Wikipedija shwiki https://sh.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica MediaWiki 1.46.0-wmf.26 first-letter Mediji Posebno Razgovor Korisnik Razgovor s korisnikom Wikipedija Razgovor o Wikipediji Datoteka Razgovor o datoteci MediaWiki Razgovor o MediaWikiju Šablon Razgovor o šablonu Pomoć Razgovor o pomoći Kategorija Razgovor o kategoriji Portal Razgovor o portalu Nacrt Razgovor o nacrtu TimedText TimedText talk Modul Razgovor o modulu Event Event talk Uran (planeta) 0 3377 42586313 42503734 2026-04-29T20:04:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586313 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Uranus2.jpg|Planeta Uran.|thumb|300px]] '''Uran''' (simbol: [[File:Uranus symbol (fixed width).svg|16px|⛢]]) je sedmi po redu [[planet]] od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.), iako ga se može vidjeti i golim okom. Oko Sunca obiđe za 84,32 godine. [[Ekvator]]skoga je [[promjer]]a 51 118 [[km]], oko 4 puta većeg od Zemljina, [[masa]] mu je 14,5 puta veća od Zemljine, obrne se oko osi za 17 sati 14 minuta, a gušći je od vode 1,27 puta. Zbog brze vrtnje splošten je. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Zbog toga mu se redoslijed [[godišnja doba|godišnjih doba]] bitno razlikuje od redoslijeda ostalih planeta: četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, kada se izmjena dana i noći zbiva jedino u području ekvatora, sa Suncem nisko pri [[obzor]]u. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, i tako dalje. Iako ekvator nije stalno osunčan, temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području. U atmosferi, s najnižom temperaturom od –224 [[celzij|°C]], pušu vrlo brzi [[vjetar|vjetrovi]] u smjeru vrtnje i lebde oblaci [[metan]]a. Zbog metana [[atmosfera]] ima modrikast odbljesak. Unutrašnjost Urana sadrži stjenovitu jezgru usporedivu sa Zemljom, oko koje se nalazi prostrani [[led]]eni omotač koji se sastoji od vode i [[amonijak]]a (vodeno-amonijačni ocean), te najviše pridonosi ukupnoj planetnoj masi. Uran ima prostrano [[magnetsko polje]] kojemu je os prema osi vrtnje nagnuta za 60°, te za 1/3 polumjera udaljena od planetnoga središta; ima [[ionosfera|ionosferu]] i [[Van Allenovi pojasi zračenja|radijacijske pojasove]]. Uz 27 [[prirodni satelit|prirodnih satelita]] prati ga sustav od 13 tankih, odvojenih prstenova. Pet najvećih satelita jesu: [[Miranda (mjesec)|Miranda]], [[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Umbriel (mjesec)|Umbriel]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Oberon (mjesec)|Oberon]]. <ref> '''Uran''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=63293] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref> Uran odbija oko 51% [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]] ([[albedo]] 0,51). Za planete dalje od [[Saturn]]a, [[Antika|antički narodi]] nisu znali. Uran je na rubu vidljivosti golog oka jer mu je za [[opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj dostigne [[prividna magnituda|prividnu magnitudu]] ''m'' = +5,8. Neptun za prosječne opozicije ima zvjezdaju veličinu ''m'' = +7,6. Na srednjim udaljenostima od Sunca, koje iznosi 19,2 i 30 AJ, Uran i Neptun obiđu po stazama za 84 odnosno 165 godina. Stoga se među zvijezdama gibaju veoma sporo. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vide kao pločice kutnog promjera 4[[lučna sekunda|"]] odnosno 2". [[Uran (mitologija)|Uran]] je u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bog neba i otac [[Titan (mitologija)|Titana]]. == Fizička svojstva == [[Datoteka:Uranus Earth Comparison.png|mini|desno|300 px|Usporedba veličina između [[Zemlja|Zemlje]] i Urana.]] [[Datoteka:Uranus-intern-en.png|mini|desno|300 px|Unutarnja građa planeta Urana.]] [[Datoteka:Uranian Magnetic field.gif|mini|desno|300 px|Uranovo [[magnetsko polje]].]] Uran spada u plinovite divove, kao i [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Smatra se da, kao i Neptun, ima malu kamenu jezgru. Na jezgru se nastavlja omotač od [[voda|vodenog]] leda, [[metan]]a i [[amonijak]]a, koji prema van postupno prelazi u [[atmosfera|atmosferu]]. Uran, za razliku od ostalih plinovitih divova, nema vlastiti izvor topline u unutrašnjosti.<ref name="Podolak Weizman et al. 1995" /> Otkriveno je da se ispod atmosfere Urana komeša oko 6000 milja debeo sloj vruće vode koji okružuje rastopljenu stjenovitu jezgru. Najniža [[temperatura]] je izmjerena na razini s tlakom od 100 [[Bar (jedinica)|milibara]] i iznosi 52 [[Kelvin|K]]. Iznad tog sloja temperatura raste do 150 K (-123&nbsp;°C) u razrijeđenoj gornjoj atmosferi. Temperatura prema unutrašnjosti raste do nekoliko tisuća °C. Za vrijeme prolaska letjelice [[Voyager 2]] Uranov južni [[pol]] je bio okrenut Suncu. Iz toga proizlazi da bi polarna područja trebala biti toplija od [[ekvator]]skih što, iz nepoznatih razloga, ipak nije slučaj. Fizička svojstva planeta uvjetovana su masom i količinom [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]]. Masa Urana i [[Neptun]]a je bitno manja od masa Jupitera i Saturna, pa je manji i udio [[vodik]]a i [[helij]]a u ukupnoj masi planeta. Posebno je [[gustoća]] Neptuna veća. U Uranovoj atmosferi nalazi se više metana nego u Neptunovoj. Uran je zelenkastomodrikaste boje baš zato što metan upija svjetlost [[Komplementarne boje|komplementarnih boja]]. Ravnoteža temperatura iznosi kod Urana 64 K, a kod Neptuna 51 K, no [[infracrveno zračenje]] otkriva da se u atmosferi nalazi sloj temperature povišene do 100 K na Uranu, a do 140 K na Neptunu. U tim slojevima metan i vodik moraju biti plinoviti, dok [[amonijak]] prelazi iz plinovitog stanje u tekuće i čvrsto.<ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref> === Atmosfera === Uranova [[atmosfera]] se sastoji velikom većinom od [[vodik]]a (83%) i [[helij]]a (15%), nešto malo [[metan]]a (2%), a [[voda|vode]] i [[amonijak]]a ima u tragovima.<ref name="Lunine 1993" /> Metan u atmosferi daje Uranu karakterističnu modrozelenu boju jer upija svjetlost [[Komplementarne boje|komplementarnih boja]]. Atmosfera Urana je gotovo bezlična. Providna je i čista do velikih dubina gdje se nalaze oblaci smrznutog metana.<ref name="Lunine 1993" /> Polarno je područje prekriveno sumaglicom. Vjetrovi na ekvatoru pušu brzinama do 50 [[Metar u sekundi|m/s]], znatno sporije nego na drugim plinovitim divovima. Uran pokazuje pojaseve paralelne s [[ekvator]]om, ali vrlo teško uočljive, čak i uz računalnu obradu slika. Međutim, novije fotografije [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]] ('''HST''') pokazuju sve veću i veću aktivnost u Uranovoj atmosferi. HST je tijekom 1998. snimio čak 20 svijetlih oblaka na različitim visinama. Svijetle oblake vjerojatno čine kristali metana. Sumnja se da su promjene nastale uslijed promjene orijentacije Urana prema Suncu. Naime, Sunce obasjava područja sve bliže ekvatoru, pa izmjena dana i noći ima sve veću utjecaj na temperaturu pojedinih dijelova Urana. Na Uranu se, zapravo, događa izmjena godišnjih doba. Oko godine 2007., Sunce je bilo iznad Uranova ekvatora. === Orbita i rotacija === Jedan Uranov obilazak oko Sunca traje 83,83 [[godina|godine]]. Okrene se oko svoje osi za 17 [[sat]]i i 14 [[minuta]]. Kao i sva plinovita tijela ima diferencijalnu rotaciju (trajanje dana ovisi o udaljenosti od ekvatora), ali bržu pri polovima. Uran je neobičan po tome što je okrenut "na bok", t.j. os rotacije mu je nagnuta čak 98° u odnosu na putanju oko Sunca ([[retrogradno gibanje]]). Mogući uzrok bi nekoliko uzastopnih sudara s manjim tijelima iz istog smjera. Dakle se samo za 8° naginje prema ravnini [[ekliptika|ekliptike]], pa se može reći da se Uran kotrlja ekvatorom po stazi! Dakako, ekvator pritom u prostoru ostaje stalno paralelan samom sebi. Zato će polovicu svoga [[ophodno vrijeme|ophodnog vremena]], a to je oko 42 godine, usmjeravati prema Suncu više područje jednog pola, a drugih 42 godine područje drugog pola. Područje pola koje je okrenuto Suncu je "dnevno", a područje oko suprotnog pola je "noćno". No bez obzira na rasvijetljenost, sva su područja na podjednakoj temperaturi. Uran ima brzu i zonalnu vrtnju (rotaciju). Period vrtnje oblaka koje je snimila svemirska letjelica [[Voyager 2]] raste od 15 sati na 44° do 17 sati na 26° [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Dakle, vrtnja je sporija u ekvatorskom nego u polarnom području, što je primjer suprotan zonalnoj vrtnji u Jupiteru i Saturnu. U smjeru vrtnje pušu snažni vjetrovi. Polarno područje prekriveno je sumaglicom. === Magnetsko polje === Uranovo [[magnetsko polje]] je nagnuto čak 55° prema osi rotacije, a smatra se da nastaje relativno blizu površine. Intenzitet Uranovog [[magnetsko polje|magnetskog polja]] otprilike odgovara Zemljinom polju, iako Uranovo polje znatno se mijenja od mjesta do mjesta zbog velikog odmaka izvora polja od središta planeta. Izvor magnetskog polja je nepoznat. Kao i kod ostalih planeta s magnetskim poljima, postoji magnetski rep u smjeru suprotnom od Sunca, koji se kod Urana proteže najmanje 10 milijuna km iza planeta. Veliki nagib osi rotacije planeta zajedno s nagibom magnetskog polja čine magnetski rep zavijenim u spiralu. == Uranovi sateliti == Vidi: [[Uranovi prirodni sateliti]] Do danas je pronađeno ukupno 27 Uranovih [[prirodni satelit|prirodnih satelita]]. Uran je sve do nedavno, sa svojih tadašnjih 20 poznatih satelita, držao rekord u [[Sunčev sustav|Sunčevu sustavu]], dok ga nedavno nisu pretekli Saturn sa 31 i Jupiter s ukupno 61 satelitom. Za razliku od ostalih planeta čiji sateliti dobivaju imena po mitskim likovima, Uranovi dobivaju imena likova iz djela [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] i [[Alexander Pope|Alexandera Popea]]. Voyager je otkrio da su svi Uranovi sateliti sastavljeni od stijena i običnog vodenog leda . Mogu se podijeliti u tri skupine: * Prvu skupinu čine 13 unutarnjih satelita koji su vrlo mali i tamni, otkriveni većinom na fotografijama Voyagera 2. To su, redom od Urana prema van: [[Kordelija (mjesec)|Kordelija]] (Cordelia), [[Ofelija (mjesec)|Ofelija]] (Ophelia), [[Bjanka (mjesec)|Bjanka]] (Bianca), [[Kresida (mjesec)|Kresida]] (Cressida), [[Dezdemona (mjesec)|Dezdemona]] (Desdemona), [[Julija (mjesec)|Julija]] (Juliet), [[Porcija (mjesec)|Porcija]] (Portia), [[Rozalinda (mjesec)|Rozalinda]] (Rosalind), [[Kupid (mjesec)|Kupid]], [[Belinda (mjesec)|Belinda]], [[Perdita (mjesec)|Perdita]], [[Pak (mjesec)|Pak]] (Puck) i [[Mab (mjesec)|Mab]]. * Drugu skupinu čine 5 velikih satelita: [[Miranda (mjesec)|Miranda]], [[Ariel (mjesec)|Ariel]], [[Umbriel (mjesec)|Umbriel]], [[Titanija (mjesec)|Titanija]] i [[Oberon (mjesec)|Oberon]] * Treću skupinu čine 7 vanjskih satelita, otkrivenih tijekom 1997. i kasnije, koji su mnogostruko više udaljenih od Oberona: [[Francisco (mjesec)|Francisco]], [[Caliban (mjesec)|Caliban]], [[Stephano (mjesec)|Stephano]], [[Trinculo (mjesec)|Trinculo]], [[Sycorax (mjesec)|Sycorax]], [[Prospero (mjesec)|Prospero]], [[Setebos (mjesec)|Setebos]] i [[Ferdinand (mjesec)|Ferdinand]]. [[Datoteka:Uranus rings and moons.jpg|mini|desno|300px|Uranov sustav prstenova.]] U opsežnim izvještajima o susretu s Uranom, ekipa od 40 učenjaka zaključila su da je gustoća Uranovih satelita znatno veća od gustoće Saturnovih satelita. Podaci s Voyagera 2 pokazali su da su dva veća unutarnja Uranova satelita, Arijel i Umbrijel, lakši po sastavu od vanjskih satelita ,Titanije i Oberona, što je vrlo neobično. [[Miranda (mjesec)|Miranda]] pokazuje niz najraznoličnijih geoloških oblika. Prekrivena je dolinama, strminama, pukotinama, kraterima, terasama. [[Ariel (mjesec)|Ariel]] ima brojne rasjede i jarke, te mnogo kružnih udubina. [[Umbriel (mjesec)|Umbriel]] ima površinu s mnogo udarnih kratera, a ističe se jedan sa svijetlim prstenom. [[Titanija (mjesec)|Titanija]] uz brojne kratere pokazuje složeni sistem kanjona. [[Oberon (mjesec)|Oberon]] nosi nekoliko velikih udarnih kratera. Prosječna gustoća i tih nebeskih tijela svjedoči o velikom udjelu vode. [[Datoteka:William Herschel01.jpg|mini|desno|300px|Pronalazač Urana, [[William Herschel]].]] == Uranovi prstenovi == {{glavni|Uranovi prstenovi}} Godine [[1977]]., za vrijeme okultacije (pomračenja) zvijezde ''Sigma [[Kentaur (zviježđe)|Kentaura]]'' Uranom, zamijećena je jedna nepredviđena pojava. Naime, zvijezda nije naglo nestala iza Urana, već je prije i poslije pomračenja 9 puta zatitrala. To je bio rezultat prolaska iza Uranovih 9 prstenova. Oni su tamne boje, svinuti i nagnuti. Ti prsteni obiđu oko planeta svakih 8 sati, dva puta većom brzinom od brzine rotacije Urana oko vlastite osi, koja iznosi 16 sati. Deseti i jedanaesti prsten su otkriveni kasnije, [[1985]]. godine ([[Voyager 2]]). Redom od Urana prema vani nalaze se prstenovi: '''1986U2R''', '''6''', '''5''', '''4''', '''Alfa''', '''Beta''', '''Eta''', '''Gama''', '''Delta''', '''Lambda''' (bivši 1986U1R) i '''Epsilon'''. Većina prstenova je široka tek nekoliko kilometara, osim prstena 1986U2R koji je širok 2500 km. Albedo prstenova je samo 0.03 (odbijaju tek 3% svjetlosti). Prstenovi su eliptični, posebno vanjski, i ne izgledaju cjelovitima poput Saturnovih prstenova. Veličina čestica je u rasponu od prašine do 10-metarskih gromada. Najudaljeniji prsten, Epsilon, je ujedno i najsvjetliji. Radio-mjerenja su pokazala da ovom prstenu nedostaju čestice manje od nekoliko decimetara. Rijetka Uranova vanjska atmosfera vodika bi mogla biti odgovorna za ovaj nedostatak. == Historija ljudskog istraživanja == Uran je prvi planet otkriven u moderno doba. Otkrio ga je [[William Herschel]], glazbenik koji je postao astronom amater, za vrijeme sustavnog pretraživanja neba, 13. ožujka [[1781]]. godine. Herschel je u početku mislio da je ugledao [[komet]]. Uran je, zapravo, viđen i mnogo puta prije (na granici je vidljivosti golim okom), ali je bio uvršten u karte kao obična zvijezda. [[John Flamsteed]] ga je 1690. katalogizirao kao ''34 Tauri'' (34 Bika). Herschel je Kraljevskom astronomskom društvu planet predložio nazvati "Jurjevom zvijezdom" ("Georgium sidus", po tadašnjem britanskom kralju Georgu III.), kao "zvijezdom koja je zasjala pod njegovom pokroviteljskom vladavinom". "HM Nautical Almanac Office" je Uran pod ovim imenom vodio do sredine XIX. st. Herschel je nakon nekoliko godina ([[1787]].) otkrio i 2 velika Uranova satelita Titaniju i Oberon, a Lassell je [[1851]]. otkrio Ariel i Umbriel. Miranda, najmanji od 5 velikih Uranovih satelita, otkrivena je [[1948]]. (Kuiper). Godine [[1977]], za vrijeme okultacije (pomračenja) zvijezde ''sigma Kentaura'' Uranom, praćenjem treperenja pomračene zvijezde prije zalaska za Uran, otkriveno je devet prstenova. Samo je jedna letjelica posjetila Uran: [[Voyager 2]], koji je 24. siječnja [[1986]]. prošao 81 500 km iznad vrhova Uranovih oblaka. Tada je fotografirano 5 poznatih Uranovih satelita, te otkriveno novih 10 satelita unutar Mirandine putanje (Kordelija, Ofelija, Bjanka, Kresida, Dezdemona, Julija, Porcija, Rozalinda, Belinda i Pak). Voyager 2 je otkrio i dva nova Uranova prstena. U novije vrijeme se ponovo (uz pomoć starih Voyagerovih fotografija, te promatranja modernim teleskopima) otkrivaju novi Uranovi sateliti. Tako su 1997 otkriveni Caliban i Sycorax (Gladman), a 1999 još tri satelita: Prospero (Holman), Setebos (Kavelaars) i Stephano (Karkoscha). == References == {{Reflist|2| | refs = <ref name="Podolak Weizman et al. 1995"> {{cite doi | 10.1016/0032-0633(95)00061-5 }} </ref> <ref name="Lunine 1993"> {{cite doi | 10.1146/annurev.aa.31.090193.001245 }} </ref> <!-- <ref name="horizons"> {{cite web | last = Yeomans | first = Donald K. | url = http://ssd.jpl.nasa.gov/horizons.cgi?find_body=1&body_group=mb&sstr=7 | title = HORIZONS Web-Interface for Uranus Barycenter (Major Body=7) | publisher = [[JPL Horizons On-Line Ephemeris System]] | accessdate = July 18, 2014 }} — Select "Ephemeris Type: Orbital Elements", "Time Span: 2000-01-01 12:00 to 2000-01-02". ("Target Body: Uranus Barycenter" and "Center: Solar System Barycenter (@0)".) </ref> <ref name="CSeligman"> {{cite web | last = Seligman | first = Courtney | title = Rotation Period and Day Length | url = http://cseligman.com/text/sky/rotationvsday.htm | accessdate = August 13, 2009 }} </ref> <ref name="fact"> {{cite web | url = http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/uranusfact.html|title = Uranus Fact Sheet|publisher = NASA|last = Williams|first = Dr. David R.|accessdate = August 10, 2007|date = January 31, 2005 }} </ref> <ref name="meanplane"> {{cite web | date=April 3, 2009 | title=The MeanPlane (Invariable plane) of the Solar System passing through the barycenter | url=http://home.surewest.net/kheider/astro/MeanPlane.gif | accessdate=April 10, 2009 }} (produced with [http://chemistry.unina.it/~alvitagl/solex/ Solex 10] written by Aldo Vitagliano; see also [[Invariable plane]]) </ref> <ref name="Seidelmann Archinal A'hearn et al. 2007"> {{cite doi | 10.1007/s10569-007-9072-y }} </ref> <ref name="nasafact"> {{cite web|url = http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Uranus&Display=Facts|title = NASA: Solar System Exploration: Planets: Uranus: Facts & Figures|publisher = NASA|last = Munsell|first = Kirk|accessdate = August 13, 2007|date = May 14, 2007 }} </ref> <ref name="Jacobson Campbell et al. 1992"> {{cite doi | 10.1086/116211 }} </ref> <ref name="ephemeris"> {{cite web|title=Twelve Year Planetary Ephemeris: 1995–2006|author=Espenak, Fred |work=NASA|url=http://sunearth.gsfc.nasa.gov/eclipse/TYPE/TYPE.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20070626153349/http://sunearth.gsfc.nasa.gov/eclipse/TYPE/TYPE.html|archivedate=2007-06-26|date=2005|accessdate=June 14, 2007 }} </ref> <ref name="OED"> {{cite encyclopedia | title = Uranus | encyclopedia = Oxford English Dictionary | edition = 2 | date = 1989 }} </ref> <ref name="BBCOUP"> The BBC Pronunciation Unit notes that {{IPA|/ˈjʊərənəs/}} "is the preferred usage of astronomers": {{cite book|last=Olausson|first=Lena|author2=Sangster, Catherine |title=The Oxford BBC Guide to Pronunciation|url=https://archive.org/details/oxfordbbcguideto0000olau|publisher=Oxford University Press|location=Oxford, England|date=2006|page=[https://archive.org/details/oxfordbbcguideto0000olau/page/404 404]|isbn=978-0-19-280710-6 }} </ref> <ref name="Lindal Lyons et al. 1987"> {{cite doi | 10.1029/JA092iA13p14987 }} </ref> <ref name="Conrath Gautier et al. 1987"> {{cite doi | 10.1029/JA092iA13p15003 }} </ref> <ref name="Feuchtgruber1999"> {{cite journal|author=Feuchtgruber, H.; Lellouch, E.; Bézard, B.; Encrenaz, Th.; de Graauw, Th.; Davis, G. R.|date=1999|title=Detection of HD in the atmospheres of Uranus and Neptune: a new determination of the D/H ratio|journal=Astronomy and Astrophysics|volume=341|pages=L17–L21|bibcode=1999A&A...341L..17F|first5=Th.}} </ref> <ref name="Smith Soderblom et al. 1986"> {{cite doi | 10.1126/science.233.4759.43 }} </ref> <ref name="Sromovsky & Fry 2005"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2005.07.022 }} </ref> <ref name="lexell"> {{cite journal| date = 1783| author = Lexell, A. J.|title = Recherches sur la nouvelle planete, decouverte par M. Herschel & nominee Georgium Sidus| journal = Acta Academia Scientarum Imperialis Petropolitanae|issue = 1| pages = 303–329 }} </ref> <ref name="Dreyer"> {{cite book|author=[[J. L. E. Dreyer|Dreyer, J. L. E.]], |date=1912|title=The Scientific Papers of Sir William Herschel|publisher=Royal Society and Royal Astronomical Society|volume=1|page=100|isbn=1-84371-022-6 }} </ref> <ref name="Miner12">[[#Miner|Miner]], p. 12 </ref> <ref name="Francisca"> {{cite journal|title=The meaning of the symbol H+o for the planet Uranus|author=Herschel, Francisca |date=1917|publisher=The Observatory|bibcode=1917Obs....40..306H|volume=40|page=306|journal=The Observatory }} </ref> <ref name="planetsbeyond"> {{cite book|title=Planets Beyond: Discovering the Outer Solar System|isbn=0-486-43602-0|last=Littmann| first=Mark|publisher=Courier Dover Publications|date=2004|pages=10–11 }} </ref> <ref name="georgeforbes"> {{cite web|title=History of Astronomy|author=Forbes, George |date=1909|url=http://www.vinnysa1store.com/historyofastronomy2.html#8|accessdate=August 7, 2007 }} </ref> <ref name="weather"> {{cite web |url=http://www.sciencedaily.com/releases/2006/10/061001211630.htm |title=Hubble Discovers Dark Cloud In The Atmosphere Of Uranus |publisher=Science Daily |accessdate=April 16, 2007 }} </ref> <ref name="Podolak Podolak et al. 2000"> {{cite doi | 10.1016/S0032-0633(99)00088-4 }} </ref> <ref name="Faure2007"> {{cite encyclopedia|last= Faure|first=Gunter|author2=Mensing, Teresa |title=Introduction to Planetary Science|encyclopedia=Introduction to Planetary Science|date=2007|publisher=Springer Netherlands|editor=Faure, Gunter; Mensing, Teresa M.|doi=10.1007/978-1-4020-5544-7_18|chapter= Uranus: What Happened Here?|isbn= 978-1-4020-5233-0|pages= 369 }} </ref> <ref name="Atreya2006"> {{cite journal|last=Atreya|first=S.|author2=Egeler, P. |author3=Baines, K. |title=Water-ammonia ionic ocean on Uranus and Neptune?|journal=Geophysical Research Abstracts|volume=8|page=05179|date=2006|format=PDF| url=http://www.cosis.net/abstracts/EGU06/05179/EGU06-J-05179-1.pdf }} </ref> <ref name="Hanel Conrath et al. 1986"> {{cite doi | 10.1126/science.233.4759.70 }} </ref> <ref name="Pearl Conrath et al. 1990"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(90)90155-3 }} </ref> <ref name="de Pater Romani et al. 1991"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(91)90020-T }} </ref> <ref name="Herbert Sandel et al. 1987"> {{cite doi | 10.1029/JA092iA13p15093 }} </ref> <ref name="Lodders 2003"> {{cite doi | 10.1086/375492 }} </ref> <ref name="Tyler 1986"> {{cite journal|last1=Tyler|first1=J.L.|last2=Sweetnam|first2=D.N.|last3=Anderson|first3=J.D.|last4=Campbell|first4=J. K.|last5=Eshleman|first5=V. R.|last6=Hinson|first6=D. P.|last7=Levy|first7=G. S.|last8=Lindal|first8=G. F.|last9=Marouf|first9=E. A. |title=Voyger 2 Radio Science Observations of the Uranian System: Atmosphere, Rings, and Satellites|journal=Science|volume=233|pages=79–84| date=1986| bibcode=1986Sci...233...79T |doi=10.1126/science.233.4759.79 |pmid=17812893|issue=4759|last10=Simpson|first10=R. A. }} </ref> <ref name="Bishop Atreya et al. 1990"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(90)90094-P }} </ref> <ref name="de Pater Romani et al. 1989"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(89)90040-7 }} </ref> <ref name="Summers & Strobel 1989"> {{cite doi | 10.1086/168031 }} </ref> <ref name="Burgdorf Orton et al. 2006"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2006.06.006 }} </ref> <ref name="Encrenaz 2003"> {{cite doi | 10.1016/S0032-0633(02)00145-9 }} </ref> <ref name="Encrenaz Lellouch et al. 2004"> {{cite doi | 10.1051/0004-6361:20034637 }} </ref> <ref name="Atreya Wong 2005"> {{cite doi | 10.1007/s11214-005-1951-5 }} </ref> <ref name="Young et al. 2001"> {{cite journal|last=Young|first=Leslie A.|last2=Bosh|first2=Amanda S.|last3=Buie|first3=Marc|last4=Elliot|first4=J. L.|last5=Wasserman|first5=Lawrence H.|date=2001|title= Uranus after Solstice: Results from the 1998&nbsp;November&nbsp;6 Occultation |journal=Icarus|volume=153|issue=2|pages=236–247|doi=10.1006/icar.2001.6698| url=http://www.boulder.swri.edu/~layoung/eprint/ur149/Young2001Uranus.pdf| format=PDF|bibcode=2001Icar..153..236Y }} </ref> <ref name="Herbert & Sandel 1999"> {{cite doi | 10.1016/S0032-0633(98)00142-1 }} </ref> <ref name="Trafton Miller et al. 1999"> {{cite doi | 10.1086/307838 }} </ref> <ref name="Encrenaz Drossart et al. 2003"> {{cite doi | 10.1016/j.pss.2003.05.010 }} </ref> <ref name="Lam Miller et al. 1997"> {{cite doi | 10.1086/310424 }} </ref> <ref name="Esposito2002"> {{cite journal |last=Esposito|first=L.W.|authorlink=Larry W. Esposito|title=Planetary rings|journal=Reports on Progress in Physics |date=2002|volume=65|pages=1741–1783|doi=10.1088/0034-4885/65/12/201 |isbn=0-521-36222-9|bibcode = 2002RPPh...65.1741E |issue=12 }} </ref> <ref name="summary"> {{cite web|title=Voyager Uranus Science Summary|work=NASA/JPL|url=http://www.solarviews.com/eng/vgrur.htm|date=1988|accessdate=June 9, 2007 }} </ref> <ref name="Elliot1977"> {{cite web|title=The rings of Uranus|author=Elliot, J. L.; Dunham, E.; Mink, D.|work= Cornell University|url=http://www.nature.com/nature/journal/v267/n5609/abs/267328a0.html|date=1977|accessdate=June 9, 2007 }} </ref> <ref name="dePater2006"> {{cite journal|last=dePater|first=Imke|author2=Hammel, Heidi B. |author3=Gibbard, Seran G. |author4= Showalter Mark R. |title=New Dust Belts of Uranus: Two Ring, red Ring, Blue Ring|journal=Science|volume=312|pages=92–94| date=2006|doi=10.1126/science.1125110|bibcode=2006Sci...312...92D |pmid=16601188|issue=5770 }} </ref> <ref name="Ness Acuña et al. 1986"> {{cite doi | 10.1126/science.233.4759.85 }} </ref> <ref name="Russell993"> {{cite journal|last=Russell|first=C.T.|title= Planetary Magnetospheres |journal=Rep. Prog. Phys.|volume=56|pages=687–732|date=1993|doi= 10.1088/0034-4885/56/6/001|bibcode=1993RPPh...56..687R|issue=6 }} </ref> <ref name="Krimigis Armstrong et al. 1986"> {{cite doi | 10.1126/science.233.4759.97 }} </ref> <ref name="Bridge1986"> {{cite journal|last1= Bridge|first1= H.S.|last2= Belcher|first2= J.W.|last3= Coppi|first3= B.|last4= Lazarus|first4= A. J.|last5= McNutt Jr|first5= R. L.|last6= Olbert|first6= S.|last7= Richardson|first7= J. D.|last8= Sands|first8= M. R.|last9= Selesnick|first9= R. S. |date=1986 |title=Plasma Observations Near Uranus: Initial Results from Voyager 2 |journal=Science|volume=233|issue= 4759|pages=89–93|bibcode=1986Sci...233...89B |pmid=17812895 |doi=10.1126/science.233.4759.89|last10= Sullivan|first10= J. D.|last11= Hartle|first11= R. E.|last12= Ogilvie|first12= K. W.|last13= Sittler Jr|first13= E. C.|last14= Bagenal|first14= F.|last15= Wolff|first15= R. S.|last16= Vasyliunas|first16= V. M.|last17= Siscoe|first17= G. L.|last18= Goertz|first18= C. K.|last19= Eviatar|first19= A. }} </ref> <ref name="planetary"> {{cite web|title=No Longer Boring: 'Fireworks' and Other Surprises at Uranus Spotted Through Adaptive Optics|author=Lakdawalla, Emily |work=The Planetary Society|url=http://www.planetary.org/news/2004/1111_No_Longer_Boring_Fireworks_and_Other.html|archiveurl=http://web.archive.org/web/20120212093821/http://www.planetary.org/news/2004/1111_No_Longer_Boring_Fireworks_and_Other.html|archivedate=2012-02-12|date=2004|accessdate=June 13, 2007 }} </ref> <ref name="Hammel de Pater et al. Uranus in 2003, 2005"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2004.11.012 }} </ref> <ref name="Rages Hammel et al. 2004"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2004.07.009 }} </ref> <ref name="Sromovsky Fry et al. 2009"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2009.04.015 }} </ref> <ref name="Karkoschka ('Uranus') 2001"> {{cite doi | 10.1006/icar.2001.6599 }} </ref> <ref name="Hammel de Pater et al. Uranus in 2004, 2005"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2004.11.016 }} </ref> <ref name="DarkSpot"> {{cite web| url=http://www.physorg.com/pdf78676690.pdf|title=Hubble Discovers a Dark Cloud in the Atmosphere of Uranus|author=Sromovsky, L.; Fry, P.;Hammel, H. and Rages, K|publisher=physorg.com|accessdate=August 22, 2007|format=PDF }} </ref> <ref name="Hammel2007"> {{cite journal|last=Hammel|first=H.B.|author2=Lockwood, G.W. |title=Long-term atmospheric variability on Uranus and Neptune|journal=Icarus|date=2007|volume=186|pages=291–301|doi=10.1016/j.icarus.2006.08.027| bibcode=2007Icar..186..291H }} </ref> <ref name="Hammel Rages et al. 2001"> {{cite doi | 10.1006/icar.2001.6689 }} </ref> <ref name="Lockwood & Jerzykiewicz 2006"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2005.09.009 }} </ref> <ref name="Klein & Hofstadter 2006"> {{cite doi | 10.1016/j.icarus.2006.04.012 }} </ref> <ref name="Hofstadter & Butler 2003"> {{cite doi | 10.1016/S0019-1035(03)00174-X }} </ref> <ref name="Thommes1999"> {{cite journal|last=Thommes|first=Edward W.|author2=Duncan, Martin J. |author3=Levison, Harold F. |title=The formation of Uranus and Neptune in the Jupiter-Saturn region of the Solar System|journal=Nature|volume=402|pages=635–638| url=http://www.boulder.swri.edu/~hal/PDF/un-scat_nature.pdf|date=1999|doi=10.1038/45185|format=PDF|pmid=10604469|issue=6762|bibcode = 1999Natur.402..635T }} </ref> <ref name="Brunini1999"> {{cite journal|last=Brunini|first=Adrian|author2=Fernandez, Julio A. |title=Numerical simulations of the accretion of Uranus and Neptune |journal=Plan. Space Sci.|volume=47|pages=591–605|date=1999|doi=10.1016/S0032-0633(98)00140-8| bibcode=1999P&SS...47..591B|issue=5 }} </ref> <ref name="Sheppard Jewitt Kleyna 2006"> {{cite doi | 10.1086/426329 }} </ref> <ref name="Nineplanets"> {{cite web |title=Uranus |url=http://www.nineplanets.org/uranus.html|publisher=nineplanets.org |accessdate=July 3, 2007 }} </ref> <ref name="Hussmann2006"> {{cite journal|last=Hussmann|first=Hauke|author2=Sohl, Frank |author3=Spohn, Tilman |title=Subsurface oceans and deep interiors of medium-sized outer planet satellites and large trans-neptunian objects|journal=Icarus|volume=185|pages=258–273|date=2006|doi=10.1016/j.icarus.2006.06.005| bibcode=2006Icar..185..258H }} </ref> <ref name="Tittemore Wisdom 1990"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(90)90125-S }} </ref> <ref name="Tittemore 1990"> {{cite doi | 10.1016/0019-1035(90)90024-4 }} </ref> <ref name="spiker"> {{cite web | author = Pappalardo, Bob and Spiker, Linda | title = Cassini Proposed Extended-Extended Mission (XXM) | date = 2009-03-09 | url = http://www.lpi.usra.edu/opag/march09/presentations/pappalardo.pdf | format = PDF | accessdate = 2011-08-20 }} </ref> <ref name="uop"> {{cite web | author=Space Studies Board | title=NRC planetary decadal survey 2013–2022 | publisher=NASA Lunar Science Institute | url=http://solarsystem.nasa.gov/2013decadal/ | accessdate=2011-08-05 }} </ref> <ref name="hof"> [http://www.lpi.usra.edu/decadal/opag/UranusOrbiter_v7.pdf THE CASE FOR A URANUS ORBITER], Mark Hofstadter et al. </ref> <ref name="hof2"> [http://www.lpi.usra.edu/opag/march09/presentations/hofstadter.pdf To Uranus on Solar Power and Batteries]. (PDF) . Retrieved on 2012-04-02. </ref> --> }} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book|ref=Miner | last = Miner | first = Ellis D. | date = 1998 | title = Uranus: The Planet, Rings and Satellites |url=https://archive.org/details/uranusplanetring0002mine | location = New York | publisher = John Wiley and Sons | isbn = 978-0-471-97398-0 }} * Patrick Moore, G. Hunt: ''Atlas des Sonnensystems. ''Royal Astronomical Society und Herder-Verlag, 1986. {{refend}} == Vanjske veze == {{Sister project links|Uranus}} * [http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/700_uran.php Astronomska sekcija Fizikalnog društva Split - Uran] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050817030638/http://astro.fdst.hr/SuncevSustav/700_uran.php |date=2005-08-17 }} * [http://sci.esa.int/science-e/www/object/index.cfm?fobjectid=35653 Uranus] at European Space Agency * [http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/uranusfact.html NASA's Uranus fact sheet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110804224710/http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/factsheet/uranusfact.html |date=2011-08-04 }} * [http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Uranus Uranus Profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070624113641/http://solarsystem.nasa.gov/planets/profile.cfm?Object=Uranus |date=2007-06-24 }} at [http://solarsystem.nasa.gov/ NASA's Solar System Exploration site] * [http://www.projectshum.org/Planets/uranus.html Planets – Uranus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011210547/http://www.projectshum.org/Planets/uranus.html |date=2007-10-11 }} A kid's guide to Uranus. * [http://photojournal.jpl.nasa.gov/targetFamily/Uranus Uranus] at Jet Propulsion Laboratory's planetary photojournal. (photos) * [http://www.ciclops.org/ir_index/81/Voyager_at_Uranus Voyager at Uranus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150104173418/http://www.ciclops.org/ir_index/81/Voyager_at_Uranus |date=2015-01-04 }} (photos) * [http://www.astronomycast.com/astronomy/episode-62-uranus/ Uranus (Astronomy Cast homepage)] (blog) * [http://www.solarviews.com/raw/uranus/urfamily.jpg Uranian system montage] (photo) * {{cite web|last=Gray|first=Meghan|title=Uranus|url=http://www.sixtysymbols.com/videos/uranus.htm|work=Sixty Symbols|publisher=Brady Haran for the [[University of Nottingham]]|author2=Merrifield, Michael|date=2010}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{Template:Sunčev sistem}} {{Commonscat|Uranus (planet)}} [[Kategorija:Uran|Uran]] [[Kategorija:Planete u Sunčevom sistemu]] dqp05eqm2dl9gwxvfh49ds4twgs3so3 Wikipedija:Pijaca 4 6344 42586432 42585157 2026-04-30T10:00:44Z MediaWiki message delivery 59777 /* Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 */ novi odjeljak 42586432 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> hwggta31luewe03l9job8fgk5s2gsc1 42586439 42586432 2026-04-30T11:04:22Z MHeidarzadeh-CEEhub 321469 /* Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 */ 42586439 wikitext text/x-wiki __NEWSECTIONLINK__ {{Pijaca}} == Invitation to Host Wiki Loves Folklore 2026 in Your Country == <div lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> <div style="text-align: center; width: 100%;">''{{int:please-translate}}''</div> [[File:Wiki Loves Folklore Logo.svg|right|150px|frameless]] Hello everyone, We are delighted to invite Wikimedia affiliates, user groups, and community organizations worldwide to participate in '''Wiki Loves Folklore 2026''', an international initiative dedicated to documenting and celebrating folk culture across the globe. ;About Wiki Loves Folklore '''Wiki Loves Folklore''' is an annual international photography competition hosted on Wikimedia Commons. The campaign runs from '''1 February to 31 March 2026''' and encourages photographers, cultural enthusiasts, and community members to contribute photographs that highlight: * Folk traditions and rituals * Cultural festivals and celebrations * Traditional attire and crafts * Performing arts, music, and dance * Everyday practices rooted in folk heritage Through this campaign, we aim to preserve and promote diverse folk cultures and make them freely accessible to the world. [[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026|Project page on Wikimedia Commons]] ; Host a Local Edition As we celebrate the '''eight edition''' of Wiki Loves Folklore, we warmly invite communities to organize a local edition in their country or region. Hosting a local campaign is a great opportunity to: * Increase visibility of your region’s folk culture * Engage new contributors in your community * Enrich Wikimedia Commons with high-quality cultural content '''[[:c:Commons:Wiki_Loves_Folklore_2026/Organize|Sign up to organize]]:''' If your team prefers to organize the competition in ''either February or March only'', please feel free to let us know. If you are unable to organize, we encourage you to share this opportunity with other interested groups or organizations in your region. ;Get in Touch If you have any questions, need support, or would like to explore collaboration opportunities, please feel free to contact us via: * The project Talk pages * Email: '''support@wikilovesfolklore.org''' We are also happy to connect via an online meeting if your team would like to discuss planning or coordination in more detail. Warm regards, '''The Wiki Loves Folklore International Team''' </div> [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. januara 2026. u 14:21 (CET) (Ова порука је послата [[:Wikipedija:Pijaca-Пијаца]] и поставља се овде због преусмерења.) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Tiven2240@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery/Wikipedia&oldid=29228188 --> == <span lang="en" dir="ltr">Annual review of the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines</span> == <div lang="en" dir="ltr"> <section begin="announcement-content" /> I am writing to you to let you know the annual review period for the Universal Code of Conduct and Enforcement Guidelines is open now. You can make suggestions for changes through 9 February 2026. This is the first step of several to be taken for the annual review. [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Annual review/2026|Read more information and find a conversation to join on the UCoC page on Meta]]. The [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee]] (U4C) is a global group dedicated to providing an equitable and consistent implementation of the UCoC. This annual review was planned and implemented by the U4C. For more information and the responsibilities of the U4C, [[m:Special:MyLanguage/Universal Code of Conduct/Coordinating Committee/Charter|you may review the U4C Charter]]. Please share this information with other members in your community wherever else might be appropriate. -- In cooperation with the U4C, [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User talk:Keegan (WMF)|talk]])<section end="announcement-content" /> </div> 19. januara 2026. u 22:01 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Keegan (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=29905753 --> == CEE Women 2026 == Unutar [[meta:Wikimedia_CEE_Spring|Wikimedia CEE Spring]] prevodilačkog wikipedijskog natjecanja se obično organiziraju tematska pod-natjecanja i aktivnosti među kojima je i onaj posvećen ženama i kompenziranju deficita sadržaja po pitanju roda u wikimedijskoj interpretaciji regije Srednje i istočne Europe (poticao sam i su-organizirao sam nekad)... Ove godine je opcija i dobiti manja sredstva (mikro-fond do 500eur) za provedbu širih aktivnosti (uključuje i druge wikimedijske projekte). Bilo bi dobro da se neko hoće primiti toga i potaknuti nove doprinose. Ako ste zainteresirane_i - pogledajte ovdje https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE_Women_Campaign_2026 i javite se za suradnju i/ili koordinaciju s drugima. --[[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 6. februara 2026. u 11:55 (CET) :Hvala ti Zblace na pozivu i na informacijama! Nastojat ću raditi na tome da sh.wiki facilitira veću angažiranost u podzastupljenim temama. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:19 (CET) ::Puno hvala i od moje strane. CEE Spring je natjecaj kojim bismo trebali dati veću pozornost. LP – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. februara 2026. u 13:42 (CET) ::Ako trebaš pomoć da uradimo nešto zajedno online ili hibridno javi. Ja ću probati nešto sa ekipom na Wikidata, Commons a mogli bi i na Wikipedijama. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 14. februara 2026. u 07:36 (CET) :Sve aktivnosti kojima se smanjuje rodni jaz na Wikipediji izuzetno su važne. Podrška i s moje strane. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 7. februara 2026. u 01:25 (CET) :Danas je do ponoći krajnji rok za prijavu projekta...meni se osobno još niko nije javio a čini mi se niti da je objavljeno išta prema zajednici o koordiniarnoj-zajedničkoj akciji. Koliko vidim ovdje ima par nespecifičnih (kurtoaznih?) znakova opće podrške, pa nisam siguran što i kako dalje. Iako mi je ovaj SH Wikipeda bliža od HR/SR/BS...imao sam i dovoljno negativnih iskustava da nebi htio inicirati projektni prijedlog samostalno ovdje samo da bi se nešto desilo. Ako se neko organizira i koordinira drukčije na privatnoj osnovi/infrastrukturi to mi je i metodološki i etički problematično, ali ... o tom sam već pisao puno puta. – [[Korisnik:Zblace|Zblace]] ([[Razgovor s korisnikom:Zblace|razgovor]]) 22. februara 2026. u 09:04 (CET) ::Krajnji rok za što točno? Nisam znao da smo tako tanki s vremenom, jer takvog roka nisam vidio zapisanog na nekoj od Meta-Wiki stranica. Što se tiče privatnih infrastruktura i njihove funkcije, slobodno pitaj. [[WP:CEE Spring 2024]] sam organizirao samostalno, da, ali nije bio koordiniran uopće, kao ni [[WP:Mjesec Azije]] ili neki drugi u zadnje vrijeme manje plodni uređivački maratoni. Posljednjih sam nekoliko, takoreći, godina bio izuzetno zaokupljen drugim stvarima u stvarnom životu i projektu sam jedva doprinosio. Sve što sam tada organizirao je više bilo "reda radi, jer smo dosad održali" nego pomno iskoordinirani pothvat koji se kao provodi u tajnim chat kanalima van Wikimedije. CEE Spring 2025 je s moje strane propao jer nisam imao kapaciteta organizirati ga. Tkogod pokaže interes organizirati takve stvari sa mnom ili čak umjesto mene, vrlo je dobrodošao. Također, možemo mi raspravljati u nedogled što točno ne štima, zašto nema novih ljudi, zašto nema doprinosa koliko bi trebalo biti, zašto je urednička retencija takva kakva je, ali činjenica je da samo ponavljamo iste obrasce, a nadamo se drukčijem rezultatu. Tehnička infrastruktura shwiki projekta je vrlo zahrđala, a radi se između ostalog o nekim jako važnim aspektima uređivanja projekta (UX), poput šablona za citiranje. A jednom ako zađeš u to područje zamijetit ćeš da je to jedna duboka zečja rupa – modularni labirint. Optimalna implementacija glavne stvari X zahtjeva da se gradi na stvari Y, koju nadalje podupire 3 neke druge stvari, i tako dalje. Koliko je važno imati kod, važno je lokalizirati ga i prilagoditi lokalnom kontekstu, dokumentirati ga (i sam ga proučiti i shvatiti), ponekad čak i poboljšati gdje se uvidi prilika. Moj trenutni X je sve povezano sa nacrtima i njihovim stvaranjem. Trenutni Y, Z, W, itd. je sve sporedno što zahvatim raditi (a vidljivo je u zapisu doprinosa). Svako dobro. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 22. februara 2026. u 11:49 (CET) == Financijski poticaj za [[:m:Wikimedia CEE Spring 2026|CEE Spring 2026]] == Pozdrav svima! Fokus ove rasprave je ponuda grupe [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], pod fiskalnim sponzorstvom [[:m:Wikimedia Austria|Wikimedije Austrije]], da bilo kojoj zainteresiranoj zajednici omogući mikro-fond do 400 EUR u svrhu nagrađivanja najmarljivijih učesnika nadolazeće uređivačke akcije. Želimo li iskoristiti ovu priliku? – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 05:40 (CET) ---- ; Rasprava Moje osobno mišljenje je: ovo praktički garantira da će svi ili bar većina učesnika dobiti značajnu novčanu nagradu za svoj doprinos srpskohrvatskoj Wikipediji u sklopu akcije. Obzirom na delikatnu situaciju u kojoj se nalazimo glede jezika, trebali bismo uspostaviti kriterije za učešće koji se dotiču [[WP:Prijenos sadržaja s drugih Wikipedija|prijenosa sadržaja s drugih Wikipedija]]. Pri definiranju kriterija učešća smatram da trebamo dati prednost kvaliteti nad kvantitetom. Kvalitet je, međutim, teže definirati objektivno. Neke metrike kojima raspolažemo: 1) veličina doprinosa u bajtovima 2) veličina doprinosa u riječima 3) broj projekata na srodnim jezicima koji članak već imaju 4) postotak preklapanja sa sadržajem na srodnim jezicima. Pozivam sve zainteresirane da se priključe raspravi s idejama i mišljenjima. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 28. februara 2026. u 06:21 (CET) :Ovo je sasvim simpatična inicijativa, tako da podržavam. Što se tiče kriterija, mislim da bi svaki oblik prijenosa trebao biti strogo zabranjen - dakle, samo vlastoručno napisani/prevedeni članci, bez ikakvih strojnih prijevoda. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. februara 2026. u 13:26 (CET) :Vrlo lepa ideja. I ja sam saglasan da preneseni članci ne treba da ulaze u sastav takmičenja. Dodatne kriterijume svakako valja razmotriti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. februara 2026. u 15:03 (CET) :::i ja se slažem s ovom idejom. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 3. marta 2026. u 19:18 (CET) Hvala vam na podršci! Od uvaženog sam kolege @[[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] preko email-korespondencije dobio potvrdu da su zajednici srpskohrvatske Wikipedije obezbijeđena sredstva u iznosu od 400 EUR za dodjelu lokalnih nagrada. Popis suradnika s najboljim rezultatima će po završetku takmičenja biti proslijeđen fiskalnom sponzoru ovogodišnjeg izdanja takmičenja CEE Spring. Uz pristanak obiju strana u okviru ispod dajem uvid na relevantne mail-ove. {{Collapse top|Email korespondencija}} Dear Mohammad, I have consulted my community on-wiki and they support the incentive. Thus, the Serbo-Croatian Wikipedia (shwiki) community would like to request funding support to cover for local prizes – in any amount you deem reasonable. Given the project’s modest editing activity, a smaller allocation is appropriate. I took notice of the [[metawiki:CEE_Women_Campaign_2026/applications/CEE_Women_2026:_Multi-Wiki_Edit-a-thon_&_Training_(HR_+_EN/SH/BS)_with_Wikidata_&_Commons|CEE Women Campaign application]] that aims to cover shwiki. I'll aim to accommodate for the incoming contributions (which I hope there will be) to the best of my capacity. In the future, I'd probably like to have the [[metawiki:Cross-Project_Cooperation_Initiative|Cross-Project Cooperation Initiative]] involved in such endeavors. Thank you so much, on behalf of my community. Best regards, Vipz. <hr> Dear Vipz, Thank you for confirming the community’s support. You have up to 400 EUR available for local prizes. There is no need for a separate application, and you can use this amount to award prizes to your participants. After the contest ends, please share the list of winners with our fiscal sponsor (this year Wikimedia Austria), who will arrange sending the prizes accordingly. Best regards, Mohammad {{Collapse bottom}} Uskoro ću se pozabaviti izradom nužne infrastrukture i predloška za nagrađivanje (''1. veći iznos''; 2. ''malo manji iznos''; itd.), koji ću zainteresiranim korisnicima dati ovdje na uvid prije konačnog usvajanja. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 2. marta 2026. u 16:47 (CET) == Radionica / Portal Zajednice == {{Zaglavlje rasprave|Prijedlog nije dobio potrebnu potporu i odbačen je.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET)|odbačeno}} Poštovane kolege, želio bih se prihvatiti cjelovitog preuređenja odjeljka [[Wikipedija:Portal zajednice|'''Portal Zajednice''' odnosno '''Radionice''']]. Mislim da je taj odjeljak zanemaren, prepušten samome sebi već godinama, a mogao bi pružiti prostor vrlo korisnim spravama i pomagalima, kako za nove tako i za iskusnije korisnike. Mogu li preuzeti taj pothvat? Imate li kakvih zamisli ili prijedloga? Riječ je o odjeljku koji sam isprva gotovo htio ukloniti, no ako ga promotrimo pozornije, vidjet ćemo da u njemu postoje solidne polazišne točke. Moja je zamisao sačuvati ključne sadržaje koje su kolege utemeljili, te potom sve svesti na najosnovnije, učiniti jasnijim i korisnijim. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 14. januara 2026. u 16:44 (CET) :Što se mene tiče, nije na odmet... :D Pogotovo za nove korisnike, mogu naučiti dosta! – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 14. januara 2026. u 18:58 (CET) :Jedna od najvažnijih stranica na projektu, a potpuno zapuštena. Vreme je da se to promeni. Podržavam inicijativu. Stranica mora imati responzivan dizajn i ažuran sadržaj. Mora biti korisna kako za novajlije tako i za iskusne urednike i urednice. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. januara 2026. u 00:46 (CET) ::::Nacrt: '''[[Korisnik:Inokosni organ/Radionica|Radionica]]''' (novopredloženi) usp. '''[[Wikipedija:Portal zajednice|Radionica]]''' (sadašnji "stari" oblik) ::::Mislim da je nacrt za novu radionicu dovršen i mogu ga podnijeti na vaš uvid. U donjoj sekciji navedite sve potrebne primjedbe: što nedostaje? Što je suvišno? Sviđa li vam se stil? Sviđaju li vam se boje? Koje bi dijelove teksta trebalo promijeniti? Koje bi tekstualne dijelove trebalo dodati? Što u kodu nije u redu? ::::Raspravu otvaram danas, 6. marta, i namjeravam je voditi dvije sedmice, dakle do 20. marta, nakon čega ćemo pristupiti završnom glasovanju i posljednjim izmjenama. Naravno, ako rasprava postigne suglasje prije 20. marta, možemo je zatvoriti i ranije, na vaš zahtjev. