhin uneinheitlich. Serbische Cetniks kämpfen zusammen mit deutscher Truppe gegen komm. Banden. DM. selbst bat sogar um deutsche Hilfe zur Sicherung beabsichtigter Verlegung seines Hauptstabes von NW–Serbien in Raum SW Belgrad. Diese Absicht jedoch nicht durchgeführt. Demgegenüber feindselige Haltung der Cetniks im O–Bosnien, Herzegovina und S–Montenegro und Bewegung dieser Kräfte zur Küste in den Raum Dubrovnik mit dem Ziel, bei erwarteter engl.Landung Verbindung mit Allierten aufzunehmen und Schutz gegen Rote zu suchen. Nach S.Qu. bekannt, dass DM. die deutschfeidliche Haltung dieser Cetniks aussdrücklich missbilligt."}})</ref>|Izvještaj sa savjetovanja kod načelnika štaba Jugoistoka od 2. oktobra 1944 (1. oktobar 1944.).}} Koliki je stepen kontrole nad četničkim snagama u Srbiji uspjela ostvariti njemačka Komanda Jugoistoka, vidljivo je i iz zapisnika sa sastanka na vrhu, održanog neposredno pred početak [[Beogradska operacija|Beogradske operacije]] (8. X 1944), kada su zabilježene i riječi Višeg SS i policijskog vođe [[Hermanna Behrendsa]]: {{izdvojeni citat|Na pitanje g-dina feldmaršala [tj. [[Maximilian von Weichs|von Weichs]]a — prim.] postoji li mogućnost komunističkog ustanka u Beogradu, Viši SS i policijski vođa Obergruppenführer Behrends je odgovorio odrečno, ističući da su stalnim pročešljavanjem u posljednje vrijeme uklonjeni svi oni komunisti koji bi na bilo koji način mogli učestvovati u takvoj akciji. Na pitanje gdje se nalaze komunisti zatvoreni u koncentracioni logor, Behrends je odgovorio da su svi pobijeni. Na kraju je skrenuo pažnju na to da je u četničke redove uspio ubaciti dovoljno jake grupe Službe sigurnosti [SD-Sicherheitsdienst], koje imaju ostati sa četnicima i ubuduće. Na to je glavnokomandujući primijetio da je samo to dovoljan razlog zašto bi se vodstvo nad četnicima trebalo povjeriti isključivo Višem SS i policijskom vođi.<ref name="sr.wikisource.org">[http://sr.wikisource.org/wiki/Zabilje%C5%A1ka_sa_savjetovanja_visokih_njema%C4%8Dkih_politi%C4%8Dkih,_vojnih_i_policijskih_li%C4%8Dnosti_o_%C4%8Detni%C4%8Dkom_pitanju_u_Srbiji,_8._oktobra_1944. Zabilješka sa savjetovanja visokih njemačkih političkih, vojnih i policijskih ličnosti o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=52&rec=311&roll=194 NARA, T311, Roll 194, frames no. 000045—000046.] ({{jez-njem|"Die Frage des Herrn Feldmarschall an den Obergruppenführer Behrends, ob er mit einem kommunistischen Aufstand in Belgrad rechne, verneinte dieser unter Hinweis darauf, dass er in letzter Zeit durch dauernde Durchkämmungen alle irgendwie für einen Putsch infrage kommenden Kommunisten beseitigt habe. Die Frage nach dem Verbleib der im Konzentrationslager erfassten Kommunisten beantwortete er dahingehend, dass diese alle umgelegt seien. Abschliessend wies Obergruppenführer Behrends noch daraufhin, dass er bei den Cetniks ausreichend starke SD—Kommandos eingebaut habe, die bei den Cetniks verbleiben würden. Von seiten O.B.Südost wurde daraufhin festgestellt, dass allein schon durch diese Tatsache die weitere Führung der Cetnikverbände durch den Höh.SS und Pol.Führer gegeben sei."}})</ref>|Zabilješka sa savjetovanja njemačkog okupacionog vrha o četničkom pitanju u Srbiji, 8. oktobra 1944.}} Nakon poraza u [[Bitka na Jelovoj gori|bici na Jelovoj gori]], Vrhovna komanda JVuO na čelu sa Dražom Mihailovićem obrela se u [[Istočna Bosna|istočnoj Bosni]]. Potpukovnik [[Zaharije Ostojić]], komandant Istaknutog dela štaba Vrhovne komande, šalje 30. septembra 1944. komandantu Zlatiborskog korpusa kapetanu Dušanu Radoviću (pseudonim »Kondor«) upozoravajuću depešu: {{izdvojeni citat| ''Za Kondora — ultra urgent'' Imam obaveštenje da ste Vi, [Miloš] Marković i [Filip] Ajdačić upućeni u [[Višegrad|višegradski]] srez sa specijalnim zadatkom i da ćete isti izvršiti u punoj vezi sa [[Gestapo]]m i Švabama. Vaši ljudi pričaju da su kaznena ekspedicija. Još u toku današnjeg dana očekujem Vaše objašnjenje, jer ću u protivnom preduzeti potrebno, a narod i istorija reći će ko je izdajnik?<ref>[https://znaci.org/00001/4_14_4_133.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša Istaknutog dela štaba Vrhovne komande od 7. avgusta 1944. do 7. januara 1945. godine]</ref>}} Jedinice [[Crvena armija|Crvene armije]] i [[NOVJ]] u prvoj polovini oktobra [[1944]]. zaposele su komunikaciju dolinom [[Morava (reka)|Morave]] između [[Vranje|Vranja]] i [[Velika Plana|Velike Plane]], što je otežalo [[Proboj Armijske grupe "E" iz Grčke 1944|proboj Armijske grupe "E" iz Grčke]]. Ova formacija time je bila usmerena na komunikaciju [[Skoplje]] - [[Kosovska Mitrovica]] - [[Raška]], odnosno dolinom [[Ibar (reka)|Ibra]], i zatim na otvaranje puteva prema [[Sarajevo|Sarajevu]] pod borbom. Tokom ovog četvoromesečnog proboja saradnja između Armijske grupe "E" i četnika iz [[Srbija|Srbije]] i [[Crna Gora|Crne Gore]] imala je više vidova. U izvještaju [[91. armijskog korpusa]] Wehrmachta od 25. oktobra 1944. godine, što ga je potpisao general [[Werner von Erdmannsdorf]],<ref>NARA, T314, Roll 1360, frame no. 000889.</ref> odato je svojevrsno priznanje generalu Mihailoviću i njegovim četnicima kao najvrjednijim antikomunističkim (sa)borcima na čitavom okupiranom području [[Jugoistočna Evropa|jugoistočne Evrope]]: {{izdvojeni citat|Među antikomunističke grupe u Srbiji spadaju i sljedbenici srpskog pukovnika Draže Mihailovića [Mihailović je unaprijeđen u čin generala još decembra 1941. — prim.] i neke nezavisne četničke jedinice (četnik — borac za slobodu). Pukovnik Draža Mihailović igra u Srbiji ulogu sličnu onoj koju igra general [[EDES]]-a [[Napoleon Zervas|Zervas]] u Grčkoj. On jeste anglofil, ali i apsolutno antikomunistički nastrojen. Na osnovu njegova antikomunističkog stava, saradnja [četnika i Nijemaca] u borbi protiv Titovih komunističkih bandi bila je uglavnom zadovoljavajuća. Srbin je dobar vojnik i u tom pogledu nalazi se na prvom mjestu na Balkanu. Disciplinovan je, žilav i uporan, te stoga stoji iznad prosječnog Grka. Srpske bande se bore žešće od Grka i imaju se više cijeniti od grčkih bandita. Njihovo naoružanje je dobro.|Uputstvo za srpsko-albansku teritoriju, izdato od strane obavještajnog odjeljenja 91. armijskog korpusa, 25. oktobar 1944. godine}} Prilikom proboja od [[Sjenica|Sjenice]] prema [[Prijepolje|Prijepolju]] [[24. oktobra|24]]-[[31. oktobra]] [[1944]]. Nemci su nastupali zajedno sa borcima [[Srpski udarni korpus|Srpskog udarnog korpusa]] protiv snaga [[37. sandžačka divizija|37. sandžačke divizije]]. Od Prijepolja se glavnina [[Armijska grupe "E"|Armijske grupe "E"]] kroz Sandžak usmerila na pravac Prijepolje - Višegrad - Rogatica - Sarajevo. Jednim motorizovanim bataljonom Nemci su 1. novembra otvorili su put Prijepolje - Pljevlja, i usmerili celokupne četničke snage iz [[Srbija|Srbije]] na pravac [[Sjenica]] - [[Prijepolje]] - [[Pljevlja]] - [[Goražde]]. Time su iskoristili snage [[JVUO]] iz Srbije kao svoju levu pobočnicu. Nakon toga, svojim napadom na NOVJ u pravcu Tuzle ([[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944]]) sadejstvovale su snagama [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] u njihovom proboju na sever. U dnevnom izvještaju za 13. novembar 1944. o situaciji na teritoriji okupirane Jugoslavije iz štaba Armijske grupe »F«, u paragrafu naslovljenom “Njemačke i savezničke trupe“, navodi se, očigledno na osnovu presretnute komunikacije snaga NOVJ, da se general Dragoljub Mihailović nalazi u rejonu [[Sjenica|Sjenice]] sa „aktivnim jugoslovenskim generalom” (moguće da je riječ o [[Miroslav Trifunović|Miroslavu Trifunoviću]]).<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=719&rec=311&roll=189 NARA, T311, Roll 189, frame no. 001217.] <br /> ({{jez-njem|"I. Deutsche und verbündete Truppen. </br> Draza Mihajlovic befindet sich mit einem aktiven jugosl. General im Sjenica. (VII.mont.Brig. an 3.Div. 4.11.)"}})</ref> Dok komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe E]] general [[Aleksander Ler|Ler]] u svom pregledu brojnog stanja od [[16. novembra]] [[1944]]. ubraja 10.000 četnika Pavla Đurišića u vlastite (njemačke) trupe,<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_174.htm Pregled brojnog stanja jedinica potčinjenih Grupi armija »E« na dan 16. 11. 1944. godine, Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u, tom XII - dokumenti nemačkog rajha, knjiga 4], Vojnoistorijski institut, Beograd - dokument 174.</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frames no. 000376—000377.]</ref> dotle se za četnike iz Srbije u izveštaju poslatom Vrhovnoj komandi u [[Berlin]]u kaže da se "drže u senci Vermahta". Nevoljno savezništvo veoma dobro ilustruje i sljedeći izveštaj: {{izdvojeni citat|Grupa Marković (2500—3000), u sporazumu sa nem. vojskom, osigurava odsek Mitrovica — Raška (mesta uklj.) — Novi Pazar. Izviđanje protiv Bugara, Tita i Sovjeta. Do sada nije bilo ozbiljnih incidenata. Potrebna je opreznost. [[Miroslav Trifunović|Trifunović]] sa oko 18.000 četnika [[Dragoslav Račić|Račića]] i [[Dragutin Keserović|Keserovića]], uporedno sa nem. pokretima u rejonu Prijepolje. Pravac marša Foča. U početku učešće u borbenim dejstvima na nemačkoj strani (zaštita bokova). U poslednje vreme samo saputnici. Utisak: dokle god postoje zajednički interesi — uopšte mir. Ako vide mogućnost uspeha, bezuslovno treba očekivati prepade na nemački [[Vermaht]], naročito na odvojene grupe. <br /> Moli se da se dostavi rezultat pregovora DM — [[Hermann Neubacher|zastupnik Ministarstva spoljnih poslova]].<ref>[http://sr.wikisource.org/sr-el/%D0%98%D0%B7%D0%B2%D0%B5%D1%88%D1%82%D0%B0%D1%98_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B5_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B5_%D0%B0%D1%80%D0%BC%D0%B8%D1%98%D0%B0_%22%D0%95%22_%D0%9A%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D0%BD%D0%B4%D0%B0%D0%BD%D1%82%D1%83_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%BE%D0%BA%D0%B0_%D0%BE%D0%B4_11.11.1944. Izveštaj Komande grupe armija "E" Komandantu Jugoistoka od 11.11.1944.], Vojnoistorijski institut, NAV--T-311, r. 184</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=507&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000501.] <br/> ({{jez-njem|"1.) Gruppe Markovic (2500–3000) sichert im Einvernehmen mit dt. Truppe Abschnitt Mitrovica – Raska (Orte ausschl.) – Novi Pazar. Aufklärung gegen Bulgaren, Tito und Sowjets. Bis jetzt keine ernsteren Zwischenfälle. Vorsicht geboten. <br /> 2.) Trifunovic mit ca. 18000 Cetniks des Racic und Keserovic gleichlaufend mit dt. Bewegungen im Raum Prijepolje Marschrichtung Foca. Anfangs Teilnahme an Kampfhandlungen auf deutscher Seite (Flankenschutz). Neuerdings nur Mitläufer. Eindruck: Solange gleichlaufende Interessen im allgemeinen Ruhe. Wenn erfolgversprechend, Überfälle gegen deutsche Wehrmacht, besonders Splittergruppen, unbedingt zu erwarten. <br /> 3.) Um Übermittlung des Verhandlungsergebnisses DM – Vertreter AA wird gebeten."}})</ref>}} U posljednjim mjesecima okupacije Jugoslavije, dužnosnici njemačkog Wehrmachta mogli su dati konačni i zaokruženi sud o karakteru kolaboracije JVuO sa okupacionim snagama. Tako uputstvo iz štaba 91. armijskog korpusa od 26. decembra 1944. godine sadrži veoma iznijansirano tumačenje kvaliteta dosadašnje njemačko-četničke saradnje, prvenstveno uslovljene spoznajom da [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOVJ]] predstavlja zajedničkog neprijatelja. Pored toga, oficiri iz štaba 91. koprusa analiziraju kako se može proći s najmanje političke štete usljed stalno prisutnog antagonizma između vlasti NDH i četnikâ, preporučajući oprez u odnosima s potonjima zbog njihovih neprekinutih veza sa [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]: {{izdvojeni citat|Srpski četnici: </br> Upotreba četničkih jedinica dala je u raznim oblastima dobre rezultate. Poznavanje zemljišta od strane četnikâ i njihove izviđačke aktivnosti protiv Titovih snaga od koristi su njemačkom Wehrmachtu. Međutim, oslanjanje četnika na njemački Wehrmacht proizilazi isključivo iz činjenice da su inferiorni u odnosu na Titove snage — [[Angloamerika|angloamerička]] oružana intervencija bi ih navela da odmah promijene kurs. Njihovi pokušaji da se svrstaju uz angloameričkog neprijatelja se nastavljaju. Stoga se savjetuje veliki oprez kada se postupa sa četnicima. Za vlastiti stav prema četnicima presudno je sljedeće: </br> 1) Upotreba četničkih jedinica mora se sprovesti na način tako da, u slučaju nagle promjene kursa, šteta ostane u granicama podnošljivog; </br> 2) Nijemci moraju iskoristiti neprijateljstvo između četnika i boljševičkih bandi; </br> 3) Saradnja s četnicima od slučaja do slučaja u zamjenu za opskrbu borbenom municijom, zdravstvenu njegu i snabdijevanje namirnicama, ukoliko su dostupne; </br> 4) Cjelokupno hrvatsko stanovništvo mrzi četnike; kompromis između njih i hrvatskih vlasti (posebno ustaša) teško da je moguć. Stoga, moramo spriječiti njihov upad na hrvatski teritorij, posebno između [[Drina|Drine]] i [[Bosna (rijeka)|Bosne]]. Prelazak [natrag] preko Drine u Srbiju, naročito od strane četnika iz Stare Srbije [misli se na teritoriju Nedićeve Srbije — prim.], treba podržati, jer se time izbjegava konflikt s NDH. Na hrvatskom tlu, taktički nužan kontakt s četnicima tokom operacija protiv Titovih snaga treba održati što je moguće više neprimjetnijim, s obzirom na odnos s ustašama; </br> 5) Postojeća mržnja između srpskih četnika i [[Bošnjaci|Muslimana]] zahtijeva poseban oprez tokom pregovora s obje strane i njihovog upošljavanja, jer će se i jedna i druga strana ili povući ili odmah zauzeti neprijateljski stav ako se za takve pregovore sazna; </br> Da li se četnici mogu iskoristiti u njemačku svrhu u borbi protiv Titovih bandi, '''čime bi se uštedjela njemačka krv''', zavisiće od razumnog i vještog pregovaranja s njima.<ref>[https://znaci.org/ok/T317.php?sta1=etni&sta2=D.M&idem=1404 NARA, T314, Roll 1630, frame no. 000770.] <br /> ({{jez-njem|"Die serbischen Cetniks. </br> Der Einsatz von Cetnik–Verbänden hat in verschiedenen Gebieten guten Ergebnissen geführt. Von Nutzen für die Deutsche Wehrmacht ist die Landeskenntnis der Cetniks und ihre Aufklärungstätigkeit den Titobanden gegenüber. </br> Anlehnung der Cetniks an die Deutsche Wehrmacht beruht jedoch nur auf die Tatsache, daß sie den Titokräften unterlegen sind: ein bewaffnetes angloameriknisches Eingreifen wird ihr sofortiges Umschwenken veranlassen, Ihre Versuche, sich dem angloamerikanischen Gegner zu nähern, laufen weiter. Große Vorsicht den Cetniks gegenüber ist daher angebracht. </br> Für die eigene Haltung den Cetniks gegenüber ist maßgebend: </br> 1.) Der Einsatz der Cetnik–Verbände ist so durchzuführen, daß bei plötzlichem Umschwenken der Schaden in erträglichen Grenzen bleibt. </br> 2.) Die Feindschaft zwischen den Cetniks und bolschewistischen Banden muß deutscherseits ausgenützt werden. </br> 3.) Zusammenarbeit mit Cetniks von Fall zu Fall gegen Bereitstellung von Gefechtsmunition, sanitäre Betreuung und Verpflegung, soweit diese vorhanden. </br> 4.) Die Cetniks sind bei der gesamten kroatischen Bevölkerung verhasst, ein Ausgleich zwischen ihnen und den kroatischen Dienststellen (bes. Ustascha) ist kaum möglich, daher muss ein Eindringen in den innerkroatischen Raum insbesondere zwischen Drina und Bosna unsererseits verhindert werden. Ein Übertritt insbesondere der altserbischen Cetniks über die Drina nach Serbien ist zu unterstützen, da so Konflikt mit Kroatien vermieden wird. Auf kroatischem Boden ist taktisch notwendige Fühlung mit Cetniks bei Einsatz gegen Titobanden im Hinblick auf Verhältnis zur Ustascha möglichst wenig in Erscheinung treten zu lassen. </br> 5.) Der bestehende Haß zwischen serbischen Cetniks und Muselmanen verpflichtet bei Verhandlungen und Einsatz beider Teile zu besonderer Vorsicht, da bei Bekanntwerden solcher Verhandlungen beide Parteien entweder abspringen oder sofort eine feindselige Haltung einnehmen werden. </br> Von einer verständnisvoll und geschickt geführten Verhandlung mit den Cetniks wird es abhängen, ob diese durch Einsatz gegen Titobanden für deutsche Zwecke nutzbar gemacht werden können, somit also deutsches Blut gespart werden kann."}})</ref>|Uputstvo načelnika štaba 91. armijskog korpusa o „srpskim četnicima“ iz decembra 1944.}} === Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore (1944) === {{Poseban članak|Proboj četnika i Nijemaca iz Crne Gore|Pavle Đurišić|Crnogorski dobrovoljački korpus}} [[File:Spisak vlastitih trupa njemačke Armijske grupe E 1944, decembra 1944.jpg|thumb|Spisak trupa njemačke Armijske grupe »E« iz decembra 1944.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=382&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000376.]</ref> Na spisku se nalazi i “10.000 Crnogoraca“ ({{jez-njem|"10.000 Montenegriner"}}). Riječ je o četnicima [[Pavle Đurišić|Pavla Đurišića]] (tj. CDK), koji su se povlačili zajedno sa okupacionim snagama.]] Dok su srbijanski četnici sadjejstvovali snagama Armijske grupe »E« u njihovom proboju na sjever, četnici iz Crne Gore uzeli su učešća u [[Proboj XXI brdskog korpusa iz okruženja|proboju XXI brdskog korpusa iz okruženja]]. Jedinice crnogorskih četnika, koje su od Njemaca takođe preformirane u dobrovoljačke pukove ("[[Crnogorski dobrovoljački korpus]]"), borile su se u sastavu njemačkog [[21. brdski armijski korpus (Nemačka)|21. brdskog korpusa]] između [[Danilovgrad]]a i [[Cetinje|Cetinja]] rame uz rame sa njemačkim vojnicima. Ove snage učestvovale su zajedno sa njemačkim snagama u operacijama protiv NOVJ ([[Operacija Frilingservahen aprila 1944|Frilingservahen]], [[Operacija Ribecal avgusta 1944|Ribecal]]). Komandant [[Armijska grupa E|Armijske grupe "E"]] je u svom izvještaju od ove četnike ubrojao u brojno stanje svojih jedinica: {{izdvojeni citat|C. D. K. od 3 puka, pod komandom potpukovnika [[Pavle Đurišić|Đurišića]], formiran neposredno od strane K-de 2. OkA ([[Druga oklopna armija (Nemačka)|Druga oklopna armija]]), bio je do sada u službenom pogledu potčinjen K-di 2. OkA a u snabdevačkom i taktičkom pogledu 181. peš. div., koja je trebalo da se obimno uključi u obuku. [...] C.D.K. se do sada dokazao u borbi protiv komunista, ali je upitna njegova pouzdanost prema njemačkom Wehrmachtu zbog Đurišićeva kontradiktornog stava.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=825&rec=314&roll=664 NARA, T314, Roll 664, frame 000817.] <br /> ({{jez-njem|"M.F.K. zu 3 Rgt. unter Führung Oberstleutnant Djurisic, wurde von Pz.AOK 2 unmittelbar aufgestellt, unterstand bisher truppendienstlich Pz.AOK, versorgungsmässig und taktisch 181.Inf.Div., die sich ausbildungsmässig weitgehend einzuschalten hatte. </br> M.F.K. im Kampf gegen Kommunisten bisher bewährt, jedoch in seiner Zuverlässigskeit gegenüber der deutschen Wehrmacht durch widerspruchsvolle Haltung Djurisic fragwürdig."}})</ref>|Izvještaj Komande 21. brdskog korpusa Komandi Grupe armija "E" od 23. septembra 1944. godine}} O odluci komandanta Crne Gore, Boke i Sandžaka JVuO potpukovnika Pavla Đurišića da slijedi kolonu njemačkih armijâ pri povlačenju s Balkana, te o značajnoj pomoći pruženoj okupatoru od strane crnogorskih četnika tom prilikom, piše u svojim ratnim memoarima i [[Hermann Neubacher]]: {{izdvojeni citat|On je bio opasan nemački saveznik. Meni je uvek bilo savršeno jasno da bismo mi za Pavla Đurišića, u slučaju invazije zapadnih sila na Balkan, ponovo postali njegov najveći neprijatelj. Kada je započelo povlačenje nemačkih trupa iz Crne Gore, Pavle Đurišić je krenuo sa njima. Tokom napornih marševa po planinskom terenu, tokom operacije povlačenja prolazili smo i kroz područja koja su kontrolisali partizani. Njegove trupe vodile su borbu sa partizanima i time nemačkim trupama olakšale evakuaciju sa tog prostora. Kasnije je Pavle Đurišić sklopio ugovor sa ustaškim trupama Ante Pavelića, da bi mogao da prođe sa svojim jedinicama kroz Hrvatsku i Istru. Tamo su se već nalazile i druge četničke jedinice, kao i Ljotićevi dobrovoljci.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN], str. 176—177.</ref>|[[Hermann Neubacher]]}} === Prelazak sa Nemcima u Bosnu (1944-1945) === {{main|Proboj Armijske grupe E kroz istočnu Bosnu|Četnička ofanziva u istočnoj Bosni 1944.|Bosanska golgota}} [[File: Četnički oficir Dinarske divizije, SS-Sturmbannführer Ernst Lerch i neidentificirani SS-Hautsturmführer tokom ofanzive protiv IX. korpusa.jpg|thumb|Oficir [[Dinarska četnička divizija|Dinarske divizije JVuO]], SS-Sturmbannführer [[Ernst Lerch]] i neidentificirani SS-Hauptsturmführer tokom ofanzive protiv [[9. korpus NOVJ|9. korpusa NOVJ]] u Sloveniji, mart 1945. godine<ref>[http://bandenkampf.blogspot.com/2016/05/bk0164.html Bandenkampf in Jugoslawien 1941–1945: </br> 0164 | Photo | Höherer SS- und Polizeiführer Adriatisches Küstenland]</ref>]] [[Armijska grupa "E"]] imala je u planu otvaranje komunikacija kroz istočnu Bosnu, pa je krajem novembra jedna njena divizija ([[11. poljska vazduhoplovna divizija (Nemačka)|11. poljska vazduhoplovna divizija]]) započela napad pravcem od [[Rogatica|Rogatice]] prema [[Zvornik]]u, protiv snaga [[Treći udarni korpus NOVJ|Trećeg udarnog korpusa]] [[NOVJ]]. Međutim, kako su tokom ofanzive [[NOVJ]] i Crvene armije od 3. decembra nemačke pozicije na [[Sremski front|Sremskom frontu]] ozbiljno ugrožene, ova divizija hitno je izvučena i transportovana prugom [[Sarajevo]] - [[Slavonski Brod]] na [[Sremski front]]. Na njeno mesto usmerena je glavnina četnika iz [[Srbija|Srbije]]. U izvještaju Operativnog odjeljenja u [[Sarajevo|Sarajevu]] Armijske grupe »E« od 10. decembra 1944, koji potpisuje potpukovnik Warnstorff, istaknuto je: {{izdvojeni citat| Telegram 34. i 91. arm. korpusu, 5. SS-brd. arm. korpusu i Korpusnoj grupi »Kibler«: 1) Četnici na maršu u širi rejon Valjeva privremeno će preći preko područja Rogatica — Ljubovija — Zvornik — Kladanj. 2) DM garantuje najlojalnije držanje prema nemačkim jedinicama i nudi saradnju. Znak raspoznavanja za saradnju između nemačkih jedinica i četnika je: Mitrovica. 3) Četnike u što većoj meri koristiti za službu izviđanja. Materijalna pomoć može im se obezbediti u ograničenim razmerama ukoliko se stave na raspolaganje za borbu protiv bandi. 4) K-da Grupe armija obavestila je hrvatske vlasti o navedenom kretanju.<ref>[https://znaci.org/00001/4_12_4_219.htm IZVOD IZ RATNOG DNEVNIKA KOMANDE GRUPE ARMIJA »E« ZA PERIOD OD 1. OKTOBRA DO 31. DECEMBRA 1944. GODINE]</ref><ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=998&rec=311&roll=184 NARA, T311, Roll 184, frame no. 000992.] ({{jez-njem| <br /> "1.) Cetniks überschreiten auf dem Marsch in den Großraum Valjevo vorübergehend das Gebiet Rogatica – Ljubovija – Zvornik – Kladanj. <br /> 2.) DM hat loyalste Haltung gegenüber deutscher Truppe zugesichert und bietet Zusammenarbeit an. Kennwort zwischen deutscher Truppe und Cetniks für Zusammenarbeit ist "Mitrovica". <br /> 3.) Die Cetniks sind weitgehend für Erkundungsaufträge zu verwenden. Materielle Hilfe darf ihnen in beschränktem Ausmaß gewährt werden, soweit sie sich zum Kampf gegen die Banden zur Verfügung stellen. <br /> 4.) Die kroatischen Behörden sind über obige Bewegung durch Okdo. unterrichtet worden."}})</ref>}} U izvještaju njemačkog opunomoćenog generala u [[NDH]] od 24. decembra 1944. godine,<ref>[https://znaci.org/00001/40_82.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje POSLJEDNJI DANI NA VUČJAKU]</ref> navodi se da je general Draža Mihailović izrazio spremnost za suradnju i sa formacijama NDH u borbi protiv NOVJ: {{izdvojeni citat|Prema izvješću pouzdanog agenta, Draža Mihajlović je izrazio namjeru da se bori skupa sa ustašama i domobranima, jer je njihov zajednički glavni cilj uništenje komunizma.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=443&rec=311&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000427.] <br /> ({{jez-njem|"Nach zuverlässiger V–Mann–Meldung soll Draza Mihajlovic geäussert haben, er wolle mit den Ustascha und Domobranen zusammen kämpfen, da das gemeinsame Hauptziel die Vernichtung des Kommunismus sei."}})</ref>|Izvještaj njemačkog opunomoćenog generala u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od 24. XII 1944.}} Četnici su, pod ličnom komandom [[Dragoljub Mihailović|Mihailovića]], nakon koncentrisanja unutar nemačko-ustaških linija, izvršili [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|napad na snage NOVJ]]. 8. decembra [[1944]]. ujutro sa nemačko-ustaških položaja u okolini [[Rogatica|Rogatice]] krenuli u silovit napad prema [[Zvornik]]u. Ovaj napad bio je usklađen sa napadom nemačkog 34. armijskog korpusa sa druge strane, pravcem [[Užice]] - [[Ljubovija]] - [[Zvornik]]. Ovom prilikom četnicima su Nemci obezbedili snabdevanje municijom, kao i zbrinjavanje ranjenika u nemačkim bolnicama u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Pošto je prodor četnika prema [[Zvornik]]u odbijen, njihova glavnina usmerila se prema oslobođenoj [[Tuzla|Tuzli]]. U [[Ofanziva JVuO u istočnoj Bosni decembra 1944|neizvesnim borbama od 24. do 28. decembra]] [[Treći udarni korpus NOVJ]] krajnjim naporom odbio je ovaj napad. Nakon ovog poraza, glavnina [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićevih]] snaga razmestila se u [[Modriča|Modriči]] i okolini, gde su nakon kraćeg sukoba uspostavili sporazum sa snagama NDH. Tako su se našli na za Nemce vitalnoj komunikaciji Sarajevo - Brod, vodeći zajedno sa Nemcima teške dvomesečne borbe protiv [[Druga armija JA|Druge jugoslovenske armije]], koja je nastojala da je prekine. Preko pukovnika Borote, komandanta Romanijskog korpusa JVuO, uspostavljena je saradnja sa nemačkim štabom u [[Sarajevo|Sarajevu]], od kojeg je obezbeđeno snabdevanje municijom i bolničko zbrinjavanje ranjenika.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_130.htm Opšti uslovi sporazuma o saradnji između četnika i nemačkih jedinica pripremljeni za pregovore decembra 1944. godine], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - dokument broj 130</ref><ref>[https://www.znaci.org/00001/4_12_4_219.htm Ratni dnevnik Armijske grupe E 1.10.1944-31.12.1944], Zbornik dokumenata i podataka NOR-a, tom XII, knjiga 4, Vojnoizdavački zavod, Beograd - prilog broj 2, (10. decembar 1944)</ref> [[Dragoljub Mihailović|Mihailovićeva]] grupacija takođe je uspostavila vezu sa Štefanom Hedrihom ({{jez-nem|Stefan Hedrich}}), SS-oberfirerom i inspektorom u glavnom štabu SS, komandantom SS-oblasti Severozapadna Bosna.<ref>[https://www.znaci.org/00001/181.htm Roland Kaltenegger: TOTENKOPF & EDELWEIß], četvrti deo: Das Kriegsjahr 1944 (Ares verlag, Graz), strana 268.</ref> [[3. april]]a 1945. godine, kada su nemačke trupe napuštale Bijeljinu i okolinu, Mihailović je pokušao da ih pridobije da ostanu pod njegovom komandom kao jugoslovenski državljani.<ref>[https://www.znaci.org/00001/4_14_4_192.htm Izvod iz Knjige poslatih depeša štaba Vrhovne komande od 12. decembra 1944. do 7. aprila 1945. godine]</ref> [[Schutzstaffel|SS]]-Sturmbannführer (major) [[Ernst Lerch]], u izvještaju od 8. marta 1945. godine, piše da je [[Aleksandar Nikolić (četnik)|Aleksandar Nikolić]], zapovjednik Sremsko-slavonske komande JVuO, zajedno sa svojim trupama (za koje navodi da broje oko 80 ljudi, ali i da bi po pristizanju ostatka jedinice ta cifra mogla dostići i 400) došao u [[Istra|Istru]], tj. u [[Operativna zona Jadransko primorje|Operativnu zonu Jadransko primorje]], gdje se stavlja na raspolaganje njemačkim vlastima. Ernst Lerch moli nadređene da naznače rejon u kojem bi »grupa pukovnika Nikolića« mogla da bude »upotrebljena«: {{izdvojeni citat|1.) U prostor [[Jurdani]], prov. [[Rijeka (grad)|Rijeka]], stigli su delovi četničke grupe pukovnika Nikoliča u jačini oko 80 ljudi. 2.) Prema telegr. Glavnog ureda SS od 7. 2. 45, delovodn. pov. br. 375/45, grupa Nikolić potčinjena je komandantu SS i policije u [Operativnoj zoni] Jadr. primorje. [...] 6.) Pukovnik Nikolić je samostalni četnički komandant i njegov načelnik Štaba major Miladinović je izjavio da ova grupa ne želi nikakvu zavisnost od ministra [[Dimitrije Ljotić|Ljotić]]a, odn. od drugih četničkih grupa. <br /> Oni obećavaju da će se stoprocentno zajedno s Nemcima boriti kako protiv komunista tako i protiv regularnih engleskih trupa koje oni navodno preziru iz dubine duše. <br /> Ovaj osnovni stav oni će zadržati u svakoj situaciji pa ma šta se desilo.<ref>[https://znaci.org/zb/4_6_19.htm Zbornik NOR-a – tom VI – Borbe u Sloveniji – knjiga 19. – 1. III – 15. V 1945. godine, Vojnoistorijski institut], Beograd, 1975, dokument br. 161, str. 822–823.</ref>|Obaveštenje komandanta SS i policije u Operativnoj zoni Jadransko primorje od 8. marta 1945. o pristizanju četnika pukovnika Nikolića u Istru}} [[Hermann Neubacher]], specijalni izaslanik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova za [[Jugoistočna Evropa|jugoistočnu Evropu]], u svojim poslijeratnim memoarima ističe da je sa četničkim komandantom održavao vezu sve do aprila 1945, tj. do [[Povlačenje kolaboracionista sa Nijemcima (1944–1945)|zajedničkog povlačenja Nijemaca i četnika]] pred jedinicama NOVJ i [[Crvena armija|Crvene armije]]. Neubacher navodi da je postojala i zamisao o susretu između njega i generala Mihailovića, ali [[Joachim von Ribbentrop]] nije dao dopuštenje za taj sastanak: {{izdvojeni citat|Tokom sukoba četnika sa Englezima, stiglo je do mene pitanje da li bih bio spreman da razgovaram sa Dražom Mihailovićem. Ovu sam molbu prosledio ministru spoljnih poslova Ribentropu, tražeći od njega da mi dozvoli da do takvog susreta dođe. U principu, nije mi bilo zabranjeno da uspostavim kontakt. Ali, za vođenje razgovora morao sam da dobijem specijalnu dozvolu. Bilo mi je, međutim, zabranjeno da stupim na teren koji kontroliše Draža Mihailović. Moja spremnost i želja da se sretnem sa njim bili su veliki, te sam uskoro morao da sam sebi priznam da je moj glavni motiv bio – radoznalost. Da se sretnem sa četničkim vođom, a da se prethodno ne izvrše potrebne pripreme, razgovor bi bio besmislen, i jedino bi doneo neugodnost i neprilike za Dražu Mihailovića, jer bi dobio etiketu „kolaboratera“. Trebalo je susret dobro organizovati, kako bi bilo sigurno da će doneti senzacionalan rezultat. Verovatno je i sam Draža Mihailović tako razmišljao, pa zato, najzad, nije nikada ni došlo do našeg susreta. Ali, ostali smo u vezi preko naših posrednika. I jedna i druga strana bila je u tim kontaktima veoma oprezna. Jedan moj poverljiv čovek čak je tri puta bio u Dražinom glavnom štabu. Da ne bih bio suviše opširan, zadovoljiću se samo tvrdnjom da Draža Mihailović svoju politiku sve do kraja rata nije menjao. Tek početkom 1945, u vreme naših poslednjih borbi u Hrvatskoj, kada je povlačenje naših trupa sa tog prostora bilo samo pitanje dana, Draža Mihailović mi se obratio direktnom molbom – i to preko svojih poverljivih ljudi u Beču – da mu pružim pomoć u vezi sa naoružanjem njegovih jedinica. Tokom nekoliko dana ja sam čak imao direktnu radio-vezu sa njegovim glavnim štabom u Bosni. Moj poverljiv čovek bio je poslednji put kod Draže u aprilu 1945.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 161–162.</ref>}} General Mihailović je odbijao da osobno uđe u bilo kakav aranžman s okupatorom, i od ove je politike odstupio samo u četiri ili pet navrata tokom rata. Riječ je o [[Sastanak u Divcima|sastanku u Divcima]] sredinom novembra 1941. godine, zatim o dva sastanka s predstavnikom Hermanna Neubachera, [[Rudolfom Stärkerom]], u jesen 1944 (prvi u zapadnoj Srbiji na kojem je Mihailovića pratio pukovnik [[Robert H. McDowell]], šef američke vojne misije pri njegovu štabu, a drugi u sjeveroistočnoj Bosni), kao i o posljednjem sastanku sa Stärkerom na planini [[Vučjak]], početkom aprila 1945. Neubacher pokušava u svojoj knjizi ekskulpirati Mihailovića od odgovornosti za kolaboraciju.<ref>[https://znaci.org/00001/40_62.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945, poglavlje ČETNIČKO-NJEMAČKI SPORAZUMI O KOLABORACIJI U SRBIJI]</ref> == Nemci o generalu Mihailoviću i JVuO == [[Datoteka:Draža pred sudom.jpg|mini|desno|Optuženi [[Dragoljub Mihailović]] na [[Beogradski proces|suđenju u Beogradu]] [[1946]].]] {{izdvojeni citat|'''Njemačka je za D.M.-a neprijatelj br. 2 – neprijatelj br. 1 su komunisti'''.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?broj=695&rec=311&roll=195 NARA, T311, Roll 195, frame no. 000686.] <br /> ({{jez-njem|"Deutschland ist für D.M. nur noch der Feind No. 2. Feind No. 1 sind die Kommunisten."}})</ref>|Zabilješka sa sastanka Armijske grupe »F« sa izaslanikom Neubacherom održanog 30. jula 1944.}} Prilikom ispitivanja od strane istražitelja 7. američke armije avgusta 1945. godine, pisanu izjavu o svojim aktivnostima u ratnom periodu sastavio je i [[feldmaršal]] [[Maximilian von Weichs]], koji je avgusta 1943. naslijedio generala Löhra na mjestu glavnokomandujućeg Jugoistoka. U odjeljku naslovljenom »Grupe koje pomažu Njemačkoj«, von Weichs o četnicima Draže Mihailovića piše sljedeće: {{izdvojeni citat|Mihailovićeve trupe su se nekada borile protiv naših okupacionih trupa iz lojalnosti prema svome kralju. U isto vreme su se borile protiv Tita, zbog svojih antikomunističkih ubeđenja. Ovaj rat na dva fronta nije mogao dugo potrajati, posebno kada je britanska podrška počela favorizovati Tita. Sledstveno, Mihailović je pokazao pronemačka stremljenja. Bilo je angažmana tokom kojih su se srpski četnici borili protiv Tita zajedno sa nemačkim trupama. Sa druge strane, dešavalo se da neprijateljski raspoložene četničke grupe napadnu nemačke vozove za snabdevanje da bi popunili sopstvene zalihe. Mihailović je voleo da ostane u pozadini, i prepusti takve poslove svojim podređenima. On se nadao da će dočekati svoje vreme ovom igrom moći, dok mu anglo-američko iskrcavanje ne obezbedi dovoljnu podršku protiv Tita. Nemačka je prigrlila njegovu podršku, koliko god privremenu. Četničke izviđačke aktivnosti naši komandanti su visoko cenili.<ref>http://znaci.org/00002/318_4.htm ({{jez-eng|"MIHAILOVIC's troops once fought against our occupation troops out of loyalty to their King. At the same time they fought against TITO, because of anti—Communist convictions. This two front war could not last long, particularly when British support favored TITO. Consequently MIHAILOVIC showed pro-German leanings. There were engagements during which Serbian Chetniks fought TITO alongside German troops. On the other hand, hostile Chetnik groups were known to attack German supply trains in order to replenish their own stocks. ''MIHAILOVIC liked to remain in the background, and leave such affairs up to his subordinates. He hoped to bide his time with this play of power until an Anglo—American landing would provide sufficient support against TITO. Germany welcomed his support, however temporary. Chetnik reconnaissance activities were valued highly by our commanders''."}})</ref>}} Takođe, feldmaršal von Weichs na drugom mjestu podcrtava da, dok se general Mihailović nastojao držati po strani, taktička je njemačko-četnička kolaboracija na terenu poprimala sve veći obim: {{izdvojeni citat|Iako se on sâm [Mihailović] oštroumno suzdržavao od iznošenja svog ličnog stava u javnosti, bez sumnje kako bi imao odriješene ruke za svaku eventualnost (npr. savezničko iskrcavanje na Balkanu), dopustio je svojim komandantima da pregovaraju s Nijemcima te da s njima sarađuju. I oni su to činili, sve više i više...<ref>Röhr, Werner, ed. (1994). Europa unterm Hakenkreuz: Okkupation und Kollaboration (1938–1945). Berlin: Hüthig. s. 358. <br/ > ({{jez-eng|"Though he himself [Draža Mihailović] shrewdly refrained from giving his personal view in public, no doubt to have a free hand for every eventuality (e.g. Allied landing on the Balkans), he allowed his commanders to negotiate with Germans and to co-operate with them. And they did so, more and more..."}})</ref>|[[Maximilian von Weichs]]}} Specijalni [[Adolf Hitler|Hitler]]ov izaslanik [[Hermann Neubacher]] u svojim memoarima tumači politiku Draže Mihailovića. On piše da je Mihailović „ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva”. Neubacher primjećuje da su Mihailovićevi komandanti sarađivali sa Nijemcima, dočim je on nastavio voditi antiokupatorsku propagandu: {{izdvojeni citat|Politiku Draže Mihailovića nije bilo teško razumeti. On je bio impresioniran nemačkim vojnim podvizima. Pa ipak, sa sigurnošću je računao na to da će Nemačka izgubiti rat. Dovoljno sam čuo od pouzdanih izvora, koji su me obavestili o Dražinom stavu prema Rajhu. On je ostao neprijatelj okupatoru, koji je, zbog Titovog uspona, postao njegov neprijatelj broj dva. Saveznici su Dražu ostavili na cedilu, pa je zato pokušao da od Nemaca – koji su za njega sada bili samo neprijatelj broj dva – dobije što je moguće više oružja. Namera četničkog vođe bila je ova: da se, kada započne nemačko povlačenje, bez borbe dokopa nemačkih strateških pozicija i da se na njima utvrdi. On se spremao za konačan obračun sa Titom, koji je trebalo da se vodi beskompromisno, na život ili smrt, a u pitanju je bila budućnost Jugoslavije. Dok su, dakle, Dražini podređeni komandanti tu i tamo sarađivali sa Nemcima, on je sam nastavio da i dalje vodi propagandu protiv Nemaca.<ref>[http://www.znaci.org/00001/172_7.pdf Herman Nojbaher: SPECIJALNI ZADATAK BALKAN] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221015170611/https://znaci.org/00001/172_7.pdf |date=2022-10-15 }}, str. 160–161.</ref>}} Čak i kada je odobravao kolaboraciju svojih komandanata sa okupatorima, general Mihailović je strogo vodio računa da se na taj način lično ne kompromituje, prvenstveno iz straha od negativne reakcije stanovništva okupirane Jugoslavije. Presretanjem komunikacije između Mihailovića i vojvode Đujića ujesen 1943, njemački nadležni organi su registrovali ovu tendenciju kod četničkog vođstva: {{izdvojeni citat|18.11. Radio-naređenje D.M. Đujiću da još više nego do sada ratuje zajedno sa njemačkim Wehrmachom protiv komunista, jer su oni izdali srpsku nacionalnu stvar. On sam ne može tako postupiti zbog stava naroda.<ref>[https://znaci.org/NARA/T316.php?rec=311&broj=235&roll=196 NARA, T311, Roll 196, frame no. 000223.] <br /> ({{jez-njem|"18. 11. FUNKBEFEHL D. M. AN DJUJIC, MIT DEUTSCHER WEHRMACHT GEGEN KOMMUNISTEN MEHR ALS BISHER ZU KAEMPFEN, DA NATIONALE SACHE SERBIENS VERRATEN. ER SELBST KOENNE WEGEN VOLKSMEINUNG NICHT MITMACHEN."}})</ref>|Depeša komande Druge oklopne armije komandi [[Armijska grupa F|Armijske grupe »F«]] od 21. novembra 1943. godine}} General [[Schutzstaffel|SS]]-a [[Otto Kumm]], treći komandant [[7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen|7. SS dobrovoljačke brdske divizije »Prinz Eugen«]], u knjizi ratnih memoara naslovljenoj ''Vorwärts, Prinz Eugen! Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"'' („Naprijed, Prinz Eugen! Istorija 7. SS dobrovoljačke divizije Prinz Eugen”), ostavio je svoje tumačenje prirode odnosâ između JVuO i njemačkog okupatora: {{izdvojeni citat|Kao ostatak „u šumi“ regularne armije nakon okupacije Jugoslavije, oni su nosili stare uniforme – i nove brade, jer su se zakleli da se neće brijati dok okupator ne bude isteran iz zemlje. Oni su bili verni kraljevini i borili su se za svog mladog kralja Petra II, ali radije su se držali udaljenih sela i oblasti, ne napadajući naše jedinice, osim ako se nisu osećali dovoljno nadmoćnim. Disciplina i naoružanje bilo im je relativno dobro, a u odnosu prema drugim jugoslovenskim narodnim i verskim grupama bili su nepredvidljivi – što je često išlo do napada na hrvatska sela i muslimanske žene. Kao prijatelje još su imali Engleze – i njihov radio. Na volovskim kolima ili na konjskim leđima oni su se povremeno prebacivali u druge oblasti, najčešće neuzdrmani, jer smo ih mi puštali, smatrajući da ih dugoročno možemo pridobiti za nas – kao '''braću po oružju protiv komunizma'''. To je donekle nejasna situacija, oni nisu prijatelji, ali ni neprijatelji, i situacija se menja s vremena na vreme.<ref>[http://www.znaci.org/00001/200.htm Otto Kumm: VORWÄRTS, PRINZ EUGEN! - Geschichte der 7. SS-Freiwilligen-Division "Prinz Eugen"], [http://www.znaci.org/00001/200_5.pdf Aufstellung der Division "Prinz Eugen"] str. 52. <br /> ({{jez-njem|"Als Reste der nach der Besetzung Jugoslawiens 'in den Wald' gegangenen regulären Armee tragen sie die alte Uniform – und neue Bärte, da sie geschworen haben, sich nicht früher zu rasieren, bevor nicht der Okkupator aus dem Land gejagt ist. Sie sind königstreu und kämpfen für ihren Jung-König Peter II., doch weichen sie lieber aus in abseits gelegene Dörfer und Gebiete und stellen sich nur selten unseren Verbänden, es sei denn, sie fühlen sich in ausreichender Ubermacht. Disziplin und Bewaffnung sind relativ gut, gegenüber den anderen jugoslawischen Volks- und Glaubensgruppen sind sie unberechenbar, weshalb es oft zu Ubergriffen gegen kroatische Dörfer oder muselmanische Frauen kommt. Als stille Freunde haben sie die Engländer – und ihre Funkgeräte. Auf Ochsenkarren oder hoch zu Roß verlegen sie manchmal in eine andere Gegend, meist ungeschoren, da wir sie ziehen lassen und sie auf lange Sicht für uns gewinnen wollen – als Waffengefährten gegen den Kommunismus. Es ist eine etwas unklare Situation, sie sind nicht Freund, auch nicht Feind, die Lage wechselt von mal zu mal."}})</ref>}} Saradnju sa četničkim formacijama generala Mihailovića u borbi protiv zajedničkog neprijatelja pominje u svojim memoarima i [[Schutzstaffel|SS]]-potpukovnik [[Otto Skorzeny]], vođa njemačkih komandosa, zaslužan za izvođenje brojnih specijalnih operacija tokom rata. Neposredno pred [[Kapitulacija Nacističke Njemačke|kapitulaciju nacističke Njemačke]], ''Obersturmbannführer'' Skorzeny je tri dana (od 5. do 8. maja [[1945]]. godine) vršio dužnost šefa njemačke vojno-obavještajne službe ''[[Abwehr]]''. Po osobnom ''[[Adolf Hitler|Führer]]ovom'' naređenju, potpukovnik Skorzeny biva upućen proljeća 1944. godine u okupiranu Jugoslaviju, kako bi koordinirao [[Operacija Konjićev skok|operacijom uništenja]] [[Vrhovni štab NOVJ|Vrhovnog štaba NOVJ]] i zarobljavanja [[Josip Broz Tito|maršala Tita]]: {{izdvojeni citat|U proljeće 1944. dobio sam naredbu Vrhovne komande Wehrmachta da lociram [[Josip Broz Tito|Titov]] štab, uništim ga i uhvatim Tita, koji je, prema [[Winston Churchill|Churchill]]ovoj volji, već bio zamijenio generala Mihailovića. Mihailović, ratni ministar mladog kralja [[Petar II Karađorđević|Petra II]] od Jugoslavije, koji je živio u egzilu u [[London]]u, bio je uplašen sve većim uticajem komunizma. Na njegovo zaprepaštenje, njegovi su se četnici ponekad borili zajedno čak s mađarskim trupama, Hrvatima [[Ante Pavelić]]a, pa čak i sa našim vojnicima protiv Titovih trupâ.<ref>Otto Skorzeny, ''Meine Kommandounternehmen. Krieg ohne Fronten'', Universitas Verlag in F.A. Herbig Verlagsbuchhandlung GmbH, München, 1993, s. 201. <br /> ({{jez-njem|"Im Frühjahr 1944 bekam ich den Befehl vom OKW, das Hauptquartier Titos ausfindig zu machen, es zu zerstören und Tito gefangenzunehmen, der nach dem Willen Churchills schon den General Mihailowitsch abgelöst hatte. Der Kriegsminister des im Exil in London lebenden jungen Königs Peter II. von Jugoslawien, Mihailowitsch, war über den fortschreitenden Einfluß des Kommunismus erschreckt. Seine Tschetniks schlugen sich zu seinem Erstaunen manchmal sogar gemeinsam mit den ungarischen Truppen, den Kroaten des Ante Pawelitsch und selbst unseren Soldaten gegen die Truppen Titos."}})</ref>}} == Reference == {{izvori|2}} == Povezano == * [[Kolaboracija četnika sa silama Osovine]] * [[Saradnja četnika sa fašističkom Italijom]] == Vanjske veze == {{commonscat|Chetnik collaboration with Axis occupation}} * [https://www.znaci.org/00001/40.htm Jozo Tomasevich: ČETNICI U DRUGOM SVJETSKOM RATU 1941-1945 (Stanford University Press 1975)] {{Kolaboracija u Jugoslaviji}} {{Authority control}} [[Kategorija:Saradnja četnika sa snagama Osovine u Drugom svetskom ratu| ]] 9ilgw9rwd3e6ex3fxxvcxr7aniio9kp 0 4701662 42585844 42344648 2026-04-27T20:26:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585844 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Quiberon | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime =<small></small> | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =Quiberon_aerial_view.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike=[[Panorama]] grada iz zraka | marker_mapa = Francuska | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Quiberon na karti Francuske | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|47|29|03|N|03|07|09|W|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Francuska}} | podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]] | podjela_ime1= [[Bretanja (administrativna regija)|Bretanja]] | podjela_vrsta2=[[Okruzi Francuske|Departman]] | podjela_ime2 =[[Morbihan]] | podjela_vrsta3= [[Departmani Francuske|arrondissement]] | podjela_ime3 =Lorient | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula = [[Gradonačelnik|Maire]] | vođa_ime =️Patrick Le Roux | nadmorska_visina=15<ref name=city/> | površina_ukupno =8.830 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2021]]. | stanovništvo_ukupno =4688 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =56170<ref name=city/> | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Quiberon''' je [[luka|lučki]] [[grad]] i [[općina]] od 4,688 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/france/morbihan/lorient/56186__quiberon/ | title =Quiberon in Lorient (Morbihan) | accessdate =24.09.2024. | language=engleski | publisher=City Population}}</ref>, na [[sjeverozapad]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Bretanja|Bretanji]] u [[Morbihan|Departmanu Morbihan]].<ref name=brit/> == Geografija == Grad se prostire na [[poluotok]]u u istoimenom [[zaljev]]u [[Atlantik]]a, udaljen 45 [[km]] [[jugozapad]]no od svog [[administrativni centar|administrativnog centra]] [[Vannes]]a. == Historija == Quiberon je bio naseljen još od [[prahistorija|prehistorije]]i, dokaz za to su [[nekropola|nekropole]] datirane u [[5. milenijum pne.|5. milenij pne.]], i [[megalit]]i ([[4. milenijum pne.|4. milenij pne.]] - [[2. milenijum pne.|2. milenij pne.]]).<ref name=brit/> Sve do [[11. vijek]]a Quiberon je bio [[otok]], koji se zbog intenzivne [[deforestacija|deforestacije]] pretvorio u [[poluotok]], jer je nakon tog velika količina [[pijesak|pijeska]] i ostalog [[sediment]]a kliznula u [[zaljev]] i formirala [[sprud]] koii je vremenom došao do [[kopno|kopna]] i stvorio današnju [[Prevlaka (geografija)|prevlaku]].<ref name=brit/> Veliki događaj za Quiberon bio je napad [[Royal Navy|Engleske kraljevske mornarice]] [[1746]]. Tad se [[flota]] od 40 [[brod]]ova iskrcala na poluotok i zatražila predaju. Malobrojna francuska posada je to odbila, pa je potučena a poluotok opljačkan. Zbog tog je [[vojvoda]] od [[Lista vladara Bretanje|Penthièvrea]] odlučio [[fortifikacija|utvrditi]] poluotok, izgradnja glavne utvrde Penthièvre započela je [[1747]].<ref name=brit/> Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] [[1789]]. brojni francuski [[plemstvo|plemići]] pobjegli su u [[Kraljevstvo Velika Britanija|Veliku Britaniju]]. Ti [[Emigracija|emigranti]] uvjerili su [[Englezi|Engleze]] da je [[Prva Francuska Republika|Francusku republiku]] moguće srušti [[pobuna|pobunom]] u [[Bretanja|Bretanji]]. U [[jun]]u [[1795]]. se [[rojalizam|rojalistička]] [[vojska]] od 5,400 emigranata iskrcala na poluotok, njima se pridružilo oko 12,000 građana iz [[Morbihan|Departmana Morbihan]]. [[Prva Francuska Republika|Republikanska]] vojska, [[general]]a [[Lazare Hoche|Hochea]], uspjela je natjerati [[rojalizam|rojaliste]] u bijeg, pa su se oni sklonili u utvrdu Penthièvre. Hoche je napao utvrdu tokom [[noć]]i [[20. jul]]a. Branioci su sutradan [[kapitulacija|kapitulirali]], od 6,263 [[hapšenje|zarobljenih]] - 748 je strijeljano.<ref name=brit/> Nakon [[Nicolas Appert|Appertova]] otkrića [[Sterilizacija (mikrobiologija)|sterilizacije]], krajem [[19. vijek]] počela je sa radom [[tvornica]] [[riba|ribljih]] [[konzerva|konzervi]] Port Maria Tako je Quiberon postao najveća francuska luka za [[srdele]], koje su [[muškarac|muškarci]] lovili a [[žena|žene]] konzervirale.<ref name=brit/> Izgradnja [[željeznička pruga|željezničke pruge]] [[Auray (Francuska)|Auray]]-Quiberon dovršene [[1882]]., radikalno je promjenila život u Quiberonu, jer je [[turizam]] postao unosniji od [[ribarstvo|ribarstva]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.ville-quiberon.fr/histoire-de-quiberon/ | title =''Histoire de Quiberon''' | accessdate =24.09.2024. | language =francuski | publisher =Quiberon }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Quiberon}} * [https://www.ville-quiberon.fr/ ''Quiberon'' (službene stranice)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en icon}} [[Kategorija:Gradovi u Francuskoj]] bhzi94az9t6jl9epn0nf1cnj15d2lor 10 4701926 42585940 42226316 2026-04-28T01:10:50Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:High-use]] na [[Šablon:Široka upotreba]] 42226314 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1={{{1|}}}|2={{{2|}}}|info={{{info|}}}|demo={{{demo|}}}|form={{{form|}}}|expiry={{{expiry|}}}|system={{{system|}}}}}<noinclude> {{Documentation}} <!