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 6. marta 2026. u 15:54 (CET) ::::@[[Korisnik:OC Ripper|OC Ripper]], @[[Korisnik:Igor Windsor|Igor Windsor]], @[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], @[[Korisnik:Aca|Aca]], @[[Korisnik:Mladifilozof|Mladifilozof]], @[[Korisnik:Vipz|Vipz]], @[[Korisnik:Maria Sieglinda von Nudeldorf|Maria Sieglinda von Nudeldorf]], @[[Korisnik:Orijentolog|Orijentolog]], @[[Korisnik:Pokrajac|Pokrajac]], @[[Korisnik:Vitek|Vitek]], @[[Korisnik:Belirac|Belirac]], @[[Korisnik:Duma|Duma]], @[[Korisnik:Akatone|Akatone]], @[[Korisnik:Alekol|Alekol]], @[[Korisnik:Atricapilus|Atricapilus]], @[[Korisnik:Dwina744|Dwina744]], @[[Korisnik:ImStevan|ImStevan]], @[[Korisnik:SrpskiAnonimac|SrpskiAnonimac]], @[[Korisnik:Zavičajac|Zavičajac]], @[[Korisnik:MirkoS18|MirkoS18]], @[[Korisnik:Bakir123|Bakir123]], @[[Korisnik:Argo|Argo]], @[[Korisnik:Deni|Deni]], @[[Korisnik:Ante Vranković|Ante Vranković]], @[[Korisnik:Gliwi|Gliwi]], @[[Korisnik:MrKeefeJohn|MrKeefeJohn]], @[[Korisnik:Savez rada|Savez rada]], @[[Korisnik:Stefanguzvica|Stefanguzvica]], @[[Korisnik:Stephan1000000|Stephan1000000]], @[[Korisnik:Zblace|Zblace]] === Rasprava === {{komentar}} Ovo mi je rešenje baš prenatrpano. :) Mislim da radionica treba da bude dosta čitljivija i da sadrži samo stvari na kojima se trenutno radi ili planira raditi – poslovi u fokusu. Srodni projekti, rast broja članaka, statistika, historija, lista botova, linkovi ka pravilima i smernicama, dugmići, stari uvod radionice – sve to mi je nabacano. Te stvari treba razdvojiti i uklopiti u postojeće stranice. Radionica bi trebala obuhvatati sveže primere članaka za sređivanje i kada se jedan članak sredi, imamo onda sledeći prikazan. Neka vrsta To-Do liste podeljene po težini. Da ima stvari za novajlije, ali i stvari za iskusne urednike. Dakle, kad čovek ode u radionicu, on želi da ima alat i konkretan posao koji treba da obavi. Ovo sad je vrlo teško za snalaženje i čak kompleksnije od postojećeg, neažurnog dizajna radionice. Ipak, dopada mi se plava pozadina kao element dizajna i mislim da se sve treba unificirati i sažeti u jednu ili više plavih pozadinskih okvirića. Dizajn treba imati naveden specifičan problem i konkretne članke te kratko objašenjnje šta je potrebno uraditi i na koji način se najlakše to može uraditi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 6. marta 2026. u 16:12 (CET) === Zaključak === Rok od 20. marta je istekao i ne vidim nikakav napredak. Kako nema glasova za, mogu smatrati da je moj prijedlog odbijen, a plan obnove Radionice odgođen na neodređeno vrijeme. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 24. marta 2026. u 03:09 (CET) {{Podnožje rasprave}} == New Rapid Funds in CEE – global support now closer to your local activities == Hi everyone, '''Starting from 1 April 2026''', the CEE Hub will begin reviewing and supporting Rapid Fund applications for Central and Eastern Europe, in close cooperation with the Wikimedia Foundation. This change is part of our shared effort to bring support closer to communities and make the process more accessible and responsive to local contexts. You will still apply through the same system (Fluxx), and WMF will continue handling contracts and fund transfers. What changes is that the CEE Hub becomes your first point of contact, offering guidance, reviewing applications, and staying closer to your ideas throughout the process. We encourage you to reach out to [[:m:User:TRistovski-CEEhub|Toni]], our Grants Specialist before applying. A short conversation can help clarify your idea and make things smoother from the start. * ☝️ Rapid Funds remain open year-round (with possible delays in June and December). * ☝️ For Central Asian communities: the process stays the same – you continue applying directly through WMF. Join our online Q&A session to learn more (same content, two options to join): * 2 April, 5:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 1|register here]]) * 8 April 7:00 PM CEST (UTC +2; [[:m:Event:CEE Hub Rapid Fund Q&A Nr. 2|register here]]) More info & contact: '''[[:m:CEE Hub Rapid Funds|Wikimedia CEE Hub/Rapid Grants]]''' --[[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 31. marta 2026. u 13:21 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:TRistovski-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=29670168 --> == Join the sixth Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia! == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Ukraine’s Cultural Diplomacy Month on Wikipedia 2026.png|right|250px|thumb|link=https://meta.wikimedia.org/wiki/Ukraine%27s_Cultural_Diplomacy_Month_2026|Join our campaign!]] {{int:please-translate}} Dear Wikipedians! [[:m:Special:MyLanguage/Wikimedia Ukraine|Wikimedia Ukraine]], in cooperation with the [[:en:Ministry of Foreign Affairs of Ukraine|MFA of Ukraine]] and [[:en:Ukrainian Institute|Ukrainian Institute]], has launched the sixth edition of writing challenge "'''[[:m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Ukraine's Cultural Diplomacy Month]]'''", which lasts from '''1st April''' until '''30th April 2026'''. The initiative aims to promote knowledge about Ukrainian culture abroad by creating and improving Wikipedia articles in multiple languages. This year marks the sixth edition of the campaign, which will focus on contemporary culture, making today’s artistic voices and practices more visible to international audiences. 🧩'''How to participate?''' Choose an article from the suggested list → Write an article in your language, or improve an existing one according to the rules → Add your contribution to the contest page and calculate your points → Win prizes and receive a certificate of participation → Become a promoter of truthful knowledge about Ukraine. 🧩'''[[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|Check our main page for more information]]'''. '''If you are interested in coordinating long-term community engagement for the campaign and becoming a local ambassador, we would love to hear from you! Please let us know your interest.''' If not, then we encourage you to translate the [[m:Special:MyLanguage/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|landing page of the contest]] and [https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MessageGroupStats?group=Centralnotice-tgroup-UCDM2026banner&messages=&language=en&x=D banner] into your own language. Also, we set up a [[:m:CentralNotice/Request/Ukraine's Cultural Diplomacy Month 2026|banner]] to notify users of the possibility to participate in this challenge! [[:m:User:OlesiaLukaniuk (WMUA)|OlesiaLukaniuk (WMUA)]] ([[:m:User talk:OlesiaLukaniuk (WMUA)|talk]]) 04:35, 1 April 2026 (UTC) </div> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:OlesiaLukaniuk (WMUA)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:OlesiaLukaniuk_(WMUA)/list_of_wikis&oldid=28552112 --> == CEE Newsletter is out now! == Dear all, The first CEE Newsletter issue of 2026 is now live, and we are happy to share it with you. The past few months have been anything but quiet across our region. From Wikimedia CEE Spring and the CEE Women Campaign, to cross-border collaborations, youth initiatives, and new ideas taking shape, there is a lot happening -- and this issue brings together many of those stories in one place. You will find highlights from community activities, updates from the CEE Hub, international news, and a wide range of contributions from across the region. It is a good snapshot of what we have been working on together at the start of the year. As always, thank you to everyone who contributed -- by writing, sharing updates, or supporting behind the scenes. Take a moment to explore the issue and see what is going on across the region: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026 As always, we have prepared a Russian version of the same issue: https://meta.wikimedia.org/wiki/CEE/Newsletter/March_2026/ru Happy reading! On behalf of the CEE Newsletter team, Karo <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:KGruszczyk-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE&oldid=30270755 --> == Request for comment (global AI policy) == <bdi lang="en" dir="ltr" class="mw-content-ltr"> Apologies for writing in English. {{int:Please-translate}} A [[:m:Requests for comment/Artificial intelligence policy|request for comment]] is currently being held to decide on a global AI policy. {{int:Feedback-thanks-title}} [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 26. aprila 2026. u 02:58 (CEST) </bdi> <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Codename Noreste@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Global_message_delivery&oldid=30424282 --> == Call for Community Candidates – Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 == ''Please help us and your community by translating this announcement into your language!'' Dear all, The [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026]] is currently underway. There are 4 seats allocated to community representatives. Community members are invited to nominate themselves as candidates for these seats. These positions will be filled through a vote by the CEE community. '''Eligibility criteria:''' * Candidates must be [[Meta:Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026/Eligibility|eligible voters]]: ** Have a Wikimedia account created before 18 December 2025 ** Have at least 300 edits between 18 December 2025 and 18 June 2026 ** Must not have been blocked between 18 March 2026 and 18 June 2026 * Must have participated in at least 2 of the last 3 [[Meta:Wikimedia CEE Hub/CEE Hub Status Meeting|CEE Hub Advisory Group meetings]] You can check your eligibility using the following tool: https://cee-sc-election.toolforge.org/ '''How to proceed:''' Candidates may nominate themselves or be nominated by others. If nominated by others, the candidate must explicitly accept the nomination before 18 June 2026. The candidate should create their nomination page and submit their candidacy [[Meta:Wikimedia_CEE_Hub_Steering_Committee_Election_2026/Nominations|here]]: Please also inform your communities about the election and encourage participation. Best regards,   Electoral Commission of Wikimedia CEE Hub Steering Committee Election 2026 --[[Meta:Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Meta:Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 30. aprila 2026. u 12:00 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/CEE_Hub&oldid=30401522 --> nh6uokxgpurs71x5ewywzqle0d8koeg Vršac 0 7107 42586402 42558578 2026-04-30T04:16:23Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586402 wikitext text/x-wiki {{druga upotreba|istoimeni grad u Bugarskoj|Vršec}} {{Naseljeno mesto u Srbiji |mesto=Vršac |slika=Vrsac-Panorama view.jpg |opis_slike=Pogled na grad sa Vršačkog brega |okrug=Južnobanatski |opština=Vršac |pokrajina=Vojvodina |grb=Grb_Vrsac.jpg |populacija={{decrease}} 36040 |površina=198,5* |gustina=185* |poštanski kod=26300<br />26302<br />26303<br />26304<br />26305 |pozivni broj=013 |registarska oznaka=-{VŠ}- |gšir=45.116666 |gduž=21.302166 }} '''Vršac''' je jedan od najstarijih [[banat]]skih gradova. Ovaj grad je očovečen bogatom istorijom i tradicijom, optočen lepotom raznovrsne prirode, osmišljen delima umetničke vrednosti i svim onim što čini smisao svakodnevnice, života i življenja. Smešten je na obodu [[Panonska nizija|Panonske nizije]] u podnožju Vršačkih planina i od granice sa [[Rumunija|Rumunijom]] udaljen je svega 14&nbsp;km, od [[Beograd]]a prema severoistoku, udaljen je 84&nbsp;km, a od [[Temišvar]]a u Rumuniji udaljen je 74&nbsp;km [[Datoteka:Вршачка кула из центра.JPG|thumb|left|220px|Pogled na [[Vršačka kula|Vršačku kulu]] iz grada]] [[Datoteka:Градски музеј.JPG||thumb|left|220px|Gradski muzej Vršac.<ref>[http://www.muzejvrsac.org.rs/GMVe.htm Official site of City Museum Vršac]</ref>]] [[Datoteka:Градски парк.JPG||thumb|left|220px|Gradski park.]] [[Datoteka:Vršac, pěší zóna.jpg|thumb|220px|Centar grada.]] [[Datoteka:Зграда општине.JPG|thumb|220px|Zgrada opštine u Vršcu.]] [[Datoteka:Зелена пијац.JPG|thumb|desno|220px|Zelena pijac u Vršcu.]] [[Datoteka:Стамбене ламеле.jpeg|thumb|desno|220px|Hemograd.]] [[Datoteka:Реконструкција Вршачког замка 2.jpg|thumb|desno|220px|[[Vršački zamak]], tokom rekonstrukcije]] == Geografija == Ovaj grad je očovečen bogatom istorijom i tradicijom, optočen lepotom raznovrsne prirode, osmišljen delima umetničke vrednosti i svim onim što čini smisao svakodnevnice, života i življenja. Vršac je jedan od onih gradova koji svojom patinom i slikovitošću podseća na proteklo doba, ali zato mnogim novim blokovima kuća, ulica i industrijskim zonama naglašava da ovde buja život novog vremena. Smešten u podnožju i na padinama Vršačkih planina, sa kojih se spušta svež vazduh šuma i dah vinograda, ovaj grad lepotan u sebi slikovito održava i prošlost i savremenost. Brojna stara zdanja raznovrsnih stilova i niz institucija čuvaju jednu od najzanimljivijih kulturnih istorija medju vojvo- đanskim gradovima. Međutim, Vršac sve više dobija i obeležja savremenog grada, sa raznovrsnom privredom i vrlo značajnim društvenim delatnostima. Njegovi žitelji sa ponosom ističu da je tačna česta konstatacija - Vršac je slikovitiji i privlačniji od mnogih panonskih gradova. Vršac, jedan od najstarijih banatskih gradova, nalazi se na jugoistočnom rubu Panonske nizije, u podnožju Vršačkih planina. Leži severoistočno od Beograda na 83. kilometru međunarodnog magistralnog puta prema Rumuniji, od koje je udaljen 14&nbsp;km. Vršac odlikuje dobra povezanost sa okolnim mestima, kao i gradovima u ovom delu Vojvodine, i to kako drumskim tako i železničkim saobraćajem. U samom Vršcu nalazi se železnički granični prelaz prema Rumuniji, a drumski kod Vatina. Vršac leži u samom podnožju Vršačkih planina. U njegovoj neposrednoj blizini nalaze se depresije Velikog i Malog rita, potočne doline, lesne zaravni, a na nevelikoj udaljenosti nalazi se i Deliblatska peščara, specifičan geografski kompleks i jedno od najvećih peščanih prostranstava u Evropi. Vršačke planine, na krajnjem jugo-istoku Banata, zauzimaju površinu od oko 170&nbsp;km<sup>2</sup>. Imaju pretežno odlike brdsko- brežuljkastih predela čiji centralni deo ima planinski karakter. Počinjući sa brdima Kapela (252 m) i Kula (399 m) nad samim gradom, prostiru se na istoku sve do rečice Černe u Rumuniji, na severnoj strani oivičene su Markovačkim potokom i Malim Ritom u koji se strmo spuštaju. Sa južne strane blago opadaju i završavaju se dolinama potoka Mesića i Guzajne. U uzdužnom profilu, na pravcu istok-zapad nalaze se najveći vrhovi, među kojima dominira Gudurički vrh (641m), ujedno i najviši vrh u Vojvodini. Južna i severna podgorina ispresecane su vododerinama i potočnim dolinama. Klima je umereno-kontinentalna, sa sledećim obeležjima: duga i topla leta, nešto hladnije, a ponekad hladne i snegovite zime, svežija i kraća proleća, dok su jeseni duže i toplije. Posebnu specifičnost Vršcu daje [[košava]]. Najčešće duva u rano proleće i poznu jesen, odnosno u hladnijoj polovini godine. Brzina košave je promenljiva i kreće se od 18 do 40&nbsp;km na sat, a pojedini udari i do 140 i više km na sat. Osim košave duva i severac i severozapadni vetar. Vršački predeo je prilično siromašan vodotokovima prirodnog porekla. Jedina reka je [[Karaš]], koji izvire u Rumuniji i protiče nedaleko od Vršca. Mesić, najveći od nekoliko potoka, izvire u brdima iznad istoimenog sela i protiče kroz sam grad. Na teritoriji južnog Banata izgrađena je od 18. veka do danas, čitava mreža kanala za odvođenje atmosferskih i podzemnih voda. Najveći je kanal [[Dunav-Tisa-Dunav]], koji prolazi na oko desetak kilometara od Vršca. U samom gradu je veštačko jezero koje je uređeno kao gradsko kupalište, a u blizini, u Velikom Ritu postoji ribnjak površine 906 hektara, poznat i kao stanište velikog broja vrsta barskih ptica i druge divljači. U životinjskom svetu Vršačkih planina ima srna, divljih svinja, zečeva, divljih mačaka, lisica, a u prolazu se zadržavaju i vukovi. Iz ptičjeg sveta zastupljeni su: divlja patka i guska, divlji golub, jarebica, fazan, veliki i mali detlić, kraguj, pupovac, a od grabljivica, jastreb, mišar, orao, sova, soko. Na području Vršca žive: veverica, šumski puh, siva i crna vrana, gavran i mnoge druge vrste retkih ptica. Jedinstveno gnezdište u našoj zemlji ima u Malom Ritu barska šljuka bekasina. Od zmija najzastupljenija je belouška, ređe šarka, a ima slepića i smuka. Jedna vrsta zelenog guštera smatra se da je raritet u Vojvodini. U rečnim tokovima i u kanalima ima raznih vrsta riba: štuke, šarana, soma, kečige, karaša i sitne bele ribe. Biljni svet je veoma raznolik. Najviše je trava od kojih poseban značaj ima kostrika. Na Vršačkim planinama rastu: smreka, crni bor, pavit, poljski i brdski brest, bukva, pitomi kesten, više vrsta hrasta, beli grab, više vrsta lipa, kupina, šipak, poljska ruža, divlja jabuka i kruška, beli i crveni glog, brekinja, oskoruša, rašljika (trn), divlja trešnja, ruj, klokočika, klen, mleč, žesta, dren, svib, bršljan, kurika, pasrden, beli i crni jasen, obična kalina, crvena zova, veprina. Sve su to autohtone biljne vrste. Naknadno unete drvenaste vrste su: bagrem, jasika, bela i crna topola, vrba rakita, divlji kesten i razni četinari. Na Vršačkim planinama ima 1.024 vrsta drveća, šiblja i zeljastog bilja. Zna se za 22 biljne zajednice (fitocenoze) i to 10 stepsko-livadskih i 12 šumskih. == Priroda == U blizini Vršca nalazi se prelepa Deliblatska peščara ili Banatski pesak. == Savremena društvena dešavanja == === Problem vršačkih Nemaca i Jevreja i optužbe na račun SO Vršac === Od [[2002]]. godine postoji jaka inicijativa da se obeleži stradanje nemačkog stanovništva od strane [[Crvena armija|Crvene armije]], [[NOVJ]] i osvete domaćeg stanovništva. Opštinsko veće opštine Vršac je juna [[2009]]. godine donelo odluku da se na mestu za koje se veruje da je na njemu streljano ili pokopano više vršačkih [[Nemci|Nemaca]] podigne spomen-krst. Na to je žestoko reagovao u „Vršačkim vestima“ pismom [[1. mart]]a [[2010]]. godine predsednik saveza Jevrejskih opština Srbije Aleksandar Nećak upozoravajući opštinu Vršac da bi podizanje spomenika nevinim žrtvama Drugog svetskog rata i ideološke represije u periodu od 1944-te do 1948-me, bez navođenja njihovih imena i prezimena i vremena stradanja moglo biti protumačeno kao negiranje genocida nad Jevrejima u Vršcu. Naime, u Vršcu ne postoji obeležje stradalih [[Jevreji|Jevreja]] koji su pohapšeni od strane okupatora i uz široku podršku domaćih Nemaca prebačeni u kooncentracione logore i poubijani, g. Nećak se osvrnuo i na činjenicu da se na pozivnici za svečano postavljenje krsta spominje da su „Nemci mirno živeli u Vršcu od [[18. vek]]a do [[1944]]. godine kao ratari i vinogradari“ a da se namerno zaboravlja period 1941—1944, kao period najgorih progona Jevreja i antifašista, kao i Srba i Roma. Na kraju pisma g. Nećak je naveo rezignaciju i čak da je takav potez opštine na granici krivičnog dela negiranja [[Holokaust]]a. U kasnijim kontaktima Saveza jevrejskih opština Srbije i Opštine Vršac došlo je do izvesnog približavanja stavova jer su se obe strane saglasile da je potrebno obeležiti stradanje građana Vršca nemačke nacionalnosti koji su streljani u znak odmazde nakon oslobođenja grada u oktobru 1944-te godine, ali da žrtve moraju biti navedene imenom i prezimenom kako se uopštenom formulacijom ne bi amnestirali saradnici okupatora koji su streljani na istom lokalitetu i kako ne bi bile vređane ostale, pre svega jevrejske žrtve, stradale tokom 1941-e i 1942-e godine. Podizanje spomen krsta bilo je predviđeno za 12.06.2010. godine. === Spomen-park Vršačkim Jevrejima === Veliki pritisak od strane nekih konzervativnih i desničarskih organizacija, kao i organizacija veterana u Vršcu na lokalne vlasti izazvao je da se realizaciji ideje podizanja spomenika Nemcima priđe sa velikim oprezom. Sa druge strane ovaj pritisak je doveo do potpuno nove inicijative - u saradnji sa ambasadom Izraela dogovoreno je da se na prostoru nekadašnjeg Jevrejeskog groblja podigne spomen-park Jevrejima, nekadašnjim stanovnicima Vršca, a krajem 2010. godine opština je donela odluku da se od privatnog lica otkupi zemljište na kome se groblje nekada nalazilo i da se krene sa projektom. Do novembra 2011. godine nije urađeno ništa ozbiljnije na planu podizanja spomen parka. == Kultura == Vršac ima znamenitu istorijsku prošlost sa spomenicima od praistorije do današnjeg doba. Mnogobrojne karakteristične građevine iz [[XVIII vek|XVIII]] i [[XIX vek]]a, Gradska kuća, stara apoteka ([[1783]]), barokna zgrada „Dva pištolja“, kuća u kojoj je živeo i umro [[Jovan Sterija Popović]], Vladičin dvor, crkve (rimokatolička crkva sv. Gerharda od Sagreda je najveća rimokatolička crkva u Srbiji, a bila je druga po veličini u SFRJ, odmah posle zagrebačke katedrale. Dovršena je 1863. godine i ima funkcionalne orgulje na kojima se redovno održavaju koncerti. Kapela sv. Krsta je najstarija rimokatolička bogomolja u Banatu, čiju gradnju su započeli doseljenici 1720, a završili 1728. godine. Pravoslavna crkva sv. Oca Nikolaja sagrađena je 1785. godine i tada je bila najveća srpska pravoslavna crkva severno od Save i Dunava.), [[Vršački gradski park]] sa spomenicima, [[Gradski muzej u Vršcu|Narodni muzej]] (osnovan [[1882]]. - najstariji muzej u [[Vojvodina|Vojvodini]]), a glavno obeležje grada je Vršački zamak, na Vršačkom bregu iz ranog srednjeg veka simbol grada i najstariji zamak na teritoriji Vojvodine. Sve to je vredno pomena, a naročito [[Manastir Mesić]] iz [[XVII vek]]a. U ovom gradu je rođen otac Srpske drame Jovan Sterija Popović, najpoznatiji naš slikar Paja Jovanović. Grad ima profesionalno pozorište, razvijena je izdavačka delatnost u kojoj prednjači KOV - Književna opština Vršac. U gradu se održava Jesenji pozorišni festival, međunarodni festival folklora. == Privreda == Danas su od značaja [[vinogradarstvo]], [[zanatstvo]], [[trgovina]] i [[industrija]]. Vršačka [[vino|vina]] su poznata širom zemlje. U okolini Vršca ima dosta [[izlet]]išta i [[lov]]išta. U gradu je i poznati Centar za sportsko [[Vazduhoplovno jedriličarstvo|jedriličarstvo]] s [[aerodrom]]om. Osim toga tu su i izletišta Ritiševo, Straža, Parta, kanal [[Dunav—Tisa—Dunav|DTD]] i veštačka jezera koja obogaćuju izvanrednu okolinu grada. == Sport == Vršac je danas jedan od najznačajnijih sportskih centara u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Srbija|Srbiji]]. Gradski klubovi takmiče se u najjačim ligama u [[odbojka|odbojci]], [[tenis]]u, [[stoni tenis|stonom tenisu]], [[košarka|košarci]], [[tekvondo|tekvondu]], [[šah]]u... Razvijen je [[paraglajding]], [[orijentaciono trčanje]], [[sportski ribolov]], [[planinarstvo]], [[atletika]], [[biciklizam]]. Najpoznatiji i najtrofejniji je ženski košarkaški klub [[Hemofarm (košarkaški klub)|Hemofarm]] sa šest osvojenih titula šampiona države. Vršac ima lep [[gradski stadion u Vršcu|gradski stadion]] sa oko 10.000 mesta, moderni sportski kompleks [[centar Milenijum]] sa oko 3.500 mesta, nekoliko manjih sportskih sala, terena i igrališta. 2012. godine igrale su se, u prepunom Milenijumu, utakmice D grupe Evropskog prvenstva u rukometu. Ovde su nastupali: Hrvatska, Slovenija, Island i Norveška. == Demografija == [[Datoteka:Vrsac mz.png|mini|250p|Mesne zajednice u Vršcu]] :Glavni članak: [[Demografska istorija Vršca]] U naselju Vršac živi 29843 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,0 godina (38,4 kod muškaraca i 41,4 kod žena). U naselju ima 12893 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,79. Ovo naselje je uglavnom naseljeno [[Srbi]]ma (prema popisu iz [[2002]]. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika. {| style="width:50%; background:none;" |- | style="width:50%; vertical-align:top; border:1px solid gray;"| <!-- ============================================================================================= ПОЧЕТАК ГРАФИКА ===============================================================================================--> <center> :''Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka'' {| |- | style="padding: 0;" | <timeline> ImageSize = width:250 height:200 PlotArea = left:40 right:10 top:10 bottom:20 TimeAxis = orientation:horizontal AlignBars = justify Colors = id:gray1 value:gray(0.9) DateFormat = yyyy Period = from:1940 till:2010 ScaleMajor = unit:year increment:10 start:1940 PlotData = bar:45015 color:gray1 width:1 from:start till:end bar:30010 color:gray1 from:start till:end bar:15005 color:gray1 from:start till:end bar:0 color:gray1 LineData = layer:front points:(62,107)(77,118) color:blue width:2 points:(77,118)(100,139) color:blue width:2 points:(100,139)(128,149) color:blue width:2 points:(128,149)(157,161) color:blue width:2 points:(157,161)(185,159) color:blue width:2 points:(185,159)(217,158) color:blue width:2 </timeline> |} </center> <!-- ============================================================================================= КРАЈ ГРАФИКА ===============================================================================================--> | style="width:50%;"| {{Popis |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 9}}</ref> |p1948=23038 |p1953=26110 |p1961=31620 |p1971=34256 |p1981=37513 |p1991=36885 |p1991n=35689 |p2002s=38293 |p2002=36623 |p2011=35701 }} {{Grafikon postoci |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 1}}</ref> |širina=300px |naslov=Etnički sastav prema popisu iz [[Popis stanovništva 2002. u Srbiji|2002.]] |pozadina=#ddd |pozicija=left |šipke= {{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]|yellow|28372|77.47}} {{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]|blue|1800|4.91}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rumuni]]|red|1734|4.73}} {{Vrsta sa postotkom|[[Jugosloveni]]|green|848|2.31}} {{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]|orange|644|1.75}} {{Vrsta sa postotkom|[[Makedonci]]|cyan|303|0.82}} {{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]|magenta|204|0.55}} {{Vrsta sa postotkom|[[Crnogorci]]|black|190|0.51}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovaci]]|gray|132|0.36}} {{Vrsta sa postotkom|[[Slovenci]]|pink|99|0.27}} {{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]|navy|88|0.24}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bugari]]|silver|87|0.23}} {{Vrsta sa postotkom|[[Nemci]]|purple|85|0.23}} {{Vrsta sa postotkom|[[Albanci]]|yellow|33|0.09}} {{Vrsta sa postotkom|[[Muslimani]]|blue|30|0.08}} {{Vrsta sa postotkom|[[Rusi]]|red|19|0.05}} {{Vrsta sa postotkom|[[Ukrajinci]]|green|11|0.03}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bunjevci]]|orange|8|0.02}} {{Vrsta sa postotkom|[[Vlasi (Srbija)|Vlasi]]|cyan|4|0.01}} {{Vrsta sa postotkom|[[Panonski Rusini|Rusini]]|magenta|3|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|[[Bošnjaci]]|black|3|0.00}} {{Vrsta sa postotkom|nepoznato|gray|988|2.69}} }} {{Grafikon piramida |izvor=<ref>{{Stat Knjiga 2}}</ref> |širina=300px |naslov= |pozadina=#eee |levo2=m |desno2=ž |šipke levo desno= {{Vrsta levo desno|?|gray|100|4.77|4.86|102}} {{Vrsta levo desno|80+|gray|224|10.69|20.28|425}} {{Vrsta levo desno|75-79|gray|391|18.66|34.46|722}} {{Vrsta levo desno|70-74|gray|675|32.21|47.63|998}} {{Vrsta levo desno|65-69|gray|880|42.00|56.80|1190}} {{Vrsta levo desno|60-64|gray|940|44.86|53.50|1121}} {{Vrsta levo desno|55-59|gray|907|43.29|47.49|995}} {{Vrsta levo desno|50-54|gray|1515|72.31|75.03|1572}} {{Vrsta levo desno|45-49|gray|1582|75.51|83.34|1746}} {{Vrsta levo desno|40-44|gray|1334|63.67|68.06|1426}} {{Vrsta levo desno|35-39|gray|1117|53.31|57.18|1198}} {{Vrsta levo desno|30-34|gray|1125|53.69|54.70|1146}} {{Vrsta levo desno|25-29|gray|1295|61.81|65.39|1370}} {{Vrsta levo desno|20-24|gray|1337|63.81|66.77|1399}} {{Vrsta levo desno|15-19|gray|1194|56.99|53.98|1131}} {{Vrsta levo desno|10-14|gray|1020|48.68|45.63|956}} {{Vrsta levo desno|5-9|gray|939|44.82|41.67|873}} {{Vrsta levo desno|0-4|gray|869|41.47|38.61|809}} |prosekm=38.4 |prosekž=41.4 }} {{DomaćinstvaNaseljaSrbija|7406|8173|9510|10899|12718|12639|12893|2829|3229|2723|2789|823|342|96|39|13|10|2.79}} {{BrakNaseljaSrbija|14616|4459|8820|639|611|87|16541|3584|8931|2855|1097|74}} {{ZanimanjaNaseljaSrbija|6818|523|33|27|2153|64|260|932|119|756|5958|224|6|17|2129|7|36|1008|133|170|12776|747|39|44|4282|71|296|1940|252|926|100|127|502|224|278|403|3|-|314|173|147|248|424|841|209|4|-|182|273|274|750|648|1119|612|7|-|496}} == Gradovi pobratimi == * {{zas|Slovačka}} [[Banjska Bistrica]], [[Slovačka]] * {{zas|Mađarska}} [[Helvecija]], [[Mađarska]] == Značajne osobe == * [[Paja Jovanović]], slikar * [[Jovan Sterija Popović]], književnik * [[Vasko Popa]], pesnik * [[Dragan Mrđa]], fudbaler * [[Rada Đuričin]], glumica == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Vršac}} * [http://www.vrsac.com Zvanična prezentacija grada] * [http://www.vrsac.org.rs Portal grada Vršca] * [http://www.vrsacplus.com Vršac Plus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130813235545/http://vrsacplus.com/ |date=2013-08-13 }} * [http://evrsac.rs Vršački informativni portal] * [http://www.to.vrsac.com/‎ Turistička organizacija opštine Vršac]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.millennium.rs/ Millennium Vršac]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://discoverserbia.org/sr/banat/vrsac Vršac Kompletan vodič kroz Srbiju] * [http://www.dzvrsac.co.rs/‎ DZ Vršac]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.muzejvrsac.org.rs/‎ Gradski muzej Vršac]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.multivita.co.rs/ Multivita Vršac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131207164602/http://www.multivita.co.rs/ |date=2013-12-07 }} * [http://www.zitobanat.co.rs/ Žitobanat AD Vršac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110415112623/http://www.zitobanat.co.rs/ |date=2011-04-15 }} * [http://www.hotelsrbija.co.rs/‎ Hotel Srbija Vršac]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.vvinogradi.co.rs/ Vršački Vinogradi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130905075930/http://www.vvinogradi.co.rs/ |date=2013-09-05 }} * [http://www.keramika-vrsac.co.rs/ Keramika Vršac] * [http://najtravel.co.rs/ Najtravel Vršac] * [http://www.obvrsac.com/ Obvrsac.com] * [https://dentalzona.rs Stomatoloska Ordinacija Dental Zona] {{Gradovi u Srbiji}} {{Opština Vršac}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Vršac| ]] [[Kategorija:Gradovi u Srbiji]] [[Kategorija:Naselja u Vojvodini]] [[Kategorija:Opština Vršac]] [[Kategorija:Banat]] dtvpx0svw90dakn5owfqfcbg9hkzu24 Slobodan Milošević 0 8099 42586286 42458076 2026-04-29T14:01:13Z ~2026-26226-25 347571 42586286 wikitext text/x-wiki {{Infobox President | name = Slobodan Milošević | image = Milosevic in Hague (cropped 4 to 3 ratio).jpg | order = | primeminister = | term_start = | term_end = | predecessor = | successor = | order2 = | primeminister2 = | term_start2 = | term_end2 = | predecessor2 = | successor2 = | birth_date = {{birth date|1941|8|20|df=y}} | birth_place = [[Požarevac]] | death_date = {{death date and age|2006|03|11|1941|08|20|df=y}} | death_place = [[Scheveningen]], [[Deen Haag]] | party = [[Savez komunista Srbije]] ([[SKJ]] (1959-1990)<br/> [[Socijalistička partija Srbije]] (1990-2006) | spouse = [[Mirjana Marković]] | nationality = Srbin | religion = ateizam | signature = }} '''Slobodan Milošević''' ([[Požarevac]], [[20. avgust]] [[1941]]. - [[Hag]], [[11. mart]] [[2006]].) je ratni zlocinac i predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]]<nowiki/>koji je umro u [[MKSJ|haškom zatvoru]] tokom suđenja za [[genocid]] i [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene na prostorima [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}</ref> [[BiH]] i [[Kosovo|Kosova]] u [[jugoslavenski ratovi|ratovima]] [[1990e|1990-ih]]. Tijekom vladavine u 1990-ima, Milošević je koristio spoj [[staljinizam|staljinističkih]] metoda<ref>{{cite book|title=Post-Soviet/East European Report, Opseg 6, Izd. 1-25|author=RFE/RL Research Institute|year=1988|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=FgIsAQAAMAAJ&dq=slobodan+milo%C5%A1evi%C4%87+stalinist+methods&focus=searchwithinvolume&q=stalinist+methods}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=WPhhLfp8huIC&pg=PA111&lpg=PA111&dq=Under+Milosevic%27s+leadership+Serbia+became+an+authoritarian+state+blending+the+elements+of+neo-Stalinism+with&source=bl&ots=mqruzICk-_&sig=3Whd5iSlJSnXzlZXp2dOJqc16DY&hl=hr&sa=X&ved=0CBwQ6AEwAGoVChMI3pn6pu2ZyQIVwvFyCh0C7gdO#v=onepage&q=Under%20Milosevic's%20leadership%20Serbia%20became%20an%20authoritarian%20state%20blending%20the%20elements%20of%20neo-Stalinism%20with&f=false| title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|author=Reneo Lukic, Allen Lynch|publisher=[[SIPRI]]|year= 1996|isbn=9780198292005|page=111}}</ref><ref>{{cite web|title=Yugoslavs Reel Under Weight Of Their Ever-Growing Crisis|author=Henry Kamm|date=8.10. 1988|url=http://www.nytimes.com/1988/10/08/world/yugoslavs-reel-under-weight-of-their-ever-growing-crisis.html?pagewanted=all|publisher=New York Times}}</ref> i radikalnog [[Srpski nacionalizam|nacionalizma]] kako bi ostao na vlasti i obračunao se sa svojim protivnicima. == Biografija == Milošević, po struci pravnik, bavio se privrednim poslovima - bio je generalni direktor beogradskog preduzeća "[[Tehnogas]]" [[1973]] - [[1978]] i direktor [[Beobanka|Beobanke]] [[1978]] - [[1983]]. Politikom počinje da se bavi intenzivnije [[1983]]. godine, kada je izabran za člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Godinu kasnije, [[1984]], izabran je za predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista [[Beograd]]a. Maja [[1986]]. godine, uprkos jakim otporima, izabran je za predsjednika Saveza komunista Srbije. Aprila [[1987]]. godine, posjetio je [[Kosovo Polje]] gdje je dao podršku Srbima koji su se žalili na albanski teror i nasilje. Septembra iste godine je na Osmoj sjednici CK SKS njegova frakcija, koristeći srpski nacionalizam, pobijedila njegovog bivšeg mentora i prijatelja [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]]. Miloševićeve pristaše su, kasnije [[Antibirokratska revolucija|antibirokratskim revolucijama]], srušile partijska čelništva u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ti događaji su s vremenom izazvali raspad tadašnjeg [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]], a nakon toga i [[Raspad SFRJ|raspad jugoslavenske federacije]]. {{izdvojeni citat|Ko ‘oće za Alijom da se s nama bije, neka izvoli – izgubiće.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića]</ref>|Slobodan Milošević [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] 1991. godine.}} U događajima neposredno, i za vrijeme samog [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], Milošević je organizovao prve višestranačke izbore u Srbiji koji su održani decembra [[1990]].godine. Tada je ubjedljivom većinom izabran za predsjednika Srbije,i imao je ključnu ulogu u događajima koji su uslijedili. On je pokušao zavladati čitavo Jugoslavijom, ali kada to nije uspeo, pokušao je iz Jugoslavije stvoriti novi entitet, proširenu Srbiju, kojom će vladati.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Pod njegovom vlašću je Srbija podržavala [[RSK|Republiku Srpsku Krajinu]], odnosno [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] sve do [[Operacija Oluja|Operacije oluja]], odnosno do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojima su završeni ratovi na prostoru Hrvatske i BiH. Tom prilikom je poginulo oko 140.000 ljudi, a milijuni ljudi protjerani sa svojih domova. Mnogi u svijetu Miloševića smatraju direktno odgovornim za ta stradanja, isto kao i veliki broj ratnih zločina koji su počinjeni u tom periodu. Dijelom zahvaljujući i toj reputaciji, eskalacija oružanih sukoba na Kosovu je u proljeće [[1999]]. godine rezultirala [[NATO]]-vim bombardiranjem Srbije. U isto vrijeme je Milošević, koji je [[1997]]. izabran za predsjednika SRJ, formalno optužen od Haškog suda. U junu [[1999]], bombardovanje prestaje, a srpske vojne i policijske snage povlače se sa [[Kosovo|Kosova]] i pokrajina postaje protektorat [[NATO|NATO-a]]. Na izborima za predsjednika SRJ, [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine pobijedio je [[Vojislav Koštunica]], ali je Milošević to odbio priznati i izazvao seriju uličnih demonstracija kojim je njegov režim srušen [[5.10.]] [[2000]]. === Suđenje Miloševiću === Maja 1999., [[MKSJ]] je podignuo optužnicu protiv Miloševića za [[Ratni zločini u Kosovskom ratu|ratne zločine počinjene tijekom rata na Kosovu]]. [[Human Rights Watch]] je pozdravio podizanje optužnice.<ref>{{cite web|url=http://reliefweb.int/report/serbia/human-rights-watch-welcomes-milosevic-indictment|title=Human Rights Watch welcomes Milosevic indictment|date=29.5. 1999|publisher=Agence France-Presse}}</ref> Nekoliko mjeseci nakon pada sa vlasti, Milošević je uhapšen, a u [[28. juni|28. juna]] [[2001]]. pod pritiskom zapadnih diplomata izručen haškom sudu. Milošević je bio prvi šef države u istoriji koji je izveden pred međunarodni sud za ratne zločine. Optužen je „za [[genocid]]; saučesništvo u genocidu; deportacije; ubistvo; progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi; nehumana dela/prisilno premeštanje; istrebljenje; zatočenje; mučenje; hotimično lišavanje života; protivpravno zatočenje; hotimično nanošenje velike patnje; protivpravne deportacije ili premeštanja; uništavanje i oduzimanje imovine širokih razmera koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protivpravno i bezobzirno; okrutno postupanje; pljačku javne ili privatne imovine; napade na civile; uništavanje ili hotimično nanošenje štete istorijskim spomenicima i ustanovama namenjenim obrazovanju i religiji; protivpravne napade na civilne objekte; hotimično nanošenje velike patnje”,<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=16213 Haške optužnice protiv predsednika Srbije i SR Jugoslavije za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu]</ref> kao i za tajni plan da se stvori [[velika Srbija]] sačinjena od [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Republika Srpska|RS]].<ref>{{cite web|title=Milosevic tried to build Greater Serbia, trial told|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2002/oct/02/warcrimes.milosevictrial|author=Ian Black|date=2.10. 2002}}</ref><ref>{{cite web|title=Carving Out a Greater Serbia|author= Stephen Engelberg|date=1.9. 1991|url=http://www.nytimes.com/1991/09/01/magazine/carving-out-a-greater-serbia.html?pagewanted=all|publisher=New York Times|quote="We must secure unity in Serbia if we wish, as the largest and most populous republic, to dictate the further course of events," Milosevic declaimed. "These are the questions of borders, essential state questions. The borders, as you know, are always dictated by the strong, never by weak ones."}}</ref> Milošević je odbio priznati autoritet suda, što je, uz njegove zdravstvene probleme, proces započet [[12.2.]] [[2002]]. oteglo na nekoliko godina. Tužiteljstvu je trebalo dve godine da iznese optužnicu, a proces je izazvao veliko zanimanje, ali i kontroverze u javnosti bivše Jugoslavije. Milošević nije uzimao propisane lekove, a istovremeno je, na svoju ruku, uzimao tablete koje su poništavale učinak lijekova koje mu je lekar prepisao. Tražio je od Sudskog vijeća da ga pusti na uslovnu slobodu da bi se liječio u Rusiji. Sud je odbio Miloševićev zahtjev za liječenjem u [[Moskva|Moskvi]], zbog bojazni da će se pridružiti njegovoj ženi i sinu, za kojima su srpske vlasti raspisale potjernicu, a koji su bili u Rusiji. Milošević je ubrzo zatim umro u pritvoru u Hagu, 11. marta 2006. [[Richard Holbrooke]] je zapisao sljedeće o suđenju: {{izdvojeni citat|Uskraćena je presuda, ali ne i pravda. Pogledajte činjenice: Milošević je bio prvi poglavar neke države u historiji koji je odveden pred međunarodnim tribunalom radi suđenja za ratne zločine, nešto što su [[Hitler]], [[Staljin]], [[Mao Ze Dong|Mao]], [[Pol Pot]] i mnogi drugi izbjegli. Proveo je posljednjih pet godina u zatvoru te bio primoran slušati tisuće sati svjedočenja žrtava o njegovim nedjelima i posljedicama istih. Suđenje je emitirano uživo, a svjedočanstva i zastrašujuća video snimka [[Masakr u Srebrenici|masakra u Srebrenici]] koja se pojavila tijekom suđenja uništila je njegovu reputaciju i pomogla uspostaviti istinu za sve izuzev par jadnih i ljutitih nacionalista u Srbiji.<ref>{{cite web|author=Richard Holbrooke|title=Rough justice for Milosevic is as fitting as a tribunal verdict|date=14.3. 2006|url=http://www.ft.com/cms/s/0/f47e98ce-b2ff-11da-ab3e-0000779e2340.html#axzz3rqFO11TJ|publisher=Financial Times}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} === O Miloševiću na drugim suđenjima === [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je u presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]] spomenuo i ulogu Miloševića u ratu u Hrvatskoj: {{izdvojeni citat|Pretresno veće je zaključilo da su dokazi pokazali da je predsednik Srbije Slobodan Milošević otvoreno podupirao očuvanje Jugoslavije kao federacije u čijem bi sastavu bila i [[SAO Krajina]]. Međutim, dokazima je utvrđeno da je Slobodan Milošević potajno nameravao da stvori srpsku državu. Tu je državu trebalo stvoriti osnivanjem paravojnih snaga i provociranjem incidenata kako bi se stvorila situacija u kojoj bi [[JNA]] mogla intervenisati. U početku bi JNA intervenisala kako bi razdvojila strane, no kasnije bi to činila radi osiguravanja teritorija koji su bili predviđeni kao dio buduće srpske države.|[[MKSJ]] u svojoj presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]]<ref>{{cite web|title=Milan Martić verdict| url=http://www.icty.org/x/cases/martic/cis/bcs/cis_martic_bcs.pdf| publisher=[[ICTY]]|date = 26. 06. 2009.|accessdate = 15. 01. 2011.}}</ref>}} Na suđenju za ubistvo bivšeg predsednika Srbije [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] je utvrđeno da je njega u augustu [[2000]]. godine kidnapovala i ubila specijalna policija (na čelu sa [[Milorad Ulemek Legija|Miloradom Ulemekom Legijom]]) po Miloševićevom naređenju.<ref name="politika.rs">[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Osma-sednica-dvadeset-godina-kasnije/t41111.lt.html Ivana Stambolića ubila tajna policija]</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Istorija Srbije u jugoslovenskim ratovima]] * [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima]] * [[Udruženi zločinački poduhvat]] * [[Operacija Potkovica]] * [[Ivan Stambolić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Slobodan Milošević}} * [http://www.icty.org/case/slobodan_milosevic/4 Slobodan Milošević] (MKSJ) * [http://www.bhdani.com/arhiva/235/krivicna_odgovornost.shtml Rezime optužnice protiv Miloševića] * [http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića] {{Lifetime|1941|2006|Miloševicć, Slobodan}} {{PredsedniciSRJ}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Predsednici Srbije]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Slobodan Milošević|*]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] cbuk87m3zmvdmnfexi9pqm1nsbllj7a 42586290 42586286 2026-04-29T14:55:51Z Edgar Allan Poe 29250 Vraćena izmjena korisnika/korisnice [[Special:Contributions/~2026-26226-25|~2026-26226-25]] ([[User talk:~2026-26226-25|razgovor]]) na posljednju izmjenu korisnika [[User:Aca|Aca]] 42458076 wikitext text/x-wiki {{Infobox President | name = Slobodan Milošević | image = Milosevic in Hague (cropped 4 to 3 ratio).jpg | order = | primeminister = | term_start = | term_end = | predecessor = | successor = | order2 = | primeminister2 = | term_start2 = | term_end2 = | predecessor2 = | successor2 = | birth_date = {{birth date|1941|8|20|df=y}} | birth_place = [[Požarevac]] | death_date = {{death date and age|2006|03|11|1941|08|20|df=y}} | death_place = [[Scheveningen]], [[Deen Haag]] | party = [[Savez komunista Srbije]] ([[SKJ]] (1959-1990)<br/> [[Socijalistička partija Srbije]] (1990-2006) | spouse = [[Mirjana Marković]] | nationality = Srbin | religion = ateizam | signature = }} '''Slobodan Milošević''' ([[Požarevac]], [[20. avgust]] [[1941]]. - [[Hag]], [[11. mart]] [[2006]].) je bivši predsjednik [[Srbija|Srbije]] i [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], koji je umro u [[MKSJ|haškom zatvoru]] tokom suđenja za [[genocid]] i [[ratni zločin|ratne zločine]] počinjene na prostorima [[Hrvatska|Hrvatske]],<ref>{{cite web|last=Human Rights Watch|year=30.8. 2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|ref=harv}}</ref> [[BiH]] i [[Kosovo|Kosova]] u [[jugoslavenski ratovi|ratovima]] [[1990e|1990-ih]]. Tijekom vladavine u 1990-ima, Milošević je koristio spoj [[staljinizam|staljinističkih]] metoda<ref>{{cite book|title=Post-Soviet/East European Report, Opseg 6, Izd. 1-25|author=RFE/RL Research Institute|year=1988|url=https://books.google.hr/books?hl=hr&id=FgIsAQAAMAAJ&dq=slobodan+milo%C5%A1evi%C4%87+stalinist+methods&focus=searchwithinvolume&q=stalinist+methods}}</ref><ref>{{cite book|url=https://books.google.hr/books?id=WPhhLfp8huIC&pg=PA111&lpg=PA111&dq=Under+Milosevic%27s+leadership+Serbia+became+an+authoritarian+state+blending+the+elements+of+neo-Stalinism+with&source=bl&ots=mqruzICk-_&sig=3Whd5iSlJSnXzlZXp2dOJqc16DY&hl=hr&sa=X&ved=0CBwQ6AEwAGoVChMI3pn6pu2ZyQIVwvFyCh0C7gdO#v=onepage&q=Under%20Milosevic's%20leadership%20Serbia%20became%20an%20authoritarian%20state%20blending%20the%20elements%20of%20neo-Stalinism%20with&f=false| title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|author=Reneo Lukic, Allen Lynch|publisher=[[SIPRI]]|year= 1996|isbn=9780198292005|page=111}}</ref><ref>{{cite web|title=Yugoslavs Reel Under Weight Of Their Ever-Growing Crisis|author=Henry Kamm|date=8.10. 1988|url=http://www.nytimes.com/1988/10/08/world/yugoslavs-reel-under-weight-of-their-ever-growing-crisis.html?pagewanted=all|publisher=New York Times}}</ref> i radikalnog [[Srpski nacionalizam|nacionalizma]] kako bi ostao na vlasti i obračunao se sa svojim protivnicima. == Biografija == Milošević, po struci pravnik, bavio se privrednim poslovima - bio je generalni direktor beogradskog preduzeća "[[Tehnogas]]" [[1973]] - [[1978]] i direktor [[Beobanka|Beobanke]] [[1978]] - [[1983]]. Politikom počinje da se bavi intenzivnije [[1983]]. godine, kada je izabran za člana Predsjedništva Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije. Godinu kasnije, [[1984]], izabran je za predsjednika Gradskog komiteta Saveza komunista [[Beograd]]a. Maja [[1986]]. godine, uprkos jakim otporima, izabran je za predsjednika Saveza komunista Srbije. Aprila [[1987]]. godine, posjetio je [[Kosovo Polje]] gdje je dao podršku Srbima koji su se žalili na albanski teror i nasilje. Septembra iste godine je na Osmoj sjednici CK SKS njegova frakcija, koristeći srpski nacionalizam, pobijedila njegovog bivšeg mentora i prijatelja [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]]. Miloševićeve pristaše su, kasnije [[Antibirokratska revolucija|antibirokratskim revolucijama]], srušile partijska čelništva u [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Crna Gora|Crnoj Gori]]. Ti događaji su s vremenom izazvali raspad tadašnjeg [[SKJ|Saveza komunista Jugoslavije]], a nakon toga i [[Raspad SFRJ|raspad jugoslavenske federacije]]. {{izdvojeni citat|Ko ‘oće za Alijom da se s nama bije, neka izvoli – izgubiće.<ref>[http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića]</ref>|Slobodan Milošević [[Radovan Karadžić|Radovanu Karadžiću]] 1991. godine.}} U događajima neposredno, i za vrijeme samog [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], Milošević je organizovao prve višestranačke izbore u Srbiji koji su održani decembra [[1990]].godine. Tada je ubjedljivom većinom izabran za predsjednika Srbije,i imao je ključnu ulogu u događajima koji su uslijedili. On je pokušao zavladati čitavo Jugoslavijom, ali kada to nije uspeo, pokušao je iz Jugoslavije stvoriti novi entitet, proširenu Srbiju, kojom će vladati.<ref name="Malcolm">[http://utickibosnjaci.com/video/media/document/393.pdf Povijest Bosne - Noel Malcolm]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Pod njegovom vlašću je Srbija podržavala [[RSK|Republiku Srpsku Krajinu]], odnosno [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]] sve do [[Operacija Oluja|Operacije oluja]], odnosno do [[Dejtonski sporazum|Dejtonskog sporazuma]] kojima su završeni ratovi na prostoru Hrvatske i BiH. Tom prilikom je poginulo oko 140.000 ljudi, a milijuni ljudi protjerani sa svojih domova. Mnogi u svijetu Miloševića smatraju direktno odgovornim za ta stradanja, isto kao i veliki broj ratnih zločina koji su počinjeni u tom periodu. Dijelom zahvaljujući i toj reputaciji, eskalacija oružanih sukoba na Kosovu je u proljeće [[1999]]. godine rezultirala [[NATO]]-vim bombardiranjem Srbije. U isto vrijeme je Milošević, koji je [[1997]]. izabran za predsjednika SRJ, formalno optužen od Haškog suda. U junu [[1999]], bombardovanje prestaje, a srpske vojne i policijske snage povlače se sa [[Kosovo|Kosova]] i pokrajina postaje protektorat [[NATO|NATO-a]]. Na izborima za predsjednika SRJ, [[24. septembar|24. septembra]] [[2000]]. godine pobijedio je [[Vojislav Koštunica]], ali je Milošević to odbio priznati i izazvao seriju uličnih demonstracija kojim je njegov režim srušen [[5.10.]] [[2000]]. === Suđenje Miloševiću === Maja 1999., [[MKSJ]] je podignuo optužnicu protiv Miloševića za [[Ratni zločini u Kosovskom ratu|ratne zločine počinjene tijekom rata na Kosovu]]. [[Human Rights Watch]] je pozdravio podizanje optužnice.<ref>{{cite web|url=http://reliefweb.int/report/serbia/human-rights-watch-welcomes-milosevic-indictment|title=Human Rights Watch welcomes Milosevic indictment|date=29.5. 1999|publisher=Agence France-Presse}}</ref> Nekoliko mjeseci nakon pada sa vlasti, Milošević je uhapšen, a u [[28. juni|28. juna]] [[2001]]. pod pritiskom zapadnih diplomata izručen haškom sudu. Milošević je bio prvi šef države u istoriji koji je izveden pred međunarodni sud za ratne zločine. Optužen je „za [[genocid]]; saučesništvo u genocidu; deportacije; ubistvo; progone na političkoj, rasnoj i verskoj osnovi; nehumana dela/prisilno premeštanje; istrebljenje; zatočenje; mučenje; hotimično lišavanje života; protivpravno zatočenje; hotimično nanošenje velike patnje; protivpravne deportacije ili premeštanja; uništavanje i oduzimanje imovine širokih razmera koje nije opravdano vojnom nuždom, a izvedeno je protivpravno i bezobzirno; okrutno postupanje; pljačku javne ili privatne imovine; napade na civile; uništavanje ili hotimično nanošenje štete istorijskim spomenicima i ustanovama namenjenim obrazovanju i religiji; protivpravne napade na civilne objekte; hotimično nanošenje velike patnje”,<ref>[http://www.e-novine.com/index.php?news=16213 Haške optužnice protiv predsednika Srbije i SR Jugoslavije za zločine u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i na Kosovu]</ref> kao i za tajni plan da se stvori [[velika Srbija]] sačinjena od [[Republika Srpska Krajina|RSK]] i [[Republika Srpska|RS]].<ref>{{cite web|title=Milosevic tried to build Greater Serbia, trial told|publisher=Guardian|url=http://www.theguardian.com/world/2002/oct/02/warcrimes.milosevictrial|author=Ian Black|date=2.10. 2002}}</ref><ref>{{cite web|title=Carving Out a Greater Serbia|author= Stephen Engelberg|date=1.9. 1991|url=http://www.nytimes.com/1991/09/01/magazine/carving-out-a-greater-serbia.html?pagewanted=all|publisher=New York Times|quote="We must secure unity in Serbia if we wish, as the largest and most populous republic, to dictate the further course of events," Milosevic declaimed. "These are the questions of borders, essential state questions. The borders, as you know, are always dictated by the strong, never by weak ones."}}</ref> Milošević je odbio priznati autoritet suda, što je, uz njegove zdravstvene probleme, proces započet [[12.2.]] [[2002]]. oteglo na nekoliko godina. Tužiteljstvu je trebalo dve godine da iznese optužnicu, a proces je izazvao veliko zanimanje, ali i kontroverze u javnosti bivše Jugoslavije. Milošević nije uzimao propisane lekove, a istovremeno je, na svoju ruku, uzimao tablete koje su poništavale učinak lijekova koje mu je lekar prepisao. Tražio je od Sudskog vijeća da ga pusti na uslovnu slobodu da bi se liječio u Rusiji. Sud je odbio Miloševićev zahtjev za liječenjem u [[Moskva|Moskvi]], zbog bojazni da će se pridružiti njegovoj ženi i sinu, za kojima su srpske vlasti raspisale potjernicu, a koji su bili u Rusiji. Milošević je ubrzo zatim umro u pritvoru u Hagu, 11. marta 2006. [[Richard Holbrooke]] je zapisao sljedeće o suđenju: {{izdvojeni citat|Uskraćena je presuda, ali ne i pravda. Pogledajte činjenice: Milošević je bio prvi poglavar neke države u historiji koji je odveden pred međunarodnim tribunalom radi suđenja za ratne zločine, nešto što su [[Hitler]], [[Staljin]], [[Mao Ze Dong|Mao]], [[Pol Pot]] i mnogi drugi izbjegli. Proveo je posljednjih pet godina u zatvoru te bio primoran slušati tisuće sati svjedočenja žrtava o njegovim nedjelima i posljedicama istih. Suđenje je emitirano uživo, a svjedočanstva i zastrašujuća video snimka [[Masakr u Srebrenici|masakra u Srebrenici]] koja se pojavila tijekom suđenja uništila je njegovu reputaciju i pomogla uspostaviti istinu za sve izuzev par jadnih i ljutitih nacionalista u Srbiji.<ref>{{cite web|author=Richard Holbrooke|title=Rough justice for Milosevic is as fitting as a tribunal verdict|date=14.3. 2006|url=http://www.ft.com/cms/s/0/f47e98ce-b2ff-11da-ab3e-0000779e2340.html#axzz3rqFO11TJ|publisher=Financial Times}}{{Dead link|date=November 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>}} === O Miloševiću na drugim suđenjima === [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju]] je u presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]] spomenuo i ulogu Miloševića u ratu u Hrvatskoj: {{izdvojeni citat|Pretresno veće je zaključilo da su dokazi pokazali da je predsednik Srbije Slobodan Milošević otvoreno podupirao očuvanje Jugoslavije kao federacije u čijem bi sastavu bila i [[SAO Krajina]]. Međutim, dokazima je utvrđeno da je Slobodan Milošević potajno nameravao da stvori srpsku državu. Tu je državu trebalo stvoriti osnivanjem paravojnih snaga i provociranjem incidenata kako bi se stvorila situacija u kojoj bi [[JNA]] mogla intervenisati. U početku bi JNA intervenisala kako bi razdvojila strane, no kasnije bi to činila radi osiguravanja teritorija koji su bili predviđeni kao dio buduće srpske države.|[[MKSJ]] u svojoj presudi protiv [[Milan Martić|Milana Martića]]<ref>{{cite web|title=Milan Martić verdict| url=http://www.icty.org/x/cases/martic/cis/bcs/cis_martic_bcs.pdf| publisher=[[ICTY]]|date = 26. 06. 2009.|accessdate = 15. 01. 2011.}}</ref>}} Na suđenju za ubistvo bivšeg predsednika Srbije [[Ivan Stambolić|Ivana Stambolića]] je utvrđeno da je njega u augustu [[2000]]. godine kidnapovala i ubila specijalna policija (na čelu sa [[Milorad Ulemek Legija|Miloradom Ulemekom Legijom]]) po Miloševićevom naređenju.<ref name="politika.rs">[http://www.politika.rs/rubrike/Tema-nedelje/Osma-sednica-dvadeset-godina-kasnije/t41111.lt.html Ivana Stambolića ubila tajna policija]</ref> == Izvori == {{Izvori|2}} == Povezano == * [[Istorija Srbije u jugoslovenskim ratovima]] * [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima]] * [[Udruženi zločinački poduhvat]] * [[Operacija Potkovica]] * [[Ivan Stambolić]] == Vanjske veze == {{commonscat|Slobodan Milošević}} * [http://www.icty.org/case/slobodan_milosevic/4 Slobodan Milošević] (MKSJ) * [http://www.bhdani.com/arhiva/235/krivicna_odgovornost.shtml Rezime optužnice protiv Miloševića] * [http://www.b92.net/info/vesti/pregled_stampe.php?yyyy=2003&mm=12&dd=28&nav_id=128667 Transkripti tajno snimljenih telefonskih razgovora Miloševića] {{Lifetime|1941|2006|Miloševicć, Slobodan}} {{PredsedniciSRJ}} [[Kategorija:Srpski političari]] [[Kategorija:Predsednici Srbije]] [[Kategorija:Raspad SFR Jugoslavije]] [[Kategorija:Slobodan Milošević|*]] [[Kategorija:Optuženi za ratne zločine]] [[Kategorija:Jugoslavenski ateisti]] h57a9buxnady4qqcd1egucp3cbg1w4w Neolit 0 11038 42586304 42316936 2026-04-29T18:22:01Z Triggerhippie4 38245 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG, [[c:c:Commons:Transition to SVG]] 42586304 wikitext text/x-wiki {{Neolit}} [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|mini|desno|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjese]], oko 7500 p.n.e, sa glavnim arheološkim nalazištima [[Predkeramički neolit|Predkeramičkog neolita]] . Područje [[Mesopotamija|Mesopotamije]] još nije bilo naseljeno ljudima]] [[File:Neolithic expansion-es.svg|mini|desno|Širenje Neolita u Evropu. - ''1.Teorija autohtonisti'' (kontinuiteta) - mezolitske lokalne zajednice svojim postupnim razvojem prelaze u Neolit (domesticiranje životinja, kultiviranje biljaka).<ref name="srejović">{{Cite web |url= http://www.rastko.rs/arheologija/srejovic/dsrejovic-anadolija.html |title= Dragoslav Srejović - Balkan i Anadolija u srednje i mlađe kameno doba |work= Elektronsko izdanje Zajednički poduhvat TIA Janus i Ars Libri – Beograd 2001 |accessdate= 9. 2. 2019}}</ref>''2.Teorija difuzije'' - Postupno demografsko širenje, Preseljavanje čitavih zajednica, Selektivna kolonizacija brzim skokovima, Infiltracija manjih skupina ljudi, Granični dodiri, Trgovina.<ref name="ČovićIlir">{{Cite web |url= https://vdocuments.mx/od-butmira-do-ilira-borivoj-covic-sarajevo-1976-569cd78dbb971.html |title= Borivoj Čović: OD BUTMIRA DO ILIRA - Kultovi sa Mediterana |work= Kulturno naslijeđe, Sarajevo, 1976 |accessdate= 9. 2. 2016}}</ref>]] [[Datoteka:Néolithique 0001.jpg|thumb|right|250px|Grupa neolitskih artefakata, uključujući ogrlice, vrškove sjekira, dlijeta i oruđe za poliranje]] '''Neolitik''' je mlađe [[kameno doba]]. Ime dobiva od [[grčki jezik|grčkih]] riječi ''neos'' = nov i ''lithos'' = kamen. Osnovna obilježja neolitika su razvoj ''zemljoradničke'' i ''stočarske privrede'', pojava stalnih ruralnih i protourbanih naselja tj. prijelaz na ''sjedilački način života'', te proizvodnja [[Keramika|''keramičkog]] posuđa'' i drugih predmeta od pečene [[gline]]. Kameno se oruđe oružje i dalje proizvodi (sve do u brončano doba), a javljaju se tehnike glačanja i poliranja. Umjetnost se ogleda u ukrašavanju keramičkih posuda, figuralne plastike i različitih kultnih predmeta. Neolitik se nije ravnomjerno pojavljivao u svim krajevima svijeta niti na [[evropa|europskome]] tlu. Negdje nastaje postupnim razvojem, negdje kao posljedica naglog lokalnog preobražaja, a u neka područja stiže seobom nove populacije. Radi se o dugotrajnom procesu koji se odvijao između 12. i 6. tisućljeća prije Krista. Britanski prapovijesničar Gordon Childe uveo je u znanost pojam '''[[Neolitska revolucija|neolitičke revolucije]]''', prve revolucije u povijesti ljudskog roda koja ima društveno-gospodarski karakter. Neolitičke se promjene nisu svuda odvijale istovremeno. Novosti se pojavljuju prije što bliže idemo prema JI, Grčkoj i Maloj Aziji, tj. bliže žarištima - pokretačima društvenih tokova. Teorija o plodnom polumjesecu zasniva se na činjenici da su prvi koraci u proizvodnji načinjeni u prostoru koji čini široki luk što se pruža visoravnima (ne dolinama) od Levanta preko Male Azije do iračkog Kurdistana, južno od Kaspijskog jezera, a ovija se oko velikih pustinjskih prostranstava (Arapska, Sirijska, Iranska pustinja). Pravo poljodjelstvo počinje, dakle, neovisno u različitim dijelovima svijeta, u različita vremena, s uzgojem različitih biljaka ([[Plodni polumjesec]] - pšenica, ječam, mahunarke oko 8000. g. pne.; [[Azija]] - riža, proso oko 6000. g. pne.; [[Srednja Amerika]] - kukuruz, grah, krumpir u 7. tis. pne.) == Protoneolitik == Prijelazno razdoblje između [[mezolit]]ika i neolitika naziva se ''protoneolitik'' (grč. ''protos''=prvi, prednji). Tada kasni mezolitik ne zadržava izvorne osobine klasičnog mezolitika, već se nazire prijelaz sa skupljanja i lova na proizvodnju hrane, kao i pripitomljavanje [[životinje|životinja]]. Pojava pripitomljenih životinja potvrđena je [[arheologija|arheološki]] u području [[Kurdistan]]a (Zagroz planine), ali nema dokaza o uzgoju [[biljka|biljaka]]. Ipak određeni arheološki nalazi poput kamenih žrvnjeva i mužara, batova i bruseva, jama za zalihe i sl. svjedoče o promjenama u [[privreda|gospodarstvu]]. Važan izvor prehrane postaju samonikle [[žitarice]] čija je postojbina upravo u području [[Bliski Istok|Bliskog]] i [[Srednji Istok|Srednjeg Istoka]]. Istovremeno se javljaju tragovi [[Neolitska arhitektura|prvih trajnih naselja]] koji sugeriraju sjedilački način života (sedentizam), što je vidljivo u ostacima nastambi, a također ga potvrđuju skladištenje i čuvanje hrane, ostaci [[Flora|flore]] i [[Fauna|faune]] koji pokazuju na izmjenu [[Godišnje doba|godišnjih doba]], te pokapanje mrtvih u sklopu naselja. Primjeri protoneolitičkih zajednica su ''[[Karim Shahir kultura]]'' u području Kurdistana (Zagroz planine)i ''[[natufijenska kultura]]'' na području današnjeg [[Izrael]]a i [[Jordan]]a (10000. – 8300. g. pne.), za koju su karakteristična trajna naselja na otvorenom: Ejnan, Jerihon i Beidha, ali se još uvijek naseljavaju i pećine. To su djelomično ukopane nastambe kružnog tlorisa koje imaju donji dio od kamena, gornji od trske i rogožine, a središnji stup nosi krovnu konstrukciju. Smještene su oko središnjeg prostora u kojem je ukopano više jama obljepljenih ilovačom, a koje su služile za spremanje zaliha žitarica. Natufijenska kultura u svome je prostoru pojam nečeg novog, a to je osnivanje seoskih zajednica i uvođenje žitne ishrane. Bitno je nova društvena kategorija ruralni život sa standardiziranim stambenim elementima i dugotrajnim boravkom na jednom mjestu kroz više generacija, dakle barem stotinu godina. U [[Evropa|Europi]], protoneolitičkom razdoblju pripada ''[[Lepenski Vir|kultura Lepenskog vira]]'' čije je gospodarstvo ([[lov]] i [[ribolov]]) tipično mezolitičko, ali sjedilački način života u naseljima bliži je neolitiku. == Pretkeramički neolitik == Nazivom ''pretkeramički neolitik'' se obilježavaju zajednice koje su u različitim dijelovima svijeta dosegle razinu neolitika u svim aspektima (gospodarskom, društvenom, duhovnom) osim u poznavanju keramičke proizvodnje. Najprije je ta pojava uočena na Bliskom Istoku - pretkeramički [[Jerihon]] A i B, [[Çatalhöyük|Çatal Höyük]], Asikly Hoyuk, Cayonu, Hacilar, Jarmo - gdje vrlo stabilne klimatske prilike početkom holocena pogoduju razvoju zajednica koje uzgajaju biljke i nastavljaju s pripitomljavanjem životinja. Slične pojave uočene su u Kirokitiji ([[Kipar|Cipru]]) i u [[Sesklo kultura|grčkoj]] Tesaliji (tesalski pretkeramik). Sve ovo dovodi do porasta broja stanovnika i stvaranja velikih naselja, a na Bliskom istoku i u Anadoliji i do početaka stvaranja gradova. Na osnovu arheoloških nalaza i radiokarbonske analize izrađena je ASPRO (Atlas des sites du Proche-Orient - Atlas of Near East archaeological sites) hronologizacija<ref name="Hours1994">{{cite book|author=Francis Hours|title=Atlas des sites du proche orient (14000 - 5700 BP)|url=https://books.google.com/books?id=KlZtAAAAMAAJ|accessdate=25 July 2011|year=1994|publisher=Maison de l'Orient méditerranéen|isbn=978-2-903264-53-6}}</ref> perioda, kultura i osobenosti neolita na području Plodnog polumjeseca. {| align="center" class="wikitable" |- |'''ASPRO Period''' || Kulture || Datiranje (pne) |- | Period 1 || [[Natufian]], [[Zarzian]] || 12.500 – 9.500. |- | Period 2 || [[Protoneolit]], [[Predkeramički neolit A]] || 10.500 – 8.300. |- | Period 3 || Rani [[Predkeramički neolit B]] || 9.200 – 8.300. |- | Period 3 || Srednji [[Predkeramički neolit B]] || 8.400 – 7.500. |- | Period 4,5 || Kasni [[Predkeramički neolit B]] [[Predkeramički neolit C]] || 7.600 – 6.000. |- | Period 6 || [[Hassuna]], [[Samarra]], [[Halaf]], [[Ubaid period|Ubaid]] 1 || 6.400 – 5.600. |- | Period 7 || [[Keramički Neolit]] A, Halaf, Ubaid 2|| 5.800 – 5.400. |- | Period 8 || Keramički Neolit B, Ubaid 3 || 5.000 – 4.500. |- | Period 9 || Ubaid 4 || 6.400 – 5600. |- |} == Povezano == * [[Neolitska Evropa]] * [[Neolitska revolucija]] * [[Neolitska religija]] * [[Ötzi Ledeni Čovjek]] == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Neolithic}} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/4757861.stm Brutalni životi Britanaca u kamenom dobu (engleski)] [[Kategorija:Neolit|*]] [[Kategorija:Holocen]] mqg8c98f30e1xajn8nus3nrrholvzun Višegrad 0 11340 42586384 42519290 2026-04-30T02:28:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586384 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini <!--Opština Republika Srpska--> | mjesto= Višegrad | slika = Visegrad panorama1.JPG | opis_slike = | zastava = | mapa = Višegrad municipality.svg | centar = Višegrad | površina = 48 | populacija = 21.199 ([[1991]].) | godina_stanovništvo = 1991 | stanovništvo_opština = | godina_opština = 1991 | gustina= ? | nadmorska_visina= | gšir= 43.782778 | gduž= 19.291111 | pozivni_broj = | poštanski_kod = | website = | načelnik = Tomislav Popović ([[Savez nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske|SNSD]]) }} '''Višegrad''' je [[grad]] i središte istoimene opštine u istočnom dijelu [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], na rijeci [[Drina|Drini]]. Grad broji oko 6.000 stanovnika, a opština oko 23.200 stanovnika po popisu iz [[1991]]. Nalazi se u prostranoj kotlini rijeke [[Drina|Drine]], na brežuljkastim padinama koje se blago uzdižu u planine visoke preko 1000 metara. [[Višegradska kotlina]] je jedna od rijetkih proširenja u toku rijeke Drine koji se sastoji djelimično od visokih klisura i planina. Na mjestu gdje se planine koje čine uski i duboki kanjon Drine razdvajaju u prostranu kotlinu, stoji kameni 500 godina star most sa 11 lukova širokog raspona, poznatijeg svima kao [[“na Drini ćuprija”]]. Most je dug oko 250 metara i širok oko 10 metara osim na sredini gdje je proširen sa dvije terase, sa svake strane po jedna. Taj dio mosta zove se kapija. Idući iz čaršije, na lijevoj terasi se uzdiže stub na kome je ugrađena ploča sa natpisom stihotvorca Badija iz vremena 1571 kada je izgradnja mosta završena o onome ko je izgradio most i godinu kada je izgrađen. Nasuprot ovom stubu sa desne strane nalazi se terasa koja se zove Sofa. Sofa je uzdignuta sa dvije stepenice i ograđena kamenom ogradom kao i cijela dužina mosta. == Šetnja gradom == * Od mosta počinje i višegradska čaršija smještena najvećim djelom na desnoj obali. Čaršija je jednim djelom u ravnici, a jednim u obroncima brijegova. Odmah poslije glavnog dijela čaršije nalazi se ušće rječice [[Rzav (Višegrad)|Rzav]] i Drine. Treba spomenuti i prelijepi “sportski centar” i restoran “Ušće” koji se nalaze u trokutu, koji prave ove dvije rijeke na mjestu gdje se spajaju. Ovdje su Višegrađani provodili prelijepe ljetne noći u šetnjama i kahvenisanjima. Zbog ovog ušća, Višegrad je poznat i kao “čaršija na vodi”. U trouglu između desne obale Drine i lijeve obale Rzava nalazi se glavni dio čaršije. U ravnom prostoru od ćuprije do ušća Rzava,nalaze se:Trg oslobođenja, hotel "Višegrad", Robna kuća "Višegrađanka", stara zgrada Gimnazije, Vatrogasni dom, zgrada Skupštine opštine, hotel "Panos", Pošta, Privredna banka, Služba društvenog knjigovođstva, Opštinski sud, Apoteka, Srednjoškolski centar, Salon namještaja, Sportski centar "Ušće", jedna džamija, desetak stambeno-poslovnih višespratnica, stotinjak privatnih stambenih zgrada, te brojni društveni i privatni poslovni prostori. Na desnoj obali Rzava, preko puta sportskog centra, nalazi se Nova mahala, dio grada novijeg porijekla. Ovaj dio grada je zasnovan poslije drugog svijetskog rata. Tu je izgrađeno desetak višespratnica, dvije osnovne škole, Dom kulture i preko 300 stambenih kuća. Preko rzavskog mosta na desnu stranu kad ideš iz čaršije bila je stanica milicije, a nešto niže bila je pijaca srijedom. Odmah iznad Nove mahale su naselja Vučine, Glavica, Rodić Brdo... Poznato Bikavac brdo se nalazi iznad desne strane grada, nekih 300 m visine od centra.Ispod njega se nalazi fudbalski stadion [[FK"Drine"]]. U Garču je [[1987]]. godine izgrađen novi armirano-betonski most na Drini za saobraćaj, kako bi se rasteretila stara ćuprija. Od Nove Mahale, nizvodno desnom obalom Drine vodi put za Župu, široku kotlinu koja je i najplodniji dio Višegrada. Ova kotlina se stepenasto uzdiže do brda Gostilja, Janjac, Dikava i Stolac koja čine granicu između Bosne i Srbije. Ova granica je utvrđena još [[1343]]. godine i ostala nepromjenjena. Župa je bogata raznim vrstama voća a najviše ima šljiva požegača od kojih se pravila poznata rakija "višegrađanka". Idući uzvodno Drinom, desnom stranom odmah od Gimnazije bile bi stambene zgrade. Zatim bi se prošlo jedno brdo gdje je bio prije kamenolom i negdje iznad polovice brda bi bila okrugla kula legendarnog heroja Alije Đerzeleza(po Bosnjačkom predanju) ili Kraljevića Marka (po Srpskom predanju). Zatim bi se došlo do velike pilane i fabrike namještaja u Dušću, nekih 2&nbsp;km. Kad se prođe Dušće, oko 1&nbsp;km na lijevo bi se išlo u kasarnu bivše JNA Zamnica, a put na desno bi vodio za sela Drinsko, Šip itd. Ispod Drinska je nova višegradska hidroelektrana na Drini. Uzvodno lijevom obalom Drine bi se došlo do sela Nezuci, Holijaci, Orahovci, Brodar, Međeđa itd.Novim asfaltnim putem prema Međeđi i Ustiprači, lijevo [[Goražde|Goraždu]] i [[Foča|Foči]] a desno [[Rogatici]] i [[Sarajevu]]. == Historija == Ovo područje je 1373. godine prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne bosanske države, kada su oblasni gospodar [[Lazar Hrebeljanović]] (oko 1370. do 1389) i bosanski ban, kasnije kralj [[Tvrtko I Kotromanić]] (1353-1391) u borbama pobijedili Nikolu Altomanovića i podijelili njegovu zemlju. Sjeverna oblast do samog ušća [[Lim]]a u Drinu sa utvrđenim gradovima [[Donji Dobrun]]om, Rudnikom i Užicem pripala je knezu Lazaru, a ban Tvrtko pripojio je bosanskoj državi srednji dio zemlje, Podrinje i Polimlje, sve do iza [[Prijepolje|Prijepolja]]. Nakon smrti kralja Tvrtka I vlast u gornjem Podrinju i donjem Polimlju su preuzela dva oblasna gospodara: knez Pavle Radenović Pavlović, osnivač vlastelinske porodice Pavlovića i veliki vojvoda [[Sandalj Hranić Kosača]]. Pavlovići su držali uski pojas s desne strane Drine od ušća Lima sa Višegradom i Dobrunom. Tim područjem vladaju poslije smrti Pavla Radenovića njegovi sinovi Petar i Radoslav Pavlović, i konačno Radoslavljev sin vojvoda Ivaniš, poznat po povelji kojom potvrđuje Dubrovčanima trgovačke povlastice. U području planine Bujaka, a u blizini sela Mramor, Ivaniš i njegova braća imali su svoj dvor i upravo je tu pisana spomenuta povelja. Porodica Kosača, odnosno herceg Stjepan Kosača držao je u svom posjedu čitavu lijevu stranu Lima od Komorana, južno od Prijepolja pa do samog ušća Lima u Drinu, a na desnoj strani te rijeke grad Miloševac i vjerovatno ugao između lijeve obale Uvca i Lima. Iz tog vremena je i nekropola sa [[stećci]]ma na lokalitetu Mramorje u zaseoku Raonići, Kaoštice. Nakon zauzimanja bosanskog kraljevstva od strane Osmanskog carstva, u blizini [[Međeđe]], iznad ušća Lima na lijevoj strani Drine, na prostoru istoimenog srednjovjekovnog grada formirana je nahija Brodar. == Stanovništvo == [[Демографија Вишеграда|Demografija Višegrada]] == Naseljena mjesta == Ajdinovići, Babin Potok, Ban Polje, Barimo, Batkovica, Batkušići, Bijela, Bikavac, Biljezi, Bistrivode, Bjegovići, Bjeljajci, Blace, Blaž, Bodežnik, Bogdašići, Bogilice, Borovac, Brezje, Brodar, Bursići, Crijep, Crnčići, Crni Vrh, Čengići, Češalj, Ćaćice, [[Dobrunska Rijeka]], Donja Brštanica, Donja Crnča, Donja Jagodina, Donja Lijeska, Donje Dubovo, Donje Štitarevo, Donje Vardište, [[Donji Dobrun]], Donji Dubovik, Dragomilje, Drina, Drinsko, Drokan, Dubočica, Dušče, Džankići, Đipi, Đurevići, Faljenovići, Garča, Gazibare, Glavica, Glogova, Gornja Brštanica, Gornja Crnča, Gornja Jagodina, Gornja Lijeska, Gornje Dubovo, Gornje Štitarevo, [[Gornji Dobrun]], Gornji Dubovik, Granje, Greben, Hadrovići, Haluge, Hamzići, Han Brdo, Harem, Holijaci, Holijačka Luka, Hranjevac, Isići, Jablanica, Jarci, Jelačići, Jelašci, Jelići, Jezernice, Kabernik, Kalate, Kamenica, Kaoštice, Kapetanovići, Klašnik, Klisura, Kočarim, Kopito, Koritnik, Kosovo Polje, Kragujevac, Kuka, Kupusovići, Kurtalići, Kustur Polje, Lasci, Loznica, Macute, Madžarevići, Mala Gostilja, Mangalin Han, Masali, [[Međeđa]], Međuselje, Menzilovići, Meremišlje, Mezalin, Miloševići, Mirlovići, Mramorice, Mušići, Nebogovine, Nezuci, Obravnje, Oblozi, Odžak, Okolišta, Okrugla, Omar, Omerovići, Oplave, Orahovci, Palež, Paočići, Pijavice, Pionirska, Podgorje, Podobravnje, Poljanice, Polje, Povjestača, Pozderčići, Prelovo, Presjeka, Pretiša, Prisoje, [[Raonići]], Repuševići, Resnik, Rijeka, Rodić Brdo, Rohci, Rujišta, Rutenovići, [[Rzav]], Sase, Sendići, Smriječe, Smriječje, Staniševac, Stolac, Stražbenice, Stražište, Svibo, Šeganje, Šip, Šumice, Tabačište, Tasići, Trševine, Tupeši, Turjak, Tusta Međ, Tvrtkovići, Ubava, Uništa, Ušće Lima, [[Veletovo]], Velika Gostilja, Velje Polje, Velji Lug, Višegrad, [[Višegradska Banja]], Vlahovići, Vodenice, Vučine, Zagorac, Zakrsnica, Zanožje, Zemljice, Zlatnik, Žagre i Žlijeb. == Politika == Od 2017 godine je na vlasti u Višegradu Politička Partija "SNSD" koja je u Višegradu osvojila veliki broj glasova. Načelnik Opštine je ispred SNSD-a "Mladen Đurević, a zamjenik načelnika ispred političke partije DNS "Mladenko Tasić". Predsjednik Skupštine Opštine je Bilal Memišević koji predstavlja Stranku Demokratske Akcije "SDA" == Ekonomija == U Višegradu trenutno radi nekoliko državnih firmi "HE NA DRINI, ELEKTROPRENOS BiH,TELEKOM RS" itd, od privatnih najbolje plasirana je firma "ADRIA" osim toga nekada je Višegrad imao jaku ekonomiju koja je poslijeratnim privatizacijama uništena kao što su fabrike: Varda,Terpentin,Metalac,El Plin, Granit,Panos,UTL itd... == Obrazovanje == == Klima == * Klima u Višegradu je umjereno kontinentalna.Prosječna ljetna temperatura je 19,1&nbsp;°C, a zimska –1.3&nbsp;°C.Prosječna godišnja temperatura je 9.5&nbsp;°C. == Sport == * Najbolji sportski kolektiv u Višegradu je [[Karate klub Drina Višegrad|Karate Klub Drina Višegrad]], koji je i najuspješniji kolektiv u 2006 godini proglašen, kao i najbolji sportista godine i trener godine; a to su Nikola Poluga Kadetski Prvak Svijeta u Hanoveru 2006 postao i trener godine Nenad Lekanić za postignute rezultate sa klubom. * [http://kkdrina.info Karate Klub Drina-Višegrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140517212502/http://kkdrina.info/ |date=2014-05-17 }} u Višegradu postoje još nekoliko sportska kolektiva to su Fudbalski Klub Drina HE Višegrad koji od sezone 2016/17 igra u "Drugoj ligi Republike Srpske" , Košarkaški Klub Varda HE koja nastupa u Prvoj ligi Republike Srpske,Rukometni Klub Višegrad ,Judo Klub Višegrad, i Ženski Odbojkaški klub "HE NA DRINI" koji će u periodu od 2016/17 nastupati u Premijer ligi Bosne i Hercegovine == Kultura == {{Glavni|Nacionalni spomenici u Višegradu}} U Višegradu postoje tri kulturno umjetnička društva. To su [[SSD,,Soko Manastir Dobrun"]], KUD,Kralj Petar Ujedinitelj i KUD,,Bikavac". Dom kulture(izgrađen poslije drugog svjetskog rata), koji služi kao sala za projekciju filmova i prikazivanje predstava. Od kulturnih manifestacija izdvajaju se Sajam Knjiga u Andrićgradu, Međunarodni folklorni festival, Višegradske staze, Skokovi sa Ćuprije, Drinska regata itd. == Pobratimski gradovi == Višegrad je u partnerstvu sa sljedećim gradovima: * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|30px]] [[Lazarevac]] ([[Srbija]]) * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|30px]] [[Obrenovac]] ([[Srbija]]) * [[Datoteka:Flag of Serbia.svg|30px]] [[Vršac]] ([[Srbija]]) *[[Datoteka:Flag of Montenegro.svg|30px]] [[Budva]] ([[Crna Gora]]) == Značajne osobe == * [[Mehmed-paša Sokolović]] * [[Mehmed Baždarević]] * [[Biba Kajan - Subašić]] * [[Nedžad Branković]], * [[Silvana (Nezir) Mirvić]], poznata košarkašica * [[Slavica Pecikoza]], poznata košarkašica * [[Dragana Simić]], poznata košarkašica * [[Branko Nikitović]], slikar * [[Alma Hadžihasanović]], poznata košarkašica * [[Zina Oprašic]] (Oprašić), poznata košarkašica * Emir Kusturica , poznati srpki režiser * [[Petar Janjić]], pukovnik Hrvatske vojske u mirovini * Vlatko Pecikoza, == Znamenitosti grada == [[Datoteka:Visegrad Drina Bridge 1.jpg|thumb|right|[[Mehmed-paša Sokolović]]: [[Most]] na Drini (16. stoljeće)]] * [[Most Mehmed-paše Sokolovića]],Banja Vilina Vlas udaljena 5 kilometara od grada, Manastir Dobrun u Dobrunu,Stara kula,Staniševac itd. Andrićgrad, nalazi se na lokaciji bivšeg Sportskog Centra Ušće == Povezano == * [[Na Drini ćuprija]] == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Višegrad}} * [http://www.opstinavisegrad.com Oficijelna prezentacija opštine Višegrad] * [http://www.visegrad365.com Visegrad24.info - Nezavisni Internet Portal] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210509083249/http://www.visegrad365.com/ |date=2021-05-09 }} * [http://www.visegradturizam.com Oficijelna prezentacija turističke organizacije Višegrad] * [http://058.ba Novosti iz Višegrada] * [http://visegradlive.com Visegradlive.com] * [http://www.andricgrad.com Andrićgrad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170924051230/http://www.andricgrad.com/ |date=2017-09-24 }} * [http://novovrijeme.ba/nezvanicna-olimpijada-amaterskog-sporta/ Novovrijeme.ba] * [http://www.mitropolijadabrobosanska.org/dabararhiva.html‎ Časopis "Dabar"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211206013016/https://www.mitropolijadabrobosanska.org/dabararhiva.html%E2%80%8E |date=2021-12-06 }} {{Političke Podjele Bosne i Hercegovine}} [[Kategorija:Višegrad| ]] [[Kategorija:Općine Bosne i Hercegovine]] gjehr11mlorn6olfnubqp5k3ca64gn2 Druga bitka kod El Alameina 0 12688 42586319 42445372 2026-04-29T20:32:01Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Montgomery watches his tanks move up.jpg]] → [[File:Lieutenant General Bernard Montgomery, commanding the British Eighth Army in North Africa, in the turret of his Grant command tank at El Alamein, 5 November 1942. E18980.jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42586319 wikitext text/x-wiki {{Infokutija vojni sukob |sukob= <span style="font-size: medium;">'''Druga bitka kod El Alamejna''' |deo= [[Drugi svjetski rat|Drugog svetskog rata]] |slika = Lieutenant General Bernard Montgomery, commanding the British Eighth Army in North Africa, in the turret of his Grant command tank at El Alamein, 5 November 1942. E18980.jpg |opis_slike = <small>''[[Bernard Montgomery|Bernard Montgomeri]]''</small> |datum = [[23. 10.|23.10.]] - [[3. 11.|3.11.]] [[1942]]. |mesto= [[El Alamein|El Alamejn]], [[Egipat]] |uzrok= |teritorija= |rezultat= Pobjeda Saveznika |strana1=<center>[[Datoteka:Flag of the United Kingdom.svg|50px]]<br />[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velika Britanija]]<br />+ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]] |strana2=<center><center>[[Datoteka:Flag of Germany 1933.svg|50px]] [[Datoteka:Flag of Italy (1861-1946).svg|45px]]<br />[[Treći rajh|Nemačka]]<br />[[Kraljevina Italija|Italija]] |komandant1= [[Bernard Montgomery|Bernard Montgomeri]] |komandant2= [[Ervin Romel]] |snaga1=250.000 vojnika<br />1.030 tenkova<br />900 topova<br />530 aviona |snaga2=90.000 vojnika<br />500 tenkova<br />500 topova<br />350 aviona |gubici1=25.000 mrtvih i ranjenih |gubici2=13.000<br />46.000 ranjenih ili zarobljenih }} '''Druga bitka kod El Alameina''' je značajna prekretnica u bici za [[Afrika|Afriku]] tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Odvijala se od [[23. 10.|23. listopada]] do [[3. novembar|3. novembra]] [[1942]]. Nakon [[Prva bitka kod El Alameina|prve bitke kod El Alameina]] ranije iste godine, [[Bernard Montgomery]] je preuzeo komandu nad 8. Britanskom armijom od [[Claude Auchinleck]]a. Neki [[historija|povijesničari]] smatraju, da je ova bitka, uz [[Bitka za Staljingrad|bitku za Staljingrad]] donijela prekretnicu tijeku rata i značajno doprinijela porazu [[Treći rajh|Trećeg Reicha]]. == Stanje == Do srpnja [[1942]]. njemački [[Afrički korpus]] je pod komandom generala [[Erwin Rommel|Erwina Rommela]] prodro do [[Egipat|Egipta]] i time ugrozio [[Britanci|britanske]] putove snabdijevanja do iza [[Sueski kanal|Sueskog kanala]]. Sad je Rommel vidio priliku za napad, bez obzira što je i sam bio ugrožen vrlo razvučenom crtom vlastitog snabdijevanja. [[30. 8.|30. kolovoza]] je počela [[bitka kod Alam Halfa]], koja nije uspjela, pa se očekivao protuudar Montgomeryeve 8. armije. [[Nemci|Nijemci]] su se ukopali u [[pustinja|pustinjski]] pijesak i pripremili obranu. Nakon dugih šest tjedana oporavka, Britanska 8. armija je bila spremna za napad. 200.000 britanskih vojnika i 1.000 tenkova borilo se protiv 100.000 vojnika i 500 tenkova [[Afrički korpus|Afričkog korpusa]]. == Saveznički plan == ''Operacijom lake noge'' je [[Bernard Montgomery]] namjeravao probiti dva prolaza kroz [[minsko polje|minska polja]] postavljena od strane [[Sile Osovine|Sila osovine]] kako bi na sjeveru mogao proći s vlastitim [[tenk]]ovima. Tako su trebali biti uklonjeni njemački tenkovi, a drugi prolaz na jugu je trebao vezati ostatak njemačkih snaga da priteknu u pomoć dijelovima vojske na sjeveru. Mongomery je očekivao borbe od oko 12 dana, koja bi se odvijala u tri dijela - upad u protivničke snage - borba izbliza - i, završna pobjeda nad neprijateljem. [[Savezničke sile|Saveznici]] su tijekom mjesec dana prije bitke izveli niz [[manevar]]a zavaravanja kako njemačko vodstvo ne bi naslutilo vrijeme i pravac napada. Te su operacije dobile kodno ime ''Operacija Bertram''. Radi zavaravanja su otpočeli s gradnjom [[naftovod]]a, a na [[jeep|džipove]] su montirali maske tenkova. S druge strane, tenkove koji su bili okupljeni na sjeveru su zamaskirali u [[transport]]ne kamione. Zabuna kod Nijemaca je bila potpuna, jer su očekivali napad na jugu i to znatno kasnije. Nijemci su se nalazili duž dvaju crta koje su Saveznici prozvali ''Oxalic linija'' i ''Pierson linija'', a između njih je bilo položeno 2,5 miliona protutenkovskih [[mina]], ''vražji vrt''. == Bitka == Bitka je počela [[23. 10.|23. listopada]] u 21:30 snažnom [[artiljerija|artiljerijskom]] vatrom. U početku je cilj artiljerijske pripreme bila prva, Oxalic-linija s minama u njenoj okolici kako bi što brže stigli do slijedeće, Pierson-linije. Kad je počeo napad, prolaz kroz minsko polje nije bio sasvim očišćen. Tijekom prve noći, na sjeveru su uspjeli prokrčiti prolaz samo do blizine Pierson-linije. Dalje na jugu je napredovanje bilo veće, no i oni su zaustavljeni kad su stigli do brdskog grebena Miteirya. [[24. 10.|24. listopada]] je umro general [[Sile Osovine|Sila osovine]] Georg Stumme od [[srčani infarkt|srčanog infarkta]], a on je zamjenjivao Rommela koji je u to vrijeme bio u bolnici u [[Austrija|Austriji]]. Nakon razdoblja pometnje u kojem nije bilo pravog zapovjednika, Wilhelm Ritter von Thoma je preuzeo glavnu komandu nad snagama [[Sile Osovine|Sila osovine]]. [[Adolf Hitler]] je zapovjedio Rommelu da ostane u domovini na oporavku. Nakon što se situacija u [[Sjeverna Afrika|Sjevernoj Africi]] dalje komplicirala, Rommel je zamoljen da se vrati na bojište, ako misli da može. Rommel se odmah vratio u Afriku i stigao [[25. 10.|25. listopada]]. Nakon neuspjeha ponovljenog napada Saveznika na brdskom grebenu Miteirya, cijeli napad je prekinut. Montgomery je prebacio cijelo težište bitke na sjever duž obale gdje je 9. australska [[divizija]] otpočela ponovo jedan od noćnih napada kako bi odvratili pozornost Nijemaca s područja gdje se planirao glavni napad. Prvi napad u noći od [[25. 10.|25]]. na [[26. 10.|26. listopada]] je bio uspješan. S druge strane, protunapad koji je [[Erwin Rommel]] odmah otpočeo, je propao. Do tog su trenutka Saveznici izgubili 6.200, a Sile osovine 2.500 ljudi. Međutim, Rommel je raspolagao još samo s 370 ispravnih [[tenk]]ova, dok su Britanci imali još 900. Bilo je puno manjih bitki, ogorčene obrane isturenih položaja, a [[29. 10.|29. listopada]] Rommelova crta još nije bila probijena. Montgomery, još uvijek uvjeren u pobjedu, pripremio je svoje snage za glavni napad. Nizom manjih napada i akcija Britanaca, broj Rommelovih [[tenk]]ova je pao na 102. Drugi val napada Saveznika se odvijao uzduž obale s ciljem zauzimanja ''Rahman željezničke pruge'' i [[visoravan|visoravni]] Tel el Aqqaqir. Napad 2. novozelandske [[divizija|divizije]] počeo je [[2. novembar|2. novembra]] [[1942]]., a slijedećeg dana Rommel je imao još samo 35 upotrebljivih tenkova. Snažno napredovanje Saveznika prisililo je [[Erwin Rommel|Rommela]] na povlačenje. Istog dana Rommel je dobio od [[Adolf Hitler|Hitlera]] telegram sa zahtjevom da se "bori do posljednjeg [[čovjek]]a" kako bi spriječio poraz. No, pritisak [[Savezničke sile|Saveznika]] je bio toliko jak, da se Rommel u noći od 3. na 4. novembra morao potpuno povući. [[6. novembar|6. novembra]] Nijemci počinju bijeg na zapad; 30.000 njemačkih i talijanskih vojnika se predalo i zarobljeno. [[10. novembar|10. novembra]] je [[Winston Churchill]] u svom govoru toj bici posvetio slijedeće riječi: „Now this is not the end, it is not even the beginning of the end. But it is, perhaps, the end of the beginning.“ (Prijevod: "Ovo sad još nije kraj, to nije još ni početak kraja, ali je možda kraj početka"). Ova bitka bila je najveća Montgomeryeva pobjeda. Kada je dobio [[plemstvo|plemićki]] status, dobio je naziv ''Viscount Montgomery of Alamein''. Iskrcavanje Saveznika za vrijeme [[Operacija Torch|Operacije Torch]] u [[Maroko|Maroku]] kasnije u studenom, osiguralo im je potpunu pobjedu nad [[Sile Osovine|Silama osovine]] u Sjevernoj Africi. == Ratno prizorište danas == Pronalaskom [[nafta|nafte]] [[1966]]. i njenim crpljenjem od [[1968]]. El Alamein je doživio značajan [[privreda|gospodarski]] uzlet. [[Britanija|Britansko]] [[vojno groblje]] s 7.500 grobova kao i [[nemačka|njemački]] i [[Italija|talijanski]] spomenici poginulima u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] i danas privlače brojne turiste u El Alamein. {{Commonscat|Second Battle of El Alamein}} [[Kategorija:Bitke Drugog svjetskog rata|El Alameina]] [[Kategorija:Novi Zeland u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Njemačka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Italija u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:SAD u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Grčka u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Francuska u Drugom svjetskom ratu]] [[Kategorija:Historija Australije]] <!--interwiki--> 66dpea8hq36snrwfwhrcbk6b2fbyuc6 Afera Watergate 0 13835 42586443 42378425 2026-04-30T11:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Watergate]] na [[Afera Watergate]] preko preusmjerenja: preciznije 42378425 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:WatergateFromAir.JPG|mini|desno|250px|Kompleks Watergate]] '''Watergate''' je naziv za jedan od najtežih politički skandala u [[sjedinjene Američke Države|američkoj]] povijesti. Afera je dovela do ostavke [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|američkog predsjednika]], [[Republikanska stranka (SAD)|republikanca]] [[Richard Nixon|Richarda Nixona]], nakon što je otkrivena njegova umiješanost u pokušaj prikrivanja skandala U užem smislu, 'afera Watergate' se odnosi na prisluškivanje i provalu u sjedište [[Demokratski nacionalni komitet|Demokratskog nacionalnog komiteta]] [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]] u hotelsko-stambenom kompleksu 'Watergate' u [[Washington D.C.|Washingtonu]]. U širem smislu, Watergate je opći pojam za složenu mrežu političkih skandala u SAD-u između [[1972]]. i [[1974]]. godine. Oni su uključivali politički motivirane provale, mito, iznude, prisluškivanje telefona, urotu, opstrukciju pravde, uništavanje dokaza, porezne prijevare, nezakonitu upotrebu vladinih agencija kao što su [[FBI]] i [[CIA]], ilegalne doprinose za kampanje i upotrebu novca poreznih obveznika u privatne svrhe. Najviše od svega, Watergate je sinonim za zloupotrebu moći. Prethodnica afere su mjere koje je Nixon poduzeo između [[1969]]. i [[1971]]. godine, navodno radi državne sigurnosti. Kako bi spriječio curenje informacija, Nixon je bez sudskog naloga odobrio prisluškivanje telefona vladinih dužnosnika i novinara, a 1971. je odobrio sigurnosnu operaciju koja je obuhvaćala provale i otvaranje pošte. Iste godine Nixon je u tu svrhu oformio i specijalni istražni odjel, čiji su agenti provalili u ordinaciju doktorice [[Lewis Fielding]], psihijatrice [[Daniel Ellsberg|Daniela Ellsberga]], čovjeka koji je ''[[The New York Times|New York Timesu]]'' dao ''[[Pentagon Papers]]'' - dokumente o tajnim američkim [[Vijetnamski rat|operacijama u Vijetnamu]], i kojeg je tih dana čekalo suđenje za špijunažu. Najpoznatiji dio ove priče odigrao se [[17. 6.|17. lipnja]] [[1972]]. u 2 i 30 ujutro, kad je policija uhitila petoricu muškaraca u sjedištu nacionalnog odbora demokrata dok su podešavali elektronsku opremu koju su postavili mjesec dana ranije. Jedan od uhićenih bio je [[James McCord,]] koordinator za sigurnost u CRP-u (Committee for the Re-election of the President - Odbor za reizbor predsjednika). == Povezano == * [[Iran-Kontra afera|Irangate]] * [[Filegate]] * [[Travelgate]] * [[Monicagate]] * [[Plamegate]] * [[Rathergate]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Watergate}} * [http://www.youtube.com/watch?v=I28mQEVJQso CBS first report on the Watergate scandal, June 19th, 1972] video * [http://www.ericturkewitz.com/watergate/index.htm Watergate trial sketches by artist John D. Hart] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070708140335/http://www.ericturkewitz.com/watergate/index.htm |date=2007-07-08 }} * [http://www.archives.gov/nixon/tapes/transcripts.html White House tape transcripts] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040604083946/http://www.archives.gov/nixon/tapes/transcripts.html |date=2004-06-04 }} * [http://www.c-span.org/executive/presidential/nixon.asp The White House tapes themselves] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050417223907/http://www.c-span.org/executive/presidential/nixon.asp |date=2005-04-17 }} * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/onpolitics/watergate/splash.html Washington Post Watergate Archive] * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/nation/specials/watergate/watergatefront.htm Washington Post Watergate Tape Listening Guide] * [http://newssearch.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/april/30/newsid_2933000/2933155.stm BBC News reports on Watergate] * [http://www.watergate.info/ Watergate.info - The Scandal That Destroyed Pres. Richard Nixon] * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/onpolitics/watergate/chronology.htm Watergate Timeline] * [http://www.washingtonpost.com/wp-srv/national/longterm/watergate/players.htm Watergate Key Players by Washington Post] * [http://www.benbest.com/history/schemers.html Schemers In the Web] * [http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/watergate.htm Extensive set of online Watergate] * Michael Schudson, ''Watergate in American Memory: How We Remember, Forget, and Reconstruct the Past'' (New York, 1992) * [http://users.crocker.com/~acacia/text_sc.html Silent Coup] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070228005227/http://users.crocker.com/~acacia/text_sc.html |date=2007-02-28 }} [[Kategorija:Watergate| ]] [[Kategorija:Skandali]] [[Kategorija:Historija SAD (1964–1980)]] [[Kategorija:Demokratska stranka (SAD)]] [[Kategorija:Republikanska stranka (SAD)]] [[Kategorija:1972.]] [[Kategorija:1973.]] [[Kategorija:1974.]] jnhr53znlvujrcrzoixdz363iqabt3y 1926. 0 23789 42586312 42582440 2026-04-29T19:55:41Z Alekol 2231 /* Maj/Svibanj */ 42586312 wikitext text/x-wiki {{Godina}} {{godina u drugim kalendarima|1926}} Godina '''1926''' ('''[[Rimski brojevi|MCMXXVI]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u petak]]. __NOTOC__ <center> {| style="border:1px solid silver;background-color:white;padding:5px;" align=center class=radius | '''1926''': <br /> [[1926#Januar/Siječanj|1]] • [[1926#Februar/Veljača|2]] • [[1926#Mart/Ožujak|3]] • [[1926#April/Travanj|4]] • [[1926#Maj/Svibanj|5]] • [[1926#Jun/Juni/Lipanj|6]] • [[1926#Jul/Juli/Srpanj|7]] • [[1926#Avgust/August/Kolovoz|8]] • [[1926#Septembar/Rujan|9]] • [[1926#Oktobar/Listopad|10]] • [[1926#Novembar/Studeni|11]] • [[1926#Decembar/Prosinac|12]] <br /> [[1926#Rođenja|Rođenja]] • [[1926#Smrti|Smrti]] |}</center> == Događaji == === Januar/Siječanj === * [[1. 1.]] - Odredba o vožnji desnom stranom je proširena na celu KSHS.<ref>"Dnevne vesti - Drž' desno!", Politika, 27. dec. 1925, str. 7</ref> * 1. 1. - U Kraljevini SHS osnovana Državna rečna plovidba<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/01/01?pageIndex=00015 "Politika", 1. jan. 1936]</ref> (umesto brodarskog sindikata). * 1. 1. - Stoletna poplava [[Rajna|Rajne]] plavi [[Köln]]; u ovo vreme su i velike poplave u Holandiji, Belgiji, Francuskoj. * [[3. 1.]] - Grčki premijer general [[Teodoros Pangalos (general)|Teodoros Pangalos]] uzima diktatorska ovlašćenja. * 3. 1. - Beogradski protojerej osuđuje u propovedi nedavna predavanja [[Branislav Petronijević|Brane Petronijevića]] zbog [[darvinizam|darvinističkih]] učenja koja je izneo, citirajući pritom i zakon države [[Tennessee]] kojim se zabranjuje predavanje te teorije<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/1/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. januar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristup. 30.9.2015.)</ref> (→ [[Scopesov proces]]). * [[4. 1.]] - Rumunski parlament ratifikovao odricanje princa [[Carol II (Rumunija)|Carola II]] od nasleđivanja prestola, krunski princ postaje njegov 4-godišnji sin [[Mihai I (Rumunija)|Mihai I]] (Carol II će se ipak vratiti u zemlju i biti kralj 1930-40). * 4. 1. - [[Andrej Ljapčev]] novi premijer Bugarske (do [[1931]]) nakon [[Aleksandar Cankov|Aleksandra Cankova]]. * 4. 1. - U [[Budimpešta|Budimpešti]] uhapšeni princ [[Ludwig zu Windisch-Grätz]] i društvo, pod optužbom da su falsifikovali francuske franke u jednom državnom institutu - međunarodna afera (Windisch-Grätz je u maju osuđen na četiri robije<ref>"Presuda mađarskim falsifikatorima", Politika, 27. maj 1926, str. 6</ref>). * [[6. 1.]] - Osnovana nemačka avio-kompanija ''Deutsche Luft Hansa'' (1926-45; ime i znak će 1953. preuzeti ''[[Lufthansa]]'', mada nema pravne veze). * [[8. 1.]] - [[Datoteka:Flag of the Kingdom of Hejaz and Nejd.svg|border|25px|Zastava Hidžaza i Nadžda]] [[Ibn Saud]], sultan [[Sultanat Nadžd|Nadžda]], proglašen je u [[Meka|Meki]] i za kralja [[Kraljevina Hidžaz|Hidžaza]], kojeg je [[Saudijsko osvajanje Hidžaza|osvojio prošlog meseca]]. Iz [[Kraljevina Hidžaz i Nadžd|Kraljevine Hidžaz i Nadžd]] 1932. nastaje [[Saudijska Arabija]]. * 8. 1. - [[Bảo Đại]] postaje poslednji car Vijetnama (car 1926-45, šef države 1949-55). * [[10. 1.]] - [[Hernando Siles Reyes]] novi predsednik [[Bolivija|Bolivije]] (do 1930). * {{circa}} 13. 1. - Izveštava se o "hajci na Srbe" u egejskoj Makedoniji.<ref>"Hajka na Srbe u Grčkoj", Politika, 14. jan. 1926, str. 5</ref> * [[14. 1.]] - Praizvedba [[Ivo Tijardović|Tijardovićeve]] operete "[[Mala Floramye]]" u Splitu. * [[15. 1.]] - [[Košava]] do 30 m/s u Beogradu, TT veze prekinute, uključujući antene bežične stanice u Rakovici, materijalna šteta, potopljeno više plovila na Savi i Dunavu. Na pruzi Paraćin-Zaječar tri vagona izbačena iz koloseka. * [[16. 1.]] - [[BBC]]-jeva [[radio drama]] [[Ronald Knox|Ronalda Knoxa]] sa simuliranom radničkom revolucijom izaziva paniku u Londonu. * januar - [[Erwin Schrödinger]] objavljuje rad u kome je predstavio [[Schrödinger jednačina|Schrödingerovu jednačinu]]. * januar - Hapšenje više vođa komunista i radničkog pokreta u Beogradu.<ref>"Hapšenja komunista", Politika, 21. jan. 1926, str. 4</ref> * januar - Snijeg u Rijeci i Sušaku, kao i u Veneciji i Rimu. * 17. 1. - Ministarstvo prosvete (Radić) penzionisalo devet profesora Zagrebačkog sveučilišta, većinom članova Samostalne demokratske stranke. * [[18. 1.]] - Premijera "[[Oklopnjača Potemkin|Oklopnjače Potemkin]]" u Moskvi. * [[19. 1.]] - Anarhistička banda ''Los Errantes'', na čelu sa [[Buenaventura Durruti|Buenaventurom Durrutijem]], opljačkala je poslednju banku u Latinskoj Americi, u Argentini, nakon čega beže u Francusku. * [[20. 1.]] - Nemački kancelar [[Hans Luther]] je formirao svoj drugi kabinet, pošto su nacionalisti iz DNVP napustili njegovu vladu zbog [[Ugovori iz Locarna|Ugovora iz Locarna]] (do maja). * [[21. 1.]] - Otvorena Sennarska, ili Makwarska, brana na [[Plavi Nil|Plavom Nilu]]<ref>Ilustrovani list; 1926, br. 6, str. 14</ref> u [[Anglo-Egipatski Sudan|Anglo-Egipatskom Sudanu]], dugačka preko 3.000 m, najviše visine 40 m. * [[26. 1.]] - Engleski pronalazač [[John Logie Baird]] demonstrirao [[mehanička televizija|mehaničku televiziju]] u Londonu – pet slika u sekundi, žive slike sa valerima. * [[28. 1.]] - Japan u periodu [[Taishō demokratija|Taishō demokratije]]: umro je premijer [[Katō Takaaki]], naslediće ga [[Wakatsuki Reijirō]] (do 1927. i 1931). * [[31. 