-- Add categories to the /doc subpage; interwiki links go to Wikidata, thank you! --> </noinclude> j29sm6019piulvmp7rcudlkhl1yuxmv 828 4701933 42585904 42226854 2026-04-26T05:12:46Z en>Ahechtbot 0 [[Wikipedia:BOT|Bot]]: Updated page. 42585904 Scribunto text/plain return { ["S"] = 4200, ["S-aca"] = 6700, ["S-ach"] = 17000, ["S-aft"] = 229000, ["S-aft/check"] = 229000, ["S-aft/filter"] = 229000, ["S-bef"] = 233000, ["S-bef/check"] = 233000, ["S-bef/filter"] = 233000, ["S-break"] = 6500, ["S-bus"] = 2100, ["S-civ"] = 2900, ["S-dip"] = 5900, ["S-end"] = 260000, ["S-gov"] = 8600, ["S-hon"] = 4000, ["S-hou"] = 9800, ["S-inc"] = 13000, ["S-legal"] = 9800, ["S-line_label"] = 2000, ["S-mil"] = 13000, ["S-new"] = 17000, ["S-non"] = 11000, ["S-npo"] = 4200, ["S-off"] = 43000, ["S-par"] = 52000, ["S-par/en"] = 3300, ["S-par/gb"] = 3300, ["S-par/uk"] = 12000, ["S-par/us-hs"] = 12000, ["S-par/us-sen"] = 2100, ["S-ppo"] = 15000, ["S-prec"] = 3200, ["S-reg"] = 22000, ["S-rel"] = 19000, ["S-roy"] = 2800, ["S-sports"] = 11000, ["S-start"] = 252000, ["S-ttl"] = 241000, ["S-ttl/check"] = 241000, ["S-vac"] = 7700, ["SAU"] = 2100, ["SCO"] = 3800, ["SDcat"] = 6700000, ["SECOND"] = 2300, ["SGP"] = 2800, ["SIA"] = 2700, ["SLL"] = 2000, ["SLO"] = 4800, ["SMS"] = 6800, ["SMU"] = 2400, ["SPI_archive_notice"] = 83000, ["SPIarchive_notice"] = 82000, ["SPIcat"] = 3800, ["SPIclose"] = 3300, ["SPIpriorcases"] = 76000, ["SR/Olympics_profile"] = 2300, ["SRB"] = 4300, ["SS"] = 22000, ["SSPa"] = 2600, ["STN"] = 11000, ["SUBJECTSPACE_formatted"] = 44000, ["SUI"] = 9400, ["SVG"] = 2700, ["SVG-Logo"] = 26000, ["SVG-Res"] = 24000, ["SVG-logo"] = 14000, ["SVK"] = 8700, ["SVN"] = 5800, ["SWE"] = 13000, ["Sandbox_other"] = 458000, ["Saturday"] = 2700, ["Saved_book"] = 52000, ["Sc"] = 2900, ["Scholia"] = 3700, ["School_block"] = 13000, ["School_disambiguation"] = 3400, ["Schoolblock"] = 6900, ["Schooldis"] = 2700, ["Schoolip"] = 12000, ["Scientist_icon"] = 16000, ["Scientist_icon2"] = 16000, ["Sclass"] = 34000, ["Sclass2"] = 11000, ["Screen_reader-only"] = 99000, ["Screen_reader-only/styles.css"] = 138000, ["Script"] = 7500, ["Script/Arabic"] = 3900, ["Script/Hebrew"] = 4900, ["Script/Nastaliq"] = 15000, ["Script/doc/id-unk"] = 3300, ["Script/doc/id-unk/core"] = 3300, ["Script/doc/id-unk/is-iso-alpha4"] = 3200, ["Script/doc/id-unk/name-to-alpha4"] = 3300, ["Script/styles.css"] = 3400, ["Script/styles_arabic.css"] = 3900, ["Script/styles_hebrew.css"] = 4900, ["Sdash"] = 3900, ["Search_box"] = 72000, ["Search_link"] = 23000, ["Section_link"] = 157000, ["Section_sizes"] = 4100, ["See"] = 9000, ["See_also"] = 214000, ["Seealso"] = 7500, ["Seiner_Majestät_Schiff"] = 6800, ["Seiner_Majestät_Unterseeboot"] = 2400, ["Select_skin"] = 5500, ["Selected_article"] = 2500, ["Selected_picture"] = 2400, ["Self"] = 44000, ["Self-published_inline"] = 4600, ["Self-published_source"] = 6100, ["Self-reference"] = 2200, ["Self-reference_tool"] = 7300, ["Sent_off"] = 16000, ["Sentoff"] = 6000, ["Separated_entries"] = 40000, ["Sequence"] = 4100, ["Series_overview"] = 9600, ["Serif"] = 4800, ["Set_category"] = 38000, ["Set_index_article"] = 7100, ["Sets_taxobox_colour"] = 4200, ["Sfn"] = 203000, ["SfnRef"] = 161000, ["Sfn_whitelist"] = 2400, ["Sfnm"] = 5600, ["Sfnp"] = 23000, ["Sfnref"] = 17000, ["Sfrac"] = 5100, ["Sfrac/styles.css"] = 5100, ["SharedIPEDU"] = 3300, ["Shared_IP"] = 10000, ["Shared_IP_corp"] = 4100, ["Shared_IP_edu"] = 186000, ["Shared_IP_gov"] = 2300, ["Sharedip"] = 3000, ["Sharedipedu"] = 3800, ["Sherdog"] = 2700, ["Ship"] = 41000, ["Ship_index"] = 7600, ["Shipboxflag"] = 21000, ["Shipboxflag/core"] = 21000, ["Shipwrecks_navbox_footer"] = 10000, ["Shipwrecks_navbox_footer/link"] = 10000, ["Short_description"] = 6840000, ["Short_description/lowercasecheck"] = 6840000, ["Short_pages_monitor"] = 15000, ["Short_pages_monitor/maximum_length"] = 15000, ["Shortcut"] = 21000, ["Should_be_SVG"] = 8200, ["Shy"] = 2200, ["Sic"] = 38000, ["Side_box"] = 1240000, ["Sidebar"] = 313000, ["Sidebar_games_events"] = 42000, ["Sidebar_person"] = 4400, ["Sidebar_person/styles.css"] = 5800, ["Sidebar_with_collapsible_lists"] = 81000, ["Sigfig"] = 4100, ["Significant_figures"] = 5600, ["Significant_figures/rnd"] = 5200, ["Signpost-subscription"] = 2100, ["Signpost-subscription/styles.css"] = 2100, ["Signpost/item"] = 48000, ["Signpost/item/core"] = 48000, ["Signpost/snippet-nopic"] = 3400, ["Signpost/snippet/styles.css"] = 3700, ["Sildb_prim"] = 2200, ["Silver02"] = 18000, ["Silver2"] = 57000, ["Silver_medal"] = 6600, ["Similar_names"] = 3300, ["Single+double"] = 10000, ["Single+space"] = 17000, ["Single-innings_cricket_match"] = 3900, ["Single_chart"] = 42000, ["Single_namespace"] = 324000, ["Single_source"] = 3000, ["Singlechart"] = 14000, ["Singles"] = 48000, ["Sister-inline"] = 220000, ["Sister-inline/styles.css"] = 220000, ["Sister_project"] = 1120000, ["Sister_project/styles.css"] = 1120000, ["Sister_project_links"] = 14000, ["Skip_to_talk"] = 12000, ["Skip_to_talk/styles.css"] = 12000, ["Sky"] = 3300, ["Sky/styles.css"] = 3300, ["Slink"] = 69000, ["Slovak_municipality"] = 3000, ["Slovak_municipality/geo"] = 2800, ["Small"] = 643000, ["Small_Solar_System_bodies"] = 3600, ["Smallcaps"] = 21000, ["Smallcaps/styles.css"] = 22000, ["Smalldiv"] = 39000, ["Smaller"] = 78000, ["Smiley"] = 52000, ["Snd"] = 601000, ["Snds"] = 6500, ["Soccer_icon"] = 125000, ["Soccer_icon2"] = 125000, ["Soccer_icon4"] = 3400, ["Soccerbase"] = 13000, ["Soccerbase_season"] = 7900, ["Soccerway"] = 83000, ["Sock"] = 54000, ["Sock_list"] = 10000, ["Sockcat"] = 2000, ["Sockmaster"] = 10000, ["Sockpuppet"] = 278000, ["Sockpuppet/altmaster"] = 3500, ["Sockpuppet/categorise"] = 278000, ["SockpuppetCheckuser"] = 5500, ["Sockpuppet_category"] = 51000, ["Sockpuppet_category/confirmed"] = 27000, ["Sockpuppet_category/suspected"] = 24000, ["Sockpuppetcheckuser"] = 3600, ["Sockpuppeteer"] = 28000, ["Soft_hyphen"] = 2300, ["Soft_redirect"] = 6600, ["Soft_redirect_protection"] = 9900, ["Softredirect"] = 3300, ["Solar_luminosity"] = 5100, ["Solar_mass"] = 6300, ["Solar_radius"] = 5100, ["Soldier_icon"] = 3900, ["Soldier_icon2"] = 3900, ["Songs_category"] = 9500, ["Songs_category/core"] = 9500, ["Sort"] = 118000, ["Sort_under"] = 2100, ["Sort_under/styles.css"] = 2100, ["Sortname"] = 63000, ["Source-attribution"] = 8900, ["Source_assess"] = 2500, ["Source_assess_table"] = 2500, ["Source_attribution"] = 38000, ["Source_check"] = 929000, ["Sourcecheck"] = 929000, ["Sources"] = 3700, ["Sources_exist"] = 4000, ["South_America_topic"] = 2700, ["Sp"] = 192000, ["Space"] = 133000, ["Space+double"] = 7100, ["Space+single"] = 15000, ["Spaced_en_dash"] = 634000, ["Spaced_en_dash_space"] = 6500, ["Spaced_ndash"] = 22000, ["Spaces"] = 728000, ["Spain_metadata_Wikidata"] = 7400, ["Spamlink"] = 14000, ["Species_Latin_name_abbreviation_disambiguation"] = 2400, ["Species_list"] = 24000, ["Speciesbox"] = 387000, ["Speciesbox/checkgenus"] = 385000, ["Speciesbox/getGenus"] = 388000, ["Speciesbox/getSpecies"] = 387000, ["Speciesbox/name"] = 387000, ["Speciesbox/parameterCheck"] = 387000, ["Speciesbox/trim"] = 387000, ["Specieslist"] = 9200, ["Split_article"] = 4100, ["Spnd"] = 4700, ["Spoken_Wikipedia"] = 2200, ["Sport_icon"] = 16000, ["Sport_icon2"] = 16000, ["SportsYearCatUSstate"] = 6600, ["Sports_club_or_team_people_category_header"] = 14000, ["Sports_club_or_team_people_category_header/category1"] = 14000, ["Sports_links"] = 79000, ["Sports_reference"] = 5200, ["Squad_maintenance"] = 3800, ["Sronly"] = 48000, ["Srt"] = 7100, ["Stack"] = 29000, ["Stack/styles.css"] = 40000, ["Stack_begin"] = 11000, ["Stack_end"] = 11000, ["StaleIP"] = 3600, ["StandardEbooks"] = 2400, ["Standings_table_end"] = 63000, ["Standings_table_entry"] = 24000, ["Standings_table_entry/record"] = 63000, ["Standings_table_start"] = 63000, ["Standings_table_start/colheader"] = 63000, ["Standings_table_start/colspan"] = 63000, ["Standings_table_start/styles.css"] = 63000, ["Starbox_astrometry"] = 5600, ["Starbox_begin"] = 5800, ["Starbox_catalog"] = 5700, ["Starbox_character"] = 5600, ["Starbox_detail"] = 5500, ["Starbox_end"] = 5700, ["Starbox_image"] = 3900, ["Starbox_observe"] = 5400, ["Starbox_reference"] = 5700, ["Start-Class"] = 18000, ["Start-date"] = 2300, ["Start_and_end_dates"] = 3600, ["Start_box"] = 5700, ["Start_date"] = 539000, ["Start_date_and_age"] = 183000, ["Start_date_and_years_ago"] = 4200, ["Start_date_text"] = 3900, ["Start_of_course_timeline"] = 5800, ["Start_of_course_week"] = 6000, ["Start_tab"] = 6600, ["Startflatlist"] = 161000, ["Startplainlist"] = 2100, ["Static_IP"] = 5000, ["Static_row_numbers"] = 2800, ["Static_row_numbers/styles.css"] = 2800, ["Station"] = 22000, ["Station_link"] = 18000, ["Stdinchicite"] = 10000, ["Steady"] = 19000, ["Steam-powered_ship"] = 22000, ["Sticky_header"] = 8700, ["Sticky_header/styles.css"] = 25000, ["Stl"] = 16000, ["Stn"] = 11000, ["Stn_art_lnk"] = 2200, ["Stnlnk"] = 34000, ["Stop"] = 2000, ["Store_norske_leksikon"] = 2200, ["Storm_colour"] = 5600, ["Storm_name"] = 2400, ["Storm_path"] = 2200, ["Stortingetbio"] = 2100, ["StoryTeleplay"] = 3300, ["Str_count"] = 165000, ["Str_endswith"] = 234000, ["Str_find"] = 281000, ["Str_index"] = 14000, ["Str_left"] = 345000, ["Str_len"] = 354000, ["Str_letter"] = 183000, ["Str_letter/trim"] = 21000, ["Str_number"] = 7200, ["Str_number/trim"] = 213000, ["Str_rep"] = 295000, ["Str_right"] = 7000, ["Str_startswith"] = 2700, ["Str_trim"] = 4200, ["Str_≠_len"] = 47000, ["Str_≤_len"] = 2800, ["Str_≥_len"] = 101000, ["Strfind_short"] = 279000, ["Strike"] = 2200, ["Strikethrough"] = 20000, ["String_split"] = 4900, ["Strip_tags"] = 40000, ["Strong"] = 1020000, ["Structurae"] = 2100, ["Stub-Class"] = 18000, ["Stub_Category"] = 14000, ["Stub_category"] = 20000, ["Stub_documentation"] = 42000, ["Student_editor"] = 27000, ["Student_sandbox"] = 4500, ["Student_table_row"] = 7000, ["Students_table"] = 7000, ["Su"] = 4600, ["Su-census1989"] = 4600, ["Sub"] = 4200, ["Subinfobox_bodystyle"] = 74000, ["Subject_bar"] = 20000, ["Suboff"] = 7300, ["Subon"] = 7400, ["Subpage_other"] = 392000, ["Subscription_required"] = 35000, ["Subsidebar_bodystyle"] = 5600, ["Subst_only"] = 5500, ["Substituted_comment"] = 19000, ["Succession_box"] = 119000, ["Succession_box/check"] = 119000, ["Succession_links"] = 209000, ["Summer_Olympics_by_year_category_navigation"] = 2500, ["Summer_Olympics_by_year_category_navigation/core"] = 2500, ["Sunday"] = 2700, ["Sup"] = 93000, ["Suppress_categories"] = 6500, ["Surname"] = 79000, ["Swiss_metadata_Wikidata"] = 2900, ["Swiss_populations"] = 2400, ["Swiss_populations_NC"] = 3000, ["Swiss_populations_YM"] = 2300, ["Swiss_populations_ref"] = 2400, ["Switcher"] = 7900, ["Sz"] = 2500, ["Module:SDcat"] = 6700000, ["Module:SPI_archive_notice"] = 38000, ["Module:SST"] = 13000, ["Module:SST/hosts"] = 13000, ["Module:SST/registry"] = 266000, ["Module:SST/shards/sets/COLLEDGE_SHIPS_RN"] = 3000, ["Module:SST/shards/sets/TALBERT_BARRINGTON_ATLAS"] = 2100, ["Module:Science_redirect"] = 318000, ["Module:Science_redirect/conf"] = 318000, ["Module:Section_link"] = 157000, ["Module:Section_sizes"] = 5700, ["Module:See_also_if_exists"] = 92000, ["Module:Self"] = 44000, ["Module:Self/license_migration_data.json"] = 23000, ["Module:Self/styles.css"] = 44000, ["Module:Separated_entries"] = 2700000, ["Module:Series_overview"] = 9600, ["Module:Settlement_Wikidata"] = 52000, ["Module:Settlement_short_description"] = 729000, ["Module:Shortcut"] = 28000, ["Module:Shortcut/config"] = 28000, ["Module:Shortcut/styles.css"] = 28000, ["Module:Side_box"] = 1270000, ["Module:Side_box/styles.css"] = 1270000, ["Module:Sidebar"] = 424000, ["Module:Sidebar/configuration"] = 424000, ["Module:Sidebar/styles.css"] = 430000, ["Module:Sidebar_games_events"] = 42000, ["Module:Sidebar_games_events/styles.css"] = 42000, ["Module:Singles"] = 48000, ["Module:Sister_project_links"] = 21000, ["Module:Sister_project_links/bar/styles.css"] = 6900, ["Module:Sister_project_links/config"] = 21000, ["Module:Sister_project_links/styles.css"] = 14000, ["Module:Sister_project_logo"] = 1230000, ["Module:Sister_project_logo/data"] = 1230000, ["Module:Slovak_municipality"] = 3000, ["Module:Sock_list"] = 10000, ["Module:Sort"] = 150000, ["Module:Sort_title"] = 38000, ["Module:Sortkey"] = 104000, ["Module:Split_article"] = 4100, ["Module:Spoken_Wikipedia"] = 2200, ["Module:Spoken_Wikipedia/configuration"] = 2200, ["Module:Spoken_Wikipedia/styles.css"] = 2200, ["Module:Sports_career"] = 21000, ["Module:Sports_color"] = 75000, ["Module:Sports_color/baseball"] = 36000, ["Module:Sports_color/basketball"] = 19000, ["Module:Sports_color/ice_hockey"] = 3300, ["Module:Sports_rbr_table"] = 14000, ["Module:Sports_rbr_table/styles.css"] = 14000, ["Module:Sports_reference"] = 5200, ["Module:Sports_results"] = 19000, ["Module:Sports_results/styles.css"] = 11000, ["Module:Sports_table"] = 71000, ["Module:Sports_table/Volleyball"] = 2400, ["Module:Sports_table/WDL"] = 62000, ["Module:Sports_table/WDL_OT"] = 3800, ["Module:Sports_table/WL"] = 5300, ["Module:Sports_table/WL_OT"] = 2900, ["Module:Sports_table/argcheck"] = 71000, ["Module:Sports_table/styles.css"] = 71000, ["Module:Sports_table/sub"] = 71000, ["Module:Sports_table/totalscheck"] = 51000, ["Module:Stock_tickers/NYSE"] = 2000, ["Module:Storm_categories"] = 5700, ["Module:Storm_categories/categories"] = 5700, ["Module:Storm_categories/colors"] = 5700, ["Module:Storm_categories/icons"] = 5700, ["Module:String"] = 14400000, ["Module:String2"] = 2060000, ["Module:Su"] = 13000, ["Module:Subject_bar"] = 20000, ["Module:Suppress_categories"] = 6500, ["Module:Switcher"] = 7900, } 5pdwlwwt2mzhuzl7gnx5uq3ek8sfpqz 42585905 42585904 2026-04-27T23:06:54Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Transclusion_count/data/S]] 42585904 Scribunto text/plain return { ["S"] = 4200, ["S-aca"] = 6700, ["S-ach"] = 17000, ["S-aft"] = 229000, ["S-aft/check"] = 229000, ["S-aft/filter"] = 229000, ["S-bef"] = 233000, ["S-bef/check"] = 233000, ["S-bef/filter"] = 233000, ["S-break"] = 6500, ["S-bus"] = 2100, ["S-civ"] = 2900, ["S-dip"] = 5900, ["S-end"] = 260000, ["S-gov"] = 8600, ["S-hon"] = 4000, ["S-hou"] = 9800, ["S-inc"] = 13000, ["S-legal"] = 9800, ["S-line_label"] = 2000, ["S-mil"] = 13000, ["S-new"] = 17000, ["S-non"] = 11000, ["S-npo"] = 4200, ["S-off"] = 43000, ["S-par"] = 52000, ["S-par/en"] = 3300, ["S-par/gb"] = 3300, ["S-par/uk"] = 12000, ["S-par/us-hs"] = 12000, ["S-par/us-sen"] = 2100, ["S-ppo"] = 15000, ["S-prec"] = 3200, ["S-reg"] = 22000, ["S-rel"] = 19000, ["S-roy"] = 2800, ["S-sports"] = 11000, ["S-start"] = 252000, ["S-ttl"] = 241000, ["S-ttl/check"] = 241000, ["S-vac"] = 7700, ["SAU"] = 2100, ["SCO"] = 3800, ["SDcat"] = 6700000, ["SECOND"] = 2300, ["SGP"] = 2800, ["SIA"] = 2700, ["SLL"] = 2000, ["SLO"] = 4800, ["SMS"] = 6800, ["SMU"] = 2400, ["SPI_archive_notice"] = 83000, ["SPIarchive_notice"] = 82000, ["SPIcat"] = 3800, ["SPIclose"] = 3300, ["SPIpriorcases"] = 76000, ["SR/Olympics_profile"] = 2300, ["SRB"] = 4300, ["SS"] = 22000, ["SSPa"] = 2600, ["STN"] = 11000, ["SUBJECTSPACE_formatted"] = 44000, ["SUI"] = 9400, ["SVG"] = 2700, ["SVG-Logo"] = 26000, ["SVG-Res"] = 24000, ["SVG-logo"] = 14000, ["SVK"] = 8700, ["SVN"] = 5800, ["SWE"] = 13000, ["Sandbox_other"] = 458000, ["Saturday"] = 2700, ["Saved_book"] = 52000, ["Sc"] = 2900, ["Scholia"] = 3700, ["School_block"] = 13000, ["School_disambiguation"] = 3400, ["Schoolblock"] = 6900, ["Schooldis"] = 2700, ["Schoolip"] = 12000, ["Scientist_icon"] = 16000, ["Scientist_icon2"] = 16000, ["Sclass"] = 34000, ["Sclass2"] = 11000, ["Screen_reader-only"] = 99000, ["Screen_reader-only/styles.css"] = 138000, ["Script"] = 7500, ["Script/Arabic"] = 3900, ["Script/Hebrew"] = 4900, ["Script/Nastaliq"] = 15000, ["Script/doc/id-unk"] = 3300, ["Script/doc/id-unk/core"] = 3300, ["Script/doc/id-unk/is-iso-alpha4"] = 3200, ["Script/doc/id-unk/name-to-alpha4"] = 3300, ["Script/styles.css"] = 3400, ["Script/styles_arabic.css"] = 3900, ["Script/styles_hebrew.css"] = 4900, ["Sdash"] = 3900, ["Search_box"] = 72000, ["Search_link"] = 23000, ["Section_link"] = 157000, ["Section_sizes"] = 4100, ["See"] = 9000, ["See_also"] = 214000, ["Seealso"] = 7500, ["Seiner_Majestät_Schiff"] = 6800, ["Seiner_Majestät_Unterseeboot"] = 2400, ["Select_skin"] = 5500, ["Selected_article"] = 2500, ["Selected_picture"] = 2400, ["Self"] = 44000, ["Self-published_inline"] = 4600, ["Self-published_source"] = 6100, ["Self-reference"] = 2200, ["Self-reference_tool"] = 7300, ["Sent_off"] = 16000, ["Sentoff"] = 6000, ["Separated_entries"] = 40000, ["Sequence"] = 4100, ["Series_overview"] = 9600, ["Serif"] = 4800, ["Set_category"] = 38000, ["Set_index_article"] = 7100, ["Sets_taxobox_colour"] = 4200, ["Sfn"] = 203000, ["SfnRef"] = 161000, ["Sfn_whitelist"] = 2400, ["Sfnm"] = 5600, ["Sfnp"] = 23000, ["Sfnref"] = 17000, ["Sfrac"] = 5100, ["Sfrac/styles.css"] = 5100, ["SharedIPEDU"] = 3300, ["Shared_IP"] = 10000, ["Shared_IP_corp"] = 4100, ["Shared_IP_edu"] = 186000, ["Shared_IP_gov"] = 2300, ["Sharedip"] = 3000, ["Sharedipedu"] = 3800, ["Sherdog"] = 2700, ["Ship"] = 41000, ["Ship_index"] = 7600, ["Shipboxflag"] = 21000, ["Shipboxflag/core"] = 21000, ["Shipwrecks_navbox_footer"] = 10000, ["Shipwrecks_navbox_footer/link"] = 10000, ["Short_description"] = 6840000, ["Short_description/lowercasecheck"] = 6840000, ["Short_pages_monitor"] = 15000, ["Short_pages_monitor/maximum_length"] = 15000, ["Shortcut"] = 21000, ["Should_be_SVG"] = 8200, ["Shy"] = 2200, ["Sic"] = 38000, ["Side_box"] = 1240000, ["Sidebar"] = 313000, ["Sidebar_games_events"] = 42000, ["Sidebar_person"] = 4400, ["Sidebar_person/styles.css"] = 5800, ["Sidebar_with_collapsible_lists"] = 81000, ["Sigfig"] = 4100, ["Significant_figures"] = 5600, ["Significant_figures/rnd"] = 5200, ["Signpost-subscription"] = 2100, ["Signpost-subscription/styles.css"] = 2100, ["Signpost/item"] = 48000, ["Signpost/item/core"] = 48000, ["Signpost/snippet-nopic"] = 3400, ["Signpost/snippet/styles.css"] = 3700, ["Sildb_prim"] = 2200, ["Silver02"] = 18000, ["Silver2"] = 57000, ["Silver_medal"] = 6600, ["Similar_names"] = 3300, ["Single+double"] = 10000, ["Single+space"] = 17000, ["Single-innings_cricket_match"] = 3900, ["Single_chart"] = 42000, ["Single_namespace"] = 324000, ["Single_source"] = 3000, ["Singlechart"] = 14000, ["Singles"] = 48000, ["Sister-inline"] = 220000, ["Sister-inline/styles.css"] = 220000, ["Sister_project"] = 1120000, ["Sister_project/styles.css"] = 1120000, ["Sister_project_links"] = 14000, ["Skip_to_talk"] = 12000, ["Skip_to_talk/styles.css"] = 12000, ["Sky"] = 3300, ["Sky/styles.css"] = 3300, ["Slink"] = 69000, ["Slovak_municipality"] = 3000, ["Slovak_municipality/geo"] = 2800, ["Small"] = 643000, ["Small_Solar_System_bodies"] = 3600, ["Smallcaps"] = 21000, ["Smallcaps/styles.css"] = 22000, ["Smalldiv"] = 39000, ["Smaller"] = 78000, ["Smiley"] = 52000, ["Snd"] = 601000, ["Snds"] = 6500, ["Soccer_icon"] = 125000, ["Soccer_icon2"] = 125000, ["Soccer_icon4"] = 3400, ["Soccerbase"] = 13000, ["Soccerbase_season"] = 7900, ["Soccerway"] = 83000, ["Sock"] = 54000, ["Sock_list"] = 10000, ["Sockcat"] = 2000, ["Sockmaster"] = 10000, ["Sockpuppet"] = 278000, ["Sockpuppet/altmaster"] = 3500, ["Sockpuppet/categorise"] = 278000, ["SockpuppetCheckuser"] = 5500, ["Sockpuppet_category"] = 51000, ["Sockpuppet_category/confirmed"] = 27000, ["Sockpuppet_category/suspected"] = 24000, ["Sockpuppetcheckuser"] = 3600, ["Sockpuppeteer"] = 28000, ["Soft_hyphen"] = 2300, ["Soft_redirect"] = 6600, ["Soft_redirect_protection"] = 9900, ["Softredirect"] = 3300, ["Solar_luminosity"] = 5100, ["Solar_mass"] = 6300, ["Solar_radius"] = 5100, ["Soldier_icon"] = 3900, ["Soldier_icon2"] = 3900, ["Songs_category"] = 9500, ["Songs_category/core"] = 9500, ["Sort"] = 118000, ["Sort_under"] = 2100, ["Sort_under/styles.css"] = 2100, ["Sortname"] = 63000, ["Source-attribution"] = 8900, ["Source_assess"] = 2500, ["Source_assess_table"] = 2500, ["Source_attribution"] = 38000, ["Source_check"] = 929000, ["Sourcecheck"] = 929000, ["Sources"] = 3700, ["Sources_exist"] = 4000, ["South_America_topic"] = 2700, ["Sp"] = 192000, ["Space"] = 133000, ["Space+double"] = 7100, ["Space+single"] = 15000, ["Spaced_en_dash"] = 634000, ["Spaced_en_dash_space"] = 6500, ["Spaced_ndash"] = 22000, ["Spaces"] = 728000, ["Spain_metadata_Wikidata"] = 7400, ["Spamlink"] = 14000, ["Species_Latin_name_abbreviation_disambiguation"] = 2400, ["Species_list"] = 24000, ["Speciesbox"] = 387000, ["Speciesbox/checkgenus"] = 385000, ["Speciesbox/getGenus"] = 388000, ["Speciesbox/getSpecies"] = 387000, ["Speciesbox/name"] = 387000, ["Speciesbox/parameterCheck"] = 387000, ["Speciesbox/trim"] = 387000, ["Specieslist"] = 9200, ["Split_article"] = 4100, ["Spnd"] = 4700, ["Spoken_Wikipedia"] = 2200, ["Sport_icon"] = 16000, ["Sport_icon2"] = 16000, ["SportsYearCatUSstate"] = 6600, ["Sports_club_or_team_people_category_header"] = 14000, ["Sports_club_or_team_people_category_header/category1"] = 14000, ["Sports_links"] = 79000, ["Sports_reference"] = 5200, ["Squad_maintenance"] = 3800, ["Sronly"] = 48000, ["Srt"] = 7100, ["Stack"] = 29000, ["Stack/styles.css"] = 40000, ["Stack_begin"] = 11000, ["Stack_end"] = 11000, ["StaleIP"] = 3600, ["StandardEbooks"] = 2400, ["Standings_table_end"] = 63000, ["Standings_table_entry"] = 24000, ["Standings_table_entry/record"] = 63000, ["Standings_table_start"] = 63000, ["Standings_table_start/colheader"] = 63000, ["Standings_table_start/colspan"] = 63000, ["Standings_table_start/styles.css"] = 63000, ["Starbox_astrometry"] = 5600, ["Starbox_begin"] = 5800, ["Starbox_catalog"] = 5700, ["Starbox_character"] = 5600, ["Starbox_detail"] = 5500, ["Starbox_end"] = 5700, ["Starbox_image"] = 3900, ["Starbox_observe"] = 5400, ["Starbox_reference"] = 5700, ["Start-Class"] = 18000, ["Start-date"] = 2300, ["Start_and_end_dates"] = 3600, ["Start_box"] = 5700, ["Start_date"] = 539000, ["Start_date_and_age"] = 183000, ["Start_date_and_years_ago"] = 4200, ["Start_date_text"] = 3900, ["Start_of_course_timeline"] = 5800, ["Start_of_course_week"] = 6000, ["Start_tab"] = 6600, ["Startflatlist"] = 161000, ["Startplainlist"] = 2100, ["Static_IP"] = 5000, ["Static_row_numbers"] = 2800, ["Static_row_numbers/styles.css"] = 2800, ["Station"] = 22000, ["Station_link"] = 18000, ["Stdinchicite"] = 10000, ["Steady"] = 19000, ["Steam-powered_ship"] = 22000, ["Sticky_header"] = 8700, ["Sticky_header/styles.css"] = 25000, ["Stl"] = 16000, ["Stn"] = 11000, ["Stn_art_lnk"] = 2200, ["Stnlnk"] = 34000, ["Stop"] = 2000, ["Store_norske_leksikon"] = 2200, ["Storm_colour"] = 5600, ["Storm_name"] = 2400, ["Storm_path"] = 2200, ["Stortingetbio"] = 2100, ["StoryTeleplay"] = 3300, ["Str_count"] = 165000, ["Str_endswith"] = 234000, ["Str_find"] = 281000, ["Str_index"] = 14000, ["Str_left"] = 345000, ["Str_len"] = 354000, ["Str_letter"] = 183000, ["Str_letter/trim"] = 21000, ["Str_number"] = 7200, ["Str_number/trim"] = 213000, ["Str_rep"] = 295000, ["Str_right"] = 7000, ["Str_startswith"] = 2700, ["Str_trim"] = 4200, ["Str_≠_len"] = 47000, ["Str_≤_len"] = 2800, ["Str_≥_len"] = 101000, ["Strfind_short"] = 279000, ["Strike"] = 2200, ["Strikethrough"] = 20000, ["String_split"] = 4900, ["Strip_tags"] = 40000, ["Strong"] = 1020000, ["Structurae"] = 2100, ["Stub-Class"] = 18000, ["Stub_Category"] = 14000, ["Stub_category"] = 20000, ["Stub_documentation"] = 42000, ["Student_editor"] = 27000, ["Student_sandbox"] = 4500, ["Student_table_row"] = 7000, ["Students_table"] = 7000, ["Su"] = 4600, ["Su-census1989"] = 4600, ["Sub"] = 4200, ["Subinfobox_bodystyle"] = 74000, ["Subject_bar"] = 20000, ["Suboff"] = 7300, ["Subon"] = 7400, ["Subpage_other"] = 392000, ["Subscription_required"] = 35000, ["Subsidebar_bodystyle"] = 5600, ["Subst_only"] = 5500, ["Substituted_comment"] = 19000, ["Succession_box"] = 119000, ["Succession_box/check"] = 119000, ["Succession_links"] = 209000, ["Summer_Olympics_by_year_category_navigation"] = 2500, ["Summer_Olympics_by_year_category_navigation/core"] = 2500, ["Sunday"] = 2700, ["Sup"] = 93000, ["Suppress_categories"] = 6500, ["Surname"] = 79000, ["Swiss_metadata_Wikidata"] = 2900, ["Swiss_populations"] = 2400, ["Swiss_populations_NC"] = 3000, ["Swiss_populations_YM"] = 2300, ["Swiss_populations_ref"] = 2400, ["Switcher"] = 7900, ["Sz"] = 2500, ["Module:SDcat"] = 6700000, ["Module:SPI_archive_notice"] = 38000, ["Module:SST"] = 13000, ["Module:SST/hosts"] = 13000, ["Module:SST/registry"] = 266000, ["Module:SST/shards/sets/COLLEDGE_SHIPS_RN"] = 3000, ["Module:SST/shards/sets/TALBERT_BARRINGTON_ATLAS"] = 2100, ["Module:Science_redirect"] = 318000, ["Module:Science_redirect/conf"] = 318000, ["Module:Section_link"] = 157000, ["Module:Section_sizes"] = 5700, ["Module:See_also_if_exists"] = 92000, ["Module:Self"] = 44000, ["Module:Self/license_migration_data.json"] = 23000, ["Module:Self/styles.css"] = 44000, ["Module:Separated_entries"] = 2700000, ["Module:Series_overview"] = 9600, ["Module:Settlement_Wikidata"] = 52000, ["Module:Settlement_short_description"] = 729000, ["Module:Shortcut"] = 28000, ["Module:Shortcut/config"] = 28000, ["Module:Shortcut/styles.css"] = 28000, ["Module:Side_box"] = 1270000, ["Module:Side_box/styles.css"] = 1270000, ["Module:Sidebar"] = 424000, ["Module:Sidebar/configuration"] = 424000, ["Module:Sidebar/styles.css"] = 430000, ["Module:Sidebar_games_events"] = 42000, ["Module:Sidebar_games_events/styles.css"] = 42000, ["Module:Singles"] = 48000, ["Module:Sister_project_links"] = 21000, ["Module:Sister_project_links/bar/styles.css"] = 6900, ["Module:Sister_project_links/config"] = 21000, ["Module:Sister_project_links/styles.css"] = 14000, ["Module:Sister_project_logo"] = 1230000, ["Module:Sister_project_logo/data"] = 1230000, ["Module:Slovak_municipality"] = 3000, ["Module:Sock_list"] = 10000, ["Module:Sort"] = 150000, ["Module:Sort_title"] = 38000, ["Module:Sortkey"] = 104000, ["Module:Split_article"] = 4100, ["Module:Spoken_Wikipedia"] = 2200, ["Module:Spoken_Wikipedia/configuration"] = 2200, ["Module:Spoken_Wikipedia/styles.css"] = 2200, ["Module:Sports_career"] = 21000, ["Module:Sports_color"] = 75000, ["Module:Sports_color/baseball"] = 36000, ["Module:Sports_color/basketball"] = 19000, ["Module:Sports_color/ice_hockey"] = 3300, ["Module:Sports_rbr_table"] = 14000, ["Module:Sports_rbr_table/styles.css"] = 14000, ["Module:Sports_reference"] = 5200, ["Module:Sports_results"] = 19000, ["Module:Sports_results/styles.css"] = 11000, ["Module:Sports_table"] = 71000, ["Module:Sports_table/Volleyball"] = 2400, ["Module:Sports_table/WDL"] = 62000, ["Module:Sports_table/WDL_OT"] = 3800, ["Module:Sports_table/WL"] = 5300, ["Module:Sports_table/WL_OT"] = 2900, ["Module:Sports_table/argcheck"] = 71000, ["Module:Sports_table/styles.css"] = 71000, ["Module:Sports_table/sub"] = 71000, ["Module:Sports_table/totalscheck"] = 51000, ["Module:Stock_tickers/NYSE"] = 2000, ["Module:Storm_categories"] = 5700, ["Module:Storm_categories/categories"] = 5700, ["Module:Storm_categories/colors"] = 5700, ["Module:Storm_categories/icons"] = 5700, ["Module:String"] = 14400000, ["Module:String2"] = 2060000, ["Module:Su"] = 13000, ["Module:Subject_bar"] = 20000, ["Module:Suppress_categories"] = 6500, ["Module:Switcher"] = 7900, } 5pdwlwwt2mzhuzl7gnx5uq3ek8sfpqz 0 4702119 42585840 42319271 2026-04-27T19:04:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585840 wikitext text/x-wiki {{Otok | ime = Pulau Ujong | izvorno ime = | karta = Singapore location map.svg | karta opis = | lokacija = [[Južno kinesko more]] | arhipelag = | širina-stupnjevi = 1 | širina-minute = 22 | širina-sekunde = | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 103 | dužina-minute = 48 | dužina-sekunde = | dužina-oznaka = E | iso-regija = | država = {{flag|Singapur}} | gl. naselje = [[Singapur]] | površina = 730 | vrh = [[Bukit Timah]] | visina = 163.63 | obalna linija = | stanovništvo = 5,917,600 | slika = Singapore (SG), Gardens By The Bay -- 2019 -- 4759.jpg | slika opis = }} '''Pulau Ujong''' ili '''otok Singapur''', znan još i kao '''kontinentalni Singapur''', glavni je otok koji sačinjava suvereni [[grad-država|grad-državu]] [[Singapur]]. Otok se nalazi na južnom dijelu [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]], između [[Malajski prolaz|Malajskog prolaza]] i [[Južno kinesko more|Južnog kineskog mora]]. Južno se nalazi [[Singapurski prolaz]], a sjeverno [[Džohorski prolaz]]. Najraniji naziv za ovo područje je [[Temasek]], međutim on se odnosio na cijeli Singapur dok ime otoka tada nije bilo posebno definirano. S druge strane, naziv Pulau Ujong jedan je od prvih koji se koristio za sam otok, a spominjao se još u [[3. vijek|III. vijeku]] u kineskim kronikama.<ref>Xu Yunqiao History of South East Asia 1961 Singapore World Publishing Co. 许云樵 《南洋史》 星洲世界书局 1961年</ref> Sam naziv na [[malajski|malajskom]] znači "Otok na kraju", što je bila referenca na činjenicu da je bio krajnja točka trgovinskih puteva koji su dolazili iz Južnog kineskog mora; također, lokalne etničke skupine [[Orang Laut]] nazivale su otok "Krajnjim otokom". Europski izvori iz tog doba koristili su i nazive poput onoga '''Ujong Tanah''' ("Najdalji otok").<ref>{{cite book |url=https://books.google.com/books?id=ggyl2FSzXvgC&pg=PA98 |title=Iberians in the Singapore-Melaka Area and Adjacent Regions (16th to 18th Century)|editor= Peter Borschberg |page=98 |publisher= Harrassowitz |date=December 2004|isbn= 978-3447051071}}</ref> Na [[kristang]]u se otok naziva '''Pedra Draku''' ("Zmajeva stijena"),<ref name="Pedra Draku">{{cite web|url=https://www.instagram.com/p/ClC5TEZyV8a/|title=Pedra Draku: Excavating a new old Kristang name for the island of Singapore|publisher=Merlionsman Coaching & Consulting|date=November 17, 2022}}</ref> što je referenca na fantomski poluotok [[Zmajev rep (poluotok)|Zmajev rep]], koji je bio prisutan na tadašnjim kartama svijeta. Prema mitološkoj knjizi iz trećeg stoljeća naslova ''Bilješke o stranim zemljema iz perioda Istočnog Wua'' ([[kineski]]: 呉時外國傳), na otoku su živjeli [[kanibalizam|kanibali]] koji su imali repove duge 12-15 cm.<ref>Record of Foreign Countries during the Eastern Wu Period, section on Pu Luo Jong 许云樵 《康泰吴时外国传辑注》 四十四-四十五页 1971 新加坡南洋研究所出版</ref> Otok Pulau Ujong sačinjava veliku većinu singapurskog teritorija, s obzirom na činjenicu da su manji, okolni otoci uglavnom indistrijske ili vojne lokacije, uz izuzetak otoka [[Sentosa]] i [[Pulau Ubin]]. Površina otoka iznosi oko 730 km{{sup|2}}.<ref name="DSS">{{cite web|title=Statistics Singapore – Population|url=https://www.singstat.gov.sg/modules/infographics/population|access-date=25 June 2021|website=Department of Statistics Singapore|archive-date=2021-01-19|archive-url=https://web.archive.org/web/20210119074147/https://www.singstat.gov.sg/modules/infographics/population|url-status=dead}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == *{{cite book|last1=Victor R Savage|last2=Brenda Yeoh|title=Toponymics A Study of Singapore's Street Names|year=2004|publisher=Eastern University Press|isbn=981-210-364-3}} *{{cite book|last1=Kwa Chong Guan|last2=Peter Borschberg|title=Studying Singapore before 1800|url=https://archive.org/details/studyingsingapor0000unse|year=2018|publisher=NUS Press|isbn=978-981-4722-74-2}} {{Authority control}} [[Kategorija:Otoci u Singapuru]] [[Kategorija:Otoci Južnog kineskog mora]] 6vz24ebhutham2hs6yzpu11n9y3p2b7 0 4713523 42586032 42551286 2026-04-28T05:56:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586032 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Rusanda | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = IV | slika = File:Melenci-Rusanda lake.jpg | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = [[Melenci]] | najbliži_grad = [[Zrenjanin]], [[Novi Bečej]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 11.60 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: II kategorija<br/>Režim zaštite: II (398 ha) i III stepena (762 ha) | ovlaštenje = | osnivanje = 2019.<ref name="Rusanda">{{Cite web |url=http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2019_02/t02_0487.htm |title= Park prirode Rusanda - Odluka Vlade Vojvodine u proglašenju |work= Službeni list AP Vojvodine 8/2019. |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref><ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Bdesignation%5D%5B%5D=Nature+Park |title= Parkovi prirode u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> | utemeljenje = 1867. kao banjsko liječilište | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = Specijalna bolnica za rehabilitaciju Rusanda - Melenci | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Rusanda''' je zaslanjeno [[jezero]] “Rusanda” sa okolnim očuvanim livadsko-stepskim, [[Močvara|močvarnim]] i antropogeno izmenjenim staništima, u središnjem dijelu [[Banat]]a, na teritoriji opština [[Zrenjanin]] i [[Novi Bečej]], [[Srbija]]. Jezero Rusanda, najveće je od samo nekoliko zaslanjenih jezera u Srbiji. Jezero je površine oko 4 km², a voda mu je slične slanosti kao i morska. Smatra se da je ostatak nekadašnjeg Panonskog mora, ali je vjerovatnije fosilni ostatak rijeke [[Tisa|Tise]].<ref name="Rusandabanja">{{Cite web |url= http://banjarusanda.rs/en/strana/511/%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%BA-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B5 |title= Park prirode Rusanda - Odluka Vlade Vojvodine |work= Banja Rusanda |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2016-12-19 |archive-url= https://web.archive.org/web/20161219133253/http://banjarusanda.rs/en/strana/511/%D0%9F%D0%B0%D1%80%D0%BA-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%B5 }}</ref><ref name="wdpaiucn">{{Cite web |url=https://www.protectedplanet.net/en/search-areas?filters%5Blocation%5D%5Btype%5D=country&filters%5Blocation%5D%5Boptions%5D%5B%5D=Serbia&filters%5Bdesignation%5D%5B%5D=Nature+Park |title= Parkovi prirode u Srbiji |work=Svjetska baza podataka zaštićenih područja - WDPA - www.protectedplanet.net |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref> Područje je dio banjskog kompleksa, a blato iz jezera Specijalna bolnica za rehabilitaciju „Rusanda” (poznata i kao „Banja Rusanda”) koristi za terapijske tretmane od 1867. godine. Šuma uz jezero je jedina šumska površina u srednjem Banatu i značajan [[biodiverzitet]] biljaka i životinja. Bitna je selidbena stanica i mjesto za gniježđenje [[ptica]]. Područjem dominira slano jezero Rusanda koje privlači mnoge priobalne ptice. Do sada je ovdje zabiljeđeno 220 vrsta ptica, od kojih su 85 vrsta ptice gnijezdarice. U nekim periodima godine u parku boravi oko 2/3 vrsta ptica koje uopšte žive na području Srbije. Među njima su: crvenonogi soko (''Falco vespertinus''), obična vjetruška (''Falco tinnunculus'') i dr.<ref name="Rusanda"/> == Zaštićeno područje == Uredbom Pokrajinske vlade ("Sl. list AP Vojvodine", br. 27/14), Rusanda je proglašena [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićenim područjem]] kao prirodno dobro od velikog značaja (II kategorija). U skladu sa klasifikacijom Svjetske unije za zaštitu prirode ([[IUCN]]) spada u IV kategoriju - [[zaštićeno stanište]]), kako se i vodi u [[WDPA]] evidenciji.<ref name="wdpaiucn"/> Za upravljača je imenovana Specijalna bolnica za rehabilitaciju “Rusanda” jer je park prirode sa medicinskog aspekta značajan. Prirodno okruženje direktno doprinosi boljoj zdravstvenoj zaštiti i ishodu terapijskog tretmana. Status park prirode „Rusande“ je prilagođen lokalnim zajednicama i razvoju prirode, bliske [[poljoprivreda|poljoprivredi]] i [[Turizam|turizmu]]. === Ostale zaštite === Pored statusa parka prirode Rusanda je: * Uredbom o [[Ekologija|ekološkoj]] mreži ("Sl. glasnik RS", br. 102/10) proglašena za jedno od centralnih područja nacionalne ekološke mreže (pod red. br. 9. „Okanj i Rusanda“) * Verifikovana sa međunarodnim statusom značajannim za biljke (IPA) pod nazivom Srednji Banat I (deo: Okanj, Rusanda), a * međunarodno [[Značajna područja za ptice]] (IBA) za područje Okanj i Rusanda, [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji|br RS0101IBA]] * identifikovana kao jedno od preliminarnih područja SPA– Special Protected Areas, sa ukupno 31 nominovanom vrstom: 17 migratornih i 14 sa Aneksa I Direktive o očuvanju divljih ptica (Directive 2009/147/EC). <gallery> File:Melenci Rusanda-lake.jpg File:Rusanda620 swans.jpg File:Rusanda615 labodi.jpg|[[Labud]]ovi File:Red-footed falcon (Falco vespertinus) juvenile.jpg|Crvenonogi soko (''Falco vespertinus'') File:Common kestrel falco tinnunculus.jpg|Obična vjetruška (''Falco tinnunculus'') </gallery> == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://banjarusanda.rs/priroda-i-okruzenje/park-prirode/ |title= Park prirode |work= www.birdingplaces.eu |accessdate= 17. 2. 2025 |archive-date= 2025-04-26 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250426150053/https://banjarusanda.rs/priroda-i-okruzenje/park-prirode/ |url-status= dead }} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite web |url= https://www.birdingplaces.eu/en/birdingplaces/serbia/nature-park-rusanda |title= Park prirode |work= Banja Rusanda - |accessdate= 17. 2. 2025}} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} {{Commonscat|Lake Rusanda}} {{DEFAULTSORT:R, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Zrenjanin]] [[Kategorija:Novi Bečej]] [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji]] 9z8uvl2t95eicac3fxisvqvw3pb5deq 0 4713537 42585802 42438701 2026-04-27T13:00:14Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42585802 wikitext text/x-wiki {{Infokutija Zaštićeno područje | ime = Park prirode Ponjavica | izvorni_naziv = | iucn_kategorija = V | slika = | širina_slike = | opis_slike = | karta = | lokacija = | najbliži_grad = [[Pančevo]] {{flag|Srbija}} | koordinate = | površina = 30.3 | oznaka = Vrsta: Park prirode<br/>Značaj: III kategorija<br/>Režim zaštite: II | ovlaštenje = | osnivanje = 1995.<ref name="wdpaPonjavica ">{{Cite web |url= https://www.protectedplanet.net/16395 |title= Park prirode Ponjavica |work=WDPA |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref> | utemeljenje = | utemeljenje = | imenovanje = | posjetitelji_br = | posjetitelji_god = | posjetitelji_ref = | upravljačko tijelo = | administrator = | upravitelj = JKP Zelenilo iz Pančeva od 2015. g. | vlasnik = | svjetska_baština = | url = }} '''Park prirode Ponjavica''' je [[Zaštićena područja u Srbiji|zaštićeno područje]] na lijevoj obali rijeke [[Dunav]]a, između naselja [[Omoljica|Omoljice]] i [[Banatski Brestovac|Banatskog Brestovca]]. Administrativno pripada teritoriji opštine [[Pančevo]], [[Srbija]]. Ponjavica je vodotok dužine oko 13 km i prosječne širine od oko 30 m, a jedinstven je po tome što nema jasnog početka i kraja i ne zna se da li je [[rijeka]], [[jezero]] ili nešto treće. Poseban pečat bogatstvu prirodnih pojava Ponjavice daje prisustvo "vrulja", duž lijeve obale vodotoka. One održavaju konstantan kvalitet vode i sprječavaju djelimično zaleđivanje vode. [[File:20150424Dactylis glomerata2.jpg|mini|lijevo|Šiljata oštrica ili ježevka (''Dactylis glomerata'')]] [[File:Ameiurus nebulosus.jpg|mini|lijevo|Američki som ili cverglan ili terpan (''Amiurus nebulosus'') - invazivna vrsta i štetočina u Parku prirode Ponjavica - Za njega je ukusan zalogaj sve ono sto može da savlada i proguta, uključujući i žive ribice - <ref name="cerpan ">{{Cite web |url= https://ribolov-srbija.com/index.php/patuljasti-somi |title= TERPAN (Amiurus nebulosus) |work= Ribolov Srbija |accessdate= 17. 2. 2025}}</ref>]] == Zaštićeno područje == Skupština opštine Pančevo 1995. god. donijela je odluku o zaštiti srednjeg toka Ponjavice koji ima očuvane karakteristike vodotoka ravničarskih predjela i priobalnih ostataka vlažnih staništa. Zaštićeno područje je definasano kao [[park prirode]] i kategorisano u III kategoriju, kao značajno prirodno dobro. Ustanovljen je II stepen zaštite. Kao najvrednije područje ovog parka u smislu zaštite smatra se ostrvo površine nešto manje od 1 hektara u Omoljičkom dijelu parka. Prema [[WDPA]] evidanciji Park prirode Ponjavica svrstan je u kategoriju V.<ref name="wdpaPonjavica "/> Strogo zaštićene biljne vrste su mala resina, vodena [[paprat]], a zaštićene: šiljata oštrica (''Dactylis glomerata''), Tabernemontanova zuka (''Schoenoplectus tabernaemontani'') i žabokrečina. Ponjavicu nastanjuje oko 40 vrsta [[ptica]], od kojih su neke zaštićene vrste, u mješovitim kolonijama [[Čaplja|čaplji]], ždrala, barskog petlovana, eje močvarice, belobrke čigre i drugih. U [[Ribe|ribljem]] fondom dominiraju [[šaran]] i [[som]], ali postaje sve više ugrožen. Prisutna je i strogo zaštićena vrsta ribe - zlatni [[karaš]], a među sisarima – [[vidra]].Kada su životinjske vrste u pitanju izuzetno rijetka je južnobanatska vrsta [[mrav]]a koja naseljava otvorena pješčarska staništa pored rijeka koja su povremeno plavljena. === Ugroženost === * Nagomilani mulj, kojeg je, prema istraživanjima iz 2006. god., u Ponjavici bilo preko 1.350.000 kubika. Projekat izmuljavanja cijelog vodotoka je veoma složen i skup. Ponjavica je nekad bila čista voda, ali vremenom je došlo do zamuljavanja izumiranjem biljaka i nanošenjem prašine sa polja. Riječ je o mješavini pjeska i gline, u kojem nema teških metala i toksičnih materija, pa može da se odlaže bez prerade. * Smeće * Nizak vodostaj i isušivanje, počeo je šezdesetih godina prošlog vijeka s početkom primene vještačkog đubriva, čiji su nerastvoreni dijelovi potom dospijevali u korito i podsticali enormno bujanje vegetacije i bez ikakvih kontra mera. Vegatacija je potom trulila i pravila mulj, a on je zatrpavao izdane, čime je Ponjavica izgubila vezu sa podzemnim vodama i počela da presušuje. * Invazivne (pridošle) vrste koje ne bi trebalo da budu u parku prirode, jer uništavaju staništa, zbog kojih je Ponjavica i zaštićena. Oni treba da se uklone i zamene autohtonim vrstama sa ovog prostora. Veliki problem stvara američki som ili cverglan (Amiurus nebulosus), koji uništava mlađ, kao i sa [[kormoran]]ima, jer oni enormno izlovljavaju ribu. * krivolov i ostale nelegalne radnje === Ugroženost === * nagomilani mulj, a projekat izmuljavanja cijelog vodotoka je veoma složen i skup. * smeće * nizak vodostaj i isušivanje * invazivne vrste koje ne bi trebalo da budu u parku prirode, jer uništavaju staništa, zbog kojih je Ponjavica i zaštićena. Oni treba da se uklone i zamene autohtonim vrstama sa ovog prostora * krivolov i ostale nelegalne radnje == Vanjske veze == * {{Cite web |url= https://www.rts.rs/lat/magazin/priroda/4147892/da-li-je-ovo-zaista-park-prirode-ponjavica.html |title= Da li je ovo zaista park prirode Ponjavica |work= RTS |accessdate= 17. 2. 2025}} * {{Cite web |url= https://uzzs.org.rs/staniste-registar-zasticenih-podrucja-prirode/l |title= Registar zaštićenih područja prirode u Srbiji |work= Udruženje za zaštitu šuma, 23. decembar 2023. |accessdate= 17. 2. 2025 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{Cite web |url= https://rtv.rs/sr_lat/vojvodina/banat/ponjavica-biser-prirode-koji-tone-u-blato_1335521.html |title= Ponjavica, biser prirode, koji tone u blato |work= Radio televizija Vojvodine |accessdate= 17. 2. 2025}} * {{Cite web |url= https://www.ecofeminizam.com/2021/08/15/ponjavica-2/ |title= Park prirode „Ponjavica“ nastanjuje 40 vrsti ptica |work= Ekofeminizam |accessdate= 17. 2. 2025}} == Izvori == {{Izvori}} {{Portal|Srbija}} {{DEFAULTSORT:P, }} [[Kategorija:Parkovi prirode u Srbiji]] [[Kategorija:Pančevo]] 7dmbzj0yjdzc6anw84xm17knx1wee7q 2 4713914 42586026 42584414 2026-04-28T05:01:25Z Vipz 151311 /* Dostupni šabloni */ 42586026 wikitext text/x-wiki {{Pravilo|WP:ZAŠTITA|WP:ZAŠTSTR}} {{nutshell|Iako Wikipedija nastoji biti što otvorenija, ponekad je potrebno ograničiti uređivanje određenih stranica kako bi se spriječio [[WP:Vandalizam|vandalizam]], [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanje izmjenama]] ili drugi oblici remetilačkog uređivanja.}} {| class="wikitable floatright" |+ Ikone za zaštitu |- ! Ikona !! Razina zaštite |- | [[File:Semi-protection-shackle.svg|40px|Semi-protected|alt=Silver padlock]] Srebrna || [[#semi|Djelomična zaštita]] |- | [[File:Extended-protection-shackle.svg|40px|Extended confirmed protection|alt=Dark blue padlock]] Plava || [[#extended|Statusna zaštita]] |- | [[File:Full-protection-shackle.svg|40px|Fully protected|alt=Gold padlock]] Zlatna || [[#full|Puna zaštita]] |- | [[File:Move-protection-shackle.svg|40px|Move protected|alt=Green padlock]] Zelena || [[#move|Zaštita od premještanja]] |- | [[File:Create-protection-shackle.svg|40px|Create protected|alt=Blue padlock]] Nebeskoplava || [[#create|Zaštita od izrade]] |- | [[File:Upload-protection-shackle.svg|40px|Upload protected|alt=Purple padlock]] Ljubičasta || [[#upload|Zaštita od postavljanja]] |- | [[File:Cascade-protection-shackle.svg|40px|Cascade protected|alt=Turquoise padlock]] Tirkizna || [[#cascade|Lančana zaštita]] |- | [[File:Office-protection-shackle.svg|40px|Protected by Office|alt=Black padlock]] Crna || [[#office|Službena zaštita]] |} {{Policylist}} [[Wikipedija]] je primarno slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati. Međutim, pod određenim okolnostima može postojati potreba da se određene stranice '''zaštite''' od izmjena određenih korisnika ili skupina korisnika. Stranice se zaštićuju kao ''ultima ratio'', odnosno kada je jasno da se zaštita stranice od remetilačkih izmjena ne može postići drugim metodama ili bez primjene strožih mjera. Ako to okolnosti dopuštaju, zaštita stranice treba prethoditi izricanju strožih mjera (poput blokada). Osnovni postulati Wikipedije nalažu da bi što veći broj njezinih stranica trebao biti otvoren za javno uređivanje. Ovo pravilo detaljno navodi vrste i razine zaštite stranica, kao i procedure koje se primjenjuju za postavljanje i skidanje zaštite, odnosno situacije kada se ova pravila trebaju primijeniti, a kada ne. Zaštita stranice je tehnička mjera koju mogu primijeniti samo [[WP:Administratori|administratori]], iako korisnik na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]] može zahtijevati zaštitu određene stranice. Zaštita može biti neograničenog trajanja ili na određeni vremenski rok. Različite razine zaštite mogu se primjenjivati na uređivanje stranice, premještanje stranice, stvaranje stranice ili postavljanje datoteka. Čak i ako je stranica zaštićena od uređivanja, svatko može vidjeti njezin kod. Oznaka da je stranica zaštićena nalazi se u gornjem desnom kutu, a simbolično je predstavlja ikona lokota. Ona se automatski pojavljuje kada se u članak doda šablon {{tlx|zaštićena stranica}}. == Pregled == Svaka zaštita stranice može se klasificirati prema vrsti, razini i trajanju na sljedeći način: === Vrsta zaštite === *'''[[#Zaštita od uređivanja|Zaštita od uređivanja]]''' zaštićuje stranicu od uređivanja. *'''[[#Zaštita od premještanja|Zaštita od premještanja]]''' zaštićuje stranicu od premještanja ili preimenovanja. *'''[[#Zaštita od izrade|Zaštita od izrade]]''' zaštićuje nepostojeću stranicu od izrade, odnosno onemogućava izradu članka pod tim naslovom. *'''[[#Zaštita od postavljanja|Zaštita od postavljanja]]''' zaštićuje postavljanje datoteka, odnosno zabranjuje postavljanje novih datoteka ili novih verzija postojeće datoteke, ali ne i uređivanja informacija o datoteci. === Razina zaštite === *'''Djelomična zaštita''' zaštićuje stranicu od izmjena neprijavljenih ili nepotvrđenih korisnika. *'''Statusna zaštita''' zaštićuje stranicu od izmjena korisnika čiji računi nemaju određen korisnički status. *'''Puna zaštita''' zaštićuje stranicu od uređivanja za sve osim za administratore. === Trajanje zaštite === *Zaštita može biti postavljena na neodređeno vrijeme ili na vremenski rok. *Trajanje zaštite u pravilu ovisi o težini i upornosti remećenja, uz potencijalne iznimke u specifičnim slučajevima. == Preventivna zaštita == {{Shortcut|WP:PREVZAŠ|WP:PREVENTIVNA}} Wikipedija je slobodna i otvorena enciklopedija, pa primjena '''preventivne zaštite''' stranica načelno nije dopuštena. Osnovno načelo jest da se stranica ''može'' zaštititi samo kada postoji ''konkretna i razumno predvidljiva opasnost'' od vandalizma, zloupotrebe ili drugog oblika remetilačkog ponašanja koja se može opravdati historijom izmjena same stranice ili njoj srodnih stranica, prirodom stranice ili prethodnim ponašanjem korisnika. Razina zaštite i njezino trajanje moraju biti razmjerni stupnju potencijalnog remećenja, što znači da zaštita ne smije biti prestroga niti smije ograničavati konstruktivan rad drugih korisnika ako to nije apsolutno nužno. Zbog toga, preventivna zaštita stranice načelno nije dopuštena, ali postoje određene iznimke od tog pravila: # Zaštita sistemski važnih stranica kao što su [[Glavna stranica]] ili sadržaj koji se pojavljuje na glavnoj stranici. Zaštita tih stranica važna je radi nesmetanog svakodnevnog funkcioniranja projekta i zaštite temeljne infrastrukture samog projekta. # Zaštita stranica za koje postoji ''očita i neposredna opasnost'' od vandalizma ili drugog oblika remetilačkog ponašanja. U tom slučaju mora postojati ''jasan i konkretan razlog'' za preventivnu zaštitu,{{efn|Procjenu o postojanju razloga donosi administrator na temelju vlastitog opažanja ili zahtjeva korisnika, a odlučuje se uvijek ''pojedinačno'', odnosno ne postoji popis unaprijed definiranih razloga za preventivnu zaštitu. Neki od razloga mogu biti ustrajno vandaliziranje stranice s kontroverznom temom ili pak zaštita stranica koje bi mogli vandalizirati dugogodišnji vandali koji imaju donekle prepoznatljiv obrazac remećenja. U svim je slučajevima važno da je potencijalna opasnost stvarna i da se ona može opravdati historijom izmjena samog članka ili pak prethodnim ponašanjem korisnika. Naravno, ova zaštita također mora biti razmjerna.}} a sama zaštita mora biti razmjerna očekivanom stupnju remećenja te obrazložena po potrebi ili zahtjevu. Svaka preventivna zaštita stranica podložna je kontroli, kako od drugih administratora, tako i od samih korisnika, koji na stranici za razgovor zaštićene stranice ili na [[Wikipedija:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]] mogu pokrenuti raspravu o skidanju ili promjeni uvjeta zaštite. Te bi se rasprave trebale rješavati u što kraćem roku kako bi se korisnicima omogućio nesmetan rad. == Zahtjev za zaštitu == Iako će administratori uglavnom zaštićivati stranice prema vlastitoj prosudbi prilikom provedbe pravila i smjernica Wikipedije, korisnici također mogu zahtijevati zaštitu stranice. Zahtjev za zaštitu podnosi se na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]], a raspravu je moguće pokrenuti ili voditi na stranici za razgovor dotične stranice. Bilo koji korisnik može podnijeti zahtjev, a zahtjev treba sadržavati obrazloženje zašto se traži zaštita stranice, opis zaštite koja se traži te što više dokaza u prilog zahtjeva. O zahtjevu odlučuju administratori poštujući pravila o donošenju odluka na projektu, dok ostali korisnici mogu komentirati i iznositi svoje stajalište. Odluka bi trebala biti donesena u što kraćem roku da bi se omogućio nesmetan rad korisnika na projektu. Ista pravila odnose se i na zahtjeve za skidanje ili promjenu već postojeće zaštite. == Razine zaštite == Svaka od ovih razina objašnjena je u kontekstu zaštite od uređivanja, ali jednako se odnosi i na ostale vrste zaštite. === Komparativna tablica === <div class="noresize"> {| class="wikitable" style="margin-bottom: .3em; text-align: center; font-size: 90%; table-layout: fixed; min-width: 60em; max-width: 170em" |+ Pregled vrsta i razina zaštite na Wikipediji na srpskohrvatskom jeziku |- !scope="col" width="3%" |{{Abbr|F|Funkcija}} !scope="col" width="9%" | Razina zaštite !scope="col" width="18%"| Neprijavljeni ili novoprijavljeni !scope="col" width="9%" | Autopotvrđeni !scope="col" width="9%" | Autopatroleri !scope="col" width="9%" | Patroleri !scope="col" width="10%" | Administratori !scope="col" width="10%" | Administratori sučelja !scope="col" width="30%" | Prikladnost |- ! rowspan="7" {{vertical header|va=middle|Uređivanje}} !scope="row" style="text-align:left" | Bez zaštite (osnovno) |colspan="6" style="background:#b3ffb3" | '''Normalno uređivanje''' | Predominantna većina stranica |- ! scope="row" style="text-align:left" | {{nowrap|[[File:Semi-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Djelomična zaštita|Djelomična zaštita]]}} | style="background:#ffcccc" | '''Uređivanje onemogućeno''' | colspan="5" style="background:#b3ffb3" |'''Normalno uređivanje''' | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja neprijavljenih korisnika. Neki često korišteni šabloni i moduli. |- ! scope="row" style="text-align:left" | {{nowrap|[[File:Extended-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Statusna zaštita|Statusna zaštita]]}} | colspan="2" style="background:#ffcccc" | '''Uređivanje onemogućeno''' | style="background:#ffffc0" | '''Prilagodljivo'''<br>Može se primijeniti i na ovu skupinu. | colspan="3" style="background:#b3ffb3" |'''Normalno uređivanje''' | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja novih, (auto)potvrđenih korisnika i/ili onih koji nemaju status autopatrolera, patrolera ili viši status. |- ! scope="row" style="text-align:left" | {{nowrap|[[File:Full-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Puna zaštita|Puna zaštita]]}} | colspan="4" rowspan="3" style="background:#ffcccc" | '''Uređivanje onemogućeno''' |colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Normalno uređivanje'''{{sup|♦}} | Stranice koje su česte i ustrajne mete remetilačkog ponašanja prijavljenih korisnika. |- ! scope="row" style="text-align:left" | {{nowrap|[[File:Office-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Službena zaštita|Službena zaštita]]}} | colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Normalno uređivanje''' | Stranice koje je [[Fondacija Wikimedija]] odredila kao iznimno osjetljive. |- ! style="text-align: left;" | {{nowrap|[[File:Cascade-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Lančana zaštita|Lančana zaštita]]}} | colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Normalno uređivanje''' |Sistemski važne stranice, s ciljem preveniranja vandaliziranja stranica koje su transkludirane na njih. |- ! scope="row" style="text-align:left" | {{nowrap|[[File:Interface-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Zaštita sučelja|Zaštita sučelja]]}} | colspan="5" style="background:#ffcccc" | '''Uređivanje onemogućeno''' | style="background:#b3ffb3" | '''Normalno uređivanje''' | Sistemski važne stranice i podstranice koje omogućavaju normalno funkcioniranje projekta. |- !rowspan=2 {{vertical header|va=middle|Stvaranje}} !scope="row" style="text-align:left" | Bez zaštite (osnovno) |colspan="6" style="background:#b3ffb3" | '''Stvaranje omogućeno''' | Predominantna većina naslova. |- !scope="row" style="text-align:left" |{{nowrap|[[File:Create-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Zaštita od izrade|Zaštita od izrade]]}} |style="background:#ffcccc" | '''Stvaranje onemogućeno''' |colspan="3" style="background:#ffffc0" | '''Prilagodljivo'''<br>Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Stvaranje omogućeno''' | Stranice koje su ustrajno ponovno stvarane nakon brisanja ili problematične stranice koje su ustrajno ponovno stvarane. |- !rowspan=2 {{vertical header|va=middle|Premještanje}} !scope="row" style="text-align:left" | Bez zaštite (osnovno) | style="background:#ffcccc" | '''Premještanje onemogućeno''' |colspan="5" style="background:#b3ffb3" | '''Premještanje omogućeno''' | Predominantna većina stranica. |- !scope="row" style="text-align:left" |{{nowrap|[[File:Move-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Zaštita od premještanja|Zaštita od premještanja]]}} |style="background:#ffcccc" | '''Premještanje onemogućeno''' |colspan="3" style="background:#ffffc0" | '''Prilagodljivo'''<br>Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Premještanje omogućeno''' | Stranice koje su bile meta uređivačkih ratova. Stranice koje su zaštićene od uređivanja uglavnom su zaštićene i od premještanja istom razinom zaštite. |- !rowspan=2 {{vertical header|va=middle|Postavljanje}} !scope="row" style="text-align:left" | Bez zaštite (osnovno) | style="background:#ffcccc" | '''Postavljanje onemogućeno''' |colspan="5" style="background:#b3ffb3" | '''Postavljanje omogućeno''' | Predominantna većina datoteka. |- !scope="row" style="text-align:left" |{{nowrap|[[File:Upload-protection-shackle.svg|20px]]&nbsp;[[#Zaštita od postavljanja|Zaštita od postavljanja]]}} |style="background:#ffcccc" | '''Postavljanje onemogućeno''' |colspan="3" style="background:#ffffc0" | '''Prilagodljivo'''<br>Može se primijeniti na jednu, sve ili nijednu skupinu. |colspan="2" style="background:#b3ffb3" | '''Postavljanje omogućeno''' | Datoteke koje su ustrajno ponovno postavljane nakon brisanja. |- | colspan="10" style="text-align:left" | '''Napomene:''' ^♦ Samo administratori mogu unositi nekontroverzne izmjene bez prethodnog konsenzusa. |} </div> === Djelomična zaštita<span class="anchor" id="semi"></span><span class="anchor" id="semi-user"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Semi-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Silver padlock|link=]] {{shortcut|WP:POLU}} Djelomično zaštićene stranice ne mogu uređivati neprijavljeni korisnici (privremeni računi) kao ni novi računi koji nisu automatski potvrđeni. Djelomična zaštita korisna je u slučajevima kada neregistrirani ili nepotvrđeni (novi) korisnici čine veliku količinu remetilačkih izmjena ili kada [[WP:Čarapko|čarapci]] blokiranih korisnika pokušavaju unositi izmjene radi zaobilaženja blokade. Korisnici koji su obuhvaćeni djelomičnom zaštitom mogu zahtijevati unošenje izmjena na stranici za razgovor specifičnog članka. Ako je i stranica za razgovor specifičnog članka zaštićena, unošenje izmjena može se zahtijevati na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]]. Ako vam je kao korisniku onemogućeno uređivanje članka jer vam račun još nije potvrđen, možete se obratiti nekom od administratora za potvrdu računa. ==== Vodič za administratore ==== Djelomična zaštita u pravilu {{em|ne bi smjela}} biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera prema novim korisnicima u odnosu na stare korisnike u slučaju spora oko sadržaja. U takvim slučajevima, oba korisnika moraju biti onemogućena u uređivanju. Administratori mogu {{em|djelomično}} zaštititi stranicu ako je ona izložena: * Značajnoj, ali privremenoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena; * [[WP:Ratovanje izmjenama|Ratovanju izmjenama]], ali samo ako su {{em|svi}} uključeni korisnici neregistrirani ili nepotvrđeni (ova mjera ne vrijedi ako je barem jedan od korisnika u sporu potvrđen); * Vandalizmu ili ratovanju izmjenama pri čemu neregistrirani korisnici koriste metodu promjene IP adrese ili više računala kako bi remetili projekt; * (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama). Djelomična zaštita može se primijeniti i na stranice o kontroverznim temama ako zbog prirode teme postoji ''konkretna i razumno predvidljiva opasnost'' od vandalizma, zloupotrebe ili drugog oblika remetilačkog ponašanja. U pravilu, sve više razine zaštite takvih stranica od djelomične zaštite ''moraju'' biti privremene, dok je djelomična zaštita na neodređeno vrijeme dopuštena u slučajevima ustrajnih vandalizama i zloupotreba. Djelomična zaštita stranice u pravilu se određuje na '''kraći vremenski rok''' (nekoliko sati do najviše tjedan dana); cilj djelomične zaštite najčešće će biti borba protiv privremenih remetilačkih izmjena, a zaštita stranice uglavnom će obeshrabriti vandale od daljnjeg remetilačkog ponašanja. Ipak, ako je to potrebno zbog specifičnih okolnosti slučaja, djelomična zaštita može se odrediti i na duži vremenski rok, a čak i na '''neodređeno vrijeme''' u slučajevima ustrajnog vandaliziranja. Preventivna djelomična zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji [[#Preventivna zaštita|navedeni ranije u tekstu]]. Djelomična zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti. === Statusna zaštita<span class="anchor" id="30/500"></span><span class="anchor" id="extended"></span><span class="anchor" id="Arbitration 30/500 protection"></span><!