1.]] - Britanske i belgijske trupe napustile [[Keln]]. === Februar/Veljača === * januar/februar - Stjepan Radić u poseti Bosni, Dubrovniku, Hercegovini, Dalmaciji. Kaže da vodi predizbornu kampanju, mnoge izjave izazivaju negodovanje među srpskim političarima; sporno je i otpuštanje Đorđevića, direktora škole u Dubrovniku.<ref>Politika, 6. feb. 1926, str. 1 i 3</ref> [[Datoteka:Zgrada Narodne banke Srbije, Beograd.JPG|mini|200px|[[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|Zgrada Narodne banke]] u Beogradu, proširena 1922-25]] * [[1. 2.]] - Razmenjene ratifikacije Angorskog ugovora o miru i prijateljstvu između KSHS i Turske (na snazi 16. 2.). * [[3. 2.]] - [[Češki jezik]] ("čehoslovački") zvanični je jezik u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] - mnogi će zvaničnici i službenici koji ga ne govore izgubiti posao. * 3. 2. - [[Francisco Franco]] postaje general sa 33 godine, valjda najmlađi u Evropi (istakao se u [[Rifski rat|Rifskom ratu]] u Maroku). * [[5. 2.]] - U Letoniji napadnut voz sa sovjetskim diplomatskim kuririma - Teodor Nete ubijen braneći diplomatsku torbu. * [[6. 2.]] - Ukradena lobanja iz [[Pancho Villa|Pancho Villinog]] groba. * [[8. 2.]] - Pošto se Radić 2-og u Dubrovniku založio za federalizam, slovenački lider [[Anton Korošec]] daje izjavu u skupštini u istom smeru, tj. za široku samoupravu ujedinjene Slovenije (trenutno je podeljena na Ljubljansku i Mariborsku oblast); ističe da su [[Slovenci]] poseban narod i da se zbog (pretežno srpskog) centralizma osećaju kao državljani drugog reda.<ref>"Federalizam g. Koršca", Politika, 9. feb. 1926, str. 3</ref> * 8. 2. - Prikazan ''Torrent'', prvi američki film [[Greta Garbo|Grete Garbo]]. * [[10. 2.]] - [[Gdynia]] je dobila gradska prava - njena luka, poljska alternativa za onu u [[Slobodni Grad Danzig|Slobodnom Gradu Danzigu]], još uvek se gradi. * [[11. 2.]] - U [[Ruska SFSR|Ruskoj SFSR]] [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], Kara-Kirgiska Autonomna Oblast preuređena u Kirgisku Autonomnu Socijalističku Sovjetsku Republiku (od 1936. [[Kirgiska Sovjetska Socijalistička Republika|Kirgiska SSR]]). * [[12. 2.]] - Sovjetskom gradu Novonikolajevsk ime je promenjeno u [[Novosibirsk]]. * [[14. 2.]] - [[Bamberška konferencija]] lidera [[Nacistička stranka|nacističke stranke]]: umirena disidentska severna frakcija ([[Gregor Strasser]]), [[Hitler]]ov [[Nacionalsocijalistički program|Program u 25 tačaka]] je nepromenljiv ali najvažniji je ''[[Führerprinzip]]''. * februar - U Nemačkoj prikazan najstariji sačuvani dugometražni crtani film, ''[[Die Abenteuer des Prinzen Achmed]]''. * [[15. 2.]] - Patrijarh Dimitrije osvetio proširenu [[Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra|zgradu Narodne banke]] u Beogradu. * 15. 2. - Papski nuncije monsinjor Pelegrineti ulaže protestnu notu povodom optužbe St. Radića da je agitovao za klerikalce u Dalmaciji.<ref>"Monsenjer Pelegrineti protestuje", Politika, 16. feb. 1926, str. 2</ref> * [[17. 2.]] - [[Ataturkove reforme]]: u Turskoj je izglasan građanski zakonik, po uzoru na švajcarski, zamena za [[šerijat]]. * [[19. 2.]] - Mlada Alisa Rozenbaum, poznata kao [[Ayn Rand]], stigla je iz Lenjingrada u Njujork. * 19. 2. - Iz Grčke, pod vojnom vlašću gen. Pangalosa, javlja se da je osujećen prevrat na čelu sa gen. Kondilisom;<ref>"Neuspeli prevrat u Grčkoj", Politika, 20. feb. 1926, str. 4</ref> njegov osumnjičeni saučesnik gen. Plastiras je narednih dana zatečen u Skoplju. * [[22. 2.]] - Članak u beogradskim "Novostima" povezao premijerovog sina Radu Pašića sa korupcijskim skandalom. * [[25. 2.]] - Zločin uvrede Veličanstva: žena u Skoplju osuđena na tri godine zatvora za uvredu kralja tokom svađe sa mužem, po njegovoj tužbi;<ref>"Žena osuđena za uvredu Kralja", Politika, 26. feb. 1926, str. 5</ref> u martu je potvrđena presuda jednom čoveku iz Starog Sivca na 10 godina jer je u tri maha izvršio isti zločin.<ref>"Za uvredu Veličanstva", Politika, 20. mart 1926, str. 4</ref> * [[26. 2.]] - Preds. [[Calvin Coolidge|Coolidge]] je potpisao zakon o prihodima kojim su u SAD smanjeni porezi, naročito bogatima. * 26. 2. - Maharadža Indora, Tukodži Rao III, prinuđen je na abdikaciju pošto je bio umešan u ubistvo čoveka kome je prebegla njegova kurtizana Mumtaz Begum. === Mart/Ožujak === [[Datoteka:Goddard and Rocket.jpg|mini|180px|[[Robert H. Goddard]] sa raketom]] * 5/6. 3. - Oluja u Splitu: potonulo nekoliko brodova, polomljeno nekoliko stotina borova na Marjanu, odneseni neki krovovi; kod Mravinaca prevrnut uskotračni voz.<ref>"Velika nepogoda kod Splita", Politika, 8. mart 1926, str. 5</ref> * [[6. 3.]] - Izgoreo [[Kraljevski Šekspirov teatar]] u Stratfordu. * [[7. 3.]] - Demonstracija bežičnog telefonskog saobraćaja između Londona i Njujorka, na 50. godišnjicu [[Alexander Graham Bell|Bellovog]] patenta (komercijalno od sledećeg januara). * [[10. 3.]] - U Albaniji ubijen sandžački odmetnik [[Jusuf Mehoniqi]] (Mehonić) - za pravoslavce razbojnik, za muslimane junak<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/03/13?pageIndex=00006 "Politika", 13. mart 1926, str. 6]. digitalna.nb.rs (pristup. 11.11.2015.)</ref> (na njegovom grobu stoji datum 12. mart<ref>[http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka Jusuf Mehonić – Junak koji nije prihvatio okupaciju Sandžaka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304200941/http://sandzakpress.net/jusuf-mehonic-junak-koji-nije-prihvatio-okupaciju-sandzaka |date=2016-03-04 }}. sandzakpress.net (pristup. 11.11.2015.)</ref>, neki zločini iz 1918-22. koji su pripisivani njemu i Huseinu Boškoviću počinila je jedna druga banda<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1936/05/19?pageIndex=00011 "Politika", 19. maj 1936]</ref>). * 10. 3. - Izašao je prvi broj ''[[Amazing Stories]]'', datiran sa April 1926 - prvi časopis posvećen [[Naučna fantastika|naučnoj fantastici]]. * [[12. 3.]] - [[Anti-Fengtianski rat]] u Kini: sukob japanskih snaga i frakcije [[Guominjun]] kod [[tvrđave Taku|tvrđava Taku]] - zemlje [[Bokserski protokol|Bokserskog protokola]] tri dana kasnije ultimativno traže od pekinške vlade rušenje tvrđava. * [[14. 3.]] - [[Emiliano Chamorro Vargas]] ponovo predsednik [[Nikaragva|Nikaragve]] nakon što je prethodnik zbačen u državnom udaru - nema podršku SAD, liberali u maju pokreću [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)|građanski rat]] a Vargas daje ostavku u novembru. * 14. 3. - Železnička nesreća na El Virilli u Kostarici: poginulo 385 hodočasnika. * [[16. 3.]] - [[Robert H. Goddard]] u Masačusetsu lansirao prvu [[raketa sa tečnim gorivom|raketu sa tečnim gorivom]]. * [[18. 3.]] - [[Masakr 18. marta]] u Pekingu: antiimperijalističke demonstracije i okršaj sa vojnom policijom - 47 mrtvih. * 18. 3. - Osnovna moderna [[Atinska akademija (moderna)|Atinska akademija]] * [[20. 3.]] - Početak suđenja po tužbi [[Dragiša Stojadinović|Dragiše Stojadinovića]] protiv [[Rade Pašić]]a za klevetu, na koju mu je takođe odgovorio optužbom da je umešan u aferu kojom je država oštećena za 13 miliona dinara.<ref>"D. Stojadinović - R. N. Pašić", Politika, 21. mart 1926, str. 4</ref> (Rade Pašić odgovara kontraoptužbama preko štampe, i D. S. i njegovog tasta [[Ljubomir Jovanović|Ljube Jovanovića]]<ref>"G. Rad. N. Pašić optužuje g. Ljubu Jovanovića", Politika, 23. mart 1926.</ref>, tako da dolazi i do sukoba u radikalnoj stranci). * 20. 3. - Kantonski puč (Zhongshanov incident, Incident 20. marta): [[Chiang Kai-shek]] izveo čistku nepouzdanih komunističkih elemenata u Nacionalističkoj armiji. * [[23. 3.]] - [[Éamon de Valera]] se otcepio od [[Sinn Féin]]a, osnovaće [[Fianna Fáil]] (/fiana fojl/ - "ratnici Irske"). Mada se protivi Anglo-irskom ugovoru iz 1921, želi da učestvuje u skupštini i iznutra republikanizuje [[Irska Slobodna Država|Irsku Slobodnu Državu]] koja je britanski dominion. * 23. 3. - Izašao prvi tom [[Velika sovjetska enciklopedija|Velike sovjetske enciklopedije]] (prvo izdanje, sa 65 tomova, završeno 1947). * [[30. 3.]] - Skupština KSHS je usvojila budžet za 1926. i '27; vlada je zatim odložila njen rad do maja, dok [[Stjepan Radić]], opozicija i Ljuba Jovanović traže da Skupština nastavi rad u aprilu - dolazi do krize vlade. === April/Travanj === * [[3. 4.]] - U [[Kraljevina Italija|Italiji]] je osnovana ''[[Opera Nazionale Balilla]]'', fašistička organizacija za decu i mlade (od 1937. ''[[Gioventù Italiana del Littorio]]''). * 3. 4. - Nakon prošlogodišnje Julske revolucije u [[Ekvador]]u, vojska daje predsedništvo civilu, [[Isidro Ayora|Isidru Ayori]], ranijem rektoru univerziteta (do 1931). * [[4. 4.]] - [[Nikola Pašić]], predsednik ministarskog saveta, dao ostavku pod pritiskom zbog korupcijskih skandala - time se okončava njegova premijerska karijera. * [[7. 4.]] - Neuspeli atentat na Musolinija u Rimu, [[Violet Gibson]] mu okrznula nos - sledeće noći napadi na antifašiste. [[Datoteka:Nikola uzunovic.jpg|mini|150px|[[Nikola Uzunović]], premijer KSHS 1926-27]] * [[8. 4.]] - [[Nikola Uzunović]] novi predsednik vlade (takođe [[Narodna radikalna stranka|radikal]]), i dalje koalicija sa [[HSS]]-om. * [[9. 4.]] - Pobuna [[solun]]skog garnizona protiv Pangalosa - brzo ugušena. * [[11. 4.]] - [[Stjepan Radić]] drži govor u [[Pakrac]]u, između ostalog spočitava ministru saobraćaja [[Krsta Miletić|Krsti Miletiću]] "4000 tone ugljena" koji se "kradu svakog meseca" u Zagrebu. * 11. 4. - Grčki diktator Pangalos pobedio sa 93% na predsedničkim izborima s malim odzivom. * [[12. 4.]] - Ministar Miletić daje ostavku uz obrazloženje, misleći na Radića: "ne želim da budem više u prilici da sa ovakom jednom bitangom i vucibatinom sedim za jednim istim stolom"<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/4/13?pageIndex=00001 "Politika", 13. april 1926, str. 1]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> - kriza vlade. * [[15. 4.]] - Uzunović dao ostavku i odmah formirao novu vladu, bez Radića (ostala dvojica članova HSS, Šuperina i Nikić). Radić novu vladu naziva neparlamentarnom, neustavnom i "nedonoščetom korupcije".<ref>"'Državni udar'", Politika, 19. apr. 1926</ref> Na to se 22-og odgovara objavljivanjem dokumenata u smislu da su Maček, Predavec i Košutić bili uključeni u korupciju.<ref>"Korupcija i vođstvo H.S.S.", Politika, 22. apr. 1926</ref> U toku je i afera Standard Oil: Mirko Pečar, šef kabineta ministra trgovine Ivana Krajača, optužen je da je uzimao novac od te kompanije. * 15. 4. - Prodor vode u rudniku ugljena Mostar, osam poginulih (svi leševi pronađeni 18/19. 5., nakon ispumpavanja vode). * 15. 4. - Sovjetski Savez anektirao arktički arhipelag [[Zemlja Franje Josifa]]. * [[17. 4.]] - Mandžurski gospodar rata [[Zhang Zuolin]] zauzeo Peking od frakcije Guominjun i stavio pod kontrolu [[Beiyanška vlada|Beiyanšku vladu]]. [[Duan Qirui]] odlazi 20-tog, * [[20. 4.]] - Potpisan Mellon–Berengerov sporazum o otplati francuskog duga SAD: znatno smanjen iznos, laki uslovi ali nepopularan u Francuskoj (ratifikovan 1929, većina duga zbog Depresije nije ni otplaćena). * 20. 4. - Grčke izbeglice su osnovale Svesolunski atletski klub Konstantinopoljaca - [[P.A.O.K. (muški fudbal)|PAOK]]. * [[21. 4.]] (8. ševal 1344. AH) - [[Uništavanje ranoislamskog nasleđa u Saudi Arabiji]]: po naređenju [[Ibn Saud]]a srušeni mauzoleji na groblju [[Al-Baqi']] u [[Medina|Medini]] - Dan tuge za neke muslimane. * 21. 4. - Vojvoda i vojvotkinja od Yorka su dobili kćerku [[Elizabeta II|Elizabetu]] (kraljica 1952-2022). * [[24. 4.]] - [[Berlinski ugovor (1926)|Berlinski ugovor]] između Nemačke i SSSR: neutralnost jedne prema drugoj zemlji u slučaju napada treće. Smatra se pojačanjem Rapalskog ugovora iz 1922. i dopunom Ugovora iz Locarna. * 24. 4. - U Parizu potpisana Konvencija o saobraćaju motornih vozila, kojom je predviđena Međunarodna vozačka dozvola (''permis de conduire international''). [[Datoteka:Pahlavi Crown.jpg|150px|mini|Kruna Pahlavija]] * [[25. 4.]] - Sednica Glavnog odbora radikalne stranke, povodom spora Jovanović–Pašić (Jovanović je kritikovao Pašića u pismu objavljenom 21/22. 4.<ref>"Pismo g. Lj. Jovanovića", Politika, 22. apr. 1926, str. 5</ref>): Pašić tvrdi da "galama protivu korupcije" treba da pokrije federalističke i autonomističke tendencije; smatra da je jugoslovenstvo utopističko, nešto što je "izmislila Austrija"; protivi se federalizmu i davanju "druge uprave" Hrvatima i Slovencima.<ref>"Govor g. Pašića", Politika, 26. apr. 1926, str. 2</ref> * 25. 4. - [[Reza-šah Pahlavi]] krunisan za šaha Persije (Irana). Njegov šestogodišnji sin [[Muhamed-Reza Pahlavi|Muhamed-Reza]] je juče proglašen za krunskog princa (šah 1941-79). * 25. 4. - U Milanu je praizvedena [[Giacomo Puccini|Puccinijeva]] opera [[Turandot]] (on je umro 1924). * [[26. 4.]] - [[Ljubomir Jovanović|Ljuba Jovanović]] isključen iz radikalne stranke; vlada u sukobu sa Pašićem. * [[29. 4.]] - Obnovljena "R-R" koalicija, [[HSS|radićevci]] dobijaju još tri ministarstva ([[Pavle Radić]], Krajač i Pucelj). * proleće - [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjena opozicija]] Staljinu: [[Grigorij Zinovjev]] i [[Lav Kamenjev]] se približili [[Lav Trocki|Lavu Trockom]]. === Maj/Svibanj === * april/maj? - Rijeka [[Lika (rijeka)|Lika]] se izljeva zbog jakih kiša, poplavljen [[Gospić]].<ref>Ilustrovani list, 1926 - br. 19</ref> * [[1. 5.]] - U Velikoj Britaniji počinje rudarski štrajk (traje do novembra). * 1. 5. (Velika subota) - U [[Strumica|Strumici]] bačena bomba u hotelu "Srpski kralj", jedan poginuo; napadač u bekstvu ubio vojnika.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/4?pageIndex=00004 "Politika", 4. maj 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref> * ca. 1. 5. - Srpsko-arbanaška banka je u Albaniji dobila koncesiju za rudu bakra u [[Puka|Puki]] - prva koncesija KSHS u inostranstvu.<ref>"Naša prva koncesija u inostranstvu", Politika, 4. maj 1926, str. 4</ref> * [[2. 5.]] - Počinje [[Nikaragvanski građanski rat (1926–27)]] između liberala i konzervativne vlade, kojoj pomaže SAD: liberalni emigranti su se iskrcali u [[Bluefields]]u na karipskoj obali. Američki marinci stižu 7-og. * 2. 5. - U Indiji je ubijen Rudraprajaški leopard, koji je za osam goodina pojeo 125 ljudi. * [[4.12.|4]] - [[13. 5.]] - Generalni štrajk u Velikoj Britaniji, kao podrška rudarskom štrajku, vlada uvela vanredno stanje. * 5. 5. - U Washingtonu postignut sporazum o dugovima KSHS, 62.850.000 dolara. * [[8. 5.]] - Prikazan je film ''The Black Pirate'' sa [[Douglas Fairbanks|Douglasom Fairbanksom]], u ranoj verziji [[Technicolor]]a. * [[9. 5.]] - [[Sirijska revolucija (1925)|Sirijska pobuna]]: francuska mornarica bombarduje [[Damask]] zbog [[druzi|druskih]] nemira. * 9. 5. - [[Richard E. Byrd]] i [[Floyd Bennett]] navodno preleteli avionom preko Severnog pola - pozdravljeni kao heroji ali kasnije se ispostavilo da su se okrenuli 240&nbsp;km ranije. * [[12. 5.]] - [[Roald Amundsen]] preleteo [[Severni pol]] vazdušnim brodom ''Norge''. * 12. 5. - Nemački kancelar [[Hans Luther]] daje ostavku nakon gubitka poverenja u Rajhstagu, na čelo vlade se vraća [[Wilhelm Marx]] (do 1928). * ≤ 12. 5.? - Utakmica Građanski - Juventus u Zagrebu: došlo je do tuče između publike i gostiju; nogometni savez je naredio postavljanje bodljikave žice prema gledalištu.<ref>"Publika iza bodljikave žice", Politika, 14. maj 1926, str. 8</ref> [[File:Józef Piłsudski (SPRA).jpg|mini|110px|[[Józef Piłsudski|Piłsudski]]]] * 12- [[14. 5.]] - [[Majski prevrat (Poljska)|Majski prevrat]] u [[Druga poljska republika|Poljskoj]], poginulo 379 vojnika i civila. Maršal [[Józef Piłsudski]] je vlast iza kulisa do smrti [[1935]], odn. pokret ''[[Sanacja]]'' ("Sanacija", "Ozdravljenje"). * [[13. 5.]] - Rade N. Pašić je osuđen na 15 meseci zatvora i 131.150 dinara za uvredu i klevetu Dragiše Stojadinovića. * [[14.5.|14]] - [[22. 5.]] - [[Bečki kongres KPJ|Treći kongres KPJ]] u Beču - za balkansku federaciju radničko-seljačkih republika, na čelu partije [[Sima Marković]], rad je blokiran [[Sukob leve i desne frakcije u KPJ|frakcijama]]. * [[15. 5.]] - Započelo emitiranje [[radio Zagreb]]a, prve [[radio]] postaje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] koja kasnije postaje sastavnim dijelom [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]]-a. * 15. 5. - Predsednik vlade Uzunović je podneo ostavku, pošto su radićevci stali na stranu opozicije povodom interpelacije o korupciji, ali je Kralj nije usvojio (koalicija obnovljena 17-tog). Ljuba Jovanović se sa 11 članova izdvojio iz radikalnog kluba. * [[16. 5.]] - Opštinski izbori u Dalmaciji, prvi od 1912. * 16. 5. - Ibrahim Heski na čelu tri kurdska plemena započinje Prvu araratsku pobunu u Turskoj - za mesec dana moraju pobeći u Iran. * maj - ''[[Louis Armstrong]] and His Hot Five'' su izdali pjesmu ''Heebie Jeebies'', koja ih proslavlja. [[Datoteka:Библиотека некада.jpeg|mini|220px|[[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u Beogradu]] * [[18. 5.]] - Nestanak evangelistkinje [[Aimee Semple McPherson]] sa plaže u Los Angelesu - prvo se mislilo da se utopila, kasnije se pojavila rekavši da je bila oteta, što je postalo tema spora. * [[21. 5.]] - Veliki župan splitske oblasti poništio komunističke mandate sa poslednjih opštinskih izbora, jer bi oni i radićevci imali većinu u gradu Splitu. * [[23. 5.]] - Govor Stjepana Radića u Staroj Pazovi, uz velike mere obezbeđenja zbog glasina o orjunaškim i radikalskim planovima; pred tribinom uhapšen jedan orjunaš sa eksplozivnom napravom<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/5/24#page/1/mode/1up "Politika", 24. maj 1926.]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, str. 2-4. digitalna.nb.rs</ref>. * 23. 5. - Kongres rezervnih oficira i ratnika u Zagrebu. * 23. 5. - Država Veliki Liban, u okviru Francuskog Mandata za Siriju i Liba, dobija prvi ustav i postaje Libanska Republika (proglašava nezavinost 1943). * [[24. 5.]] - Otvorena [[Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković|Univerzitetska biblioteka]] u [[Beograd]]u (građena [[1921]]-[[1924|24]], od [[1946]]. U. B. "Svetozar Marković"). * [[25. 5.]] - U Parizu je ubijen [[Simon Petljura]], nacionalistički lider Ukrajine u izgnanstvu, atentator je pesnik i anarhista [[Sholom Schwartzbard]]. Nasleđuje ga Andrej Livicki, koji živi u Varšavi a posle rata u Nemačkoj. * 25. 5. - Nevreme uveče u Sremskim Karlovcima i [[Sremska Kamenica|Sremskoj Kamenici]], gde je stradala jedna petočlana porodica. * [[26. 5.]] - Kraj [[Rifski rat|Rifskog rata]] i [[Rifska Republika|Rifske Republike]]: [[Abd el-Krim]] se predao Francuzima, čime je završen rat Španaca i Francuza protiv pobunjenika u Maroku. Abd el-Krim je do 1947. u progonstvu na [[Réunion]]u. * 27. 5.? - [[Kraljevina Rumunija|Rumunska]] vlada uvodi opsadno stanje u [[Južna Dobrudža|južnoj Dobrudži]] usled aktivnosti bugarskih komita (ili 7. 7.). * [[28. 5.]] - [[Portugalska revolucija (1926)|Portugalska revolucija]]: general [[Manuel Gomes da Costa]] izvodi puč kojim je okončana [[Prva Portugalska Republika]] - slede ''Ditadura Militar'' i ''Ditadura Nacional'' (1928-33), uvod u ''[[Estado Novo (Portugal)|Estado Novo]]'' ([[1933]]-[[1974]]). * [[30. 5.]] - Ustanovljena tradicionalna konjička trka "Memorijal Vladislava Ribnikara". === Jun/Juni/Lipanj === * [[1. 6.]] - Veliko nevreme iznad Kosmaja i Kolubare. * [[4. 6.]] - [[Ignacy Mościcki]] postaje predsednik Poljske (do [[1939]]). * [[5. 6.]] - Kraj [[Mosulsko pitanje|Mosulskog pitanja]]: u Ankari potpisan ugovor između Britanaca, [[Britanski mandat nad Mezopotamijom|Iraka]] i [[Turska|Turske]] - [[Mosul]] pripada Iraku. * [[10. 6.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Treća Francuska Republika|Francuske]]. * [[14. 6.]] - [[Prva Brazilska Republika|Brazil]] napustio [[Društvo naroda]], pošto nije dobio stalno mesto u savetu. * [[16. 6.]] - Nekada uticajni fašista [[Aurelio Padovani]] poginuo u Napulju sa još osmoro ljudi, kada se srušio balkon sa kog se obraćao okupljenima. * [[20. 6.]] - Referendum u Nemačkoj o eksproprijaciji vladarskih domova: uz odziv 39%, za je 96% - bilo je potrebno 50% izbornog tela. * [[24. 6.]] - ''Sanjuanada'': pokušaj zbacivanja španskog diktatora [[Miguel Primo de Rivera|Primo de Rivere]]. * [[27. 6.]] - [[Čehoslovačka|Čehoslovački]] predsednik [[Tomaš Masarik]] odlikovao [[Beograd]] [[Čehoslovački ratni krst|Ordenom Ratnog krsta]] (ovim ordenom su odlikovani i Kragujevac i Šabac<ref>"Odlikovanje Kragujevca", Politika, 3. jun 1926, str. 6</ref>). [[Datoteka:Mercedes benz logo 1926.png|110px|mini|Logo [[Mercedes-Benz]]]] * [[28. 6.]] - Fuzijom ''Benz & Cie.'' i ''Daimler-Motoren-Gesellschaft'' nastaje ''Daimler-Benz AG'', čije će sve fabrike koristiti brend ''[[Mercedes-Benz]]''. * 28. 6. - Afera King–Byng u Kanadi, ustavna kriza: premijer [[William Lyon Mackenzie King|W.L.M. King]] je dao ostavku nakon što je generalni guverner Byng odbio raspustiti parlament. Za premijera je postavljen konzervativac Arthur Meighen, ali nakon što je izgubio poverenje 2. 7., skupština je ipak raspuštena i raspisani su izbori. === Jul/Juli/Srpanj === [[Datoteka:Chine 1925-1926.png|200px|mini|Klike, tj. Gospodari rata u Kini]] * [[2. 7.]] - Na drugom nacističkom saboru u Vajmaru, Velikonemački omladinski pokret promenio ime u Hitlerov omladinski savez nemačke radničke omladine ([[Hitlerjugend]]). * [[3. 7.]] - U Bitolju ubijen [[Spasoje Hadži-Popović]], direktor novina "Južna zvezda", organizator je VMRO-ovac [[Krste Ljondev]] (''Кръсте Льондев''). * [[9. 7.]] - General [[Óscar Carmona]], lider najkonzervativnijeg krila portugalskih revolucionara, izvodi puč i imenuje se za predsednika (ostaje na toj poziciji do [[1951]], kasnije kao figura). * 9. 7. - [[Kuomintang]] na čelu sa [[Chiang Kai-shek]]om zvanično počinje [[Severna ekspedicija|Severnu ekspediciju]], vojnu kampanju za ujedinjenje Kine (do 1928). Već 11-tog je zauzet [[Changsha]], na teritoriji [[Wu Peifu]]a, "Maršala od žada" (koji je zauzet borbama kod Pekinga). * 9. 7. - Pretpremijera [[Rudolf Valentino|Valentinovog]] filma ''[[The Son of the Sheik]]'' (masovno prikazivanje od septembra). * [[10. 7.]] - Veći upad Makedonaca iz Bugarske u Kraljevinu SHS - prvi u nizu.<ref name="Indi">[http://www.indiana.edu/~league/1926.htm Chronology 1926] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200402163103/http://www.indiana.edu/~league/1926.htm |date=2020-04-02 }}, Indiana University, League of Nations Timeline</ref>. * 10. 7. - Munja izazvala požar u arsenalu Picatinny u Nju Džersiju - eksplozija nekoliko hiljada tona eksploziva u naredna 2-3 dana. * [[12. 7.]] - Nikola Nikić, odmetnik iz HSS osnovao novi poslanički klub sa nekoliko pristalica. * jul - Velike poplave Dunava, Save i drugih reka. * [[16. 7.]] - Valutna kriza u Francuskoj: 206,4 [[Francuski franak|franka]] za funtu odn. 42,49 za dolar. [[Aristide Briand|Briandova]] vlada pada sutradan, [[Édouard Herriot]] se vraća na nekoliko dana (20. jula 49,22 franka za dolar). [[Datoteka:Burial of Felix Edmundovich Dzerzhinsky in Moscow (1926).jpg|mini|Nosači kovčega na sahrani [[Feliks Dzeržinski|Dzeržinskog]]: [[Aleksej Rikov|Rikov]], [[Genrih Jagoda|Jagoda]], [[Mihail Kalinjin|Kalinjin]], [[Lav Trocki|Trocki]], [[Lav Kamenjev|Kamenjev]], [[Staljin]], [[Mihail Tomski|Tomski]], [[Nikolaj Buharin|Buharin]]]] * [[20. 7.]] - Umro je [[Feliks Dzeržinski]], šef sovjetske tajne policije [[OGPU]], nasleđuje ga [[Vjačeslav Menžinski]] (do svoje smrti 1934, zamenik [[Genrih Jagoda]] vodi posao od kasnih '20-tih). * [[23. 7.]] - [[Grigorij Zinovjev]] isključen iz Politbiroa nakon kampanje Staljinovih pristalica; ubrzo ukinuta funkcija predsednika [[Kominterna|Kominterne]], tako da ostaje i bez tog položaja. * 23. 7. - [[Fox Film]] kupio zvučni sistem ''[[Movietone]]''. * 23. 7. - [[Raymond Poincaré]] po treći put premijer Francuske (do 1929), preduzima mere za stabilizaciju franka. * [[30. 7.]] - Delegati iz Britanije, Francuske, Grčke, Italije i Kraljevine SHS potpisali ugovor o granicama Albanije.<ref name="Indi"/> * [[31. 7.]] - U Meksiku stupa na snagu Zakon za reformu Krivičnog zakona, poznatiji kao [[Callesov zakon]], kojim se vrlo represivno sprovodi separacija crkve i države - posledica je [[Kristeroski rat]] (do 1929). === Avgust/August/Kolovoz === * [[5. 8.]] - Osnovan Državni arhiv u Novom Sadu, današnji Arhiv Vojvodine. * [[6. 8.]] - Amerikanka [[Gertrude Ederle]] je prva žena koja je preplivala [[Lamanš]], za rekordnih 14 h i 34 min. * 6. 8. - [[Warner Bros.]]-ovim filmom ''[[Don Juan (film, 1926)|Don Juan]]'' predstavljen zvučni sistem ''[[Vitaphone]]'' (muzika i zvučni efekti). * [[11. 8.]] - Kolektivna nota Grčke, Rumunije i Kraljevine SHS Bugarskoj, u kojoj se zahteva kraj makedonskih upada. [[Datoteka:Rudolph Valentino funeral 1926.jpg|mini|200px|Sahrana [[Rudolph Valentino|Rudolpha Valentina]]]] * 11. 8. - Otvorena srpska knjižara u Episkopskom dvoru u [[Temišvar]]u (do [[1946]]). * [[15. 8.]] - Opštinski izbori u Srbiji i Crnoj Gori, u Beogradu pobeđuju demokrate na čelu sa [[Kosta Kumanudi|Kostom Kumanudijem]] (gradonačelnik do 1929). * [[17. 8.]] - Sporazum Grčke i Kraljevine SHS o slobodnoj zoni u [[solun]]skoj luci<ref name="Indi"/>, kao i ugovor o prijateljstvu. * [[18. 8.]] - Mussolini najavio kontroverznu meru revalvacije [[Talijanska lira|lire]] (''[[Quota 90]]''): 90 lira za britansku funtu umesto 150. * [[22. 8.]] - General [[Georgios Kondilis]] oborio grčkog diktatora gen. [[Teodoros Pangalos (general)|Pangalosa]], postaje premijer do decembra; admiral [[Pavlos Kunduriotis]] je ponovo predsednik (do 1929). * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]] (31) umro je u New Yorku, obožavateljke u histeriji (sahranjen 7. 9. u Hollywoodu). * [[25. 8.]] - Prikazan je film ''[[Beau Geste (film, 1926)|Beau Geste]]'', po [[Beau Geste|istoimenom romanu]]. * [[29. 8.]] - Kod Lenjingrada potonuo parobrod "Burevestnik" sa 404 osobe, zvanično 65 mrtvih. === Septembar/Rujan === * [[5. 9.]] - Valentinov film ''[[The Son of the Sheik]]'' počinje s nacionalnim prikazivanjem (voz s njegovim telom sutra stiže u Los Angeles). * 5. 9. - Wanhsienski incident ([[Wanzhou]] na Yangzeu): sukob Britanaca sa snagama generala [[Yang Sen (1884–1977)|Yang Sena]] oko brodova koje su ovi zarobili, Kinezi tvrde da su bile hiljade žrtava u gradu. * 6. 9. - Severna ekspedicija: Kuomintangove snage zauzimaju Hankou (danas deo Wuhana). * [[6.9.|6]] - [[25. 9.]] - Sedmo redovno zasedanje [[Društvo naroda|Društva naroda]], predsedavajući je ministar inostranih poslova KSHS [[Momčilo Ninčić]] (do sledećeg zasedanja [[1927]])<ref>[http://www.indiana.edu/~league/7thassemb.htm Seventh Ordinary Session of the Assembly]</ref>. * [[8. 9.]] - [[Vajmarska Republika|Nemačka]] primljena u [[Društvo naroda]]. * 8. 9. - Kačaci kod [[Vučitrn]]a pucali na automobil poglavara sreza - on je ranjen a njegova kćerka je poginula<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Politika_1904-1941/1926/9/10?pageIndex=00004 "Politika", 10. septembar 1926, str. 4]{{Dead link|date=September 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs</ref>. * [[9. 9.]] - Vojna pobuna pristalica bivšeg diktatora Pangalosa u Atini - brzo ugušena. * [[11. 9.]] - Anarhista [[Gino Lucetti]] bacio bombu na Mussolinijeva kola u Rimu. * [[12. 9.]] - Plebiscit u Španiji podržava Primo de Riverinu politiku. * [[16. 9.]] - Stupili na snagu [[Ugovori iz Locarna]] * [[16. 9.]] - Ugovor o prijateljstvu [[Kraljevina Rumunija|Rumunije]] i [[Kraljevina Italija|Italije]]. * [[17. 9.]] - Pakt prijateljstva Jugoslavije i Poljske<ref>Vladimir Ćorović, Istorija Srba</ref>. * [[18. 9.]] - Veliki uragan pogađa [[Majami]], nekoliko stotina mrtvih i ogromna materijalna šteta. * [[19. 9.]] - U Milanu je otvoren [[Stadion San Siro]] (od 1980. Giuseppe Meazza). * [[20. 9.]] - Banda severne strane napala [[Al Capone]]a: njegov restoran u [[Cicero, Illinois]] zasut kišom metaka, ali on je nepovređen. * [[23. 9.]] - [[Gene Tunney]] pobedio [[Jack Dempsey|Jacka Dempseya]] u Filadelfiji i postao prvak sveta u teškoj kategoriji (do 1928). * [[25. 9.]] - Ford uvodi 8-časovni radni dan i petodnevnu radnu sedmicu. * 25. 9. - U Ženevi, pod okriljem Drušva naroda, potpisana Konvencija o ropstvu (na snazi 1927, dopunjena 1956/57 UN-ovom Dopunskom konvencijom o ukidanju ropstva). * [[28. 9.]] - Potpisan Sovjetsko-litvanski ugovor o nenapadanju: potvrda mirovnog ugovora iz 1920; SSSR priznaje [[Vilnius]] kao litavski, mada je u poljskim rukama, a Litva se neće udruživati u antisovjetske saveze (ugovor produžavan do prekršaja 1940). * [[29. 9.]] - Katastrofa u rudniku Pabst u [[Ironwood, Michigan]]: 43 zarobljena rudara su izvučena nakon pet dana. * [[30. 9.]] - U Luksemburgu osnovan Međunarodni sporazum o čeliku, predsednik [[Émile Mayrisch]]. === Oktobar/Listopad === [[Datoteka:Belgrade 02.JPG|mini|[[Zeleni venac]] u Beogradu]] * [[1. 10.]] - Otvorena beogradska pijaca Zeleni venac. Nakon što je ove godine zatvorena Velika pijaca (danas Studentski trg), otvorene su još i Kalenić guvno i Jovanova pijaca<ref>[http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 Gradske pijace, O nama, Istorijat] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190621114733/http://www.bgpijace.rs/article.php?id=28 |date=2019-06-21 }}. bgpijace.rs (pristup. 29.9.2015.)</ref>. * 3 - 6. 10. - U Beču održan prvi kongres Panevropske unije (inicijativa [[Richard von Coudenhove-Kalergi|Richarda von Coudenhove-Kalergija]]). * [[7. 10.]] - Formalni osnutak sinkretističke vjere [[kaodaizam]] (zvanično Veliki put treće ere iskupljenja) u Vijetnamu. * [[11. 10.]] - Ubijen je [[Hymie Weiss]], lider čikaške Bande Severne strane * [[14. 10.]] - U Engleskoj objavljena knjiga [[Winnie Pooh]]. * oktobar? - Norveški inženjer [[Erik Rotheim]] je prijavio patent za [[Aerosol-boca|aerosol-bocu]] (Amerikanci su je usavršili i masovno koristili od '40-tih). * oktobar - Kurdski poglavica Simko Šikak diže pobunu u Iranu - ubrzo je poražen, beži u Irak. * [[20. 10.]] - Na Kubi gine 650 ljudi od uragana. * 20. 10. - Kršćanski socijalist [[Ignaz Seipel]] ponovno je austrijski kancelar (do 1929). * [[23. 10.]] - Na XV partijskoj konferenciji [[Lav Trocki]] i [[Lav Kamenjev]] izbačeni iz Politbiroa [[SKP(b)]] - poraz [[Ujedinjena opozicija (SSSR)|Ujedinjene opozicije]] Staljinu. * [[31. 10.]] - Mladi anarhista [[Anteo Zamboni]] (15) pucao na Mussolinija i promašio - na mestu je linčovan a režim će ovo upotrebiti za eliminaciju opozicije. * 31. 10. - Obilježena prva [[Svetkovina Krista Kralja]] (papin odgovor na nacionalizam i sekularizam). === Novembar/Studeni === * [[5. 11.]] - Zabranjena [[Komunistička partija Italije]] i druge opozicione partije, ukinuta sloboda štampe; [[Antonio Gramsci]] uhapšen tri dana kasnije (u zatvoru je praktično do smrti 1937). * [[7. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u [[Ogulin]]u govori oštro o stanju u Italiji i o Musoliniju, premijer Uzunović se navodno izvinjava<ref>[http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html YUGOSLAVIA: Foul Means] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131222021/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,722761,00.html |date=2011-01-31 }}, ''Time'' magazin od 22. nov. 1926</ref>. * [[11. 11.]] - U SAD uveden sistem numerisanih magistrala, među kojima je najčuveniji [[Ruta SAD 66|Route 66]] od Čikaga do [[Santa Monica, California|Santa Monike]] u Kaliforniji. * [[12. 11.]] - [[Komunistička partija Indonezije|Komunistička partija]] diže pobunu u nekoliko gradova [[Nizozemske Istočne Indije]], ubrzo ugušeno. * [[13.11.|13]] - [[16. 11.]] - Indijski književnik [[Rabindranat Tagor]] u poseti Jugoslaviji (Zagreb i Beograd). * [[14. 11.]] - Prvi broj lista "Filmske novine". * 14. 11. - Adolfo Díaz je novi predsednik Nikaragve, podržavaju ga SAD - ali Juan Bautista Sacasa stiže 1. 12. u [[Puerto Cabezas]] i proglašava rivalsku vladu, koju podržava Meksiko. * [[15. 11.]] - Na sedmoj [[Imperijalna konferencija|Imperijalnoj konferenciji]] usvojena Balfourova deklaracija da su [[dominion]]i i Ujedinjeno Kraljevstvo autonomni i jednaki unutar [[Britanska Imperija|Britanske Imperije]] (→ [[Komonvelt nacija|Komonvelt]]). * 15. 11. - Osnovana radio-mreža [[NBC]]. * 15. 11. - [[Washington Luís]] novi predsednik Brazila (do 1930), [[Getúlio Vargas]] ministar finansija (do 1927). * studeni - Plenum CK [[KPJ]], za političkog sekretara izabran [[Đuro Cvijić]]. * novembar - Novi Zakon o braku, porodici i starateljstvu u KSHS: olakšan razvod, priznat nevenčani brak, ustanovljena zajednička imovina supružnika. * [[18. 11.]] - Izmirenje među radikalima u KSHS. * 18. 11. - Tokom turneje po Bosni, povorku [[Stjepan Radić|Stjepana Radića]] u [[Breza (BiH)|Brezi]] gađali kamenjem, jajima i balegom (navodno radikali). * [[20.11.|20]] - [[26. 11.]] - Pobuna u severnoj [[Albanija|Albaniji]]<ref name="Indi"/>. * [[27. 11.]] - Zaključen Prvi Tiranski ugovor: praktično italijanski protektorat nad Albanijom (objavljen [[1. 12.]]). * [[29. 11.]] - [[Stjepan Radić]] u "Domu" optužuje za saučesništvo u korupciji Nikolu Pašića i ministre u njegovoj vladi, Velizara Jankovića i [[Milan Stojadinović|Milana Stojadinovića]] (afera oko popravke lokomotiva i vagona u Češkoj, u koju je umešan Rade Pašić, sin bivšeg premijera). === Decembar/Prosinac === * [[2. 12.]] - Severni gospodari rata u Kini, na čelu sa [[Zhang Zuolin]]om, osnivaju Armiju nacionalne pacifikacije, ili ''Ankuochun'', vojnu granu [[Beiyanška vlada|Beiyanške vlade]], protiv Kuomintanga koji vodi Severnu ekspediciju. * [[3.12.|3]] - [[14. 12.]] - Nestanak [[Agatha Christie|Agathe Christie]] i velika potraga. * [[4. 12.]] - U [[Dessau]]u otvorena zgrada škole [[Bauhaus]]. * [[6. 12.]] - Ministar inostranih poslova Ninčić dao ostavku - posledica italijansko-albanskog ugovora. * [[7. 12.]] - Ostavka [[Nikola Uzunović|Uzunovićeve]] vlade. * [[9. 12.]] - Kuomintangove snage ušle bez otpora u [[Fuzhou]]. [[Datoteka:Nikola Pasic cropped.jpg|thumb|100px|† [[Nikola Pašić]]]] * [[10. 12.]] - Umro [[Nikola Pašić]], lider Narodne radikalne stranke, jedan od najznačajnijih srpskih i jugoslovenskih političara i državnika (sahrana [[12. 12.]]). * [[11. 12.]] - Objavljen drugi tom Hitlerovog ''[[Mein Kampf]]''-a: Nemci treba da se ujedine i naoružaju, sklopiti savez sa Italijom i Britanijom i eliminisati Francusku, a glavni cilj je životni prostor (''[[Lebensraum]]'') na istoku (SSSR). * [[12. 12.]] - Električni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]. * [[17. 12.]] - [[Vojni puč u Litvaniji (1926)|Vojni puč u Litvaniji]] ruši demokratski izabranu vladu i dovodi konzervativce, vlast uzima [[Antanas Smetona]] i zadržava je do sovjetske okupacije [[1940]]. * 17. 12. - Nemački kancelar Wilhelm Marx gubi glasanje o poverenju, nakon što su otkriveni tajni odnosi [[Reichswehr]]a i SSSR (sledećeg meseca formira novu vladu). * 17. 12. - Prvi svesavezni popis stanovništva u SSSR: nešto preko 147 miliona; etnički Rusi manje od 78, Ukrajinci preko 31 milion. * [[21. 12.]] - Uzunović vratio mandat, a kralj ga dao [[Ljubomir Davidović|Ljubi Davidoviću]] za formiranje šire koalicije. Radikali ga odbijaju, pa se mandat opet vraća Uzunoviću. * [[24. 12.]] - Treća Uzunovićeva vlada, opet koalicija radikala i HSS ([[Anton Korošec|Korošcevi]] klerikalci odustali u zadnjem trenutku). * [[25. 12.]] - Umro japanski car [[Yoshihito, car Taishō|Yoshihito]], nasleđuje ga sin [[Hirohito]], koji je bio regent od 1921. Njegova [[Japanska era|era]] se naziva ''Shōwa'', "Prosvećeni mir", traje do [[1989]]. === Kroz godinu === * Osnovana Hrvatska pravaška revolucionarna omladina. * Uredbom povećane takse cirkusima u KSHS, što artiste stavlja u "očajan položaj".<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1939/12/24#page/14/mode/1up Vreme, 24. dec. 1939, str. 15]. digitalna.nb.rs</ref> * Prinosi žita i železnički transport u SSSR prevazišli nivo pre Prvog svetskog rata. * [[Stephen Herbert Langdon]] započeo iskopavanja u iračkom lokalitetu [[Jemdet Nasr]] gde su pronađene tablice sa proto[[Klinasto pismo|klinastim pismom]] ([[31. vijek pne.]]). * [[Gilbert N. Lewis]] predložio naziv "[[foton]]" za najmanju jedinicu radijantne energije. * Norvežanin [[Erik Rotheim]] prijavio patent za aerosolni sprej. == Rođenja == {{glavni članak|:Kategorija:Rođeni 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Februar/Veljača === * [[1. 1.]] - [[Tihomir Vlaškalić]], društveno-politički radnik SR Srbije i SFRJ († [[1993]]) * [[1. 1.]] - [[Claudio Villa]], italijanski pjevač († [[1987]].) * [[2. 1.]] - [[Zaharije Trnavčević]], TV novinar i urednik, političar († [[2016]]) * [[3. 1.]] - [[George Martin]], muzički producent, "peti ''Beatle''" († [[2016]]) * 3. 1. - [[Felicitas Kuhn]], austrijska ilustratorica († [[2022]]) * [[15. 1.]] - [[Maria Schell]], austrijska glumica († [[2005]]) * [[17. 1.]] - [[Dobroslav Ćulafić]], društveno-politički radnik SR CG i SFRJ († [[2011]]) * [[27. 1.]] - [[Ingrid Thulin]], glumica († [[2004]]) * [[2. 2.]] - [[Danilo Nikolić]], srpski književnik († [[2016]]) * 2. 2. - [[Valéry Giscard d'Estaing]], predsednik Francuske († [[2020]]) * [[8. 2.]] - [[Neal Cassady]], pisac († [[1968]]) * 8. 2. - [[Radmila Savićević]], glumica († [[2001]]) * [[9. 2.]] - [[Josip Vrhovec]], društveno-politički radnik SRH i SFRJ († [[2006]]) * [[11. 2.]] - [[Leslie Nielsen]], glumac, komičar († [[2010]]) * [[16. 2.]] - [[John Schlesinger]], filmski režiser († [[2003]]) * [[24. 2.]] - [[Nikola Karaklajić]], novinar, šahista, prvi YU disk-džokej († [[2008]]) * [[28. 2.]] - [[Svetlana Alilujeva]], Staljinova kćerka († [[2011]]) === Mart/Ožujak &ndash; April/Travanj === * [[2. 3.]] - [[Stevan Vračar]], prof. Pravnog fak. u Bg. († [[2007]]) * [[4. 3.]] - [[Stjepan Zaninović]], filmski reditelj i scenarista († [[1997]]) * [[6. 3.]] - [[Branko Pleša]], glumac, režiser († [[2001]]) * 6. 3. - [[Andrzej Wajda]], režiser († [[2016]]) * 6. 3. - [[Alan Greenspan]], predsednik Federalne rezerve SAD * [[13. 3.]] - [[Miloš Gvozdenović Gvozden]], slikar, pedagog († [[2006]]) * [[16. 3.]] - [[Jerry Lewis]], glumac, komičar († [[2017]]) * [[17. 3.]] - [[Siegfried Lenz]], njemački pisac († [[2014]]) * [[24. 3.]] - [[Dario Fo]], glumac, umetnik, nobelovac za književnost († [[2016]]) * [[30. 3.]] - [[Ingvar Kamprad]], osnivač ''IKEA''-e († [[2018]]) * [[2. 4.]] - [[Jack Brabham]], vozač F1 († [[2014]]) * 2. 4. - [[Milan Puzić]], glumac († [[1994]]) * [[3. 4.]] - [[Gus Grissom]], astronaut († [[1967]]) * [[4. 4.]] - [[Borka Vučić]], bankarka († [[2009]]) * [[5. 4.]] - [[Roger Corman]], filmski režiser, producent († [[2024]]) * [[6. 4.]] - [[Ian Paisley]], alsterski političar († [[2014]]) * [[8. 4.]] - [[Dimitrije Lazarov Raša]], narodni heroj († [[1948]]) * [[9. 4.]] - [[Hugh Hefner]], osnivač ''Playboy''-a († [[2017]]) * [[11. 4.]] - [[Vera Belogrlić]], glumica i TV reditelj († [[2015]]) * [[12. 4.]] - Dragoslav Lompar, novinar i urednik RTB († [[1986]]) * [[15. 4.]] - [[Pavle Ugrinov]], (Vasilije Popović), srpski književnik, dramaturg, reditelj († [[2007]]) * [[21. 4.]] - [[Elizabeta II.]], kraljica Ujedinjenog Kraljevstva († [[2022]]) * 21. 4. - [[Savo Jovanović Sirogojno]], bombaš, narodni heroj († [[1944]]) * [[28. 4.]] - [[Harper Lee]], književnica († [[2016]]) === Maj/Svibanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[3. 5.]] - [[Ema Derossi-Bjelajac]], predsjednica Predsjedništva SR Hrvatske († [[2020]]) * [[6. 5.]] - [[Branka Mitić]], glumica († [[2012]]) * 6. 5. - [[Slobodan Perović (glumac)]] († [[1978]]) * [[8. 5.]] - [[David Attenborough]], TV voditelj * [[17. 5.]] - [[Vane Marinović]], književnik († [[1999]]) * [[23. 5.]] - [[Zoran Gluščević]], književnik i kritičar († [[2006]]) * [[26. 5.]] - [[Miles Davis]], džez muzičar († [[1991]]) * [[1. 6.]] - [[Marilyn Monroe]], američka glumica († [[1962]].) * [[3. 6.]] - [[Allen Ginsberg]], pesnik († [[1997]]) * [[11. 6.]] - [[Ante Vican]], glumac († [[2014]]) * [[18. 6.]] - [[Allan Sandage]], astronom († [[2010]]) * [[21. 6.]] - [[Krešo Novosel]], književnik, TV urednik († [[2008]]) * [[26. 6.]] - [[Olga Ban]], narodni heroj († [[1943]]) * [[28. 6.]] - [[Mel Brooks]], glumac, komičar, režiser, producent... * [[29. 6.]] - [[Stipan Marušić]], društveno-politički radnik SAPV, SRSr i SFRJ († [[1974]]) === Jul/Srpanj &ndash; Avgust/Kolovoz === * [[3. 7.]] - [[Predrag Heruc]], učesnik NOB († [[1945]]) * [[4. 7.]] - [[Alfredo Di Stéfano]], argentinski i španski fudbaler († [[2014]]) * [[10. 7.]] - [[Pavle Vuisić]], srpski glumac († [[1988]]) * 10. 7. - [[Fred Gwynne]], glumac († [[1993]]) * [[14. 7.]] - [[Harry Dean Stanton]], glumac († [[2017]]) * [[20. 7.]] - [[Ilija Ivezić]], glumac († [[2016]]) * [[24. 7.]] - [[Ankica Tuđman]], prva dama Hrvatske († [[2022]]) * [[28. 7.]] - [[Vlasta Velisavljević]], glumac († [[2021]]) * [[2. 8.]] - [[Jug Grizelj]], novinar († [[1991]]) * [[3. 8.]] - [[Tony Bennett]], pevač († [[2023]]) * [[4. 8.]] - [[Nada Šakić]], rođ. Tambić, čuvarka u Staroj Gradiški († [[2011]]) * [[13. 8.]] - [[Fidel Castro]], revolucionar, predsednik Kube († [[2016]]) * [[14. 8.]] - [[René Goscinny]], crtač stripa († [[1977]]) * [[17. 8.]] - [[Jiang Zemin]], predsednik NR Kine († [[2022]]) * [[18. 8.]] - [[Ilija Gligorijević]], arhitekta († [[2007]]) === Septembar/Rujan &ndash; Oktobar/Listopad === * [[8. 9.]] - [[Sergio Pininfarina]], dizajner automobila († [[2012]]) * [[15. 9.]] - [[Jean-Pierre Serre]], matematičar * [[23. 9.]] - [[John Coltrane]], džez saksofonista († [[1967]]) * [[26. 9.]] - [[Stevan Karamata]], geolog († [[2015]]) * [[6. 10.]] - [[Petar Omčikus]], slikar i akademik († [[2019]]) * [[10. 10.]] - [[Mladen Oljača]], književnik († [[1994]]) * [[12. 10.]] - [[Milovan Vidak]], slikar († [[2003]]) * [[15. 10.]] - [[Michel Foucault]], filozof, istoričar ideja († [[1984]].) * [[18. 10.]] - [[Chuck Berry]], rock kantautor i gitarista († [[2017]]) * 18. 10. - [[Klaus Kinski]], glumac († [[1991]]) * [[29. 10.]] - [[Necmettin Erbakan]], premijer Turske († [[2011]]) * [[31. 10.]] - [[Jimmy Savile]], TV i radio osoba († [[2011]]) === Novembar/Studeni &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 11.]] - [[Joan Sutherland]], operska pevačica, sopran († [[2010]]) * [[8. 11.]] - [[Mile Latas Mićo]], partizan, samouki dirigent * [[13. 11.]] - [[Zvonimir Červenko]], general HV († [[2001]]) * [[16. 11.]] - [[Miko Tripalo]], hrvatski političar († [[1995]].) * [[23. 11.]] - [[Sathya Sai Baba]], indijski duhovni vođa († [[2011]].) * [[30. 11.]] - [[Richard Crenna]], glumac († [[2003]]) * [[8. 12.]] - [[Stevo Žigon]], glumac († [[2005]]) * [[9. 12.]] - [[Raif Dizdarević]], predsjednik Predsjedništva SFRJ * [[13. 12.]] - [[Nikola Janković]], vajar, akademik SANU († [[2017]]) * [[19. 12.]] - [[Nikola Dekleva]], lekar i naučnik († [[2003]]) * [[20. 12.]] - [[Geoffrey Howe]], britanski političar († [[2015]]) * [[22. 12.]] - [[Hajrudin Krvavac]], filmski režiser († [[1992]]) === Kroz godinu === * [[Boško Buha]], bombaš, narodni heroj († [[1943]]) * [[Milja Marin]], partizanka, "Kozarčanka" († [[2007]]) * [[Enes Čengić]], novinar, publicista († [[1995]]) == Smrti == {{glavni članak|:Kategorija:Umrli 1926.}} === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === * [[4. 1.]] - [[Margherita di Savoia]], italijanska kraljica majka (* [[1851]]) * [[21. 1.]] - [[Camillo Golgi]], lekar, biolog, nobelovac (* [[1843]]) * [[28. 1]] - [[Ernest Troubridge]], britanski admiral, bivši šef misije u Srbiji (* [[1862]]) * [[30. 1.]] - [[Barbara La Marr]], glumica (* [[1896]]) * [[2. 2.]] - [[Vladimir Suhomlinov]], bivši ruski ministar rata (* [[1848]]) * [[14. 2.]] - [[John Jacob Bausch]], optičar, suosnivač ''Bausch & Lomb'' (* [[1830]]) * [[21. 2.]] - [[Heike Kamerlingh Onnes]], fizičar, nobelovac (* [[1853]]) * [[24. 2.]] - [[Anđelija Lazarević]], slikarka i književnica (* [[1885]]) * 24. 2. - [[Ivan Lorković]], hrvatski političar (* [[1876]]) * [[1. 3.]] - [[Dragutin Ilić]], srpski književnik (* [[1858]]) * [[9. 3.]] - [[Mikao Usui]], osnivač terapije ''reiki'' (* [[1865]]) * [[17. 3.]] - [[Aleksej Brusilov]], ruski carski general (* [[1853]]) * [[28. 3.]] - Philippe od Orléansa, pretendent na francusko prijestolje, kao Philippe VIII (* [[1869]]) * 29. 3. - Jovan Aničić, hajduk u okolini Požege i Arilja<ref>"Pogibija hajduka Aničića", Politika, 30. mart 1926, str. 5</ref> * 29. 3.? - Sibin Vukašinović, hajduk u okolini Prizrena<ref>"Samoubistvo hajduka Sibina", Politika, 31. mart 1926, str. 8</ref> === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[4. 4.]] - [[August Thyssen]], industrijalac (* [[1842]]) * [[7. 4.]] - [[Giovanni Amendola]], italijanski novinar, antifašista (* [[1882]]) * [[17. 4.]] - [[Hermann Bollé]], arhitekt u Zagrebu (* [[1845]]) * [[24. 4.]] - [[Sunjong od Koreje|Sunjong]], poslednji vladar Koreje (* [[1874]]) * [[25. 4.]] - [[Savo Nakićenović]], sveštenik, geograf, istoričar i etnolog (* [[1882]]) * [[30. 4.]] - [[Bessie Coleman]], prva crnkinja pilot u SAD (* [[1892]]) * [[14. 5.]] - [[Jovan Miodragović]], prof. Učiteljske škole u Beogradu (* [[1853]]) * [[16. 5.]] - [[Mehmed VI]], poslednji osmanski sultan (* [[1861]]) * maj - [[Franjo Vulč]], član KPJ (* [[1891]]) * [[25. 5.]] - [[Simon Petljura]], ukrajinski novinar i političar (* [[1879]]) * [[9. 6.]] - [[Janko Ibler]], hrvatski publicist i književni kritičar (* [[1862]].) * [[10. 6.]] - [[Antoni Gaudí]], arhitekta (* [[1852]]) * [[14. 6.]] - [[Branko Vodnik]], hrvatski književnik i povjesničar (* [[1879]].) * 14. 6. - [[Mary Cassatt]], slikarica (* [[1844]]) === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === * [[2. 7.]] - [[Émile Coué]], psiholog, popularizator autosugestije (* [[1857]]) * [[12. 7.]] - [[Gertrude Bell]], spisateljica, arheologinja, administratorka, špijun (* [[1868]]) * [[18. 7.]] - [[Leopold Lojka]], šofer Franca Ferdinanda (* 1885-6) * [[20. 7.]] - [[Feliks Dzeržinski]], osnivač sovjetske tajne policije Čeka (* [[1877]]) * [[26. 7.]] - [[Krste Petkov Misirkov]], filolog (* [[1874]]) * [[23. 8.]] - [[Rudolph Valentino]], američki filmski glumac (* [[1895]].) * [[26. 8.]] - [[Ugyen Wangchuck]], kralj Butana (* [[1862]]) * [[5. 9.]] - [[Karl Harrer]], novinar, suosnivač DAP, prethodnice NSDAP (* [[1890]]) * [[14. 9.]] - [[John Louis Emil Dreyer]], astronom (* [[1852]]) * [[15. 9.]] - [[Rudolf Eucken]], filozof, nobelovac za književnost (* [[1846]]) * [[21. 9.]] - [[Léon Charles Thévenin]], telegrafski inženjer (* [[1857]]) * [[24. 9.]] - [[Jovan Jugović]], vojni pilot (* [[1886]]) === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === * [[7. 10.]] - [[Emil Kraepelin]], pionir moderne psihijatrije (* [[1856]]) * [[11. 10.]] - [[Hymie Weiss]], gangster (* [[1898]]) * [[19. 10.]] - [[Victor Babeș]], bakteriolog (* [[1854]]) * [[20. 10.]] - [[Eugene V. Debs]], američki sindikalni lider (* [[1855]]) * [[31. 10.]] - [[Harry Houdini]], američki iluzionist i eskapist (* [[1874]].) * 31. 10. - [[Anteo Zamboni]], anarhista (* [[1911]]) * [[3. 11.]] - [[Annie Oakley]], strijelkinja (* [[1860]]) * [[5. 11.]] - [[Draga Ljočić]], prva žena lekar u Srbiji (* [[1855]]) * [[26. 11.]] - [[John Browning]], projektant oružja (* [[1855]]) * [[4. 12.]] - [[Ivana Kobilca]], slovenska slikarica (* [[1861]]) * [[5. 12.]] - [[Claude Monet]], francuski slikar (* [[1840]].) * [[10. 12.]] - [[Nikola Pašić]], višestruki premijer Srbije i KSHS (* [[1845]]) * [[17. 12.]] - [[Lars Magnus Ericsson]], osnivač ''Ericsson''-a (* [[1846]]) * [[25. 12.]] - [[Joshihito, car Taishō]], japanski vladar (* [[1879]]) * [[29. 12.]] - [[Rainer Maria Rilke]], pesnik (* [[1875]]) === Kroz godinu === * [[Milica Avirović]], glumica (* [[1898]]) * [[Paulina Matijević]], dobrotvorka (* 1856, 1861?) == Nobelova nagrada za 1926. godinu == * [[Nobelova nagrada za fiziku|'''Fizika''']]: [[Jean Baptiste Perrin]] (rad na diskontinalnoj strukturi materije, naročito za otkriće [[sedimentaciona ravnoteža|sedimentacione ravnoteže]]) * [[Nobelova nagrada za kemiju|'''Kemija''']]: [[Theodor Svedberg]] (rad na disperznim sistemima) * [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|'''Fiziologija i medicina''']]: [[Johannes Fibiger]] (otkriće [[Gongylonema neoplasticum|Spiroptera carcinoma]]) * [[Nobelova nagrada za književnost|'''Književnost''']]: [[Grazia Deledda]] (idealistički nadahnuti zapisi koji s plastičnom jasnoćom oslikavaju život na njenom rodnom ostrvu i s dubinom i simpatijom se bave sa ljudskim problemima uopšte) * [[Nobelova nagrada za mir|'''Mir''']]: [[Aristide Briand]] i [[Gustav Stresemann]] (potpisnici [[Ugovori iz Locarna|Ugovorâ iz Locarna]]) == Reference == {{reference}} {{commonscat|1926}} [[Kategorija:1926.]] rvqxayuzoo20mbl8jk5dw9kfrf1k04o Elektromagnetski spektar 0 32505 42586298 42170350 2026-04-29T16:02:41Z 08MMI 300989 /* Vidljiva svetlost */ Pravopisna greška 42586298 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:EM Spectrum Properties sr.svg|mini|desno|350p|Prikaz elektromagnetnog spektra]] '''Elektromagnetski''' ili '''elektromagnetni spektar''' sačinjava cela oblast elektromagnetskog zračenja uključujući [[radio-talasi|radio-talase]], [[Infracrvena svetlost|infracrvene zrake]], [[vidljivi spektar|vidljivu svetlost]], [[Rendgenski zraci|rendgentske zrake]] i [[gama zraci|gama zrake]]. Elektromagnetsko zračenje prenosi energiju i kreće se brzinom svetlosti koja iznosi 300000&nbsp;km/s. Tokom kretanja, energija se razmenjuje između električnog i magnetskog polja. Dok jačina jednog polja raste, drugog opada i obrnuto. Brzina kojom se ovo dešava naziva se frekvencija zračenja. Različite vrste elektromagnetskog zračenja imaju različite [[učestalost|frekvencije]] i različite [[talasna dužina|talasne dužine]]. Najizraženiji deo spektra [[Crno tijelo|crnog tela]] je u infracrvenoj oblasti, sa talasnom dužinom od oko 10 [[mikrometar]]a. Sa povećanjem temperature, vrh se pomera ka kraćim talasnim dužinama, proizvodeći prvo crvenu, zatim belu, i konačno plavo-belu boju sa pomeranjem vrha izvan [[vidni spektar|vidnog spektra]] ka ultraviolentnom. Te boje se mogu videti pri [[toplota|zagrevanju]] metala dok ne postane crven ili beo. Plavo-belo [[Termička radijacija|termalno zračenje]] se retko sreće, izuzev u zvezdama (opažena plava boja u plamenu [[prirodni gas|gasa]] ili [[Zavarivanje|zavarivačkoj]] baklji je zapravo proizvod molekularne emisije, ne čiste termalne radijacije). == Frekvencija i valna dužina == [[Učestalost|Frekvencija]] se meri u [[herc]]ima. Ona je broj puta u sekundi da električno polje dostiže svoju maksimalnu vrednost. Talasna dužina je rastojanje koje talas pređe za vreme koje je potrebno [[električno polje|električnom polju]] da sa maksimalne spadne na svoju minimalnu vrednost i vrati se ponovo na maksimalnu. Zbog toga talasna dužina je jednaka količniku brzine svetlosti i frekvencije. :<math>\lambda=\frac{h c}{E}</math> :<math>\nu=\frac{E}{h}</math> gde je sa E označena fotonska energija, c [[brzina svetlosti]], a sa h [[Plankova konstanta]]. [[Talasni broj]] je broj talasnih ciklusa u jedinici [[dužina|dužine]]: :<math> k = \frac{E}{h \cdot c}</math> == Vidljiva svetlost == {{main|Svetlost|Vidljivi spektar}} [[Datoteka:Spectre.svg|mini|desno|300p|Elektromagnetni spektar sa izdvojenim talasnim dužinama vidljive svetlosti]] Vidljiva svetlost je najpristupačnija posmatranju, te se [[optika]] počela najpre razvijati u području svetlosti koju direktno osećamo [[čulo vida|čulom vida]]. Kasnije je ustanovljeno pomoću raznih instrumenata da pored vidljive svetlosti u prirodi postoje i druge radijacije koje su nevidljive za naše oko a imaju slične osobine kao vidljiva svetlost. Pokazalo se da oko vidi samo jedno vrlo usko područje zračenja koja se javljaju u prirodi. [[Hajnrih Rudolf Herc|Herc]] je svojim eksperimentima pokazao da radio-talasi imaju slične osobine kao i vidljiva svetlost. Upoznavanjem električne strukture materije došlo se do zaključka da atomi i molekuli emituju svetlost odnosno da i svetlost ima elektromagnetsku prirodu. == Elektromagnetska zračenja == {{main|Elektromagnetsko zračenje}} Ubrzo je ustanovljeno da elektromagnetska zračenja obuhvataju vrlo široko područje u pogledu talasnih dužina, pa su sva poznata zračenja poređana po talasnim dužinama, jer je zaključeno da imaju istu prirodu, a razlikuju se samo po talasnim dužinama i frekvenciji. Kad se pođe od spektra sa vidljivom svetlošću može se lako ustanoviti da se sa obe strane strane spektra nastavljaju radijacije nevidljive za ljudsko oko, koje se mogu ustanoviti instrumentima. Nevidljive radijacije koje pokazuju izrazito toplotno dejstvo nazvane su infracrveni zraci. Područje radio-talasa koje se graniči sa područjem infracrvenih zraka nazvano je mikrotalasima. Ovo područje našlo je primene u određivanje svojstva molekula. Mikrotalasi koriste talasne dužine od nekoliko centimetara, koje odgovaraju frekvencijama od hiljadu miliona herca. === Valne dužine zračenja === Talasne dužine su izrazene u angstremima (10 na -10). U radio-tehnici danas se upotrebljavaju radio-talasi talasne dužine od nekoliko kilometara, ali se oni mogu načiniti i proizvoljno dugim, jer u ovom smeru ne postoji ograničenje. Između radio-talasa i vidljive svetlosti, posmatrano u pogledu talasne dužine, nalazi se oblast infracrvenih zraka. U [[spektroskopija|spektroskopiji]] ova oblast se deli na tri područja: blisko, srednje i daleko. Blisko područje ima opseg talasnih dužina od 7800 do 3*10000 Å ([[angstrem (jedinica)|angstrema]]), to je područje koje se graniči sa vidljivom svetlošću. Srednje područje ima opseg od 3*10000 do 3*100000, a daleko područje od 3*100000 do 3*1000000 i ono se Graniči sa radio-talasima. Idući ka manjim talasnim dužinama nalazi se oblast vidljive svetlosti, a zatim ultraljubičasti zraci. Na sličan način, u spektoskopiji, oblast ultraljubičastih zraka se deli na blisko (3800 Å do 2000 Å) i daleko (2000 do 100 Å) područje ultraljubičastih zraka. Iza ovih još manje talasne dužine imaju iks-zraci, zatim ɣ-zraci i sekundarni kosmički talasi. Izvesne oblasti se preklapaju na graničnim delovima. Ovo ne treba shvatiti kao dva različita zračenja već kao jedno te isto zračenje proizvedeno na različite načine. Obično način proizvodnje određuje datu oblast ali se na graničnim delovima ista zračenja mogu proizvesti ili na jedan ili na drugi način, te ih stoga ubrajamo u jednu ili drugu oblast talasnih dužina elektromagnetskih radijacija. Opseg elektromagnetskih radijacija veoma je veliki. Sa opšteg stanovišta nema nikakvih poznatih pojava koje ograničavaju opseg talasnih dužina. Jedina granica u ovom pogledu je praktična mogućnost njihove proizvodnje. Vidljiva svetlost predstavlja vrlo usku oblast od celokupnog spektra elektromagnetskih oscilacija. Pri Tome vidljiva svetlost ne predstavlja nikakvo područje koje bi se bitno razlikovalo od ostalih područja. Opseg vidljive svetlosti ograničavaju samo fiziološke osobine ljudskog oka što uopšte posmatrano u fizici nema nikakvog većeg značaja. [[Mrežnjača]] u oku je osetljiva samo na talasne dužine u naznačenom opsegu vidljive svetlosti Ostale oblasti većih ili manjih talasnih dužina nije u stanju da oseti te se u ovim oblastima naučnici služe drugim instrumentima. == Povezano == * [[Vidljivi spektar]] {{Commonscat|Electromagnetic spectrum}} {{Authority control}} {{Spektar}} [[Kategorija:Elektromagnetizam]] [[Kategorija:Elektromagnetna radijacija]] hay6euzsod2hqfvyxga5c5dk8zsl2xd Zastupnički dom Sjedinjenih Američkih Država 0 34794 42586433 42571154 2026-04-30T10:07:41Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586433 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:House large seal.png|200px|right|thumb|Pečat Predstavničkog doma SAD]] '''Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država''' ([[engleski]]: ''United States House of Representatives'') je jedan od [[bikameralizam|dva doma]] [[Kongres SAD|Kongresa SAD]]; drugi je [[Senat SAD|Senat]]. Svaka [[država]] je u Domu (za koji se u SAD koristi skraćenica ''House'') [[proporcionalno predstavništvo|proporcionalno]] predstavljena prema [[Popis država SAD po stanovništvu|udjelu u ukupnom stanovništvu]], te ima pravo na najmanje jednog predstavnika; najmnogoljudnija država trenutno ima 53 predstavnika. [[Veličina Predstavničkog doma SAD|Ukupan broj zastupnika]] je trenutno fiksiran na 435 prema [[Public Law 62-5|posebnom zakonu]] iz 1911. godine, iako Kongres može zakonom izmijeniti taj broj. Svaki predstavnik služi mandat od dvije godine. Tijelom predsjeda službenik poznat pod nazivom [[Predsjednik Predstavničkog doma SAD|Predsjednik]] odnosno ''Speaker'', a biraju ga svi članova. Trenutno predstavništvo država je prikazano u članku [[Popis država SAD po broju stanovnika]]. [[Bikameralizam|Dvodomni]] Kongres je nastao od nastojanja [[Očevi osnivači SAD|Očeva osnivača]] da stvore Dom "naroda" koji bi predstavljao [[javno mnijenje]], a koga bi balansirao promišljanju skloniji Senat koji predstavlja vlade pojedinačnih država, te manje sklon promjenama raspoloženja u masama. Predstavnički dom se često naziva "[[donji dom|donjim domom]]," dok se za Senat govori da je "[[gornji dom]]," iako [[Ustav SAD]] ne koristi takav rječnik. Ustav propisuje da je pristanak oba doma nužan za donošenje [[zakon]]a. S obzirom da se članovi uglavnom biraju iz manjih (prosjek 693.000 stanovnika godine 2007.) i obično [[homogenost|homogenijih]] izbornih jedinica nego oni u Senatu, Predstavnički dom se često smatra [[stranačka pristranost|stranački pristranijim]] domom. Mnogi od Očeva osnivača su Senat (čije su članove na početku birale [[Državna skupština (SAD)|državne skupštine]]) smatrali protutežom od naroda izabranom Predstavničkom domu, kao što je Predstavnički dom bio protuteža Senatu. Ovlasti "[[advice and consent|savjeta i pristanka]]" (kao ratifikacija [[međunarodni sporazum|međunarodnih sporazuma]]) su stoga predana samo Senatu. Predstavnički dom je dobio svoja isključive ovlasti: ovlast da pokreće prijedloge zakona o prikupljanju prihoda, [[impeachment|pokreće opoziv]] federalnih službenika i bira [[Predsjednik SAD|predsjednika]] u slučaju da [[Elektorski kolegij SAD|elektorski kolegij]] to ne može učiniti. Senat, međutim, može predložiti zakone o trošenju prihoda i ima isključivo pravo suditi službenicima protiv kojih je pokrenut opoziv te birati [[Potpredsjednik SAD|potpredsjednika]] kada elektorski kolegij to nije u stanju učiniti. Senat i njegovi članovi u pravilu imaju veći prestiž nego Predstavnički dom jer senatori služe duže mandate (šest godina) u manjem tijelu te (osim kod sedam država) predstavljaju šire biračko tijelo. Predstavnički dom se sastaje u južnom krilu [[Kapitol SAD|Kapitola]]. == Vanjske veze == {{Commonscat|United States House of Representatives}} * [http://dca.tufts.edu/features/aas A New Nation Votes: American Election Returns 1787-1825] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080725105911/http://dca.tufts.edu/features/aas/ |date=2008-07-25 }} * [http://www.house.gov The United States House of Representatives. Official Website.] * [http://clerk.house.gov/histHigh/index.html Clerk of the House of Representatives' official website and historical statistics: "Historical Highlights"] * [http://cao.house.gov/ Chief Administrator Office of the House] * [http://speaker.house.gov/&title=Office+of+the+Speaker+of+the+House Office of the Speaker of the House]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. * [http://majorityleader.gov/&title=Office+of+the+Majority+Leader Office of the Majority Leader]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. * [http://clerk.house.gov/member_info/olm110.html Official list of current members] * [http://bioguide.congress.gov/biosearch/biosearch.asp ''Biographical Directory of the United States Congress, 1774 to Present''.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100423082228/http://bioguide.congress.gov/biosearch/biosearch.asp |date=2010-04-23 }} * [[Congressional Research Service]] (CRS): [http://digital.library.unt.edu/govdocs/crs/search.tkl?q=house&search_crit=subject&search=Search&date1=Anytime&date2=Anytime&type=form Reports regarding the House] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060822055735/http://digital.library.unt.edu/govdocs/crs/search.tkl?q=house&search_crit=subject&search=Search&date1=Anytime&date2=Anytime&type=form |date=2006-08-22 }} * [http://www.rules.house.gov/archives/109_house_rules_text.htm Rules of the House]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://thomas.loc.gov Legislative information and archives for US House and Senate] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150830093514/http://thomas.loc.gov/ |date=2015-08-30 }} * [http://www.thirty-thousand.org/pages/QHA-04.htm Why 435? (thirty-thousand.org)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071011181119/http://thirty-thousand.org/pages/QHA-04.htm |date=2007-10-11 }} * [http://www.thirty-thousand.org/pages/QHA-04.htm The story of ''Article the first'' (thirty-thousand.org)]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.thirty-thousand.org/ ''thirty-thousand.org'' Home Page] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210505041251/http://www.thirty-thousand.org/ |date=2021-05-05 }} [[Kategorija:Politika SAD]] 9lodgx8epvixoiz2haaspndau0c868y Tightlacing 0 44838 42586278 42246392 2026-04-29T12:41:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586278 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Efectes del corsé en el cos femení (26790003605).jpg|mini]] '''Tightlacing''' (na [[engleski jezik|engleskom]] doslovno ''čvrsto vezivanje''), ponekad nazivano i kao '''treniranje korzeta''' i '''treniranje struka''', je praksa nošenja tijesnih i čvrsto vezanih [[korzet]]a čiji je cilj postizanje ekstremne modifikacije vlastite figure i/li postizanje osjećaja koje daje nošenje tijesnih korzeta. Osobe koje prakticiraju tightlacing se nazivaju [[tightlacer]]i. Iako je nošenje korzeta izašlo iz mode početkom 20. vijeka, danas ga praktiraju [[seksualni fetiš]]isti, kao i [[transrodnost|transrodni]] muškarci koji nastoje dobiti žensku figuru. == Vanjske veze == {{commonscat|Tightlacing}} * [http://www.staylace.com/medicaladvice/med2cthb.htm Staylace.com, the website of the Long Island Staylace Association (LISA)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080608191325/http://www.staylace.com/medicaladvice/med2cthb.htm |date=2008-06-08 }} has some further information on the medical considerations and effects of tightlacing. * [http://www.waspcreations.com/faq.htm Corsetier talks about effects of tightlacing] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526152013/http://www.waspcreations.com/faq.htm |date=2008-05-26 }} * Two overviews of current corseting and tightlacing: ** [https://web.archive.org/web/20090902081321/http://www.geocities.com/ther_over/index.html Fashion and the Return of the Corset and Tight-Lacing] ** [http://www.corsetinformation.com Corset information]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} ;Tightlaceri * [https://web.archive.org/web/20090902155109/http://www.geocities.com/ther_over/polaire.htm Photos of Polaire]. * [http://www.ethelgranger.com/ Website for Ethel Granger, who reduced to a 13-inch waist]. * [http://www.cathiejung.com/index.html Website for Cathie Jung, modern tightlacer] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080602100136/http://www.cathiejung.com/index.html |date=2008-06-02 }}. ;Protiv tightlacinga * [[wikisource:Tight-lacing|Tight-lacing]] * [http://www.victorianflair.net/VictorianCorsets.html Victorian Corsets] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080304034611/http://www.victorianflair.net/VictorianCorsets.html |date=2008-03-04 }} * [http://www.fathom.com/course/21701733/session2.html The Corset Controversy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061008191613/http://www.fathom.com/course/21701733/session2.html |date=2006-10-08 }} {{Parafilije}} [[Kategorija:Korzeti]] [[Kategorija:Moda]] [[Kategorija:Seksualni fetišizam]] [[Kategorija:Parafilije]] 5hrq0dv6ehkdhsyjeiakizmgmp94ghc Eintracht Frankfurt 0 45245 42586308 42554189 2026-04-29T19:20:17Z -Lemmy- 74464 42586308 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = | tekst = | ime kluba = Eintracht Frankfurt | puno ime = Eintracht Frankfurt eingetragener Verein | slika = | boje = {{color box|#000000}} {{color box|#FF0000}} | mjesto = [[Frankfurt na Majni]] | savez = [[Fudbalski savez Njemačke|DFB]] | liga = [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]] | godina osnivanja = {{Birth date and age|1899|03|8|df=y}} | godina raspuštanja = | nadimak = „SGE” ili „Adler” | igralište = [[Deutsche Bank Park]]<br />(prije: ''Waldstadion'') | kapacitet stadiona = 59.500 | direktor = {{flagicon|Nemačka}} [[Mathias Beck]] | trener = {{flagicon|ESP}} [[Albert Riera]] | nastupi = | golovi = | kapetan = {{flagicon|Nemačka}} [[Robin Koch]] | sezona = 2024/25. | plasman = 3. | trenutačna sezona = 2025./26. | liga1 = | liga1N = | liga2 = | liga2N = | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = | nacionalni kup1N = | nacionalni kup2 = | nacionalni kup2N = | nacionalni kup3 = | nacionalni kup3N = | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = | EL = | IT = | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CALP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _frankfurt2526h | pattern_b1 = _frankfurt2526h | pattern_ra1 = _frankfurt2526h | pattern_sh1 = _frankfurt2526h | pattern_so1 = _frankfurt2526hl | leftarm1 = 000000 | body1 = 000000 | rightarm1 = 000000 | shorts1 = 000000 | socks1 = 000000 | pattern_la2 = _frankfurt2526a | pattern_b2 = _frankfurt2526a | pattern_ra2 = _frankfurt2526a | pattern_sh2 = _frankfurt2526a | pattern_so2 = _adidasblack2l | leftarm2 = | body2 = | rightarm2 = | shorts2 = | socks2 = | pattern_la3 = _frankfurt2526t | pattern_b3 = _frankfurt2526t | pattern_ra3 = _frankfurt2526t | pattern_sh3 = _frankfurt2526t | pattern_so3 = _adidaswhitel | leftarm3 = 7c85a4 | body3 = 7c85a4 | rightarm3 = 7c85a4 | shorts3 = 7c85a4 | socks3 = 7c85a4 }} '''Eintracht Frankfurt''' je profesionalni [[fudbal]]ski klub iz [[Frankfurt na Majni]] u [[Hessen]]u u [[Nemačka]]. Jedan su od najstarijih klubova u Njemačkoj. Riječ „Eintracht”<ref>[https://www.duden.de/rechtschreibung/Eintracht Eintracht], dudenonline, prist. 23. 7. 2024.]</ref> na [[njemački|njemačkom]] znači sloga. == Historija == [[Datoteka:Spielszene Karlsruher FV gegen Eintracht Frankfurt in der Oberliga Sued.jpg|left|thumb|300px|Utakmica između [[Karlsruher FV]]a i Eintracht Frankfurta iz [[1946]].]] U razdoblju od [[1899.]] do [[1927.]] godine u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] je nastalo nekoliko klubova, koji su spajani i razdvajani. Za prvog među njima smatra se ''Frankfurter Fußball-Club Viktoria von 1899'', osnovan [[8. 3.|8. marta]] [[1899]]. U [[maj]]u [[1911.]] klubu je pridružen ''Frankfurter Fußball-Club Kickers von 1899'' te je promjenjeno ime u ''Frankfurter FV (Kickers-Viktoria)''. Svoje današnje ime ''Eintracht'' je dobio [[1920]], kada je spojen s ''Frankfurter Turngemeinde von 1861'', stvorivši tako ''TuS Eintracht Frankfurt von 1861''. U konačnom obliku fudbalski klub Eintrach Frankfurt je bio formiran tek [[1967.]] godine. Daleko najjači u [[Hesen]]u, Eintracht nikada nije imao previše uspeha na državnoj razini, ne ostvarivši nikakav značajniji uspeh prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. U poslijeratnoj Njemačkoj „Orlovi” su osvojili dva prvenstva južne zone - [[1953.]] i [[1959.]] godine. Poslije drugog od njih odigrali su dobro i u play-off grupi, pa su za titulu igrali sa lokalnim rivalom [[Kickers Offenbach|Kickersom]] iz [[Offenbach]]a. Uzbudljivi finalni okršaj [[28. jun]]a u [[Berlin]]u završen je pobedom Eintrachta poslije produžetka od 5{{nbsp}}:{{nbsp}}3 i jedinom titulom u povijesti kluba. U povijesti europskog fudbala, Eintracht je se upisao sljedeće godine, kao učesnik najatraktivnijeg finala u historiji [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]]. [[Alfredo di Stefano]] i [[Ferenc Puškaš]] dali su njemačkom prvaku sve golove u pobedi 7{{nbsp}}:{{nbsp}}3 na [[Hampden Park]]u. [[Datoteka:Europacup III FC Utrecht tegen Eintracht Frankfurt 2-1, Bestanddeelnr 931-1009.jpg|thumb|left|285px|Utrecht protiv Eintrachta 2:1, 1980.]] Kada je [[1963.]] osnovana [[Njemačka nogometna Bundesliga|Bundesliga]], Eintracht je bio jedan od šesnaest njenih članova i to će ostati neprekidno u prva 33 šampionata. Za to vrijeme klub je osvojio niz trofeja u [[DFB-Pokal|Kupu Nemačke]] - [[1974]], [[1975]], [[1981]], [[1988]], i [[2018.]] godine. Najveći uspeh je ostvaren [[1980.]] godine, kada je Eintracht osvojio [[UEFA Europska liga|Kup UEFA]]. Te sezone u polufinalu su igrale četiri njemačke ekipe, a Eintracht je pobedio [[FC Bayern München|Bayern]] i [[Borussia Mönchengladbach|Borussiju iz Mönchengladbacha]]. Najbliže novoj tituli Eintracht je bio [[1992.]] godine, kada je za [[VfB Stuttgart|Stuttgartom]] zaostao dva boda na kraju sezone, ali nikada u Bundesligi nije završio na prve dvije pozicije. Od tada je Eintracht konstantni putnik iz prve u drugu ligu i nazad. Fudbalski klub je postao akcionarsko društvo [[1. jul]]a [[2000]]. godine. Vode ga tri člana poslovodnog odbora, na čelu sa predsjednikom Heribertom Bruchhagenom, bivšim igračem [[FC Gütersloh|Gütersloha]] (1969—1982). Poslovodni odbor nadzire osmočlani nadzorni odbor na čelu sa Herbertom Beckerom, predstavnikom glavnog Eintrachtovog sponzora ''Fraporta'' ([[aerodrom Frankfurt]]). == Klupski uspjesi == === Domaći uspjesi === [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Zapadne Njemačke]]: * Prvak (1): 1959. [[Njemačka nogometna prvenstva|Prvenstvo Njemačke]]: * Drugi (1): 1932. [[2. njemačka nogometna Bundesliga|2. Bundesliga]]: * Prvak (1): 1998. * Drugi (1): 2012. [[DFB-Pokal|Njemački kup (DFB-Pokal)]]: * Prvak (5): 1974., 1975., 1981., 1988., 2018. * Finalist (4): 1964., 2006., 2017., 2023. === Regionalna natjecanja === {{Div col|colwidth=24em}} * [[Oberliga Süd]] ** prvak: 1953., 1959. ** drugoplasirani: 1954., 1961., 1962. * [[Prvenstvo Južne Njemačke]] ** prvak: 1930., 1932. ** doprvak: 1913., 1914., 1931. * [[Nordkreis Liga]] ** prvak: 1912., 1913., 1914. * [[Kreisliga Nordmain]] ** prvak: 1920., 1921. ** doprvak: 1922. * [[Bezirksliga Main-Hessen]] ** prvak: 1928., 1929., 1930., 1931., 1932. ** doprvak: 1933. * [[Gauliga Südwest/Mainhessen]] ** prvak: 1938. ** doprvak: 1937. * [[Kup Hessena]] ** pobjednik: 1946., 1969. {{Div col end}} === Europski uspjesi === [[UEFA Liga prvaka|Kup prvaka]] * Finalist (1): [[Kup prvaka 1959/60.|1959/60.]] ([[Finale Kupa prvaka 1960.|finale]]) [[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]: * Prvak (2): [[Kup UEFA 1979/80.|1979/80.]], [[UEFA Europska liga 2021./22.|2021./22.]] [[UEFA Intertoto kup|Intertoto kup]]: * Prvak (1): [[Intertoto kup 1966/67.|1966/67.]] [[Kup Alpa]]: * Prvak (1): [[Kup Alpa 1967.|1967.]] == Trenutni sastav == Ažurirano: 29. travanj/april 2026.<ref>{{cite web |url=https://profis.eintracht.de/2025-2026/kader/ |title=Eintracht Frankfurt |website=eintracht.de |publisher=Eintracht Frankfurt |accessdate=29. 04. 2025. }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> {{Fs start}} {{Fs player|no=2|nat=GER|pos=DF|name=[[Elias Baum]]}} {{Fs player|no=3|nat=BEL|pos=DF|name=[[Arthur Theate]]}} {{Fs player|no=4|nat=GER|pos=DF|name=[[Robin Koch]]}} {{Fs player|no=5|nat=SUI|pos=MF|name=[[Aurèle Amenda]]}} {{Fs player|no=6|nat=DEN|pos=MF|name=[[Oscar Højlund]]}} {{Fs player|no=7|nat=GER|pos=MF|name=[[Ansgar Knauff]]}} {{Fs player|no=8|nat=ALG|pos=MF|name=[[Farès Chaïbi]]}} {{Fs player|no=9|nat=GER|pos=FW|name=[[Jonathan Burkardt]]}} {{Fs player|no=11|nat=GER|pos=FW|name=[[Younes Ebnoutalib]}} {{Fs player|no=13|nat=DEN|pos=DF|name=[[Rasmus Kristensen]]}} {{Fs player|no=15|nat=TUN|pos=MF|name=[[Ellyes Skhiri]]}} {{Fs player|no=16|nat=SWE|pos=MF|name=[[Hugo Larsson]]}} {{Fs player|no=18|nat=GER|pos=MF|name=[[Mahmoud Dahoud]]}} {{Fs player|no=19|nat=FRA|pos=MF|name=[[Jean-Mattéo Bahoya]]}} {{Fs player|no=20|nat=JPN|pos=MF|name=[[Ritsu Doan]]}} {{Fs player|no=21|nat=GER|pos=DF|name=[[Nathaniel Brown]]}} {{Fs player|no=22|nat=USA|pos=DF|name=[[Timothy Chandler]]}} {{Fs player|no=23|nat=GER|pos=GK|name=[[Michael Zetterer]]}} {{Fs player|no=25|nat=FRA|pos=FW|name=[[Arnaud Kalimuendo]]}} {{Fs player|no=26|nat=JPN|pos=MF|name=[[Keita Kosugi]]}} {{fs mid}} {{Fs player|no=27|nat=GER|pos=MF|name=[[Mario Götze]]}} {{Fs player|no=29|nat=MAR|pos=FW|name=[[Ayoube Amaimouni]]}} {{Fs player|no=30|nat=FRA|pos=MF|name=[[Michy Batshuayi]]}} {{Fs player|no=31|nat=SWE|pos=MF|name=[[Love Arrhov]]}} {{Fs player|no=33|nat=GER|pos=GK|name=[[Jens Grahl]]}} {{Fs player|no=34|nat=GER|pos=DF|name=[[Nnamdi Collins]]}} {{Fs player|no=37|nat=GER|pos=MF|name=Jeremiaha Maluze}} {{Fs player|no=38|nat=GER|pos=MF|name=[[Ebu Bekir Is]]}} {{Fs player|no=39|nat=GER|pos=GK|name=[[Amil Šiljević]]}} {{Fs player|no=40|nat=Brazil|pos=GK|name=[[Kauã Santos]]}} {{Fs player|no=41|nat=MLI|pos=DF|name=Fousseny Doumbia}} {{Fs player|no=42|nat=TUR|pos=MF|name=[[Can Uzun]]}} {{Fs player|no=44|nat=ECU|pos=DF|name=Davis Bautista}} {{Fs player|no=45|nat=USA|pos=MF|name=Marvin Dills}} {{Fs player|no=48|nat=ESP|pos=FW|name=Junior Awusi}} {{Fs player|no=49|nat=ESP|pos=DF|name=Derek Boakye Osei}} {{Fs player|no=50|nat=GER|pos=FW|name=Alessandro Gaul Souza}} {{Fs player|no=53|nat=GER|pos=FW|name=[[Alexander Staff]]}} <!-- {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=MF|name=[[Éric Junior Dina Ebimbe]]}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=Noah Fenyő}} {{Fs player|no=|nat=HUN|pos=MF|name=[[Krisztián Lisztes]]}} {{Fs player|no=|nat=GER|pos=FW|name=[[Jessic Ngankam]]}} {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=DF|name=[[Niels Nkounkou]]}} {{Fs player|no=|nat=CRO|pos=DF|name=[[Hrvoje Smolčić]]}} {{Fs player|no=|nat=ALB|pos=GK|name=[[Simon Simoni]]}} {{Fs player|no=|nat=FRA|pos=MF|name=[[Elye Wahi]]}} On loan until July 2026 --> {{Fs end}} == Treneri == {{Div col|colwidth=24em}} * 1963/64 – [[Paul Oßwald|Oßwald]], [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1964/65 – [[Ivica Horvat|Horvat]] * 1965/66 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1966/67 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1967/68 – [[Elek Schwartz|Schwartz]] * 1968/69 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1969/70 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1970/71 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1971/72 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1972/73 – [[Erich Ribbeck|Ribbeck]] * 1973/74 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1974/75 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1975/76 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1976/77 – [[Hans-Dieter Roos|Roos]], [[Gyula Lóránt|Lóránt]] * 1977/78 – [[Gyula Lóránt|Lóránt]], [[Dettmar Cramer|Cramer]] * 1978/79 – [[Otto Knefler|Knefler]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1979/80 – [[Friedel Rausch|Rausch]] * 1980/81 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1981/82 – [[Lothar Buchmann|Buchmann]] * 1982/83 – [[Helmut Senekowitsch|Senekowitsch]], [[Branko Zebec|Zebec]] * 1983/84 – [[Branko Zebec|Zebec]], [[Dietrich Weise|Weise]] * 1984/85 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1985/86 – [[Dietrich Weise|Weise]] * 1986/87 – [[Dietrich Weise|Weise]], [[Timo Zahnleiter|Zahnleiter]] * 1987/88 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]] * 1988/89 – [[Karl-Heinz Feldkamp|Feldkamp]], [[Pál Csernai|Csernai]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1989/90 – [[Jörg Berger|Berger]] * 1990/91 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1991/92 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1992/93 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Heese|Heese]] * 1993/94 – [[Klaus Toppmöller|Toppmöller]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1994/95 – [[Jupp Heynckes|Heynckes]], [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]] * 1995/96 – [[Karl-Heinz Körbel|Körbel]], [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]] * 1996/97 – [[Dragoslav Stepanović|Stepanović]], [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1997/98 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]] * 1998/99 – [[Horst Ehrmantraut|Ehrmantraut]], [[Bernhard Lippert|Lippert]], [[Reinhold Fanz|Fanz]], [[Jörg Berger|Berger]] * 1999/00 – [[Jörg Berger|Berger]], [[Felix Magath|Magath]] * 2000/01 – [[Felix Magath|Magath]], [[Rolf Dohmen|Dohmen]], [[Friedel Rausch|Rausch]] * 2001/02 – [[Martin Andermatt|Andermatt]], [[Armin Kraaz|Kraaz]] * 2002/03 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2003/04 – [[Willi Reimann|Reimann]] * 2004/05 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2005/06 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2006/07 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2007/08 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2008/09 – [[Friedhelm Funkel|Funkel]] * 2009/10 – [[Michael Skibbe|Skibbe]] * 2010/11 – [[Michael Skibbe|Skibbe]], [[Christoph Daum|Daum]] * 2011/12 – [[Armin Veh|Veh]] * 2012/13 – [[Armin Veh|Veh]] * 2013/14 – [[Armin Veh|Veh]] * 2014/15 – [[Thomas Schaaf|Schaaf]] * 2015/16 – [[Armin Veh|Veh]], [[Niko Kovač|Kovač]] * 2016/17 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2017/18 – [[Niko Kovač|Kovač]] * 2018/19 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2019/20 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2020/21 – [[Adi Hütter|Hütter]] * 2021/22 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2022/23 – [[Oliver Glasner|Glasner]] * 2023/24 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2024/25 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]] * 2025/26 – [[Dino Toppmöller|Toppmöller]], [[Dennis Schmitt|Schmitt]] & [[Alexander Meier|Meier]], [[Albert Riera|Riera]] {{Div col end}} == Najpoznatiji igrači == {{Div col|colwidth=24em}} * {{flagicon|Turska}} [[Halil Altıntop]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jørn Andersen‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Aničić]] * {{flagicon|Brazil}} [[Anderson Bamba]] * {{flagicon|Njemačka}} {{flagicon|Gana}} [[Kevin-Prince Boateng]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Ronny Borchers]] * {{flagicon|Brazil}} [[Caio (fudbaler, 1986)|Kaio]] * {{flagicon|KOR}} [[Cha Bum-kun]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans-Walter Eigenbrodt]] * {{flagicon|Francuska}} [[Hugo Ekitike]] * {{flagicon|Švicarska}} [[Gelson Fernandes]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Michael Fink (fudbaler)|Michael Fink]] * {{flagicon|Norveška}} [[Jan Åge Fjørtoft]] * {{flagicon|Srbija}} [[Mijat Gaćinović‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Maurizio Gaudino‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Grabowski]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Mario Götze‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hermann Höfer]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Hölzenbein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Harald Karger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Köpke‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Charly Körbel]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Richard Kress]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Lindner (fudbaler)|Dieter Lindner]] * {{flagicon|Grčka}} [[Nikos Liberopoulos]] * {{flagicon|Danska}} [[Jesper Lindstrøm]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Werner Lorant]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Joachim Löw‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Egon Loy]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Friedel Lutz]] * {{flagicon|Iran}} [[Mehdi Mahdavikia‎]] * {{flagicon|Egipat}} [[Omar Marmoush]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erich Meier]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Andreas Möller]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Norbert Nachtweih]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Willi Neuberger]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Bernd Nickel]] * {{flagicon|Nigerija}} [[Jay-Jay Okocha‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Jürgen Pahl]] * {{flagicon|Austrija}} [[Bruno Pezzey]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Alfred Pfaff]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Uwe Rahn]] * {{flagicon|Hrvatska}} [[Ante Rebić‎]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Erwin Stein (fudbaler)|Erwin Stein]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dieter Stinka]] * {{flagicon|Japan}} [[Naohiro Takahara‎]] * {{flagicon|Izrael}} [[Taleb Tawatha]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Dino Toppmöller]]‎ * {{flagicon|Njemačka}} [[Wolfgang Trapp]] * {{flagicon|Njemačka}} [[Hans Weilbächer]] {{Div col end}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Eintracht Frankfurt}} * [https://www.eintracht.de/ Zvanična stranica kluba] * [http://www.sge4ever.de/ Fanklub sge4ever.de] * [http://www.eintracht-stats.de/ eintracht-stats.de] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080615015515/http://www.eintracht-stats.de/ |date=2008-06-15 }} * [http://www.eintracht-archiv.de/ eintracht-archiv.de] {{Fußball-Bundesliga}} {{Pobjednici UEFA Europske lige}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Njemačkoj]] [[Kategorija:Sport u Njemačkoj]] mzgudw0hebcda8vds8szrtv1g42s6i9 Vizantijska heraldika 0 48784 42586383 42198962 2026-04-30T02:25:15Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586383 wikitext text/x-wiki Tek od [[12. vijek|12. veka]] pa nadalje, kada je zbog [[križarski ratovi|krstaških ratova]] [[Vizantijsko Carstvo|Vizantija]] bila u stalnom dodiru sa zemljama [[Zapadna Evropa|zapadne Evrope]], [[heraldika]] počinje da se koristi među [[Vizantijsko Carstvo|Vizantijcima]]. Ipak, i tada, tematologija se uglavnom zasniva na [[simbol]]ima koji su već bili u upotrebi, a koriste ih uglavnom samo najmoćnije porodice. == Grbovi dinastija == {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;" |- bgcolor="#efefef" ! width="110"|Zastava!!width="80"|Vreme!!width="300"|Vladar ili vladarska dinastija!!width="300"|[[Opis grba]] |- | || oko 1000. || '''[[Argiros]]''' [Argyrus] || Na zlatnom, plavi krst između četiri plave zvezde. |- | || 1204-1359 || '''[[Duka]]''' [Ducas] || Na plavom, srebrni krst. |- | || oko 1300. || '''Fuskarnaki''' [Phouskarnaki] || Na plavom, prikaz u srebrnom Device Marije sa malim Hristom. |- | || oko 1300. || '''Frangopulos''' [Phrangopoulos] || Na crnom, zlatni ljiljan. |- | || oko 1350. || '''[[Jovan VI Kantakuzin|Kantakuzen]]''' [Cantacuzene, Kantakouzinos] || Na crvenom, zlatni dvoglavi orao displayed, krunisan zlatnim krunama. |- | || c. 1057 || '''[[Isak I Komnin]]''' [Comnenus, Comneno] || Na zlatnom, crni dvoglavi orao. |- | || 1184-1195 || '''[[Isak Komnen Kiparski]]''' [Comnenus, Comneno] || Na plavom, zlatna zvezda iznad zlatnog polumeseca. |- | [[Datoteka:Komnenos-Trebizond-Arms.svg|120px]] || 1204-1461 || '''[[Trapezuntsko Carstvo|Megalokomnen Trebizondski]]''' [Comnenus, Comneno] || Na srebrnom, tri crne pruge. |- | || oko 1300. || '''Koresio''' || Na crnom, krunisan carskom krunom u prirodnoj boji, zlatni dvoglavi orao displayed, držeći u obema kandžama po jedan srebrni mač paleways. |- | || oko 1210. || '''[[Laskaris]]''' [Laskaris] || Na zlatnom, crni dvoglavi orao, kljuna oružanog crveno, krunisan zlatnom istočnom krunom. |- | ||1080-1259 || '''[[Paleolozi]]''' [Palaeologus] || Na crvenom, zlatni krst''. |- | [[Datoteka:Palaiologos-Dynasty.svg|120px]] ||1259-1453 || '''[[Paleolozi]]''' [Palaeologus] || Na crvenom, zlatni krst i četiri zlatna B''. |- |[[Datoteka:Byzantine Palaiologos Eagle.svg|alt=|146x146piksel]]||1262-1453 || '''[[Paleolozi]]''' [Palaeologus] || Na crvenom, zlatni dvoglavi orao displayed, krunisan zlatnom krunom. |- | || oko 800|| '''[[Mihajlo I Rangabe|Rangabe]]''' [Rhangabe] || Na plavom, srebrni krst flory između srebrnih [[slova]] "E", "N", "T", "N". |- | || oko 1400. || '''Ralis''' [Rallis, Rhaoules] || Na plavom, zlatni propeti leopard. |- | || oko 1225. || '''[[Jovan III Duka Vatac]]''' [Vatatzis] || Na zelenom, zlatni dvoglavi orao displayed, sa po srebrnim zvezdama iznad svake glave. |} === Drugi grbovi, zastave i amblemi === {| border="2" cellpadding="4" cellspacing="0" style="margin: 1em 1em 1em 0; background: #f9f9f9; border: 1px #aaa solid; border-collapse: collapse;" |- bgcolor="#efefef" ! width="110"|Zastava!!width="80"|Vreme!!width="300"|Upotreba!!width="300"|Opis |- | || 667. pne. -330. ne. || Grad [[Vizantion]] || Grad [[Vizantion]] je bio [[660-e pne.|667. pne.]] posvećen [[grčki bogovi|grčkoj boginji]] [[Artemida|Artemidi]], čiji je [[simbol]], [[polumesec]], bio korišćen kao simbol [[grad]]a od 667. pne. pa sve do [[330]]. godine ne. |- | || 330-1453 || Grad [[Konstantinopolj]] || Kada je [[330]]. g. grad Vizantion postao [[Hrišćanstvo|hrišćanski]], polumesecu na Artemidinom [[amblem]]u je dodata [[zvijezda|zvezda]], koja je predstavljala [[Marija (majka Isusova)|Devicu Mariju]]. |- | || oko 1400. || [[Bizantsko Carstvo|Vizantijsko carstvo]] || Jedina zastava Vizantijskog carstva, sa početka [[15. vijek|15. veka]], za vreme [[paleolozi|dinastije Paleologa]], za koju se pouzdano zna da je bila [[zastava]] Vizantije. Na njoj je prikazan [[krst svetog Đorđa]] i grb dinastije Paleolog. |- | || 1261-1453 || [[Vaseljenska patrijaršija]] || Zastava [[Vaseljenska patrijaršija|Vaseljenske patrijaršije]] nakon obnove carstva [[1261]]. godine. Na njoj je prikazan [[dvoglavi orao]] koji u [[kandža]]ma drži [[krst]] i [[orb]]. |} == Literatura == * [http://www.christopherlong.co.uk/per/vlasto.byzantium.html Heraldry In Byzantium & The Vlasto Family] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170215181940/http://christopherlong.co.uk/per/vlasto.byzantium.html |date=2017-02-15 }} {{SiJez|en}} * [http://www.heraldica.org/topics/national/byzantin.htm Byzantine Heraldry] (''heraldica.org'') {{SiJez|en}} == Povezano == * [[Simboli Vizantije]] [[Kategorija:Grbovi]] [[Kategorija:Istočno Rimsko Carstvo|Heraldika]] [[Kategorija:Heraldika]] 6viecbwvbfk7w3m4nny825tfj53kvlz Vice Vukov 0 50089 42586355 42570492 2026-04-30T00:27:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586355 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 muzičar | ime = Vice Vukov | slika = Stevan Kragujevic, Vice Vukov. portret 1964.JPG | opis_slike = Vice Vukov, 1964 | širina_slike = 250 px | Landscape = Yes | tip = solo_singer | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{Birth date|1936|8|3|df=yes}} | mesto_rođenja = [[Šibenik]], [[Kraljevina Jugoslavija]] {{ZD|Jugoslavija|kingdom}} | datum_smrti = {{Death date and age|2008|09|24|1936|8|3|df=yes}} | mesto_smrti = [[Zagreb]], [[Hrvatska|Republika Hrvatska]], {{ZD|Hrvatska}} | instrumenti = [[pjevanje|vokali]] | žanr = [[šlager]]i, [[pop]] | zanimanje = [[pjevač]], [[političar]] | period = 1959 – 1971, 1989-2005 | label = | povezani_izvođači = | URL = }} '''Vice Vukov''' ([[Šibenik]], [[3. 8.|3. kolovoza]] [[1936]]. - [[Zagreb]], [[24. 9.|24. rujna]] [[2008]].) [[Hrvati|hrvatski]] estradni umjetnik, publicist i političar. Podrijetlom je sa otoka [[Zlarin]]a. == Početak pjevačke karijere == Sa 17 godina biva izbačen iz šibenske gimnazije i Saveza omladine jer je u jednom sastavku napisao da se je u [[Rusija|Rusiji]] [[1917]]. godine dogodila pobuna, a ne [[revolucija]]. Što je u tadašnje vrijeme u [[Jugoslavija|Jugoslaviji]] bio ozbiljan prijestup i više nego dovoljan razlog za izbacivanje iz škole. [[1955]]. godine dolazi u [[Zagreb]] i upisuje Filozofski fakultet na kojem će diplomirati [[Filozofija|filozofiju]] i [[italijanski jezik|talijanski jezik]]. Njegova glazbena karijera počinje početkom [[1959]]. godine pozivom na jednu audiciju za pjevače. Nakon audicije pristupa mu direktor opatijskog festivala Josip Stojanović koji mu nudi nastup u [[Opatija|Opatiji]]. Nastupa na opatijskom festivalu iste godine sa prvonagrađеnоm pjesmom "Mirno teku rijeke" i praktički preko noći postaje јеdan od najpoznatijih solista zabavne glazbe u tadašnoj [[Jugoslaviji]]. Šezdesetih godina je bio jedan od najnagrađivanijih pjevača u tadašnjoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Dva puta je predstavljao Jugoslaviju na Euroviziji i to u [[London]]u [[Eurosong 1963|1963]]. sa pjesmom "Brodovi" i u [[Napulj]]u [[Eurosong 1965|1965]]. sa pjesmom "Čežnja". Nastupao je u gotovo svim gradovima [[Jugoslavija|Jugoslavije]] i u mnogim stranim zemljama kao [[Sjedinjene Američke Države|SAD]], [[Kanada]], [[Brazil]], [[Sovjetski Savez|SSSR]], [[Engleska]], [[Francuska]], [[Nemačka|Njemačka]], [[Japan]], [[Novi Zeland]], [[Australija]] i dr. Za svoje karijere snimio je preko 400 skladbi. == Hrvatsko proljeće == [[1971]]. godine bio je aktivni sudionik [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] zajedno sa Ljudevitom Jonkeom, Franjom Tuđmanom, Markom Veselicom, Šimom Đodanom i dr. To je zapravo kraj njegove pjevačke karijere u tadašnjoj državi. [[1972]]. za velikog vala hapšenja sudionika [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] tadašnja milicija mu pretresa stan. U to vrijeme Vukov se je nalazio na turneji po [[Australija|Australiji]] i u strahu da će biti proganjan od vlasti, ne vraća se u Jugoslaviju već odlazi u [[Francuska|Francusku]] u [[Pariz]]. Gdje je tokom boravka diplomirao na Institutu za visoke međunarodne studije (Institut des Hautes Études Internationales) u okviru Sveučilišta prava, ekonomije i društvenih znanosti. Upravo zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] bio je etiketiran kao hrvatski desničar i nacionalist, razni festivali su mu zatvorili vrata, bilo mu je zabranjeno javno nastupati i sve njegove ploče su povučene iz trgovina. [[1976]]. nakon smirivanja situacije oko njega odlučuje se vratiti u [[Zagreb]] gdje završava studij na Filozofskom fakultetu. Nakon završetka studija traži posao ali zbog sudjelovanja u [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskom proljeću]] jako ga teško nalazi. [[1978]]. uspjeva pronaći posao u Nakladnom zavodu Matice Hrvatske. Nastupi i putovanja bili su mu onemogućeni sve do [[1989]]. godine. Te iste [[1989]]. godine, izlazi mu album sa novim pjesmama, ali bez njegova imena na albumu. To je bio jasan znak da dolazi do političkih promjena u Jugoslaviji. == Politička karijera u Republici Hrvatskoj == Početkom devedesetih nakon raspada Jugoslavije i osamostaljena Hrvatske bio je blizak sa tadašnjim predsjednikom [[Franjo Tuđman|Tuđmanom]]. No ubrzo se razilaze zbog drukčijih pogleda na politiku. Nakon čega pristupa [[Hrvatska narodna stranka|Hrvatskoj narodnoj stranci]] iz koje odlazi [[1997]]. godine nakon pristupanja [[Hrvatski nezavisni demokrati|Hrvatskih nezavisnih demokrata]] u [[Hrvatska narodna stranka|HNS]]. [[1999]]. godine objavljuje knjigu "Pogled iza ogledala" u kojoj su prikupljeni svi njegovi novinski tekstovi. Iste godine postaje član Gradskog savjeta [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijal Demokratske Partije]]. [[5. 1.|5. siječnja]] [[2001]]. imenovan je za veleposlanika [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] u [[Švajcarska|Švicarskoj]]. [[2003]]. godine na listi SDP-a ulazi u [[Hrvatski sabor]] kao nezavisni zastupnik. [[17. 11.|17. studenog]] [[2005]]. u zgradi [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] spotiče se na stepenicama i pada. Pri čemu zadobije teške ozljede glave, bio je hospitaliziran i podvrgnut operaciji nakon koje pada u komu. U [[novembar|studenom]] [[2007]]. liječnici objavljuju kako povremeno dolazi svijesti i kako mu je zdravstveno stanje stabilno. Umro je [[24. 9.|24.9.]] [[2008]]. == Privatni život == Vukov je otac dvoje djece, Emila ([[1962]]) i Ivane ([[1978]]) i suprug Diane ([[1938]]), s kojom je u braku od [[1961]]. godine. Član je [[Hrvatska glazbena unija|Hrvatske glazbene unije]] i [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]]. == Reference == * [http://www.nacional.hr/articles/view/24083/5/ Nacional - Drama u obitelji Vukov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120717003829/http://www.nacional.hr/clanak/24083/drama-u-obitelji-vukov |date=2012-07-17 }} {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/68oeu2aKa?url=http://www.nacional.hr/cla * [http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 24 sata - Vice Vukov budi se iz kome nakon 22 mjeseca?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080226123321/http://www.24sata.hr/index.php?cmd=show_clanak&tekst_id=27703 |date=2008-02-26 }} * [http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html Vice Vukov životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080517062934/http://www.porin.info/zivotne/vice-vukov.html |date=2008-05-17 }} == Vanjske veze == {{commonscat|Vice Vukov}} * [http://www.youtube.com/watch?v=U0tHFr-6JNI YouTube Vice Vukov - Tvoja Zemlja] * [http://www.youtube.com/watch?v=DDTQcSmyxbU YouTube Vice Vukov - U boj, U Boj] * [http://www.youtube.com/watch?v=LFxI_8FIYuE YouTube Vice Vukov - Zvona Moga Grada] * [http://www.youtube.com/watch?v=aM_4vzu8Y4U YouTube Vice Vukov - Suza Za Zagorske Brege] {{Dobitnici Porina za životno djelo}} {{Authority control}} {{Lifetime|1936|2008|Vukov, Vice}} [[Kategorija:Jugoslavenski pjevači]] [[Kategorija:Hrvatski pjevači]] [[Kategorija:Predstavnici Jugoslavije na Pjesmi Eurovizije]] [[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]] [[Kategorija:Članovi Socijaldemokratske partije Hrvatske]] [[Kategorija:Dobitnici Porina za životno djelo]] [[Kategorija:Biografije, Šibenik]] aolsbecjkpn5lwxk9qblyjnfy7ok1l4 Toshirō Mifune 0 53177 42586291 42246407 2026-04-29T14:56:47Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586291 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac | bgcolour = silver | ime = Toshirō Mifune | slika = Shubun poster Toshiro Mifune.jpg | slikasize = | opis = Toshirō Mifune – detalj s postera za film ''[[Skandal (1950 film)|Skandal]]'' (1950) | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = {{birth date|1920|4|1|df=y}} | mjesto_rođenja = [[Qingdao]], [[Narodna Republika Kina|Kina]] | datum_smrti = {{death date and age|1997|12|24|1920|4|1|df=y}} | mjesto_smrti = [[Mitaka]], [[Japan]] | alias = | period = | supružnik = Sachiko Yoshimine (1950-1995) | djeca = Shirō Mifune (* 1950)<br />Takeshi Mifune (* 1955)<br />[[Mika Mifune]] (* 1982) | website = }} '''Toshirō Mifune''' ({{lang|ja|三船 敏郎}} ''Mifune Toshirō'' {{IPA|[miɸɯne toɕiɺoː]}}, [[1. 4.|1. april]] [[1920]] – [[24. 12.|24. decembar]] [[1997]].) bio je [[japan]]ski [[glumci|glumac]], koji je u drugoj polovici 20. vijeka postao ikonom [[japanska kinematografija|japanske kinematografije]]. Najpoznatiji je po suradnji s režiserom [[Akira Kurosawa|Akirom Kurosawom]] za koga je nastupio u klasicima kao što su ''[[Rashōmon (film)|Rašomon]]'', ''[[Sedam samuraja]]'', ''[[Krvavi presto|Krvavo prijestolje]]'' i ''[[Yojimbo (film)|Yojimbo]]''. Popularnost je stekao i tumačeći [[Miyamoto Musashi|Miyamota Musashija]] u ''[[Samurajska trilogija|Samurajskoj trilogiji]]'' [[Hiroshi Inagaki|Hiroshija Inagakija]]. == Vanjske veze == {{commonscat|Toshirō Mifune}} Engleski: * [http://www.toshiromifune.org/ Toshirō Mifune] - Tribute Site * [http://www.bfi.org.uk/features/kurosawa/mifune.html Toshirō Mifune: Biographical details and selected filmography] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110605223258/http://www.bfi.org.uk/features/kurosawa/mifune.html |date=2011-06-05 }} at the [[British Film Institute]] * {{imdb ime|id=0001536|ime=Toshirō Mifune}} Japanski: * http://www.mifuneproductions.co.jp/mifune.