--former tags allow section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Extended-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Dark blue padlock|link=]] {{shortcut|WP:STATUS}} Statusna zaštita posebna je razina zaštite koja se primjenjuje kada djelomična zaštita nije dostatna, a remetilačke radnje čine prijavljeni korisnici na koje se djelomična zaštita ne odnosi. U praksi, ta zaštita primjenjuje se na korisnike koji nemaju status [[Wikipedija:Autopatroleri|autopatrolera]] ili [[Wikipedija:Patroleri|patrolera]].{{Efn|Kao prag za ovu vrstu zaštite uzeti su statusi autopatrolera i patrolera jer oni podrazumijevaju prethodnu provjeru iskustva, tehničke osposobljenosti i poznavanja pravila projekta.}} Budući da stjecanje tih statusa nije automatsko, nego zahtijeva provođenje propisane procedure i ispunjavanje uvjeta,{{efn|Status autopatrolera može dobiti samo onaj korisnik koji je aktivan najmanje mjesec dana na Wikipediji te je u tom razdoblju pokazao da zna uređivati članke u skladu s Wikipedijinim standardima, da poznaje pravila i smjernice Wikipedije te da je dovoljno upoznat s tehničkim aspektima uređivanja da se njegove izmjene ne moraju dodatno pregledavati. Pritom je potrebno da korisnik ima barem 100 prekontroliranih izmjena u glavnom imenskom prostoru.}} ova vrsta zaštite koristi se kako bi se stranice zaštitile od zlonamjernih registriranih korisnika na koje djelomična zaštita nema učinka. ==== Viša razina zaštite u odnosu na djelomičnu zaštitu ==== Statusna zaštita članka primjenjivat će se u onim slučajevima u kojima djelomična zaštita nema učinka. Dakle, ako remetilačke radnje ne čini neregistrirani ili novi korisnik, već prijavljeni korisnik koji još nema status autopatrolera ili patrolera, onda će se primijeniti ova razina zaštite. Cilj ove zaštite jest spriječiti remetilačke izmjene korisnika na koje se djelomična zaštita ne odnosi te riješiti problem bez uređivačkih ratova. ==== Vodič za administratore ==== Statusna zaštita u pravilu {{em|ne bi smjela}} biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera prema korisnicima koji nemaju status autopatrolera ili patrolera u odnosu na autopatrolere ili patrolere u slučaju spora oko sadržaja. U takvim slučajevima, oba korisnika moraju biti onemogućena u uređivanju. Administratori mogu primijeniti statusnu zaštitu stranice ako je ona izložena: * Značajnoj, ali privremenoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena; * [[WP:Ratovanje izmjenama|Ratovanju izmjenama]], ali samo ako su {{em|svi}} uključeni korisnici bez statusa autopatrolera ili patrolera (ova mjera ne vrijedi ako barem jedan od korisnika ima jedan od tih statusa); * (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama); Često korišteni i sistemski važni šabloni mogu dobiti ovu vrstu zaštite ako je djelomična zaštita očito neučinkovita ili nedostatna. Administratori prema vlastitoj diskreciji mogu primijeniti i statusnu zaštitu i na stvaranje stranica s određenim naslovima. Statusna zaštita stranice u pravilu se određuje na '''kraći vremenski rok''' (nekoliko sati do najviše tjedan dana); cilj statusne zaštite najčešće će biti borba protiv privremenih remetilačkih izmjena, a zaštita stranice uglavnom će obeshrabriti vandale od daljnjeg remetilačkog ponašanja. Ipak, ako je to potrebno zbog specifičnih okolnosti slučaja, statusna zaštita može se odrediti i na duži vremenski rok, a čak i na '''neodređeno vrijeme''' u slučajevima ustrajnog vandaliziranja. Preventivna statusna zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji [[#Preventivna zaštita|navedeni ranije u tekstu]]. Statusna zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti. === Puna zaštita<span class="anchor" id="full"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Full-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Gold padlock|link=]] {{shortcut|WP:PUNA}} Stranicu na koju se primjenjuje puna zaštita mogu uređivati '''samo''' [[WP:Administratori|administratori]]. Ako je stranica zaštićena punom zaštitom, izmjene na njoj mogu se predlagati na stranici za razgovor dotične stranice (ili na drugom za to prikladnom mjestu). Administratori onda mogu unijeti izmjene u članak u skladu s postignutim [[WP:Konsenzus|konsenzusom]], ali i nekontroverzne izmjene, te izmjene koje spadaju u redovno održavanje. ==== Spor oko sadržaja<span class="anchor" id="full-dispute"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> ==== Iako se [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanje izmjenama]] može regulirati i [[WP:BLOK|blokiranjem]], zaključavanje stranica (puna zaštita) može poslužiti kao alternativna mjera, koja je ujedno i blaža jer može dovesti do smirivanja strasti, potaknuti smireni dijalog i, u konačnici, spriječiti izricanje strožih mjera prema samim korisnicima. Administratori ovu mjeru primjenjuju prema vlastitoj diskrecijskoj ocjeni nakon analize svih relevantnih činjenica u sporu. Ovaj je pristup pogodan za sporove u koje je uključen veći broj korisnika te sporove oko kontroverznih tema koji često mogu dovesti do izraženih sukoba. Pri primjeni pune zaštite na stranice koje su predmet spora oko sadržaja, administratori moraju vratiti stranicu na ''posljednju stabilnu verziju''.{{efn|''Posljednja stabilna verzija'' u pravilu je verzija stranice prije početka spora oko sadržaja. Međutim, tu postoje određene iznimke. Administratori ''ne smiju'' vratiti verziju koja predstavlja očito kršenje pravila projekta. Sadržaj poput vandalizma, kršenja autorskih prava, kleveta ili nekvalitetnog izvještavanja o živim osobama ''ne smije'' se vraćati.}} Pri vraćanju stranice na stabilnu verziju, administratori moraju biti objektivni i zanemariti vlastita stajališta o problemu. Ako stranica uživa punu zaštitu, jedine izmjene koje se mogu činiti su one nekontroverzne, vezane uz redovno održavanje projekta ili one usuglašene konsenzusom. Korisnici koji smatraju da aktualna verzija članka krši pravila i smjernice Wikipedije ili da ide u korist zlonamjernim korisnicima koji su započeli ratovanje izmjenama mogu identificirati stabilnu verziju članka, predložiti je administratorima i obrazložiti, odnosno dokazati zašto bi upravo ta verzija članka trebala biti stabilna. Prije nego se odluče na takav prijedlog, korisnici bi trebali tražiti procjenu neinvolviranih urednika koji mogu objektivnije procijeniti situaciju. Ako je sam administrator činio '''značajne''' izmjene te je sudjelovao u sporu oko sadržaja, smatra se da je involviran te on u pravilu ne bi smio zaključavati članak ili koristiti svoj autoritet kako bi činio daljnje izmjene; iznimke od ovog pravila definirane su niže. Ako administrator osobno sudjeluje u sporu, on bi se u tom slučaju trebao ponašati kao i svaki drugi "redovni" korisnik, a ne kao administrator, odnosno morao bi poštivati redovnu korisničku proceduru pri predlaganju zaštite određenog članka. ==== Stranice i šabloni visokog rizika ==== Sljedeće stranice i šabloni uglavnom su potpuno zaštićeni na neodređeno vrijeme: * [[Glavna stranica]] i pojedine njezine komponente; * Stranice koje se ne bi smjele mijenjati zbog ''pravnih razloga'', poput [[WP:Opće odricanje od odgovornosti|odricanja od odgovornosti]] ili općih normi o autorskim pravima; * Stranice i šabloni koji se često koriste, koji su od sistemskog značaja ili koji su često mete različitih vandalizama, odnosno zlonamjernih izmjena općenito. ==== Vodič za administratore ==== Puna zaštita u pravilu {{em|ne bi smjela}} biti preventivna mjera protiv budućih vandalizama, a nipošto ne smije biti diskriminatorna mjera koju će administratori primjenjivati prema korisnicima koji nemaju administratorski status. Budući da puna zaštita onemogućava uređivanje bilo kome tko nije administrator, ona se treba primjenjivati krajnje restriktivno. Administratori mogu {{em|potpuno}} zaštititi stranicu ako je ona izložena: * Značajnoj vandalizaciji ili seriji remetilačkih izmjena koje se ponavljaju tijekom dužeg razdoblja (na primjer, korisnik ili skupina korisnika stalno cilja konkretnu stranicu remetilačkim izmjenama); * [[WP:Ratovanje izmjenama|Ratovanju izmjenama]], ali samo ako je riječ o značajnom ratovanju izmjenama u kojem su {{em|sve}} uključene strane registrirani i autopotvrđeni korisnici; * Vandalizmu ili ratovanju izmjenama pri čemu zlonamjerni korisnici koriste različite metode izbjegavanja drugih razina zaštite kako bi ustrajno unosili remetilačke izmjene; * (Stranice za razgovor) Upornom remetilačkom ponašanju ili spamu (ova mjera treba se koristiti s oprezom jer može onemogućiti konstruktivnim korisnicima da sudjeluju u raspravama), kada druge mjere ne proizvode željeni učinak; * Ako je riječ o sistemski važnoj ili često korištenoj stranici čije bi nekontrolirane izmjene mogle dovesti do problema u funkcioniranju projekta; Puna zaštita može se primijeniti na kraći vremenski rok, najčešće kada je potrebno zaštititi stranicu od ratovanja izmjena; u tom i sličnim slučajevima, puna zaštita stranice ima se ukinuti čim razlog njezine primjene prestane. U slučajevima kada je riječ o sistemski važnom sadržaju, puna zaštita može biti i neodređenog trajanja. Ako se primjenjuje puna zaštita na neodređeno vrijeme, za to bi trebao postojati ili prethodni konsenzus zajednice, ili bi – u slučaju da konsenzusa nema – administrator koji postavlja zaštitu trebao na stranici za razgovor obrazložiti razloge postavljanja. Preventivna puna zaštita također je moguća, pri čemu se moraju ispoštovati kriteriji [[#Preventivna zaštita|navedeni ranije u tekstu]]. Kao i svi oblici zaštite, puna zaštita također se može preispitivati na zahtjev korisnika, bilo na stranici za razgovor članka, bilo na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]]. Puna zaštita treba se dokinuti čim se za to ispune uvjeti. ===== Zaštita od strane involviranih administratora ===== Kao što je rečeno, administrator koji je involviran u spor oko sadržaja u pravilu {{em|ne bi smio}} primjenjivati punu zaštitu kao mjeru u odnosu na druge sudionike spora samo zato što je administrator. To se smatra zloupotrebom administratorskog položaja te je podložno sankcioniranju. Međutim, od tog pravila postoje određene iznimke. Involvirani administrator smije potpuno zaštititi stranicu ako su ''kumulativno'' ispunjeni ''svi sljedeći kriteriji'': # Razumno je očekivati da, s obzirom na okolnosti slučaja, jasno i nedvojbeno proizlazi da bi svaki drugi neinvolvirani administrator postupio na isti način; # Riječ je o hitnoj intervenciji radi sprečavanja značajnog vandalizma i rata izmjenama ili eskalacije sukoba u slučaju izravnih prijetnji eskalacijom; # Nijedan drugi administrator trenutno nije aktivan, a riječ je o hitnoj intervenciji.{{efn|Wikipedija na srpskohrvatskom jeziku mala je zajednica i dnevna aktivnost fluktuira. Iako postoji dovoljan broj administratora, nisu svi aktivni u isto vrijeme te je nekad potrebno čekati i duže vrijeme na odgovor drugih administratora. Ako je slučaj hitan, moguće je privremeno zaštititi stranicu do izjašnjavanja drugog administratora.}} U takvom slučaju mora biti razvidno da je administrator mjeru zaštite stranice primijenio kao mjeru ''ultima ratio'', koja je primijenjena radi zaštite projekta i sprečavanja sukoba; mjera, dakle, mora biti primijenjena u dobroj namjeri u odnosu na zaštitu projekta, a ne za ostvarivanje osobnih ciljeva. Ako administrator primjenjuje ovu mjeru kako bi si osigurao bolji položaj u raspravi ili kako bi zastrašivao druge korisnike, to će se smatrati zloupotrebom administratorskog položaja; u tom slučaju, zaštita će se odmah ukinuti, a administrator može biti podložan sankcijama zajednice. Također, ako administrator zaključava stranicu u čijem je sporu involviran, on je {{em|dužan}} '''aktivno sudjelovati''' u raspravi s drugim korisnicima te u postizanju konsenzusa u pogledu spora; ako administrator odbija sudjelovati u daljnjoj raspravi bez jasnog ili opravdanog razloga, to se može smatrati vidom zloupotrebe administratorskog položaja. U slučaju primjene ovakve zaštite, korisnici imaju pravo zahtijevati reviziju odluke, ali čak i ako se to ne dogodi, netko od drugih administratora trebao bi u što kraćem roku provjeriti postoje li razlozi za zaštitu stranice, odnosno jesu li ispunjeni uvjeti na temelju kojih involvirani administrator može zaštititi stranicu. Ako se objektivni, neinvolvirani administrator potpuno ili djelomično ne slaže sa zaštitom stranice, on je može ukinuti ili izmijeniti njezine uvjete. Važno je naglasiti da bi ovakva zaštita, koju izriče involvirani administrator, u pravilu trebala biti privremena mjera, bilo da ona vrijedi do trenutka rješavanja spora, bilo da vrijedi do revizije drugog administratora. Ova pravila primjenjiva su i na druge oblike zaštite. == Vrste zaštite == === Zaštita od uređivanja === Zaštita od uređivanja najčešća je vrsta zaštite koja će se primjenjivati u praksi. Ova zaštita onemogućava uređivanje pojedine stranice određenim korisnicima. Za više informacija o modalitetima zaštite, pogledajte odjeljak {{Odjeljak-veza|Korisnik:Edgar Allan Poe/Osobna vježbaonica#Razine zaštite|nopage=y}}. === Zaštita od izrade<!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Create-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Blue padlock|link=]] {{shortcut|WP:IZRZAŠ}} Administratori mogu zaključati nepostojeću stranicu i tako spriječiti njezino stvaranje. Ovakva zaštita ima smisla u slučajevima kada korisnik ustrajno vraća stranicu koja je već [[WP:Brisanje|izbrisana]] sukladno pravilima projekta ili konsenzusom. Pravila o razinama zaštite izložena ranije primjenjuju se i na ovu vrstu zaštite. Popis zaštićenih naslova koje je nemoguće stvoriti nalazi se [[Special:ProtectedTitles|ovdje]]. Postoji i mogućnost preventivne zaštite pojedinih naslova, koja se provodi pomoću [[MediaWiki:Titleblacklist|popisa nepoželjnih naslova]], a koja olakšava zaštitu kada je riječ o specifičnim izrazima ili pojmovima. Ni ova zaštita nije nužno neodređenog trajanja, pa je moguće preispitati zaštitu i stranice ponovno otključati. Korisnik koji želi stvoriti ovu stranicu trebao bi se prethodno informirati o razlozima njezine zaštite te kontaktirati nekog od [[WP:Administratori|administratora]] (bilo bi uputno kontaktirati administratora koji je zaštitio stranicu) u svrhu skidanja zaštite. Korisnik bi trebao imati dobre i opravdane razloge za traženje skidanja zaštite te obrazložiti to administratoru kojeg kontaktira. Ako administrator i dalje smatra da stranica treba ostati zaključana, korisnik može podnijeti zahtjev na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]]. === Zaštita od premještanja<span class="anchor" id="move"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Move-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Green padlock|link=]] {{shortcut|WP:PREMZAŠ}} Moguće je zaštititi stranicu na način da ju je nemoguće premjestiti na drugi naslov, osim ako to čini administrator. Ova se zaštita najčešće primjenjuje u sljedećim slučajevima: * Stranica je izložena učestalom [[WP:Vandalizam|vandaliziranju]] koje se manifestira kao premještanje stranice. * Stranica je tema spora o naslovu članka. * Vidljive i sistemski važne stranice koje nije potrebno premještati, poput [[WP:Administratorska tabla|Administratorske table]] ili [[WP:Pijaca|Pijace]]. I na ovu se vrstu zaštite primjenjuju sva ranije izložena pravila o provođenju zaštite stranice. Stranice koje su potpuno zaštićene implicitno su zaštićene i od premještanja. U slučaju zaštite stranice uslijed ratovanja izmjenama, korisnici trebaju znati da zaštita '''posljednje stabilne verzije''' ne znači podršku administratora toj verziji; administratori u ovim slučajevima vraćaju posljednju stabilnu verziju samo dok se spor ne riješi, nakon čega su dužni postupiti po zaključcima rasprave. Također, sve datoteke i kategorije implicitno su zaštićene od premještanja, odnosno potrebna su posebna ovlaštenja da se navedene vrste stranica premjeste. === Zaštita od postavljanja<span class="anchor" id="upload"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Upload-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Purple padlock|link=]] {{shortcut|WP:POSTZAŠ}} Zaštita od postavljanja odnosi se na datoteke koje se ne mogu mijenjati postavljanjem nove verzije osim ako to čini administrator. Ova vrsta zaštite ne sprječava korisnike da uređuju stranice o datotekama, ali onemogućava postavljanje nove verzije. Ova vrsta zaštite primjenjivat će se u sljedećim situacijama: * Datoteke koje su učestale mete [[WP:Vandalizam|vandaliziranja]] koje se manifestira kao postavljanje nove verzije datoteke. * Datoteke koje su u središtu spora među korisnicima. * Datoteke koje se ne bi trebale mijenjati, poput datoteka koje se koriste u sučelju ili na glavnoj stranici. * Datoteke s ustaljenim ili generičkim imenima. I na ovu se vrstu zaštite primjenjuju sva ranije izložena pravila o provođenju zaštite stranice. U slučaju zaštite stranice uslijed ratovanja izmjenama, korisnici trebaju znati da zaštita posljednje stabilne verzije ne znači podršku administratora toj verziji; administratori u ovim slučajevima vraćaju posljednju stabilnu verziju samo dok se spor ne riješi, nakon čega su dužni postupiti po zaključcima rasprave. == Neuobičajene vrste zaštite == === Lančana zaštita<span class="anchor" id="cascade"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Cascade-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Turquoise padlock|link=]] {{shortcut|WP:KASKADA|WP:LANČANA}} Lančana ili kaskadna zaštita zaštićuje jednu stranicu, ali se puna zaštita ''automatski'' prenosi na sve stranice koje su [[Wikipedija:Transkluzija|uključene]] u zaštićenu stranicu, bilo izravno ili neizravno. Ovo uključuje šablone, fotografije i ostale datoteke postavljene na srpskohrvatsku Wikipediju. Lančana zaštita ne primjenjuje se na datoteke koje su postavljene na [[Wikimedia Commons|Wikimedijinoj ostavi]]; da bi se te datoteke zaštitile, one se moraju ili privremeno postaviti na srpskohrvatsku Wikipediju ili moraju biti zaštićene Ostavi (ručno ili lančano). Ova vrsta zaštite: * Trebala bi se koristiti samo kako bi spriječila [[WP:Vandalizam|vandaliziranje]] posebno vidljivih ili važnih stranica, poput [[Glavna stranica|glavne stranice]]. * Primjenjiva je samo na stranice s punom zaštitom; lančana zaštita nije primjenjiva na niže razine zaštite jer stvara sistemsku pogrešku. * Ne primjenjuje se odmah; moguće je da prođe nekoliko sati prije nego što se lančana zaštita primijeni. * Općenito se ne bi smjela izravno primjenjivati na šablone ili module. Zahtjevi za postavljanje ili ukidanje lančane zaštite mogu se postaviti na [[WP:Administratorska tabla|Administratorskoj tabli]]. === Operativne stranice === Operativne stranice koje primarno koristi softver, uključujući botove i korisničke skripte, mogu se zaštititi ovisno o načinu korištenja, sadržaju i drugim čimbenicima. Ovo uključuje konfiguracijske stranice, podatkovne stranice, dnevnike, statusne stranice i ostale stranice koje su nužne za rad softvera. Međutim, osobne CSS stranice, osobne JavaScript stranice i osobne JSON stranice automatski su zaštićene i na njih se ova vrsta zaštite ne bi trebala primjenjivati. === Zaštita sučelja<!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Interface-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Red padlock|link=|Icon for pages that can be edited only by interface administrators]] {{shortcut|WP:SUČZAŠ}} Postoje određena područja na Wikipediji koja su pokrivena zaštitom softvera [[MediaWiki]]: *Uređivanja u imenskom prostoru MediaWiki, koji definira dijelove sučelja, onemogućena su svima osim administratorima i administratorima sučelja. **Uređivanja sistemskih CSS i JavaScript stranica, kao što je [[MediaWiki:common.js]], dodatno su onemogućena svima osim administratorima sučelja. *Uređivanja osobnih CSS i JavaScript stranica poput [[Korisnik:Primjer/monobook.css]] i [[Korisnik:Primjer/vector-2022.js]] dopuštena su samo tim korisnicima i administratorima sučelja. Potonji mogu uređivati ove stranice, na primjer, kako bi uklonili nepravilno korištene korisničke skripte. Administratori mogu brisati ove stranice, ali ne mogu ih uređivati ili vraćati. *Uređivanja osobnih JSON stranica poput [[Korisnik:Primjer/data.json]] dopuštena su samo tim korisnicima i administratorima. Ova vrsta zaštite naziva se neodređenom ili trajnom zaštitom, odnosno zaštitom sučelja u slučaju CSS i JavaScript stranica. Lokalni administratori ne mogu mijenjati ovu zaštitu niti uređivati ove stranice. === Službena zaštita<span class="anchor" id="office"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === [[File:Office-protection-shackle.svg|64px|upright=0.4|right|alt=Black padlock|link=]] {{shortcut|WP:WMF-ZAŠ}} Kao što je navedeno u {{section link|Foundation:Policy:Office actions|Korištenje naprednih prava od strane osoblja Fondacije}}, osoblje [[Fondacija Wikimedija|Fondacije Wikimedija]] također može zaštititi stranicu u posebnim slučajevima kao što su kršenja autorskih prava ili kleveta. '''Ove radnje nadilaze konsenzus zajednice.''' Administratori '''ne bi trebali''' uređivati ili mijenjati zaštitu ovih stranica bez dopuštenja osoblja Fondacije. == Zaštita imenskih prostora == {{shortcut|WP:ZAŠTIP}} === <span id="Talk pages"></span>Stranice za razgovor članaka<span class="anchor" id="Talk pages"></span><span class="anchor" id="full-talk"></span><!--former tag allows section referencing while accommodating section name changes. DO NOT REMOVE IT.--> === {{shortcut|WP:RAZAŠT|WP:ZAŠTRAZG|WP:SZRZAŠT}} Stranice za razgovor članaka u pravilu se ne bi trebale zaštićivati, osim u iznimnim slučajevima. Na tim stranicama korisnici imaju pravo raspravljati o sadržaju ili o potencijalnom sporu, zbog čega bi one u pravilu trebale biti otvorene. U slučaju zloupotrebe jednog korisnika, administratori bi prije trebali primijeniti sankcije prema navedenom korisniku, a stranicu za razgovor trebali bi zaključavati samo u slučaju kada nijedna druga mjera ne bi dovela do željenog rezultata. Zaštita bi trebala biti privremena i što liberalnija, odnosno trebala bi ciljati na rješavanje konkretnog problema, a ne ograničavati ostale korisnike. === Stranice za razgovor korisnika<span class="anchor" id="Talk-page protection"></span> === {{shortcut|WP:KRAZAŠT|WP:ZAŠTKORAZG|WP:KSZRZAŠT}} Korisničke stranice za razgovor rijetko će se zaštićivati. Međutim, moguće je primijeniti neku vrstu zaštite ako postoji obrazac ustrajnog vandaliziranja ili zloupotrebe. Ovakvu vrstu zaštite mogu primijeniti administratori po vlastitom nahođenju (uz obrazloženje) ili na zahtjev korisnika. U prvom slučaju, ako korisnik zatraži skidanje ili izmjenu razine zaštite, administratori su dužni postupiti po tom zahtjevu osim ako bi to dovelo do težih posljedica. Korisnici koji žele zaštititi stranicu za razgovor moraju (1) jasno i smisleno obrazložiti svoj zahtjev (sam zahtjev nije dovoljan razlog za zaštitu) i (2) ostaviti otvoren alternativni kanal za komunikaciju s drugim korisnicima. U pravilu, sve više razine zaštite ovakvih stranica od djelomične zaštite ''moraju'' biti privremene, dok je djelomična zaštita na neodređeno vrijeme dopuštena u slučajevima ustrajnog spama i vandalizma. ==== Blokirani korisnici ==== Stranice za razgovor blokiranih korisnika također ne treba automatski zaključavati, s obzirom na to da bi takav postupak efektivno onemogućio korisniku osporavanje bloka ili sličnu službenu komunikaciju. Iznimno je moguće zaključati i njih, ali samo ako blokirani korisnik koristi svoju stranicu za razgovor u svrhu zloupotrebe, kao i u slučaju dokazanih slučajeva [[WP:Čaraparenje|čaraparenja]] (u tom je slučaju dopušteno trajno zaključati i stranice za razgovor, ali samo alternativnih računa, ne i glavnog); ako je ona meta zloupotrebe trećih korisnika, mjera se treba primijeniti u odnosu na njih, a ne u odnosu na blokiranog korisnika. Ova vrsta zaštite, ako se primjenjuje, u pravilu ne bi smjela trajati dulje od trajanja same blokade. === Korisničke stranice === {{shortcut|WP:KORZAŠT|WP:KORSTRZAŠT}} Osnovne korisničke stranice (npr. Korisnik:Primjer, ali ne Korisnik:Primjer/podstranica ili Razgovor s korisnikom:Primjer) automatski su zaštićene tako da ih ne mogu uređivati nepotvrđeni ili IP korisnici. Iznimka su nepotvrđeni ili IP korisnici koji pokušavaju stvoriti ili urediti vlastitu stranicu za razgovor. Isti korisnici ne mogu stvarati ili uređivati ni korisničke stranice koje ne pripadaju već registriranom korisniku. Ovu zaštitu provodi [[Special:AbuseFilter/803|uređivački filter]]. Ako korisnik želi da se njegova korisnička stranica izuzme iz ovoga, može kontaktirati nekog od administratora uz obrazloženje. Kao i u slučaju stranica za razgovor, korisničke stranice mogu se zaštititi po administratorskom nahođenju ili na zahtjev korisnika. Ista pravila primjenjuju se i ovdje, uz sljedeću iznimku: korisnik ne treba imati posebno opravdan razlog za zahtijevanje zaštite vlastite korisničke stranice, a administrator taj zahtjev može odbiti samo ako bi zaštita dovela do težih posljedica ili zloupotrebe. Tomu je tako zato što korisnička stranica nije nužna za komunikaciju s korisnikom, zbog čega korisnik ima veća prava u pogledu njezine zaštite. Isto vrijedi i za sve podstranice unutar korisničkog imenskog prostora. Administratori mogu korisniku onemogućiti korištenje vlastite stranice zaštitom samo ako korisnik koristi vlastitu stranicu za zloupotrebu, a cilj nije moguće postići nekom drugom ili blažom mjerom. ==== Pokojni korisnici ==== {{See also|Wikipedija:Pokojni korisnici}} U slučaju neosporno potvrđene smrti korisnika, korisnička stranica tog korisnika trebala bi se potpuno zaštititi. Ovo se ne odnosi na stranicu za razgovor korisnika. === Igralište === Korisnička ili sistemska igrališta u pravilu se ne bi trebala zaštićivati, s obzirom na činjenicu da je njihova temeljna svrha omogućavati korisnicima da eksperimentiraju i/ili vježbaju s wiki sintaksom. Sistemska igrališta mogu biti često mijenjana jer ih koriste različiti korisnici u različitim trenucima. Korisnička igrališta u pravilu će uređivati samo korisnici o kojima je riječ, a ne drugi korisnici, osim ako je to nužno iz sistemskih razloga (npr. održavanje projekta) ili ako za to imaju dopuštenje. Zaključavanje igrališta (korisničkih ili sistemskih) može se provesti samo u iznimnim situacijama kada nijedna druga mjera ne bi dovela do željenog rezultata, ali općenito, ako se igralište koristi za zloupotrebu, administratori su dužni upozoriti ili sankcionirati tog korisnika, a ne zaključavati igralište. == Dostupni šabloni == Sljedeći šabloni mogu se dodati na sam vrh stranice kako bi korisnici znali da je zaštićena: {{Šabloni za zaštitu|state=expanded}} == Povezano == * [[MediaWiki:Protectedpagetext]] * [[Special:ProtectedPages]] * [[Special:ProtectedTitles]] * [[Wikipedija:Ratovanje izmjenama]] * [[Wikipedija:Pravila blokiranja]] ==Napomene== {{notelist}} {{Pravila i smjernice Wikipedije}} pqpfbxonf7ehtueqh8h8ll72bkn8pid 0 4714551 42585824 42516021 2026-04-27T15:13:06Z Edgar Allan Poe 29250 /* Kraj okupacije */ 42585824 wikitext text/x-wiki {{Okvir bivše zemlje svijeta |ime = Shōnan-tō |izvorno_ime = {{nobold|昭南島}} |genitiv = Singapura |kontinent = Azija |regija = |država = |status = |era = [[Drugi svjetski rat]] |godina_start = [[1942.]] |godina_kraj = [[1945.]] |datum_start = [[15. veljače]] [[1942.]] |datum_kraj = [[15. kolovoza]] [[1945.]] |događaj_start = [[Pad Singapura]] |događaj_kraj = [[Kapitulacija Japana]] |događaj_prije = |datum_prije = |događaj1 = {{nowrap|[[Bombardiranje Singapura (1944–1945)|Savezničko bombardiranje]]}} |datum_događaj1 = [[1944.]] – [[1945.]] |događaj2 = |datum_događaj2 = |događaj3 = |datum_događaj3 = |događaj4 = |datum_događaj4 = |događaj5 = |datum_događaj5 = |događaj6 = |datum_događaj6 = |događaj7 = |datum_događaj7 = |događaj8 = |datum_događaj8 = |događaj9 = |datum_događaj9 = |događaj10 = |datum_događaj10 = |događaj_poslije = [[Operacija Tiderace]] |datum_poslije = {{nowrap|[[4. rujna|4.]] – [[12. rujna]] [[1945.]]}} |p1 = Tjesnačka naselja |flag_p1 = Flag of the British Straits Settlements (1925–1946).svg |p2 = |flag_p2 = |p3 = |flag_p3 = |p4 = |flag_p4 = |p5 = |flag_p5 = |p6 = |flag_p6 = |p7 = |flag_p7 = |p8 = |flag_p8 = |p9 = |flag_p9 = |p10 = |flag_p10 = |p11 = |flag_p11 = |p12 = |flag_p12 = |p13 = |flag_p13 = |p14 = |flag_p14 = |p15 = |flag_p15 = |s1 = Britanska vojna uprava (Malaja) |flag_s1 = Flag of the United Kingdom.svg |s2 = |flag_s2 = |s3 = |flag_s3 = |s4 = |flag_s4 = |s5 = |flag_s5 = |s6 = |flag_s6 = |s7 = |flag_s7 = |s8 = |flag_s8 = |s9 = |flag_s9 = |s10 = |flag_s10 = |s11 = |flag_s11 = |s12 = |flag_s12 = |s13 = |flag_s13 = |s14 = |flag_s14 = |s15 = |flag_s15 = |zastava = Flag of Japan (1870–1999).svg |zastava_i = Zastava Japana |zastava_tip = Zastava |grb = Imperial Seal of Japan.svg |grb_i = Grb Japana |grb_tip = Carski simbol |geslo = |himna = "[[Kimigayo]]" |mapa = Singapore Map - 1945.jpg |mapa_opis = Singapur [[1945.]] godine |glavni_grad = [[Singapur]] |glavni_grad_egzil = |jezik = [[japanski jezik]] |vjera = |vlada_tip = [[Vojna uprava]] |titula_vođa = [[Car Japana|Car]] |vođa1 = [[Hirohito]] |godina_vođa1 = [[1942.]] – [[1945.]] |vođa2 = |godina_vođa2 = |vođa3 = |godina_vođa3 = |vođa4 = |godina_vođa4 = |vođa5 = |godina_vođa5 = |vođa6 = |godina_vođa6 = |vođa7 = |godina_vođa7 = |vođa8 = |godina_vođa8 = |vođa9 = |godina_vođa9 = |vođa10 = |godina_vođa10 = |titula_zamjenik = [[Premijer Japana|Premijer]] |zamjenik1 = [[Hideki Tōjō]] |godina_zamjenik1 = [[1942.]] – [[1944.]] |zamjenik2 = [[Kuniaki Koiso]] |godina_zamjenik2 = [[1944.]] – [[1945.]] |zamjenik3 = |godina_zamjenik3 = |zamjenik4 = |godina_zamjenik4 = |zamjenik5 = |godina_zamjenik5 = |zamjenik6 = |godina_zamjenik6 = |zamjenik7 = |godina_zamjenik7 = |zamjenik8 = |godina_zamjenik8 = |titula_predstavnik = |predstavnik1 = |godina_predstavnik1= |predstavnik2 = |godina_predstavnik2= |predstavnik3 = |godina_predstavnik3= |predstavnik4 = |godina_predstavnik4= |predstavnik5 = |godina_predstavnik5= |predstavnik6 = |godina_predstavnik6= |predstavnik7 = |godina_predstavnik7= |predstavnik8 = |godina_predstavnik8= |legislatura = |tip_dom1 = |dom1 = |tip_dom2 = |dom2 = |stat_godina1 = |stat_površina1 = |stat_pop1 = |stat_godina2 = |stat_površina2 = |stat_pop2 = |stat_godina3 = |stat_površina3 = |stat_pop3 = |stat_godina4 = |stat_površina4 = |stat_pop4 = |stat_godina5 = |stat_površina5 = |stat_pop5 = |valuta = [[Banana novac|japanski dolar]] |broj = |vremenska_zona = +9 ([[Tokijsko standardno vrijeme|TST]]) |internet = |danas = {{flag|Singapur}} |fusnote = }} '''Shōnan-tō''' ([[japanski]]: 昭南島), nerijetko samo '''Shōnan''' ([[japanski]]: 昭南), bio je službeni naziv [[Singapur]]a dok je bio pod [[Japansko Carstvo|japanskom]] okupacijom tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Okupacija je započela [[Pad Singapura|padom Singapura i britanskom kapitulacijom]] [[15. veljače]] [[1942.]] godine, a trajala je do japanske kapitulacije u kolovozu [[1945.]] godine.<ref>{{Cite book |last=Kratoska |first=Paul H. |url=https://books.google.com/books?id=e5uMjwEACAAJ |title=Food Supplies and the Japanese Occupation in South-East Asia |date=1998-01-01 |publisher=Palgrave Macmillan UK |isbn=978-1-349-26939-6 |language=en}}</ref><ref>{{Cite book |last1=Lim |first1=Patricia Pui Huen |url=https://books.google.com/books?id=ADkiembZcLYC&q=japanese+occupation+of+singapore |title=War and Memory in Malaysia and Singapore |last2=Wong |first2=Diana |date=2000 |publisher=Institute of Southeast Asian Studies |isbn=978-981-230-037-9 |language=en}}</ref> Japan je izvršio okupaciju Singapura nakon što su porazili zajedničke [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke snage]] nakon sedam dana borbi. [[Bitka za Singapur]] bila je odlučujuća bitka koja je značajno utjecala na historiju Japana, [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]] i Singapura. Singapur je službeno preimenovan u Shōnan-tō, što ja [[japanski|japanskom]] znači "Otok Južne Svjetlosti", a uključen je i u koncept znan kao {{Nihongo|[[Velika istočnoazijska sfera prosperiteta]]|大東亜共栄圏|Dai Tōa Kyōeiken}}.<ref>{{cite book|last=Abshire|first=Jean|title=The History of Singapore|year=2011|publisher=ABC-CLIO|page=104|url=https://books.google.com/books?id=AHF59oExO80C&pg=PA104|isbn=978-0313377433}}</ref><ref>{{cite book|last1=Giggidy|first1=Kevin|first2=Karl|last2=Hack|title=Did Singapore Have to Fall?: Churchill and the Impregnable Fortress|year=2004|publisher=Routledge|isbn=0203404408|page=132|url=https://books.google.com/books?id=TUC2qveu-b8C&pg=PA132}}</ref> Singapur je formalno vraćen Britancima [[12. rujna]] [[1945.]] godine, nešto manje od mjesec dana nakon što je Japan formalno kapitulirao u [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)|Općinskoj vijećnici]]. Nakon povratka britanske uprave, u Singapuru je došlo do porasta političkih i društvenih tenzija jer lokalno stanivništvo, poučeno ratnim iskustvima, više nije vjerovalo da Kruna može učinkovito upravljati Singapurom ili ga braniti od vanjskih napada.<ref>{{cite web |title=Singapore – Aftermath of War |url=http://countrystudies.us/singapore/9.htm |website=countrystudies.us |publisher=[[U.S. Library of Congress]] |access-date=5 September 2021}}</ref> Nedugo nakon rata, bivša [[Tjesnačka naselja]] ukinuta su, a Singapur je [[1946.]] godine stekao status [[Singapur (kolonija)|krunske kolonije]]. Godine [[1959.]], Singapur je stekao punu [[Singapurska samouprava|samoupravu]], a [[1963.]] godine pridružio se bivšoj Malaji u stvaranju [[Malezija|Malezije]], samo da bi [[1965.]] godine postao potpuno suvereni [[grad-država]]. == Historija == === Malajska kampanja i pad Singapura === {{main|Malajska kampanja|Bitka za Singapur}} [[Britanska Malaja|Malaja]] je [[8. prosinca]] [[1941.]] godine pretrpjela prvo japansko bombardiranje. Japanske su se snage inicijalno fokusirale na osvajanje Malaje, za što im je trebalo [[Malajska kampanja|samo 55 dana]]. Dana [[31. prosinca]] [[1942.]] osvojili su [[Johor Bahru]], nakon čega su se Britanci povukli u [[Singapur]], prilikom čega su uništili [[Džohorsko-singapurski prolaz]] koji je [[Singapur (otok)|otok]] povezivao s kopnenim dijelom [[Malajski poluotok|Malajskog poluotoka]]. Singapur je bio glavno britansko obrambeno i ekonomsko središte na Dalekom istoku te je bio od izrazitog [[Singapurska strategija|strateškog]] značaja za Krunu. Značaj Singapura bio je, dapače, toliki da je premijer [[Winston Churchill]] naredio britanskom zapovjedniku u Singapuru, [[Arthur Percival|Arthuru Percivalu]], da se bori do posljednjeg čovjeka. Percival je pod svojom komandom imao 85,000 vojnika, ali dobar dio njih nije imao nikakvog iskustva. Međutim, iako su savezničke trupe bile brojčano superiorne, problem je bio u tome što je Singapur većinu svoje pitke vode dobivao s kopna, koje je tada bilo pod japanskom kontrolom. [[File:BritishSurrender.jpg|thumb|350px|left|Japanski zapovjednik [[Tomoyuki Yamashita]] udara šakom od stol kako bi naglasio svoj zahtjev za bezuvjetnom predajom pred britanskom delegacijom. Saveznički zapovjednik [[Arthur Percival]] sjedi, sa šakom preko usta, među svojim časnicima. Fotografija je snimljena [[15. veljače]] [[1942.]] godine.]] [[Bitka za Singapur]] trajala je od [[8. veljače|8.]] do [[15. veljače]] [[1942.]] godine. Prvoga dana bitke, Japanci su brodovima doplovili na Singapur te su se napali sa sjeverozapada, gdje je bila najslabija točka savezničke obrane. Percival je očekivao napad sa sjeveroistoka, posebice nakon lažnog pokušaja napada na [[Pulau Ubin]] dan ranije, te nije stigao ojačati obrambene pozicije na sjeverozapadu. Zbog loše komunikacije i pogrešaka u komandi, Japanci su iznenadili savezničke snage, koje nisu imale nikakvu učinkovitu obranu u blizini japanskih mostobrana. Japanci su nastavili svoj prodor, a iako su se Britanci uspješno branili, ostajali su bez zaliha, posebice nakon bitaka za [[Bitka za Bukit Timah|Bukit Timah]] ([[10. veljače|10.]] – [[12. veljače]]) i [[Bitka za Pasir Panjang|Pasir Panjang]] ([[13. veljače]]). Dan kasnije, Japanci su pobili više od 200 djelatnika bolnice i pacijenata u sklopu [[Masakr u Britanskoj vojnoj bolnici u Singapuru|masakra u Vojnoj bolnici]]. Do [[15. veljače]], oko milijun osoba zbijeno je na području koje je obuhvaćalo 1% ukupne površine otoka, što je bila posljednja britanska linija obrane. Japanci su konstantno bombardirali savezničke položaje te je bilo sigurno da će njihove zalike biti iscrpljene za nekoliko dana; istovremeno, japanske su zalihe također bile pri kraju te je zapovjednik [[Tomoyuki Yamashita]] želio izbjeći borbe u samom naselju. Tijekom poslijepodnevnih sati [[15. veljače]], Yamashita je od Percivala zahtijevao bezuvjetnu predaju. Svjestan da bi odugovlačenje dovelo do još većeg broja mrtvih, Percival je pristao i oko 80,000 savezničkih trupa bezuvjetno se predalo Japancima i postali ratni zarobljenici, dok su Japanci preuzeli kontrolu nad otokom. === Doba terora === {{main|Sook Ching|Incident Sōjūsetsu}} Nedugo nakon pada Singapura, 25. armija, koja je osvojila Malaju, preraspoređena je na druga područja od strateškog interesa poput [[Filipini|Filipina]] ili [[Nova Gvineja|Nove Gvineje]]. Tako je kao dominantna okupacijska sila u Singapuru ostao ''[[Kenpeitai]]'', vojna policija, koja će ubrzo započeti teror nad lokalnim stanovništvom. Samo tri dana nakon savezničke kapitulacije, Japanci su uveli sustav znan kao [[Sook Ching]] ([[kineski]]: "eliminacija kroz pročišćenje"), čiji je cilj bio eliminirati sve one faktore (naročito [[Kinezi|etničke Kineze]]) koji su bili smatrani prijetnjom [[Japansko Carstvo|Japanskom Carstvu]], odnosno antijapanske elemente među lokalnom populacijom. Prema procjenama, Sook Ching je odnio između 25,000 i 55,000 života u Singapuru i Malaji. Žrtve ovog masovnog progona, uglavnom muškarci u dobi od 18 do 50 godina, uglavnom su odvođene na izolirane lokacije (stratišta) na otoku – kao što su Changi Beach, Punggol Point, ili Siglap – gdje su sistemski ubijani uz pomoć strojnica i pušaka. Uz to, ''Kenpeitai'' je utemeljio razgranutu mrežu lokalnih doušnika koji su ih informirali o antijapanskim aktivnostima. Ovi su doušnici bili dobro plaćeni, a uz to se nisu morali bojati hapšenja jer njihova lojalnost prema okupacijskim snagama nije bila upitna. Doušnici su bili zaposleni u posebnim centrima kroz koje je lokalno stanovništvo prolazilo kako bi se utvrdilo podržavaju li antijapanske aktivnosti, a uz to su redovno patrolirali ulicama s vojnom policijom; civili su im se uvijek morali klanjati s poštovanjem kada bi prolazili pored njih. Oni koji to ne bi učinili bili bi kažnjeni, najčešće fizički, a ponekad bi bili uhapšeni i odvedeni na stratište. === Saveznički napadi i pokret otpora === {{main|1=Operacija Jaywick|2=Operacija Gustavus|3=Operacija Rimau|4=Operacija Struggle|5=Bombardiranje Singapura (1944–1945)}} [[File:Krait-crew.jpg|thumb|350px|[[Specijalna jedinica Z]] tijekom [[Operacija Jaywick|Operacije ''Jaywick'']] [[1943.]] godine.]] Iako je Japan imao čvrstu kontrolu nad Singapurom, otok je zbog svog strateškog značaja bio česta meta [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničkih]] napada. Cilj tih napada bilo je osujećivanje japanskih borbenih djelatnosti. Dana [[26. rujna]] [[1943.]] godine, posebna saveznička [[Specijalna jedinica Z]], koju je predvodio major [[Ivan Lyon]], tajno je upala u Singapur te [[Operacija Jaywick|potopila ili oštetila nekoliko japanskih brodova]] ukupne vrijednosti 40,000 [[tona]]. Gotovo godinu dana kasnije, Lyon je [[Operacija Rimau|uspješno ponovio]] ovakav napad te je potpio tri japanska broda. Međutim, Lyon i 13 njegovih suboraca poginuli su u borbi s Japancima prilikom ove operacije. Ostalih deset boraca uhapšeno je, izvedeno pred [[klokanski sud]] i kasnije pogubljeno. Istovremeno, lokalni član pokreta otpora, [[Lim Bo Seng]], vodio je zasebnu operaciju, kodnog imena [[Operacija Gustavus|''Gustavus'']], regrutirao je i obučavao stotine mladića kroz obavještajne misije u [[Kina|Kini]] i [[Indija|Indiji]]. Uz pomoć satnika Johna Davisa iz [[Uprava za specijalne operacije|Uprave za specijalne operacije]] (SOE), Lim je [[1942.]] godine pristupio posebnoj gerilskoj jedinici znanoj kao [[Jedinica 136]]. Cilj Operacije ''Gustavus'' bila je uspostava špijunsko-obavještajne mreže koja bi prikupljala podatke o japanskim djelatnostima i tako pomogla britanskom [[Operacija Zipper|planu]] za preotimanje Singapura Japancima. Jedinica 136 raspuštena je nakon rata. Krajem srpnja [[1945.]] godine, dvije [[Podmornica klase XE|patuljaste podmornice klase XE]] [[Royal Navy|Kraljevske ratne mornarice]] infiltrirale su singapursku luku u sklopu [[Operacija Struggle|Operacije ''Struggle'']] s ciljem korištenja mina kako bi se onesposobile japanske krstarice [[Takao (japanska krstarica, 1930)|''Takao'']] i ''[[Myōkō (japanska krstarica)|Myōkō]]''. ''Takao'' je pretrpjela veliku štetu, što je poručniku [[Ian Edward Fraser|Ianu Edwardu Fraseru]] donijelo [[Viktorijin križ]]. Od studenog [[1944.]] do svibnja [[1945.]] godine, Singapur je bio [[Bombardiranje Singapura (1944–1945)|meta]] učestalih britanskih i američkih zračnih napada. U istom periodu, Amerikanci su čak jedanaest puta bombardirali singapursku lučku infrastrukturu. Iako su ovi napadi napravili štetu Japancima, tijekom bombaridranja je poginuo i određen broj civila. Ipak, lokalno je stanovništvo blagonaklono gledalo na bombardiranja jer su na njih gledali kao na sredstvo za oslobođenje od japanskog terora. === Kraj okupacije === {{main|Operacija Tiderace}} [[File:Japanese surrender at Singapore, 1945.jpg|thumb|left|320px|Japanska delegacija napušta [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)|Gradsku vijećnicu]] nakon potpisivanja kapitulacije u rujnu [[1945.]] godine.]] Dana [[6. kolovoza]] [[1945.]] godine, Amerikanci su [[Atomsko bombardiranje Hiroshime i Nagasakija|bacili atomsku bombu]] na japanski grad [[Hiroshima|Hiroshimu]]. Šesnaest sati kasnije, američki predsjednik [[Harry S. Truman]] ponovo je pozvao Japan na kapitulaciju i zaprijetio im da očekuju "kišu uništenja s neba, takvu kakva nikada nije viđena u historiji ovog svijeta." Dana [[9. kolovoza]] [[1945.]] godine, [[Sovjetski Savez]] objavio je rat Japanu i izvršio invaziju na [[Mandžukuo]]. Kasnije istoga dana, Amerikanci su bacili drugu atomsku bombu, ovoga puta na grad [[Nagasaki]]. Nakon te tragedije, car [[Hirohito]] je osobno intervenirao te je naredio ratnim zapovjednicima da prihvate uvjete koje su Saveznici postavili na [[Potsdamska konferencija|Potsdamskoj konferenciji]]. Nakon još nekoliko dana pregovora i neuspješnog puča, car Hirohito obratio se narodu [[15. kolovoza]] [[1945.]] godine preko radija. U [[Hirohitovo obraćanje o kapitulaciji|obraćanju]], Hirohito je potvrdio da će Japan kapitulirati. Ceremonija kapitulacije održana je [[2. rujna]] [[1945.]] godine na američkom ratnom brodu [[USS Missouri (BB-63)|USS ''Missouri'']], gdje su predstavnici japanske vlade potpisali Instrument kapitulacije, čime su svi sukobi službeno završeni. Što se tiče Singapura, japanski su zapovjednici svečano potpisali kapitulaciju [[12. rujna]] [[1945.]] godine u [[Stara Gradska vijećnica (Singapur)|Gradskoj vijećnici]]. Nakon kapitulacije, na [[Padang (Singapur)|Padangu]] je održano svečano slavlje uz vojnu paradu. [[Louis Mountbatten|Lord Mountbatten]], vrhovni saveznički zapovjednik [[Jugoistočnoazijska komanda|Jugoistočnoazijske komande]], došao je u Singapur kako bi formalno primio instrument predaje od generala [[Seishirō Itagaki|Seishirōa Itagakija]] u ime feldmaršala [[Hisaichi Terauchi|Hisaichija Terauchija]]. Saveznici su na području okupirane Malaje formirali [[Britanska vojna uprava (Malaja)|vojnu upravu]], koristeći pritom japanske snage koje su kapitulirale kao jamac sigurnosti. Vojna uprava upravljala je otokom do ožujka [[1946.]] godine. Nakon formalne japanske kapitulacije, Singapur je ušao u kratkotrajni period društvene nestabilnosti ([[anomija]]) jer Britanci nisu bili tu da preuzmu vlast. Japanski su okupatori u tom periodu imali slabu kontrolu nad lokalnom populacijom. Diljem otoka zabilježeni su incidenti poput pljački ili ubojstava iz osvete. Dobar dio infrastrukture bio je uništen, uključujući lučke zgrade, električnu infrastrukturu, vodnu infrastrukturu i telefonsku mrežu, a japanski je novac postao bezvrijedan. Singapuru je trebalo četiri do pet godina da vrati ekonomiju na predratne brojke. == Društvo == Nakon preuzimanja kontrole nad Singapurom, Japanci su, osim političkih, pokrenuli i seriju društvenih promjena čiji je cilj bila "japanizacija" singapurskog društva te eliminacija zapadnih utjecaja. Okupatori su osnivali japanske škole te su prisiljavali lokalno stanovništvo da uči i govori japanskim jezikom; tiskovine, radijske emisije te filmske projekcije – sve je bilo objavljivano na japanskom jeziku. Japanska propaganda postala je sveprisutna, a djeca su u školama svako jutro morala ustati, okrenuti se prema Japanu (u ovom slučaju, u smjeru sjeveroistoka) i pjevati [[Kimigayo|japansku himnu]], koja je bila službena himna okupiranog Singapura. Međutim, dok su značajno ulagali u ovakve društvene promjene, Japanci su bili nemarni prema singapurskom gospodarstvu, što je rezultiralo lošim uvjetima i općom nestašicom temeljnih potrepština, od hrane do lijekova. Također, došlo je i do [[hiperinflacija|hiperinflacije]], posljedica koje je bilo značajno povećanje cijene dnevnih potrepština. Primjerice, cijena otprilike 60 kg [[riža|riže]] prije okupacije bila je oko 5[[Američki dolar|$]], a do kraja okupacije (kolovoz/rujan [[1945.]]), skočila je na čak 5,000$ za istu količinu. Japanci su izdavali posebne bonove za osnovne potrepštine, znane kao "certifikati za miran život",<ref>{{cite web |url=http://www.nas.gov.sg/archivesonline/photographs/record-details/4c7bd7be-1162-11e3-83d5-0050568939ad |title=Peace Living Certificate Issued During Japanese Occupation |publisher=National Archives of Singapore |access-date=9 October 2016}}</ref> s ciljem ograničavanja distribucije osnovnih potrepština među civilnim stanovništvom; ovi su bonovi bili izrazito vrijedni među populacijom. Odrasli su mogli kupiti pet kilograma riže mjesečno, od a djeci bi sukladno tome pripala dva kilograma mjesečno. Kako je rat napredovao, količina riže za odrasle reducirana je za 25% jer je većina riže koja je bila dostupna bila korištena za potrebe prehranjivanja japanske vojske.