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110830024522/http://www.mifuneproductions.co.jp/mifune.html |date=2011-08-30 }} - Official Toshirō Mifune Website * [http://www.jmdb.ne.jp/person/p0139060.htm Toshirō Mifune]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} at the Japanese Movie Database {{Volpi kup za najboljeg glumca}} {{Plava vrpca za najboljeg glumca}} {{normativna kontrola}} {{Lifetime|1920|1997|Mifune, Toshiro}} [[Kategorija:Japanski filmski glumci]] 7xeoe47iawwrga0hrpo9m475ao28di5 Vukov spomenik (četvrt) 0 54513 42586403 42502847 2026-04-30T04:24:08Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586403 wikitext text/x-wiki {{Gradska četvrt | naziv = Vukov spomenik | slika = Vukov spomenik.JPG | opis_slike = Panorama parka i naselja Vukov spomenik | grad = [[Beograd]] | opština = [[Vracar]] | površina = | stanovništvo = | stanovništvo_godina = | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.803056 | gduž = 20.485556 }} '''Vukov spomenik''', [[beograd]]ska gradska četvrt i [[mesna zajednica]] gradske opštine Vracar == Ime == Mesna zajednica je dobila ime po [[Vukov spomenik|spomeniku Vuku Karadžiću]], na istočnom uglu ul. Ruzveltove i Bulevara [[Kralj Aleksandar Obrenović|Kralja Aleksandra]] (nekada Bulevar Revolucij). Po ovom spomeniku je poznat i okolni kraj, koji ne mora nužno pripadati ovoj mesnoj zajednici. == Položaj == Vukov spomenik je najzapadnija zvezdarska MZ. Granice su joj: ul. [[Dimitrije Tucović|Dimitrija Tucovića]] (prema severoistoku i zvezdarskoj MZ [[Bulbulder]]), ul. [[Trst|Tršćanska]] (istok, prema [[MZ Slavujev Potok]]), Bulevar Kralja Aleksandra (jugozapad, prema [[Kalenić]]u i [[Krunski Venac|Krunskom Vencu]] u opštini [[Vračar]] i [[MZ Smederevski Đeram]]) i ul. [[Ruzvelt]]ova (severozapad, prema opštini [[Palilula]], odn. kraju [[Tašmajdan]]). Ovo područje zauzima južnu dolinsku stranu nekadašnjeg [[Bulbulderski potok|Bulbulderskog potoka]], koji je tekao pravcem današnje ulice D. Tucovića, tako da je MZ nagnuta prema toj ulici. Vukovom spomeniku, u širem smislu, pripada i blok preko puta Ruzveltove ulice, u kome se nalazi pet tehničkih fakulteta, [[Univerzitetska biblioteka]], nekoliko zavoda i [[Arhiv Srbije]]. Istočni deo MZ Vukov spomenik, oko pijace Đeram, nekada je bila posebna MZ [[Đeram (Beograd)|Stari Đeram]]. == Karakteristike == Raskrsnica Ruzveltove i Bulevara je veoma prometno saobraćajno čvorište. Ispod nje se nalazi podzemna železnička stanica, sada deo [[Beovoz]] i BG:Voz sistema<ref name="beovoz.rs">[http://beovoz.rs/ "Red vožnje Beovoz"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130520171024/http://beovoz.rs/ |date=2013-05-20 }}, detaljna pretraga redova vožnje prigradske i gradske železnice Beograda.</ref>, a u budućnosti i nekog metroa. Spomenik Vuku se nalazi u parku [[Sveti Kirilo i Metodije|Ćirila i Metodija]], u kojem su postavljene i statue ovih svetaca. Pred posetu ruskog predsednika [[Dmitrij Medvedev|Dmitrija Medvedeva]] Beogradu, u parku je [[19.10.|19. oktobra]] [[2009]]. otkriven i spomenik ruskom pesniku [[Aleksandar Sergejevič Puškin|Puškinu]]<ref>[http://www.rts.rs/page/stories/sr/story/16/Kultura/238961/Spomenik+Pu%C5%A1kinu+u+Beogradu+.html Spomenik Puškinu u Beogradu (RTS)]</ref>. Jugoistočno od parka je [[Studentski dom "Kralj Aleksandar"]] (Karađorđević; nekadašnji "Lola"). Oko trga jugoistočno od Doma, nalaze se [[Beogradska poslovna škola]], zgrada Opštine Zvezdara, kao i pozorište i bioskop. Severoistočno se nalazi Osnovna škola . A u blizini je i klub Underworld. Stambene zgrade u naselju su različite spratnosti. Prema popisu iz 2002., MZ ima 11.379 stanovnika. == Historija == Prilikom kopanja stanice Vukov spomenik za budući metro, pronađen je bunar. Izvesno je da su ga napravili Austrijanci u 18. veku tokom [[Kraljevina Srbija (1718—1739)|okupacije]] ovih krajeva. Objekt je tajanstven zbog svojih velikih dimenzija i udaljenosti od tadašnjeg grada. Nisu pronađene ni vodovodne cevi, možda je ostao nedovršen<ref>[http://209.85.135.132/search?q=cache:HPHSe5kFQFwJ:wap.elitesecurity.org/t318523-12/f+bunar+kod+vukovog+spomenika+-to%C5%A1in&cd=7&hl=en&ct=clnk http://wap.elitesecurity.org/t318523-12/f., HTML verzija]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref>. Kraj je u 19. veku bilo daleko od grada, iza Starog groblja (na Tašmajdanu). Na području današnjih tehničkih fakulteta bilo je Trkalište, otvoren prostor za razne namene, nazvan tako jer su u vreme Kneza Mihaila tu održavane konjske trke.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1921/05/15?pageIndex=00005 "Politika", 15. maj. 1921]</ref><ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/21?pageIndex=00011 "Politika", 21. maj 1937]</ref> [[SK Jugoslavija]] je ovde imala stadione 1913-25. Bila je tu "marvena pijaca" (npr. pominje se reakcija stoke u vreme zemljetresa u martu 1922<ref>[https://digitalna.nb.rs/view/URN:NB:RS:SD_2F6F6602455A67B1B521D786232CBF4A-1922-03-25#page/0/mode/1up "Politika", 25. mart 1922], str. 4</ref>). Za potrebe prvog svesokolskog sleta Kraljevine Jugoslavije u junu 1930, podignut je drveni stadion kapaciteta 45.000 gledalaca i 3.500 vežbača.<ref>"U sokolskoj tvrđavi na Trkalištu", Vreme, 4. jun 1930, str. 3</ref> [[Zgrada Tehničkog fakulteta u Beogradu|Zgrada Tehničkog fakulteta]] je izgrađena 1931. Takođe na Trkalištu, blizu zgrade fakulteta povremeno se nalazio zabavni park (do 1934. i opet 1937).<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/05?pageIndex=00008 "Politika", 5. maj 1937]</ref> Npr. u maju 1937. u cirkusu su gostovali čuveni klovnovi, braća Fratellini<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/17?pageIndex=00005 "Politika", 17. maj 1937]</ref> (šatre su ubrzo zatim doživele oštećenja u "nezapamćenoj" oluji s gradom<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1937/05/25?pageIndex=00006 "Politika", 25. maj 1937]</ref>). Na Trkalištu je do 1935. bila Centralna ambulanta, u nehigijenskim prostorijama.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1935/05/12?pageIndex=00007 "Politika", 12. maj. 1935]</ref> [[Studentski dom kralj Aleksandar I u Beogradu|Prvi studentski dom]] u Srbiji je izgrađen u blizini [[1928]]. godine i nazvan po darodavcu, [[Kralj Aleksandar Karađorđević|Kralju Aleksandru]]. Navodno se u ovom domu nalazila i Velika loža jugoslovenskih [[masonerija|masona]]. Spomenik Vuku Karadžiću, po kome će kraj dobiti ime, podignut je [[1937]]., u čast 150. godišnjice njegovog rođenja; skulptor je bio [[Đorđe Jovanović]].<ref>Politika, 16.7.2007., str. 25</ref> Pozicioniranje spomenika je izazvalo i kritičke reakcije.<ref>[https://digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/vreme/1938/02/01#page/4/mode/1up "Vreme", 1. feb. 1938, str. 5]. digitalna.nb.rs</ref> == Fusnote == <references/> == Izvori == * [http://www.urbanizam.zvezdara.com/granice_zvezdara-mz.kml Granice opštine Zvezdara i mesnih zajednica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100113211416/http://www.urbanizam.zvezdara.com/granice_zvezdara-mz.kml |date=2010-01-13 }} - .kml fajl, otvara se ''Google Earth''om. * Fotokarta Beograd, ''MapSoft & Geokarta'', 2005. * Plan grada Magic Map * Spisak Mesnih zajednica: ** [http://www.zvezdara.com/index.php?option=com_content&task=view&id=87&Itemid=103 Na sajtu opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100121195937/http://www.zvezdara.com/index.php?option=com_content&task=view&id=87&Itemid=103 |date=2010-01-21 }}, ali ima nekoliko parova MZ sa istom adresom sedišta (stanje od 31.1.2009.), što je preneto i u gore pomenuti .kml fajl, što otežava identifikaciju. ** [http://www.skgo.org/php/opstine/detalji.php?Id=23&IdSvojstva=MZ Alternativni spisak] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111121170024/http://www.skgo.org/php/opstine/detalji.php?Id=23&IdSvojstva=MZ |date=2011-11-21 }} - pouzdaniji, osim za MZ Zvezdara (za nju vidi prethodni sajt) (stanje od 31.1.2009.) * [http://belgrademaps.com/sr/ BelgradeMaps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130703104834/http://www.belgrademaps.com/sr/ |date=2013-07-03 }}, sajt za mape grada Beograda. {{Zvezdara}} [[Kategorija:Beograd|Zvezdara]] dp6zbbjpocbkw6sxbyxpv7pjsio76gl Vladan Matijević 0 57779 42586279 42358302 2026-04-29T12:42:00Z ~2026-26210-95 347552 Nora i Zmija (priče, 2026) 42586279 wikitext text/x-wiki {{Sređivanje}} {{Infokutija biografija | ime = Vladan Matijević | slika = | širina_slike = | opis_slike = | ime_po_rođenju = | datum_rođenja = 16. novembar 1962. | mesto_rođenja = | datum_smrti = | mesto_smrti = }} '''Vladan Matijević''' (rođen [[16. novembar|16. novembra]] [[1962]]. u [[Čačak|Čačku]]) [[Srbija|srpski]] je književnik i dobitnik Andrićeve nagrade za najbolju knjigu priča 2000. i Ninove nagrade kritike za najbolji roman 2003. godine. ==Biografija== Vladan Matijević rođen je 1962. godine u Čačku, u čijem predgrađu i danas živi. Osamnaest godina je radio u fabrici bazne hemije, od 2005. zaposlen je u galeriji Nadežda Petrović u Čačku. Počeo je sa pisanjem poezije, njegove pesme štampane su u časopisima već početkom osamdesetih. Godine 1991. objavljuje zbirku pesama Ne remeteći rasulo, koja, po Matijeviću, predstavlja prelomni trenutak u njegovom životu. Ubrzo počinje da piše i prozu. Kratki roman Van kontrole je njegovo prvo prozno delo. Do danas je objavio petnaest knjiga, većina je imala više izdanja. Prevođen je na engleski, francuski, nemački, španski, italijanski, bugarski i makedonski jezik. Dobitnik je više značajnih nagrada i priznanja u Srbiji, između ostalih i Andrićeve nagrade za najbolju knjigu priča 2000. godine i Ninove nagrade kritike za najbolji roman 2003. godine. Gradsko pozorište u Čačku je 16. novembra 2023. premijerno izvelo predstavu "Sloboda govora" po istoimenom romanu ovog autora, po dramatizaciji Sofije Dimitrijević i u režiji Nikole Bundalo. O stvaralaštvu Vladana Matijevića napisano je više od sto kritičkih tekstova, o njemu su snimljena dva dokumentarna televizijska filma autora Josipa Babela (2004) i Olgice Rakić (2010). Predstavljen je u emisijama Velje Pavlovića "Nivo 23" (2014) na Studiju B i Rade Đurić "Da sam ja neko" (2023) na N1 televiziji. Pisac i urednik Aleksandar Gatalica, snimio je 2016. za RTS polučasovnu emisiju Književni dijalog sa Vladanom Matijevićem. Radio Beograd Drugi program emitovao je njegovu radio-dramu Postvidovdanski boj (2014) u režiji Slađane Kilibarde. Živi u [[Čačak|Čačku]]. ==Dela== *Ne remeteći rasulo (pesme, 1991) *Van kontrole (roman, 1995, nova verzija 2021) *R. C. Neminovno (roman, 1997, nova verzija 2017) *Samosvođenje (pesme, 1999) *Prilično mrtvi (priče, 2000) *Pisac izdaleka (roman, 2003) *Časovi radosti (roman, 2006) *Žilavi komadi (drame, 2009) *Vrlo malo svetlosti (roman, 2010) *Memoari, amnezije (eseji, 2012) *Pristaništa (priče, 2014) *Susret pod neobičnim okolnostima (roman, 2016) *Sloboda govora (roman, 2020) *Pakrac (roman, 2023) *Nora i Zmija (priče, 2026). ==Nagrade== *Andrićeva nagrada 2000. godine za knjigu priča Prilično mrtvi. *Ninova nagrada kritike 2003. godine za roman Pisac izdaleka. *Nagrade Zlatni hit liber i Zlatni bestseler 2004. za roman Pisac izdaleka. *Nagrada Meša Selimović 2010. godine za roman Vrlo malo svetlosti. *Nagrada Borisav Stanković 2010. godine za roman Vrlo malo svetlosti. *Nagrada Isidora Sekulić 2010. godine za roman Vrlo malo svetlosti. *Nagrade [[Nagrada Kočićevo pero|Kočićevo pero]] i Kočićeva knjiga 2012. godine za knjigu eseja Memoari, amnezije. *Nagrade Stevan Sremac i Danko Popović 2014. godine za knjigu priča Pristaništa. *Nagrada Ramonda Serbika 2019. godine za celokupno književno delo i značajan doprinos književnosti i kulturi. *Nagrada Zlatni krst kneza Lazara 2023. godine za celokupno književno delo. *Nagrada Beogradski pobednik 2023. za roman Pakrac. == Povezano == *[[Ninova nagrada]] *[[Andrićeva nagrada]] == Vanjske veze == *[http://www.politika.co.rs/ilustro/2354/5.htm Lako se pamti] *[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:443896-Vladan-Matijevic-Pisci-glume-zbog-sramote Vladan Matijević: Pisci glume zbog sramote („Večernje novosti“, 13. jul 2013)] *[http://www.urbanbookcircle.com/10471072-105910501050-107510861074108610881080-108211141080107810771074108510801082-104210831072107610721085-105210721090108011121077107410801115.html Za Urbani književni krug govori književnik Vladan Matijević] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140201191525/http://www.urbanbookcircle.com/10471072-105910501050-107510861074108610881080-108211141080107810771074108510801082-104210831072107610721085-105210721090108011121077107410801115.html |date=2014-02-01 }} {{Dobitnici NIN-ove nagrade}} {{Lifetime|1962| |Matijević, Vladan}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Srpski pisci]] [[Kategorija:Dobitnici NIN-ove nagrade]] [[Kategorija:Dobitnici Andrićeve nagrade]] [[Kategorija:Biografije, Čačak]] 7swg1uqmrh2bnvtjohsimqfbm16eu33 Piet Mondrian 0 57965 42586388 42511602 2026-04-30T02:41:38Z Oursana 46216 /* Nizozemska (1872. - 1912.) */ -+Mondrian, Piet - Self-portret c. 1900 A137.jpg 42586388 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime =Piet Mondrian |pokret = [[neoplasticizam]] |slika =Piet Mondrian 2.jpg |širina_slike =280px |opis = |datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1872]].<br />{{flagicon|Nizozemska}} [[Amersfoort]], [[Nizozemska]] |datum_smrti =[[1. veljače]] [[1944]].<br />{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[Sjedinjene Države]] |nacionalnost = |polje = [[slikarstvo]] |praksa = [[Rijksakademie]] |uticaj_na = |uticaj_od = [[Theo van Doesburg]] |djela = ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]''<br />''[[Sivo drvo]]''<br />''[[Ovalna kompozicija: Slika III]]''<br />''Autoportret''<br />''[[Kompozicija s crvenom, plavom i žutom]]''<br />''[[Victory Boogie Woogie]]''<br />''[[Broadway Boogie Woogie]]'' |potpis = }} '''Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan''', od [[1912.]] '''Mondrian''' ([[Amersfoort]], [[7. ožujka]] [[1872]] – [[New York]], [[1. veljače]] [[1944]]), bio je [[Nizozemska|nizozemski]] slikar i teoretičar. Uvelike je pridonio umjetničkoj grupi ''[[De Stijl]]'' koju je osnovao [[Theo van Doesburg]]. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan [[neoplasticizam]]. Studirao je od [[1892]]. na akademiji u [[Amsterdam]]u. Obuzet religioznim problemima, proučava teozofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata [[1914]]. zatekao ga je u Amsterdamu. Oko [[1915]]. napušta motiv kao ishodište; [[Ploha (likovna umjetnost)|plohu]] komponira slobodno u preglednom i smirenom ritmu obojenih kvadratnih površina obrubljenih [[raster]]om crnih [[linija (likovna umjetnost)|linija]]. Koloristička skala reducirana je na tri osnovne [[boja|boje]]: žutu, modru i crvenu. Godine [[1917]]. jedan je od osnivača pokreta „De Stijl“ i formulira principe neoplasticizma. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u [[Amerika|Americi]] nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe. Predanost ideji i principijelna dosljednost čine Mondriana najistaknutijim apologetom apstrakcije: njegovo [[slikarstvo]], lišeno svake emocije i tragičnosti, u osnovi meditativnoga i metafizičkoga karaktera, simbol je nastojanja da se pojavnoj realnosti suprotstavi trajniji vid univerzalnog realiteta. Svojim teoretskim stavovima i metodom Mondrian je izvršio veoma velik utjecaj na slikarstvo apstraktnoga izraza; doživio je, da epigoni njegova geometrizma automatski ponavljaju obojene četvorine kao jednu od pomodnih likovnih spekulacija. == Nizozemska (1872. - 1912.) == [[Datoteka:Mondriaan huis Amersfoort 2.JPG|thumb|left|250px|Mondrianova rodna kuća u Amersfoortu koja je danas pretvorena u muzej.]] Pieter Cornelis Mondriaan rođen je [[7. ožujka]] [[1872.]] u [[Amersfoort]]u u kalvinističkoj obitelji.<ref name="Milner, John: Mondrian, str. 8">Milner, John: ''Mondrian'', str. 8</ref> Piet je bio najstarije dijete u obitelji koja je imala još 4 sina i jednu kći. Mondrian je svoju svijest o slikarstvu dobio u obitelji jer su mu i otac i ujak bili slikari.<ref name="Milner, John: Mondrian, str. 8"/> Njegov otac Piet Cornelis bio je ravnatelj škole u Amersfoortu<ref name="Milner, John: Mondrian str. 8">Milner, John: ''Mondrian'' str. 8</ref> te je Mondrian bio okružen vjerom i očevim slikama. Obitelj se [[1880.]] preselila u [[Winterswijk]] gdje je Pietov otac dobio posao. Tu je Piet trebao postati profesor crtanja, te je dobio dvije diplome koje su ga kvalificirale za profesora. Iako se činilo da će biti učitelj, Mondrian se [[1892.]] odlučio za slikarstvo te se te iste godine preselio u [[Amsterdam]] kako bi se upisao na akademiju.<ref name="Milner, John: Mondrian str. 8"/> [[Datoteka:Piet Mondriaan with his brothers and sister.jpg|thumb|250px|Mondrian (drugi s lijeva) sa svoja 3 brata i sestrom, [[1890.]]]][[Datoteka:Piet Mondriaan.jpg|thumb|200px|Mondrian [[1899.]]]] Njegove prve slike bile su [[naturalizam|naturalističke]] i [[impresionizam|impresionističke]], a teme su uglavnom bili pejzaži. Ove slike su prikazivale uglavnom vjetrenjače, mlinove, rijeke, polja i crkve. U početku su one slikane u stilu nizozemskih impresionista [[Haška škola|Haške škole]], no kasnije su slikane različitim tehnikama i metodama što označava traganje za osobnim stilom. Ove slike su u krajnjoj mjeri reprezentativne i prikazuju utjecaj raznih umjetničkih pokreta na Mondriana, uključujući i [[poentilizam]] i [[fovizam]]. Mondrian je naslikao i neke [[postimpresionizam|postimpresionističke]] slike kao što su ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]'' ([[1908.]]) i ''Pet silueta stabala uzduž Geine s Mjesecom'' ([[1907.|1907]]/[[1908|08.]]). Te slike danas se čuvaju u Gemeentemuseumu u [[Den Haag]]u. Još jedna slika ''Poslijepodne'' ([[1908.]]) prikazuje pejzaž koji se gotovo u cijelosti sastoji od crvene, žute i plave boje. Iako je slika u potpunosti figurativna, ona je prva slika u kojoj je Mondrian naglašavao [[primarne boje]]. Prve Mondrianove slike koje imaju naznake apstrakcije su platna nastala od [[1905.]] do [[1908.]] koje prikazuju nejasna drveća i kuće čiji odrazi u mirnoj vodi izgledaju kao [[Rorschachov test]]. Iako konačni rezultat dovodi do toga da gledatelj više naglašava formu nego sadržaj, ova djela su još uvijek figurativna i tek znanje o Mondrianovom kasnijem radu vuče gledatelja da u ovim djelima traži početak Mondrianove apstrakcije. Mondrian se po dolasku u Amsterdam upisao na Kraljevsku akademiju. Umjetnička i literarna atmosfera u Nizozemskoj mijenjala se jako brzo još dok je Mondrian bio mladi student. Iako je Mondrian nalazio mnoge utjecaje na samoj akademiji, među važnijim utjecajima bio je onaj [[simbolizam|simbolističkog]] pjesnika [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]] i [[martinizam|martinističkog]] pisca [[Joséphin Mérodack Péladan|Joséphina Mérodacka Péladana]]. Njih dvojica su akademiju posjetili [[1892.]] i održali niz predavanja. Sam Péladan se zalagao za ''smrt'' [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]] u umjetnosti i promovirao je umjetnost koju je on smatrao spiritualnom, simboličnom i estetičnom.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 10</ref> U prosincu [[1892.]] u Amsterdam je došla izložba djela [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]]. Simbolisti su prihvatili van Gogha iako je njihovo slikanje bilo potpuna antiteza Haškoj školi koja je utjecala i na van Gogha i na Mondriana. No, simbolisti su također pokazivali sve veće zanimanje za mistične i nekršćanske religije. Mondrian se [[1908.]] počeo zanimati za [[teozofija|teozofski]] pokret koji je na kraju [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] pokrenula [[Helena Petrovna Blavatski]]. Blavatska je vjerovala da je moguće ostvariti bolje znanje o prirodi nego ono koje nam daju empirijski načini, a većina Mondrianovog kasnijeg rada težila je ka spiritualnom znanju. Mondrian je u svibnju [[1909.]] postao član Teozofskog društva Nizozemske.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 70</ref> Mondrian je bio i dobar prijatelj sa slikarom [[Simon Maris|Simonom Marisom]] s kojim je [[1901.]] putovao po [[Španjolska|Španjolskoj]] i u [[Cornwall]], [[Engleska]]. Iako ta putovanja nisu proširila njegove slikarske horizonte, ona su razvila mržnju prema vlastitom provincijskom životu.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str.21</ref> Mondrian je tijekom ovog perioda putovao i po Nizozemskoj. Godine [[1903.]] putovao je u mjesto [[Brabant]] sa svojim prijateljem Albertom van den Brielom gdje se divio poljima i ruralnom životu. Tamo se ponovo vratio [[1904.]], a ostao je godinu dana.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 35</ref> Mondrian je [[1908.]] otputovao u [[Domburg]] gdje je upoznao simbolista [[Jan Toorop|Jana Tooropa]] s kojim je tada surađivao.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 46</ref> Mondrian je ostalo vrijeme ovog perioda proveo u proučavanju i slikanju, a njegovo slikarstvo je [[1910.]] doživjelo potpunu ekspresiju njegovog interesta u mističnu kozmologiju teozofa. Najpoznatija slika iz ovog perioda je ''Evolucija'' ([[1910.|1910]]/[[1911.|11.]]). Kao i mnogi tadašnji umjetnici i Mondrian je želio [[Charles Darwin|Darwinovu]] [[Teorija evolucije|teoriju]] zamijeniti konceptom duhovnog i intelektualnog razvoja. Slika je napravljena kao triptih, no nije prihvaćena od strane kritičara koji su je smatrali ''praznom i hladnom''.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 29</ref> Mondrianovo djelo nakon [[1911.]] uvelike je pod utjecajem [[kubizam|kubističke]] izložbe ''Moderne Kunstkring'' u [[Amsterdam]]u. Njegova potraga za pojednostavljivanjem vidi se u dvama verzijama slike ''Mrtva priroda s posudom za mirodije''. Prva verzija [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317083805/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html |date=2008-03-17 }} iz [[1911.]] je kubistička, dok je druga [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311063644/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html |date=2008-03-11 }} iz [[1912.]] pojednostavljena. Mondrian se [[20. prosinca]] [[1911.]]<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 86</ref> odlučio preseliti u [[Pariz]] gdje je ostao sve do [[1914.]] kada se ponovo vratio u Nizozemsku. <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Piet - Self-portret c. 1900 A137.jpg|''Autoportret'', 1900 Mondrian Meisjesportret met bloemen.jpg|''Djevojčica'', 1900/01 Piet Mondriaan - Forest.jpg|''Šuma pokraj Oelea'', 1908 Mondriaan Molen bij zonlicht.jpg|''Mlin na suncu: Mlin Winkel'', 1908 Piet Mondriaan - Passiebloem.jpg|''Kristov cvijet'', 1908 Piet Mondriaan - Paysage 1.jpg|''Pet silueta stabala uzduž Geine s Mjesecom'', 1907/08 Zeeuwsche kerktoren, Mondriaan, 1911.jpg|''Zvonik u Domburgu'', 1911 Mondriaan Rode Molen.jpg|''Crveni mlin'', 1911 </gallery> == Pariz (1912. - 1914.) == Godine [[1912.]] Mondrian se seli u [[Pariz]] i izbacuje jedno 'a' iz imena tako postavši Mondrian. Od tada je sva svoja djela potpisivao sa 'Mondrian'.<ref>[http://www.inghist.nl/Onderzoek/Projecten/BWN/lemmata/bwn1/mondriaan Potpis]</ref> Pri dolasku, Mondrian se uselio u atelje u Rue du Départ 26 koja se nalazila u blizini željezničke postaje [[Montparnasse]]. Atelje je Mondrianu ostavio njegov prijatelj slikar Conrad Kikkert, a Mondrian je atelje dijelio sa još jednim slikarom, Lodewijkom Schelfhoutom. U to vrijeme, Mondrian je upoznao i slikara [[Kees Van Dongen|Keesa van Dongena]], no svejedno se nije ograničio na proučavanje djela svojih nizozemskih sunarodnjaka. Pariz je u to vrijeme bio središte umjetničke revolucije, a od svih pokreta najznačajniji je bio [[kubizam]] na kojeg se Mondrian ugledao.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 88</ref> Svoje prve kubističke slike (''Evolucija'' i ''Sunce'') Mondrian je predao na izložbu na kojoj su bila djela slikara kao što su [[Pablo Picasso]] i [[Georges Braque]], no središte izložbe ipak su bila djela [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]], kojih je bilo 28. Zanimljiva je činjenica da su Mondrianove prve kubističke slike nastale baš iz proučavanja Cézanneovih djela.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 88 - 92</ref> Mondrian je [[1914.]] napravio temeljitu studiju kubizma.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 114</ref> No, on je još iste te godine želio postati slikar značajan kao [[Rembrandt]]. Vratio se slikanju klasičnih pejzaža i uvidio je kako neki od njih odgovaraju njegovom novom stilu.<ref>Diecher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 36</ref> No, Mondrian je u Parizu proveo samo dvije godine odlučivši ga napustiti u ljeto [[1914.]] te se vratio u rodnu [[Nizozemska|Nizozemsku]]. <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="3"> Gray Tree 1911.jpg|''Sivo drvo'', 1911 Mondrian,_Still_Life_with_Gingerpot_I.jpg|''Mrtva priroda s posudom za mirodije 1'', 1911 Mondrian, Evolution (Triptychon), 1911.jpg|''Evolucija'' (triptih), 1911 Mondrian, Still Life with Gingerpot II.jpg|''Mrtva priroda s posudom za mirodije 2'', 1912 Mondrian_Compositie_bomen_II.jpg|''Kompozicija sa stablima 2'', 1912 Compositie_nr.9_Blue_Façade.jpg|''Kompozicija br. VI'', 1913/14 Composition No IV, by Piet Mondriaan.jpg|''Kompozicija br. IV'', 1914 Mondrian_Tableau_III.jpg|''Ovalna kompozicija: Slika III'', 1914 Mondrian_Compositie_10.jpg|''Kompozicija 10 u crnoj i bijeloj'', 1915 </gallery> == Nizozemska (1914. - 1919.) == [[Datoteka:Theo van Doesburg in military service.JPG|thumb|left|180px|[[Theo van Doesburg]] oko [[1915.]]]] Za razliku do kubista, Mondrian je još uvijek htio uskladiti svoje slikanje sa svojim duševnim potragama, te je [[1913.]] počeo spajati slikanje sa svojim teozofskim studijama što je označilo konačno odstranjivanje od reprezentativne umjetnosti. Zašto se Mondrian baš [[1914.]], i to na vrhuncu političke krize, vratio u Nizozemsku nije posve poznato. Vjerojatno se vratio kako bi posjetio svog bolesnog oca.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 118</ref><ref name="ReferenceA">Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 45</ref> No, kako je [[28. srpnja]] započeo [[Prvi svjetski rat]], Mondrian je bio prisiljen ostati u Nizozemskoj još 5 godina. Tijekom tog perioda njegova umjetnička proizvodnja znatno je pala. Mondrian se tada prvi put počeo zanimati za društvo, te je prvi put kupio smoking<ref name="ReferenceA"/> i naslikao se ispred jedne apstraktne slike. Mondrian se tada počeo kretati po visokim krugovima, te je polako pridobivao kritičare, koji ipak nisu toliko pričali o njegovom djelu koliko o njegovom životu.<ref name="ReferenceA"/> Uskoro se preselio u mjesto [[Laren]], koje je bilo umjetnička kolonija još od [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]]. U početku je boravio kod svog prijatelja Jacoba van Domselaera, no često bi sam iznajmio atelje.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 125</ref> Tijekom tog perioda, slao je svoja djela na mnoge izložbe i sve je više privlačio kritičare. Godine [[1916.]] izdao je pamflet ''Novi pokret u umjetnosti'' s kojim je želio privući slikare koji su imali sličan cilj kao on. Među poznatijim slikarima bio je [[Bert van der Leck]], koji se u Laren doselio u travnju [[1916.]], čije su slike bile slične Mondrianovim jer je i on iz svojih slikao izbacivao modeliranje i perspektivu.<ref name="ReferenceB">Milner, John: ''Mondrian'', str. 129</ref> Leckovo korištenje primarnih boja uvelike je utjecalo na Mondriana. U to vrijeme, Mondrian je upoznao filozofa i svećenika Schoenmaekersa koji je razvio teozofski pravac znan kao ''Kristozofija''. Ta teorija ujedinjuje mistične i matematičke elemente u jedno, što je Mondrianu bilo od direktne koristi.<ref name="ReferenceB"/> Mondrianove slike iz [[1917.]] mogu se interpretirati sa teozofske strane, no sam Mondrian je, pod utjecajem kubizma, shvatio da slike postoje kao nezavisni objekti. Od tada njegove slike sve više koriste geometriju i povećavaju utjecaj individualca u korištenju boje. [[Datoteka:Manifest I of De Stijl.JPG|thumb|200px|Prvi manifest neoplasticizma, [[1918.]]]] [[Theo van Doesburg]] je baš u to vrijeme organizirao skupinu umjetnika sa baš tim ciljevima. Mondrian i Doesburg su se upoznali i uskoro postali narezdvojni. Doesbug je počeo slikati u Mondrianovom stilu, a Mondrian je svraćao kod Doesburga po savjete za raspravu o [[avangarda|avangardnom slikarstvu]] koju je pripremao<ref name="ReferenceA"/>. Tako su Doesburg i Mondrian osnovali grupu koja je znana kao ''[[De Stijl]]'' (''Stil''). Ta grupa je od [[1917.]] izdavala i istoimeni časopis u kojem je Mondrian pisao mnoge eseje u kojima je definirao taj slikarski pokret, znan kao [[neoplasticizam]]. Među glavnim idejama pokreta bila je ta da se ''priroda i intelekt, ili ženski i muški princip, negativno i pozitivno, statično i dinamično, vodoravno i okomito'' mora dovesti u ravnotežu. Tu ideju je, prema Mondrianovim zamislima, iznio sam Theo van Doesburg.<ref>Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 45 i 46</ref> Mondrian [[1916.]] slika samo jednu sliku - ''Kompoziciju''. Sliku je sam zamišljao kao crkveno pročelje, no na na toj apstraktnoj kompoziciji to je nemoguće vidjeti. Godine [[1917.]] nastaju bijele slike sa kvadratima u raznim bojama i crnim linijama koje ''plutaju'' na toj bijeloj pozadini (''Kompozicija u boji A'', ''Kompozicija br. 3, s obojenim plohama 3''). Iste te godine Mondrian odustaje od povezivanja svojih uobičajenih motiva (more, drveća, crkve) sa novom slikarskom formom.<ref>Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 49</ref> Tijekom njegovih posljednjih godina u Nizozemskoj, nastaje jedna kompozicija sa jakim bojama (''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovskog polja u tamnim bojama''), te romboidne kompozicije po uzoru na Thea van Doesburga. [[File:Mondrian Zelfportret 1918.jpg|thumb|250px|''Autoportret'', [[1918.]], ulje na platnu, 88x71cm]] Mondrian je [[1917.]] i [[1918.]] izdao djelo ''Nova plastika u umjetnosti'' (''De Nieuwe Beelding in de Schilderkunst''). To je bio njegov prvi ulazak u teoriju umjetnosti. No, najbolji opis tog pokreta se nalazi u pismu koje je [[1914.]] napisao H. P. Bremmeru: {{izdvojeni citat|''Ja konstruiram linije i kombinacije boja na ravnoj površini kako bi iskazao opću ljepoti sa najvećom sviješću. Priroda (ili ona koju ja vidim) me inspirira, stavlja me, kao i svakog slikara, u emocionalno stanje u kojem jedan poriv dođe da nešto napravi, no ja žalim doći što je bliže moguće istini i svemu apstraktnom iz toga, dok ne dostignem osnovu (još uvijek vanjsku!) stvari… Vjerujem da je moguće da, preko horizontalnih i vertikalnih linija konstruiranih svjesno, ali bez kalkulacije, vođenih velikom intuicijom i dovedenih do harmonije i ritma, ova osnovna forme ljepote, dodavanjem drugih linija i zavoja ako je potrebno, može postati umjetnina, jaka kao što je i istinita.''|Piet Mondrian, 1914.}} <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="3"> Mondrian Compositie in kleur A.jpg|''Kompozicija u boji A'', 1917 Mondrian Losangique met grijze lijnen.jpg|''Kompozicija s rešetkom 3: Romboidna kompozicija'', 1918 Mondrian Composition - Light Color Planes with Grey Lines.jpg|''Kompozicija s rešetkom 5: Romboidna kompozicija s bojama'', 1919 Mondrian Light Color Planes with Grey Contours.jpg|''Kompozicija s rešetkom 7'', 1919 Mondrian Compositie Dambord, donkere Kleuren.jpg|''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovgkos polja u tamnim bojama'', 1919 Mondrian Rastercompositie 9.jpg|''Kompozicija s rešetkom 9'', 1919 </gallery> == Pariz (1919. - 1938.) == [[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|thumb|left|200px|Piet Mondrian i Pétro (Nelly) van Doesburg u Mondrianovom ateljeu, [[1923.]]]] U ljeto [[1919.]] Mondrian se vraća u Pariz. Njegov atelje je bio zatvoren tijekom njegovog boravka u Nizozemskoj te su njegove slike bile jako dobro očuvane. Prvo se uselio u Rue de Dépert 5, no ubrzo se vratio u broj 26 gdje je ostao do [[1936.]] Grupa ''De Stijl'' je već bila u poziciji da se promovira u svijetu. Van Doesburg i Mondrian su ju promovirali kroz slikarstvo, a belgijski kipar [[Georges Vantongerloo]] je tražio neoplasticističku formulu za kiparstvo. Jedno od Mondrianovih prvih djela iz "druge pariške faze" je djelo slično drami ili raspravi između tri osobe.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 154</ref> Što se tiče njegovih likovnih djela, atmosfera poslijeratnog Pariza omogućila je umjetnicima apsolutnu slobodu, što je samom Mondrianu koristilo kako bi prihvatio apstrakciju do kraja života. Mondrian je tijekom [[1919.]] i [[1920.]] počeo slikati ''"rešetkaste"'' slike te je počeo razvijati stil zbog kojeg je poznat u svijetu. U ranim djelima ovog perioda, linije koje odvajaju pravokutne oblike na slikama su dosta tanke i sive su boje, a ne crne kao u kasnijim djelima. Ta linije postaju bljeđe što idu prema kraju slike za razliku od linija u kasnijim djelima koje su jednostavno prekinute. Pravokutne forme, kojih je puno više i manje su nego u kasnijim djelima, su uglavnom u primarnim bojama, crnoj ili sivoj, a vrlo malo njih je bijele boje za razliku od kasnijih djela gdje postepeno opada broj obojenih ploha, a raste broj bijelih. Mondrian je svojim povratkom u Pariz i prelaskom na neoplasticizam postigao svoj tadašnji cilj: prestigao je [[Georges Braque|Braquea]] i [[Pablo Picasso|Picassa]] i postao najapstraktnijim slikarom tog doba. No, nakon tog uspjeha uslijedio je period depresije. Mondrian je [[1920.]] želio, po uzoru na [[Vincent van Gogh|van Gogha]], napustiti Pariz i otići na jug Francuske. Tada je van Doesburgu rekao da svoju karijeru želi završiti oproštajnom izložbom, a onda otići u vinograde južne Francuske. No, Mondrian je ipak odlučio ostati u Parizu. Njegovi prijatelji su mu osiguravali skromne prihode, a Salomon Slijper je nalazio kupce za njegove slike s cvijećem koje je tada uvelike slikao.<ref name="ReferenceC">Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 57</ref> Pokraj ulaza u svoj atelje stavio je umjetni cvijet čije je lišće obojio u bijelo. Kada su ga pitalo što cvijet simbolizira, on je rekao da cvijet predstavlja nepostojeću ženu u njegovom životu koji je u potpunosti bio posvećen umjetnosti.<ref name="ReferenceC"/> Godine [[1921.]] bio je na koncertu talijanskog [[futurizam|futurističkog]] skladatelja i slikara [[Luigi Russolo|Lugija Russola]]. Za to vrijeme, Theo van Doesburg je promovirao ''De Stijl'' po Njemačkoj gdje je upoznao [[dadaizam|dadaista]] Hansa Richtera. Nakon tog susreta pisao je mnoge pamflete sa dadaistima kao što su [[Hans Arp]], [[Tristan Tzara]], [[Georges Ribbemont-Dessaignes]], [[Kurt Schwitters]] i [[Raoul Hausmann]].<ref>Milnae, John: ''Mondrian'', str. 161</ref> Revolucionarna i geometrijska estetika neoplasticizma mogla se vrlo kao shvatiti i kao antiumjetnost upravo zbog svog odbijanja bilo kakvih slikarskih i estetskih formi iz prošlosti. Sam Mondrian rado vizualno labavljenje rešetke kako bi stvarao dojam prividne dinamičnosti svojih slika. Njegove slike iz [[1921.]] sadržavale su linije koje nisu sezale do kraja platna nego su se prekidale na određenoj udaljenosti od platna, no što se njegov rad sve više razvijao linije su počele sezati do kraja platna. Također je počeo koristiti sve manje i manje boja, preferirajući bijelu. Njegov rad je [[1922.]] dobio svoj konačni oblik. Mondrianu je tada teozofiju smatrao prilično neadekvatnom. Vjerovao je da je otkrio osnovni simbol ekvivalentnosti, no nije otkrio pravi doživljaj tog simbola. U svojim djelima Mondrian je sve manje spominjao ostale članove ''De Stijla'' te se centrirao sve više na svoj vlastiti rad. Čak i kada je u Parizu [[1923.]] održana izložba ''De Stijla'', Mondrian je odbio to komentirati ikako drugačije nego teoretski. ''De Stijl'' je u to vrijeme surađivao i sa mnogim [[dadaizam|dadaistima]] koje je van Doesburg upoznao u Njemačkoj. {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="center" valign="{{{valign|top}}}" | [[File:Mondrian, Compositie met rood, geel en blauw.jpg|thumb|center|400px|''[[Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom]]'' iz [[1928.]] godine ostaje do danas jedno od Mondrianovih najkarakterističnijih djela.]] | width="{{{width|}}}" align="center" valign="{{{valign|top}}}" | [[File:Piet Mondriaan, 1930 - Mondrian Composition II in Red, Blue, and Yellow.jpg|thumb|center|400px|Vjerojatno najpoznatije Mondrianovo djelo - ''[[Kompozicija II s crvenom, plavom i žutom]]'' iz [[1930.]] godine.]] |} Mondrian je ostao neovisan u određenoj mjeri, no mnogi umjetnici su i dalje surađivali s njim i posjećivali njegov atelje. Godine [[1924.]] van Doesburg je uvelike pogodio Mondriana tako što je svojim slikama dodao kose linije i uveo [[elementarizam]]. Iako je rezultat takvih slika bio poprilična dinamičnost, on je uvelike potresao Mondrianovo uvjerenje u distinktne kvalitete horizontalnih i vertikalnih linija. Mondriana je još više pogodilo kada je van Doesburg na svoje slike dodao smeđu boju i kada je počeo izlijevati boju izvan granica ''"rešetke"''. Težnja za korištenje sve veće količine bijele boje, koja je opisana prije, najistaknutija je u Mondrianovim slikama znanim kao ''lozenge'' slike. Mondrian je te slike počeo redovito slikati tijekom [[1920-ih]]. ''Lozenge'' slike su rađene na platnu u obliku romba. Najistaknutiji primjeri ''lozenge'' slika su ''Kompozicija sa crnom i plavom'' i ''Kompozicija u crnoj i bijeloj (Slika I)'' iz [[1926.]] Prva navedena je jedna od Mondrianovih [[minimalizam|najminimalističnijih]] slika. Sastoji se od dvije crne linije koje se presijecaju i tvore malo trokut crne boje. Druga slika se sastoji od četiri crne linije od kojih se smo dvije presjecaju i tvore mali bijeli trokut. Linije na slikama su isprekidane na rubovima platna i tako ostavljaju dojam da su platna dijelovi većeg umjetničkog djela. Nakon već spomenutih nesuglasica, razlaz Thea van Doesburga i Pieta Mondriana bio je neizbježan. Postoje dvije verzije o razlogu rastanka. Prva je ta prema kojoj su se dva umjetnika razišla zbog dijagonalnih linija koje je van Doesburg počeo koristiti, no za tu teoriju ne postoje nikakvi dokumenti.<ref name="ReferenceD">Diecher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 67</ref> Druga, vjerojatnija, govori da su se slikari razišli zbog fundamentalne razlike u njihovoj percepciji prostora i forme.<ref name="ReferenceD"/> Od [[1926.]] pa do [[1930.]] Mondrianove slike još su sadržavale određenu količinu obojenih ploha, no od [[1930.]] pa do kraja života sve je manje obojenih ploha, a više bijelih, a što je bio stariji, u njegovom slikarstvu dominirala je linija, dok je forma skoro u potpunosti izbačena. Mondrianu najzanimljiviji dio oko linija bile su dvostruke linije koje su Mondrianovim slikama davale dodatnu dinamičnost koju je vrlo rado istraživao. Najznačajnija Mondrianova djela iz perioda od [[1926.]] do [[1930.]] {| style="background-color: transparent; width: {{{width|60%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija sa žutom, narančastom i plavom'' ([[1927.]]) * ''[[Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom (1928.)|Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom]]'' ([[1928.]]) * ''Kompozicija'' ([[1929.]]) * ''Foxtrot B'' ([[1929.]]) | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija u kvadratu'' ([[1929.]]) * ''Kompozicija'' ([[1929.]]) * ''Kompozicija sa žutom'' ([[1930.]]) |} Mondrian je [[1932.]] napunio 60 godina. Kao priznanje za umjetničko postignuće, po novinama su izlazili članci pohvale, a u amsterdamskom Stedelijk Museumu je održana prigodna izložba. Mnogi su smatrali da je dosegao stvaralački vrhunac i već su se navikli na njegove kompozicije, a njegove nove bijele slike su odavale dojam da su dosegnule granice slikarstva.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 75</ref> <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Compositie B.jpg|''Kompozicija B'', 1920 Mondrian, Compositie 1921.jpg|''Slika 3, u narančasto-crvenoj, žutoj, crnoj, plavoj i sivoj'', 1921 Piet Mondrian - Lozenge Composition with Yellow, Black, Blue, Red, and Gray - 1921 - The Art Institute of Chicago.jpg|''Romboidna kompozicija sa žutom, crnom, plavom, crvenom i sivom'', 1921 Piet Mondriaan, 1921 - Composition en rouge, jaune, bleu et noir.jpg|''Kompozicija s crvenom, žutom, plavom i crnom'', 1926 </gallery> Godine [[1933.]] Mondrian u svoje slike uvodi dvostruku liniju koju zadržava sve do kraja života. Prema jednoj anegdoti on je susreo slikaricu po imenu [[Marlow Moss]] te je od nje preuzeo dvostruku liniju.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 78</ref> Iako istinitost te anegdote nije potvrđena, u tim dvostrukim linijama ne vidi se umjetnikov originalni potpis. Uvođenjem dvostruke linije Mondrian je smanjio broj obojenih polja a uvelike povećao broj bijelih tako da su djela iz perioda od [[1930.]] pa do [[1938.]] sadržavala maksimalno dvije i to male obojane plohe. Mondrian oko [[1937.]] u svoje slike, točnije linije, počinje uvoditi i po jednu obojanu liniju, ali u toj mjeri da ona ili presijeca ili prolazi kroz njegove crne linije. Mondrian tek kasnije uvodi obojene linije i postepeno skroz izbacuje crnu boju iz svojih slika. Najznačajnije slike iz perioda od [[1930.]] do [[1938.]]: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|70%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija II s crnim linijama ([[1930.]]) * ''Kompozicija sa žutom'' ([[1930.]]) * ''Foxtrot A'' ([[1930.]]) * ''Romboidna kompozicija s dvije linije ([[1931.]]) * ''Kompozicija s plavom i žutom'' ([[1931.]]) * ''Kompozicija C sa crvenom i sivom'' ([[1932.]]) * ''Romboidna kompozicija s četiri žute linije ([[1933.]]) * ''Kompozicija br. I/Kompozicija C'' ([[1934.]] - [[1936.]]) * ''Kompozicija sivo-crvena'' ([[1935.]]) * ''Ritam crnih linija'' ([[1935.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija u bijeloj, crvenoj i plavoj'' ([[1936.]]) | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija (B) u plavoj, žutoj i bijeloj'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija - bijela, crvena i žuta A'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija - bijela i crvena: B'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija s bijelom, crnom i crvenom'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija II s plavom'' ([[1936.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija s crvenom, žutom i plavom'' ([[1937.]]) * ''Kompozicija s linijama i bojom: III'' ([[1937.]]) * ''[[Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom (1937. - 1942.)|Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom]]'' ([[1937.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija br. 1, sa sivom i crvenom/Kompozicija s crvenom'' ([[1938.]] - [[1939.]]) * ''Place de la Concorde'' ([[1938.]] - [[1943.]]) |} <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Compositie nr.2 met swarte lijnen.jpg|''Kompozicija 2 s crnim linijama'', 1930 Mondrian, Compositie met rood en grijs.jpg|''Kompozicija sivo-crvena'', 1935 Mondrian, Compositie met rood, geel en blauw 1937-42.jpg|''Kompozicija s crvenom, žutom i plavom'', 1937-42 Mondrian, New York, New York.jpg|''New York, New York'', 1942 </gallery> == London i New York (1938. - 1944.) == [[Datoteka:AndreBreton.jpg|thumb|160px|[[André Breton]], osnivač [[nadrealizam|nadrealizma]] i jedan od Mondrianovih njujorških prijatelja.]] Godine [[1938.]] u Europi je vladala politička kriza. Kako je Europa očekivala rat, Mondrian je bio sve nervozniji, no ipak nije želio napustiti Pariz. Ipak, nakon nagovora prijatelja, Mondrian je [[21. rujna]] [[1938.]] s Winifredom Nicholsonom otišao na vlak, pa nakon vlaka brodom u [[London]].<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 200</ref> U Londonu ga je dočekao kipar [[Naum Gabo]], a zajedno sa Nicholsonovima, mu je pronašao atelje u Park Hill Roadu 60 u [[Hampstead]]u. Mondrian je u Londonu ostao dvije godine i naslikao je mali broj cijelih slika, a započeo je njih nekoliko koje je završio u New Yorku. Među dovršenim slikama treba izdvojiti ''Kompoziciju s crvenom'' ([[1939.]]) koja opet vjerno prikazuje Mondrianov stil dvostrukih linija koji je sličniji drugom pariškom periodu nego njegovom kasnijem periodu. Mondrian je u Londonu i završio neke slike koje je započeo u Parizu (''Kompozicija br. 1, sa sivom i crvenom/Kompozicija s crvenom''). Među slike koje je započeo u Londonu, a završio u New Yorku treba spomenuti djela ''Kompozicija, London'' ([[1940.]] - [[1942.]]), ''Kompozicija u crnoj, bijeloj i crvenoj (Slika br. 9)'' ([[1939.]] - [[1942.]]) i ''Trafalgar Square'' ([[1939.]] - [[1943.]]). U ovim slikama Mondrian je, osim crnih, uveo i mali broj kratkih linija u boji (uglavnom plave i crvene), a ujedno je i ponovo povećao broj obojenih ploha (iako je bijela još uvijek dominirala), ali su one bile puno manje u površini nego one iz njegovog ranijeg perioda. Te linije u bojama, kombinirane s crnim, slikama su davale dodatan dojam svjetlucavosti i blistavosti. [[Drugi svjetski rat]] započeo je [[1939.]] godine, a Mondrian je u Engleskoj boravio sve do [[Bitka za Britaniju|bitke za Britaniju]] [[1940.]] kada se odselio u New York jer je jedna bomba pogodila kuću u kojoj je stanovao.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 84</ref> Nakon odluke da napusti Englesku, slikar [[Harry Holtzman]] mu je savjetovao da ode u New York. Mondrian je u Ameriku krenuo [[20. rujna]], a stigao je tamo [[3. listopada]]. Njegova platna su ubrzo stigla.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 203</ref> U početku je boravio kod Holtzmana, a onda se uselio u atelje u Istočnoj 89. ulici gdje je nastavio slikati. Mondrian se u [[New York (grad)|New Yorku]] susreo sa [[Peggy Guggenheim]], a upoznao se i sa [[Max Ernst|Maxom Ernstom]], [[André Breton|Andréom Bretonom]] i [[Marcel Duchamp|Marcelom Duchampom]]. Ubrzo se učlanio i u Američku udrugu apstraktnih umjetnika, s kojom ga je upoznao baš Ernst. Mondrianovi pravi zadatak u New Yorku bio je dovršavanje započetih djela. Tim djelima dodao je, po uzoru na prošla vremena, nekoliko polja u primarnim bojama. New York je na Mondriana izvršio takav utjecaj da su posljednje tri godine njegova života bile najzanimljivije. Mondrian je na svoja djela prvi put dodao cjelovite linije u boju. Prvo djelo u kojem je to primijenio je slika ''New York/Boogie Woogie'' ([[1941.]] - [[1942.]]) Na sliku je, osim crnih, dodao dvije cjelovite crvene linije i nekoliko manjih i kraćih linija u plavoj i žutoj boji. Značajno za ovu sliku je njezin naslov. Naslov ''New York'' je najčešći kod njegovih kasnijih slika, no i naziv ''Boogie Woogie'' je također korišten. Mondrian je u početku dodavao samo nekoliko obojenih linija, no to je bio samo prvi korak. Već u slikama ''New York City I'' ([[1941.]] - [[1942.]]) i ''New York City II'' (c.[[1942.]]) Mondrian crne linije u potpunosti zamjenjuje bojama. Na slikama nema više crnih linija nego linija u primarnim bojama (crvena, žuta i plava) koje slikama daju novu svjetlinu i dinamičnost. Kod slika više nema obojenih ploha nego se između obojenih linija nalaze bijele plohe koje se zbog velike količine obojenih ploha i njihove jačine vizualno gube i umanjuju (ovisno o veličini plohe). Kod slike ''New York City II'' postoji još malo broj crnih linija, no slika je ostala nedovršena zbog Mondrianove smrti. Na toj slici Mondrian također koristi novu tehniku koju je otkrio. Kako bi prikazao svoje linije u boji koristio je samoljepljive trake u boji. Trake bi pomicao sve dok ne bi postigao željeni ritam na bijeloj podlozi.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 87</ref> Mondrian je [[1942.]] naslikao djelo ''New York City III'' (koje je rađeno istom tehnikom samoljepljivih traka u boji kao i ''New York City II'') koje se od ''New York Cityja I i II'' razlikuje po tome što osim žutih, plavih i crvenih boja ima i 3 crne, 4 bijele i jednu sivu liniju, a bijela polja na slici su puno veća i manje brojna nego na dvjema spomenutim slikama. <center><gallery widths="250px" heights="180px" perrow="4"> Piet Mondriaan, 1942 - New York City I.jpg|''New York City I'', 1942 Mondrian, New York City II.jpg|''New York City II'' (nedovršeno) </gallery></center> Nakon [[1942.]] Mondrian u svoje slike uvodi novo revolucionarno obilježje. Kako je bio velik obožavatelj plesa i [[jazz]]a, želio je preko svojih slika prikazati ujedinjenje glazbenog ritma jazza i slikarstva. Želio je oplemeniti slikarstvo ritmom pulsirajućih obojenih svjetala. Prva slika iz tog perioda je ''[[Broadway Boogie Woogie]]'' ([[1942.]] - [[1943.]]) čiji je naslov oznaka za konceptualnu neposrednost Mondrianovog novog stila slikanja i ritma [[boogie-woogie]]ja. Ova slika je ujedno i posljednja Mondrianova slika koja je dovršena. Ova slika je izrazito kompleksna, no ne gubi jasnoću. Slika se sastoji od niza žutih linija koje su stalno isprekidane crvenim, plavim i sivim kvadratićima i pravokutnicima. Među linijama nalaze se bijele plohe i pravokutni oblici koji sadržavaju više boja (siva u crvenoj, žuta u crvenoj u plavom pravokutniku...). Još jedna važna odlika ove slike su jake boje koje su korištene, a odaju dojam da gledate neonski natpis. Ova slika i sam ovaj stil predstavlja Mondrianove najdinamičnije slike. Količina i raspored boja na slikama daju dojam stalnog pokreta oblika na slikama i time samo poboljšavaju dojam slike. Mondrian je bio najveći stručnjak za američku apstraktnu umjetnost od svih europskih slikara koji su u to vrijeme živjeli u SAD-u. Baš on se smatra odgovoran za otkriće [[Jackson Pollock|Jacksona Pollocka]], pionira [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]].