<ref>{{cite web |url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/ref/japocc.html |title=Japanese Occupation |publisher=AsiaOne |access-date=1 May 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060509210531/http://ourstory.asia1.com.sg/war/ref/japocc.html |archive-date=9 May 2006 }}</ref> [[File:Ten dollar note issued by the Japanese Government during the occupation of Malaya, North Borneo, Sarawak and Brunei (1942, obverse).jpg|thumb|Novčanica od deset dolara koju su izdavali Japanci za vrijeme okupacije. "[[Banana novac]]", kako se ova valuta popularno zvala, postao je bezvrijedan do kraja rata.]] Japanci su izdavali i posebnu valutu u Singapuru, koja je bila znana kao "[[banana novac]]" (zbog slike stabla [[banana|banane]] koja se nalazila na često korištenom apoenu od 10 dolara), tijekom okupacije jer je raniji [[tjesnački dolar]] bio rijedak te je izašao iz uporabe po dolasku Japanaca. Do kraja okupacije, ovaj je novac postao bezvrijedan. Uz to, uvođenje elemenata [[Planska ekonomija|planske ekonomije]], poput ograničavanja količine proizvoda, dovelo je do stvaranja [[crno tržište|crnog tržišta]] preko kojega su lokalni stanovnici mogli doći do esencijalnih potrepština poput riže, mesa i lijekova. Kako je "banana novac" postepeno gubio na vrijednosti zbog hiperinflacije – jer, Japanci su samo tiskali nove količine novca kada bi istog ponestalo<ref>{{cite web |url=https://www.roots.gov.sg/Collection-Landing/listing/1319462 |title=Currency 'Banana Notes' Issued During the Japanese Occupation |publisher=Roots.gov.sg |access-date=3 April 2021}}</ref> – na crnom se tržištu sve češće koristio tjesnački dolar. Kako su mjeseci odmicali, dostupnost i kvaliteta hrane sve su više opadale. S vremenom su [[batat]], [[tapioka]] i [[jam]] postali temeljne namirnice velikog broja Singapuraca jer su bile puno jeftinije od riže, a uz to su se mogle jednostavno i brzo uzgojiti kod kuće. Nakon uzgoja, te su namirnice korištene u brojnim jelima te za sva tri dnevna obroka. Ove namirnice, iako upitne nutritivne vrijednosti, pomogle su u borbi protiv gladi, a potreba za dokidanjem monotonije dovela je do smišljanja raznih načina kombiniranja ovih sastojaka. Japanci su, kao i ranije Britanci, poticali lokalno stanovništvo da proizvode vlastitu hranu, neovisno o količini zemlje koju su posjedovali. Kako je hrana postajala sve manje dostupnom, poticanje na vlastitu proizvodnju dovelo je do fenomena koji je bio sličan onome "[[Vrt pobjede|vrtova pobjede]]", koji su tijekom rata bili prisutni u Europi.<ref>{{cite web |url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/ref/hungry.html |title=Hungry years |publisher=AsiaOne |access-date=1 May 2006 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20060509210509/http://ourstory.asia1.com.sg/war/ref/hungry.html |archive-date=9 May 2006 }}</ref> ''[[Ipomoea aquatica]]'', čiji je uzgoj bio relativno jednostavan i koja je dobro rasla pored vode, također je postala izrazito popularna. Japanci su također činili brojne zločine nad lokalnim, najčešće civilnim, stanovništvom u Singapuru. Godinama kasnije, singapurska je država diljem otoka podigla niz spomenika u čast ratnim žrtvama, među kojima su [[Spomenik civilnim žrtvama japanske okupacije]] ([[Beach Road (Singapur)|Beach Road]]),<ref name="Civilian Memorial">Lee, "Remembering The Hapless Victims of The Fires of History", pp. 327–329.</ref> Spomenik u Centru Sook Ching (Kineska četvrt),<ref>{{cite book | last = Modder | first = Ralph | year = 2004 | title = The Singapore Chinese Massacre – 18 February to 4 March 1942 | location = Singapore | publisher = Horizon Books | isbn = 981-05-0388-1 | chapter = ''Sook Ching'' Registration Centre in Chinatown | page = 72}}</ref> Spomenik masakru na plaži Changi ([[Changi]])<ref>Modder, "Changi Beach Massacre", p. 69.</ref> i Spomenik masakru na plaži Punggol ([[Punggol]]).<ref>Modder, "Punggol Beach Massacre", p. 67.</ref> == Obrazovanje == Japanski su okupatori ulagali i u obrazovanje u okupiranom Singapuru. Nedugo nakon početka okupacije, Japanci su utemeljili {{nihongo|Shōnansko-japansku školu|昭南日本学園|Shōnan Nihon Gakuen}} kako bi lokalno stanovništvo – [[Malajci]], [[Kinezi]] i Euroazijati – naučili [[japanski jezik]]. Kako je kasnije napisala profesorica Faye Yuan Kleeman, autorica studije ''Under an Imperial Sun: Japanese Colonial Literature of Taiwan and the South'', singapurska je škola bila daleko najuspješnija škola ovog tipa u okupiranoj jugoistočnoj Aziji.<ref>Kleeman, Faye Yuan. ''Under an ImSun: Japanese Colonial Literature of Taiwan and the South''. [[University of Hawaii Press]], 2003. p. [https://books.google.com/books?id=CFEyQWoNSJ8C&pg=PA43 43] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221225112336/https://books.google.com/books?id=CFEyQWoNSJ8C&pg=PA43 |date=25 December 2022 }}. {{ISBN|978-0824825928}}. "The most successful was the Japanese school in Singapore. A month after the British surrendered (February 15, 1942), Japan renamed the island Syonan-to (literally "illuminating the south") and founded the famous Shonan Japanese School (Shōnan Nihon Gakuen 昭南日本学園)"</ref> Kasnije tijekom okupacije, Japanci su otvorili i Shōnansku Prvu narodnu školu.<ref name=SJSHist>"[http://www.sjs.edu.sg/english/office_304.html A Brief History] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140102192232/http://www.sjs.edu.sg/english/office_304.html |date=2 January 2014 }}." [[The Japanese School Singapore]]. Retrieved on 2 January 2014.</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * {{cite book|author=Marius B. Jansen|title=The Making of Modern Japan|url=https://books.google.com/books?id=3bf4g447YdcC|year=2002|publisher=Harvard University Press|isbn=978-0-674-03910-0}} == Vanjske veze == * [https://web.archive.org/web/20050618083129/http://www.britain-at-war.org.uk/Malaya_and_Singapore/body_index.htm Fall of Malaya and Singapore], a detailed history of the Battle of Singapore. * [https://eresources.nlb.gov.sg/newspapers/BrowseNewspaper?nid=syonantimes Archive of The Syonan Times]. ''The Syonan Times'' substituted ''[[The Straits Times]]'' from 1942 to 1945 under several mastheads. {{Države i teritoriji pod japanskom okupacijom u Drugom svjetskom ratu}} {{Authority control}} {{Izabran}} [[Kategorija:Bivše države u Aziji]] [[Kategorija:Države i teritorije pod kontrolom Sila osovine]] [[Kategorija:Vojne okupacije]] [[Kategorija:Singapur u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Japan u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Nastanci 1942.]] [[Kategorija:Prestanci 1945.]] rhot4hyhkkwfne6m8hqfrmlm6k61771 0 4715465 42585812 42585506 2026-04-27T14:57:50Z ~2026-25739-54 347082 Poništena izmjena [[Special:Diff/42585506|42585506]] korisnika [[Special:Contributions/Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] ([[User talk:Edgar Allan Poe|razgovor]]) 42585812 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime={{center|Lim Bo-seng<br>{{small|林谋盛}}}} |slika=LimBoSeng-1930s.jpg |slika_širina=220px |opis= |datum rođenja=[[27. travnja]] [[1909.]] |mjesto rođenja={{flagicon|KIN}} [[Manshanhong]], [[Kina]]<br>{{small|(tada {{flagicon|KIN|1889}} [[Houpu]], [[Dinastija Qing|Carstvo Qinga]])}} |datum smrti=[[29. lipnja]] [[1944.]] |mjesto smrti={{flagicon|MLZ}} [[Batu Gajah]], [[Malezija]]<br>{{small|(tada {{flagicon|JAP|1870}} [[Japanska okupacija Malaje|Japanska Malaja]])}} |državljanstvo= |puno ime= |nadimak=Tan Choon Lim |supruga= Gan Choo Neo ​{{small|(vj. 1930⁠–⁠1944)}} |suprug= |titule = |knjige= |odanost={{flagicon|SIN|colonial}} [[Singapur]] ([[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]]) |služba=[[1942.]] – [[1944.]] |čin=[[Jiang (čin)|''Jiang'']] {{small|(posthumno, [[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]])}} |ratovi={{tree list}} * [[Drugi svjetski rat]] ** [[Pacifički rat]] *** [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] {{tree list/end}} |bitke= |vojska= |rod= |jedinice=[[Jedinica 136]] |zapovijedao= |nagrade= }} '''Lim Bo-seng''' ({{zh|c=林谋盛|poj=Lîm Bô͘-sēng|p=Lín Móushèng|first=poj}}; [[Manshanhong]], [[27. travnja]] [[1909.]] – [[Batu Gajah]], [[29. lipnja]] [[1944.]]), [[Kina|kineski]] sudionik pokreta otpora u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] koji je djelovao u [[Japanska okupacija Malaje|okupiranoj Malaji]] i [[Shōnan-tō|Singapuru]]. Posthumno je odlikovan činom ''[[Jiang (čin)|Jianga]]'', što je ekvivalent činu [[general]]a ili [[general-major]]a.<ref>{{cite web|title=Lim Bo Seng|url=http://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_802_2004-12-28.html|publisher=National Library Board|access-date=8 January 2015}}</ref> Rođen je u današnjem selu [[Manshanhong]] u provinciji [[Fujian]] tijekom posljednjih godina vladavine [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. Njegov otac, Lim Lō͘ ([[1852.]] – [[1959.]]) bio je uspješan poslovni čovjek koji je imao nekoliko tvrtki te se bavio građevinom, proizvodnjom gume i cigli te biskvita, a imao je i imovinu diljem Kine i u jugoistočnoj Aziji. Lim Lō͘ imao je čak šest žena te 19 sinova i devet kćeri; njegove prve četiri žene posvojile su njegovih prvih 10 sinova i dvije kćerke, dok mu je peta supruga rodila sedam sinova i šest kćeri. Limova majka bila je očeva peta supruga, Png Bo-tan ([[1885.]] – [[1930.]]), a sam Lim bio je 11. sin u obitelji, ali prvi biološki sin.<ref>{{cite news |last1=Chen |first1=Yu |title=The Mystery of Lim Bo Seng's Family |newspaper=[[Lianhe Zaobao]] |url=https://www.zaobao.com.sg/zlifestyle/culture/story20180531-863341 |access-date=2 November 2023 |date=31 May 2018 |location=Singapore |language=Chinese}}</ref> Izvorno je školovan u engleskoj školi u Kini, a sa 16 godina odlazi u [[Singapur]] kako bi studirao na [[Rafflesov institut|Rafflesovom institutu]], a nakon toga i ekonomiju na [[Univerzitet u Hong Kongu|Univerzitetu u Hong Kongu]].<ref name="Remembering Lim Bo Seng">{{cite news |last1=Wong |first1=Sin Kiong |title=Remembering Lim Bo Seng |newspaper=[[Lianhe Zaobao]] |url=https://www.zaobao.com.sg/zlifestyle/culture/story20200806-1074805 |access-date=2 November 2023 |date=6 August 2020 |location=Singapore |language=Chinese}}</ref> Kada mu je otac umro [[1929.]] godine, Lim je naslijedio obiteljske poslove te ih je vodio zajedno s braćom. Također je bio jako aktivan među kineskim zajednicama u [[Britanska Malaja|Malaji]] i, posebice, [[Singapur]]u.<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> Godinu dana kasnije oženio se s Gan Choo Neo, s kojom će imati četiri sina i četiri kćeri.<ref>{{cite web |title=The life of Lim Bo Seng |url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/bspapa4.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160206120029/http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/bspapa4.html |archive-date=6 February 2016 |access-date=8 January 2015 |publisher=Singapore Press Holdings}}</ref> Tijekom [[1930-e|1930-ih]] godina, Lim je bio uključen u antijapanske aktivnosti. Tijekom [[1937.]] godine, poticao je rudare koji su radili u blizini malajskog naselja [[Bukit Besi]]ja na štrajk kako bi nanio gospodarsku štetu Japancima, koji su bili vlasnici rudnika. Početkom [[1938.]], velik broj radnika dao je otkaz u rudniku te je s Limom i njegovim suradnicima otišao u [[Singapur]], gdje su im oni pronašli smještaj i nove poslove. Iste godine suosnovao je odbor za pomoć izbjeglicama [[Drugi sino-japanski rat|Drugog sino-japanskog rata]]<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> te je sudjelovao u raznim oblicima bojkota protiv Japana. Godine [[1941.]] pridružio se posebnoj britanskoj dobrovoljačkoj jedinici imena [[Dalforce]]<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> te je aktivno sudjelovao u [[Bitka za Singapur|Bitci za Singapur]]. Dana [[11. veljače]] [[1942.]] godine, Lim je otputovao na [[Sumatra|Sumatru]], odakle je isplovio za [[Kolkata|Calcuttu]], odakle je avionom otišao do [[Chongqing]]a, gdje je bilo sjedište [[Nacionalna vlada Republike Kine|kineske vlade]]. Kineska ga je vlada poslala u [[Indija|Indiju]] da pomogne Britancima oko logističkih operacija poput gašenja požara, medicinskog transporta i transporta potrepština. Kasnije, u sklopu šire suradnje Kine i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], Lim je postao službena kineska veza s [[Jedinica 136|Jedinicom 136]], posebnom kinesko-britanskom gerilskom odredu, a ubrzo i šef operative u Malaji s činom [[pukovnik]]a. Oficiri Jedinice 136 trenirani su od strane Britanaca u [[Indija|Indiji]].<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> Limov najznačajniji zadatak bila je uspostava špijunske mreže u sklopu [[Operacija Gustavus|Operacije ''Gustavus'']], a koja je propala prije realizacije cilja kada su komunistički gerilci koje su Japanci zarobili [[1944.]] godine odali informacije o špijunskoj mreži. Lima je u travnju [[1944.]] godine uhapsio major [[Satoru Ōnishi]] iz ''[[Kenpei]]ja'' na cestovnim barikadama nedaleko od [[Gopeng]]a (današnja [[Malezija]]). Nakon hapšenja odveden je u sjedište ''Kenpeija'', gdje je mučen i zlostavljan, ali odbio je odati ikakve informacije o Jedinici 136 te je protestirao protiv lošeg tretmana svojih sunarodnjaka u japanskimm zatvorima. Do kraja svibnja, Lim je obolio od [[dizenterija|dizenterije]] te je bio prikovan uz krevet. Preminuo je [[29. lipnja]] [[1945.]] godine u ranim jutarnjim satima; imao je 35 godina.<ref>{{cite web|title=LIM BO SENG - MY HERO, MY FRIEND|url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/lifeline/bond7.html|publisher=Singapore Press Holdings|access-date=8 January 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150117003304/http://ourstory.asia1.com.sg/war/lifeline/bond7.html|archive-date=17 January 2015}}</ref> Pokopan je iza zgrade zatvora u kojem je i umro u neoznačenoj grobnici, a nakon rata, njegova supruga i najstariji sin otišli su u [[Batu Gajah]] kako bi preuzeli njegove ostatke. U prosincu [[1945.]] godine, Limovi su posmrtni ostaci stigli u [[Singapur]], gdje su održane svečana procesija i komemoracija.<ref>{{cite news|title=Col. Lim's remains in Singapore|work=The Straits Times|location=Singapore|date=8 December 1945|page=3}}</ref> Službeni sprovod održan je u siječnju [[1946.]] godine, a Lim je zbog svojih napora i tragične smrti smatran ratnim herojem. Lijes s njegovim ostacima odnesen je na brdo u [[Rezervoar MacRitchie|rezervoaru MacRitchie]], a Lim je pokopan uz pune vojne počasti. Godine [[1954.]], singapurska vlada podigla mu je [[Spomenik Limu Bo-sengu|spomenik]].<ref>{{cite web|last1=Ng|first1=Jenny|title=1944 - Lim Bo Seng|url=http://www.mindef.gov.sg/imindef/about_us/history/overview/world_war2/v02n06_history.html|website=Mindef|access-date=8 January 2015}}{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Chapman, F. Spencer (1949), ''The Jungle Is Neutral'', Chatto and Windus. Subsequently, published in 1977 by Triad/Mayflower Books and in 2003 by The Lyons Press. * Poh, Guan Huat (1972), ''Lim Bo Seng: Nanyang Chinese Patriot'', Honours thesis submitted to the History Department, University of Singapore. * Tan, Chong Tee (2001), ''[https://web.archive.org/web/20130809200843/http://asiapacbooks.com/product.asp?pid=151 Force 136: Story of a World War II Resistance Fighter]'' (second edition), by Asiapac Books. * [https://web.archive.org/web/20080229211627/http://itclub.vs.moe.edu.sg/cyberfair2003/landmarks/limboseng.html Victoria School (2003), "Lim Bo Seng Memorial".] == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20041217122119/http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/limbspapa.html Family interview in 2004] {{Authority control}} {{Životni vijek|1909|1944|Lim, Bo-seng}} [[Kategorija:Singapurski oficiri]] [[Kategorija:Kineski poslovni ljudi]] [[Kategorija:Singapur u Drugom svjetskom ratu]] 0lgrlpnhw70qyea06xb4h4q023dqozb 42585819 42585812 2026-04-27T15:09:22Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-25739-54|~2026-25739-54]] ([[User talk:~2026-25739-54|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]] 42585506 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime={{center|Lim Bo-seng<br>{{small|{{nobold|林谋盛}}}}}} |slika=LimBoSeng-1930s.jpg |slika_širina=220px |opis= |datum rođenja=[[27. travnja]] [[1909.]] |mjesto rođenja={{flagicon|KIN}} [[Manshanhong]], [[Kina]]<br>{{small|(tada {{flagicon|KIN|1889}} [[Houpu]], [[Dinastija Qing|Carstvo Qinga]])}} |datum smrti=[[29. lipnja]] [[1944.]] |mjesto smrti={{flagicon|MLZ}} [[Batu Gajah]], [[Malezija]]<br>{{small|(tada {{flagicon|JAP|1870}} [[Japanska okupacija Malaje|Japanska Malaja]])}} |državljanstvo= |puno ime= |nadimak=Tan Choon Lim |supruga= Gan Choo Neo ​{{small|(vj. 1930⁠–⁠1944)}} |suprug= |titule = |knjige= |odanost={{flagicon|SIN|colonial}} [[Singapur]] ([[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznici]]) |služba=[[1942.]] – [[1944.]] |čin=[[Jiang (čin)|''Jiang'']] {{small|(posthumno, [[Republika Kina (1912–1949)|Republika Kina]])}} |ratovi={{tree list}} * [[Drugi svjetski rat]] ** [[Pacifički rat]] *** [[Operacija Gustavus|Operacija ''Gustavus'']] {{tree list/end}} |bitke= |vojska= |rod= |jedinice=[[Jedinica 136]] |zapovijedao= |nagrade= }} '''Lim Bo-seng''' ({{zh|c=林谋盛|poj=Lîm Bô͘-sēng|p=Lín Móushèng|first=poj}}; [[Manshanhong]], [[27. travnja]] [[1909.]] – [[Batu Gajah]], [[29. lipnja]] [[1944.]]), [[Kina|kineski]] sudionik pokreta otpora u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] koji je djelovao u [[Japanska okupacija Malaje|okupiranoj Malaji]] i [[Shōnan-tō|Singapuru]]. Posthumno je odlikovan činom ''[[Jiang (čin)|Jianga]]'', što je ekvivalent činu [[general]]a ili [[general-major]]a.<ref>{{cite web|title=Lim Bo Seng|url=http://eresources.nlb.gov.sg/infopedia/articles/SIP_802_2004-12-28.html|publisher=National Library Board|access-date=8 January 2015}}</ref> Rođen je u današnjem selu [[Manshanhong]] u provinciji [[Fujian]] tijekom posljednjih godina vladavine [[Dinastija Qing|dinastije Qing]]. Njegov otac, Lim Lō͘ ([[1852.]] – [[1959.]]) bio je uspješan poslovni čovjek koji je imao nekoliko tvrtki te se bavio građevinom, proizvodnjom gume i cigli te biskvita, a imao je i imovinu diljem Kine i u jugoistočnoj Aziji. Lim Lō͘ imao je čak šest žena te 19 sinova i devet kćeri; njegove prve četiri žene posvojile su njegovih prvih 10 sinova i dvije kćerke, dok mu je peta supruga rodila sedam sinova i šest kćeri. Limova majka bila je očeva peta supruga, Png Bo-tan ([[1885.]] – [[1930.]]), a sam Lim bio je 11. sin u obitelji, ali prvi biološki sin.<ref>{{cite news |last1=Chen |first1=Yu |title=The Mystery of Lim Bo Seng's Family |newspaper=[[Lianhe Zaobao]] |url=https://www.zaobao.com.sg/zlifestyle/culture/story20180531-863341 |access-date=2 November 2023 |date=31 May 2018 |location=Singapore |language=Chinese}}</ref> Izvorno je školovan u engleskoj školi u Kini, a sa 16 godina odlazi u [[Singapur]] kako bi studirao na [[Rafflesov institut|Rafflesovom institutu]], a nakon toga i ekonomiju na [[Univerzitet u Hong Kongu|Univerzitetu u Hong Kongu]].<ref name="Remembering Lim Bo Seng">{{cite news |last1=Wong |first1=Sin Kiong |title=Remembering Lim Bo Seng |newspaper=[[Lianhe Zaobao]] |url=https://www.zaobao.com.sg/zlifestyle/culture/story20200806-1074805 |access-date=2 November 2023 |date=6 August 2020 |location=Singapore |language=Chinese}}</ref> Kada mu je otac umro [[1929.]] godine, Lim je naslijedio obiteljske poslove te ih je vodio zajedno s braćom. Također je bio jako aktivan među kineskim zajednicama u [[Britanska Malaja|Malaji]] i, posebice, [[Singapur]]u.<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> Godinu dana kasnije oženio se s Gan Choo Neo, s kojom će imati četiri sina i četiri kćeri.<ref>{{cite web |title=The life of Lim Bo Seng |url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/bspapa4.html |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20160206120029/http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/bspapa4.html |archive-date=6 February 2016 |access-date=8 January 2015 |publisher=Singapore Press Holdings}}</ref> Tijekom [[1930-e|1930-ih]] godina, Lim je bio uključen u antijapanske aktivnosti. Tijekom [[1937.]] godine, poticao je rudare koji su radili u blizini malajskog naselja [[Bukit Besi]]ja na štrajk kako bi nanio gospodarsku štetu Japancima, koji su bili vlasnici rudnika. Početkom [[1938.]], velik broj radnika dao je otkaz u rudniku te je s Limom i njegovim suradnicima otišao u [[Singapur]], gdje su im oni pronašli smještaj i nove poslove. Iste godine suosnovao je odbor za pomoć izbjeglicama [[Drugi sino-japanski rat|Drugog sino-japanskog rata]]<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> te je sudjelovao u raznim oblicima bojkota protiv Japana. Godine [[1941.]] pridružio se posebnoj britanskoj dobrovoljačkoj jedinici imena [[Dalforce]]<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> te je aktivno sudjelovao u [[Bitka za Singapur|Bitci za Singapur]]. Dana [[11. veljače]] [[1942.]] godine, Lim je otputovao na [[Sumatra|Sumatru]], odakle je isplovio za [[Kolkata|Calcuttu]], odakle je avionom otišao do [[Chongqing]]a, gdje je bilo sjedište [[Nacionalna vlada Republike Kine|kineske vlade]]. Kineska ga je vlada poslala u [[Indija|Indiju]] da pomogne Britancima oko logističkih operacija poput gašenja požara, medicinskog transporta i transporta potrepština. Kasnije, u sklopu šire suradnje Kine i [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznika]], Lim je postao službena kineska veza s [[Jedinica 136|Jedinicom 136]], posebnom kinesko-britanskom gerilskom odredu, a ubrzo i šef operative u Malaji s činom [[pukovnik]]a. Oficiri Jedinice 136 trenirani su od strane Britanaca u [[Indija|Indiji]].<ref name="Remembering Lim Bo Seng" /> Limov najznačajniji zadatak bila je uspostava špijunske mreže u sklopu [[Operacija Gustavus|Operacije ''Gustavus'']], a koja je propala prije realizacije cilja kada su komunistički gerilci koje su Japanci zarobili [[1944.]] godine odali informacije o špijunskoj mreži. Lima je u travnju [[1944.]] godine uhapsio major [[Satoru Ōnishi]] iz ''[[Kenpei]]ja'' na cestovnim barikadama nedaleko od [[Gopeng]]a (današnja [[Malezija]]). Nakon hapšenja odveden je u sjedište ''Kenpeija'', gdje je mučen i zlostavljan, ali odbio je odati ikakve informacije o Jedinici 136 te je protestirao protiv lošeg tretmana svojih sunarodnjaka u japanskimm zatvorima. Do kraja svibnja, Lim je obolio od [[dizenterija|dizenterije]] te je bio prikovan uz krevet. Preminuo je [[29. lipnja]] [[1945.]] godine u ranim jutarnjim satima; imao je 35 godina.<ref>{{cite web|title=LIM BO SENG - MY HERO, MY FRIEND|url=http://ourstory.asia1.com.sg/war/lifeline/bond7.html|publisher=Singapore Press Holdings|access-date=8 January 2015|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20150117003304/http://ourstory.asia1.com.sg/war/lifeline/bond7.html|archive-date=17 January 2015}}</ref> Pokopan je iza zgrade zatvora u kojem je i umro u neoznačenoj grobnici, a nakon rata, njegova supruga i najstariji sin otišli su u [[Batu Gajah]] kako bi preuzeli njegove ostatke. U prosincu [[1945.]] godine, Limovi su posmrtni ostaci stigli u [[Singapur]], gdje su održane svečana procesija i komemoracija.<ref>{{cite news|title=Col. Lim's remains in Singapore|work=The Straits Times|location=Singapore|date=8 December 1945|page=3}}</ref> Službeni sprovod održan je u siječnju [[1946.]] godine, a Lim je zbog svojih napora i tragične smrti smatran ratnim herojem. Lijes s njegovim ostacima odnesen je na brdo u [[Rezervoar MacRitchie|rezervoaru MacRitchie]], a Lim je pokopan uz pune vojne počasti. Godine [[1954.]], singapurska vlada podigla mu je [[Spomenik Limu Bo-sengu|spomenik]].<ref>{{cite web|last1=Ng|first1=Jenny|title=1944 - Lim Bo Seng|url=http://www.mindef.gov.sg/imindef/about_us/history/overview/world_war2/v02n06_history.html|website=Mindef|access-date=8 January 2015}}{{Dead link|date=May 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Chapman, F. Spencer (1949), ''The Jungle Is Neutral'', Chatto and Windus. Subsequently, published in 1977 by Triad/Mayflower Books and in 2003 by The Lyons Press. * Poh, Guan Huat (1972), ''Lim Bo Seng: Nanyang Chinese Patriot'', Honours thesis submitted to the History Department, University of Singapore. * Tan, Chong Tee (2001), ''[https://web.archive.org/web/20130809200843/http://asiapacbooks.com/product.asp?pid=151 Force 136: Story of a World War II Resistance Fighter]'' (second edition), by Asiapac Books. * [https://web.archive.org/web/20080229211627/http://itclub.vs.moe.edu.sg/cyberfair2003/landmarks/limboseng.html Victoria School (2003), "Lim Bo Seng Memorial".] == Vanjske veze == *[https://web.archive.org/web/20041217122119/http://ourstory.asia1.com.sg/war/headline/limbspapa.html Family interview in 2004] {{Authority control}} {{Životni vijek|1909|1944|Lim, Bo-seng}} [[Kategorija:Singapurski oficiri]] [[Kategorija:Kineski poslovni ljudi]] [[Kategorija:Singapur u Drugom svjetskom ratu]] 9pldg6kw0jyelxchbxssq7ji34dpzmo 4 4719536 42585838 42582227 2026-04-27T18:06:13Z MediaWiki message delivery 59777 /* Tech News: 2026-18 */ novi odjeljak 42585838 wikitext text/x-wiki {{Pijaca}} == ''The Signpost'': 17 February 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/In the media|Global powers see Wikipedia as fundamental target for manipulation]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/News and notes|Discussions open for the next WMF Annual Plan]] * Serendipity: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Serendipity|Maintenance crews continue to slog through Wikipedia's oldest Featured Articles]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Disinformation report|Epstein's obsessions]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Technology report|Wikidata Graph Split and how we address major challenges]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Traffic report|Deaths, killings, films, and the Olympics]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Opinion|Incoming Incurables]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Crossword|Pop quiz]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-02-17/Comix|herculean]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 17. februara 2026. u 09:03 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30039447 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-09</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W09"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Reference Check|Reference Check]] has been deployed to English Wikipedia, completing its rollout across all Wikipedias. The feature prompts newcomers to add a citation before publishing new content, helping reduce common citation-related reverts and improve verifiability. In A/B testing, the impact was substantial: newcomers shown Reference Check were approximately 2.2 times more likely to include a reference on desktop and about 17.5 times more likely on mobile web. [https://analytics.wikimedia.org/published/reports/editing/reference_check_ab_test_report_final_2025.html] '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:InterwikiSorting|InterwikiSorting extension]], which allowed for the [[m:Special:MyLanguage/Interwiki sorting order|sorting of interwiki links]], has been undeployed from Wikipedia. As a result, editors who had enabled interwiki link sorting in non-compact mode (full list format) will now see links reordered. The links moving forward will be listed in the alphabetical order of language code. [https://phabricator.wikimedia.org/T253764] * Later this week, people who are editing a page-section using the mobile visual editor, will notice a new "Edit full page" button. When tapped, you will be able to edit the entire article. This helps when the change you want to make is outside the section you initially opened. [https://phabricator.wikimedia.org/T387175][https://phabricator.wikimedia.org/T409112] * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|The Reader Experience team]] is inviting editors to assess whether dark mode should still be considered "beta" on their wiki, based on their experience of how well it functions on desktop and mobile. If the feature is deemed mature, editors can update the interface messages in <code dir=ltr>MediaWiki:skin-theme-description</code> and <code dir=ltr>MediaWiki:Vector-night-mode-beta-tag</code> to indicate that dark mode is ready and no longer considered beta. * The improved [[mw:Wikimedia_Apps/Team/iOS/Activity_Tab|Activity tab]] which displays user-insights is now available to all users of the Wikipedia iOS app (version 7.9.0 and later). Following earlier A/B testing that showed higher account creation among users with access to the feature, it has been rolled out to 100% of users along with some updates. The Activity tab now shows your edited articles in the timeline, offers editing impact insights like contribution counts and article view trends, and customization options to improve in-app experience for users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:21}} community-submitted {{PLURAL:21|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, a bug that prevented [[mw:Special:MyLanguage/Extension:DiscussionTools|DiscussionTools]] from working on mobile has now been fixed, restoring full functionality. [https://phabricator.wikimedia.org/T415303] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] lets you view your watchlists from multiple wikis on one page. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] that makes this possible continues to improve. The latest upgrade is the inclusion of a [[mw:Extension:GlobalWatchlist#hook|new hook]], <code dir=ltr>ext.globalwatchlist.rebuild</code>, which fires after each watchlist rebuild. This allows you to run gadgets and user scripts for the Special page. [https://phabricator.wikimedia.org/T275159] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.17|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/09|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W09"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. februara 2026. u 20:03 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30119102 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-10</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W10"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikipedia 25 [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments|Birthday mode]] is now live on Betawi, Breton, Chinese, Czech, Dutch, English, French, Gorontalo, Indonesian, Italian, Luxembourgish, Madurese, Sicilian, Spanish, Thai, and Vietnamese Wikipedias! This limited-time campaign feature celebrates 25 years of Wikipedia with a birthday mascot, Baby Globe. When turned on, Baby Globe is shown on [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments/article configuration|~2,500 articles]], waiting to be discovered by readers. Communities can choose to turn Birthday mode on by getting consensus from their community and asking an admin to enable the feature and customize it via [[m:Special:MyLanguage/Wikipedia 25/Easter egg experiments#Community Configuration Demo|community configuration]] on the local wiki. '''Updates for editors''' * [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|Sub-referencing]], a new feature to re-use references with different details has been released to Swedish Wikipedia, Polish Wikipedia and [[:phab:T418209|a couple of other wikis]]. You can [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#test|try the feature]] on these projects or on testwiki and [https://en.wikipedia.beta.wmcloud.org/wiki/Sub-referencing betawiki]. Learnings from the first pilot wiki German Wikipedia have been [[:m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing/Learnings|published in a report]]. Reach out to the Wikimedia Deutschland team if you are [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing#Pilot wikis|interested in becoming a pilot wiki]]. * [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check#Paste check|Paste Check]] will become available at all Wikipedias this week. The feature prompts newcomers who are pasting text they are not likely to have written into VisualEditor to consider whether doing so risks a copyright violation. Paste Check [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Tags|tags]] all edits where it is shown for potential review. Local administrators can configure various aspects of the feature via [[{{#special:EditChecks}}]]. [[mw:Special:MyLanguage/Edit check/Paste Check#A/B Experiment|Research]] across 22 wikis found that Paste Check resulted in an 18% decrease in relative reverted-edits compared to the control group. Translators can [https://translatewiki.net/w/i.php?title=Special%3ATranslate&group=ext-visualeditor-ve-mw-editcheck&filter=&optional=1&action=translate help to localize] this and related features. * The [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience|Reader Experience team]] will be standardizing the user menu in the top right for all mobile users so that it is closer to the desktop experience. Currently this user menu is only visible to users with Advanced Mobile Controls (AMC) turned on. The only change is that a couple buttons previously in the left-side menu will move to the top right for users who do not have AMC turned on. This change is expected to go out March 9 and seeks to improve the user interface. [https://phabricator.wikimedia.org/T413912] * Starting in the week of March 2, the emails sent out when an email address was added, removed, or changed for an account will switch to a substantially nicer and clearer HTML email from the prior plaintext one. [https://phabricator.wikimedia.org/T410807] * Notifications are currently limited to 2,000 historic entries per user, and extend back to 2013 when the feature was released. This is going to be changed to only store Notifications from the last 5 years, but up to 10,000 of them. This will help with long-term infrastructure health and help to prevent more recent notifications from disappearing too soon. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * The [[m:Special:GlobalWatchlist|Global Watchlist]] which lets you view your watchlists from multiple wikis on a single page continues to see improvements. The latest update improves label usage experience. The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:GlobalWatchlist|extension]] now allows activating the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Language#Fallback languages|language fallback system]] for Wikidata items without labels in the viewed language, and showing those labels in the user’s preferred Wikidata language if no <code dir=ltr>uselang=</code> URL parameter is provided. [https://phabricator.wikimedia.org/T373686][https://phabricator.wikimedia.org/T416111] * The Wikipedia Android team has started a beta test of [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Information Retrieval/Phase 1|hybrid search]] on Greek Wikipedia. Hybrid search capabilities can handle both semantic and keyword queries enabling readers to find what they’re looking for directly on Wikipedia more easily. * For security reasons, members of certain user groups are [[m:Special:MyLanguage/Mandatory two-factor authentication for users with some extended rights|required to have two-factor authentication]] (2FA) enabled. Currently, 2FA is required to use the group, but not to be a member of it. Given that this model still has some vulnerabilities, the situation will [[phab:T418580|gradually change in March]]. Members of these groups will be unable to disable last 2FA method on their account, and it will be impossible to add users without 2FA to these groups. Users will still be able to add new authentication methods or remove them, as long as at least one method is continuously enabled. In the second half of March, users without 2FA will be removed from these groups. This applies to: CentralNotice administrators, checkusers, interface administrators, suppressors, Wikidata staff, Wikifunctions staff, WMF Office IT and WMF Trust & Safety. Nothing will change for other users. See the linked task for deployment schedule. [https://phabricator.wikimedia.org/T418580] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:27}} community-submitted {{PLURAL:27|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue preventing users from creating an instance in [https://www.wikibase.cloud/ Wikibase.cloud] has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T416807] '''Updates for technical contributors''' * To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], over the next month the Wikimedia Foundation will implement global API rate limits across our APIs. In early March, stricter limits will be applied to unidentified requests from outside Toolforge/WMCS and API requests that are made from web browsers. In April, higher limits will be applied to identified traffic. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The Wikidata Query Service Linked Data Fragment (LDF) endpoint will be decommissioned in February. This endpoint served limited traffic, which was successfully migrated to other data access methods that were better suited to support existing use cases. The hardware used to support the LDF endpoint will be reallocated to support the ongoing backend migration efforts. [https://phabricator.wikimedia.org/T415696] * The new Parsoid parser [[mw:Special:MyLanguage/Parsoid/Parser Unification/Updates|continues to be deployed to additional wikis]], improving platform sustainability and making it easier to introduce new reading and editing features. Parsoid is now the default parser on 488 WMF wikis (268 Wikipedias), now covering more than 10% of all Wikipedia page views. * The process and criteria for [[Special:MyLanguage/Wikimedia Enterprise#Access|requesting exceptional access]] to the high volume feed of the ''Wikimedia Enterprise'' APIs (at no cost for mission-aligned usecases), [[m:Talk:Wikimedia Enterprise#Exceptional access criteria|have now been published]]. This is to provide more thorough and clearer documentation for users. * [https://techblog.wikimedia.org/ Tech Blog], the blog dedicated to the Wikimedia technical community [https://techblog.wikimedia.org/2026/02/24/a-tech-blog-diff/ will be migrating] to [[diffblog:|Diff]], the community news and event blog. The migration should be complete in April 2026, after which new posts will be accepted for publishing. Readers will be able to access posts – old and new – on the landing page at https://diff.wikimedia.org/techblog. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.18|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/10|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W10"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 2. marta 2026. u 18:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30137798 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-11</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W11"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. * Last week, all wikis had 2 hours of read-only time, and extended unavailability for user-scripts and gadgets. This was due to a security incident which has since been resolved. Work is ongoing to prevent re-occurrences. For current information please see the [[m:Steward's noticeboard#Statement on Meta about today's user script security incident|post on the Stewards' noticeboard]] ([[m:Special:MyLanguage/Wikimedia Foundation/Product and Technology/Product Safety and Integrity/March 2026 User Script Incident|translations]]). '''Updates for editors''' * Users facing multiple blocks on mobile will now see the reasons for each block separately, instead of a generic message. This helps them understand why they are blocked and what steps they can take to resolve the issue. For example, users affected for using common VPNs (such as [[Special:MyLanguage/Apple iCloud Private Relay|iCloud Private Relay]]) will receive clearer guidance on what they need to do to start editing again. [https://phabricator.wikimedia.org/T357118] * Later this week, [[mw:Special:MyLanguage/VisualEditor/Suggestion Mode|Suggestion Mode]] will become available as a beta feature within the visual editor at all Wikipedias. This feature proactively suggests various types of actions that people can consider taking to improve Wikipedia articles, and learn about related guidelines. The feature is locally configurable, and can also be locally expanded with custom Suggestions. Current settings can be seen at [[Special:EditChecks]] and there are [[mw:Special:MyLanguage/Help:Suggestion mode#For administrators %E2%80%93 local customization|instructions for how administrators can customize]] the links to point to local guidelines. The feature is connected to [[mw:Special:MyLanguage/Help:Edit check|Edit check]] which suggests improvements while someone is writing new content. In the future, the Editing team plans to evaluate the feature's impact with newcomers through a controlled experiment. [https://phabricator.wikimedia.org/T404600] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where the cursor became misaligned during the use of CodeMirror’s syntax highlighting, which makes wikitext and code easier to read, has now been fixed. This problem specifically affected users who defined a font rule in a custom stylesheet while creating a new topic with DiscussionTools. [https://phabricator.wikimedia.org/T418793] '''Updates for technical contributors''' * API rate limiting update: To help ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]], global API rate limits will be applied this week to requests without a compliant User-Agent that originate from outside Toolforge/WMCS and to unauthenticated requests made from web browsers. Higher limits will be applied to identified traffic in April. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]]. * The new GraphQL API has been released. The API was developed as a flexible alternative to select features of the Wikidata Query Service (WDQS), to improve developer experience and foster adaptability, and efficient data access. Try it out and [[d:Wikidata:Wikibase GraphQL#Feedback and development|give feedback]]. You can also [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/GraphQLAPI/apply sign up for usability tests]. * The [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group|PTAC Unsupported Tools Working Group]] continued improvements to [[commons:Special:MyLanguage/Commons:Video2commons#|Video2Commons]] in February, with fixes addressing authentication errors, large-file handling, task queue visibility, and clearer upload behavior. Work is still ongoing in some areas, including changes related to deprecated server-side uploads. Read [[m:Special:MyLanguage/Product and Technology Advisory Council/Unsupported Tools Working Group#February 2026|this update]] to learn more. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.19|MediaWiki]] '''In depth''' * The Article Guidance team invites experienced Wikipedia editors from selected [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Pilot wikis and collaborators#Collaborators|pilot wikis]] and interested contributors from other Wikipedias to fill out this questionnaire which is available in [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfmLeVWnxmsCbPoI_UF2jyRcn73WRGWCVPHzerXb4Cz97X_Ag/viewform English], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSd6rzr4XXQw8r4024fE3geTPFe13M_6w7Mitj-YJi0sOlWTAw/viewform?usp=header Arabic], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSdok3-RfB18lcugYTUMGkpwmqG_8p760Wv4dCXitOXOszjUDw/viewform?usp=header Bengali], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSfjTfYp4jEo0akA4B1e-Nfg3QZPCudUjhJzHzzDi6AHyAaMGA/viewform?usp=header Japanese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScteVoI29Aue4xc72dekk-6RYtvmMgQxzMI900UOawrFrSTWg/viewform?usp=header Portuguese], [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSetdxnYwL3ub2vqA7awCg5hJZPMIYcDPaiTe12rY9h0GYnVlw/viewform?usp=header Persian], and [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLScNvfJF-Ot-4pzA4qAN771_0QDJ4Li19YcUsaTgSKW8Nc7U_Q/viewform?usp=header Turkish]. Your answers will help the team customize guidance for less experienced editors and help them learn community policies and practices while creating an article. Learn more [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|on the project page]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/11|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W11"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 9. marta 2026. u 19:52 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30213008 --> == ''The Signpost'': 10 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * Interview: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Interview|Bernadette Meehan, new Wikimedia Foundation CEO]] * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/News and notes|Security testing unleashes computer worm on Meta-wiki]] * Special report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Special report|What actually happened during the Wikimedia security incident?]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In the media|Indonesian government blocks Wikimedia logins; archive site scoured from Wikipedia after owner runs malware]] * Recent research: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Recent research|To wiki, perchance to groki]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Obituary|Madhav Gadgil, Fredrick Brennan, Mark Miller, Chip Berlet]] * Opinion: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Opinion|Interface administrators and trusting trust]] * Technology report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Technology report|English Wikipedia deprecates archive.today after DDoS against blog, altered content]] * Op-ed: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Op-ed|Why is "Trypsin-sensitive photosynthetic activities in chloroplast membranes" cited in "List of tallest buildings in Chicago"?]] * Essay: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Essay|The pursuit of a button click]] * In focus: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/In focus|Short descriptions: One year later]] * WikiProject report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/WikiProject report|Unreferenced articles backlog drive]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Community view|Speaking of planning ...]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Traffic report|Over the mountain, kissing silver inlaid clouds]] * Crossword: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Crossword|"It will never happen"]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-10/Comix|BRIEn't]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 10. marta 2026. u 05:15 (CET) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30121359 --> == ''This Month in GLAM'': February 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue II, February 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in 2026 is calling to action! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Belgium report|Belgium report]]: A photo safari through Wiki Loves Fashion & a rescue mission with Mission Gourmande! * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: National Library overview of 2025 * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: Cultural Heritage and Memory: 2026 GLAM Call and Executed Renaissance Edit-a-thon * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: Farewelling the Auckland Museum Summer Students and an update on the NZBSI WiR * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Poland report|Poland report]]: Wikipedia in Cultural Marketing at Crash Mondays Warsaw * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: February in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Spain report|Spain report]]: Wikidata in the GLAM context II * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: Neocomensia, SAPA, Atelier Winterthur, GLAM-on-Tour Disentis * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/UK report|UK report]]: New content in African and Asian languages * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHLWiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Focus on Indigenous issues * [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Contents/Events|Calendar]]: March's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/February 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 12. marta 2026. u 01:52 (CET)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30232291 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-12</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W12"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature, also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], has been used for wikitext syntax highlighting since November 2024. It will be promoted out of beta by May 2026 in order to bring improvements and new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Features|features]] to all editors who use the standard syntax highlighter. If you have any questions or concerns about promoting the feature out of beta, [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|please share]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * Some changes to local user groups are performed by stewards on Meta-Wiki and logged there only. Now, interwiki rights changes will be logged both on Meta-Wiki and the wiki of the target user to make it easier to access a full record of user's rights changes on a local wiki. Past log entries for such changes will be backfilled in the coming weeks. [https://phabricator.wikimedia.org/T6055] * On wikis using [[m:Special:MyLanguage/Flagged Revisions|Flagged Revisions]], the number of pending changes shown on [[{{#Special:PendingChanges}}]] previously counted pages which were no longer pending review, because they have been removed from the system without being reviewed, e.g. due to being deleted, moved to a different namespace, or due to wiki configuration changes. The count will be correct now. On some wikis the number shown will be much smaller than before. There should be no change to the list of pages itself. [https://phabricator.wikimedia.org/T413016] * Wikifunctions composition language has been rewritten, resulting in a new version of the language. This change aims to increase service stability by reducing the orchestrator's memory consumption. This rewrite also enables substantial latency reduction, code simplification, and better abstractions, which will open the door to later feature additions. Read more about [[f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-11|the changes]]. * Users can now sort search results alphabetically by page title. The update gives an additional option to finding pages more easily and quickly. Previously, results could be sorted by Edit date, Creation date, or Relevance. To use the new option, open 'Advanced Search' on the search results page and select 'Alphabetically' under 'Sorting Order'. [https://phabricator.wikimedia.org/T403775] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:28}} community-submitted {{PLURAL:28|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented UploadWizard on Wikimedia Commons from importing files from Flickr has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419263] '''Updates for technical contributors''' * A new special page, [[{{#special:LintTemplateErrors}}]], has been created to list transcluded pages that are flagged as containing lint errors to help users discover them easily. The list is sorted by the number of transclusions with errors. For example: [[{{#special:LintTemplateErrors}}/night-mode-unaware-background-color]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T170874] * Users of the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature have been using [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages, for some time now. Along with promoting CodeMirror 6 out of beta, the plan is to replace CodeEditor as the standard editor for these content models by May 2026. [[mw:Special:MyLanguage/Help talk:Extension:CodeMirror|Feedback or concerns are welcome]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] JavaScript modules will soon be upgraded to CodeMirror 6. Leading up to the upgrade, loading the <code dir=ltr>ext.CodeMirror</code> or <code dir=ltr>ext.CodeMirror.lib</code> modules from gadgets and user scripts was deprecated in July 2025. The use of the <code dir=ltr>ext.CodeMirror.switch</code> hook was also deprecated in March 2025. Contributors can now make their scripts or gadgets compatible with CodeMirror 6. See the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror#Gadgets and user scripts|migration guide]] for more information. [https://phabricator.wikimedia.org/T373720] * The MediaWiki Interfaces team is expanding coverage of REST API module definitions to include [[mw:Special:MyLanguage/API:REST API/Extensions|extension APIs]]. REST API modules are groups of related endpoints that can be independently managed and versioned. Modules now exist for [https://phabricator.wikimedia.org/T414470 GrowthExperiments] and [https://phabricator.wikimedia.org/T419053 Wikifunctions] APIs. As we migrate extension APIs to this structure, documentation will move out of the main MediaWiki OpenAPI spec and REST Sandbox view, and will instead be accessible via module-specific options in the dropdown on the [https://test.wikipedia.org/wiki/Special:RestSandbox REST Sandbox] (i.e., [[{{#Special:RestSandbox}}]], available on all wiki projects). * The [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto|Scribunto]] extension provides different pieces of information about the wiki where the module is being used via the [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual|mw.site]] library. Starting last week, the library also provides a [[mw:Special:MyLanguage/Extension:Scribunto/Lua reference manual#mw.site.wikiId|way]] of accessing the [[mw:Special:MyLanguage/Manual:Wiki ID|wiki ID]] that can be used to facilitate cross-wiki module maintenance. [https://phabricator.wikimedia.org/T146616] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.20|MediaWiki]] '''In depth''' * The [[m:Special:MyLanguage/Coolest Tool Award|2026 Coolest Tool Award]] celebrating outstanding community tools, is now open for nominations! Nominate your favorite tool using the [https://wikimediafoundation.limesurvey.net/435684?lang=en nomination survey] form by 23 March 2026. For more information on privacy and data handling, please see the [[foundation:Special:MyLanguage/Legal:Coolest_Tool_Award_2026_Survey_Privacy_Statement|survey privacy statement]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/12|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W12"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 16. marta 2026. u 20:35 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30260505 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-13</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W13"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Wikimedia site users can now log in without a password using passkeys. This is a secure method supported by fingerprint, facial recognition, or PIN. With this change, all users who opt for passwordless login will find it easier, faster, and more secure to log in to their accounts using any device. The new passkey login option currently appears as an autofill suggestion in the username field. An additional [[phab:T417120|"Log in with passkey" button]] will soon be available for users who have already registered a passkey. This update will improve security and user experience. The [[c:File:Passwordless_login_screencast.webm|screen recording]] demonstrates the passwordless login process step by step. * [[m:Special:MyLanguage/Tech/Server switch|All wikis will be read-only]] for a few minutes on Wednesday, 25 March 2026 at [https://zonestamp.toolforge.org/1774450800 15:00 UTC]. This is for the datacenter server switchover backup tests, [[wikitech:Deployments/Yearly calendar|which happen twice a year]]. During the switchover, all Wikimedia website traffic is shifted from one primary data center to the backup data center to test availability and prevent service disruption even in emergencies. '''Updates for editors''' * Wikimedia site users can now export their notifications older than 5 years using a [[toolforge:echo-chamber|new Toolforge tool]]. This will ensure that users retain their important notifications and avoid them being lost based on the planned change to delete notifications older than 5 years, as previously announced. [https://phabricator.wikimedia.org/T383948] * Wikipedia editors in Indonesian, Thai, Turkish, and Simple English now have access to Special:PersonalDashboard. This is an [[mw:Special:MyLanguage/Moderator Tools/Dashboard|early version of an experience]] that introduces newer editors to patrolling workflows, making it easier for them to move from making edits to participating in more advanced moderation work on their project. [https://phabricator.wikimedia.org/T402647] * The [[Special:Block]] now has two minor interface changes. Administrators can now easily perform indefinite blocks through a dedicated radio button in the expiry section. Also, choosing an indefinite expiry provides a different set of common reasons to select from, which can be changed at: [[MediaWiki:Ipbreason-indef-dropdown]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T401823] * Mobile editors [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#Logged-out|at several wikis]] can now see an improved logged-out edit warning, thanks to the recent updates from the Growth team. These changes released last week are part of ongoing efforts and tests to enhance [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments|account creation experience on mobile]] and then increase participation. [https://phabricator.wikimedia.org/T408484] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:36}} community-submitted {{PLURAL:36|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the bug that prevented mobile web users from seeing the block information when affected by multiple blocks has been fixed. They can now see messages of all the blocks currently affecting them when they access Wikipedia. '''Updates for technical contributors''' * Images built using Toolforge will soon get the upgraded buildpacks version, bringing support for newer language versions and other upstream improvements and fixes. If you use Toolforge Build Service, review the recent [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/cloud-announce@lists.wikimedia.org/thread/EMYTA32EV2V5SQ2JIEOD2CL66YFIZEKV/ cloud-announce email] and update your build configuration as necessary to ensure your tools are compatible. [https://wikitech.wikimedia.org/w/index.php?title=Help:Toolforge/Building_container_images&oldid=2392097#Buildpack_environment_upgrade_process][https://phabricator.wikimedia.org/T380127] * The [https://api.wikimedia.org/wiki/Main_Page API Portal] documentation wiki will shut down in June 2026. API keys created on the API Portal will continue to work normally. api.wikimedia.org endpoints will be deprecated gradually starting in July 2026. Documentation on the API Portal is moving to [[mw:Wikimedia APIs|mediawiki.org]]. Learn more on the [[wikitech:API Portal/Deprecation|project page]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.21|MediaWiki]] '''In depth''' * [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes|WMDE Technical Wishes]] is considering improvements to [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|automatically generated reference names in VisualEditor]]. Please check out the [[m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|proposed solutions]] and participate in the [[m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|request for comment]]. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/13|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W13"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 23. marta 2026. u 17:51 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30268305 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-14</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W14"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * The Beta version of [[abstract:|Abstract Wikipedia]] a new Wikimedia project which is language-independent, was launched last week. The project allows communities to build Wikipedia articles in their native language, which can be readily accessed by other users in their own languages. The wiki is powered by instructions from Wikifunctions and also based on structured content from Wikidata. [[:f:Special:MyLanguage/Wikifunctions:Status updates/2026-03-26|Read more]]. '''Updates for editors''' * The Growth team is running an A/B test to evaluate a clearer, more user-friendly message that promotes account creation on wikis. Currently when logged-out mobile users begin editing, they see a jarring warning message that can feel abrupt and discouraging. This also presents temporary account editing as the default rather than encouraging account creation. The test is running on ten Wikipedias, including Arabic, French, Spanish and German. [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account Creation Experiments#2. Improve logged-out warning message (T415160)|Read more]]. * The Wikimedia Apps team is inviting feedback on [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia Apps/Team/Future of Editing on the Mobile Apps|how editing should work on the Wikipedia mobile apps]]. The discussion focuses on improving how users access editing tools when they tap "Edit". This is part of a broader effort to convert readers who develop an interest in editing, to access a more user-friendly pathway to start contributing. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:45}} community-submitted {{PLURAL:45|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where citation fetching from the large newspaper archive [https://www.newspapers.com Newspapers.com] was no longer working, due to a block in [[mw:Special:MyLanguage/Citoid|Citoid]] requests, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419903] '''Updates for technical contributors''' * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.22|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/14|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W14"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 30. marta 2026. u 21:25 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30329462 --> == ''The Signpost'': 31 March 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/News and notes|Entirety of Wikinews to be shut down]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/In the media|AI ban, newspapers disrupt archiving; and antisemitism complaints]] * Community view: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Community view|Videos from WikiConference North America 2025 in NYC]] * Disinformation report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Disinformation report|Cleaning up after Jeffrey Epstein, Peter Nygard, and Mohamed Al-Fayed]] * WikiConference report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/WikiConference report|WikiConference North America 2025 in NYC review]] * Obituary: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Obituary|Dr. Subas Chandra Rout]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Traffic report|Call in the dogs of war, soldier of fortune]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Gallery|Canadian Rangers participate in Operation ''Enduring Encyclopedia'']] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-03-31/Comix|n00bsitting]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 31. marta 2026. u 12:08 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30329870 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-15</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W15"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * The [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents|CampaignEvents extension]] now includes a new group goal-setting feature, enabling organizers to set and track event goals such as the number of articles created and participating contributors in real time. Similarly, participants can work toward shared targets and see their collective impact as the event unfolds. The feature is now available on all Wikimedia wikis. Learn more in [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CampaignEvents/Registration/Collaborative contributions#Goal setting|the documentation]]. * [[File:Maki-gift-15.svg|12px|link=|class=skin-invert|Wishlist item]] The new [[mw:Special:MyLanguage/Help:Watchlist labels|watchlist labels]] feature (announced in [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/07|Tech News 2026-07]]) is now available via VisualEditor, the source editor, and the 'watchstar' (or watch link, for skins that don't have a star icon). Previously it was only possible to assign labels via [[Special:EditWatchlist|EditWatchlist]]. In all three places it is a new field following the expiry field. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:23}} community-submitted {{PLURAL:23|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where talk pages on mobile with Parsoid are unusable after empty section headers, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T419171] '''Updates for technical contributors''' * The [[m:Special:MyLanguage/WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]], which lets editors add details to an existing reference without duplicating it, will be gradually rolled out to [[phab:T414094|more wikis]] later this year. Wikis using the [[mw:Special:MyLanguage/Reference Tooltips|Reference Tooltips]] gadget are encouraged to update their version (typically at [[m:MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js|MediaWiki:Gadget-ReferenceTooltips.js]] as shown [https://en.wikipedia.org/w/index.php?diff=1344408362 here]) to ensure compatibility. Other reference-related gadgets may also be affected. [https://phabricator.wikimedia.org/T416304] * All Wikinews editions will be closed and switched to read-only mode on 4 May 2026. Content will remain accessible, but no new edits or articles can be added. This closure was approved by the Board of Trustees of the Wikimedia Foundation following extended discussions. [[m:Wikimedia Foundation Board noticeboard#Board of Trustees Approves Closure of Wikinews|Read more]]. * The [[:mw:Special:MyLanguage/API:Action API|Action API]] has had several formats for requested output. One of them, <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>format=php</nowiki></code></bdi>, is being removed soon. Please ensure your scripts or bots use the [[mw:Special:MyLanguage/API:Data formats#Output|JSON format]]. This removal should affect very few scripts and bots. [https://phabricator.wikimedia.org/T118538] * The [[Special:NamespaceInfo|Special:NamespaceInfo]] page now includes namespace aliases. For example "WP" for the "Project" ("Wikipedia") namespace on the German Wikipedia. [https://phabricator.wikimedia.org/T381455] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.23|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/15|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W15"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 6. aprila 2026. u 18:19 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30362761 --> == ''This Month in GLAM'': March 2026 == {| style="width:100%;" | valign="top" align="center" style="border:1px gray solid; padding:1em;" | {| align="center" |- | style="text-align: center;" | [[File:This Month in GLAM logo 2018.png|350px|center|link=outreach:GLAM/Newsletter]]<br /> <hr /> <div style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;">[[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026|<span style="color:darkslategray;">This Month in GLAM – Volume XVI, Issue III, March 2026</span>]]</div> <hr /><br /> |- style="text-align: center;" | <span style="font-size:12pt; font-family:Times New Roman;"> '''<u>Headlines</u>'''</span> |- style="font-size:10pt; font-family:Times New Roman; text-align:center;" | <div style="text-align:left; column-count:2; column-width:28em; vertical-align:top;"> * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/From the team|From the team]]: GLAM in Equinox * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Albania report|Albania report]]: Wikigap 2026 in Tirana, Albania * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Aruba report|Aruba report]]: Celebrating 20 Years of Papiamentu/o Wikipedia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Bolivia report|Bolivia report]]: The Family Treasures Project Returns, with New GLAM Partners * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Brazil report|Brazil report]]: Wiki Loves Folklore Brazil defines six categories to represent Brazilian culture on Commons * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Colombia report|Colombia report]]: Architecture in the public domain in libraries in Nariño/Arquitectura en dominio público en bibliotecas nariñenses * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Czech Republic report|Czech Republic report]]: Main Wikimedian in Residence report for 2025 is here * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Germany report|Germany report]]: Art History Loves Wiki 2026 – digital/local. collection loves wiki * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/India report|India report]]: Collaboration resumes with the British Library for Bangla Wikisource * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Italy report|Italy report]]: 2026 winners projects * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/New Zealand report|New Zealand report]]: New Zealand Bioeconomy Science Institute Wikimedian in Residence update, a letter published in Nature & Architecture + Women NZ * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Macedonia report|North Macedonia report]]: Wikimedia MKD's GLAM Highlights: Botany and Beyond * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Portugal report|Portugal report]]: March in Portugal * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Serbia report|Serbia report]]: March in Wikimedia Serbia * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Sweden report|Sweden report]]: Looking for similar images * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Switzerland report|Switzerland report]]: GLAM Wiki Group, Donna, CoCreation PTT-Archive * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/UK report|UK report]]: CILIP MDG 2026 Conference, Library meetups and the World's Enamels * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Ukraine report|Ukraine report]]: Spring 2026 news from Ukraine – Wiki Loves Folklore & more #1Lib1Ref * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/USA report|USA report]]: MoMA's International Traveling Exhibitions and Wikidata on the LD4 Arts Affinity Group April Community Call * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Biodiversity Heritage Library report|Biodiversity Heritage Library report]]: Updates on work by BHL-Wiki Working Group members * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/AvoinGLAM report|AvoinGLAM report]]: Oulu Löyly * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Memory of the World report|Memory of the World report]]: Indigenous languages on the Main Page * [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Contents/Events|Calendar]]: April's GLAM events </div> |- | style="font-family:Times New Roman; text-align:center; font-size:85%;" | [[outreach:GLAM/Newsletter|Read this edition in full]] &bull; [[outreach:GLAM/Newsletter/March 2026/Single|Single-page]] |- | valign="top" colspan="2" style="padding:0.5em; font-family:Times New Roman;text-align:center; font-size:85%;" | To assist with preparing the newsletter, please visit the [[outreach:GLAM/Newsletter/Newsroom|newsroom]]. Past editions may be viewed [[outreach:GLAM/Newsletter/Archives|here]]. |- |} |} <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[m:GLAM/Newsletter/About|About ''This Month in GLAM'']] · [[m:Global message delivery/Targets/GLAM|Subscribe/Unsubscribe]] · [[m:MassMessage|Global message delivery]] · [[:m:User:Romaine|Romaine]] 9. aprila 2026. u 20:19 (CEST)</div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Romaine@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/GLAM&oldid=30344683 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-16</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W16"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * Experienced editors are invited to [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Main_Page test] the [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance|Article guidance]] feature, designed to help less-experienced editors create well-structured, policy-compliant Wikipedia articles. Testing instructions are [[mw:Special:MyLanguage/Article guidance/Test feature guide|available]]. Also, after reviewing [https://b24e11a4f1.catalyst.wmcloud.org/wiki/Category:Pages_using_article_guidance the outlines], please provide feedback on the [[mw:Talk:Article guidance|project talk page]]. Based on your input, the feature will be refined and transferred to the pilot Wikipedias to translate and adapt. Check out [[c:File:Article Guidance workflow demo - April 2026.webm|the video]] explaining the feature. '''Updates for editors''' * On most wikis, all autoconfirmed users can now use [[Special:ChangeContentModel|Special:ChangeContentModel]] page to [[mw:Special:MyLanguage/Help:ChangeContentModel|create new pages with custom content models]], such as mass message lists, making custom page formats more accessible. Check [[Special:ListGroupRights|Special:ListGroupRights]] for the status of your wiki. [https://phabricator.wikimedia.org/T248294] * The Growth team has launched an [[mw:Special:MyLanguage/Contributors/Account_Creation_Experiments|account creation experiment]] to evaluate whether adding an account creation button to the mobile web header increases new account registrations and encourages more mobile users to contribute to the wikis. The experiment is currently live on Hindi, Indonesian, Bengali, Thai, and Hebrew Wikipedia, and targets 10% of logged-out mobile web users. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where VisualEditor could get stuck loading on Windows devices with animations turned off, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T382856] '''Updates for technical contributors''' * Starting later this week, {{int:group-abusefilter}} who have the [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]] beta feature enabled will have [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] as the editor at [[Special:AbuseFilter|Special:AbuseFilter]]. This is part of the broader effort to make the user experience more consistent across all editors. [https://phabricator.wikimedia.org/T399673][https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * Tools and bots that access the [[mw:Special:MyLanguage/Notifications/API|Notifications API]] (<bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>action=query&meta=notifications</nowiki></code></bdi>) will need to update their OAuth or BotPassword grants to also include access to private notifications. [https://phabricator.wikimedia.org/T421991] * Due to a library upgrade, listings on category pages may be displayed out of order starting on Monday, 20th April. A migration script will be run to correct this, and will take hours to days depending on the size of the wiki (up to a week for English Wikipedia). [https://phabricator.wikimedia.org/T422544] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.24|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/16|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W16"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 13. aprila 2026. u 17:18 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30380527 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-17</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W17"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translations]] are available. '''Weekly highlight''' * After two years of development, [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|{{int:codemirror-beta-feature-title}}]], also known as [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror 6]], is to be promoted out of beta on Tuesday, April 21. It brings better code and wikitext readability, reduction in typing errors, and other [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|benefits]] to all users of the standard syntax highlighter. A huge thank you to volunteer [https://phabricator.wikimedia.org/p/Bhsd/ Bhsd] who developed many of the new features, including [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Code folding|code folding]], [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Autocompletion|autocompletion]], and [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror#Linting|linting]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T259059] * A major update to the Wikipedia app for iOS is now rolling out, redesigning the interface to align with Apple's latest "Liquid Glass" visual design. [https://apps.apple.com/us/app/wikipedia/id324715238 Download the latest version] and explore the update. '''Updates for editors''' * [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|Reading lists]] is a feature which allows readers to save articles to a list for reading later. This feature is now in beta on Arabic, French, Indonesian, Vietnamese, and Chinese Wikipedias and by default for all new accounts on all Wikipedias. * An experiment which explores extending [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Growth/Mobile page previews|Page Previews to mobile web]] will be launched in the week of April 20 on Arabic, English, French, Italian, Polish, and Vietnamese Wikipedias. Page Previews are pop-ups that display a thumbnail, lead paragraph, and a link to open the full article of a blue link, thereby improving content discovery. The feature is already available on desktop and in the apps. [[m:Special:MyLanguage/List of experiments in Product and Technology#Template|Read more about this experiment and others]]. * On several wikis, logged-in editors who haven't [[mw:Special:MyLanguage/Help:Email confirmation|confirmed their email addresses]] can now see a banner encouraging them to do so. Having the email address confirmed allows a user to restore access to the account if they lose it. [[mw:Special:MyLanguage/Product Safety and Integrity/Account Security#Encouraging users to confirm their email addresses|Learn more]]. [https://phabricator.wikimedia.org/T421366] * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:15}} community-submitted {{PLURAL:15|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, an issue where editing very large wiki pages in the 2017 wikitext editor caused slow loading, preview and scrolling lag, and performance issues when selecting, cutting, or pasting content, has now been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T184857] '''Updates for technical contributors''' * As part of the promotion of [[mw:Special:MyLanguage/Help:Extension:CodeMirror|CodeMirror]] from a beta feature, all users will use [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeMirror|CodeMirror]] instead of [[mw:Special:MyLanguage/Extension:CodeEditor|CodeEditor]] for syntax highlighting when editing JavaScript, CSS, JSON, Vue and Lua content pages. [https://phabricator.wikimedia.org/T419332] * The <code>mirrors.wikimedia.org</code> service for Debian and Ubuntu users will sunset and stop working on May 15. The resources for the service will be replaced with new and better options. Some users may need to switch to a different server which should take about a minute. [https://lists.wikimedia.org/hyperkitty/list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/LJYRIS4WB66HIRCAO4GIDTXCMDVZRBMA/ You can read more]. [https://phabricator.wikimedia.org/T416707] * The <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> table will be removed from [[wikitech:Help:Wiki Replicas|wikireplicas]]. If your tools or queries access <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>image</nowiki></code></bdi> or <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>oldimage</nowiki></code></bdi> directly, please update them to use the <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>file</nowiki></code></bdi> and <bdi lang="zxx" dir="ltr"><code><nowiki>filerevision</nowiki></code></bdi> table before 28 May. [https://phabricator.wikimedia.org/T28741] * Following the recent implementation of global API rate limits on unidentified traffic, the Wikimedia Foundation will continue efforts to ensure [[mw:Special:MyLanguage/MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]] by applying global limits to identified API traffic beginning the last week of April. These limits are intentionally set as high as possible to minimise impact on the community. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, see [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * The [[mw:Special:MyLanguage/Attribution API|Attribution API]] is now available as a [[mw:Special:MyLanguage/Wikimedia APIs/Stability policy|beta]]. The API fetches information for crediting Wikimedia articles and media files wherever they are used. Reference documentation is available through the REST Sandbox special page available on all Wikimedia wikis (such as the [https://en.wikipedia.org/w/index.php?api=attribution.v0-beta&title=Special%3ARestSandbox REST sandbox on English Wikipedia]). Share your feedback on the [[mw:Talk:Attribution API|project talk page]]. * There is no new MediaWiki version this week. '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/17|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W17"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 20. aprila 2026. u 17:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:STei (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30432763 --> == ''The Signpost'': 21 April 2026 == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr" style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">[[File:WikipediaSignpostIcon.svg|40px|right]] ''News, reports and features from the English Wikipedia's newspaper''</div> <div style="column-count:2;"> * News and notes: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/News and notes|Six Serbian Wikipedia editors banned following controversy about political bias]] * In the media: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/In the media|Could Wikipedia be involved in Massachusetts' proposed social media ban for minors?]] * Gallery: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Gallery|March equinox]] * Traffic report: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Traffic report|Time to change my galaxy in case, we outta space!]] * Comix: [[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost/2026-04-21/Comix|Of skirts and articles]] </div> <div style="margin-top:10px; font-size:90%; padding-left:5px; font-family:Georgia, Palatino, Palatino Linotype, Times, Times New Roman, serif;">'''[[w:en:Wikipedia:Wikipedia Signpost|Read this Signpost in full]]''' · [[w:en:Wikipedia:Signpost/Single|Single-page]] · [[m:Global message delivery/Targets/Signpost|Unsubscribe]] · [[m:Global message delivery|Global message delivery]] 21. aprila 2026. u 08:50 (CEST) <!-- Sent via script ([[w:en:User:JPxG/SPS]]) --></div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:JPxG@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Signpost&oldid=30434643 --> == <span lang="en" dir="ltr">Tech News: 2026-18</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="technews-2026-W18"/><div class="plainlinks"> Latest '''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|tech news]]''' from the Wikimedia technical community. Please tell other users about these changes. Not all changes will affect you. [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translations]] are available. '''Updates for editors''' * There is a change in how new users are autoconfirmed that will improve anti-vandalism protection. Currently, users who have had an account for a few days and made a few edits are automatically added to the [[{{int:grouppage-autoconfirmed/{{CONTENTLANGUAGE}}}}|{{int:group-autoconfirmed}}]] group. This configuration tends to be exploited by some vandals, who create accounts and start to use them only after some time. To mitigate this, the configuration will be updated next week so that – for the purpose of becoming autoconfirmed – the account age will be counted from their first edit, instead of registration date. The numeric value of the age threshold will remain the same. This change will be deployed only to wikis which require at least one edit as part of the autoconfirmation conditions. [https://phabricator.wikimedia.org/T418484] * All Wikipedia users with new accounts and those who activated the "automatically enable most beta features" option in their preference can now use the [[mw:Special:MyLanguage/Readers/Reader Experience/WE3.3.4 Reading lists|reading lists]] beta feature to save articles for later reading. This helps organize reading interests in one place for convenient access. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] View all {{formatnum:30}} community-submitted {{PLURAL:30|task|tasks}} that were [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Recently resolved community tasks|resolved last week]]. For example, the issue where infobox images have huge padding in Firefox, has been fixed. [https://phabricator.wikimedia.org/T423676] '''Updates for technical contributors''' * As a reminder, the global API rate limits will be applied this week to identified API traffic. This is to help ensure [[mw:MediaWiki Product Insights/Responsible Reuse|fair use of infrastructure]]. Bots running in Toolforge/WMCS or with the bot user right on any wiki should not be affected for now. However, all developers are advised to follow updated best practices. For more information, including the actual rate limits, see [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits|Wikimedia APIs/Rate limits]] and [[mw:Wikimedia APIs/Rate limits/FAQ|Frequently Asked Questions]]. * [[File:Reload icon with two arrows.svg|12px|link=|class=skin-invert|Recurrent item]] Detailed code updates later this week: [[mw:MediaWiki 1.46/wmf.26|MediaWiki]] '''''[[m:Special:MyLanguage/Tech/News|Tech news]]''' prepared by [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/Writers|Tech News writers]] and posted by [[m:Special:MyLanguage/User:MediaWiki message delivery|bot]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News#contribute|Contribute]]&nbsp;• [[m:Special:MyLanguage/Tech/News/2026/18|Translate]]&nbsp;• [[m:Tech|Get help]]&nbsp;• [[m:Talk:Tech/News|Give feedback]]&nbsp;• [[m:Global message delivery/Targets/Tech ambassadors|Subscribe or unsubscribe]].'' </div><section end="technews-2026-W18"/> </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]]</bdi> 27. aprila 2026. u 20:06 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:UOzurumba (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tech_ambassadors&oldid=30458046 --> mimq3pa2m9kjc143881oznbboxffmaf 10 4720285 42585958 42560294 2026-04-28T01:35:21Z Vipz 151311 42585958 wikitext text/x-wiki {{#Invoke:Template link general|main|subst=yes}}<noinclude> {{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za interne linkove]] }} </noinclude> k7eq834zajcmcr9exkvrd4pfoz3nbr9 0 4721568 42585822 42585461 2026-04-27T15:09:48Z Edgar Allan Poe 29250 Zaštićena stranica [[Straume]] ([uređivanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo automatski potvrđenim korisnicima] (neodređeno)) 42585461 wikitext text/x-wiki {{Italic title}} {{Film | tip = animirani | naziv filma = Straume | prevod naziva = ''Poplava'' | slika = Straume.jpg | opis slike = | tagline = | režija = [[Gints Zilbalodis]] | žanr = [[distopija|distopijski]], [[pustolovni film|pustolovni]] | produkcija = {{Plainlist| * [[Matīss Kaža]] * [[Gints Zilbalodis]] * [[Ron Dyens]] * [[Gregory Zalcman]] }} | scenarij = {{Plainlist| * [[Gints Zilbalodis]] * [[Matīss Kaža]] }} | naracija = | uloge = | glazba = {{Plainlist| * [[Gints Zilbalodis]] * [[Rihards Zaļupe]] }} | distributer = {{Plainlist|<!-- Original distributor only! Neither Janus Films nor Madman Entertainment count as original distributors. --> * {{flagicon|LAT}} Baltic Content Media * {{flagicon|FRA}} UFO Distribution * {{flagicon|BEL}} Le Parc Distribution }} | godina = [[22. svibnja]] [[2024.]] | trajanje = 85 minuta<ref>{{Cite web |date=23 August 2024 |title=''Flow'' (U) |url=https://www.bbfc.co.uk/release/flow-q29sbgvjdglvbjpwwc0xmdiznzaw |access-date=3 September 2025 |website=[[British Board of Film Classification]] |language=en}}</ref> | država = {{flag|Latvija}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Belgija}} | jezik = | studio = {{Plainlist| * Sacrebleu Productions * Take Five * [[Dream Well Studio]] }} | budžet = 3,500,000 €<ref name="Zahed">{{cite magazine |url=https://www.animationmagazine.net/2024/08/flow-director-gints-zilbalodis-sets-adventure-adrift-in-an-animal-waterworld/ |title=''Flow'' Director Gints Zilbalodis Sets Adventure Adrift in an Animal Waterworld |last=Zahed |first=Ramin |magazine=[[Animation Magazine]] |access-date=30 August 2024}}</ref> | zarada = 50,000,000 €<ref>{{cite magazine |url=https://variety.com/2025/film/global/flow-box-office-50-million-1236418880/ |title=''Flow'' Continues Its Historic Box Office Run, Passing €50 Million Milestone (EXCLUSIVE) |last=Lang |first=Jamie |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |access-date=6 June 2025}}</ref> | storyboard = | art director = | animacija = | fotografija = [[Gints Zilbalodis]] | montaža = [[Gints Zilbalodis]] | specijalni efekti= | scenografija = | kostim = | šminka = | kamera = | zvuk = [[Gurwal Coïc-Gallas]] | prethodni = | naredni = | ocene = | web stranica = | imdb_id = }} '''''Straume''''' (na [[srpskohrvatski|srpskohrvatskom]] govornom području distribuiran kao ''Poplava'') je [[Nezavisni film|nezavisni]] [[Distopija|distopijski]] [[Pustolovni film|pustolovni]] [[animirani film]] iz [[2024.]] godine koji je režirao [[Gints Zilbalodis]]. Zilbalodis je zajedno s [[Matīss Kaža|Matīssom Kažom]] napisao i scenarij te producirao film. Film je [[latvija|latvijsko]]-[[francuska|francusko]]-[[belgija|belgijska]] koprodukcija, a prezentira priču o [[mačka|mački]] koja zajedno s drugim životinjama pokušava preživjeti u naizgled postapokaliptičnom svijetu u kojem razina vode drastično raste. Film nema dijaloga ni govornih uloga. Produkcija je započela [[2019.]] godine i trajala je ukupno pet i pol godina. Film je u cijelosti izrađen u slobodnom programu [[Blender (softver)|Blenderu]], a Zilbalodis je otkrio da su mu inspiracije za film bili [[Jacques Tati]] i [[Hayao Miyazaki|Miyazakijev]] [[anime]] ''[[Mirai Shōnen Konan]]''. Pri produkciji nije korištena [[knjiga snimanja]] niti je film imao izbačenih scena u konačnoj verziji.<ref name="Zahed">{{cite magazine |url=https://www.animationmagazine.net/2024/08/flow-director-gints-zilbalodis-sets-adventure-adrift-in-an-animal-waterworld/ |title=''Flow'' Director Gints Zilbalodis Sets Adventure Adrift in an Animal Waterworld |last=Zahed |first=Ramin |magazine=[[Animation Magazine]] |access-date=30 August 2024}}</ref> ''Straume'' je premijerno prikazan [[22. svibnja]] [[2024.]] na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] u sekciji ''[[Un Certain Regard]]'', a [[29. kolovoza]] iste godine imao je premijeru u latvijskim kinima. Film je apsolutno oduševio kritičare te je oborio nekoliko latvijskih ''[[box office]]'' rekorda, postavši najgledaniji latvijski film svih vremena u kinima. Dobio je niz međunarodnih nagrada, uključujući i [[Oscar za najbolji animirani film]], a bio je nominiran i za [[Oscar za najbolji strani film]], prvi [[latvija|latvijski]] film s nominacijom u toj kategoriji. Dobio je i [[Zlatni globus za najbolji animirani film]]. Obje nagrade danas su izložene u [[Latvijski nacionalni umjetnički muzej|Latvijskom nacionalnom umjetničkom muzeju]]. == Sinopsis == Tamnosiva<ref>{{Cite tweet |number=1879483915699892512 |user=gintszilbalodis |title=Even though I've said this many times, there is still some confusion about the color of the cat in Flow. It's dark grey, not black. |first=Gints |last=Zilbalodis |author-link=Gints Zilbalodis |date=16 January 2025 |access-date=11 February 2025 |archive-url=https://archive.today/20250703054836/https://x.com/gintszilbalodis/status/1879483915699892512 |archive-date=3 July 2025 |url-status=live}}</ref> mačka luta šumom. Ubrzo se pojavi čopor pasa kraj rijeke i pojuri za mačkom nakon što ona uzme ribu oko koje su se oni bili borili. Mačka bježi, ali uoči stampedo [[jelen]]a netom prije nego završi u velikoj poplavi. Mačka i psi uspiju preživjeti poplavu i dođu to uzvišenja na kojem nema vode. Žuti [[labrador retriver]] odvoji se od čopora i slijedi mačku do njezine napuštene kolibe u kojoj ima drvenih skulptura mačaka. Primijete kako razina vode raste, a labrador se pridruži ostalim psima na brodu. Kako voda proguta kolibu, mačka se uspne na vrh divovskog kipa mačke i stoji tamo sve dok voda ne dođe do samog vrha. Nakon što voda potpuno proguta kip, mačka uskoči na jedrilicu u prolazu kojom plovi [[kapibara]]. [[File:Straume_2024_char.png|thumb|left|350px|Glavni likovi filma, s lijeva na desno: [[mačka]], [[labrador retriver]], [[kapibara]] i [[prstenastorepi lemur]]. [[Ptica sekretar]] stoji u pozadini.]] Sljedećeg jutra, dok brod plovi djelomično potopljenom šumom, mačka upadne u vodu i počne tonuti dok izbjegava [[ptica sekretar|pticu sekretara]]. Mutirani [[kit]] spasi ju od utapanja, no tada ju dohvati druga ptica sekretar; tijekom leta, mačka ugleda masivne kamene stupove u daljini. Ptica sekretar tada vrati mačku na brod. Nedugo zatim, razina vode nastavlja rasti, a kapibara pozove [[prstenorepi lemur|prstenastorepog lemura]] na brod pomoću košare s tričarijama, kojoj lemur pridoda zrcalo koje je našao na brodu. Dok spava, mačka ima noćnu moru u kojoj je okružena krdom jelena, nakon čega pogleda prema stupovima, ali ju tada odnese poplava. Kasnije istoga dana, tri životinje nailaze na kopno i tu im se pridružuje labrador. Ubrzo susretnu jato ptica sekretara koje ih tretiraju kao neprijatelje, što potakne mačku da pobjegne. Mlađa ptica sekretar koja je ranije susrela mačku moli njihovog vođu da joj poštedi život, na što dolazi do dvoboja u kojem mlada ptica izgubi i ozlijedi krilo, nakon čega ju jato napušta. S ograničenom sposobnošću leta, ptica sekretar pridružuje se posadi broda. Posada dolazi do polupotopljenog grada nedaleko od kamenih stupova. Labrador uzima staklenu plutaču od lemura i odnosi je ptici da se igraju, ali ptica ju šutne s broda. Lemur se na to naljuti i napadne pticu, koja upravlja brodom. Brod izgubi kontrolu te mu jarbol zapne u drvetu. Tada iz vode iskoči kit, stvarajući valove koji oslobode brod od drveta. Nakon što ju kapibara podučava, mačka značajno poboljša svoje plivačke i ribolovne vještine. Nešto kasnije, posada naiđe na ostale pse koji su zapeli u zvoniku te ih spašava. Dok brod plovi kroz divovske stupove usred oluje, ptica sekretar odleti. Mačka pada s broda, ali uspijeva doplivati do kopna. Uspne se stubama do vrha stupa, gdje ugleda pticu sekretara kako stoji na rezbariji u podu koja podsjeća na [[labirint]]. Na kratak period, gravitacija nestaje, a iznad njih se otvara svijetleći portal. Privremeno u bestežinskom stanju, mačka se uspijeva vratiti na tlo, dok ptica sekretar odleti prema svjetlu i nestaje. Mačka odjuri niz stube i pokušava doplivati do broda, ali on je predaleko. Tada nailazi na lemurovu staklenu plutaču, koji koristi da bi ostala iznad površine vode. Rascjepi se naglo otvaraju u zemlji, što uzrokuje brzo spuštanje razine vode. Lutajući šumom, mačka nailazi na lemura te ubrzo naiđu na brod kako visi na drvetu. Psi skoče s broda, ali u trenutku kada kapibara planira izađi, drvo počinje pucati. Mačka se uspne na drvo i dobaci brodsko uže lemuru i psima, koji krenu vući brod prema sebi. Kada nedaleko od njih protrči zec, svi psi osim labradora puste uže i krenu za zecom. Mačka pada, ali kapibara ju hvata i spasi joj život. Njih dvoje uspiju skočiti s broda taman prije nego zajedno sa stablom propadne u provaliju ispod njih. Dok posada slavi, dolazi do novog stampeda jelena. Mačka bježi, ali zastaje kada pronalazi nasukanog kita u šumi. Mačka tješi kita i gleda u masivne kamene stupove. Tužna zbog gubitka kita, mačka ugleda svoj odraz u lokvi vode, a ubrzo joj se pridružuju njezini prijatelji. Scena nakon odjavne špice pokazuje kita kako pliva u oceanu. == Produkcija == {{multiple image |align=right|direction=horizontal |total_width=350 | image1 = Gints Zilbalodis in January 2025 (cropped).jpeg | image2 = Matīss Kaža.png | footer = [[Gints Zilbalodis]] i [[Matīss Kaža]] zajedno su radili na filmu. }} Tijekom [[2012.]] godine, [[Gints Zilbalodis]] snimio je kratkometražni animirani film ''Aqua'' o mački koja svladava svoj strah od [[ocean]]a. Premisa ovog filma poslužila je kao osnova za priču filma ''Straume''.{{sfn|Desowitz|2024}} Kada je radio svoj debitantski dugometražni film ''[[Projām]]'', Zilbalodis je koristio softver [[Autodesk Maya|Maya]], međutim za animaciju filma ''Straume'' se odlučio prijeći na [[Blender (softver)|Blender]],{{sfn|Desowitz|2024}} zbog dodatka EEVEE za renderiranje u stvarnom vremenu.{{sfn|Siddi|2025}}<ref>{{Cite web |last=Foley |first=Joe |date=29 January 2025 |title=How Oscar-nominated Flow was created using free software. Yes, really |url=https://www.creativebloq.com/entertainment/movies-tv-shows/how-blender-helped-gints-zilbalodis-make-oscar-nominated-flow |access-date=15 February 2025 |website=Creative Bloq |language=en}}</ref> Produkcija je počela [[2019.]] godine, a timu je bilo potrebno ukupno pet i pol godina da dovrše film.{{sfn|Siddi|2025}} Film nema nikakvog dijaloga, a Zilbalodis je rekao da su ga za film inspirirali [[Jacques Tati]] te [[anime]] serija ''[[Mirai Shōnen Konan]]''.{{sfn|Shachat|2024}}<ref>{{Cite tweet |last=Zilbalodis |first=Gints |author-link=Gints Zilbalodis |user=gintszilbalodis |number=1887172432445784345 |date=6 February 2025 |title=One of my biggest influences on Flow is Future Boy Conan by Hayao Miyazaki which is also set in a flooded, post-apocalyptic world. |access-date=11 February 2025}}</ref> Pri produkciji nije korištena [[knjiga snimanja]], već je Zilbalodis ubacivao životinje u scenu i "istraživao ih kamerom".{{sfn|Cannes Film Festival|2024}} Film nema izbačenih scena.{{sfn|Blauvelt|Perella|2025}} Kompanije Take Five i Sacrebleu Productions pridružile su se produkciji [[2022.]] godine te su radile na zvuku i animaciji likova.{{sfn|Siddi|2025}} Dok je film još bio u izradi, nedovršeni materijali prikazani su na Forumu animiranog filma u [[Bordeaux]]u [[2022.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://cineuropa.org/newsdetail/423158/ |title=Gints Zilbalodis' ''Flow'' and Edmunds Jansons' ''Born Happy'' form the Latvian contingent at this year's Cartoon Movie |last=Abbatescianni |first=Davide |website=[[Cineuropa]] |date=16 March 2022 |access-date=11 May 2024 |archive-date=3 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503145455/https://cineuropa.org/newsdetail/423158/ |url-status=live}}</ref> Produkciji su financijski pomogli Nacionalni filmski centar Latvije, Fondacija državnog kulturnog kapitala Latvije, ''Centre national du cinéma et de l'image animée'', ARTE France, Eurimages, RTBF i Belgijska porezna oaza. Animacija je dovršena u [[Francuska|Francuskoj]] i [[Belgija|Belgiji]].{{sfn|Abbatescianni|2024}} Dio informacija o produkciji javno je prezentiran u posebnoj epizodi dokumentarne serije ''[[Aizliegtais paņēmiens]]'' na [[Latvijas Televīzija|LTV-u]], a koja je prikazana u ožujku [[2025.]] godine.<ref>{{Cite AV media |url=https://www.youtube.com/watch?v=Zl2lH_dq_VQ |title="Dream Cat." Or how the "Flow" reached the Oscars (English) |date=2025-03-19 |last= |publisher=[[Latvian Television]] |access-date=2025-03-24 |via=YouTube}}</ref><ref>{{Cite AV media |url=https://replay.lsm.lv/lv/skaties/ieraksts/ltv/350588/aizliegtais-panemiens-sapnu-kakis |title=Aizliegtais paņēmiens. Sapņu kaķis - REplay.lv |date=2025-03-03 |language=lv |access-date=2025-03-24 |via=replay.lsm.lv}}</ref> === Životinje i zvuk === [[File:Miut the cat.png|thumb|left|350px|Mačak Miut dizajnera zvuka Gurwala Coïca-Gallasa "posudio" je svoj glas mački iz filma ''Straume''.]] Produkcija je koristila prave životinje kako bi stvorila i animirala likove iz filma, ali i za zvukove. Dizajner zvuka Gurwal Coïc-Gallas koristio je snimke pravih životinja kako bi stvorio zvukove likova iz filma.{{sfn|Shachat|2024}} Za glas mačke u filmu korištena je Coïc-Gallasova mačka imena Miut.{{sfn|Gularte|2025}} Za [[kapibara|kapibaru]] su autori proučavali ponašanje pravih kapibara u [[zoološki vrt|zoološkim vrtovima]],{{sfn|Gularte|2025}} poput [[Zoološki vrt Izu Shaboten|Zoološkog vrta Izu Shaboten]] u [[Japan]]u.<ref>{{Cite tweet |author=[[Izu Shaboten Zoo]] |user=izushabotenpark |number=1892862613606060350 |date=21 February 2025 |title=ラトビア出身のギンツ・ジルバロディス監督は過去に来日した際、本作に登場する カピバラ をリサーチするために、なんと…！ 伊豆シャボテン動物公園 にご来園下さったというエピソードが！！ |trans-title=When Latvian director Gints Zilbalodis visited Japan in the past, he actually came to Izu Shaboten Zoo to research on capybaras.) which appears in this film! |access-date=5 March 2025}}</ref> Međutim, Coïc-Gallas i Zilbalodis smatrali su da visoki i neugodni zvuk koji prava kapibara proizvodi kada ju se poškaklja nije prikladan za mirnu i staloženu kapibaru iz filma; prije nego su se odlučili za glas mladunca [[deva|deve]], razmišljali su i o [[los]]u i [[ljama|ljami]].{{sfn|Gularte|2025}}{{sfn|Blauvelt|2024}} Kit iz filma izvorno je trebao izgledati kao pravi [[kit]], međutim autori su se odlučili redizajnirati ga kako bi izgledao više mitološki;<ref>{{Cite tweet |last=Zilbalodis |first=Gints |author-link=Gints Zilbalodis |user=gintszilbalodis |number=1887659276295958872 |date=7 February 2025 |title=Originally I'd planned for the whale in Flow to look like a real whale, but it needed to be more scary so we decided to redesign it into a more mystical creature. |access-date=7 February 2025}}</ref> za glas kita korišten je prigušeni zvuk glasanja [[tigar|tigra]].{{sfn|Gularte|2025}} Uz to, [[ptica sekretar]] izvorno je trebala biti [[galeb]], ali ta je ideja odbačena jer je galeb bio premalen.<ref>{{Cite web |url=https://www.polygon.com/movies/524245/flow-director-cat-bird-dog-animals |title=The animated movie Flow went through big changes on its way to the Oscars |last=Radulovic |first=Petrana |website=[[Polygon (website)|Polygon]] |date=15 February 2025 |access-date=15 February 2025}}</ref> Brod na kojem životinje plove u filmu inspiriran je sredozemnim [[feluka]]ma.<ref>{{Cite tweet |last=Zilbalodis |first=Gints |author-link=Gints Zilbalodis |user=gintszilbalodis |number=1891486640972972042 |date=17 February 2025 |title=The design of the boat in Flow is inspired by Mediterranean, boats called feluccas. Since this is the most important prop/location in the film, we spent a lot of time on designing all the details. |access-date=24 February 2025}}</ref> == Muzika == {{Album | Name = Flow: Original Motion Picture Soundtrack | Type = soundtrack | Longtype = | Izvođač/ica = [[Gints Zilbalodis]] i [[Rihards Zaļupe]] | image = Flow-Soundtrack-Cover.jpg | Veličina_slike = | Caption = | Datum = [[1. studenog]] [[2024.]] | Snimanje = | Žanr = [[filmska muzika]] | Trajanje = 53:51 | Jezik = | Izdavač = [[Milan Records]] | Producent = [[Gints Zilbalodis]] | Recenzije = | Kompilovao = | Hronologija = | Album_prije = | Ime_albuma = | Album_poslije = | godina0 = | godina = | godina2 = | Misc = }} Glazbu za film zajednički su komponirali Zilbalodis i [[Rihards Zaļupe]], dok je miks odradio [[Mikko Raita]].<ref>{{cite web |url=https://www.liquidsonics.com/2025/03/09/mikko-raita-on-mixing-the-cinematic-score-of-oscar-winning-flow/ |title=Mikko Raita on Mixing The Cinematic Score of Oscar Winning ''Flow'' |website=LiquidSonics |date=9 March 2025 |access-date=15 March 2025}}</ref> Zilbalodis je komponirao oko sedam sati glazbe za film, od kojih je nekih 50 minuta iskorišteno u samom filmu.{{sfn|Shachat|2024}} Diskografska kuća [[Milan Records]] objavila je službeni ''soundtrack'' na ''streaming'' platformama [[1. studenog]] [[2024.