<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 86</ref> Prema jednoj priči, Peggy Guggenheim, Mondrianova trgovkinja umjetninama, bila je zbunjena Pollockovim načinom slikanja. No Mondrian joj je rekao kako je to jedna od najuzbudljivijih slika koje je vidio u životu.<ref name="ReferenceE">Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 89</ref> Taj način slikanja, poznat kao apstraktni ekspresionizam, lišavanje forme smatra idealom. Posljednja Mondrianova slika je ''[[Victory Boogie Woogie]]'' ([[1942.]] - [[1944.]]). Ta slika je nedovršena zbog slikareve smrti i napravljena je na romboidnom platnu. Slika se drži Mondrianovog stila prikazivanja glazbe na platnu te je tako rađena u istom stilu kao i ''Broadway Boogie Woogie''. No ova slika, iako rađena istim stilom, puno je kompliciranija i kompleksnija nego njezina prethodnica. Oblici su puno nepravilniji, a slika sadrži puno više kvadratića i pravokutnika koji prekidaju osnovne linije slike. Neke linije na slici čak su i napravljene nizanjem kvadratića raznih boja. Oblici koju popunjavaju praznine između linija još su brojniji, kompliciraniji i gušće raspoređeni. Ova slika je zasigurno Mondrianova najdinamičnija slika upravo zbog navedenog korištenja boja u malim razmacima i u većim količinama. Svi ti oblici na slici su rastavljeni do točke gdje se linije i plohe jedva razlikuju jedna od druge što ostavlja dojam treperavih efekata. Naslov djela vjerojatno je odabran u iščekivanju kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="ReferenceE"/> Djelo je osmišljeno kao spoj velikog povijesno-političkog trenutka i Mondrianove vlastite pobjede nad tradicionalnim europskim slikarstvom. No, ovo djelo je ostalo nedovršeno zbog Mondrianove smrti [[1944.]] <center><gallery widths="250px" heights="180px" perrow="2"> Piet Mondrian, 1942 - Broadway Boogie Woogie.jpg|''[[Broadway Boogie Woogie]]'', 1942 Piet Mondrian Victory Boogie Woogie.jpg|''[[Victory Boogie-Woogie]]'', 1942-1944 </gallery></center> == Zidna djela == [[Datoteka:Piet Mondrian in his Paris studio.jpg|thumb|200px|Mondrian u svom pariškom ateljeu, [[1923.]]]] Kada je četrdesetsedmogodišnji Mondrian napustio umjetnički konzervativnu Nizozemsku i otišao u Pariz po drugi i posljednji put [[1919.]], odlučio je svoj atelje pretvoriti u mjesto za slike koje će predstavljati [[neoplasticizam]], pokret o kojem je pisao već dvije godine. Kako bi sakrio strukturalne greške svog ateljea Mondrian je po ateljeu izlijepio velike plakate, koji su bili ili u jednoj boji ili u neutralnoj boji. Zid su naglašavali i mali papiri u boji spojeni u jedinstvenu kompoziciju. Tada je započeo intenzivni period slikanja. Onda je ponovo uređivao atelje, razmještajući izreske, povećavajući im broj, mijenjajući dinamičnost boju i prostor, stvarajući nove tenzije i ravnotežu. On je već odavno napravio raspored prema kojem je jedan period uređivao i radio prostor za nove slike, a u drugom slikao. Ti periodi su se prema tom rasporedu periodički izmjenjivali. Tog rasporeda držao se do kraja života, čak i tijekom rata kada se selio iz [[Pariz]]a u [[London]] i iz Londona u [[SAD]]. Mondrian se [[1943.]], kada je imao 71 godinu, preselio u svoj posljednji atelje, u [[New York (grad)|New Yorku]]. Po dolasku odmah je započeo sa provođenjem rasporeda i organiziranjem okoline koja je bila najpogodnija za njegov skroman život i najstimulativnija za njegovo umjetničko stvaranje. Visoke zidove obojio je istom bijelom bojom kojom je obojio stolice i stolove, te kutije koje je izradio i dizajnirao od odbačenih kutija gdje su se držale naranče i jabuke. Vrh stolice obojio je sa istom crvenom bojom kojom je obojio kartonske korice radiofonografa na kojem je puštao svoje omiljene [[jazz]] skladbe. Posjetitelji njegovog posljednjed atelja rijetko su vidjeli više od jednog ili dva platna, no na njihovo divljenje, u ateljeu su je bilo osam velikih kompozicija sastavljenih od papirića koje su njegovom ateljeu, paradoksalno i istovremeno, davali dojam statičnosti i dinamičnosti. To je, kako sam Mondrian kaže, bilo najbolje mjesto u kojem je stanovao. No, tragična stvar je u tome da je on tu boravio samo nekoliko mjeseci zbog njegove smrti u veljači [[1944.]]. Nakon njegove smrti, Harry Holtzman i Fritz Glarner su otvorili Mondrianov atelje na 6 tjedana i sve pažljivo dokumentirali, a nakon zatvaranja, Holtzman je sve kompozicije sa zidova počeo izlagati kao umjetnička djela koja su od tada poznata kao ''Zidna djela''. Od tada ta su djela bila na izložbama u mnogim gradovima i muzejima diljem svijeta. == Smrt == Pri početku [[1944.]] Mondrian je dobio prehladu koja se razvila u pneumoniju. Kada ga je fotograf [[Fritz Glarner]] jednom prilikom posjetio u njegovom ateljeu, našao je Mondriana slabog i bolesnog.<ref name="ReferenceF">Milner, John: ''Mondrian'', str. 224</ref> Ubrzo je prebačen u bolnicu Murray Hill, no Piet Mondrian je umro [[1. veljače]] [[1944]]. u [[New York (grad)|New Yorku]] od posljedica [[upala pluća|pneumonije]] u 72. godini života. Pokopan je na groblju Cypress Hills u [[Brooklyn]]u, [[New York (grad)|New York]]. Njegov zahtjev za dobivanje američkog državljanstva bio je još uvijek na čekanju.<ref name="ReferenceF"/> Shvativši važnost Mondrianovog djela, Harry Holtzman je otvorio Mondrianov njujorški atelje za javnost. Tijekom tih 6 tjedana dok je bio otvoren, Fritz Glarner je njegovo djelo zabilježio fotografijama i filmom. Ovaj jednostavan čin bio je znak poštovanja prema Mondrianu i njegovom utjecaju na američku umjetnost. Godine [[1945.]] je uslijedila retrospektivna izložba u Muzeju moderne umjetnosti u čast Mondrianu. Prva likovna monografija nastala je 9 godina poslije, a napisao ju je Mondrianov prijatelj Michel Seuphor.<ref name="ReferenceF"/> Dana [[3. veljače]] [[1944]]. održana je komemoracija u u Mondrianovu čast na koju je došlo više od 200 ljudi. Među njima su bili: * '''Umjetnici emigranti:''' [[Aleksandar Arčipenko]], [[Herbert Bayer]], [[Marc Chagall]], [[Marcel Duchamp]], [[Max Ernst]], [[Jean Hélion]], [[Frederick Kiesler]], [[Moise Kisling]], [[Fernand Léger]], [[Matta]], [[László Moholy-Nagy]], [[Amédée Ozenfant]], [[Hans Richter]] i [[Kurt Seiligman]]. * '''Američki umjetnici:''' [[Peter Blume]], [[Ilya Bolotowsky]], [[Alexander Calder]], [[Burgoyne Diller]], [[Suzy Frelinghuysen]], [[Fritz Glarner]], [[Carl Holty]], [[Harry Holtzman]], [[Ibram Lassaw]], [[George L.K. Morris]], [[Robert Motherwell]], [[Charles Shaw]], [[Charmion Von Wiegand]] i [[Abraham Walkowitz]]. * '''Ostali poznati gosti:''' [[Valentine Dudendsing]], [[Katherine Dreier]], [[Albert Gallatin]], [[Sigfried Giedion]], [[Clement Greenberg]], [[Peggy Guggenheim]], [[Sam Kootz]], [[Julien Lévy]], [[Henry McBride]], [[Karl Nierendorf]], [[Dwight MacDonald]], [[Hilla Rebay]], [[Meyer Schapiro]], [[James Johnson Sweeny]] i [[James Thrall Soby]]. == Izabrana djela == <div style="-moz-column-count: 2; column-count:2; "> * ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]'' (1908.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/m/mondrian/mondrian_mill_sunlight.jpg Vanjska poveznica.]</small> * ''Crveno drvo'' (1908.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian/mondrian_red_tree.jpg.html Vanjska poveznica.]</small> * ''Krizantema'' (1908.) <small>[http://www.art.com/asp/sp-asp/_/pd--10083376/Large_Chrysanthemum_c_1908.htm Vanjska poveznica.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060717020031/http://www.art.com/asp/sp-asp/_/pd--10083376/Large_Chrysanthemum_c_1908.htm |date=2006-07-17 }}</small> * ''Mlin kraj vode'' (1908.) * ''Pejzaž'' (1909.) * ''Crveno drvo'' (1909. - 1910.) * ''Crveni amarilis s plavom pozadinom'' (1910.) * ''Evolucija'' (1910. - 1911.) * ''Crveni mlin'' (1910. - 1911.) <small>[http://www.soho-art.com/cgi-bin/shop/shop.pl?fid=1044454597&cgifunction=form Vanjska poveznica.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118221545/http://www.soho-art.com/cgi-bin/shop/shop.pl?fid=1044454597&cgifunction=form |date=2012-01-18 }}</small> * ''[[Sivo drvo]]'' (1911.) * ''Horizontalno drvo'' (1911.) * ''Mrtva priroda s posudom za mirodije 1'' ([[kubizam]]) (1911.) <small>[http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html Muzej Guggenheim.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317083805/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html |date=2008-03-17 }}</small> * ''Mrtva priroda s posudom za mirodije 2'' (pojednostavnjeno) (1912.) <small>[http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html Muzej Guggenheim.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311063644/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html |date=2008-03-11 }}</small> * ''Jabuka u cvatu'' (1912.) * ''Kompozicija sa stabilma 2'' (1912. - 1913.) * ''Pejzaž s drvećem'' (1912.) * ''[[Ovalna kompozicija: Slika III]]'' (1914.) * ''[[Kompozicija br. VI (Mondrian)|Kompozicija br. VI]]'' (1914.) * ''Kompozicija br. 3, s obojenim plohama 3'' (1917.) * ''Autoportret'' (1918.) * ''Kompozicija s rešetkom 3: Romboidna kompozicija'' (1918.) * ''Kompozicija s rešetkom 5: Romboidna kompozicija s bojama'' (1919.) * ''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovskog polja u tamnim bojama'' (1919.) * ''Kompozicija B'' (1920.) * ''Kompozicija A'' (1920.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian/mondrian_composition_a.jpg.html Vanjska poveznica.]</small> * ''[[Slika I, u crnoj, crvenoj, žutoj, plavoj i svijetloplavoj]]'' (1921.) * ''Slika 3, u narančasto-crvenoj, žutoj, crnoj, plavoj i sivoj'' (1921.) * ''Kompozicija s velikom crvenom plohom, žutom, crnom, sivom i plavom'' (1921.) * ''Slika 2, sa žutom, crnom, plavom, crvenom i sivom'' (1922.) * ''[[Kompozicija s crvenom, crnom plavom i žutom (1928.)|Kompozicija s crvenom, crnom plavom i žutom]]'' (1928.) * ''Kompozicija II s crnim linijama'' (1930.) * ''Romboidna kompozicija s dvije linije '' (1931.) * ''Romboidna kompozicija s četiri žute linije'' (1933.) * ''Kompozicija br. I/Kompozicija C'' (1934. - 1936.) * ''Kompozicija sivo-crvena'' (1935.) * ''Kompozicija (B) u plavoj, žutoj i bijeloj'' (1936.) * ''Kompozicija - bijela, crvena i žuta'' (1936.) * ''Kompozicija s linijama i bojom: III'' (1937.) * ''[[Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom (1937. - 1942.)|Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom]]'' (1937. - 1942.) * ''Kompozicija br. 8'' (1939. - 1942.) * ''Kompozicija br. 9 sa žutom i crvenom'' (1939. - 1942.) * ''[[Kompozicija br. 10 (Mondrian)|Kompozicija br. 10]]'' (1939. - 1942.) * ''New York City I'' (nedovršeno) (1941.) * ''New York/Boogie Woogie'' (1941. - 1942.) * ''New York City'' (1942.) * ''[[Broadway Boogie-Woogie]]'' (1942. - 1943.) <small>[http://www.moma.org/collection/browse_results.php?object_id=78682 Muzej moderne umjetnosti.]</small> * ''[[Victory Boogie-Woogie]]'' (nedovršeno) (1942. - 1944.) <small>[http://www.gemeentemuseum.nl/index.php?id=031845&langId=en Gemeentemuseum Den Haag.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625090752/http://www.gemeentemuseum.nl/index.php?id=031845&langId=en |date=2008-06-25 }}</small> </div> == Izvori == {{izvori}} == Izvori == * Hans Locher: ''Piet Mondrian. Boja, struktura i simbolizam''. Bern-Berlin: Verlag Gachnang & Springer, 1994. {{ISBN|978-3-906127-44-6}} * Faerna, José María, ed. (1995). ''Mondrian: Veliki moderni majstori'', New York: [[Harry N. Abrams, Inc.]] * Mondrian, Piet, [[Harry Holtzman]], ed., i Martin S. James, ed. (1993). ''Nova umjetnost – novi život: Zbirka bilješki Pieta Mondriana'', New York: Da Capo Press * Schapiro, Meyer (1995). ''Mondrian: S ljudskosti apstraktnog slikarstva'', New York: George Braziller * Joosten, Joop J. i Welsh, Robert P. (1998). ''Piet Mondrian: Catalogue Raisonné'' New York: Harry N. Abrams, Inc. * Bax, Marty (2001). ''Kompletni Mondrian'', Hampshire: Lund Humphries * Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN-ova likovna monografija, {{ISBN|978-953-300-007-7}} * Milner, John: ''Mondrian'', Phaidon Press Limited, 1992. {{ISBN|0-7148-3167-0}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Piet Mondrian}} * [http://www.mondriantrust.com Mondrian fond] * [http://www.artmuseums.harvard.edu/mondrian/ Piet Mondrian: Transatlantske slike] * [http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian.html Mondrian na Artchiveu] * [http://www.abcgallery.com/M/mondrian/mondrian.html Piet Mondrian na Olga's Galleryju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228193044/http://www.abcgallery.com/M/mondrian/mondrian.html |date=2009-02-28 }} * [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_112_0.html Guggenheim NY - Kolekcija Mondrianovih djela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060106080426/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_112_0.html |date=2006-01-06 }} * [http://www.suphawut.com/art/western/piet_mondrian.htm ''Piet Mondrian, njegovo djelo i De Stijl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050606074713/http://www.suphawut.com/art/western/piet_mondrian.htm |date=2005-06-06 }} * [http://www.snap-dragon.com/mondrian_biography.htm ''Mondrian - biografija''] {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} {{Lifetime|1872|1944|Mondrian, Piet}} [[Kategorija:Nizozemski slikari]] [[Kategorija:Slikari kubizma]] [[Kategorija:Biografije, Amersfoort]] e61cws5n7ur0fj470r066ijqe1b8srd 42586390 42586388 2026-04-30T03:01:04Z Oursana 46216 /* Nizozemska (1914. - 1919.) */ -+Mondrian, Piet - Self-portrait 1918.jpg 42586390 wikitext text/x-wiki {{Infokutija umjetnik |ime =Piet Mondrian |pokret = [[neoplasticizam]] |slika =Piet Mondrian 2.jpg |širina_slike =280px |opis = |datum_rođenja = [[7. ožujka]] [[1872]].<br />{{flagicon|Nizozemska}} [[Amersfoort]], [[Nizozemska]] |datum_smrti =[[1. veljače]] [[1944]].<br />{{flagicon|SAD}} [[New York (grad)|New York]], [[New York (savezna država)|NY]], [[Sjedinjene Države]] |nacionalnost = |polje = [[slikarstvo]] |praksa = [[Rijksakademie]] |uticaj_na = |uticaj_od = [[Theo van Doesburg]] |djela = ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]''<br />''[[Sivo drvo]]''<br />''[[Ovalna kompozicija: Slika III]]''<br />''Autoportret''<br />''[[Kompozicija s crvenom, plavom i žutom]]''<br />''[[Victory Boogie Woogie]]''<br />''[[Broadway Boogie Woogie]]'' |potpis = }} '''Pieter Cornelis (Piet) Mondriaan''', od [[1912.]] '''Mondrian''' ([[Amersfoort]], [[7. ožujka]] [[1872]] – [[New York]], [[1. veljače]] [[1944]]), bio je [[Nizozemska|nizozemski]] slikar i teoretičar. Uvelike je pridonio umjetničkoj grupi ''[[De Stijl]]'' koju je osnovao [[Theo van Doesburg]]. Razvio je novi oblik apstraktne umjetnosti nazvan [[neoplasticizam]]. Studirao je od [[1892]]. na akademiji u [[Amsterdam]]u. Obuzet religioznim problemima, proučava teozofske spise i postaje član sekte. Iz ovoga razdoblja potječu platna prožeta mistikom, s motivima osamljenih kuća u dubokim tonalitetima i neobičnim osvjetljenjima. Početak rata [[1914]]. zatekao ga je u Amsterdamu. Oko [[1915]]. napušta motiv kao ishodište; [[Ploha (likovna umjetnost)|plohu]] komponira slobodno u preglednom i smirenom ritmu obojenih kvadratnih površina obrubljenih [[raster]]om crnih [[linija (likovna umjetnost)|linija]]. Koloristička skala reducirana je na tri osnovne [[boja|boje]]: žutu, modru i crvenu. Godine [[1917]]. jedan je od osnivača pokreta „De Stijl“ i formulira principe neoplasticizma. U posljednjim godinama motivi njegovih slika reducirani su na minimum; konačno su njegova platna sadržavala tek nekoliko obojenih ploha na bijeloj podlozi. U platnima nastalim u [[Amerika|Americi]] nestaje karakteristična crna linija, čime je ublažen opći dojam i postignut življi i vedriji ritam plohe. Predanost ideji i principijelna dosljednost čine Mondriana najistaknutijim apologetom apstrakcije: njegovo [[slikarstvo]], lišeno svake emocije i tragičnosti, u osnovi meditativnoga i metafizičkoga karaktera, simbol je nastojanja da se pojavnoj realnosti suprotstavi trajniji vid univerzalnog realiteta. Svojim teoretskim stavovima i metodom Mondrian je izvršio veoma velik utjecaj na slikarstvo apstraktnoga izraza; doživio je, da epigoni njegova geometrizma automatski ponavljaju obojene četvorine kao jednu od pomodnih likovnih spekulacija. == Nizozemska (1872. - 1912.) == [[Datoteka:Mondriaan huis Amersfoort 2.JPG|thumb|left|250px|Mondrianova rodna kuća u Amersfoortu koja je danas pretvorena u muzej.]] Pieter Cornelis Mondriaan rođen je [[7. ožujka]] [[1872.]] u [[Amersfoort]]u u kalvinističkoj obitelji.<ref name="Milner, John: Mondrian, str. 8">Milner, John: ''Mondrian'', str. 8</ref> Piet je bio najstarije dijete u obitelji koja je imala još 4 sina i jednu kći. Mondrian je svoju svijest o slikarstvu dobio u obitelji jer su mu i otac i ujak bili slikari.<ref name="Milner, John: Mondrian, str. 8"/> Njegov otac Piet Cornelis bio je ravnatelj škole u Amersfoortu<ref name="Milner, John: Mondrian str. 8">Milner, John: ''Mondrian'' str. 8</ref> te je Mondrian bio okružen vjerom i očevim slikama. Obitelj se [[1880.]] preselila u [[Winterswijk]] gdje je Pietov otac dobio posao. Tu je Piet trebao postati profesor crtanja, te je dobio dvije diplome koje su ga kvalificirale za profesora. Iako se činilo da će biti učitelj, Mondrian se [[1892.]] odlučio za slikarstvo te se te iste godine preselio u [[Amsterdam]] kako bi se upisao na akademiju.<ref name="Milner, John: Mondrian str. 8"/> [[Datoteka:Piet Mondriaan with his brothers and sister.jpg|thumb|250px|Mondrian (drugi s lijeva) sa svoja 3 brata i sestrom, [[1890.]]]][[Datoteka:Piet Mondriaan.jpg|thumb|200px|Mondrian [[1899.]]]] Njegove prve slike bile su [[naturalizam|naturalističke]] i [[impresionizam|impresionističke]], a teme su uglavnom bili pejzaži. Ove slike su prikazivale uglavnom vjetrenjače, mlinove, rijeke, polja i crkve. U početku su one slikane u stilu nizozemskih impresionista [[Haška škola|Haške škole]], no kasnije su slikane različitim tehnikama i metodama što označava traganje za osobnim stilom. Ove slike su u krajnjoj mjeri reprezentativne i prikazuju utjecaj raznih umjetničkih pokreta na Mondriana, uključujući i [[poentilizam]] i [[fovizam]]. Mondrian je naslikao i neke [[postimpresionizam|postimpresionističke]] slike kao što su ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]'' ([[1908.]]) i ''Pet silueta stabala uzduž Geine s Mjesecom'' ([[1907.|1907]]/[[1908|08.]]). Te slike danas se čuvaju u Gemeentemuseumu u [[Den Haag]]u. Još jedna slika ''Poslijepodne'' ([[1908.]]) prikazuje pejzaž koji se gotovo u cijelosti sastoji od crvene, žute i plave boje. Iako je slika u potpunosti figurativna, ona je prva slika u kojoj je Mondrian naglašavao [[primarne boje]]. Prve Mondrianove slike koje imaju naznake apstrakcije su platna nastala od [[1905.]] do [[1908.]] koje prikazuju nejasna drveća i kuće čiji odrazi u mirnoj vodi izgledaju kao [[Rorschachov test]]. Iako konačni rezultat dovodi do toga da gledatelj više naglašava formu nego sadržaj, ova djela su još uvijek figurativna i tek znanje o Mondrianovom kasnijem radu vuče gledatelja da u ovim djelima traži početak Mondrianove apstrakcije. Mondrian se po dolasku u Amsterdam upisao na Kraljevsku akademiju. Umjetnička i literarna atmosfera u Nizozemskoj mijenjala se jako brzo još dok je Mondrian bio mladi student. Iako je Mondrian nalazio mnoge utjecaje na samoj akademiji, među važnijim utjecajima bio je onaj [[simbolizam|simbolističkog]] pjesnika [[Paul Verlaine|Paula Verlainea]] i [[martinizam|martinističkog]] pisca [[Joséphin Mérodack Péladan|Joséphina Mérodacka Péladana]]. Njih dvojica su akademiju posjetili [[1892.]] i održali niz predavanja. Sam Péladan se zalagao za ''smrt'' [[realizam (likovna umjetnost)|realizma]] u umjetnosti i promovirao je umjetnost koju je on smatrao spiritualnom, simboličnom i estetičnom.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 10</ref> U prosincu [[1892.]] u Amsterdam je došla izložba djela [[Vincent van Gogh|Vincenta van Gogha]]. Simbolisti su prihvatili van Gogha iako je njihovo slikanje bilo potpuna antiteza Haškoj školi koja je utjecala i na van Gogha i na Mondriana. No, simbolisti su također pokazivali sve veće zanimanje za mistične i nekršćanske religije. Mondrian se [[1908.]] počeo zanimati za [[teozofija|teozofski]] pokret koji je na kraju [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]] pokrenula [[Helena Petrovna Blavatski]]. Blavatska je vjerovala da je moguće ostvariti bolje znanje o prirodi nego ono koje nam daju empirijski načini, a većina Mondrianovog kasnijeg rada težila je ka spiritualnom znanju. Mondrian je u svibnju [[1909.]] postao član Teozofskog društva Nizozemske.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 70</ref> Mondrian je bio i dobar prijatelj sa slikarom [[Simon Maris|Simonom Marisom]] s kojim je [[1901.]] putovao po [[Španjolska|Španjolskoj]] i u [[Cornwall]], [[Engleska]]. Iako ta putovanja nisu proširila njegove slikarske horizonte, ona su razvila mržnju prema vlastitom provincijskom životu.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str.21</ref> Mondrian je tijekom ovog perioda putovao i po Nizozemskoj. Godine [[1903.]] putovao je u mjesto [[Brabant]] sa svojim prijateljem Albertom van den Brielom gdje se divio poljima i ruralnom životu. Tamo se ponovo vratio [[1904.]], a ostao je godinu dana.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 35</ref> Mondrian je [[1908.]] otputovao u [[Domburg]] gdje je upoznao simbolista [[Jan Toorop|Jana Tooropa]] s kojim je tada surađivao.<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 46</ref> Mondrian je ostalo vrijeme ovog perioda proveo u proučavanju i slikanju, a njegovo slikarstvo je [[1910.]] doživjelo potpunu ekspresiju njegovog interesta u mističnu kozmologiju teozofa. Najpoznatija slika iz ovog perioda je ''Evolucija'' ([[1910.|1910]]/[[1911.|11.]]). Kao i mnogi tadašnji umjetnici i Mondrian je želio [[Charles Darwin|Darwinovu]] [[Teorija evolucije|teoriju]] zamijeniti konceptom duhovnog i intelektualnog razvoja. Slika je napravljena kao triptih, no nije prihvaćena od strane kritičara koji su je smatrali ''praznom i hladnom''.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 29</ref> Mondrianovo djelo nakon [[1911.]] uvelike je pod utjecajem [[kubizam|kubističke]] izložbe ''Moderne Kunstkring'' u [[Amsterdam]]u. Njegova potraga za pojednostavljivanjem vidi se u dvama verzijama slike ''Mrtva priroda s posudom za mirodije''. Prva verzija [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317083805/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html |date=2008-03-17 }} iz [[1911.]] je kubistička, dok je druga [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311063644/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html |date=2008-03-11 }} iz [[1912.]] pojednostavljena. Mondrian se [[20. prosinca]] [[1911.]]<ref>Milner, John: ''Mondrian'' str. 86</ref> odlučio preseliti u [[Pariz]] gdje je ostao sve do [[1914.]] kada se ponovo vratio u Nizozemsku. <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Piet - Self-portret c. 1900 A137.jpg|''Autoportret'', 1900 Mondrian Meisjesportret met bloemen.jpg|''Djevojčica'', 1900/01 Piet Mondriaan - Forest.jpg|''Šuma pokraj Oelea'', 1908 Mondriaan Molen bij zonlicht.jpg|''Mlin na suncu: Mlin Winkel'', 1908 Piet Mondriaan - Passiebloem.jpg|''Kristov cvijet'', 1908 Piet Mondriaan - Paysage 1.jpg|''Pet silueta stabala uzduž Geine s Mjesecom'', 1907/08 Zeeuwsche kerktoren, Mondriaan, 1911.jpg|''Zvonik u Domburgu'', 1911 Mondriaan Rode Molen.jpg|''Crveni mlin'', 1911 </gallery> == Pariz (1912. - 1914.) == Godine [[1912.]] Mondrian se seli u [[Pariz]] i izbacuje jedno 'a' iz imena tako postavši Mondrian. Od tada je sva svoja djela potpisivao sa 'Mondrian'.<ref>[http://www.inghist.nl/Onderzoek/Projecten/BWN/lemmata/bwn1/mondriaan Potpis]</ref> Pri dolasku, Mondrian se uselio u atelje u Rue du Départ 26 koja se nalazila u blizini željezničke postaje [[Montparnasse]]. Atelje je Mondrianu ostavio njegov prijatelj slikar Conrad Kikkert, a Mondrian je atelje dijelio sa još jednim slikarom, Lodewijkom Schelfhoutom. U to vrijeme, Mondrian je upoznao i slikara [[Kees Van Dongen|Keesa van Dongena]], no svejedno se nije ograničio na proučavanje djela svojih nizozemskih sunarodnjaka. Pariz je u to vrijeme bio središte umjetničke revolucije, a od svih pokreta najznačajniji je bio [[kubizam]] na kojeg se Mondrian ugledao.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 88</ref> Svoje prve kubističke slike (''Evolucija'' i ''Sunce'') Mondrian je predao na izložbu na kojoj su bila djela slikara kao što su [[Pablo Picasso]] i [[Georges Braque]], no središte izložbe ipak su bila djela [[Paul Cézanne|Paula Cézannea]], kojih je bilo 28. Zanimljiva je činjenica da su Mondrianove prve kubističke slike nastale baš iz proučavanja Cézanneovih djela.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 88 - 92</ref> Mondrian je [[1914.]] napravio temeljitu studiju kubizma.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 114</ref> No, on je još iste te godine želio postati slikar značajan kao [[Rembrandt]]. Vratio se slikanju klasičnih pejzaža i uvidio je kako neki od njih odgovaraju njegovom novom stilu.<ref>Diecher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 36</ref> No, Mondrian je u Parizu proveo samo dvije godine odlučivši ga napustiti u ljeto [[1914.]] te se vratio u rodnu [[Nizozemska|Nizozemsku]]. <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="3"> Gray Tree 1911.jpg|''Sivo drvo'', 1911 Mondrian,_Still_Life_with_Gingerpot_I.jpg|''Mrtva priroda s posudom za mirodije 1'', 1911 Mondrian, Evolution (Triptychon), 1911.jpg|''Evolucija'' (triptih), 1911 Mondrian, Still Life with Gingerpot II.jpg|''Mrtva priroda s posudom za mirodije 2'', 1912 Mondrian_Compositie_bomen_II.jpg|''Kompozicija sa stablima 2'', 1912 Compositie_nr.9_Blue_Façade.jpg|''Kompozicija br. VI'', 1913/14 Composition No IV, by Piet Mondriaan.jpg|''Kompozicija br. IV'', 1914 Mondrian_Tableau_III.jpg|''Ovalna kompozicija: Slika III'', 1914 Mondrian_Compositie_10.jpg|''Kompozicija 10 u crnoj i bijeloj'', 1915 </gallery> == Nizozemska (1914. - 1919.) == [[Datoteka:Theo van Doesburg in military service.JPG|thumb|left|180px|[[Theo van Doesburg]] oko [[1915.]]]] Za razliku do kubista, Mondrian je još uvijek htio uskladiti svoje slikanje sa svojim duševnim potragama, te je [[1913.]] počeo spajati slikanje sa svojim teozofskim studijama što je označilo konačno odstranjivanje od reprezentativne umjetnosti. Zašto se Mondrian baš [[1914.]], i to na vrhuncu političke krize, vratio u Nizozemsku nije posve poznato. Vjerojatno se vratio kako bi posjetio svog bolesnog oca.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 118</ref><ref name="ReferenceA">Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 45</ref> No, kako je [[28. srpnja]] započeo [[Prvi svjetski rat]], Mondrian je bio prisiljen ostati u Nizozemskoj još 5 godina. Tijekom tog perioda njegova umjetnička proizvodnja znatno je pala. Mondrian se tada prvi put počeo zanimati za društvo, te je prvi put kupio smoking<ref name="ReferenceA"/> i naslikao se ispred jedne apstraktne slike. Mondrian se tada počeo kretati po visokim krugovima, te je polako pridobivao kritičare, koji ipak nisu toliko pričali o njegovom djelu koliko o njegovom životu.<ref name="ReferenceA"/> Uskoro se preselio u mjesto [[Laren]], koje je bilo umjetnička kolonija još od [[19. stoljeće|XIX. stoljeća]]. U početku je boravio kod svog prijatelja Jacoba van Domselaera, no često bi sam iznajmio atelje.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 125</ref> Tijekom tog perioda, slao je svoja djela na mnoge izložbe i sve je više privlačio kritičare. Godine [[1916.]] izdao je pamflet ''Novi pokret u umjetnosti'' s kojim je želio privući slikare koji su imali sličan cilj kao on. Među poznatijim slikarima bio je [[Bert van der Leck]], koji se u Laren doselio u travnju [[1916.]], čije su slike bile slične Mondrianovim jer je i on iz svojih slikao izbacivao modeliranje i perspektivu.<ref name="ReferenceB">Milner, John: ''Mondrian'', str. 129</ref> Leckovo korištenje primarnih boja uvelike je utjecalo na Mondriana. U to vrijeme, Mondrian je upoznao filozofa i svećenika Schoenmaekersa koji je razvio teozofski pravac znan kao ''Kristozofija''. Ta teorija ujedinjuje mistične i matematičke elemente u jedno, što je Mondrianu bilo od direktne koristi.<ref name="ReferenceB"/> Mondrianove slike iz [[1917.]] mogu se interpretirati sa teozofske strane, no sam Mondrian je, pod utjecajem kubizma, shvatio da slike postoje kao nezavisni objekti. Od tada njegove slike sve više koriste geometriju i povećavaju utjecaj individualca u korištenju boje. [[Datoteka:Manifest I of De Stijl.JPG|thumb|200px|Prvi manifest neoplasticizma, [[1918.]]]] [[Theo van Doesburg]] je baš u to vrijeme organizirao skupinu umjetnika sa baš tim ciljevima. Mondrian i Doesburg su se upoznali i uskoro postali narezdvojni. Doesbug je počeo slikati u Mondrianovom stilu, a Mondrian je svraćao kod Doesburga po savjete za raspravu o [[avangarda|avangardnom slikarstvu]] koju je pripremao<ref name="ReferenceA"/>. Tako su Doesburg i Mondrian osnovali grupu koja je znana kao ''[[De Stijl]]'' (''Stil''). Ta grupa je od [[1917.]] izdavala i istoimeni časopis u kojem je Mondrian pisao mnoge eseje u kojima je definirao taj slikarski pokret, znan kao [[neoplasticizam]]. Među glavnim idejama pokreta bila je ta da se ''priroda i intelekt, ili ženski i muški princip, negativno i pozitivno, statično i dinamično, vodoravno i okomito'' mora dovesti u ravnotežu. Tu ideju je, prema Mondrianovim zamislima, iznio sam Theo van Doesburg.<ref>Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 45 i 46</ref> Mondrian [[1916.]] slika samo jednu sliku - ''Kompoziciju''. Sliku je sam zamišljao kao crkveno pročelje, no na na toj apstraktnoj kompoziciji to je nemoguće vidjeti. Godine [[1917.]] nastaju bijele slike sa kvadratima u raznim bojama i crnim linijama koje ''plutaju'' na toj bijeloj pozadini (''Kompozicija u boji A'', ''Kompozicija br. 3, s obojenim plohama 3''). Iste te godine Mondrian odustaje od povezivanja svojih uobičajenih motiva (more, drveća, crkve) sa novom slikarskom formom.<ref>Diecher, Susanne: Mondrian, TASCHEN, str. 49</ref> Tijekom njegovih posljednjih godina u Nizozemskoj, nastaje jedna kompozicija sa jakim bojama (''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovskog polja u tamnim bojama''), te romboidne kompozicije po uzoru na Thea van Doesburga. [[File:Mondrian, Piet - Self-portrait 1918.jpg|thumb|250px|''Autoportret'', [[1918.]], ulje na platnu, 88x71cm]] Mondrian je [[1917.]] i [[1918.]] izdao djelo ''Nova plastika u umjetnosti'' (''De Nieuwe Beelding in de Schilderkunst''). To je bio njegov prvi ulazak u teoriju umjetnosti. No, najbolji opis tog pokreta se nalazi u pismu koje je [[1914.]] napisao H. P. Bremmeru: {{izdvojeni citat|''Ja konstruiram linije i kombinacije boja na ravnoj površini kako bi iskazao opću ljepoti sa najvećom sviješću. Priroda (ili ona koju ja vidim) me inspirira, stavlja me, kao i svakog slikara, u emocionalno stanje u kojem jedan poriv dođe da nešto napravi, no ja žalim doći što je bliže moguće istini i svemu apstraktnom iz toga, dok ne dostignem osnovu (još uvijek vanjsku!) stvari… Vjerujem da je moguće da, preko horizontalnih i vertikalnih linija konstruiranih svjesno, ali bez kalkulacije, vođenih velikom intuicijom i dovedenih do harmonije i ritma, ova osnovna forme ljepote, dodavanjem drugih linija i zavoja ako je potrebno, može postati umjetnina, jaka kao što je i istinita.''|Piet Mondrian, 1914.}} <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="3"> Mondrian Compositie in kleur A.jpg|''Kompozicija u boji A'', 1917 Mondrian Losangique met grijze lijnen.jpg|''Kompozicija s rešetkom 3: Romboidna kompozicija'', 1918 Mondrian Composition - Light Color Planes with Grey Lines.jpg|''Kompozicija s rešetkom 5: Romboidna kompozicija s bojama'', 1919 Mondrian Light Color Planes with Grey Contours.jpg|''Kompozicija s rešetkom 7'', 1919 Mondrian Compositie Dambord, donkere Kleuren.jpg|''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovgkos polja u tamnim bojama'', 1919 Mondrian Rastercompositie 9.jpg|''Kompozicija s rešetkom 9'', 1919 </gallery> == Pariz (1919. - 1938.) == [[Datoteka:Piet Mondrian and Pétro van Doesburg.jpg|thumb|left|200px|Piet Mondrian i Pétro (Nelly) van Doesburg u Mondrianovom ateljeu, [[1923.]]]] U ljeto [[1919.]] Mondrian se vraća u Pariz. Njegov atelje je bio zatvoren tijekom njegovog boravka u Nizozemskoj te su njegove slike bile jako dobro očuvane. Prvo se uselio u Rue de Dépert 5, no ubrzo se vratio u broj 26 gdje je ostao do [[1936.]] Grupa ''De Stijl'' je već bila u poziciji da se promovira u svijetu. Van Doesburg i Mondrian su ju promovirali kroz slikarstvo, a belgijski kipar [[Georges Vantongerloo]] je tražio neoplasticističku formulu za kiparstvo. Jedno od Mondrianovih prvih djela iz "druge pariške faze" je djelo slično drami ili raspravi između tri osobe.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 154</ref> Što se tiče njegovih likovnih djela, atmosfera poslijeratnog Pariza omogućila je umjetnicima apsolutnu slobodu, što je samom Mondrianu koristilo kako bi prihvatio apstrakciju do kraja života. Mondrian je tijekom [[1919.]] i [[1920.]] počeo slikati ''"rešetkaste"'' slike te je počeo razvijati stil zbog kojeg je poznat u svijetu. U ranim djelima ovog perioda, linije koje odvajaju pravokutne oblike na slikama su dosta tanke i sive su boje, a ne crne kao u kasnijim djelima. Ta linije postaju bljeđe što idu prema kraju slike za razliku od linija u kasnijim djelima koje su jednostavno prekinute. Pravokutne forme, kojih je puno više i manje su nego u kasnijim djelima, su uglavnom u primarnim bojama, crnoj ili sivoj, a vrlo malo njih je bijele boje za razliku od kasnijih djela gdje postepeno opada broj obojenih ploha, a raste broj bijelih. Mondrian je svojim povratkom u Pariz i prelaskom na neoplasticizam postigao svoj tadašnji cilj: prestigao je [[Georges Braque|Braquea]] i [[Pablo Picasso|Picassa]] i postao najapstraktnijim slikarom tog doba. No, nakon tog uspjeha uslijedio je period depresije. Mondrian je [[1920.]] želio, po uzoru na [[Vincent van Gogh|van Gogha]], napustiti Pariz i otići na jug Francuske. Tada je van Doesburgu rekao da svoju karijeru želi završiti oproštajnom izložbom, a onda otići u vinograde južne Francuske. No, Mondrian je ipak odlučio ostati u Parizu. Njegovi prijatelji su mu osiguravali skromne prihode, a Salomon Slijper je nalazio kupce za njegove slike s cvijećem koje je tada uvelike slikao.<ref name="ReferenceC">Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN, str. 57</ref> Pokraj ulaza u svoj atelje stavio je umjetni cvijet čije je lišće obojio u bijelo. Kada su ga pitalo što cvijet simbolizira, on je rekao da cvijet predstavlja nepostojeću ženu u njegovom životu koji je u potpunosti bio posvećen umjetnosti.<ref name="ReferenceC"/> Godine [[1921.]] bio je na koncertu talijanskog [[futurizam|futurističkog]] skladatelja i slikara [[Luigi Russolo|Lugija Russola]]. Za to vrijeme, Theo van Doesburg je promovirao ''De Stijl'' po Njemačkoj gdje je upoznao [[dadaizam|dadaista]] Hansa Richtera. Nakon tog susreta pisao je mnoge pamflete sa dadaistima kao što su [[Hans Arp]], [[Tristan Tzara]], [[Georges Ribbemont-Dessaignes]], [[Kurt Schwitters]] i [[Raoul Hausmann]].<ref>Milnae, John: ''Mondrian'', str. 161</ref> Revolucionarna i geometrijska estetika neoplasticizma mogla se vrlo kao shvatiti i kao antiumjetnost upravo zbog svog odbijanja bilo kakvih slikarskih i estetskih formi iz prošlosti. Sam Mondrian rado vizualno labavljenje rešetke kako bi stvarao dojam prividne dinamičnosti svojih slika. Njegove slike iz [[1921.]] sadržavale su linije koje nisu sezale do kraja platna nego su se prekidale na određenoj udaljenosti od platna, no što se njegov rad sve više razvijao linije su počele sezati do kraja platna. Također je počeo koristiti sve manje i manje boja, preferirajući bijelu. Njegov rad je [[1922.]] dobio svoj konačni oblik. Mondrianu je tada teozofiju smatrao prilično neadekvatnom. Vjerovao je da je otkrio osnovni simbol ekvivalentnosti, no nije otkrio pravi doživljaj tog simbola. U svojim djelima Mondrian je sve manje spominjao ostale članove ''De Stijla'' te se centrirao sve više na svoj vlastiti rad. Čak i kada je u Parizu [[1923.]] održana izložba ''De Stijla'', Mondrian je odbio to komentirati ikako drugačije nego teoretski. ''De Stijl'' je u to vrijeme surađivao i sa mnogim [[dadaizam|dadaistima]] koje je van Doesburg upoznao u Njemačkoj. {| style="background-color: transparent; width: {{{width|100%}}}" | width="{{{width|}}}" align="center" valign="{{{valign|top}}}" | [[File:Mondrian, Compositie met rood, geel en blauw.jpg|thumb|center|400px|''[[Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom]]'' iz [[1928.]] godine ostaje do danas jedno od Mondrianovih najkarakterističnijih djela.]] | width="{{{width|}}}" align="center" valign="{{{valign|top}}}" | [[File:Piet Mondriaan, 1930 - Mondrian Composition II in Red, Blue, and Yellow.jpg|thumb|center|400px|Vjerojatno najpoznatije Mondrianovo djelo - ''[[Kompozicija II s crvenom, plavom i žutom]]'' iz [[1930.]] godine.]] |} Mondrian je ostao neovisan u određenoj mjeri, no mnogi umjetnici su i dalje surađivali s njim i posjećivali njegov atelje. Godine [[1924.]] van Doesburg je uvelike pogodio Mondriana tako što je svojim slikama dodao kose linije i uveo [[elementarizam]]. Iako je rezultat takvih slika bio poprilična dinamičnost, on je uvelike potresao Mondrianovo uvjerenje u distinktne kvalitete horizontalnih i vertikalnih linija. Mondriana je još više pogodilo kada je van Doesburg na svoje slike dodao smeđu boju i kada je počeo izlijevati boju izvan granica ''"rešetke"''. Težnja za korištenje sve veće količine bijele boje, koja je opisana prije, najistaknutija je u Mondrianovim slikama znanim kao ''lozenge'' slike. Mondrian je te slike počeo redovito slikati tijekom [[1920-ih]]. ''Lozenge'' slike su rađene na platnu u obliku romba. Najistaknutiji primjeri ''lozenge'' slika su ''Kompozicija sa crnom i plavom'' i ''Kompozicija u crnoj i bijeloj (Slika I)'' iz [[1926.]] Prva navedena je jedna od Mondrianovih [[minimalizam|najminimalističnijih]] slika. Sastoji se od dvije crne linije koje se presijecaju i tvore malo trokut crne boje. Druga slika se sastoji od četiri crne linije od kojih se smo dvije presjecaju i tvore mali bijeli trokut. Linije na slikama su isprekidane na rubovima platna i tako ostavljaju dojam da su platna dijelovi većeg umjetničkog djela. Nakon već spomenutih nesuglasica, razlaz Thea van Doesburga i Pieta Mondriana bio je neizbježan. Postoje dvije verzije o razlogu rastanka. Prva je ta prema kojoj su se dva umjetnika razišla zbog dijagonalnih linija koje je van Doesburg počeo koristiti, no za tu teoriju ne postoje nikakvi dokumenti.<ref name="ReferenceD">Diecher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 67</ref> Druga, vjerojatnija, govori da su se slikari razišli zbog fundamentalne razlike u njihovoj percepciji prostora i forme.<ref name="ReferenceD"/> Od [[1926.]] pa do [[1930.]] Mondrianove slike još su sadržavale određenu količinu obojenih ploha, no od [[1930.]] pa do kraja života sve je manje obojenih ploha, a više bijelih, a što je bio stariji, u njegovom slikarstvu dominirala je linija, dok je forma skoro u potpunosti izbačena. Mondrianu najzanimljiviji dio oko linija bile su dvostruke linije koje su Mondrianovim slikama davale dodatnu dinamičnost koju je vrlo rado istraživao. Najznačajnija Mondrianova djela iz perioda od [[1926.]] do [[1930.]] {| style="background-color: transparent; width: {{{width|60%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija sa žutom, narančastom i plavom'' ([[1927.]]) * ''[[Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom (1928.)|Kompozicija s crvenom, crnom, plavom i žutom]]'' ([[1928.]]) * ''Kompozicija'' ([[1929.]]) * ''Foxtrot B'' ([[1929.]]) | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija u kvadratu'' ([[1929.]]) * ''Kompozicija'' ([[1929.]]) * ''Kompozicija sa žutom'' ([[1930.]]) |} Mondrian je [[1932.]] napunio 60 godina. Kao priznanje za umjetničko postignuće, po novinama su izlazili članci pohvale, a u amsterdamskom Stedelijk Museumu je održana prigodna izložba. Mnogi su smatrali da je dosegao stvaralački vrhunac i već su se navikli na njegove kompozicije, a njegove nove bijele slike su odavale dojam da su dosegnule granice slikarstva.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 75</ref> <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Compositie B.jpg|''Kompozicija B'', 1920 Mondrian, Compositie 1921.jpg|''Slika 3, u narančasto-crvenoj, žutoj, crnoj, plavoj i sivoj'', 1921 Piet Mondrian - Lozenge Composition with Yellow, Black, Blue, Red, and Gray - 1921 - The Art Institute of Chicago.jpg|''Romboidna kompozicija sa žutom, crnom, plavom, crvenom i sivom'', 1921 Piet Mondriaan, 1921 - Composition en rouge, jaune, bleu et noir.jpg|''Kompozicija s crvenom, žutom, plavom i crnom'', 1926 </gallery> Godine [[1933.]] Mondrian u svoje slike uvodi dvostruku liniju koju zadržava sve do kraja života. Prema jednoj anegdoti on je susreo slikaricu po imenu [[Marlow Moss]] te je od nje preuzeo dvostruku liniju.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 78</ref> Iako istinitost te anegdote nije potvrđena, u tim dvostrukim linijama ne vidi se umjetnikov originalni potpis. Uvođenjem dvostruke linije Mondrian je smanjio broj obojenih polja a uvelike povećao broj bijelih tako da su djela iz perioda od [[1930.]] pa do [[1938.]] sadržavala maksimalno dvije i to male obojane plohe. Mondrian oko [[1937.]] u svoje slike, točnije linije, počinje uvoditi i po jednu obojanu liniju, ali u toj mjeri da ona ili presijeca ili prolazi kroz njegove crne linije. Mondrian tek kasnije uvodi obojene linije i postepeno skroz izbacuje crnu boju iz svojih slika. Najznačajnije slike iz perioda od [[1930.]] do [[1938.]]: {| style="background-color: transparent; width: {{{width|70%}}}" | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija II s crnim linijama ([[1930.]]) * ''Kompozicija sa žutom'' ([[1930.]]) * ''Foxtrot A'' ([[1930.]]) * ''Romboidna kompozicija s dvije linije ([[1931.]]) * ''Kompozicija s plavom i žutom'' ([[1931.]]) * ''Kompozicija C sa crvenom i sivom'' ([[1932.]]) * ''Romboidna kompozicija s četiri žute linije ([[1933.]]) * ''Kompozicija br. I/Kompozicija C'' ([[1934.]] - [[1936.]]) * ''Kompozicija sivo-crvena'' ([[1935.]]) * ''Ritam crnih linija'' ([[1935.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija u bijeloj, crvenoj i plavoj'' ([[1936.]]) | width="{{{width|}}}" align="{{{align|left}}}" valign="{{{valign|top}}}" | * ''Kompozicija (B) u plavoj, žutoj i bijeloj'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija - bijela, crvena i žuta A'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija - bijela i crvena: B'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija s bijelom, crnom i crvenom'' ([[1936.]]) * ''Kompozicija II s plavom'' ([[1936.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija s crvenom, žutom i plavom'' ([[1937.]]) * ''Kompozicija s linijama i bojom: III'' ([[1937.]]) * ''[[Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom (1937. - 1942.)|Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom]]'' ([[1937.]] - [[1942.]]) * ''Kompozicija br. 1, sa sivom i crvenom/Kompozicija s crvenom'' ([[1938.]] - [[1939.]]) * ''Place de la Concorde'' ([[1938.]] - [[1943.]]) |} <gallery widths="200px" heights="180px" perrow="4"> Mondrian, Compositie nr.2 met swarte lijnen.jpg|''Kompozicija 2 s crnim linijama'', 1930 Mondrian, Compositie met rood en grijs.jpg|''Kompozicija sivo-crvena'', 1935 Mondrian, Compositie met rood, geel en blauw 1937-42.jpg|''Kompozicija s crvenom, žutom i plavom'', 1937-42 Mondrian, New York, New York.jpg|''New York, New York'', 1942 </gallery> == London i New York (1938. - 1944.) == [[Datoteka:AndreBreton.jpg|thumb|160px|[[André Breton]], osnivač [[nadrealizam|nadrealizma]] i jedan od Mondrianovih njujorških prijatelja.]] Godine [[1938.]] u Europi je vladala politička kriza. Kako je Europa očekivala rat, Mondrian je bio sve nervozniji, no ipak nije želio napustiti Pariz. Ipak, nakon nagovora prijatelja, Mondrian je [[21. rujna]] [[1938.]] s Winifredom Nicholsonom otišao na vlak, pa nakon vlaka brodom u [[London]].<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 200</ref> U Londonu ga je dočekao kipar [[Naum Gabo]], a zajedno sa Nicholsonovima, mu je pronašao atelje u Park Hill Roadu 60 u [[Hampstead]]u. Mondrian je u Londonu ostao dvije godine i naslikao je mali broj cijelih slika, a započeo je njih nekoliko koje je završio u New Yorku. Među dovršenim slikama treba izdvojiti ''Kompoziciju s crvenom'' ([[1939.]]) koja opet vjerno prikazuje Mondrianov stil dvostrukih linija koji je sličniji drugom pariškom periodu nego njegovom kasnijem periodu. Mondrian je u Londonu i završio neke slike koje je započeo u Parizu (''Kompozicija br. 1, sa sivom i crvenom/Kompozicija s crvenom''). Među slike koje je započeo u Londonu, a završio u New Yorku treba spomenuti djela ''Kompozicija, London'' ([[1940.]] - [[1942.]]), ''Kompozicija u crnoj, bijeloj i crvenoj (Slika br. 9)'' ([[1939.]] - [[1942.]]) i ''Trafalgar Square'' ([[1939.]] - [[1943.]]). U ovim slikama Mondrian je, osim crnih, uveo i mali broj kratkih linija u boji (uglavnom plave i crvene), a ujedno je i ponovo povećao broj obojenih ploha (iako je bijela još uvijek dominirala), ali su one bile puno manje u površini nego one iz njegovog ranijeg perioda. Te linije u bojama, kombinirane s crnim, slikama su davale dodatan dojam svjetlucavosti i blistavosti. [[Drugi svjetski rat]] započeo je [[1939.]] godine, a Mondrian je u Engleskoj boravio sve do [[Bitka za Britaniju|bitke za Britaniju]] [[1940.]] kada se odselio u New York jer je jedna bomba pogodila kuću u kojoj je stanovao.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 84</ref> Nakon odluke da napusti Englesku, slikar [[Harry Holtzman]] mu je savjetovao da ode u New York. Mondrian je u Ameriku krenuo [[20. rujna]], a stigao je tamo [[3. listopada]]. Njegova platna su ubrzo stigla.<ref>Milner, John: ''Mondrian'', str. 203</ref> U početku je boravio kod Holtzmana, a onda se uselio u atelje u Istočnoj 89. ulici gdje je nastavio slikati. Mondrian se u [[New York (grad)|New Yorku]] susreo sa [[Peggy Guggenheim]], a upoznao se i sa [[Max Ernst|Maxom Ernstom]], [[André Breton|Andréom Bretonom]] i [[Marcel Duchamp|Marcelom Duchampom]]. Ubrzo se učlanio i u Američku udrugu apstraktnih umjetnika, s kojom ga je upoznao baš Ernst. Mondrianovi pravi zadatak u New Yorku bio je dovršavanje započetih djela. Tim djelima dodao je, po uzoru na prošla vremena, nekoliko polja u primarnim bojama. New York je na Mondriana izvršio takav utjecaj da su posljednje tri godine njegova života bile najzanimljivije. Mondrian je na svoja djela prvi put dodao cjelovite linije u boju. Prvo djelo u kojem je to primijenio je slika ''New York/Boogie Woogie'' ([[1941.]] - [[1942.]]) Na sliku je, osim crnih, dodao dvije cjelovite crvene linije i nekoliko manjih i kraćih linija u plavoj i žutoj boji. Značajno za ovu sliku je njezin naslov. Naslov ''New York'' je najčešći kod njegovih kasnijih slika, no i naziv ''Boogie Woogie'' je također korišten. Mondrian je u početku dodavao samo nekoliko obojenih linija, no to je bio samo prvi korak. Već u slikama ''New York City I'' ([[1941.]] - [[1942.]]) i ''New York City II'' (c.[[1942.]]) Mondrian crne linije u potpunosti zamjenjuje bojama. Na slikama nema više crnih linija nego linija u primarnim bojama (crvena, žuta i plava) koje slikama daju novu svjetlinu i dinamičnost. Kod slika više nema obojenih ploha nego se između obojenih linija nalaze bijele plohe koje se zbog velike količine obojenih ploha i njihove jačine vizualno gube i umanjuju (ovisno o veličini plohe). Kod slike ''New York City II'' postoji još malo broj crnih linija, no slika je ostala nedovršena zbog Mondrianove smrti. Na toj slici Mondrian također koristi novu tehniku koju je otkrio. Kako bi prikazao svoje linije u boji koristio je samoljepljive trake u boji. Trake bi pomicao sve dok ne bi postigao željeni ritam na bijeloj podlozi.