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://milanrecords.com/release/flow/ |title=''Flow'' – Soundtrack |publisher=[[Milan Records]] |access-date=23 December 2024 |archive-date=27 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241227152026/https://milanrecords.com/release/flow/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://filmmusicreporter.com/2024/11/01/flow-soundtrack-album-released/ |title=''Flow'' Soundtrack Album Released |website=Film Music Reporter |date=1 November 2024 |access-date=23 December 2024 |archive-date=30 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241230034712/https://filmmusicreporter.com/2024/11/01/flow-soundtrack-album-released/ |url-status=live}}</ref> {{Track listing | total_length = 53:51 | all_writing = [[Gints Zilbalodis]] i Rihards Zaļupe | title1 = Home | length1 = 2:04 | title2 = Dog Chase | length2 = 1:34 | title3 = Panic | length3 = 0:59 | title4 = Flood | length4 = 5:24 | title5 = Capybara | length5 = 0:48 | title6 = Unexpected Visitor | length6 = 0:32 | title7 = Lemur | length7 = 2:07 | title8 = Bananas | length8 = 1:27 | title9 = Deer Cyclone | length9 = 1:23 | title10 = Windmill Island | length10 = 2:11 | title11 = Birds | length11 = 3:45 | title12 = Outcast | length12 = 2:26 | title13 = Showing Off | length13 = 0:59 | title14 = Abandoned City | length14 = 2:24 | title15 = Splash | length15 = 1:38 | title16 = Fishing | length16 = 3:05 | title17 = Storm | length17 = 2:03 | title18 = Flow Away | length18 = 4:33 | title19 = Forest Emerging | length19 = 1:55 | title20 = Amphitheater | length20 = 1:51 | title21 = Following | length21 = 3:36 | title22 = Reflection | length22 = 3:29 | title23 = Acceptance | length23 = 2:43 }} == Distribucija == ''Straume'' je premijerno prikazan [[22. svibnja]] [[2024.]] godine u sklopu ''[[Un Certain Regard]]'' sekcije [[Filmski festival u Cannesu|Filmskog festivala u Cannesu]], kao prvi [[Latvija|latvijski]] film u toj sekciji još od filma ''[[Kurpe]]'' iz [[1998.]] godine,{{sfn|Abbatescianni|2024}} nakon čega je imao prilično bogatu seriju festivalskih prikazivanja. U lipnju je prikazan na [[Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju|Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju]], gdje je dobio Nagradu žirija, Nagradu publike i Nagradu za distribuciju Fondacije Gan u konkurenciji dugometražnih filmova.<ref name="annecy">{{cite magazine |url=https://variety.com/2024/awards/global/annecy-winners-memoir-of-a-snail-flow-percebes-1236039204/ |title=''Memoir of a Snail'', ''Flow'' Split Feature Honors at Annecy, ''Percebes'' Wins Best Short |last=Lang |first=Jamie |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=15 June 2024 |access-date=15 June 2024 |archive-date=15 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615201142/https://variety.com/2024/awards/global/annecy-winners-memoir-of-a-snail-flow-percebes-1236039204/ |url-status=live}}</ref> Na [[Međunarodni festival animiranog filma u Ottawi|Međunarodnom festivalu animiranog filma u Ottawi]] dobio je Veliku nagradu za dugometražni animirani film.<ref name="AnimationFestival">{{Cite web |url=https://www.animationfestival.ca/wp-content/uploads/2024/09/28_09_2024_MR_EMBARGOEDOIAFAwardWinners_EN.pdf |title=''Flow'' and ''La Voix des Sirènes'' make waves at OIAF, winning top prizes |publisher=[[Ottawa International Animation Festival]] |date=28 September 2024 |access-date=3 October 2024 |archive-date=4 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241004134158/https://www.animationfestival.ca/wp-content/uploads/2024/09/28_09_2024_MR_EMBARGOEDOIAFAwardWinners_EN.pdf |url-status=live}}</ref> Film je kasnije prikazan i na [[Međunarodni filmski festival u Torontu|festivalima u Torontu]] i [[Međunarodni filmski festival u Vancouveru|Vancouveru]].<ref>{{cite web |url=https://tiff.net/events/flow |title=''Flow'' |publisher=[[Toronto International Film Festival]] |access-date=31 October 2024 |archive-date=13 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241113224558/https://tiff.net/events/flow |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |last1=Chai |first1=Daniel |title=Vancouver International Film Festival reveals first official selections |url=https://dailyhive.com/vancouver/vancouver-international-film-festival-2024 |publisher=Daily Hive Vancouver |access-date=27 January 2025}}</ref> Dobio je pozivnicu i za [[Međunarodni filmski festival u Busanu]], gdje je prikazan na otvorenom u listopadu [[2024.]] godine.<ref name="biff:variety">{{Cite magazine |url=https://variety.com/2024/film/news/busan-film-festival-program-funding-cut-1236127897/ |title=Busan Film Festival Sets Park Chan-wook Scripted Netflix Title ''Uprising'' as Opener, Expands Program Despite Slashed Funding |last=Frater |first=Patrick |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=3 September 2024 |access-date=7 September 2024 |archive-date=7 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240907030039/https://variety.com/2024/film/news/busan-film-festival-program-funding-cut-1236127897/ |url-status=live}}</ref> Na [[Međunarodni filmski festival u Melbourneu|Međunarodnom filmskom festivalu u Melbourneu]] prikazan je u natjecateljskoj konkurenciji te je dobio Posebnu nagradu žirija.<ref>{{cite web |url=https://miff.com.au/miff-awards/2024-winners |title=MIFF Awards 2024 |publisher=[[Melbourne International Film Festival]] |access-date=12 February 2025 }}</ref> Kinopremijeru je imao [[28. kolovoza]] [[2024.]] godine u kinu [[Splendid Palace]] u [[Riga|Rigi]], a široka distribucija započela je sljedećeg dana; distributer je bila kompanija Baltic Content Media.<ref>{{cite web |url=https://www.lsm.lv/raksts/kultura/kino-foto-un-tv/31.07.2024-video-ginta-zilbaloza-animacijas-straume-latvijas-pirmizrade-tuvojas-noskaties-treileri.a563381/ |title=VIDEO: Ginta Zilbaloža animācijas «Straume» Latvijas pirmizrāde tuvojas; noskaties treileri! |trans-title=VIDEO: The Latvian premiere of Gints Zilbaložs' animation "Straume" is approaching; watch the trailer! |website=LSM.lv |language=lv |date=31 July 2024 |access-date=9 January 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.forumcinemas.lv/eng/event/304076/title/flow/ |title=Flow |publisher=[[Finnkino|Forum Cinemas]] |access-date=9 January 2024 |quote=Distributor: Baltic Content Media}}</ref> U [[Francuska|Francuskoj]], koja je jedna od koproducentica, distribuciju je odradila kompanija UFO Distribution, a u francuska je kina film stigao [[30. listopada]] [[2024.]] godine.<ref>{{cite magazine |url=https://www.boxofficepro.fr/les-distributeurs-ajustent-leurs-line-ups-19/ |title=Les distributeurs ajustent leurs line-ups |magazine=[[Boxoffice Pro]] |language=fr |date=7 June 2024 |access-date=10 June 2024}}</ref> Kompanije [[Janus Films]] and Sideshow osigurale su ograničenu kinodistribuciju u [[New York (grad)|New Yorku]] i [[Los Angeles]]u [[22. studenog]] [[2024.]], prije nego je film [[6. prosinca]] prikazan u 200 američkih kina.<ref>{{cite web |last=Blauvelt |first=Christian |date=26 September 2024 |title='Flow' Trailer: Behold a Wondrous Cannes Triumph That Should Also Be Your Kids' Next Animated Obsession |website=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/news/trailers/flow-trailer-cannes-animated-film-1235050986/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110125138/https://www.indiewire.com/news/trailers/flow-trailer-cannes-animated-film-1235050986/ |archive-date=10 January 2025 |ref=none}}</ref> U drugoj zemlji koproducentici, [[Belgija|Belgiji]], film je premijerno prikazan [[15. siječnja]] [[2025.]] godine, za što je bila zaslužna kompanija Le Parc Distribution.<ref>{{cite web |url=https://www.rtbf.be/article/flow-le-chat-qui-n-avait-plus-peur-de-l-eau-de-gints-zilbalodis-un-film-d-animation-d-une-puissance-visuelle-et-narrative-exceptionnelle-11487638 |title="''Flow'': le chat qui n'avait plus peur de l'eau", de Gints Zilbalodis, un film d'animation d'une puissance visuelle et narrative exceptionnelle |publisher=[[RTBF]] |date=14 January 2025 |access-date=16 January 2025 |language=fr}}</ref> Dana [[1. siječnja]] [[2025.]] film je započeo prikazivanje i u 800 kina u [[Meksiko|Meksiku]].{{sfn|Aguilar|2025}} U [[Indija|Indiji]] je kompanija [[PVR Inox Pictures]] osigurala kinodistribuciju [[28. veljače]],<ref>{{Cite web |url=https://www.koimoi.com/hollywood-news/golden-globe-award-winning-animated-film-flow-to-release-in-indian-theatres-on-this-date/ |title=Golden Globe Award-Winning Animated Film ''Flow'' to Release in Indian Theatres on This Date |website=Koimoi |date=25 February 2025 |access-date=28 February 2025}}</ref> dok je kompanija [[Madman Entertainment]] osigurala prikazivanje u [[Australija|Australiji]] od [[20. ožujka]] [[2025.]] godine.<ref>{{cite web |url=https://www.madman.com.au/flow/ |title=''Flow'' – In Cinemas March 20 |publisher=[[Madman Entertainment]] |access-date=16 December 2024 |archive-date=23 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241223062743/https://www.madman.com.au/flow/ |url-status=live}}</ref> U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je film započeo prikazivanje u kinima [[20. veljače]] [[2025.]] godine, a distribuciju je odradila kompanija MCF,<ref>{{Cite web |title=MCF.hr: ''Poplava'' |url=https://mcf.hr/arhiva/page/9/ |url-status=live |access-date=2025-04-25 |website=mcf.hr}}</ref> dok je u [[Srbija|Srbiji]] prikazivanje započeo [[4. travnja]] [[2025.]] godine. === Kućna izdanja === [[Fnac]] je [[4. ožujka]] [[2025.]] godine izda film na [[blu-ray]]u.<ref>{{cite web |url=https://www.fnac.com/a21086685/Flow-le-chat-qui-n-avait-plus-peur-de-l-eau-Exclusivite-Fnac-Blu-ray-Blu-ray|title=Flow, le chat qui n'avait plus peur de l'eau Exclusivité Fnac Blu-ray |website=[[Fnac]] |access-date=14 December 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.blu-ray.com/movies/Flow-Blu-ray/379264/|title=Flow Blu-ray (Fnac Exclusive DigiPack) |website=Blu-ray.com |access-date=14 December 2025}}</ref> [[Curzon Film]] je [[30. lipnja]] [[2025.]] izdao film na [[4K]] [[blu-ray]]u za područje [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]]; to je izdanje sadržavalo i Zilbalodisove kratke filmove ''Aqua'' i ''Prioritātes'', kao i dokumentarac o izradi filma naslova ''Dream Cat''.<ref>{{cite web |url=https://film.curzon.com/film/flow-4k-uhd/ |title=''Flow'' 4K UHD |publisher=[[Curzon Film]] |access-date=17 June 2025}}</ref> [[The Criterion Collection]] je izdao film na [[4K]] [[blu-ray]]u za područje [[SAD|Sjedinjenih Država]] [[25. rujna]] [[2025.]] godine;<ref>{{cite magazine |url=https://www.animationmagazine.net/2025/02/double-oscar-nominee-flow-joins-criterion-collection-floats-past-box-office-milestone/ |title=Double Oscar Nominee ''Flow'' Joins Criterion Collection, Floats Past Box Office Milestone |magazine=[[Animation Magazine]] |date=13 February 2025 |access-date=14 February 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.indiewire.com/news/breaking-news/flow-joins-criterion-collection-1235094966/ |title=''Flow'' Will Join the Criterion Collection Later This Year with 4K Special Edition |first=Christian |last=Blauvelt |website=[[IndieWire]] |date=13 February 2025 |access-date=14 February 2025 |ref=none}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.thewrap.com/flow-heads-to-criterion-collection/ |title=Critical Darling Animated Film ''Flow'' to Join the Criterion Collection |first=Drew |last=Taylor |website=[[TheWrap]] |date=13 February 2025 |access-date=14 February 2025}}</ref> izdanje je bilo gotovo pa identično britanskom, ali je sadržavalo i Zilbalodisov debitantski dugometražni film ''[[Projām]]''.<ref>{{cite web |url=https://www.criterion.com/films/34685-flow |title=''Flow'' |publisher=[[The Criterion Collection]] |access-date=17 June 2025}}</ref> == Prijem == === Box office === ''Straume'' je postao najgledaniji film svih vremena u latvijskim kinima.<ref>{{Cite web |title=''Flow'' becomes most viewed film ever in Latvian cinemas |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/26.01.2025-flow-becomes-most-viewed-film-ever-in-latvian-cinemas.a585222/ |access-date=12 February 2025 |website=eng.lsm.lv}}</ref><ref name="Radulovic">{{Cite web |last=Radulovic |first=Petrana |date=11 February 2025 |title=Latvia is full of love for the ''Flow'' kitty |url=https://www.polygon.com/news/522108/flow-cat-latvia-popular |access-date=12 February 2025 |website=[[Polygon (website)|Polygon]]}}</ref> S preko 306,000 prodanih ulaznica,<ref name="Variety20Mil">{{cite magazine |url=https://variety.com/2025/film/global/flow-global-box-office-passes-20-million-1236306430/ |title=Oscar Nominee ''Flow'' Passes $20 Million at Global Box Office in Indie Animation Milestone (Exclusive) |first=Jamie |last=Lang |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=13 February 2025 |access-date=14 February 2025}}</ref> ''Straume'' je oborio rekord koji je do tada držao historijski film ''[[Dvēseļu putenis]]''.{{sfn|Public Broadcasting of Latvia|2025}} No, osim domaćeg uspjeha, film je imao i uspješno prikazivanje u svjetskim kinima. Sa zaradom od 4,000,000$ od prodanih ulaznica, ''Straume'' je postao najuspješniji film Janus Filmsa u [[SAD|Sjedinjenim Državama]], prestigavši zaradu filma ''[[Doraibu Mai Kā]]'' ([[2021.]]).<ref>{{cite web |url=https://deadline.com/2025/01/indie-film-box-office-awards-season-golden-oscar-nominations-1236247006/|title= Indies Surge In Heart Of Awards Season Ahead Of Golden Globes, Oscar Nominations – Specialty Box Office |first=Jill |last=Goldsmith |website=[[Deadline Hollywood]] |date=5 January 2025 |access-date=26 January 2025}}</ref> Imao je i izniman uspjeh u [[Meksiko|Meksiku]], gdje je zaradio 6,300,000$ na prodanim ulaznicama. Kako bi proslavio taj uspjeh, Zilbalodis je organizirao besplatno gledanje filma pred 15,000 ljudi na trgu [[Zócalo]] u [[Ciudad de México|Ciudad de Méxicu]] [[30. travnja]] [[2025.]] godine.<ref>{{cite news |url=https://mexiconewsdaily.com/culture/director-of-flow-open-air-screening-mexico-city/ |title=Director of ''Flow'' to present Oscar-winning film before Mexico City’s Zócalo |newspaper=Mexico News Daily |date=22 April 2025 |access-date=19 March 2026}}</ref> Zaključno s lipnjem [[2025.]] godine, film je zaradio 50,000,000€ na svjetskim blagajnama.<ref>{{Cite magazine |last=Lang |first=Jamie |date=6 June 2025 |title=''Flow'' Continues Its Historic Box Office Run, Passing €50 Million Milestone (EXCLUSIVE) |url=https://variety.com/2025/film/global/flow-box-office-50-million-1236418880/ |access-date=14 June 2025 |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |language=en-US}}</ref> === Kritika === ''Straume'' je dobio univerzalne pohvale kritičara diljem svijeta. Stranica [[Rotten Tomatoes]] navodi 97% pozitivnih kritika među njih 193, uz konsenzus: "''Zahvaljujući njezinoj inovativnoj animaciji i zrelim temama, ova se ''Poplava'' čini neodoljivom.''"<ref>{{Rotten Tomatoes|m/flow_2024|Flow}}</ref> Na stranici [[Metacritic]] ima prosječnu ocjenu 87 od 100, temeljem 31 kritike, odnosno status "univerzalno hvaljenog" filma. U svojoj kritici za ''[[The New York Times]]'', Calum Marsh ističe da se "životinje ponašaju kao životinje, što njihovoj pustolovini daje autentičnost koja, u trenucima zadovoljstva i opasnosti, emociju čini utoliko snažnijom."<ref name="nyt-marsh-rev-24">{{cite news |last=Marsh |first=Calum |title=''Flow'' Review: A Cat's Life |url=https://www.nytimes.com/2024/11/21/movies/flow-review.html |access-date=7 December 2024 |newspaper=[[The New York Times]] |date=21 November 2024 |archive-date=8 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241208053108/https://www.nytimes.com/2024/11/21/movies/flow-review.html |url-status=live}}</ref> Jake Coyle ([[Associated Press]]) imenovao je ''Straume'' najboljim animiranim filmom [[2024.]] godine, naglasivši da "računalno generirana animacija nadopunjuje sneni, neobični realni nadrealizam filma".<ref name="ap-coyle-24">{{cite news |last=Coyle |first=Jake |title=Movie Review: A wordless Latvian cat parable about climate change is the year's best animated movie |url=https://apnews.com/article/flow-animated-movie-review-98940a387edd5f83354719f51139bc33 |access-date=7 December 2024 |work=[[Associated Press News]] |date=6 December 2024 |archive-date=7 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241207215628/https://apnews.com/article/flow-animated-movie-review-98940a387edd5f83354719f51139bc33 |url-status=live}}</ref> U kritici za ''[[IndieWire]]'', Christian Blauvelt dao je filmu najvišu ocjenu, istaknuvši kako film "obiluje sentimentom, ali ne i sentimentalnošću", uspoređujući nepostojeći dijalog i neantropomorfne životinje s filmom ''[[Spirit: Stallion of the Cimarron]]''.<ref>{{cite news |last=Blauvelt |first=Christian |date=21 November 2024 |title='Flow' Review: A Cute Kitty Centers One of the Most Groundbreaking Animated Films About Nature Since 'Bambi' |work=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/criticism/movies/flow-review-animated-film-gints-zilbalodis-1235008455/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110125604/https://www.indiewire.com/criticism/movies/flow-review-animated-film-gints-zilbalodis-1235008455/ |archive-date=10 January 2025 |ref=none}}</ref> U lipnju [[2025.]], ''[[IndieWire]]'' je ''Straume'' stavio na 26. mjesto svoje liste 100 najboljih filmova 2020-ih godina (do sada).<ref>{{cite web |url=https://www.indiewire.com/lists/best-movies-2020s/ |title=The 100 Best Movies of the 2020s (So Far) |website=[[IndieWire]] |date=16 June 2025 |access-date=23 June 2025}}</ref> Domaći su kritičari također bili oduševljeni. Portal KinoFilm nedvosmisleno je proglasio ''Straume'' filmom godine, naglašavajući da film "ima apsolutno sve. Ima prekrasnu priču, ima likove koje ćete obožavati, ima estetsku i estetičku kvalitetu i figurira kao jedna snažna, a istovremeno i prelijepa metafora o prirodi i njezinoj ljepoti. Na jedan atipičan i nadasve originalan način, ''Flow'' prezentira unikatnu priču kakvu nismo vidjeli, kombinirajući sjajnu temeljitost svojih autora s atmosferom kakva se rijetko viđa i koja naprosto očarava."<ref>{{Cite web |last=van Pelt |first=M. |date=2025-02-11 |title=Nema nikakve sumnje, ‘Flow’ je film godine! |url=https://kinofilm.hr/flow-recenzija/ |url-status=live |access-date=2026-04-25 |website=KinoFilm}}</ref> U kritici za [[IGN]] Adria, Marija Edita Feldi dala je filmu ocjenu 10/10.<ref>{{Cite web |last=Fedl |first=Marija Edita |date=2025-04-14 |title=Flow (Poplava) - Recenzija |url=https://adria.ign.com/flow-poplava/45939/review/flow-poplava-recenzija-filma |url-status=live |access-date=2026-04-25 |website=[[IGN]] Adria}}</ref> === Utjecaj === [[File:Latvia commemorative Flow coin.png|thumb|U prosincu [[2025.]], [[Latvijas Banka|Latvijska banka]] izdala je posebni, kolekcionarski srebrni novčić s likovima iz filma.]] Zbog enormne popularnosti filma u [[Latvija|Latviji]], kip mačke iz filma postavljen je u [[Riga|Rigi]].<ref name="Radulovic" /><ref>{{Cite web |title=Star cat from '''Flow''' sits by Freedom Monument in Rīga |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/04.02.2025-star-cat-from-flow-sits-by-freedom-monument-in-riga.a586356/ |access-date=12 February 2025 |website=eng.lsm.lv}}</ref> Izvorno je bio postavljen ispred [[Spomenik slobode|Spomenika slobode]], a u travnju [[2025.]] godine premješten je na Trg Brīvības. Kipovi [[lemur]]a, [[vodenprase|kapibare]] i [[pas|psa]] iz filma također su bili postavljeni u drugim parkovima u Rigi tijekom [[2025.]] godine.<ref>{{Cite web |title='Flow' animals watch over Rīga |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/21.05.2025-flow-animals-watch-over-riga.a599947/ |access-date=2025-11-09 |website=eng.lsm.lv |language=en}}</ref> Uz to, [[Latvijas Pasts]], nacionalna poštanska služba, izdala je posebnu komemorativnu poštansku markicu u čast filma.<ref>{{Cite web |title=Latvijas Pasts Unveils New Customer Centre and Stamp Dedicated to Animated Film Flow |url=https://www.pasts.lv/en/News/8257-latvijas-pasts-unveils-new-customer-centre-and-stamp-dedicated-to-animated-film-flow |access-date=2025-03-24 |website=www.pasts.lv}}</ref> Zilbalodis je [[2024.]] godine dobio nagradu za [[Riga|Rižanina]] godine.{{sfn|Aguilar|2025}} U siječnju [[2025.]] izdana je i [[igra na ploči]] inspirirana filmom.<ref>{{cite web |url=https://eglobuss.lv/en/article/the-board-game-flow-brings-the-unique-atmosphere-of-the-film-straume-to-life-in-a-whole-new-way |title=The board game ''Flow'' brings the unique atmosphere of the film ''Straume'' to life in a whole new way. |website=Globuss |access-date=28 January 2025 |language=lv}}</ref> U prosincu [[2025.]], [[Latvijas Banka|Latvijska banka]] izdala je posebni, kolekcionarski srebrni novčić s likovima iz filma, a izdano je samo 6,000 komada.<ref>{{cite web |url=https://eng.lsm.lv/article/economy/banks/05.12.2025-new-silver-coin-to-flow-from-latvian-central-bank.a625216/ |title=New silver coin to ''Flow'' from Latvian Central Bank |publisher=[[Public Broadcasting of Latvia]] |date=5 December 2025 |access-date=5 December 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bank.lv/en/news-and-events/news-and-articles/news/17230-changes-to-the-coin-programme?template=tonga |title=Changes to the Coin Programme |publisher=[[Bank of Latvia]] |date=22 April 2025 |access-date=5 December 2025}}</ref> Uspjeh filma doveo je i do povećanih investicija u latvijsku filmsku industriju. Zilbalodis je rekao da je dobio ponude da napravi nastavak filma, ali ih je odbio te će se fokusirati na novi film, ''Limbo'', koji će imati dijalog.<ref>{{Cite web |last=Ntim |first=Zac |date=24 January 2025 |title=Gints Zilbalodis On How ''Flow'' Has "Activated" Local Film Investment In Latvia & Avoiding Pitches To Produce A Sequel |url=https://deadline.com/2025/01/gints-zilbalodis-flow-latvia-animation-sequel-oscars-1236266264/ |access-date=15 February 2025 |website=[[Deadline Hollywood]] |language=en-US}}</ref> {{-}} == Nagrade == {| class="wikitable sortable plainrowheaders ! scope="col" | Nagrada ! scope="col" | Datum ! scope="col" | Kategorija ! scope="col" | Dobitnici ! scope="col" | Ishod ! scope="col" class="unsortable" | Ref. |- ! scope="row" rowspan="2" | [[Oscari]] | scope="row" rowspan="2" | [[2. ožujka]] [[2025.]] | [[Oscar za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]] | [[Gints Zilbalodis]], [[Matīss Kaža]], Ron Dyens i Gregory Zalcman | {{Won}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref name="Oscars">{{Cite web |url=https://screenrant.com/oscars-2025-nominations-list/ |title=Oscars 2025 Nominations Revealed: Full List Of All 23 Categories |last=Bentz |first=Adam |website=[[Screen Rant]] |date=23 January 2025 |access-date=23 January 2025}}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://variety.com/2025/film/news/oscar-nominations-emilia-perez-wicked-the-brutalist-1236282041/ |title=Oscar Nominations 2025: ''Emilia Pérez'' Leads With 13 Nods, ''Wicked'' and ''The Brutalist'' Follow With 10 |first1=Brent |last1=Lang |first2=Jordan |last2=Moreau |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=23 January 2025 |access-date=24 January 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2025 |title=The 97th Academy Awards |publisher=[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]] |date=2 March 2025 |access-date=3 March 2025}}</ref> |- | [[Oscar za najbolji međunarodni igrani film|Najbolji strani film]] | [[Latvija]] | {{nom}} |- ! scope="row" | [[American Cinema Editors|Nagrade Eddie]] | [[14. ožujka]] [[2025.]] | Najbolje montirani animirani film | Gints Zilbalodis | {{nom}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |last=Kay |first=Jeremy |date=11 December 2024 |title=''Civil War'', ''The Substance'', ''Flow'' among ACE editing nominees |url=https://www.screendaily.com/news/civil-war-the-substance-flow-among-ace-editing-nominees/5200061.article |access-date=13 December 2024 |website=[[Screen Daily]] |archive-date=13 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213132535/https://www.screendaily.com/news/civil-war-the-substance-flow-among-ace-editing-nominees/5200061.article |url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://variety.com/2025/artisans/news/ace-eddie-awards-2025-winners-list-1236334670/ |title=''Wicked'', ''Emilia Perez'', ''What We Do in the Shadows'' Among ACE Eddie Winners |first=Carolyn |last=Giardina |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=14 March 2025 |access-date=15 March 2025}}</ref> |- ! scope="row" | Festival ''Animation Is Film'' | [[22. listopada]] [[2024.]] | Nagrada žirija | rowspan="5" | ''Straume'' | {{Won}} | align="center" | <ref>{{Cite magazine |url=https://variety.com/2024/awards/awards/flow-memoir-of-a-snail-animation-is-film-festival-1236186912/ |title=''Flow'', ''Memoir of a Snail'' Take Top Prizes at Animation Is Film Festivals |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=22 October 2024 |access-date=22 October 2024}}</ref> |- ! rowspan="5" scope="row" | [[Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju]] | rowspan="5" | [[15. lipnja]] [[2024.]] | Kristalna nagrada za dugometražni film | {{Nominated}} | rowspan="5" align="center" | <ref name="annecy">{{cite magazine |url=https://variety.com/2024/awards/global/annecy-winners-memoir-of-a-snail-flow-percebes-1236039204/ |title=''Memoir of a Snail'', ''Flow'' Split Feature Honors at Annecy, ''Percebes'' Wins Best Short |last=Lang |first=Jamie |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=15 June 2024 |access-date=15 June 2024 |archive-date=15 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240615201142/https://variety.com/2024/awards/global/annecy-winners-memoir-of-a-snail-flow-percebes-1236039204/ |url-status=live}}</ref> |- | Nagrada za distribuciju Fondacije Gan | {{Won}} |- | Nagrada žirija za dugometražni film | {{Won}} |- | Nagrada publike za dugometražni film | {{Won}} |- | Nagrada za najbolju originalnu glazbu za dugometražni film | Gints Zilbalodis i Rihards Zaļupe | {{Won}} |- ! rowspan="3" scope="row" | [[Nagrade Annie]] | rowspan="3" | [[8. veljače]] [[2025.]] | [[Nagrada Annie za najbolji dugometražni animirani film – nezavisni|Najbolji dugometražni animirani film – nezavisni]] | ''Straume'' | {{won}} | rowspan="3" style="text-align:center;"|<ref>{{cite magazine |last=Vlessing |first=Etan |date=20 December 2024 |title=''The Wild Robot'' Leads Annie Awards Nominations With 10 Nods |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/the-wild-robot-2025-annie-awards-nominees-1236091783/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241231122939/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/the-wild-robot-2025-annie-awards-nominees-1236091783/ |archive-date=31 December 2024 |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |accessdate=20 December 2024}}</ref><ref>{{cite magazine |last1=Flores |first1=Terry |last2=Giardina |first2=Carolyn |date=8 February 2025 |title=''The Wild Robot'' Soars at Annie Awards With Nine Wins; Fire Alarm Interrupts Ceremony |url=https://variety.com/2025/artisans/awards/annie-awards-winners-list-wild-robot-1236300845/ |access-date=9 February 2025 |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]]}}</ref> |- | [[Nagrada Annie Award za najbolje ostvarenje u režiji dugometražnog filma|Najbolje ostvarenje u režiji dugometražnog filma]] | Gints Zilbalodis | {{nom}} |- | {{nowrap|[[Nagrada Annie za najbolje ostvarenje u pisanju scenarija dugometražnog film|Najbolje ostvarenje u pisanju scenarija dugometražnog filma]]}} | Gints Zilbalodis i Matīss Kaža | {{won}} |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Nagrade Astra]] | rowspan="2" | [[8. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | rowspan="6" | ''Straume'' | {{Nom}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{cite web |url=https://www.thewrap.com/astra-film-awards-nominations-wicked/ |title=''Wicked'' Leads Nominations for Astra Film Awards |last=Pond |first=Steve |website=[[TheWrap]] |date=25 November 2024 |access-date=26 November 2024 |archive-date=26 November 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241126020313/https://www.thewrap.com/astra-film-awards-nominations-wicked/ |url-status=live}}</ref> |- | Najbolji međunarodni film | {{Nom}} |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Udruga filmskih kritičara Austina]] | rowspan="2" | [[6. siječnja]] [[2025.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{nom}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |last=Neglia |first=Matt |date=27 December 2024 |title=The 2024 Austin Film Critics Association (AFCA) Nominations |url=https://nextbestpicture.com/the-2024-austin-film-critics-association-afca-nominations/|access-date=27 December 2024 |website=Next Best Picture}}</ref> |- | Najbolji međunarodni film | {{nom}} |- |- ! scope="row" | Filmski festival u Bandungu | {{nowrap|[[31. listopada]] [[2025.]]}} | Sjajni strani film – Pustolovni animirani film vrijedan hvale | {{won}} | |- ! scope="row" | [[Bostonsko društvo filmskih kritičara|Nagrade Bostonskog društva filmskih kritičara]] | [[8. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{cite web |url=https://bostonfilmcritics.org/2024/12/08/bsfc-names-anora-best-film-of-2024/ |title=BSFC Names ''Anora'' Best Film of 2024 |publisher=[[Boston Society of Film Critics]] |date=8 November 2024 |access-date=8 November 2024}}</ref> |- ! scope="row" rowspan="2" |[[Filmske nagrade Britanske akademije|BAFTA-e]] | scope="row" rowspan="2" |[[16. veljače]] [[2025.]] | [[Nagrada BAFTA za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]] | rowspan="2"| Gints Zilbalodis, Matīss Kaža, Ron Dyens i Gregory Zalcman | {{nom}} | rowspan= "2" style="text-align:center;" | <ref>{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/2025-ee-bafta-film-awards-nominations |title=Nominations Announced for the 2025 EE BAFTA Film Awards |publisher=[[British Academy Film Awards]] |date=15 January 2025 |access-date=24 January 2025}}</ref><ref>{{Cite news |url=https://www.bbc.com/news/articles/cvg969dx33lo|title=Pope drama and Spanish-language musical lead Bafta race |first=Yasmin |last=Rufo |publisher=[[BBC]] |date=15 January 2025 |access-date=23 January 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.bafta.org/media-centre/press-releases/winners-announced-2025-ee-bafta-film-awards |title=Winners Announced: 2025 EE BAFTA Film Awards |publisher=[[British Academy Film Awards]] |date=16 February 2025 |access-date=17 February 2025}}</ref> |- | [[Nagrada BAFTA za najbolji dječji i obiteljski film|Najbolji dječji i obiteljski film]] | {{nom}} |- ! scope="row" | [[Filmski festival u Cannesu]] | [[24. svibnja]] [[2024.]] | ''[[Un Certain Regard]]'' | Gints Zilbalodis | {{Nom}} | align="center" | <ref name="thr">{{cite magazine |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/cannes-2024-official-competition-titles-1235878805/ |title=Cannes Adds Michel Hazanavicius, Mohammad Rasoulof, Emanuel Parvu Titles to Official Competition |last=Vlessing |first=Etan |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |access-date=11 May 2024 |archive-date=27 April 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240427212137/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/cannes-2024-official-competition-titles-1235878805/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Nagrade César]] | [[28. veljače]] [[2025.]] | [[Nagrada César za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]] | rowspan="12" | ''Straume'' | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref name="Cesar">{{cite magazine |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/the-count-of-monte-cristo-emilia-perez-cesar-awards-nominations-1236121226/ |title=''The Count of Monte Cristo'' Tops ''Emilia Pérez'' in France's César Nominations |first=Scott |last=Roxborough |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=29 January 2025 |access-date=30 January 2025}}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://www.animationmagazine.net/2025/02/flow-and-yuck-win-cesar-awards-for-best-animated-feature-and-short/ |title=''Flow'' and ''Yuck!!'' Win César Awards for Best Animated Feature and Short |first=Ramin |last=Zahed |magazine=[[Animation Magazine]] |date=28 February 2025 |access-date=1 March 2025}}</ref> |- ! scope="row" | [[Udruga filmskih kritičara Chicaga|Nagrade Udruge filmskih kritičara Chicaga]] | [[11. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |url=https://www.rogerebert.com/festivals/the-brutalist-nickel-boys-lead-2024-cfca-awards |title=''The Brutalist'', ''Nickel Boys'' Lead 2024 CFCA Awards |last=Tallerico |first=Brian |website=[[RogerEbert.com]] |date=12 December 2024 |access-date=13 December 2024}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Filmske nagrade Critics' Choice]] | rowspan="2" | [[7. veljače]] [[2025.]] | [[Filmska nagrada Critics' Choice za najbolji dugometražni animirani film|Najbolji dugometražni animirani film]] | {{nom}} | rowspan="2" style="text-align:center;"|<ref>{{Cite magazine |last=VanHoose |first=Benjamin |date=12 December 2024 |title=Critics Choice Awards 2025 Nominations: ''Wicked'' and ''Conclave'' Lead Film Nominees |url=https://people.com/critics-choice-awards-2025-nominations-movies-full-list-8760158 |access-date=12 December 2024 |magazine=[[People (magazine)|People]]}}</ref><ref>{{cite magazine |last=Hipes |first=Patrick |date=7 February 2025 |title=Critics Choice Awards: ''Anora'' Takes Best Picture; ''Shōgun'', ''Hacks'', ''Baby Reindeer'' Lead TV – Full Winners List |url=https://deadline.com/2025/02/critics-choice-awards-winners-2025-1236281548/ |access-date=8 February 2025 |magazine=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> |- | [[Filmska nagrada Critics' Choice za najbolji film na stranom jeziku|Najbolji film na stranom jeziku]] | {{nom}} |- ! scope="row" | [[Udruga filmskih kritičara Dallas–Fort Worth]] | [[18. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Drugoplasirani}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |last=Jorgenson |first=Todd |date=18 December 2024 |title=DFW Film Critics Name ''Anora'' Best Picture of 2024 |url=https://dfwcritics.com/dfw-film-critics-name-anora-best-picture-of-2024/ |access-date=18 December 2024 |publisher=[[Dallas–Fort Worth Film Critics Association]] |archive-date=20 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220105332/https://dfwcritics.com/dfw-film-critics-name-anora-best-picture-of-2024/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Nagrade Dorian]] | [[13. veljače]] [[2025.]] | Animirani film godine | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{cite magazine |url=https://variety.com/2025/film/awards/dorian-film-awards-2025-ariana-grande-demi-moore-1236305386/ |title= Ariana Grande, Demi Moore and ''The Substance'' Win Top Prizes at Dorian Film Awards |first=Matt |last=Minton |magazine=[[Variety (magazine)|Variety]] |date=13 February 2025 |access-date=13 February 2025 |language=en |archive-date=15 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250215151630/https://variety.com/2025/film/awards/dorian-film-awards-2025-ariana-grande-demi-moore-1236305386/ |url-status=live}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Savez filmskih novinarki|Nagrade EDA]] | rowspan="2" | [[7. siječnja]] [[2025.]] | Najbolji animirani film | {{won}}{{efn|Izjednačen s filmom ''[[The Wild Robot]]''}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |date=13 December 2024 |title=The 2024 EDA Award Nominees |url=https://awfj.org/2024-eda-awards-categories/2024-eda-award-nominees/ |access-date=13 December 2024 |publisher=[[Alliance of Women Film Journalists]] |archive-date=13 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241213202949/https://awfj.org/2024-eda-awards-categories/2024-eda-award-nominees/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://awfj.org/2024-eda-awards-categories/2024-eda-award-winners/ |title=2024 EDA Awards Winners |publisher=[[Alliance of Women Film Journalists]] |date=7 January 2025 |access-date=11 January 2025}}</ref> |- | Najbolji međunarodni film | {{nom}} |- ! scope="row" | [[Evropska filmska akademija|Europska filmska akademija]] | [[29. travnja]] [[2025.]] | [[Nagrada Lux Evropske filmske akademije|Nagrada Lux]] | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |date=29 April 2025|title=The 2025 LUX Audience Award goes to Flow|url=https://cineuropa.org/en/newsdetail/476966/ |access-date=29 April 2025 |website=[[Cineuropa]]|first=Jesús|last=Silva Vilas}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Evropske filmske nagrade|Europske filmske nagrade]] | rowspan="2" | [[7. prosinca]] [[2024.]] | [[Evropska filmska nagrada za najbolji film|Najbolji film]] | {{Predložen}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | {{sfn|EFA|2024}}<ref>{{Cite magazine |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/european-animated-film-nominations-announced-flow-savages-they-shot-the-piano-player-1236028030/ |title=European Animated Film Nominations Unveiled |last=Roxborough |first=Scott |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=9 October 2024 |access-date=9 October 2024 |archive-date=9 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241009101449/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/european-animated-film-nominations-announced-flow-savages-they-shot-the-piano-player-1236028030/ |url-status=live}}</ref> |- | [[Evropska filmska nagrada za najbolji dugometražni animirani film|Najbolji dugometražni animirani film]] | {{Won}} |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Udruženje filmskih kritičara Floride]] | rowspan="2" | [[20. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{won}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |last=Neglia |first=Matt |date=20 December 2024 |title=The 2024 Florida Film Critics Circle (FFCC) Winners |url=https://nextbestpicture.com/the-2024-florida-film-critics-circle-ffcc-winners/ |access-date=20 December 2024 |website=Next Best Picture |archive-date=20 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220194024/https://nextbestpicture.com/the-2024-florida-film-critics-circle-ffcc-winners/ |url-status=live}}</ref> |- | Najbolja originalna glazba | Gints Zilbalodis i Rihards Zaļupe | {{nom}} |- ! scope="row" | [[Zlatni globus]] | [[5. siječnja]] [[2025.]] | [[Zlatni globus za najbolji animirani film|Najbolji dugometražni animirani film]] | ''Straume'' | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{cite magazine |url=https://www.animationmagazine.net/2024/12/six-animated-movies-are-nominated-for-the-2025-golden-globes-awards/ |title=Six Animated Movies Are Nominated for the 2025 Golden Globes Awards |first=Ramin |last=Zahed |magazine=[[Animation Magazine]] |date=9 December 2024 |access-date=9 December 2024 |archive-date=9 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209184927/https://www.animationmagazine.net/2024/12/six-animated-movies-are-nominated-for-the-2025-golden-globes-awards/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://goldenglobes.com/winners-nominees/ |title=Winners & Nominees |publisher=[[Golden Globe Foundation]] |date=5 January 2025 |access-date=6 January 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://deadline.com/2025/01/flow-golden-globe-2025-best-motion-picture-animated-2025-1236247950/ |title=''Flow'' Director Gints Zilbalodis Shouts Out "Small, Young But Passionate Team" for First Golden Globe Win for Latvia: "This Is Huge for Us" |first=Ryan |last=Fleming |website=[[Deadline Hollywood]] |date=5 January 2025 |access-date=8 January 2025}}</ref> |- ! scope="rowgroup" rowspan="2" | [[Nagrade Golden Trailer]] | rowspan="2" | [[29. svibnja]] [[2025.]] | rowspan="2" | Najbolji strani film – animacija/obiteljski | Curzon / Silk Factory (za "Journey") | {{won}} | style="text-align:center;" rowspan="2" | <ref>{{Cite magazine |title=''28 Year Later'' Tops the Golden Trailer Awards |url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-trailer-awards-2025-winners-1236233223/ |last=Couch |first=Aaron |date=29 May 2025 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250530173221/https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/golden-trailer-awards-2025-winners-1236233223/ |archive-date=30 May 2025 |magazine=[[The Hollywood Reporter]]}}</ref><ref>{{Cite web |title=Golden Trailer Awards Nominations: ''Wicked'', ''Deadpool & Wolverine'' & Disney Lead Field |url=https://deadline.com/2025/05/golden-trailer-awards-nominations-2025-list-wicked-deadpool-wolverine-1236390530/ |last=Pederson |first=Erik |date=8 May 2025 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250513190209/https://deadline.com/2025/05/golden-trailer-awards-nominations-2025-list-wicked-deadpool-wolverine-1236390530/ |archive-date=13 May 2025 |website=[[Deadline Hollywood]]}}</ref> |- | Sideshow / Mark Woollen i suradnici (za "Horizon") | {{nom}} |- ! scope="row" | [[Nagrade Goya]] | [[8. veljače]] [[2025.]] | [[Nagrada Goya za najbolji evropski film|Najbolji europski film]] | rowspan="2" | ''Straume'' | {{nom}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite news |url=https://elpais.com/cultura/2024-12-18/todos-los-nominados-a-los-premios-goya-2024.html |title=Todos los nominados a los premios Goya 2025 |newspaper=[[El País]] |date=18 December 2024 |access-date=19 December 2024 |language=es |archive-date=18 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241218133119/https://elpais.com/cultura/2024-12-18/todos-los-nominados-a-los-premios-goya-2024.html |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Međunarodni filmski festival u Guadalajari]] | [[15. lipnja]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Won}} | align="center" | <ref>{{cite web |url=https://ficg.mx/en/sorpresas-y-aplausos-toman-la-clausura-de-la-edicion-39-del-festival-internacional-de-cine-en-guadalajara/ |title=Sorpresas y Aplausos Toman la Clausura de la Edición 39 del Festival International de Cine en Guadalajara |date=16 June 2024 |publisher=[[Guadalajara International Film Festival]] |access-date=17 June 2024 |archive-date=16 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240616201011/https://ficg.mx/en/sorpresas-y-aplausos-toman-la-clausura-de-la-edicion-39-del-festival-internacional-de-cine-en-guadalajara/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Nagrade nezavisnog duha]] | [[22. veljače]] [[2025.]] | [[Nagrada nezavisnog duha za najbolji međunarodni film|Najbolji međunarodni film]] | Gints Zilbalodis | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref name="Nominations">{{cite web |url=https://www.filmindependent.org/blog/here-are-your-2025-film-independent-spirit-awards-nominees/ |title=Here Are Your 2025 Film Independent Spirit Awards Nominees |author=Film Independent |publisher=[[Independent Spirit Awards|Film Independent]] |date=4 December 2024 |access-date=5 December 2024 |archive-date=4 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204163639/https://www.filmindependent.org/blog/here-are-your-2025-film-independent-spirit-awards-nominees/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.indiewire.com/awards/results/independent-spirit-award-nominations-2024-see-full-list-1235072334/ |title=''Anora'' and ''I Saw the TV Glow'' Lead Spirit Award Noms with Six Each — See the Full List |last=Lattanzio |first=Ryan |work=[[IndieWire]] |date=4 December 2024 |access-date=5 December 2024 |archive-date=5 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241205025600/https://www.indiewire.com/awards/results/independent-spirit-award-nominations-2024-see-full-list-1235072334/ |url-status=live}}</ref><ref>{{cite magazine |url=https://www.hollywoodreporter.com/lists/independent-spirit-awards-2025-winners-list/ |title=Spirit Awards Winners List: ''Anora'' Nabs Three Wins, Including Best Feature |first=Kimberly |last=Nordyke |magazine=[[The Hollywood Reporter]] |date=22 February 2025 |access-date=23 February 2025}}</ref> |- ! scope="row" | [[Međunarodno društvo ljubitelja filma|Nagrade Međunarodnog društva ljubitelja filma]] | [[9. veljače]] [[2025.]] | Najbolji animirani film | ''Straume'' | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite news |title= The 2024 International Cinephile Society (ICS) Winners|url=https://nextbestpicture.com/the-2024-international-cinephile-society-ics-winners/ |website=Next Best Picture |date=9 February 2025 |access-date=9 February 2025 |language=en |archive-date=15 February 2025 |archive-url=https://web.archive.org/web/20250215150656/https://nextbestpicture.com/the-2024-international-cinephile-society-ics-winners/ |url-status=live}}</ref> |- ! rowspan="8" scope="row" | [[Lielais Kristaps]] | rowspan="8" | [[4. veljače]] [[2025.]] | Najbolji scenarij | rowspan="2" | Gints Zilbalodis i Matīss Kaža | {{won}} | rowspan="8" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |url=https://www.lielaiskristaps.lv/jaunumi/nacionalas-kino-balvas-lielais-kristaps-laureati-165 |title=Nacionālās kino balvas "Lielais Kristaps" laureāti - Nacionālā Kino balva |publisher=[[Lielais Kristaps]] |access-date=6 March 2025 |language=lv}}</ref> |- | Najbolji dugometražni animirani film | {{won}} |- | Najbolja montaža | rowspan="3" | Gints Zilbalodis | {{nom}} |- | Najbolji redatelj – animirani film | {{won}} |- | Najbolja scenografija – animirani film | {{nom}} |- | Najbolji zvuk | Gurwal Coïc-Gallas | {{won}} |- | Najbolja glazba | Rihards Zalupe i Gints Zilbalodis | {{won}} |- | Nagrada publike | rowspan="3" | ''Straume'' | {{won}} |- ! scope="row" | [[Udruženje filmskih kritičara Los Angelesa|Nagrade Udruženja filmskih kritičara Los Angelesa]] | [[8. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Won}} | style="text-align:center;" | {{sfn|LAFCA|2024}} |- ! scope="row" | [[Nagrade Lumière]] | [[20. siječnja]] [[2025.]] | [[Nagrada Lumière za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]] | {{won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite news |url=https://www.lefigaro.fr/cinema/emilia-perez-recolte-six-nominations-aux-prix-lumieres-et-poursuit-son-envolee-20241212 |title=''Emilia Perez'' récolte six nominations aux prix Lumières et poursuit son envolée|last=Jamet |first=Constance |newspaper=[[Le Figaro]] |date=12 December 2024 |access-date=13 December 2024 |language=fr}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.allocine.fr/article/fichearticle_gen_carticle=1000124339.html |title=En attendant les César, Emilia Perez grand vainqueur de la cérémonie des Prix Lumières 2025 |first=Brigitte |last=Baronnet |website=[[AlloCiné]] |date=20 January 2025 |access-date=21 January 2025}}</ref> |- ! scope="row" | [[Međunarodni filmski festival u Melbourneu]] | [[23. kolovoza]] [[2024.]] | Posebna nagrada žirija ''Bright Horizons'' | Gints Zilbalodis | {{Won}} | align="center" | <ref>{{Cite web |last=Frost |first=Caroline |date=2024-08-24 |title=Melbourne International Film Festival 2024: Winners Include Matthew Rankin’s ‘Universal Language’ |url=https://deadline.com/2024/08/melbourne-international-film-festival-2024-winners-include-matthew-rankin-universal-language-1236049555/ |url-status=live |access-date=2026-04-25 |website=''[[Deadline]]''}}</ref> |- ! scope="row" | [[Nacionalni odbor za recenziju filmova|Nagrade Nacionalnog odbora za recenziju filmova]] | [[4. prosinca]] [[2024.]] | [[Nagrada Nacionalnog odbora za recenziju filmova za najbolji animirani film|Najbolji animirani film]] | rowspan="5" | ''Straume'' | {{Won}} | align="center" | {{sfn|NBR|2024}} |- ! scope="row" | [[Krug filmskih kritičara New Yorka|Nagrade Kruga filmskih kritičara New Yorka]] | [[3. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Won}} | style="text-align:center;" | {{sfn|NYFCC|2024}} |- ! scope="row" | [[New York Film Critics Online]] | [[16. prosinca]] [[2024.]] | Najbolja animacija | {{Won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |url=https://nextbestpicture.com/the-2024-new-york-film-critics-online-nyfco-winners/ |title=The 2024 New York Film Critics Online (NYFCO) Winners |first=Matt |last=Neglia |website=Next Best Picture |date=16 December 2024 |access-date=17 December 2024 |archive-date=16 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216161020/https://nextbestpicture.com/the-2024-new-york-film-critics-online-nyfco-winners/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Online Film Critics Society|Nagrade Društva ''online'' filmskih kritičara]] | [[27. siječnja]] [[2025.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{won}} | align="center" | <ref>{{cite web |url=https://nextbestpicture.com/the-2024-online-film-critics-society-ofcs-winners/ |title=The 2024 Online Film Critics Society (OFCS) Winners |first=Matt |last=Neglia |website=Next Best Picture |date=27 January 2025 |access-date=28 January 2025}}</ref> |- ! scope="row" | [[Međunarodni festival animiranog filma u Ottawi]] | [[28. rujna]] [[2024.]] | Velika nagrada za dugometražni animirani film | {{Won}} | align="center" | <ref name="AnimationFestival">{{Cite web |url=https://www.animationfestival.ca/wp-content/uploads/2024/09/28_09_2024_MR_EMBARGOEDOIAFAwardWinners_EN.pdf |title=''Flow'' and ''La Voix des Sirènes'' make waves at OIAF, winning top prizes |publisher=[[Ottawa International Animation Festival]] |date=28 September 2024 |access-date=3 October 2024 |archive-date=4 October 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241004134158/https://www.animationfestival.ca/wp-content/uploads/2024/09/28_09_2024_MR_EMBARGOEDOIAFAwardWinners_EN.pdf |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" |Građanin godine [[Riga|Rige]] |{{nowrap|[[18. studenog]] [[2024.]]}} |{{n/a}} |Gints Zilbalodis |{{Won}} | align="center" | <ref name="Rigan of the Year">{{Cite web |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/19.11.2024-director-gints-zilbalodis-named-rigan-of-the-year.a576866/ |title=Director Gints Zilbalodis named "Rīgan of the Year" |publisher=[[Public Broadcasting of Latvia]] |access-date=4 March 2025}}</ref> |- ! scope="row" | [[Poljske filmske nagrade]] | [[9. ožujka]] [[2026.]] | Najbolji europski film | Gints Zilbalodis | {{Nom}} | align="center"|<ref>{{cite web|url=https://kultura.onet.pl/wiadomosci/orly-2026-poznalismy-nominacje-to-oni-zawalcza-o-polskie-oscary/zrl75lp|title=Znamy wszystkich nominowanych do "polskich Oscarów"! Oni zawalczą o Orły 2026|website=[[Onet.pl]]|first=Diana|last=Szwajcer-Rubaszewska|date=February 11, 2026|access-date=March 3, 2026|archive-date=February 11, 2026|archive-url=https://web.archive.org/web/20260211141457/https://kultura.onet.pl/wiadomosci/orly-2026-poznalismy-nominacje-to-oni-zawalcza-o-polskie-oscary/zrl75lp|url-status=live|language=pl}}</ref> |- ! scope="row" | [[Društvo filmskih kritičara San Diega|Nagrade Društva filmskih kritičara San Diega]] | [[9. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | rowspan="6" | ''Straume'' | {{Won}} | style="text-align:center;" | <ref name="SDFCS">{{cite web |url=https://www.sdfcs.org/2024-award-winners/ |title=2024 San Diego Film Critics Society Award Winners |publisher=[[San Diego Film Critics Society]] |date=9 December 2024 |access-date=10 December 2024 |archive-date=9 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209234536/https://www.sdfcs.org/2024-award-winners/ |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Krug filmskih kritičara područja Zaljeva San Francisco|Nagrade Kruga filmskih kritičara San Francisca]] | [[15. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{Won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |date=15 December 2024 |title=Bay Area critics pick 'Anora' as best picture of 2024, Colman Domingo as best actor |url=https://datebook.sfchronicle.com/movies-tv/sfbafcc-2024-awards-19979723 |access-date=20 December 2024 |website=[[San Francisco Chronicle|San Francisco Chronicle Datebook]] |archive-date=20 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241220192022/https://datebook.sfchronicle.com/movies-tv/sfbafcc-2024-awards-19979723 |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Nagrade Satellite]] | [[26. siječnja]] [[2025.]] | [[Nagrada Satellite za najbolji animirani ili mješoviti film|Najbolji film – animirani ili mješoviti]] | {{nom}} | align="center" | <ref>{{Cite web |url=https://www.pressacademy.com/2024-nominees/ |title=Satellite Awards 2024 Nominees |publisher=[[International Press Academy]] |access-date=16 December 2024}}</ref><ref>{{cite web |url=https://www.pressacademy.com/news/ipa-reveals-winners-for-the-29th-satellite-awards/ |title=IPA Reveals Winners for the 29th Satellite Awards |publisher=[[International Press Academy]] |access-date=27 January 2025}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" | [[Društvo filmskih kritičara Seattlea|Nagrade Društva filmskih kritičara Seattlea]] | rowspan="2" | [[16. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{nom}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |last=Bis |first=Josh |date=6 December 2024 |title=''The Brutalist'', ''Dune: Part Two'', and ''Furiosa: A Mad Max Saga'' Lead the 2024 Seattle Film Critics Society Nominations |url=https://seattlefilmcritics.com/2024/12/06/sfcs-2024-nominations/ |access-date=6 December 2024 |publisher=[[Seattle Film Critics Society]] |archive-date=7 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241207070645/http://seattlefilmcritics.com/2024/12/06/sfcs-2024-nominations/ |url-status=live}}</ref> |- | Najbolji međunarodni film | {{nom}} |- ! rowspan="3" scope="row" | [[Festival evropskog filma u Sevilli|Festival europskog filma u Sevilli]] | rowspan="3" | [[16. studenog]] [[2024.]] | Velika nagrada žirija | {{Won}} | rowspan="3" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |date=16 November 2024 |title=''And Their Children After Them'' wins the Golden Giraldillo at the Seville European Film Festival |url=https://festivalcinesevilla.eu/en/news/and-their-children-after-them-wins-golden-giraldillo-seville-european-film-festival |access-date=22 December 2024 |publisher=[[Seville European Film Festival]] |archive-date=22 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241222235036/https://festivalcinesevilla.eu/en/news/and-their-children-after-them-wins-golden-giraldillo-seville-european-film-festival |url-status=live}}</ref> |- | Najbolja montaža | Gints Zilbalodis | {{Won}} |- | Nagrada Puerta América | rowspan="5" | ''Straume'' | {{Won}} |- ! scope="row" | [[Udruženje filmskih kritičara St. Louisa|Nagrade Udruženja filmskih kritičara St. Louisa]] | [[15. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{nom}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |title=Annual StLFCA Awards |url=https://www.stlfilmcritics.org/awards |access-date=2024-12-22 |website=[[St. Louis Film Critics Association]] |archive-date=20 December 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211220130352/http://www.stlfilmcritics.org/awards |url-status=live}}</ref> |- ! scope="row" | [[Udruženje filmskih kritičara Toronta|Nagrade Udruženja filmskih kritičara Toronta]] | [[15. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji animirani film | {{Won}} | style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |url=https://torontofilmcritics.com/features/nickel-boys-leads-2024-tfca-awards-winners/ |title=''Nickel Boys'' Leads 2024 TFCA Awards Winners |publisher=[[Toronto Film Critics Association]] |date=15 December 2024 |access-date=16 December 2024 |archive-date=16 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241216010719/https://torontofilmcritics.com/features/nickel-boys-leads-2024-tfca-awards-winners/ |url-status=live}}</ref> |- ! rowspan="2" scope="row" | {{nowrap|[[Udruga filmskih kritičara područja grada Washingtona|Nagrade Udruge filmskih kritičara područja grada Washingtona]]}} | rowspan="2" | [[8. prosinca]] [[2024.]] | Najbolji dugometražni animirani film | {{Nom}} | rowspan="2" style="text-align:center;" | <ref>{{Cite web |date=8 December 2024 |title=2024 WAFCA Award Winners |url=https://wafca.com/2024-wafca-award-winners/ |access-date=2024-12-22 |website=[[Washington D.C. Area Film Critics Association|WAFCA]] |archive-date=9 December 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20241209172116/https://wafca.com/2024-wafca-award-winners/ |url-status=live}}</ref> |- | Najbolji međunarodni film | {{Nom}} |- |} == Bilješke == {{notelist}} == Reference == {{reflist}} == Literatura == === Novinski tekstovi === * {{Cite news |last=Aguilar |first=Carlos |date=12 February 2025 |title=One Wordless, Animated Cat Movie. Two Oscar Nominations. |work=[[The New York Times]] |url=https://www.nytimes.com/2025/02/12/movies/gints-zilbalodis-interview-flow.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214012913/https://www.nytimes.com/2025/02/12/movies/gints-zilbalodis-interview-flow.html |archive-date=14 February 2025}} * {{Cite news |last=Blauvelt |first=Christian |date=2 March 2025 |title='Flow' Wins Best Animated Feature Oscar, the First Indie Film to Do So |work=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/awards/results/flow-wins-best-animated-feature-oscar-first-indie-1235099706/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250303180232/https://www.indiewire.com/awards/results/flow-wins-best-animated-feature-oscar-first-indie-1235099706/ |archive-date=3 March 2025 }} * {{Cite news |last1=Blauvelt |first1=Christian |last2=Perella |first2=Vincent |date=5 January 2025 |title=The Budget for Animated Hit 'Flow' Was So Tight, the Film Has No Deleted Scenes |work=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/news/events/animated-hit-flow-no-deleted-scenes-budget-1235082287/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110123618/https://www.indiewire.com/news/events/animated-hit-flow-no-deleted-scenes-budget-1235082287/ |archive-date=10 January 2025 }} * {{cite web |last=Blauvelt |first=Christian |date=4 December 2024 |title=Watch the Director of ''Flow'' Go Behind the Scenes of the Best Animated Movie of the Year|url=https://www.indiewire.com/news/general-news/flow-director-best-animated-movie-of-the-year-1235072425/ |website=[[IndieWire]] |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241217192156/https://www.indiewire.com/news/general-news/flow-director-best-animated-movie-of-the-year-1235072425/ |archive-date=17 December 2024 }} * {{Cite news |last=Brikmane |first=Zane |date=5 March 2025 |title=Flow's Oscar to be displayed at Latvian Art Museum |work=[[Public Broadcasting of Latvia]] |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/05.03.2025-flows-oscar-to-be-displayed-at-latvian-art-museum.a590269/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20250320212536/https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/05.03.2025-flows-oscar-to-be-displayed-at-latvian-art-museum.a590269/ |archive-date=20 March 2025}} * {{Cite news |last=Desowitz |first=Bill |date=18 November 2024 |title='Flow' Director Gints Zilbalodis Doesn't Need Dialogue to Tell His Stories |work=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/features/animation/flow-director-gints-zilbalodis-silent-animation-water-interview-1235060706/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110124623/https://www.indiewire.com/features/animation/flow-director-gints-zilbalodis-silent-animation-water-interview-1235060706/ |archive-date=10 January 2025 }} * {{Cite news |last=Dockterman |first=Eliana |date=2 March 2025 |title=The 2025 Oscar Winners Who Made History |magazine=[[Time (magazine)|Time]] |url=https://time.com/7263574/oscars-historic-wins-records-2025/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250303175714/https://time.com/7263574/oscars-historic-wins-records-2025/ |archive-date=3 March 2025}} * {{Cite news |date=26 January 2025 |title='Flow' becomes most viewed film ever in Latvian cinemas |work=[[Public Broadcasting of Latvia]] |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/26.01.2025-flow-becomes-most-viewed-film-ever-in-latvian-cinemas.a585222/ |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20250214013923/https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/26.01.2025-flow-becomes-most-viewed-film-ever-in-latvian-cinemas.a585222/ |archive-date=14 February 2025 |ref={{harvid|Public Broadcasting of Latvia|2025}}}} * {{Cite news |last=Gularte |first=Alejandra |date=2 March 2025 |title=How Flow's Filmmakers Decided a Tiger Could Voice a Whale |work=[[Vulture (website)|Vulture]] |url=https://www.vulture.com/article/how-flow-filmmakers-decided-a-tiger-could-voice-a-whale.html |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250305033415/https://www.vulture.com/article/how-flow-filmmakers-decided-a-tiger-could-voice-a-whale.html |archive-date=5 March 2025 }} * {{Cite news |last=Shachat |first=Sarah |date=29 November 2024 |title='Flow' Doesn't Have Dialogue — But Its Sound Design Speaks Volumes |work=[[IndieWire]] |url=https://www.indiewire.com/features/animation/flow-sound-design-movie-got-lemurs-cats-more-talk-interview-1235068547/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250110124057/https://www.indiewire.com/features/animation/flow-sound-design-movie-got-lemurs-cats-more-talk-interview-1235068547/ |archive-date=10 January 2025 }} * {{Cite news |date=3 March 2025 |title=Surprise win of Flow brings 1st ever Oscar to Latvia, sparking national pride |work=[[Canadian Broadcasting Corporation]] |url=https://www.cbc.ca/news/entertainment/flow-latvia-oscars-1.7473162 |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250320212830/https://www.cbc.ca/news/entertainment/flow-latvia-oscars-1.7473162 |archive-date=20 March 2025 |ref={{harvid|Canadian Broadcasting Corporation|2025}}}} <!-- unused * {{Cite news |last=Ford |first=Rebecca |date=3 December 2024 |title=''The Brutalist'' Tops NYFCC Awards |magazine=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]] |url=https://www.vanityfair.com/hollywood/story/nyfcc-winners-2024-awards-insider |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204025916/https://www.vanityfair.com/hollywood/story/nyfcc-winners-2024-awards-insider |archive-date=4 December 2024 }} * {{Cite news |first=Clayton |last=Davis |date=8 December 2024 |title=''Anora'' Nabs Best Picture at L.A. Film Critics Awards, Marianne Jean-Baptiste Makes History With Lead Win (Full Winners List) |magazine=[[Vanity Fair (magazine)|Vanity Fair]] |url=https://variety.com/2024/film/awards/los-angeles-film-critics-lafca-winners-2024-1236242522/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241208232247/https://variety.com/2024/film/awards/los-angeles-film-critics-lafca-winners-2024-1236242522/ |archive-date=8 December 2024 }} --> ===Web izvori=== * {{Cite web |last=Abbatescianni |first=Davide |date=3 May 2024 |title=Gints Zilbalodis's sophomore feature, ''Flow'', set to world-premiere in Cannes' Un Certain Regard |publisher=[[Cineuropa]] |url=https://cineuropa.org/en/newsdetail/441911/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503145323/https://cineuropa.org/en/newsdetail/441911/ |archive-date=3 May 2024}} * {{Cite web |last=Siddi |first=Francesco |date=22 January 2025 |title=Making Flow – Interview with director Gints Zilbalodis |publisher=[[Blender Foundation]] |url=https://www.blender.org/user-stories/making-flow-an-interview-with-director-gints-zilbalodis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214014830/https://www.blender.org/user-stories/making-flow-an-interview-with-director-gints-zilbalodis/ |archive-date=14 February 2025}} * {{Cite web |date=22 May 2024 |title=Flow, as seen by Gints Zilbalodis |publisher=[[Cannes Film Festival]] |url=https://www.festival-cannes.com/en/2024/flow-as-seen-by-gints-zilbalodis/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214030602/https://www.festival-cannes.com/en/2024/flow-as-seen-by-gints-zilbalodis/ |archive-date=14 February 2025 |ref={{harvid|Cannes Film Festival|2024}}}} <!-- unused * {{Cite web |date=8 December 2024 |title=2024 Archives |publisher=[[National Board of Review]] |url=https://nationalboardofreview.org/award-years/2024/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20241204200831/https://nationalboardofreview.org/award-years/2024/ |archive-date=4 December 2024 |ref={{harvid|National Board of Review|2024}}}} * {{Cite web |date=8 December 2024 |title=Celebrating the best of European Cinema |publisher=[[European Film Academy]] |url=https://www.europeanfilmacademy.org/press/winner_2024/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20250214020858/https://www.europeanfilmacademy.org/press/winner_2024/ |archive-date=14 February 2025 |ref={{harvid|European Film Academy|2024}}}} --> == Vanjske veze == * {{Official website|https://flow.movie/}} (Latvia) * {{Official website|https://flowthemovie.com/}} (United States) * {{IMDb title}} * {{Rotten Tomatoes}} * [https://www.criterion.com/films/34685-flow ''Flow''] on [[The Criterion Collection]] * [https://s3.documentcloud.org/documents/25471935/flow-read-the-screenplay.pdf Official Screenplay] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250105053014/https://s3.documentcloud.org/documents/25471935/flow-read-the-screenplay.pdf|date=5 January 2025}} {{Zlatni globus za najbolji animirani film}} {{Oscar za najbolji animirani film}} {{Authority control}} [[Kategorija:Filmovi 2024.]] [[Kategorija:Latvijski filmovi]] [[Kategorija:Francuski filmovi]] [[Kategorija:Belgijski filmovi]] [[Kategorija:Nezavisni filmovi]] [[Kategorija:Animirani filmovi]] [[Kategorija:Pustolovni filmovi]] [[Kategorija:Distopijski filmovi]] [[Kategorija:Dobitnici Oscara za najbolji animirani film]] 6ivz1ynvkt6078s3d3c53204u652hh3 0 4721586 42585801 42585449 2026-04-27T12:49:21Z Edgar Allan Poe 29250 42585801 wikitext text/x-wiki {{Infokutija filmska biografija | ime = Gints Zilbalodis | profesija = redatelj, animator, kompozitor | slika = Gints Zilbalodis in February 2, 2025.jpg | veličina = | opis = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Datum rođenja i dob|1994|4|13|hr=da}} | mjesto_rođenja = {{flagicon|LAT}} [[Riga]], [[Latvija]] | datum_smrti = <!-- {{Death date and age|YYYY|MM|DD|YYYY|MM|DD|df=y}} --> | mjesto_smrti = | počivalište = | pseudonim = | nacionalnost = | državljanstvo = | supružnik = | partner = | roditelji = | djeca = | rodbina = | religija = | obrazovanje = | javna_funkcija = | period = [[2010.]] – ''danas'' | žanr = | znameniti_filmovi = {{Plainlist| * ''[[Projām]]'' ([[2019.]]) * ''[[Straume]]'' ([[2024.]]) }} | znamenite_serije = | uticaj_od = | uticaj_na = | nagrade = {{Plainlist| * [[Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju|Nagrada za najbolji film Contrechamps]] ([[2019.]]) * [[Lielais Kristaps]] za animirani film ([[2019.]], [[2024.]]) * [[Oscar za najbolji animirani film]] ([[2025.]]) * [[Zlatni globus za najbolji animirani film]] ([[2025.]]) * [[Nagrada Annie za najbolje ostvarenje u pisanju scenarija dugometražnog film|Annie za najbolji scenarij]] ([[2025.]]) }} | potpis = Gints Zilbalodis signature.svg }} '''Gints Zilbalodis''' ([[Riga]], [[13. travnja]] [[1994.]]), [[latvija|latvijski]] redatelj, animator i kompozitor. Zilbalodis je prominentna figura [[Latvijska kinematografija|latvijske kinematografije]] i nezavisne animirane scene, a njegovi se filmovi često opisuju kao [[minimalizam|minimalistički]] uratci koji se bave temama putovanja, izolacije, preživljavanja u sudaru s prirodom te snagom prijateljstva. Iako je započeo kao autor kratkometražnih filmova, najpoznatiji su mu radovi dugometražni animirani filmovi ''[[Projām]]'' ([[2019.]]) i ''[[Straume]]'' ([[2024.]]), potonji koji mu je donio svjetsku slavu i niz nagrada, među kojima su [[Zlatni globos za najbolji animirani film|Zlatni globus]] i [[Oscar za najbolji animirani film]] te dvije nominacije za [[Nagrade BAFTA|BAFTA-e]]. Zajedno s producentom [[Matīss Kaža|Matīssom Kažom]] postao je prvi Latvijac koji je dobio [[Oscari|Oscara]].<ref>{{Cite web |last=Fleming |first=Ryan |date=2025-03-03 |title=‘Flow’ Director Gints Zilbalodis Hopes Latvia’s Animated Feature Oscar Win Inspires “Independent Animation Filmmakers Around The World” |url=https://deadline.com/2025/03/flow-wins-best-animated-feature-2025-oscars-1236307628/ |access-date=2025-06-27 |website=Deadline |language=en-US}}</ref> == Biografija == Gints Zilbalodis rođen je [[13. travnja]] [[1994.]] u [[Riga|Rigi]]. Njegova majka je slikarica, a otac mu je kipar. Kao dijete je imao problema s izražavanjem emocija prema vani, a u filmu je vidio sredstvo kojim bi to mogao postići. Kako u Latviji nije bilo fakulteta za filmsku animaciju, odlučio je ne ići na fakultet te se posvetio izučavanju animacije, dizajna zvuka i kompozicije.<ref name="AguilarNYT">{{Cite news |last=Aguilar |first=Carlos |date=2025-02-12 |title=Gints Zilbalodis Discusses 'Flow' and the Movie's Oscar Nominations |url=https://www.nytimes.com/2025/02/12/movies/gints-zilbalodis-interview-flow.html |url-status=live |archive-url=https://archive.today/20250212162030/https://www.nytimes.com/2025/02/12/movies/gints-zilbalodis-interview-flow.html |archive-date=2025-02-12 |access-date=2025-02-12 |work=[[The New York Times]] |language=en-US |issn=0362-4331}}</ref> Karijeru je započeo [[2010.]] godine kao redatelj kratkometražnih animiranih filmova. Njegov dugometražni debi uslijedio je [[2019.]] godine s filmom ''[[Projām]]'', koji je samostalno napisao, režirao i komponirao. Film je dobio [[Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju|Nagradu za najbolji film Contrechamps]] na [[Međunarodni festival animiranog filma u Annecyju|Međunarodnom festivalu animiranog filma u Annecyju]] te je bio nominiran za [[Nagrada Annie|Nagradu Annie]] u kategoriji filmske glazbe.<ref name="dw">{{cite web |title=Dream Well Studio |url=https://www.dreamwell.lv/ |website=Dream Well Studio |access-date=10 May 2024}}</ref><ref name="flow">{{cite news |last=Keslassy |first=Elsa |title=Charades Boards Animated Feature 'Flow' from 'Away' Director Ahead of Annecy's WIP Showcase (Exclusive) |url=https://variety.com/2023/film/global/charades-away-flow-annecy-animation-1235635600/ |date=7 June 2023 |access-date=10 May 2024 |magazine=Variety}}</ref> Svjetsku slavu stekao je svojim drugim dugometražnim filmom, ''[[Straume]]'', koji je premijeru imao [[22. svibnja]] [[2024.]] na [[Kanski filmski festival|Filmskom festivalu u Cannesu]] u sekciji ''[[Un Certain Regard]]''.<ref name="cannes">{{cite web |title=''Flow'' |url=https://www.festival-cannes.com/en/f/flow/ |website=Cannes Film Festival |access-date=10 May 2024}}</ref> Za razliku od ranije, ovo je bio njegov prvi film koji nije radio potpuno samostalno, a u produkciji su sudjelovali studiji iz [[Francuska|Francuske]] i [[Belgija|Belgije]].<ref name="cineuropa">{{cite web |url=https://cineuropa.org/en/newsdetail/441911/ |title=Gints Zilbalodis's sophomore feature, ''Flow'', set to world-premiere in Cannes' Un Certain Regard |last=Abbatescianni |first=Davide |website=[[Cineuropa]] |date=3 May 2024 |access-date=8 January 2025 |archive-date=3 May 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240503145323/https://cineuropa.org/en/newsdetail/441911/ |url-status=live}}</ref> Film je dobio niz međunarodnih nagrada, uključujući i [[Oscar za najbolji animirani film]], a bio je nominiran i za [[Oscar za najbolji strani film]], prvi [[latvija|latvijski]] film s nominacijom u toj kategoriji. Dobio je i [[Zlatni globus za najbolji animirani film]].<ref name="Oscars">{{cite web|url=https://www.oscars.org/oscars/ceremonies/2025|title=The 97th Academy Awards {{pipe}} 2025|publisher=[[Academy of Motion Picture Arts and Sciences]]|access-date=25 February 2025}}</ref><ref>{{cite web |url=https://deadline.com/2025/01/flow-golden-globe-2025-best-motion-picture-animated-2025-1236247950/ |title=''Flow'' Director Gints Zilbalodis Shouts Out "Small, Young But Passionate Team" for First Golden Globe Win for Latvia: "This Is Huge for Us" |first=Ryan |last=Fleming |website=[[Deadline Hollywood|Deadline]] |date=5 January 2025 |access-date=8 January 2025}}</ref> Zahvaljujući filmu, Zilbalodis je [[2024.]] godine dobio nagradu za [[Riga|Rižanina]] godine.<ref name="AguilarNYT" /><ref>{{Cite web |title=Director Gints Zilbalodis named "Rīgan of the Year" |url=https://eng.lsm.lv/article/culture/culture/19.11.2024-director-gints-zilbalodis-named-rigan-of-the-year.a576866/ |access-date=2025-03-04 |website=eng.lsm.lv |language=en}}</ref> Njegov sljedeći animirani projekt bit će film naslova ''Limbo''.<ref>{{Cite web |date=2025-04-29 |title=The National Film Centre of Latvia unveils the recipients of its latest round of funding |url=https://cineuropa.org/en/newsdetail/476950/ |access-date=2025-05-28 |website=[[Cineuropa]] |language=en}}</ref><ref>{{cite web | last=Szalai | first=Georg | title=‘Flow’ Co-Writer, Producer on Its Impact on Latvia, Follow-up ‘Limbo,’ Co-Directing ‘I Love You, Lex Fridman!’ | website=The Hollywood Reporter | date=2025-08-26 | url=https://www.hollywoodreporter.com/movies/movie-news/flow-follow-up-limbo-producer-interview-lex-fridman-film-1236343696/ | access-date=2025-08-27}}</ref> == Filmografija == {| class="wikitable" |- ! rowspan=2 | Godina ! rowspan=2 | Film ! rowspan=2 | Srpskohrvatski naslov ! colspan=3 | Uloga ! rowspan=2 | Država ! rowspan=2 | Napomene |- ! width=3% | [[Režiser|{{Abbr|R|Režija}}]] ! width=3% | [[Scenarist|{{Abbr|S|Scenarij}}]] ! width=3% | [[Producent|{{Abbr|P|Produkcija}}]] |- ! [[2010.]] | ''Steiga'' | ''Žurba'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- ! rowspan=2| [[2012.]] | colspan=2| ''Aqua'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- | ''Skaidrība'' | ''Jasnoća'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- ! rowspan=2| [[2014.]] | ''Sekotāji'' | ''Sljedbenici'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- | ''Prioritātes'' | ''Prioriteti'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- ! [[2015.]] | ''[[Nedzirdams]]'' | ''Nejasno'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- ! [[2017.]] | ''[[Oāze]]'' | ''Oaza'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | Kratkometražni film |- ! [[2019.]] | ''[[Projām]]'' | ''Odsutan'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}} | |- ! [[2024.]] | ''[[Straume]]'' | ''Poplava'' | {{Won|}} | {{Won|}} | {{Won|}} | {{flag|Latvija}}<br>{{flag|Francuska}}<br>{{flag|Belgija}} | [[Oscar za najbolji animirani film]]<br>[[Zlatni globus za najbolji animirani film]] |- bgcolor=#FAFAD2 ! [[2028.]] | ''Limbo'' | ''Limb'' | {{Won|}} | bgcolor=#FAFAD2| | bgcolor=#FAFAD2| | {{flag|Latvija}} | |} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == * {{IMDB name|nm6478535}} {{Životni vijek|1994||Zilbalodis, Gints}} {{Authority control}} [[Kategorija:Latvijski filmski režiseri]] [[Kategorija:Latvijski kompozitori]] [[Kategorija:Animatori]] [[Kategorija:Kompozitori filmske muzike]] [[Kategorija:Filmski producenti]] [[Kategorija:Scenaristi]] 1v6114c7c57jkewpinljv7fi9j7a035 2 4721657 42585929 42585551 2026-04-28T00:27:53Z Aca 108187 /* Dopuna pravila o brzom brisanju */ prema Vipzovom prijedlogu 42585929 wikitext text/x-wiki = Dopuna pravila o brzom brisanju = # '''Stranice generirane umjetnom inteligencijom bez ljudskog pregleda'''. Tu spadaju stranice koje pokazuju jedan ili više sljedećih znakova umjetne inteligencije koji bi bili uklonjeni pri ''razumnom ljudskom pregledu'':<ref>''Razuman ljudski pregled'' znači da je ljudski urednik: 1) temeljito pročitao i redigirao tekst generiran umjetnom inteligencijom i 2) potvrdio da generirane reference postoje i da potkrepljuju odgovarajući sadržaj. Primjera radi, čak i potpuno novi urednik prepoznao bi da poruku namijenjenu korisniku (npr. "Nadam se da ovo pomaže!") ne treba ostaviti na stranici da je pažljivo pročitao generirani tekst.</ref> #* '''Komunikacija namijenjena korisniku''': Uključuje komunikaciju kolaborativne prirode (npr. "Evo vašeg članka za Wikipediju o..."), napomene o granici znanja (npr. "Prema mom posljednjem ažuriranju podataka..."), samoumetanje (npr. "kao veliki jezički model") i nepopunjene frazne šablone (npr. "Smith je rođen [datum rođenja]" umjesto stvarnog datuma rođenja osobe). #* '''Neispravne, nepostojeće ili besmislene reference''': Uključuje vanjske veze koje su neispravne već pri dodavanju, [[ISBN]]-ove s nevažećom kontrolnom sumom i nerazrješive ili nepovezane [[Digitalni identifikator objekta|DOI]]-jeve. Uključene su i reference koje pokazuju nevažeću [[vremenitost]] (novinski izvještaji o nesreći prije nego što se ona dogodila) ili netačne metapodatke, poput pogrešno navedenih autora. Budući da ljudi mogu praviti tipografske greške, a veze mogu postati neispravne s vremenom, jedan primjer ne treba smatrati definitivnim dokazom. Urednici trebaju koristiti dodatne metode da bi provjerili nepostojanje izvora. == Napomene == {{napomene}} mgywpw6kviixld87gqv3fj91rwkvz77 828 4721667 42585863 42585728 2026-04-27T21:26:24Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config/dok]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija/dok]] 42585723 wikitext text/x-wiki Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Oznaka zaštićene stranice]]. Dokumentaciju pogledajte u komentarima modula, a ako niste sigurni kako nešto funkcionira, možete pitati na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. fqz0wyeq85t2dto7s574lhbem9x5578 42585925 42585863 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija/dok]] na [[Modul:Protection banner/konfiguracija/dok]]: lakše buduće održavanje modula 42585723 wikitext text/x-wiki Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Oznaka zaštićene stranice]]. Dokumentaciju pogledajte u komentarima modula, a ako niste sigurni kako nešto funkcionira, možete pitati na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. fqz0wyeq85t2dto7s574lhbem9x5578 42585965 42585925 2026-04-28T02:04:31Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Protection banner/konfiguracija/dok]] na [[Modul:Protection banner/config/dok]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585723 wikitext text/x-wiki Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Oznaka zaštićene stranice]]. Dokumentaciju pogledajte u komentarima modula, a ako niste sigurni kako nešto funkcionira, možete pitati na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. fqz0wyeq85t2dto7s574lhbem9x5578 42586014 42585965 2026-04-28T04:17:09Z Vipz 151311 42586014 wikitext text/x-wiki Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Protection banner]]. Dokumentaciju pogledajte u komentarima modula, a ako niste sigurni kako nešto funkcionira, možete pitati na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. gn07lz5u2059iak41gh7vad7pvvf34e 828 4721671 42585867 42585736 2026-04-27T21:28:59Z Vipz 151311 42585867 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/config |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Svi parametri nisu obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "pregled izmjena" ili "izmjene na čekanju" za zaštitu s pregledom izmjena; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move", "autoreview" i "upload". Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Nevaljan datum zaštite === {{error|Error: invalid protection date ("abc")}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|date}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Nevaljana radnja === {{error|Error: invalid action ("abc")}} Ova greška nastaje ako navedete nevaljanu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>edit</code> kao zadana radnja za običnu zaštitu od uređivanja, <code>move</code> za zaštitu od premještanja, <code>autoreview</code> za [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|izmjene na čekanju]] i <code>upload</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlozi ne smiju sadržavati znak uspravne crte === {{error|Error: reasons cannot contain the pipe character ("&#124;")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|1}} navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("&#124;"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> g1vv99as31brkhgyyamr3ugxa9rsrrz 42585868 42585867 2026-04-27T21:29:52Z Vipz 151311 42585868 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Svi parametri nisu obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "pregled izmjena" ili "izmjene na čekanju" za zaštitu s pregledom izmjena; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move", "autoreview" i "upload". Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Nevaljan datum zaštite === {{error|Error: invalid protection date ("abc")}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|date}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Nevaljana radnja === {{error|Error: invalid action ("abc")}} Ova greška nastaje ako navedete nevaljanu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>edit</code> kao zadana radnja za običnu zaštitu od uređivanja, <code>move</code> za zaštitu od premještanja, <code>autoreview</code> za [[Wikipedija:Izmjene na čekanju|izmjene na čekanju]] i <code>upload</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlozi ne smiju sadržavati znak uspravne crte === {{error|Error: reasons cannot contain the pipe character ("&#124;")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|1}} navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("&#124;"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> rdg3jhlzaphxfmdiryievpxx7mgi4tx 42585884 42585868 2026-04-27T23:00:26Z Vipz 151311 /* Greške */ 42585884 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Svi parametri nisu obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "pregled izmjena" ili "izmjene na čekanju" za zaštitu s pregledom izmjena; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move", "autoreview" i "upload". Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> n308rpdllk2h9nbv5z2viufp07dwtvc 42585885 42585884 2026-04-27T23:00:44Z Vipz 151311 /* Tehnički detalji */ 42585885 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Svi parametri nisu obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "pregled izmjena" ili "izmjene na čekanju" za zaštitu s pregledom izmjena; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move", "autoreview" i "upload". Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> dfea9tkinnvv8jf5c6ogyfnyi9vz4xb 42585886 42585885 2026-04-27T23:01:16Z Vipz 151311 /* Parametri */ 42585886 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "pregled izmjena" ili "izmjene na čekanju" za zaštitu s pregledom izmjena; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move", "autoreview" i "upload". Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> o8k0x0kqckpoageby4otug8wwhkjkzm 42585887 42585886 2026-04-27T23:03:55Z Vipz 151311 42585887 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move" i "upload".{{efn|name=autoreview}} Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|name=autoreview|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> tqekolghd2sh6m3pt17y3ti0y7ptim6 42585915 42585887 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dok]] na [[Modul:Protection banner/dok]]: lakše buduće održavanje modula 42585887 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move" i "upload".{{efn|name=autoreview}} Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|name=autoreview|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> tqekolghd2sh6m3pt17y3ti0y7ptim6 42585968 42585915 2026-04-28T02:08:02Z Vipz 151311 /* Razlozi */ 42585968 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija |Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Oznaka zaštićene stranice|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move" i "upload".{{efn|name=autoreview}} Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Protection banner/documentation|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|name=autoreview|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Oznaka zaštićene stranice|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> 101ujms3a1yql9mtyvo4cq07azlolt0 42585969 42585968 2026-04-28T02:08:52Z Vipz 151311 42585969 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Protection banner/config |Modul:Protection banner/documentation |Modul:Protection banner/documentation/config |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Protection banner|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Protection banner|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Protection banner') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Protection banner/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move" i "upload".{{efn|name=autoreview}} Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Protection banner/documentation|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|name=autoreview|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Protection banner/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Opći testni slučajevi za modul nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/testcases|Modul:Protection banner/testcases]], a testni slučajevi specifični za enwiki konfiguraciju nalaze se na [[w:en:Modul:Protection banner/config/testcases|Modul:Protection banner/config/testcases]]. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> 132lxhju7k2vm2mhmea4vovub8onct7 42585972 42585969 2026-04-28T02:12:50Z Vipz 151311 42585972 wikitext text/x-wiki {{Lua |Modul:Protection banner/config |Modul:Protection banner/documentation |Modul:Protection banner/documentation/config |Modul:File link |Modul:Effective protection level |Modul:Effective protection expiry |Modul:Yesno|Modul:Arguments |Modul:Message box |Modul:Submit an edit request |noprotcat=yes }} Ovaj modul omogućava stvaranje obavijesti o zaštiti i ikona lokota koje se postavljaju na vrh [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštićenih stranica]]. Koristite odgovarajuće šablone zasnovane na ovom modulu. == Upotreba == Za dodavanje šablona za zaštitu na stranice može se koristiti šablon {{tl|zs}}, a može biti praktičnije koristiti i neki od konkretnijih šablona za zaštitu iz tabele ispod. {{šabloni za zaštitu}} === Iz wikiteksta === &#123;{#invoke:Protection banner|main | razlog = ''razlog'' | mala = ''da/ne'' | radnja = ''radnja'' | datum = ''datum zaštite'' | korisnik = ''korisničko ime'' | odjeljak = ''naziv odjeljka na stranici za razgovor'' | kategorija = ''da/ne'' | samo_kategorije = ''da/ne'' }&#125; Sintaksa #invoke može se koristiti za izradu šablona za zaštitu koji su konkretniji od šablona {{tl|zs}}. Naprimjer, moguće je napraviti šablon za zaštitu koji uvijek prikazuje ikonu lokota pomoću koda <code><nowiki>{{#invoke:Protection banner|main|mala=da}}</nowiki></code>. Stranice koje pozivaju taj šablon i dalje će moći koristiti druge argumente, kao što je ''radnja''. Međutim, to radi samo jedan nivo duboko; stranica koja poziva šablon koji poziva drugi šablon s navedenim kodom neće automatski moći koristiti parametre kao što je ''radnja''. === Iz Lua === Prvo učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mProtectionBanner = require('Modul:Protection banner') </syntaxhighlight> Zatim možete stvarati obavijesti o zaštiti pomoću funkcije _main. <syntaxhighlight lang="lua"> mProtectionBanner._main(args, cfg, titleObj) </syntaxhighlight> <var>args</var> je tabela argumenata koji se prosljeđuju modulu. Mogući ključevi i vrijednosti ove tabele navedeni su u [[#Parametri|odjeljku o parametrima]]. Varijable <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> namijenjene su samo testiranju; <var>cfg</var> određuje prilagođenu konfiguracijsku tabelu koja se koristi umjesto [[Modul:Protection banner/config]], a <var>titleObj</var> određuje mw.title objekt koji se koristi umjesto trenutnog naslova. <var>args</var>, <var>cfg</var> i <var>titleObj</var> nisu obavezni. == Parametri == Nisu svi parametri obavezni. * '''1''' / '''razlog''' – razlog zbog kojeg je stranica zaštićena. Ako je postavljen, mora biti jedna od vrijednosti navedenih u [[#Razlozi|tabeli razloga]]. * '''mala''' / '''small''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", stvara se ikona lokota umjesto pune obavijesti o zaštiti. Vrijednosti "yes" i "y" također su podržane. * '''radnja''' / '''action''' – radnja zaštite. Može biti jedna od vrijednosti: ** "uređivanje" za običnu zaštitu od uređivanja; ** "premještanje" za zaštitu od premještanja; ** "postavljanje" ili "postavljanje novih verzija" za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. : Podržane su i tehničke vrijednosti "edit", "move" i "upload".{{efn|name=autoreview}} Zadana vrijednost je "edit". * '''datum''' / '''date''' – datum zaštite. Mora biti valjan unos za drugi parametar [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|parser-funkcije #time]]. Ovaj argument ima učinak kod razloga koji u svojoj konfiguraciji koriste parametar PROTECTIONDATE. U ovoj konfiguraciji to se odnosi prvenstveno na razloge "office" i "reset". * '''korisnik''' / '''korisnica''' / '''user''' – korisničko ime za koje se stvaraju veze. Ovaj parametar ima učinak kada je naveden razlog "usertalk". * '''odjeljak''' / '''section''' – naziv odjeljka na stranici za razgovor zaštićene stranice u kojem se vodi rasprava. Ovo radi za većinu, ali ne za sve vrijednosti parametra ''razlog''. * '''kategorija''' / '''category''' – kategorije se ne dodaju ako je ovo postavljeno na "ne", "n", "0" ili "false". * '''samo kategorije''' / '''samokat''' / '''catonly''' – ako je postavljeno na "da", "d", "1" ili "true", modul vraća samo kategorije zaštite, bez obavijesti ili lokota. Ovo nema vidljiv izlaz osim kategorija. == Razlozi == Sljedeća tabela sadrži dostupne razloge, kao i radnje za koje su dostupni. {{#invoke:Protection banner/documentation|reasonTable}} == Greške == Ispod je popis nekih čestih grešaka koje ovaj modul može proizvesti i način njihovog ispravljanja. === Neispravan datum zaštite === {{error|Greška: neispravan datum zaštite: abc}} Ova greška nastaje ako navedete vrijednost parametra {{para|datum}} koju parser-funkcija #time ne prepoznaje kao valjan datum. U slučaju nedoumice možete koristiti datum u formatu "dd Month YYYY", naprimjer "{{#time:j F Y|+ 1 week}}". Cijeli raspon valjanih unosa pogledajte u [[mw:Help:Extension:ParserFunctions##time|dokumentaciji za #time]]; smije se navesti samo prvi parametar, odnosno ''format string''. === Neispravna radnja === {{error|Greška: neispravna radnja: abc}} Ova greška nastaje ako navedete neispravnu radnju zaštite. Valjane radnje su: <code>uređivanje</code> za običnu zaštitu od uređivanja, <code>premještanje</code> za zaštitu od premještanja te <code>postavljanje</code> ili <code>postavljanje novih verzija</code> za zaštitu od postavljanja novih verzija datoteke. Prihvaćene su i izvorne vrijednosti <code>edit</code>, <code>move</code> i <code>upload</code>.{{efn|name=autoreview|Konfiguracija srpskohrvatske Wikipedije trenutno ne podržava izmjene na čekanju ([[:en:Wikipedia:Pending changes]]), što bi inače podržavalo navođenje radnje <code>autoreview</code>.}} Zadana radnja je <code>edit</code>. Ovo bi trebalo biti moguće samo ako koristite šablon koji podržava ručno navođenje radnje zaštite, kao što je {{tl|zs}}, ili ako neposredno koristite #invoke. Ako to nije slučaj, ostavite poruku na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. === Razlog ne smije sadržavati znak uspravne crte === {{error|Greška: razlog ne smije sadržavati uspravnu crtu ("{{!}}")}} Ova greška nastaje ako u parametru {{para|razlog}} ili u prvom neimenovanom parametru navedete razlog koji sadrži znak uspravne crte ("|"). Provjerite da u ovaj parametar niste greškom unijeli magičnu riječ {{tl|!}}. Znak uspravne crte nije dopušten jer ga modul interno koristi. Popis valjanih razloga nalazi se u [[#Razlozi|odjeljku o razlozima]]. === Ostale greške === Ako vidite grešku koja nije navedena iznad, vjerovatno je riječ o greški u modulu ili greški u konfiguraciji. Ostavite poruku o tome na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. == Tehnički detalji == Ovaj modul koristi konfiguracijske podatke iz [[Modul:Protection banner/config]]. Većina ponašanja modula može se podesiti tamo, zbog čega se modul može lakše prenijeti na različite wikije i različite jezike. Prijave grešaka i zahtjevi za nove funkcije mogu se ostaviti na [[Razgovor o modulu:Protection banner|stranici za razgovor o modulu]]. == Napomene == {{napomene}} <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> }}</includeonly> 20ec7eijnaulz6dx4hipu3wq2bx636u 828 4721672 42585857 42585740 2026-04-27T21:25:15Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/documentation]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija]] 42585740 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do for reason, t in pairs(reasonTables) do rowData[#rowData + 1] = { reason = reason, action = action, description = t.description } end end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Module:Protection banner/config') local docCfg = require('Module:Protection banner/documentation/config') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end return p imbe3ltwmegb6fcpqrsgth07bd9uybu 42585870 42585857 2026-04-27T21:32:27Z Vipz 151311 42585870 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do for reason, t in pairs(reasonTables) do rowData[#rowData + 1] = { reason = reason, action = action, description = t.description } end end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija') local docCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end return p jiy2vcljsm6vy2dde7qrsn3bk1lmixe 42585872 42585870 2026-04-27T21:38:48Z Vipz 151311 42585872 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} local grouped = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do grouped[action] = grouped[action] or {} for reason, t in pairs(reasonTables) do local group = grouped[action][t] if not group then group = { reasons = {}, action = action, description = t.description } grouped[action][t] = group rowData[#rowData + 1] = group end group.reasons[#group.reasons + 1] = reason end end for _, t in ipairs(rowData) do table.sort(t.reasons) t.reason = table.concat(t.reasons, '<br />') end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, self._docCfg['documentation-action-' .. t.action] or t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija') local docCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end p.tabelaRazloga = p.reasonTable return p 1q17coi3uwq50sdap2gxq3c8f1saw99 42585917 42585872 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija]] na [[Modul:Protection banner/dokumentacija]]: lakše buduće održavanje modula 42585872 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} local grouped = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do grouped[action] = grouped[action] or {} for reason, t in pairs(reasonTables) do local group = grouped[action][t] if not group then group = { reasons = {}, action = action, description = t.description } grouped[action][t] = group rowData[#rowData + 1] = group end group.reasons[#group.reasons + 1] = reason end end for _, t in ipairs(rowData) do table.sort(t.reasons) t.reason = table.concat(t.reasons, '<br />') end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, self._docCfg['documentation-action-' .. t.action] or t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija') local docCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end p.tabelaRazloga = p.reasonTable return p 1q17coi3uwq50sdap2gxq3c8f1saw99 42585970 42585917 2026-04-28T02:09:43Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Protection banner/dokumentacija]] na [[Modul:Protection banner/documentation]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585872 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} local grouped = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do grouped[action] = grouped[action] or {} for reason, t in pairs(reasonTables) do local group = grouped[action][t] if not group then group = { reasons = {}, action = action, description = t.description } grouped[action][t] = group rowData[#rowData + 1] = group end group.reasons[#group.reasons + 1] = reason end end for _, t in ipairs(rowData) do table.sort(t.reasons) t.reason = table.concat(t.reasons, '<br />') end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, self._docCfg['documentation-action-' .. t.action] or t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija') local docCfg = require('Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end p.tabelaRazloga = p.reasonTable return p 1q17coi3uwq50sdap2gxq3c8f1saw99 42585971 42585970 2026-04-28T02:10:37Z Vipz 151311 42585971 Scribunto text/plain -- This module generates documentation for [[Module:Protection banner]]. -------------------------------------------------------------------------------- -- Documentation class -------------------------------------------------------------------------------- local Documentation = {} Documentation.__index = Documentation function Documentation:new(mainCfg, docCfg) return setmetatable({ _mainCfg = mainCfg, _docCfg = docCfg }, self) end function Documentation:makeReasonTable() -- Get the data from the cfg.banners table. local rowData = {} local grouped = {} for action, reasonTables in pairs(self._mainCfg.banners) do grouped[action] = grouped[action] or {} for reason, t in pairs(reasonTables) do local group = grouped[action][t] if not group then group = { reasons = {}, action = action, description = t.description } grouped[action][t] = group rowData[#rowData + 1] = group end group.reasons[#group.reasons + 1] = reason end end for _, t in ipairs(rowData) do table.sort(t.reasons) t.reason = table.concat(t.reasons, '<br />') end -- Sort the table into alphabetical order, first by action and then by -- reason. table.sort(rowData, function (t1, t2) if t1.action == t2.action then return t1.reason < t2.reason else return t1.action < t2.action end end) -- Assemble a wikitable of the data. local ret = {} ret[#ret + 1] = '{| class="wikitable"' if #rowData < 1 then ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| colspan="3" | %s', self._docCfg['documentation-blurb-noreasons'] ) else -- Header ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '! %s\n! %s\n! %s', self._docCfg['documentation-heading-reason'], self._docCfg['documentation-heading-action'], self._docCfg['documentation-heading-description'] ) -- Rows for _, t in ipairs(rowData) do ret[#ret + 1] = '|-' ret[#ret + 1] = string.format( '| %s\n| %s\n| %s', t.reason, self._docCfg['documentation-action-' .. t.action] or t.action, t.description or '' ) end end ret[#ret + 1] = '|}' return table.concat(ret, '\n') end -------------------------------------------------------------------------------- -- Exports -------------------------------------------------------------------------------- local p = {} function p.reasonTable() local mainCfg = require('Modul:Protection banner/config') local docCfg = require('Modul:Protection banner/documentation/config') local documentationObj = Documentation:new(mainCfg, docCfg) return documentationObj:makeReasonTable() end p.tabelaRazloga = p.reasonTable return p 27tq9b0pl659v6sb2xy3q9ospxnp15c 828 4721674 42585854 2026-04-27T21:21:44Z Vipz 151311 Nova stranica: -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Reason', ['documentation-heading-action'] = 'Action', ['documentation-heading-description'] = 'Description', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'No reason values were found in the module' .. ' configuration.', } 42585854 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Reason', ['documentation-heading-action'] = 'Action', ['documentation-heading-description'] = 'Description', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'No reason values were found in the module' .. ' configuration.', } 1hgoczciij55c2768j2k1ubzxkco9p9 42585855 42585854 2026-04-27T21:24:49Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/documentation/config]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija]] 42585854 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Reason', ['documentation-heading-action'] = 'Action', ['documentation-heading-description'] = 'Description', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'No reason values were found in the module' .. ' configuration.', } 1hgoczciij55c2768j2k1ubzxkco9p9 42585871 42585855 2026-04-27T21:34:32Z Vipz 151311 prijevod poruka 42585871 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Razlog', ['documentation-heading-action'] = 'Radnja', ['documentation-heading-description'] = 'Opis', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'U konfiguraciji modula nije pronađena nijedna vrijednost razloga.', } gbxlnod79rphlzumhwzzep5fhpq8ux1 42585873 42585871 2026-04-27T21:39:13Z Vipz 151311 42585873 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Razlog', ['documentation-heading-action'] = 'Radnja', ['documentation-heading-description'] = 'Opis', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'U konfiguraciji modula nije pronađena nijedna vrijednost razloga.', ['documentation-action-edit'] = 'uređivanje', ['documentation-action-move'] = 'premještanje', ['documentation-action-autoreview'] = 'pregled izmjena', ['documentation-action-upload'] = 'postavljanje novih verzija', } d56mqiusu42rtdpv2pps0d98v3e8mwt 42585921 42585873 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/konfiguracija]] na [[Modul:Protection banner/dokumentacija/konfiguracija]]: lakše buduće održavanje modula 42585873 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Razlog', ['documentation-heading-action'] = 'Radnja', ['documentation-heading-description'] = 'Opis', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'U konfiguraciji modula nije pronađena nijedna vrijednost razloga.', ['documentation-action-edit'] = 'uređivanje', ['documentation-action-move'] = 'premještanje', ['documentation-action-autoreview'] = 'pregled izmjena', ['documentation-action-upload'] = 'postavljanje novih verzija', } d56mqiusu42rtdpv2pps0d98v3e8mwt 42585966 42585921 2026-04-28T02:05:55Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Protection banner/dokumentacija/konfiguracija]] na [[Modul:Protection banner/documentation/config]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585873 Scribunto text/plain -- This module contains messages used to generate the documentation for -- [[Module:Protection banner]]. return { -- Reason table headings. ['documentation-heading-reason'] = 'Razlog', ['documentation-heading-action'] = 'Radnja', ['documentation-heading-description'] = 'Opis', -- Blurb to display if no reasons were found in the module config. ['documentation-blurb-noreasons'] = 'U konfiguraciji modula nije pronađena nijedna vrijednost razloga.', ['documentation-action-edit'] = 'uređivanje', ['documentation-action-move'] = 'premještanje', ['documentation-action-autoreview'] = 'pregled izmjena', ['documentation-action-upload'] = 'postavljanje novih verzija', } d56mqiusu42rtdpv2pps0d98v3e8mwt 828 4721677 42585860 2026-04-27T21:25:15Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/documentation/config]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/config]] 42585860 Scribunto text/plain return require [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/config]] qolc3fnzi9uaftlopc8gcvbprvnsd9n 828 4721678 42585862 2026-04-27T21:26:24Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/config]] na [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija]] 42585862 Scribunto text/plain return require [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija]] pqml5yqpbg3mjuwty5y8xwq0xisero3 828 4721681 42585888 2024-12-16T15:29:26Z en>HouseBlaster 0 bypass redirect 42585888 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) return level and validLevels[level] or 'full' end local function getLevelInfo(level, field) return cfg.protectionLevels[level][field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local action = mw.title.new(page).exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, page) ~= '*' end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if cfg['main-page-content'][basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = validateLevel(level) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) return url end function p._link(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = {wrapper} }) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) return p nk1nb7zr3yxhcpwmhyp0oewkuy26v66 42585889 42585888 2026-04-27T23:06:53Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Submit_an_edit_request]] 42585888 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) return level and validLevels[level] or 'full' end local function getLevelInfo(level, field) return cfg.protectionLevels[level][field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local action = mw.title.new(page).exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, page) ~= '*' end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if cfg['main-page-content'][basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = validateLevel(level) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) return url end function p._link(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = {wrapper} }) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) return p nk1nb7zr3yxhcpwmhyp0oewkuy26v66 828 4721682 42585900 2026-01-11T00:43:40Z en>Pppery 0 Bypass rdr 42585900 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Submit an edit request', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Template:Submit an edit request/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = '$1 edit request on $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j F Y', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Wikipedia:Today\'s featured article'] = true, ['Template:In the news'] = true, ['Template:Did you know'] = true, ['Wikipedia:Selected anniversaries'] = true, ['Template:POTD protected'] = true, ['Wikipedia:Today\'s featured list'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Wikipedia:Main Page/Errors', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedia:Requests for page protection/Edit', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Template:Submit an edit request/link', ['button-wrapper-template'] = 'Template:Submit an edit request', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Template:Edit semi-protected/editintro', requestTemplate = 'edit semi-protected', levelText = 'Semi-protected', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Template:Edit extended-protected/editintro', requestTemplate = 'edit extended-protected', levelText = 'Extended-confirmed-protected', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Template:Edit template-protected/editintro', requestTemplate = 'edit template-protected', levelText = 'Template-protected', }, -- Full protection full = { editintro = 'Template:Edit fully-protected/editintro', requestTemplate = 'edit fully-protected', levelText = 'Protected', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Template:Edit interface-protected/editintro', requestTemplate = 'edit interface-protected', levelText = 'Interface-protected', }, } } pt4ho7slt5fo4w5xg1pn6u5vzde87r1 42585901 42585900 2026-04-27T23:06:53Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Submit_an_edit_request/config]] 42585900 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Submit an edit request', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Template:Submit an edit request/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = '$1 edit request on $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j F Y', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Wikipedia:Today\'s featured article'] = true, ['Template:In the news'] = true, ['Template:Did you know'] = true, ['Wikipedia:Selected anniversaries'] = true, ['Template:POTD protected'] = true, ['Wikipedia:Today\'s featured list'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Wikipedia:Main Page/Errors', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedia:Requests for page protection/Edit', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Template:Submit an edit request/link', ['button-wrapper-template'] = 'Template:Submit an edit request', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Template:Edit semi-protected/editintro', requestTemplate = 'edit semi-protected', levelText = 'Semi-protected', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Template:Edit extended-protected/editintro', requestTemplate = 'edit extended-protected', levelText = 'Extended-confirmed-protected', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Template:Edit template-protected/editintro', requestTemplate = 'edit template-protected', levelText = 'Template-protected', }, -- Full protection full = { editintro = 'Template:Edit fully-protected/editintro', requestTemplate = 'edit fully-protected', levelText = 'Protected', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Template:Edit interface-protected/editintro', requestTemplate = 'edit interface-protected', levelText = 'Interface-protected', }, } } pt4ho7slt5fo4w5xg1pn6u5vzde87r1 10 4721683 42585902 2022-08-20T15:58:28Z en>Pppery 0 Not an improvement - there's already a well-established edit request process starting with clicking "view source" and we don't need a duplicative process for the specific set of templates that are used in system messages 42585902 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1=|2={{{2|}}}|system={{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|in system messages}}<noinclude>|nocat=true</noinclude>}}<noinclude> {{documentation}}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 196bkrax8m9r9spo90sxgyczdyxm0j6 42585903 42585902 2026-04-27T23:06:54Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Used_in_system]] 42585902 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1=|2={{{2|}}}|system={{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|in system messages}}<noinclude>|nocat=true</noinclude>}}<noinclude> {{documentation}}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> 196bkrax8m9r9spo90sxgyczdyxm0j6 42585936 42585903 2026-04-28T01:01:11Z Vipz 151311 42585936 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1=|2={{{2|}}}|system={{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|u sistemskim porukama}}<noinclude>|nocat=true</noinclude>}}<noinclude> {{documentation}}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> a9w1m1na1s4hdkhgxf73glistnl5ujn 42585960 42585936 2026-04-28T02:00:21Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Used in system]] na [[Šablon:Upotreba u sistemskim porukama]] 42585936 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1=|2={{{2|}}}|system={{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|u sistemskim porukama}}<noinclude>|nocat=true</noinclude>}}<noinclude> {{documentation}}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> a9w1m1na1s4hdkhgxf73glistnl5ujn 42585962 42585960 2026-04-28T02:00:58Z Vipz 151311 42585962 wikitext text/x-wiki {{#invoke:High-use|main|1=|2={{{2|}}}|system={{#if:{{{1|}}}|{{{1}}}|u sistemskim porukama}}<noinclude>|nocat=true</noinclude>}}<noinclude> {{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }}<!-- Add categories and interwikis to the /doc subpage, not here! --> </noinclude> kplgzcm47hfst51lkykqrcdxdggvm1i 828 4721684 42585906 2024-12-16T15:34:00Z en>HouseBlaster 0 bypass redirect 42585906 wikitext text/x-wiki {{used in system}} {{Lua|Module:Submit an edit request/config|Module:Redirect|Module:Effective protection level|Module:String|Module:Arguments|Module:Clickable button}} This module implements the {{tl|submit an edit request}} and {{tl|submit an edit request/link}} templates. == Usage from wikitext == To use this module from wikitext, you should normally use the {{Template link|Submit an edit request}} and {{Template link|Submit an edit request/link}} templates. However, the module can also be used directly from #invoke. For the edit request button, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|button|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>, and for the edit request link only, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|link|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>. Please see the respective template pages for a list of available parameters. == Usage from Lua modules == To use this module from other Lua modules, first load the module. <syntaxhighlight lang="lua"> local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') </syntaxhighlight> You can then use the _button function to generate an edit request button, and the _link function to generate an edit request link. <syntaxhighlight lang="lua"> mEditRequest._button(args) mEditRequest._link(args) </syntaxhighlight> The <var>args</var> variable should be a table containing the arguments to pass to the module. To see the different arguments that can be specified and how they affect the module output, please refer to the documentation of {{tl|Submit an edit request}} and {{tl|Submit an edit request/link}}. == Configuration == This module can be translated and configured for other wikis by editing [[Module:Submit an edit request/config]]. <includeonly>{{#ifeq:{{SUBPAGENAME}}|sandbox|| <!-- Categories go here and interwikis go in Wikidata. --> }}</includeonly> juy3xo0ch8zsc73mypbinkl1sw1f0mc 42585907 42585906 2026-04-27T23:06:54Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Module:Submit_an_edit_request/doc]] 42585906 wikitext text/x-wiki {{used in system}} {{Lua|Module:Submit an edit request/config|Module:Redirect|Module:Effective protection level|Module:String|Module:Arguments|Module:Clickable button}} This module implements the {{tl|submit an edit request}} and {{tl|submit an edit request/link}} templates. == Usage from wikitext == To use this module from wikitext, you should normally use the {{Template link|Submit an edit request}} and {{Template link|Submit an edit request/link}} templates. However, the module can also be used directly from #invoke. For the edit request button, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|button|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>, and for the edit request link only, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|link|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>. Please see the respective template pages for a list of available parameters. == Usage from Lua modules == To use this module from other Lua modules, first load the module. <syntaxhighlight lang="lua"> local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') </syntaxhighlight> You can then use the _button function to generate an edit request button, and the _link function to generate an edit request link. <syntaxhighlight lang="lua"> mEditRequest._button(args) mEditRequest._link(args) </syntaxhighlight> The <var>args</var> variable should be a table containing the arguments to pass to the module. To see the different arguments that can be specified and how they affect the module output, please refer to the documentation of {{tl|Submit an edit request}} and {{tl|Submit an edit request/link}}. == Configuration == This module can be translated and configured for other wikis by editing [[Module:Submit an edit request/config]]. <includeonly>{{#ifeq:{{SUBPAGENAME}}|sandbox|| <!-- Categories go here and interwikis go in Wikidata. --> }}</includeonly> juy3xo0ch8zsc73mypbinkl1sw1f0mc 42585974 42585907 2026-04-28T02:14:04Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Submit an edit request/doc]] na [[Modul:Submit an edit request/dok]] bez ostavljanja preusmjerenja 42585906 wikitext text/x-wiki {{used in system}} {{Lua|Module:Submit an edit request/config|Module:Redirect|Module:Effective protection level|Module:String|Module:Arguments|Module:Clickable button}} This module implements the {{tl|submit an edit request}} and {{tl|submit an edit request/link}} templates. == Usage from wikitext == To use this module from wikitext, you should normally use the {{Template link|Submit an edit request}} and {{Template link|Submit an edit request/link}} templates. However, the module can also be used directly from #invoke. For the edit request button, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|button|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>, and for the edit request link only, use <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|link|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>. Please see the respective template pages for a list of available parameters. == Usage from Lua modules == To use this module from other Lua modules, first load the module. <syntaxhighlight lang="lua"> local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') </syntaxhighlight> You can then use the _button function to generate an edit request button, and the _link function to generate an edit request link. <syntaxhighlight lang="lua"> mEditRequest._button(args) mEditRequest._link(args) </syntaxhighlight> The <var>args</var> variable should be a table containing the arguments to pass to the module. To see the different arguments that can be specified and how they affect the module output, please refer to the documentation of {{tl|Submit an edit request}} and {{tl|Submit an edit request/link}}. == Configuration == This module can be translated and configured for other wikis by editing [[Module:Submit an edit request/config]]. <includeonly>{{#ifeq:{{SUBPAGENAME}}|sandbox|| <!-- Categories go here and interwikis go in Wikidata. --> }}</includeonly> juy3xo0ch8zsc73mypbinkl1sw1f0mc 42585982 42585974 2026-04-28T02:26:08Z Vipz 151311 42585982 wikitext text/x-wiki {{Upotreba u sistemskim porukama}} {{Lua |Modul:Submit an edit request/config |Modul:Redirect |Modul:Effective protection level |Modul:String |Modul:Arguments |Modul:Clickable button }} Ovaj modul implementira šablone {{tl|Podnesi zahtjev za izmjenu}} i {{tl|Podnesi zahtjev za izmjenu/link}}. == Upotreba iz wikitexta == Za upotrebu ovog modula iz wikitexta obično treba koristiti spomenute šablone. Međutim, modul se može koristiti i neposredno preko #invoke. Za dugme koristite <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|button|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>, a samo za vezu koristite <code><nowiki>{{#invoke:Submit an edit request|link|</nowiki>''args''<nowiki>}}</nowiki></code>. Popis dostupnih parametara pogledajte na stranicama odgovarajućih šablona. == Upotreba iz Lua modula == Za upotrebu ovog modula iz drugih Lua modula najprije učitajte modul. <syntaxhighlight lang="lua"> local mEditRequest = require('Module:Submit an edit request') </syntaxhighlight> Zatim funkcijom _button možete stvoriti dugme za zahtjev za izmjenu, a funkcijom _link vezu za zahtjev za izmjenu. <syntaxhighlight lang="lua"> mEditRequest._button(args) mEditRequest._link(args) </syntaxhighlight> Varijabla <var>args</var> treba biti tabela s argumentima koji se prosljeđuju modulu. Za pregled različitih argumenata koji se mogu navesti i njihovog učinka na izlaz modula pogledajte dokumentaciju šablona {{tl|Podnesi zahtjev za izmjenu}} i {{tl|Podnesi zahtjev za izmjenu/link}}. dnoq7h3ws09jnjhun7f2baelopg6ee2 828 4721686 42585914 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/documentation]] na [[Modul:Protection banner/documentation]]: lakše buduće održavanje modula 42585914 Scribunto text/plain return require [[Modul:Protection banner/documentation]] o49xwl80jq2mxwkaze8s0djynsoq2xv 828 4721689 42585920 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/dokumentacija/config]] na [[Modul:Protection banner/dokumentacija/config]]: lakše buduće održavanje modula 42585920 Scribunto text/plain return require [[Modul:Protection banner/dokumentacija/config]] axa71ovnpe1dvyqad4imtjlvivfr1qq 828 4721691 42585924 2026-04-28T00:10:33Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Modul:Oznaka zaštićene stranice/konfiguracija]] na [[Modul:Protection banner/konfiguracija]]: lakše buduće održavanje modula 42585924 Scribunto text/plain return require [[Modul:Protection banner/konfiguracija]] bqadjc6adpnewigp7r1p9jrqjqi0g1o 10 4721693 42585941 2026-04-28T01:10:51Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:High-use]] na [[Šablon:Široka upotreba]] 42585941 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Široka upotreba]] m2bwznxj2wgkdw8o07o0pn85ojgv8uv 10 4721694 42585947 2023-07-12T09:19:56Z en>Grufo 0 Add includeonly 42585947 wikitext text/x-wiki <includeonly>&#123;&#123;{{{{{|safesubst:}}}#invoke:Separated entries|main|[[Module:{{{1}}}{{{section|}}}|#invoke:{{{1}}}]]|{{{2|''function''}}}|separator=&#124;}}&#125;&#125;</includeonly><noinclude>{{documentation}}<!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 9i2jehvmqdbxqb6uexjk8k33u9p06v8 42585948 42585947 2026-04-28T01:30:59Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Module_link]] 42585947 wikitext text/x-wiki <includeonly>&#123;&#123;{{{{{|safesubst:}}}#invoke:Separated entries|main|[[Module:{{{1}}}{{{section|}}}|#invoke:{{{1}}}]]|{{{2|''function''}}}|separator=&#124;}}&#125;&#125;</includeonly><noinclude>{{documentation}}<!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 9i2jehvmqdbxqb6uexjk8k33u9p06v8 42585949 42585948 2026-04-28T01:31:33Z Vipz 151311 42585949 wikitext text/x-wiki <includeonly>&#123;&#123;{{{{{|safesubst:}}}#invoke:Separated entries|main|[[Modul:{{{1}}}{{{section|}}}|#invoke:{{{1}}}]]|{{{2|''function''}}}|separator=&#124;}}&#125;&#125;</includeonly><noinclude>{{dokumentacija}}<!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> fgzrf41a7zjciu6mkg7i7bf7zz0qnwa 42585950 42585949 2026-04-28T01:31:45Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Module link]] na [[Šablon:Veza do modula]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585949 wikitext text/x-wiki <includeonly>&#123;&#123;{{{{{|safesubst:}}}#invoke:Separated entries|main|[[Modul:{{{1}}}{{{section|}}}|#invoke:{{{1}}}]]|{{{2|''function''}}}|separator=&#124;}}&#125;&#125;</includeonly><noinclude>{{dokumentacija}}<!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> fgzrf41a7zjciu6mkg7i7bf7zz0qnwa 42585954 42585950 2026-04-28T01:33:38Z Vipz 151311 42585954 wikitext text/x-wiki <includeonly>&#123;&#123;{{{{{|safesubst:}}}#invoke:Separated entries|main|[[Modul:{{{1}}}{{{section|}}}|#invoke:{{{1}}}]]|{{{2|''function''}}}|separator=&#124;}}&#125;&#125;</includeonly><noinclude>{{dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni za interne linkove]] }}<!-- Categories go on the /doc subpage and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> dkc6gutqzokch3mz3hckxdnmonzf570 10 4721695 42585951 2026-04-28T01:31:45Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Module link]] na [[Šablon:Veza do modula]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585951 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do modula]] 8nm9xku2fkib5k3axvxfut34tyjiaqk 10 4721696 42585953 2026-04-28T01:32:06Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Veza do modula]] 42585953 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Veza do modula]] 8nm9xku2fkib5k3axvxfut34tyjiaqk 10 4721697 42585959 2026-04-28T01:56:08Z Vipz 151311 Nova stranica: {{dokumentacijska podstranica}} {{Lua|Modul:High-use}} Šablon {{tl|Široka upotreba}} ({{jez-en|High-use}}) stvara okvir s porukom koja se postavlja na vrh dokumentacije šablona ili modula. Za šablone koji su uključeni na manje od 2000 stranica daje vezu na stranicu s brojem uključivanja. Ta je informacija korisna mnogim korisnicima i urednicima šablona. Za šablone koji su uključeni na više od 2000 stranica broj uključivanja se zaokružuje i prikazuje neposredno u... 42585959 wikitext text/x-wiki {{dokumentacijska podstranica}} {{Lua|Modul:High-use}} Šablon {{tl|Široka upotreba}} ({{jez-en|High-use}}) stvara okvir s porukom koja se postavlja na vrh dokumentacije šablona ili modula. Za šablone koji su uključeni na manje od 2000 stranica daje vezu na stranicu s brojem uključivanja. Ta je informacija korisna mnogim korisnicima i urednicima šablona. Za šablone koji su uključeni na više od 2000 stranica broj uključivanja se zaokružuje i prikazuje neposredno u poruci. Za šablone koji su uključeni na više od 100.000 stranica, ili ako je prvi parametar postavljen na <code>risk</code>, koristi se jača formulacija. == Upotreba == {{tlx |Široka upotreba}} {{tlx |Široka upotreba |2=2=''stranica za razgovor, ili upotreba oznake +'' |3=info=''dodatni tekst'' }} '''svi parametri''' <pre style="overflow:auto;"> {{Široka upotreba |1= |2= |info= |demo= |form= |expiry= }} </pre> Šablon se može koristiti bez dodatnih parametara; tada će, ako su dostupni, automatski koristiti botovski ažurirane brojeve uključivanja s [[Special:PrefixIndex/Modul:Transclusion_count/data/|podstranica modula Modul:Transclusion_count/data/]]. Može primiti i sljedeće parametre: * <code>1=''broj uključivanja''</code>: ''(zastarjelo)'' prvi parametar može biti statični broj uključivanja šablona ili riječ "risk" bez navodnika, čime se umjesto stvarne vrijednosti prikazuje "vrlo velikom broju". Ova vrijednost bit će zanemarena ako su za trenutnu stranicu dostupni podaci o uključivanjima; to se uglavnom odnosi na šablone s više od 2000 uključivanja. * <code>2=''stranica za razgovor, ili upotreba oznake +''</code>: drugi parametar ima više značenja. Ako je postavljen na "yes" bez navodnika, broj uključivanja prikazat će se u obliku "#.###+" umjesto "približno #.###". U tom se slučaju vrijednosti zaokružuju naniže, a ne na najbliži broj s odgovarajućim brojem značajnih znamenaka. Ako je postavljen na bilo koju drugu nepraznu vrijednost, zamijenit će vezu na stranicu za razgovor o šablonu vrijednošću parametra; naprimjer, <code>2=WP:VPT</code> umetnut će vezu na [[WP:VPT]]. * {{para|info|&lt;{{var|dodatne informacije}}>}}: ako je postavljen na nepraznu vrijednost, u tekst šablona umetnut će se &lt;{{var|dodatne informacije}}> . * {{para|demo|&lt;{{var|Ime_šablona}}>}}: koristi broj uključivanja za šablon na stranici <code><nowiki>[[Šablon:</nowiki>&lt;{{var|Ime_šablona}}>]]</code> umjesto da otkriva na kojem se šablonu koristi. Veličina slova mora se tačno podudarati s vrijednošću korištenom u [[Special:PrefixIndex/Modul:Transclusion_count/data/]]. * {{para|no-percent|yes}}: potiskuje automatsku napomenu o postotku svih stranica. Napomena o postotku svih stranica automatski se dodaje kada se šablon koristi na više od 1% svih stranica; trenutno <code><nowiki>{{NUMBEROFPAGES}}</nowiki></code> iznosi {{NUMBEROFPAGES}} stranica, pa je 1% {{formatnum:{{#expr:trunc ({{formatnum:{{NUMBEROFPAGES}}|R}}/100)}}}} stranica. == Primjeri == Puni kod na vrhu stranice /dok obično izgleda ovako: <syntaxhighlight lang="wikitext"> {{dokumentacijska podstranica}} {{Široka upotreba}} </syntaxhighlight> === Standardni oblik === ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba}} ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba||Razgovor o Wikipediji:Šabloni visokog rizika}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba||Razgovor o Wikipediji:Šabloni visokog rizika}} === Zaokruživanje i oznaka + === ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|49.500|demo=Nepostojeći šablon}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|49.500|demo=Nepostojeći šablon}} ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|49.500+|demo=Nepostojeći šablon}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|49.500+|demo=Nepostojeći šablon}} === Visok rizik === ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|demo=Yesno}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|demo=Yesno}} ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|demo=Yesno|no-percent=yes}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|demo=Yesno|no-percent=yes}} ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|risk|demo=Široka upotreba}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|risk|demo=Široka upotreba}} ; Sintaksa <syntaxhighlight lang="wikitext" inline>{{Široka upotreba|risk|Razgovor o Wikipediji:Šabloni visokog rizika|info=Ovo je vrlo velik broj!|demo=Yesno}}</syntaxhighlight> ; Rezultat {{Široka upotreba|risk|Razgovor o Wikipediji:Šabloni visokog rizika|info=Ovo je vrlo velik broj!|demo=Yesno}} == Pomoćni šabloni i moduli == * {{tl|ombox}}, koji koristi {{module link|Message box|ombox}} * {{module link|High-use|main}} * {{module link|Transclusion count|fetch}} == Povezano == * {{tl|pp-template}} – šablon zaštite koji se obično postavlja na šablone visokog rizika * {{tl|Used in system}} – za šablone koji se koriste u korisničkom interfejsu Wikipedije == Brojači šablona == * [[toollabs:templatecount/]] – jednostavan za upotrebu; vraća trenutni broj uključivanja šablona u stvarnom vremenu * <span class="plainlinks">[{{fullurl:Special:MostLinkedTemplates|limit=500}} Special:MostLinkedTemplates]</span> – posebna stranica za pronalaženje najčešće uključivanih šablona == TemplateData == {{TemplateData header}} <templatedata> { "params": { "1": { "label": "broj uključivanja (ZASTARJELO)", "description": "Statični broj uključivanja šablona ili riječ \"risk\" bez navodnika, čime se umjesto stvarne vrijednosti prikazuje \"vrlo velikom broju\".", "type": "string", "suggestedvalues": [ "risk" ], "deprecated": "Ova vrijednost bit će zanemarena ako su za trenutnu stranicu dostupni podaci o uključivanjima." }, "2": { "label": "stranica za razgovor, ili upotreba oznake +", "description": "Drugi parametar ima više značenja. Ako je postavljen na \"yes\" bez navodnika, broj uključivanja prikazat će se u obliku \"#.###+\" umjesto \"približno #.###\". U tom se slučaju vrijednosti zaokružuju naniže, a ne na najbliži broj s odgovarajućim brojem značajnih znamenaka. Ako je postavljen na bilo koju drugu nepraznu vrijednost, zamijenit će vezu na stranicu za razgovor o šablonu vrijednošću parametra; naprimjer, 2=WP:VPT umetnut će vezu na WP:VPT.", "type": "string" }, "info": { "label": "Dodatne informacije", "description": "Ako je postavljen na nepraznu vrijednost, vrijednost ovog parametra umetnut će se u tekst šablona.", "type": "content" }, "demo": { "label": "ime šablona (namijenjeno za demonstraciju)", "description": "Koristi broj uključivanja za šablon na stranici [[Šablon:<Ime_šablona>]] umjesto da otkriva na kojem se šablonu koristi. Veličina slova mora se tačno podudarati s vrijednošću korištenom u Special:PrefixIndex/Modul:Transclusion_count/data/.", "type": "string" }, "no-percent": { "label": "Bez postotka", "description": "Ako je postavljen na \"yes\", potiskuje automatsku napomenu o postotku svih stranica.", "type": "boolean", "suggestedvalues": [ "yes" ] }, "system": { "description": "Umjesto ovoga neposredno koristite {{Used in system}}.", "deprecated": true } }, "description": "Okvir s porukom za zaglavlje dokumentacije šablona o velikom broju stranica koji ga koriste.", "format": "inline" } </templatedata> <includeonly>{{igralište-drugo|| <!-- Kategorije idu ispod ove linije --> [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }}</includeonly> 5cki40hhz9v5p14d15ahbqefy4n1txi 10 4721698 42585961 2026-04-28T02:00:21Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Used in system]] na [[Šablon:Upotreba u sistemskim porukama]] 42585961 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Upotreba u sistemskim porukama]] 35bhucs1qi7m90kop5qj5thd8z1v86x 10 4721699 42585975 2026-04-28T02:14:51Z Vipz 151311 Nova stranica: {{#invoke:Submit an edit request|button}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 42585975 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|button}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> fmz461vtigl3b81wdjepv19k95bs8u3 42585978 42585975 2026-04-28T02:23:35Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Submit an edit request]] na [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585975 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|button}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> fmz461vtigl3b81wdjepv19k95bs8u3 10 4721700 42585976 2026-04-28T02:15:38Z Vipz 151311 Nova stranica: {{#invoke:Submit an edit request|link}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> 42585976 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|link}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> bw23ghhtns26bf117dy21la9hst8nfl 42585980 42585976 2026-04-28T02:23:35Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Submit an edit request/link]] na [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/link]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585976 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|link}}<noinclude> {{documentation}} <!-- Categories go on the /doc subpage, and interwikis go on Wikidata. --> </noinclude> bw23ghhtns26bf117dy21la9hst8nfl 828 4721701 42585977 2026-04-28T02:18:12Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Upotreba u sistemskim porukama}} Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Submit an edit request]]. Opis funkcije svake poruke nalazi se u komentarima modula. 42585977 wikitext text/x-wiki {{Upotreba u sistemskim porukama}} Ovaj modul sadrži konfiguracijske podatke za [[Modul:Submit an edit request]]. Opis funkcije svake poruke nalazi se u komentarima modula. jubvzxicwfoe5r1r827fymamribce82 10 4721702 42585979 2026-04-28T02:23:35Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Submit an edit request]] na [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585979 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu]] mcoj8b3iif22dmiraoycnfij4n5jh7h 10 4721703 42585981 2026-04-28T02:23:35Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Submit an edit request/link]] na [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/link]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42585981 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/link]] 0keittjfa9fm4l0n17h1abgugf7yofp 14 4721704 42585992 2026-04-28T02:57:57Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Kategorija za održavanje}} Ovdje se nalaze sve stranice i potkategorije povezane sa [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštitom stranica]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Zaštita]] 42585992 wikitext text/x-wiki {{Kategorija za održavanje}} Ovdje se nalaze sve stranice i potkategorije povezane sa [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštitom stranica]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Zaštita]] g00usd1c2449bg35fdvrmqy7vtvxlv8 42586002 42585992 2026-04-28T03:16:29Z Vipz 151311 42586002 wikitext text/x-wiki {{Kategorija za održavanje}} Ova kategorija okuplja sve stranice i potkategorije povezane sa [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|zaštitom stranica]]. [[Kategorija:Održavanje Wikipedije|Zaštita]] acn01qi8rgicn54bopn06icq5r0n0nv 14 4721705 42586001 2026-04-28T03:15:21Z Vipz 151311 Nova stranica: __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Ova kategorija okuplja uže potkategorije koje sadrže zaštićene stranice. Automatska kategorizacija se vrši označivanjem stranica [[Šablon:Šabloni za zaštitu|šablonima za zaštitu stranica]]. Za pregled svih zaštićenih stranica, s mogućnošću sortiranja, može poslužiti i stranica [[Posebno:Zaštićene stranice]]. [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji| ]] 42586001 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Ova kategorija okuplja uže potkategorije koje sadrže zaštićene stranice. Automatska kategorizacija se vrši označivanjem stranica [[Šablon:Šabloni za zaštitu|šablonima za zaštitu stranica]]. Za pregled svih zaštićenih stranica, s mogućnošću sortiranja, može poslužiti i stranica [[Posebno:Zaštićene stranice]]. [[Kategorija:Zaštita stranica na Wikipediji| ]] a1mlj4bxaf8ydolues146z89sfaqidn 14 4721706 42586004 2026-04-28T03:21:25Z Vipz 151311 Nova stranica: __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Statusna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] 42586004 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Statusna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] tmw2zilbph8axv75yp79ul2arygalm9 42586008 42586004 2026-04-28T03:26:28Z Vipz 151311 42586008 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} [[File:Extended-protection-shackle.svg|right|64px]] Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Statusna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] dzg942p4jftkou6c57kkbukqm116tyj 14 4721707 42586005 2026-04-28T03:23:26Z Vipz 151311 Nova stranica: __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Puna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] 42586005 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Puna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] rzbeh2d4hvz6fg6758308pryazulzec 42586007 42586005 2026-04-28T03:25:37Z Vipz 151311 42586007 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} [[File:Full-protection-shackle.svg|right|64px]] Stranice zaštićene u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Puna zaštita}}. [[Kategorija:Zaštićene stranice|Statusna]] n5syyaths0f8dk8qj4y2toozl62zmda 10 4721708 42586016 2026-04-28T04:44:07Z Vipz 151311 Nova stranica: {{Navbox | state = {{{state|{{{1|<includeonly>{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Modul||collapsed}}</includeonly>}}}}}} | title = [[:Kategorija:Šabloni za zaštitu|Šabloni za zaštitu]] | tracking = no | list1 = <div style="overflow:auto;"> {{{!}} style="margin:0 auto; border-collapse:separate; border-spacing:0.6em 0.2em; background:transparent;" {{!}}- ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:1px solid #aaa;" {{!}} ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:... 42586016 wikitext text/x-wiki {{Navbox | state = {{{state|{{{1|<includeonly>{{#ifeq:{{NAMESPACE}}|Modul||collapsed}}</includeonly>}}}}}} | title = [[:Kategorija:Šabloni za zaštitu|Šabloni za zaštitu]] | tracking = no | list1 = <div style="overflow:auto;"> {{{!}} style="margin:0 auto; border-collapse:separate; border-spacing:0.6em 0.2em; background:transparent;" {{!}}- ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:1px solid #aaa;" {{!}} ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:1px solid #aaa;" {{!}} Uređivanje ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:1px solid #aaa;" {{!}} Premještanje ! scope="col" style="padding:0.25em 1em; border-bottom:1px solid #aaa;" {{!}} Postavljanje datoteka {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Općenito {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-premještanje}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-postavljanje}} {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} [[Wikipedija:Biografije živih osoba|Biografije živih osoba]] {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-bžo}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Stranica za razgovor blokiranog korisnika {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-korisnik-razgovor}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Spor oko sadržaja {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-spor}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-premještanje-spor}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} [[Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica#Službena zaštita|Službena zaštita]] {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-ured}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} [[Wikipedija:Čaraparstvo|Čaraparstvo]] {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-čarape}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Šabloni i moduli visokog rizika {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-šablon}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Vandalizam {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-vandalizam}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|zs-premještanje-vandalizam}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}- ! scope="row" style="font-weight:normal; padding:0.25em 1em;" {{!}} Stranica za razgovor {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} {{tl|trajno zaštićeno}} {{tl|privremeno zaštićeno}} {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}} style="padding:0.25em 1em;" {{!}} – {{!}}} </div> | below = [[Modul:Protection banner]] automatski prepoznaje vrstu stranice i nivo zaštite. }}<noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Collapsible option |statename=optional |default=collapsed}} [[Kategorija:Šabloni za zaštitu| ]] [[Kategorija:Administrativni šabloni|Zaštita]] }} </noinclude> cijimm1rad4asr92lan69tyn1umvlna 14 4721709 42586020 2026-04-28T04:48:18Z Vipz 151311 Nova stranica: __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} [[File:Semi-protection-shackle.svg|right|64px]] Šabloni zaštićeni u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Djelomična zaštita}}. [[Kategorija:Stranice pod djelomičnom zaštitom|Šabloni]] 42586020 wikitext text/x-wiki __HIDDENCAT__ {{Kategorija za održavanje}} [[File:Semi-protection-shackle.svg|right|64px]] Šabloni zaštićeni u skladu s {{slink|Wikipedija:Pravila o zaštiti stranica|Djelomična zaštita}}. [[Kategorija:Stranice pod djelomičnom zaštitom|Šabloni]] 2ieqxl6ahnhqtuv4wv606qegohxq1uu 10 4721710 42586023 2026-04-28T04:58:23Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Pp-template]] na [[Šablon:Zs-šablon]] 42586023 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Zs-šablon]] jn2e52iarvhu4xrjewoqqsvvr90zavk 10 4721711 42586025 2026-04-28T05:00:02Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Zs-šablon]] 42586025 wikitext text/x-wiki #REDIRECT [[Šablon:Zs-šablon]] hzpea1oo98168loiac0hisigaar0vyo 0 4721712 42586036 2026-04-28T06:18:20Z Duma 16555 Nova stranica: [[File:Electromagnetic spectrum 2.jpg|thumb|upright=1.8| {{center|[[Elektromagnetski spektar]] – talasne dužine u metrima}}]] '''Fotosintetski pigment''' ('''pomoćni pigment'''; '''hloroplastni pigment'''; '''antenski pigment''') je [[biološki pigment|pigment]] koji je prisutan u [[hloroplast]]ima ili fotosintetskim [[bakterija]]ma i hvata [[svjetlost|svjetlosnu]] energiju potrebnu za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Spisak fotosintetskih pigmenata (po rastućem redoslijedu... 42586036 wikitext text/x-wiki [[File:Electromagnetic spectrum 2.jpg|thumb|upright=1.8| {{center|[[Elektromagnetski spektar]] – talasne dužine u metrima}}]] '''Fotosintetski pigment''' ('''pomoćni pigment'''; '''hloroplastni pigment'''; '''antenski pigment''') je [[biološki pigment|pigment]] koji je prisutan u [[hloroplast]]ima ili fotosintetskim [[bakterija]]ma i hvata [[svjetlost|svjetlosnu]] energiju potrebnu za [[fotosinteza|fotosintezu]]. Spisak fotosintetskih pigmenata (po rastućem redoslijedu polarnosti): * [[Karoten]]: narandžasti pigment * [[Ksantofil]]: žuti pigment * [[Feofitin|Feofitin ''a'']]:<ref name=phaeophytin>[http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf CHLOROPHYLLS] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160328104440/http://www.fao.org/ag/agn/jecfa-additives/specs/Monograph1/Additive-128.pdf |date=2016-03-28 }}, JECFA, 1987</ref> sivo-smeđi pigment * [[Feofitin|Feofitin ''b'']]:<ref name=phaeophytin /> žuto-smeđi pigment * [[Hlorofil a|Hlorofil ''a'']]: plavo-zeleni pigment * [[Hlorofil b|Hlorofil ''b'']]: žuto-zeleni pigment Hlorofil ''a'' je najčešći od šest, prisutan u svakoj biljci koja vrši fotosintezu. Svaki pigment efikasnije apsorbira svjetlost u različitom dijelu [[elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]]. Hlorofil ''a'' dobro apsorbira u rasponu od 400–450 nm i na 650–700 nm; hlorofil ''b'' na 450–500 nm i na 600–650 nm. Ksantofil dobro apsorbira na 400–530 nm. Međutim, nijedan od pigmenata<ref>{{cite journal |last1=Virtanen |first1=Olli |last2=Constantinidou |first2=Emanuella |last3=Tyystjarvi |first3=Esa |title=Chlorophyll does not reflect green light – how to correct a misconception |url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/00219266.2020.1858930 |journal=Journal of Biological Education |date=2022 |volume=56 |issue=5 |pages=552–559 |publisher=Taylor & Francis Online |doi=10.1080/00219266.2020.1858930 |access-date= 26 January 2024|doi-access=free }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gruszecki |first1=Wieslaw |last2=Grudzinski |first2=Wojciech |last3=Banaszek-Glos |first3=Agnieszka |last4=Matula |first4=Magdalena |last5=Kernen |first5=Peter |last6=Krupa |first6=Zbigniew |last7=Sielewiesiuk |first7=Jan |title=Xanthophyll pigments in light-harvesting complex II in monomolecular layers: localisation, energy transfer and orientation |url=https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |website=Connecting Repositories |publisher=Elservier |pmid=10393259 |archive-url=https://web.archive.org/web/20190419065642/https://core.ac.uk/download/pdf/81974593.pdf |access-date=27 January 2024|archive-date=2019-04-19 |doi=10.1016/s0005-2728(99)00055-9 |volume=1412 |year=1999 |pages=173–83 }}</ref> ne apsorbira dobro u zeleno-žutom području; difuzna refleksija neapsorbirane zelene svjetlosti odgovorna je za obilnu zelenu boju koja se vidi u prirodi. == Bakterije == Poput biljaka, [[cijanobakterije]] koriste vodu kao donor elektrona za fotosintezu i stoga oslobađaju [[kisik]]; također koriste klorofil kao pigment. Osim toga, većina cijanobakterija koristi [[fikobiliprotein]]e, pigmente topljive u vodi koji se nalaze u citoplazmi hloroplasta, za hvatanje svjetlosne energije i njen prijenos na hlorofile. Neke cijanobakterije, prohlorofiti, koriste hlorofil b umjesto fikobilina. Smatra se da su se hloroplasti u biljkama i algama razvili iz cijanobakterija. Nekoliko drugih grupa bakterija koristi [[bakterioklorofil]]ne pigmente (slične hlorofilima) za fotosintezu. Za razliku od cijanobakterija, ove bakterije ne proizvode kisik; one obično koriste [[sumporovodik]] umjesto vode kao donor elektrona. Nedavno je u nekim morskim [[Gammaproteobacteria|gamaproteobakterijama]] pronađen vrlo drugačiji pigment: [[proteorodopsin]]. Sličan je bakteriorodopsinu i vjerovatno potiče od njega (vidi dolje: pod [[#Arheje]]). == Arheje == {{further|Arheje}} [[Halobacteria|Halobakterije]] koriste pigment [[bakteriorodopsin]] koji djeluje direktno kao [[protonska pumpa]] kada je izložen svjetlosti. == Reference == {{reflist}} [[Kategorija:Fotosintetički pigmenti]] 6mjbbno5edbobwec10wa3b0v2jcxtjn 0 4721713 42586037 2026-04-28T06:18:34Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586037 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721714 42586038 2026-04-28T06:18:49Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586038 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721715 42586039 2026-04-28T06:19:00Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586039 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721716 42586040 2026-04-28T06:19:20Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586040 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721717 42586041 2026-04-28T06:19:32Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586041 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721718 42586042 2026-04-28T06:19:48Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586042 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 0 4721719 42586043 2026-04-28T06:19:59Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Fotosintetski pigment]] 42586043 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Fotosintetski pigment]] bf9g6bng8yc0k3tcutzw8kitpczwv5l 1 4721720 42586057 2026-04-28T08:02:31Z ~2026-25875-27 347258 /* Knez- Knjaz u Crnoj Gori */ novi odjeljak 42586057 wikitext text/x-wiki == Knez- Knjaz u Crnoj Gori == Ja imam dilemu oko titula u Crnoj Gori. Koliko ja znam, titula KNEZA, umjesto KNJAZA, ... Crna Gora nikad nije imala KNEŽEVE, nego KNJAŽEVE. SVI nazovi KNEŽEVI u Crnoj Gori u svojoj dobro poznatoj i dugoj Historiji su bili KNJAŽEVI. Zašto SERBSKI entitet i TKO im je dao za PRAVO da sve POZAJMLJUJU i KRADU od Crne Gore I SVEGA CRNGORSKOG? Recimo, mineralna Voda Knjaz Miloš treba da bude Knez Miloš. Srbija nikad nije imala KNJAŽEVE, nego KNEZEVE. Pitam se odakle Wikipediji za PRAVO da mijenja ČINJENICE, koje Cijeli svijet zna. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-25875-27|&#126;2026-25875-27]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-25875-27|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 10:02 (CEST) 91oaew5e5oxulvz0iy9r5be2zo4eqoz 8 4721721 42586067 2026-04-28T10:40:21Z Aca 108187 prenosim konfiguracijsku datoteku sa enwikija 42586067 javascript text/javascript //See http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove for basic documentation on configuration. //<nowiki> // Adding falafel to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // fields to ask for in form option: 'Falafel', // option listed in the select list descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Some falafel for you!', // header that appears at the top of the talk page post (optional) image: 'Falafel award.png', // image for the item imageSize: '120px' // size to display image (optional) }; // Adding more kitten images ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Adding toast sandwich to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Toast sandwich', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'A toast sandwich for you!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> nwnguyaphuyq2a8rxd0uz04y045ccbm 42586068 42586067 2026-04-28T10:45:34Z Aca 108187 + 42586068 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte: http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Adding falafel to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // fields to ask for in form option: 'Falafel', // option listed in the select list descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Some falafel for you!', // header that appears at the top of the talk page post (optional) image: 'Falafel award.png', // image for the item imageSize: '120px' // size to display image (optional) }; // Adding more kitten images ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Adding toast sandwich to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Toast sandwich', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'A toast sandwich for you!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> sihce0fnminsk4kr08f6azpx6555j6s 42586069 42586068 2026-04-28T10:45:53Z Aca 108187 + 42586069 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Adding falafel to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // fields to ask for in form option: 'Falafel', // option listed in the select list descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Some falafel for you!', // header that appears at the top of the talk page post (optional) image: 'Falafel award.png', // image for the item imageSize: '120px' // size to display image (optional) }; // Adding more kitten images ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Adding toast sandwich to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Toast sandwich', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'A toast sandwich for you!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> bwydrfekv5p5rlmsx9uzhavrjyyjx8t 42586070 42586069 2026-04-28T10:56:43Z Aca 108187 prevod 42586070 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Adding toast sandwich to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Toast sandwich', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'A toast sandwich for you!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> 38gtgkx37oecuzfv8h1vytqkap0hw5p 42586071 42586070 2026-04-28T10:57:34Z Aca 108187 + 42586071 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Adding toast sandwich to food options $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Tost-sendvič', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'Novi poklon: tost-sendvič!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> hxdlepl7bkzi14m7pir1dihda6qswio 42586072 42586071 2026-04-28T10:57:58Z Aca 108187 + 42586072 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel is a popular Middle Eastern street food made from ground chickpeas or fava beans and topped with salads, vegetables, and sauces. It is typically served in a pocket of pita bread.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Dodaje tost-sendvič u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Tost-sendvič', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'Novi poklon: tost-sendvič!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> jef0oh6kzh9tmmwqpcdz1g3hg967aaj 42586076 42586072 2026-04-28T11:12:15Z Aca 108187 42586076 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel je popularno bliskoistočno jelo od mljevene leblebije ili boba, koje se poslužuje sa salatama, povrćem i umacima. Obično se služi u pita-hljebu.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Dodaje tost-sendvič u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Tost-sendvič', descr: 'Toast sandwiches are made by putting a thin slice of toast between two thin slices of bread with a layer of butter, and adding salt and pepper to taste. Its origins can be traced to the Victorian years.', header: 'Novi poklon: tost-sendvič!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> 3mig4hwu9go5yp4x5ozg5y3grmw5q17 42586078 42586076 2026-04-28T11:18:07Z Aca 108187 + 42586078 javascript text/javascript // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel je popularno bliskoistočno jelo od mljevene leblebije ili boba, koje se poslužuje sa salatama, povrćem i umacima. Obično se služi u pita-hljebu.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Dodaje tost-sendvič u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Tost-sendvič', descr: 'Tost-sendviči prave se od tanke kriške tosta stavljene između dvije tanke kriške hljeba premazane maslacem, uz dodatak soli i bibera po ukusu. Porijeklo im seže do viktorijanskog doba.', header: 'Novi poklon: tost-sendvič!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> tsj04sgb06dxmey9idz1jicn1met4hm 42586086 42586078 2026-04-28T11:29:12Z Aca 108187 napomena o autorstvu 42586086 javascript text/javascript // Ova konfiguracija preuzeta je i prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku // https://en.wikipedia.org/wiki/MediaWiki:WikiLove.js // Pogledajte historiju spomenute stranice za pripisivanje // Za dokumentaciju Wikiljubavi pogledajte stranicu http://www.mediawiki.org/wiki/Extension:WikiLove //<nowiki> // Dodaje falafel u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.falafel = { fields: [ 'header', 'message' ], // polja koja treba popuniti u obrascu option: 'Falafel', // opcija navedena na listi za izbor descr: 'Falafel je popularno bliskoistočno jelo od mljevene leblebije ili boba, koje se poslužuje sa salatama, povrćem i umacima. Obično se služi u pita-hljebu.', header: 'Novi poklon: falafel!', // naslov koji se prikazuje iznad poruke na stranici za razgovor (neobavezno) image: 'Falafel award.png', // slika za stavku imageSize: '120px' // veličina slike za prikaz (neobavezno) }; // Dodaje još slika mačića ^-.-^ $.wikiLoveOptions.types.kitten.gallery.imageList = ['Cucciolo gatto Bibo.jpg', 'Kitten (06) by Ron.jpg', 'Kitten-stare.jpg', 'Red Kitten 01.jpg', 'Kitten in a helmet.jpg', 'Cute grey kitten.jpg', 'Iris cat.jpg', 'Young cats.jpg', 'Youngkitten.JPG']; // Dodaje tost-sendvič u kategoriju "Hrana i piće" $.wikiLoveOptions.types.food.subtypes.toastsandwich = { fields: [ 'header', 'message' ], option: 'Tost-sendvič', descr: 'Tost-sendviči prave se od tanke kriške tosta stavljene između dvije tanke kriške hljeba premazane maslacem, uz dodatak soli i bibera po ukusu. Porijeklo im seže do viktorijanskog doba.', header: 'Novi poklon: tost-sendvič!', image: 'An image of a toast sandwich, shot from the side.jpg', imageSize: '120px' }; //</nowiki> 0uvx0x47m3xngz69qfc3irh6057hchr 9 4721722 42586082 2026-04-28T11:21:09Z Aca 108187 /* Napomena */ novi odjeljak 42586082 wikitext text/x-wiki == Napomena == Konfiguracija prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku ([[:en:MediaWikiju:WikiLove.js|izvornik]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:21 (CEST) 0el83err0m2bxokmxb9fihe06i710v4 42586083 42586082 2026-04-28T11:21:24Z Aca 108187 /* Napomena */ 42586083 wikitext text/x-wiki == Napomena == Konfiguracija prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku ([[:en:MediaWiki:WikiLove.js|izvornik]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:21 (CEST) 8aikeznbv80focnb5kxrmt45vd3fpdg 42586087 42586083 2026-04-28T11:30:47Z Aca 108187 /* Napomena */ odgovor 42586087 wikitext text/x-wiki == Napomena == Konfiguracija prevedena sa Wikipedije na engleskom jeziku ([[:en:MediaWiki:WikiLove.js|izvornik]]). – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:21 (CEST) :Naznačeno na samoj stranici. Dobrodošao je svaki dodatak. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:30 (CEST) k0rh0nt9qa9u6x42t97iry7sjaudar9