<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 87</ref> Mondrian je [[1942.]] naslikao djelo ''New York City III'' (koje je rađeno istom tehnikom samoljepljivih traka u boji kao i ''New York City II'') koje se od ''New York Cityja I i II'' razlikuje po tome što osim žutih, plavih i crvenih boja ima i 3 crne, 4 bijele i jednu sivu liniju, a bijela polja na slici su puno veća i manje brojna nego na dvjema spomenutim slikama. <center><gallery widths="250px" heights="180px" perrow="4"> Piet Mondriaan, 1942 - New York City I.jpg|''New York City I'', 1942 Mondrian, New York City II.jpg|''New York City II'' (nedovršeno) </gallery></center> Nakon [[1942.]] Mondrian u svoje slike uvodi novo revolucionarno obilježje. Kako je bio velik obožavatelj plesa i [[jazz]]a, želio je preko svojih slika prikazati ujedinjenje glazbenog ritma jazza i slikarstva. Želio je oplemeniti slikarstvo ritmom pulsirajućih obojenih svjetala. Prva slika iz tog perioda je ''[[Broadway Boogie Woogie]]'' ([[1942.]] - [[1943.]]) čiji je naslov oznaka za konceptualnu neposrednost Mondrianovog novog stila slikanja i ritma [[boogie-woogie]]ja. Ova slika je ujedno i posljednja Mondrianova slika koja je dovršena. Ova slika je izrazito kompleksna, no ne gubi jasnoću. Slika se sastoji od niza žutih linija koje su stalno isprekidane crvenim, plavim i sivim kvadratićima i pravokutnicima. Među linijama nalaze se bijele plohe i pravokutni oblici koji sadržavaju više boja (siva u crvenoj, žuta u crvenoj u plavom pravokutniku...). Još jedna važna odlika ove slike su jake boje koje su korištene, a odaju dojam da gledate neonski natpis. Ova slika i sam ovaj stil predstavlja Mondrianove najdinamičnije slike. Količina i raspored boja na slikama daju dojam stalnog pokreta oblika na slikama i time samo poboljšavaju dojam slike. Mondrian je bio najveći stručnjak za američku apstraktnu umjetnost od svih europskih slikara koji su u to vrijeme živjeli u SAD-u. Baš on se smatra odgovoran za otkriće [[Jackson Pollock|Jacksona Pollocka]], pionira [[apstraktni ekspresionizam|apstraktnog ekspresionizma]].<ref>Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 86</ref> Prema jednoj priči, Peggy Guggenheim, Mondrianova trgovkinja umjetninama, bila je zbunjena Pollockovim načinom slikanja. No Mondrian joj je rekao kako je to jedna od najuzbudljivijih slika koje je vidio u životu.<ref name="ReferenceE">Deicher, Susanne: ''Mondrian'' TASCHEN, str. 89</ref> Taj način slikanja, poznat kao apstraktni ekspresionizam, lišavanje forme smatra idealom. Posljednja Mondrianova slika je ''[[Victory Boogie Woogie]]'' ([[1942.]] - [[1944.]]). Ta slika je nedovršena zbog slikareve smrti i napravljena je na romboidnom platnu. Slika se drži Mondrianovog stila prikazivanja glazbe na platnu te je tako rađena u istom stilu kao i ''Broadway Boogie Woogie''. No ova slika, iako rađena istim stilom, puno je kompliciranija i kompleksnija nego njezina prethodnica. Oblici su puno nepravilniji, a slika sadrži puno više kvadratića i pravokutnika koji prekidaju osnovne linije slike. Neke linije na slici čak su i napravljene nizanjem kvadratića raznih boja. Oblici koju popunjavaju praznine između linija još su brojniji, kompliciraniji i gušće raspoređeni. Ova slika je zasigurno Mondrianova najdinamičnija slika upravo zbog navedenog korištenja boja u malim razmacima i u većim količinama. Svi ti oblici na slici su rastavljeni do točke gdje se linije i plohe jedva razlikuju jedna od druge što ostavlja dojam treperavih efekata. Naslov djela vjerojatno je odabran u iščekivanju kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref name="ReferenceE"/> Djelo je osmišljeno kao spoj velikog povijesno-političkog trenutka i Mondrianove vlastite pobjede nad tradicionalnim europskim slikarstvom. No, ovo djelo je ostalo nedovršeno zbog Mondrianove smrti [[1944.]] <center><gallery widths="250px" heights="180px" perrow="2"> Piet Mondrian, 1942 - Broadway Boogie Woogie.jpg|''[[Broadway Boogie Woogie]]'', 1942 Piet Mondrian Victory Boogie Woogie.jpg|''[[Victory Boogie-Woogie]]'', 1942-1944 </gallery></center> == Zidna djela == [[Datoteka:Piet Mondrian in his Paris studio.jpg|thumb|200px|Mondrian u svom pariškom ateljeu, [[1923.]]]] Kada je četrdesetsedmogodišnji Mondrian napustio umjetnički konzervativnu Nizozemsku i otišao u Pariz po drugi i posljednji put [[1919.]], odlučio je svoj atelje pretvoriti u mjesto za slike koje će predstavljati [[neoplasticizam]], pokret o kojem je pisao već dvije godine. Kako bi sakrio strukturalne greške svog ateljea Mondrian je po ateljeu izlijepio velike plakate, koji su bili ili u jednoj boji ili u neutralnoj boji. Zid su naglašavali i mali papiri u boji spojeni u jedinstvenu kompoziciju. Tada je započeo intenzivni period slikanja. Onda je ponovo uređivao atelje, razmještajući izreske, povećavajući im broj, mijenjajući dinamičnost boju i prostor, stvarajući nove tenzije i ravnotežu. On je već odavno napravio raspored prema kojem je jedan period uređivao i radio prostor za nove slike, a u drugom slikao. Ti periodi su se prema tom rasporedu periodički izmjenjivali. Tog rasporeda držao se do kraja života, čak i tijekom rata kada se selio iz [[Pariz]]a u [[London]] i iz Londona u [[SAD]]. Mondrian se [[1943.]], kada je imao 71 godinu, preselio u svoj posljednji atelje, u [[New York (grad)|New Yorku]]. Po dolasku odmah je započeo sa provođenjem rasporeda i organiziranjem okoline koja je bila najpogodnija za njegov skroman život i najstimulativnija za njegovo umjetničko stvaranje. Visoke zidove obojio je istom bijelom bojom kojom je obojio stolice i stolove, te kutije koje je izradio i dizajnirao od odbačenih kutija gdje su se držale naranče i jabuke. Vrh stolice obojio je sa istom crvenom bojom kojom je obojio kartonske korice radiofonografa na kojem je puštao svoje omiljene [[jazz]] skladbe. Posjetitelji njegovog posljednjed atelja rijetko su vidjeli više od jednog ili dva platna, no na njihovo divljenje, u ateljeu su je bilo osam velikih kompozicija sastavljenih od papirića koje su njegovom ateljeu, paradoksalno i istovremeno, davali dojam statičnosti i dinamičnosti. To je, kako sam Mondrian kaže, bilo najbolje mjesto u kojem je stanovao. No, tragična stvar je u tome da je on tu boravio samo nekoliko mjeseci zbog njegove smrti u veljači [[1944.]]. Nakon njegove smrti, Harry Holtzman i Fritz Glarner su otvorili Mondrianov atelje na 6 tjedana i sve pažljivo dokumentirali, a nakon zatvaranja, Holtzman je sve kompozicije sa zidova počeo izlagati kao umjetnička djela koja su od tada poznata kao ''Zidna djela''. Od tada ta su djela bila na izložbama u mnogim gradovima i muzejima diljem svijeta. == Smrt == Pri početku [[1944.]] Mondrian je dobio prehladu koja se razvila u pneumoniju. Kada ga je fotograf [[Fritz Glarner]] jednom prilikom posjetio u njegovom ateljeu, našao je Mondriana slabog i bolesnog.<ref name="ReferenceF">Milner, John: ''Mondrian'', str. 224</ref> Ubrzo je prebačen u bolnicu Murray Hill, no Piet Mondrian je umro [[1. veljače]] [[1944]]. u [[New York (grad)|New Yorku]] od posljedica [[upala pluća|pneumonije]] u 72. godini života. Pokopan je na groblju Cypress Hills u [[Brooklyn]]u, [[New York (grad)|New York]]. Njegov zahtjev za dobivanje američkog državljanstva bio je još uvijek na čekanju.<ref name="ReferenceF"/> Shvativši važnost Mondrianovog djela, Harry Holtzman je otvorio Mondrianov njujorški atelje za javnost. Tijekom tih 6 tjedana dok je bio otvoren, Fritz Glarner je njegovo djelo zabilježio fotografijama i filmom. Ovaj jednostavan čin bio je znak poštovanja prema Mondrianu i njegovom utjecaju na američku umjetnost. Godine [[1945.]] je uslijedila retrospektivna izložba u Muzeju moderne umjetnosti u čast Mondrianu. Prva likovna monografija nastala je 9 godina poslije, a napisao ju je Mondrianov prijatelj Michel Seuphor.<ref name="ReferenceF"/> Dana [[3. veljače]] [[1944]]. održana je komemoracija u u Mondrianovu čast na koju je došlo više od 200 ljudi. Među njima su bili: * '''Umjetnici emigranti:''' [[Aleksandar Arčipenko]], [[Herbert Bayer]], [[Marc Chagall]], [[Marcel Duchamp]], [[Max Ernst]], [[Jean Hélion]], [[Frederick Kiesler]], [[Moise Kisling]], [[Fernand Léger]], [[Matta]], [[László Moholy-Nagy]], [[Amédée Ozenfant]], [[Hans Richter]] i [[Kurt Seiligman]]. * '''Američki umjetnici:''' [[Peter Blume]], [[Ilya Bolotowsky]], [[Alexander Calder]], [[Burgoyne Diller]], [[Suzy Frelinghuysen]], [[Fritz Glarner]], [[Carl Holty]], [[Harry Holtzman]], [[Ibram Lassaw]], [[George L.K. Morris]], [[Robert Motherwell]], [[Charles Shaw]], [[Charmion Von Wiegand]] i [[Abraham Walkowitz]]. * '''Ostali poznati gosti:''' [[Valentine Dudendsing]], [[Katherine Dreier]], [[Albert Gallatin]], [[Sigfried Giedion]], [[Clement Greenberg]], [[Peggy Guggenheim]], [[Sam Kootz]], [[Julien Lévy]], [[Henry McBride]], [[Karl Nierendorf]], [[Dwight MacDonald]], [[Hilla Rebay]], [[Meyer Schapiro]], [[James Johnson Sweeny]] i [[James Thrall Soby]]. == Izabrana djela == <div style="-moz-column-count: 2; column-count:2; "> * ''[[Mlin na suncu: Mlin Winkel]]'' (1908.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/m/mondrian/mondrian_mill_sunlight.jpg Vanjska poveznica.]</small> * ''Crveno drvo'' (1908.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian/mondrian_red_tree.jpg.html Vanjska poveznica.]</small> * ''Krizantema'' (1908.) <small>[http://www.art.com/asp/sp-asp/_/pd--10083376/Large_Chrysanthemum_c_1908.htm Vanjska poveznica.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060717020031/http://www.art.com/asp/sp-asp/_/pd--10083376/Large_Chrysanthemum_c_1908.htm |date=2006-07-17 }}</small> * ''Mlin kraj vode'' (1908.) * ''Pejzaž'' (1909.) * ''Crveno drvo'' (1909. - 1910.) * ''Crveni amarilis s plavom pozadinom'' (1910.) * ''Evolucija'' (1910. - 1911.) * ''Crveni mlin'' (1910. - 1911.) <small>[http://www.soho-art.com/cgi-bin/shop/shop.pl?fid=1044454597&cgifunction=form Vanjska poveznica.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120118221545/http://www.soho-art.com/cgi-bin/shop/shop.pl?fid=1044454597&cgifunction=form |date=2012-01-18 }}</small> * ''[[Sivo drvo]]'' (1911.) * ''Horizontalno drvo'' (1911.) * ''Mrtva priroda s posudom za mirodije 1'' ([[kubizam]]) (1911.) <small>[http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html Muzej Guggenheim.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080317083805/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_9.html |date=2008-03-17 }}</small> * ''Mrtva priroda s posudom za mirodije 2'' (pojednostavnjeno) (1912.) <small>[http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html Muzej Guggenheim.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080311063644/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_work_lg_112_11.html |date=2008-03-11 }}</small> * ''Jabuka u cvatu'' (1912.) * ''Kompozicija sa stabilma 2'' (1912. - 1913.) * ''Pejzaž s drvećem'' (1912.) * ''[[Ovalna kompozicija: Slika III]]'' (1914.) * ''[[Kompozicija br. VI (Mondrian)|Kompozicija br. VI]]'' (1914.) * ''Kompozicija br. 3, s obojenim plohama 3'' (1917.) * ''Autoportret'' (1918.) * ''Kompozicija s rešetkom 3: Romboidna kompozicija'' (1918.) * ''Kompozicija s rešetkom 5: Romboidna kompozicija s bojama'' (1919.) * ''Kompozicija s rešetkom 8: Kompozicija u obliku šahovskog polja u tamnim bojama'' (1919.) * ''Kompozicija B'' (1920.) * ''Kompozicija A'' (1920.) <small>[http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian/mondrian_composition_a.jpg.html Vanjska poveznica.]</small> * ''[[Slika I, u crnoj, crvenoj, žutoj, plavoj i svijetloplavoj]]'' (1921.) * ''Slika 3, u narančasto-crvenoj, žutoj, crnoj, plavoj i sivoj'' (1921.) * ''Kompozicija s velikom crvenom plohom, žutom, crnom, sivom i plavom'' (1921.) * ''Slika 2, sa žutom, crnom, plavom, crvenom i sivom'' (1922.) * ''[[Kompozicija s crvenom, crnom plavom i žutom (1928.)|Kompozicija s crvenom, crnom plavom i žutom]]'' (1928.) * ''Kompozicija II s crnim linijama'' (1930.) * ''Romboidna kompozicija s dvije linije '' (1931.) * ''Romboidna kompozicija s četiri žute linije'' (1933.) * ''Kompozicija br. I/Kompozicija C'' (1934. - 1936.) * ''Kompozicija sivo-crvena'' (1935.) * ''Kompozicija (B) u plavoj, žutoj i bijeloj'' (1936.) * ''Kompozicija - bijela, crvena i žuta'' (1936.) * ''Kompozicija s linijama i bojom: III'' (1937.) * ''[[Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom (1937. - 1942.)|Kompozicija sa žutom, plavom i crvenom]]'' (1937. - 1942.) * ''Kompozicija br. 8'' (1939. - 1942.) * ''Kompozicija br. 9 sa žutom i crvenom'' (1939. - 1942.) * ''[[Kompozicija br. 10 (Mondrian)|Kompozicija br. 10]]'' (1939. - 1942.) * ''New York City I'' (nedovršeno) (1941.) * ''New York/Boogie Woogie'' (1941. - 1942.) * ''New York City'' (1942.) * ''[[Broadway Boogie-Woogie]]'' (1942. - 1943.) <small>[http://www.moma.org/collection/browse_results.php?object_id=78682 Muzej moderne umjetnosti.]</small> * ''[[Victory Boogie-Woogie]]'' (nedovršeno) (1942. - 1944.) <small>[http://www.gemeentemuseum.nl/index.php?id=031845&langId=en Gemeentemuseum Den Haag.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080625090752/http://www.gemeentemuseum.nl/index.php?id=031845&langId=en |date=2008-06-25 }}</small> </div> == Izvori == {{izvori}} == Izvori == * Hans Locher: ''Piet Mondrian. Boja, struktura i simbolizam''. Bern-Berlin: Verlag Gachnang & Springer, 1994. {{ISBN|978-3-906127-44-6}} * Faerna, José María, ed. (1995). ''Mondrian: Veliki moderni majstori'', New York: [[Harry N. Abrams, Inc.]] * Mondrian, Piet, [[Harry Holtzman]], ed., i Martin S. James, ed. (1993). ''Nova umjetnost – novi život: Zbirka bilješki Pieta Mondriana'', New York: Da Capo Press * Schapiro, Meyer (1995). ''Mondrian: S ljudskosti apstraktnog slikarstva'', New York: George Braziller * Joosten, Joop J. i Welsh, Robert P. (1998). ''Piet Mondrian: Catalogue Raisonné'' New York: Harry N. Abrams, Inc. * Bax, Marty (2001). ''Kompletni Mondrian'', Hampshire: Lund Humphries * Deicher, Susanne: ''Mondrian'', TASCHEN-ova likovna monografija, {{ISBN|978-953-300-007-7}} * Milner, John: ''Mondrian'', Phaidon Press Limited, 1992. {{ISBN|0-7148-3167-0}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Piet Mondrian}} * [http://www.mondriantrust.com Mondrian fond] * [http://www.artmuseums.harvard.edu/mondrian/ Piet Mondrian: Transatlantske slike] * [http://www.artchive.com/artchive/M/mondrian.html Mondrian na Artchiveu] * [http://www.abcgallery.com/M/mondrian/mondrian.html Piet Mondrian na Olga's Galleryju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090228193044/http://www.abcgallery.com/M/mondrian/mondrian.html |date=2009-02-28 }} * [http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_112_0.html Guggenheim NY - Kolekcija Mondrianovih djela] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060106080426/http://www.guggenheimcollection.org/site/artist_works_112_0.html |date=2006-01-06 }} * [http://www.suphawut.com/art/western/piet_mondrian.htm ''Piet Mondrian, njegovo djelo i De Stijl''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050606074713/http://www.suphawut.com/art/western/piet_mondrian.htm |date=2005-06-06 }} * [http://www.snap-dragon.com/mondrian_biography.htm ''Mondrian - biografija''] {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} {{Lifetime|1872|1944|Mondrian, Piet}} [[Kategorija:Nizozemski slikari]] [[Kategorija:Slikari kubizma]] [[Kategorija:Biografije, Amersfoort]] 7m42kv6ybayl2v6c9iexz0hfx3kyi50 Total War 0 58184 42586292 42253434 2026-04-29T14:59:04Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586292 wikitext text/x-wiki '''Total War''' je naziv za seriju [[videoigra|kompjuterskih igara]] koju je razvila britanska kompanija Creative Assembly, a koja se smatra jednom od najpopularnijih u posljednjih nekoliko godina. Igre su radnjom smještene u različite historijske ere te žanrovski kombiniraju [[strategija na poteze|strategiju na poteze]] (TBS) - u segmentu kojim igrač upravlja resursima svoje države/plemena/frakcije - i [[real-time taktika|taktike u stvarnom vremenu]] prilikom vođenja bitaka. Serija se sastoji od sljedećih naslova (poredanih kronološki): * [[Shogun: Total War]], s radnjom smještenom u Japan 16. vijeka; ** ekspanzija ''Mongol Invasion'' s radnjom smještenom u 13. vijek u okviru izdanja poznatog kao ''Warlord Edition'' * [[Medieval: Total War]], s radnjom smještenom u [[srednji vijek|srednjovjekovnu]] [Evropa|Evropu]: ** ekspanzija ''Viking Invasion'', s radnjom smještenom na [[Britanski otoci|Britansko Otočje]] u okviru izdanja ''Battle Collection'' * [[Rome: Total War]], s radnjom smještenom u Mediteran u doba [[Rimska Republika|Rimske Republike]]; ** ekspanzija ''Barbarian Invasion'', s radnjom smještenom u doba pad Rimskog Carstva|pada Rimskog Carstva; ** ekspanzija ''Alexander'', s radnjom smještenom u doba [[Aleksandar Veliki|Aleksandra Velikog]] * [[Medieval II: Total War]], nastavak, odnosno poboljšana verzija [[Medieval: Total War]] ** ekspanzija ''Medieval II: Total War: Kingdoms'' sadrži četiri različita scenarija. * [[Empire: Total War]], s radnjom smještenom u Evropu i okolna područja u [[18. vijek]]u. * [[Napoleon Total War]], s radnjom smještenom u vremenu [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonaparta]] * [[Shogun 2 Total War]] ,nastavak, odnosno poboljšanje Shogun Total War-a == Vanjske veze == {{Commonscat|Total War}} * [http://www.totalwar.com/ Official ''Total War'' site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907134831/http://www.totalwar.com/ |date=2008-09-07 }} * [http://www.totalwarblog.com/ Official ''Total War'' blog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111004031055/http://www.totalwarblog.com/ |date=2011-10-04 }} * {{dmoz|Games/Video_Games/Strategy/Turn-Based/Total_War_Games|Total War Games}} [[Kategorija:4X video igre]] 61837oe6xfzofhbzqs4okhkayjdxznx Višnjica (Palilula) 0 62150 42586386 42554011 2026-04-30T02:32:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586386 wikitext text/x-wiki {{slično|||Višnjica}} {{Gradska četvrt | naziv = Višnjica | slika = Višnjica.jpg | opis_slike = Višnjica sa brda. | grad = [[Beograd]] | opština = [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]] | površina = | stanovništvo = 3.611 | stanovništvo_godina = 2002 | gustina = | mapa = Belgrade | gšir = 44.830833 | gduž = 20.547778 }} '''Višnjica''' je naselje u [[Beograd]]u, glavnom gradu [[Srbija|Srbije]]. Sastavni je deo opštine [[Opština Palilula (Beograd)|Palilula]]. == Lokacija == Višnjica je locirana na desnoj obali Dunava, i pruža se gotovo 5 kilometara, od [[Rukavac|Rukavca]] i [[Ada Huja|Ade Huje]], pa sve do [[Bela Stena|Bele Stene]], ade u [[Dunav]]u, veoma popularna i posećena za vreme leta. Naselje Višnjica se razvijalo od severnog dela Višnjičkog brda, pa sve do reke Dunav, ali danas sačinjava prigradsko naselje koje je u sastavu [[Beograd]]a. U blizini Višnjice su naselja Ada Huja, [[Rospi Ćuprija]] i [[Karaburma]]. Glavna ulica koja vezuje Višnjicu sa Beogradom zove se [[Višnjička]]. == Historija == Prema [[Feliks Kanic|Kanicu]], prvi značajniji kastel rimskog podunavskog [[limes]]a nalazio se istočno od višnjičke crkve Sv. Nikole (izgrađene 1838)<ref name="k133">Kanic, 133</ref>. Nedaleko se nalazio kamenolom čiji je materijal Kanic prepoznao na ostacima ''Aureus Mons''-a blizu [[Seone|Seona]]<ref>Kanic, 155</ref> (v. i [[Zlatno brdo]]) i ''Vinceia''-e<ref>Kanic, 157</ref> kod Smedereva. U vreme [[Justinijan I. Veliki|Justinijana]] je podignuto (obnovljeno?) jako utvrđenje ''Ad Octavum'', pravougaonog oblika 180 × 100 metara, sa tragovima stambenih zgrada a zapadno od njega je otkrivena i nekropola. Teren je bio nastanjen do kasnog srednjeg veka<ref>[http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/palilula/utvrdjenje_ad_octavum.html Kulturna dobra Beograda]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, Археолошко налазиште Утврђење Ad Оctavum, Вишњица, beogradskonasledje.rs (pristup 19.5.2013.)</ref>. Kanic je primetio i neistražene zidine kod Višnjice za koje se smatralo da su ostaci letnjikovca [[Đurađ Branković|Đurđa Brankovića]] koji je tu i u južnijoj Kaluđerici, po predanju, koristio tople izvore<ref name="k133"/>. Pošto se blizu Višnjice Dunav znatno sužava, bilo je to mesto za njegov prolaz - npr. [[1595]] Turci su tuda upadali u Banat, a [[Eugen Savojski]] [[1717]]. radi opsade Beograda<ref name="k133"/>. Do [[1970]]-ih Višnjica je bila [[selo]] van Beograda. Od 1970, Višnjica je zajedno sa [[Mirijevo]]m, [[Mali Mokri Lug|Malim Mokrim Lugom]], [[Veliki Mokri Lug|Velikim Mokrim Lugom]], selom Rukava, [[Jajinci]]ma, [[Kijevo]]m i drugim prigradskim naseljima, priključena Beogradu. Ovim priključenjem, dobila je naziv "mesna zajednica". Stanovništvo Višnjice: {| {{prettytable}} !width="100" style="background: #ffdead;"|Popis !width="70" style="background: #ffdead;"|broj stanovnika |- |1921 || 1,688 |- |1971 || 5,429 |- |1981 || 7,463 |- |1981 || 7,463 |- |2002 || 8,497 |} Mlađi meštani Višnjicu nazivaju i "CherryLand". U sastavu Višnjice se nalazi i [[Višnjička Banja]], koja je dobila naziv 'banja' jer se u njoj nalazi lekoviti izvor vode bogate [[sumpor]]om. Ovaj deo Višnjice je malo urbaniji i savremeniji. Postoje dve pretpostavke o poreklu imena Višnjica. Prema nekima, Višnjica datira još iz vremena Turaka, kada je Višnjica bila turski sandžak tj. baza. Jedna devojka se ubila (zbog neostvarene ljubavi), jer joj Turci nisu dozvoljavali da se uda za čoveka kojeg je volela. Ta devojka se zvala Višnja. Ovo je možda mit, ali neki meštani ovo smatraju za istinu. Većina meštana takođe smarta da ime potiče zbog mnogobrojnih polja voćnjaka [[višnja|višnje]], koja jako dobro uspeva na ovom zemljištu. == Višnjička Banja == Višnjička Banja je u sastavu Višnjice i nalazi se na zapadnom kraju Višnjice, a na južnom se graniči sa grobljem i brdom po imenu Lešće. Iako je bila bogata mnogim izvorima, danas Bišnjica ima samo tri izvora, dok su ostali zatvoreni ili pretvoreni u kanalizaciju. == Izvori u Višnjici == Postoje tri izvora u Višnjici. Jedan se nalazi u Višnjičkoj Banji i bogat je sumporom, a preostala dva su izvori hladne, pitke vode. Iako postoje govorkanja da voda nije za piće, meštani često rizikuju. Izvor bogat sumporom je beoma posećen od strane starijih meštana. == Višnjičko Polje == U 2007. je predviđenja gradnja naselja Višnjičko Polje, prvog planskog naselja posle dvadesetak godina u Beogradu. Regulisan je prostor površine 81 hektar, između Slanačkog puta (sever), zaštitne zone prema groblju Lešće (istok i jugoistok), Mirijevskog brda (jug) i planirane saobraćajnice između Autoputa i budućeg mosta preko Ade Huje (zapad). Moguća je gradnja 900.000 kvadratnih metara, uglavnom za 7.500 stanova<ref>[http://www.beograd.org.rs/cms/view.php?id=1277463 Predviđena izgradnja 7.500 stanova u naselju „Višnjičko polje”]{{Dead link|date=April 2025 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}, beograd.rs, 03. jun 2007.</ref>. Rekonstruisane ciglane "Rekord" i "Kozara" bi bile centri naselja, rupa nastala eksploatacijom gline bi postala rezervat biljnog i životinjskog sveta<ref>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/11/01/srpski/BG05103101.shtml Mali grad u Beogradu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120303095119/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2005/11/01/srpski/BG05103101.shtml |date=2012-03-03 }}, glas-javnosti.rs,</ref><ref>[http://www.yu-build.rs/index.php/200706082437/Gradjevinarstvo/Grad-u-Visnjickom-polju.htm Grad u Višnjičkom polju] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250710042140/http://www.yu-build.rs/index.php/200706082437/Gradjevinarstvo/Grad-u-Visnjickom-polju.htm |date=2025-07-10 }}, yu-build.rs, 08. juni 2007.</ref>. == Fusnote == {{reference}} === Literatura === Feliks Kanic, ''Srbija - Zemlja i stanovništvo'', SKZ Beograd 1985 == Korisni linkovi == * [http://www.palilula.org.sr/sr/MZ/visnjica.shtml Ulice u Višnjici]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (mrtav link) * [http://www.palilula.org.sr/sr/MZ/visnjicka_banja.shtml Ulice u Višnjičkoj Banji]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (mrtav link) {{Palilula}} {{Commonscat|Višnjica}} [[Kategorija:Beogradska naselja]] [[Kategorija:Opština Palilula (Beograd)]] 929nanz4wkd4bek80n4ujm65lqbqvq7 Velika bijela psina 0 62573 42586343 42503746 2026-04-29T23:07:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586343 wikitext text/x-wiki {{Taksokvir | boja = pink | naziv = Velika bela ajkula | raspon_fosila = <small>[[Miocen]] do danas</small><ref name="TPDB">[http://paleodb.org/cgi-bin/bridge.pl?action=checkTaxonInfo&taxon_no=83173&is_real_user=1 paleodb.org] {{en}} Carcharodon carcharias (great white shark)</ref> | status = {{StatusOsjetljivi}} | status_ref = <ref>[http://www.iucnredlist.org/details/3855 www.iucnredlist.org] {{en}} Status ugroženosti</ref> | trend = unknown | status_system = iucn2.3 | slika = Whiteshark-TGoss1.jpg| | opis_slike = Velika bela ajkula blizu ostrva [[Gvadalupe]] | slika_širina= 250px | regnum = [[Animal]]ia | phylum = [[Svitkovci|Chordata]] | classis = [[Hrskavičnjače|Chondrichthyes]] | subclassis = [[Elasmobranchii]] | ordo = [[Lamniformes]] | familia = [[Lamnidae]] | genus = '''''Carcharodon''''' | genus_autorstvo = [[Andrew Smith (zoologist)|Smith]], 1838 | species = '''''C. carcharias''''' | dvoimeno = ''Carcharodon carcharias'' | dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|L.]], 1758 | karta_raspon = Carcharodon carcharias distmap.svg | karta_raspon_širina = 250px | karta_raspon_opis = Rasprostranjenost (crveno) }} '''Velika bela ajkula''', ''Carcharodon carcharias'', takođe poznata i kao '''bela ajkula''' je vrsta [[morski pas|ajkule]] iz reda Lamniformes<ref name=fishbase>[http://fishbase.mnhn.fr/Summary/SpeciesSummary.php?id=751 fishbase.mnhn.fr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090318042408/http://fishbase.mnhn.fr/Summary/SpeciesSummary.php?id=751 |date=2009-03-18 }} {{en}} Carcharodon carcharias</ref>. Može se naći u svim [[ocean|okeanima]]. Dostiže dužine od 6 i više [[metar]]a i težinu od 2,250 [[kilogram|kg]], što je čini najvećim [[karnivor|predatorom]] među [[riba]]ma<ref name=BBC>[https://archive.today/20130706215105/www.bbc.co.uk/nature/wildfacts/factfiles/179.shtml www.bbc.co.uk] {{en}} Bi-Bi-Si: Velika bela ajkula</ref>. Jedina je preživela vrsta iz roda ''Carcharodon''. == Taksonomija == [[Datoteka:Palaeocarcharodon orientalis 2.jpg|thumb|left|100px|Zub velike bele ajkule]] [[Carolus Linnaeus|Karl fon Line]] dao je velikoj beloj ajkuli prvi naučni naziv ''Squalus carcharias'' [[1758]]. godine. [[Ser Endru Smit]] je ovoj vrsti dao ime ''Carcharodon'' [[1833]], i [[1873]]. ovo ime je indetifikovano sa [[Carolus Linnaeus|Lineovim]] nazivom, pa je trenutno naučno ime ''Carcharodon carcharias'' bilo gotovo. Reč ''Carcharodon'' potiče id [[grčki jezik|grčkih]] reči ''karcharos'', što znači šiljast ili oštar, i ''odous'', što znači zub.<ref name="abc">[http://sacoast.uwc.ac.za/education/resources/envirofacts/greatwhite.htm sacoast.uwc.ac.za] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070621000224/http://sacoast.uwc.ac.za/education/resources/envirofacts/greatwhite.htm |date=2007-06-21 }} {{en}} Dobavljeno dana 2007-07-09</ref> == Opis == [[Datoteka:Carcharodon carcharias01.jpg|thumb|left|190px|Velika bela ajkula]] Velika bela ajkula ima beli stomak i siva leđa. Te boje otežavaju plenu da uoči ajkulu na licu mesta. Ima dugu i šiljastu njušku, a snažni zubi su joj trouglasti i reckasti.<ref name="BBC"/> Maksimalna dužina koju dostižu mužjaci velikih belih ajkula je 792 [[centimetar|cm]], a ženke 430 [[centimetar|cm]]. Najveća težina koja je zabeležena kod velikih belih ajkula je 3,400 [[kilogram|kg]], a životni vek im je maksimalno 36 godina.<ref name="fishbase"/> Rastu 25 do 30 [[centimetar]]a godišnje. == Rasprostranjenost == Gotovo sve velike bele ajkule žive u obalnim i priobalnim vodama koje imaju temperaturu između 12 i 24 °[[Celzijus (jedinica)|C]] (54 ° do 75 ° [[Fahrenheitova termometarska skala|F]]). Najviše ih ima pri obalama južne [[Australija|Australije]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kalifornija|Kalifornije]], ostrva [[Gvadalupe]], a ređe su u [[Sredozemno more|Sredozemnom]] i [[Jadransko more|Jadranskom]] moru, kao i oko [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]<ref>[http://www.timesonline.co.uk/tol/news/uk/science/article5471468.ece www.timesonline.co.uk]{{Dead link|date=October 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{en}} Istraživanja velikih belih ajkula na Novom Zelandu</ref>, gde su zaštićena vrsta. Takođe se ponekad mogu naći u tropskim vodama, kao i na [[Karibi]]ma, te su primećene i u vodama [[Mauricijus]]a, [[Madagaskar]]a, [[Kenija|Kenije]] i [[Sejšeli]]ja.<ref>[http://www.cites.org/eng/cop/11/prop/48.pdf www.cites.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081209012120/http://www.cites.org/eng/cop/11/prop/48.pdf |date=2008-12-09 }}{{en}} Tekst o velikim belim ajkulama</ref> Može se naći i na dubinama do 1280 [[metar]]a, ali obično ne živi tako duboko. Najčešće živi do dubine od 900 [[metar]]a. Živi u slanoj, ali i u [[braktična voda|braktičnoj vodi]].<ref>[http://zipcodezoo.com/Animals/C/Carcharodon_carcharias/ zipcodezoo.com] {{en}} Carcharodon carcharias (Great White Shark)</ref><sup id="inlineaa" class="reference">[[#notea|[a]]]</sup> == Zanimljivosti == * [[2007]]. godine je tridesetdevetogodišnju ženu napala velika bela ajkula dok je sa bebom šetala u plićaku na plaži Vara u Zapadnoj [[Australija|Australiji]]. Ajkula ju je ugrizla za list noge, a žrtva je ipak preživela napad. U međuvremenu iznad zaliva Pletenberg u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] bračni par koji je bio na medenom mesecu i nalazio se u helikopteru imao je prilike da posmatra bliski susret petorice surfera i velike bele ajkule. Pilot helikoptera Glen Braun ugledao je ajkulu dugu tri i po metra. Braun je video kako se ajkula približava surferima na oko 50 [[m]] od obale. Kada se ajkula približila na oko pet metara od njih, Braun je usmerio helikopter između ajkule i surfera, i tako je oterao.<ref>[http://www.blic.rs/svet.php?id=3869 www.blic.rs] Pilot spasao surfere od velike bele ajkule</ref> == Napomene == <div class="references-small" style="-webkit-column-width:70em; -moz-column-width:70em; column-width:70em;"> <ol class="references" style="list-style-type:lower-alpha;"> <li id="notea"> '''[[#inlinea|^]]''' Braktična voda: Mešana slana i slatka voda </ol> </div> == Reference == {{reflist}} == Preporučena literatura == * ''Sharks of the World''. Leonard Compagno, Marc Dando y Sarah Fowler, Princeton University Press, 1984. * ''The Great White Shark''. Richard Ellis y John E. McCosker, Stanford University Press, 1991. * ''Guía de los tiburones de aguas ibéricas, Atlántico nororiental y Mediterráneo''. Juan A. Moreno, Ediciones Omega, 2004. * Adams, Douglas H., Michael E. Mitchell, and Glenn R. Parsons. 1994. Seasonal Occurrance of the White Shark, Carcharodon carcharias, in Waters off the Florida West Coast, with Notes on Its Life History. Mar. Fish. Rev., 56(4): 24-28. * Ainley, David G., Craig S. Strong, Harriet R. Huber, T. James Lewis, and Stephen J. Morrell. 1981. Predation by Sharks on Pinnipeds at the Farallon Islands. Fish. Bull., 78: 941-945. * Ames, Jack A., and G. Victor Morejohn. 1980. Evidence of White Shark, Carcharodon carcharias, Attacks on Sea Otters, Enhydra lutris. Calif. Fish and Game, 66(4): 196-209. == Povezano == * [[Morski pas|Ajkula]] * [[Zambezi ajkula]] * [[Bodljikave ajkule]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Carcharodon carcharias}} * [http://www.jawshark.com/great_white_fatalities_by_country_usa.html Napadi na ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080526013317/http://www.jawshark.com/great_white_fatalities_by_country_usa.html |date=2008-05-26 }} {{en}} * [http://www.onewhale.com/sharks.htm Crtani filmovi o velikim belim ajkulama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081202022954/http://www.onewhale.com/sharks.htm |date=2008-12-02 }} {{en}} * [http://www.facebook.com/pages/Great-white-shark/29045609290?sid=dc41db1eebed6196a00f80ee12cb97f5&ref=s#/photo.php?pid=820743&op=1&o=global&view=global&subj=29045609290&id=551954797 Čeljusti velike bele ajkule (slika)] {{en}} * [http://www.eol.org/pages/213726?category_id=13 Nazivi velike bele ajkule na svim jezicima] {{en}} {{Drugi projekti | commons = Carcharodon carcharias | wikispecies = Carcharodon carcharias | wiktionary = }} [[Kategorija:Morski psi]] 4z4313syim4le1qh7z10m012bk675hu Jugoslavenstvo 0 77940 42586381 41361900 2026-04-30T02:01:16Z Dwina744 178014 +literatura 42586381 wikitext text/x-wiki '''Jugoslavenstvo''' ili '''jugoslovenstvo''' predstavlja verovanje o etničkom, jezičnom i kulturnom jedinstvu Južnih Slavena, podrška njihovom ujedinjenju i/ili verovanje da Južni Sloveni jesu, ili da treba da budu jedna nacija.<ref name=OsporavanaZemlja>Đilas, Aleksa (1990). [http://www.djilas.rs/Knjige/OSPORAVANA-ZEMLJA.pdf Osporavana zemlja: Jugoslovenstvo i revolucija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130711081913/http://www.djilas.rs/Knjige/OSPORAVANA-ZEMLJA.pdf |date=2013-07-11 }} Književne novine str. 37. {{ISBN|86-391-0071-3}}.</ref> Jugoslavenstvo se kasnije razvilo kao politički pokret među Južnim Slavenima.<ref name=Yugoslavism>[[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (2003). [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Yugoslavism: Histories of a Failed Idea, 1918-1992.] (na engleskom) Hurst C & Co Publishers Ltd. str. 12. {{ISBN|1-85065-663-0}}.</ref> Jugoslavenstvo se kao ideologija uobličilo u 19. vijeku kao svojevrsni ogranak [[panslavenstvo|panslavenstva]].{{činjenica}} Jugoslavenstvo u svom ekstremnom obliku je poznato kao '''integralno jugoslavenstvo''', odnosno pod time se podrazumijeva negacija postojanja posebnih južnoslavenskih naroda koji se smatraju tek "plemenima" odnosno integralnim dijelovima jedinstvene [[nacija|nacije]] pod nazivom [[Jugoslaveni]]. Ono je bilo karakteristično za [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] za vrijeme [[šestojanuarska diktatura|šestojanuarske diktature]]. Jugoslavenstvo je zadobilo težak udarac kada je početkom 1990-ih došlo do [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]], s obzirom na široko uvriježeno mišljenje kako je tim događajima trajno kompromitiran koncept bilo kakve zajedničke države južnoslavenskih naroda. Kao alternativa jugoslavenstvu se od tog perioda spominje i [[Evropska unija|Evropska Unija]] kao optimalniji državnopravni okvir za zajednički život Južnih Slavena. == Povezano == * [[Jugonostalgija]] * [[Jugosfera]] * [[Jugoslavistika]] * [[Jugoslavenski odbor]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Markovina, Dragan: Jugoslavenstvo poslije svega. Zemun 2015. * Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982. {{Panslavizam}} [[Kategorija:Panslavizam]] [[Kategorija:Jugoslavenstvo| ]] [[Kategorija:Jugoslavija]] [[Kategorija:Političke ideologije]] 11qsphpr87h05tdovzqpuzmqim41ny8 The best of Riblja čorba (Fish dish) 0 97688 42586274 41831177 2026-04-29T12:01:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586274 wikitext text/x-wiki {{Album |ime_albuma = The best of Riblja čorba (Fish dish) |ime_glazbenika = [[Riblja čorba]] |vrsta = kompilacija |s_albuma = |slika = Best of.jpg |žanr = |datum = |snimanje = |trajanje = |izdavač = PGP RTB |producent = |recenzija = |album_prije = [[Priča o ljubavi obično ugnjavi]] |godina0 = 1988. |godina = 1989. |album_poslije = [[Koza nostra]] |godina2 = 1990. }} '''''The best of Riblja čorba (Fish dish)''''', kompilacijski album [[Srbija|srpskog]] rock sastava [[Riblja čorba]]. Objavljen je [[4. 6.|4. lipnja]] [[1989]]. u izdanju diskografske kuće [[PGP RTB]].<ref name=rib>{{cite web|url=http://www.riblja-corba.com/home/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=124|title=''Diskografija''|language=srpski}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Riblja-corba.com (30. kolovoza 2010.)</ref> == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Baby, baby i don't wanna cry | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 = | skladba2 = Dobro jutro | napomena2 = | autor2 = | tekst2 = | glazba2 = | extra2 = | trajanje2 = | skladba3 = Nemoj da ideš mojom ulicom | autor3 = | tekst3 = | glazba3 = | extra3 = | trajanje3 = | skladba4 = Jedan čovek | napomena4 = | autor4 = | tekst4 = | glazba4 = | extra4 = | trajanje4 = | skladba5 =Sutra me probudi | napomena5 = | autor5 = | tekst5 = | glazba5 = | extra5 = | trajanje5 = | skladba6 = Amsterdam | napomena6 = | autor6 = | tekst6 = | glazba6 = | extra6 = | trajanje6 = | skladba7 = Crno je dole | napomena7 = | autor7 = | tekst7 = | glazba7 = | extra7 = | trajanje7 = | skladba8 = Prokleto sam | napomena8 = | autor8 = | tekst8 = | glazba8 = | extra8 = | trajanje8 = | skladba9 = Svirao je Dejvid Bovi | napomena9 = | autor9 = | tekst9 = | glazba9 = | extra9 = | trajanje9 = | skladba10 = Zadnji voz za Čačak | napomena10 = | autor10 = | tekst10 = | glazba10 = | extra10 = | trajanje10 = | skladba11 = Kad padne noć (upomoć) | napomena11 = | autor11 = | tekst11 = | glazba11 = | extra11 = | trajanje11 = | skladba12 = Lud sto posto | napomena12 = | autor12 = | tekst12 = | glazba12 = | extra12 = | trajanje12 = | skladba13 = Član mafije | napomena13 = | autor13 = | tekst13 = | glazba13 = | extra13 = | trajanje13 = | skladba14 = Da, to sam ja | autor14 = | tekst14 = | glazba14 = | extra14 = | trajanje14 = | skladba15 = Avionu slomiću ti krila | napomena15 = | autor15 = | tekst15 = | glazba15 = | extra15 = | trajanje15 = | skladba16 = Još jedna cigareta pre spavanja | napomena16 = | autor16 = | tekst16 = | glazba16 = | extra16 = | trajanje16 = | skladba17 = Lupa bubanj zveči zvečka | napomena17 = | autor17 = | tekst17 = | glazba17 = | extra17 = | trajanje17 = | skladba18 =Celu noć te sanjam | napomena18 = | autor18 = | tekst18 = | glazba18 = | extra18 = | trajanje18 = }} == Izvori == {{Izvori}} {{Riblja čorba}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Albumi sastava Riblja čorba]] [[Kategorija:Albumi 1989.]] sd3bv490zkjg421ohg4iqa9m6htu915 Zadnji voz za Čačak 0 97695 42586425 41832026 2026-04-30T09:13:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586425 wikitext text/x-wiki {{Infobox Single | | Name = Zadnji voz za Čačak | Cover = | Artist = [[Riblja Čorba]] | from Album = | Released = May 13, 1987 | Recorded = [[1987]] | B-side = "Lud sto posto" | Format = [[7" single]] | Genre = [[Hard rock]] | Length = 2:44 | Label = [[PGP-RTB]] | Writer = | Producer = | Certification = | Misc = {{Extra chronology | Artist = [[Riblja Čorba]] singles | Type = singles | Last single = "[[Nesrećnice nije te sramota]]"<br />(1987) | This single = '''"Zadnji voz za Čačak"'''<br />([[1987]]) | Next single = }} }} '''''Zadnji voz za Čačak''''', šesta [[singl]] ploča [[Srbija|srpskog]] rock sastava [[Riblja čorba]]. Objavljena je [[13. svibnja]] [[1987.]] u izdanju diskografske kuće [[PGP RTB]] i novina Ekspres Politika kao promo singl.<ref name=rib>{{cite web|url=http://www.riblja-corba.com/home/index.php?option=com_wrapper&view=wrapper&Itemid=124|title=''Diskografija''|language=srpski}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Riblja-corba.com (20. kolovoza 2010.)</ref> Na '''B''' strani nalazi se pjesma ''"Lud sto posto"''. == Popis pjesama == {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = A strana | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Zadnji voz za Čačak | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 =2:44 }} {{Popis pjesama | collapsed = | naslov = B strana | extra_stupac = | ukupno_trajanje = | sve_napisao = | svi_tekstovi = | sva_glazba = | autor_pjesme = | autor_teksta = | autor_glazbe = | skladba1 = Lud sto posto | napomena1 = | autor1 = | tekst1 = | glazba1 = | extra1 = | trajanje1 = 4:15 }} == Izvođači == * [[Bora Đorđević]] - vokal * [[Miša Aleksić]] - bas gitara * [[Vidoja Božinović]] - gitara * [[Nikola Čuturilo]] - gitara * [[Vicko Milatović]] - bubnjevi == Izvori == {{Izvori}} {{Riblja čorba}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Singlice 1987.]] a0vf3qxrviu0hbzgypuoob7ws3i9j8a Wonder Woman 0 98847 42586420 42584829 2026-04-30T07:43:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586420 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} '''Wonder Woman''' (na [[engleski|engleskom]] doslovno: "Žena čudo") je fiktivni lik [[superheroina|superheroine]] koju je stvorio [[William Moulton Marston]] i koja pripada univerzumu [[DC Comics]]. Prvi put se pojavila u decembru 1941. u [[strip]]u objavljenom u [[All Stars Comics]] #8, a njene pustolovine DC objavljuje u svojim stripovima - uz kraći prekid 1986. godine - do današnjeg dana. Wonder Woman je [[Amazonke (DC Comics)|Amazonka]] (temeljena na [[Amazonke|Amazonkama]] iz [[grčka mitologija|grčke mitologije]]) obdarena [[nadljudska snaga|nadljudskom snagom]], super-brzinom, super-izdržljivošću i mogućnošću leta. Izuzetno je vješta u borbi prsa o prsa i dobro se snalazi u taktici. Također posjeduje životinjsku lukavost i sposobnost razumijevanja životinja, što je u prošlosti prikazivano kao sposobnost komunikacije sa životinjama. Posjeduje [[Laso istine]] kojim prisiljava njime uhvaćene osobe da govore istinu, par [[narukvice Wonder Woman|neuništvih narukvica]], tijaru koja služi kao projektil i [[nevidljivi avion]]. S obzirom da je njen lik stvoren u vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u [[SAD]], Wonder Woman se ispočetka sukobljavala s vojnim snagama [[Sile Osovine|Osovine]] kao i nizom [[supernegativac]]a. Nakon što se rat završio, dio njenih pustolovina se i dalje bavio drugim svjetskim ratom, dok su druge bile smještene u suvremeno doba. Wonder Woman se također pojavljivala u stripovima o [[Justice Society]] (od 1941) kao i [[Justice League]] (od 1960). Wonder Woman, koji mnogi smatraju fizički najatraktivnijom strip-superheroinom je sa vremenom dobila status [[feminizam|feminističke]] ikone. Osim u stripovima, lik Wonder Woman je stekla i popularnost zahvaljujući [[Wonder Woman (TV serija)|TV-seriji]] 1970-ih u kojoj je njen lik tumačila [[Lynda Carter]], kao i animiranim serijama ''[[Super Friends]]'' i ''[[Justice League (TV serija)|Justice League]]''. 2016. se u tumačenju [[Gal Gadot]] pojavila kao lik u ''[[Batman v Superman: Dawn of Justice]]'', filmu iz ciklusa [[DC Extended Universe]] kojem pripada i film ''[[Wonder Woman (film, 2017)|Wonder Woman]]'' iz 2017. gdje je glavna protagonistica. == Vanjske veze == * [http://www.dccomics.com/sites/wonderwoman/ Wonder Woman Official website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208202316/http://www.dccomics.com/sites/wonderwoman/ |date=2012-02-08 }} at DC Comics.com * [http://dccomics.com/dcu/heroes_and_villains/?hv=origin_stories/wonder_woman&p=1 Origin story of Wonder Woman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120124180351/http://www.dccomics.com/dcu/heroes_and_villains/?hv=origin_stories%2Fwonder_woman&p=1 |date=2012-01-24 }} at DC Comics.com * [http://www.carolastrickland.com/comics/wwcentral/index.html Carol A. Strickland's Wonder Woman site] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210126052536/http://www.carolastrickland.com/comics/wwcentral/index.html |date=2021-01-26 }} * [http://amazonarchives.com/index2.htm AmazonArchives.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626131956/http://amazonarchives.com/index2.htm |date=2015-06-26 }} * [http://www.comicbookresources.com/?page=column&id=36 Wonder of Wonders] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160819061852/http://www.comicbookresources.com/?page=column&id=36 |date=2016-08-19 }} * {{Cite web | first=Joshua | last=Glen | url=http://www.boston.com/news/globe/ideas/articles/2004/04/04/wonder_working_power/ | title=Wonder-working Power | work=[[The Boston Globe]] | date = 4. 04. 2004.}} * {{Cite web | last=Malcom | first=Andrew H. | url=http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E0CE1DF1539F93BA25751C0A964958260&sec=&spon=&pagewanted=print | title=She's Behind the Match For That Man of Steel | work=[[The New York Times]] | date = 18. 02. 1992.}} {{Wonder Woman}} {{Justice League}} {{Authority control}} [[Kategorija:Wonder Woman| ]] [[Kategorija:Likovi iz serijala o Justice League]] [[Kategorija:Filmski likovi]] [[Kategorija:Animirani likovi]] [[Kategorija:Likovi iz TV-serija]] [[Kategorija:Likovi iz videoigara]] [[Kategorija:Književni likovi]] [[Kategorija:Superheroji]] [[Kategorija:Fiktivni osvetnici]] [[Kategorija:Fiktivna božanstva]] [[Kategorija:Fiktivno plemstvo]] [[Kategorija:Fiktivni monarsi]] [[Kategorija:Fiktivni vojnici]] [[Kategorija:Fiktivni naučnici]] [[Kategorija:Fiktivni liječnici]] [[Kategorija:Fiktivni LGBT likovi]] b322jvda372m54qpk6bn2eg81e2w8qn Torcida 0 111525 42586289 42495202 2026-04-29T14:34:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586289 wikitext text/x-wiki {{otheruses}} [[Datoteka:The_Hajduk_Split_-_Dinamo_Zagreb_derby.jpg|thumb|300px|Koreografija Torcide tijekom [[vječni derbi|vječnog derbija]].]] [[Datoteka:Pauci-Hajduk.JPG|thumb|300px|Koreografija Torcide posvećena [[4. gardijska brigada "Pauci"|4. gardijskoj brigadi]], na utakmici [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] - [[FK Budućnost Podgorica|Budućnost]], [[UEFA Europska Liga|Kup UEFA]], [[2. 8.|2. kolovoza]] [[2007]].]] '''Torcida''' je navijačka skupina [[HNK Hajduk Split|Hajduka]], osnovana [[28. 10.|28. listopada]] [[1950]]. godine.<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040401/mozaik01.asp Torcida - najstarija navijačka skupina]</ref> Klub navijača djeluje na adresi ''Zrinsko-Frankopanska 17, Split''. Slogan navijača je "Hajduk živi vječno", kojim se svjedoči o dugoj i kontinuiranoj tradiciji imena koje opstoji bez promijene od osnivanja do danas (države i lige su propadale, Hajduk "živi vječno"). Članovi Torcide kao i ostali najvatreniji navijači kluba okupljaju se na [[Gradski stadion u Poljudu|poljudskom]] sjeveru odakle gromoglasnim navijanjem bodre svoj klub. == Historija == === Osnivanje i počeci === Osnivanju Torcide prethodilo je organizirano navijanje još od osnivanja Hajduka 1911. godine. Prvi organizirani odlazak navijača na domaće gostovanje zabilježeno je [[1927]]. protiv [[HAŠK]]-a u [[Zagreb]]u, a na inozemno gostovanje [[1936]]. protiv ''Rome'' u [[Rim]]u. Torcida je osnovana [[1950]]., uoči [[fudbal|nogometne]] utakmice sa [[FK Crvena zvezda Beograd|Crvenom Zvezdom]]. Splitski studenti koji su studirali u [[Zagreb]]u željeli su napraviti dotada neviđen spektakl kako bi pomogli svojim ljubimcima i u tome su i uspjeli. Po uzoru na [[brazil]]ske navijačke skupine koje su u to vrijeme postale poznate (te godine se u igralo obnovljeno [[Svjetsko nogometno prvenstvo]] u [[Rio de Janeiro|Rio de Janeiru]]), Hajduk je [[29. 10.|29. listopada]] pobijedio Zvezdu rezultatom 2:1, pobjedonosnim zgoditkom koji je postigao legendarni igrač Hajduka [[Božo Broketa]] u 86. minuti. Slavlje je bilo neopisivo, ljudi su plakali od sreće, grlili se i ljubili kopačku kojom je Broketa dao gol, čitao se posmrtni govor Crvenoj zvezdi ... Te sezone momčad Hajduka osvojila je prvenstvo bez ijednog poraza, što je do danas ostao nenadmašeni rekord. Nakon te utakmice [[komunistička partija Jugoslavije|partijske]] i državne strukture, na osobnu intervenciju [[Milovan Đilas|Milovana Đilasa]], represivno su nastupili prema Torcidi i njezinim pripadnicima. Poraz u svemu privilegirane Zvezde i okolnosti oko njega teško su zasmetale tadašnji režim u [[Beograd]]u. Vodstvo Hajduka bilo je sankcionirano, djelovanje Torcide i njeno ime zabranjeno, a neki od pripadnika su pritvoreni i protiv njih je pokrenut postupak. Jedan od osnivača, '''Vjenceslav Žuvela''', isključen je iz KPJ i osuđen na tri godine zatvora. Kasnije mu je kazna smanjena na tri mjeseca. Unatoč zabrani isticanja imena i organiziranog djelovanja, navijači su nastavili pružati veliku podršku svom klubu i igračima. Prvi značajniji slučaj nasilja navijača na stadionu datira iz susreta sa "Sarajevom" od [[1. 10.|1. listopada]] [[1961]]. godine kada je nakon utakmice napadnut sudac Aleksandar Škorić koji je poništio izjednačujući gol Vidoševića, po mišljenju Splićana neopravdano. Škorić je pretučen, a u gledalištu je došlo do vandalskih ispada, posljedicom čega je "Hajduk" morao tri utakmice odigrati u [[Šibenik]]u. Drugi put se incident velikih razmjera dogodio [[11. 9.|11. rujna]] [[1966]]. godine kad je masa navijača razočarana porazom "Hajduka" priredila masovnu tučnjavu i kad su demolirali dom, tribine i golove. Splićani su nakon toga kažnjeni igranjem jedne utakmice u [[Rijeka|Rijeci]]. === Hrvatsko proljeće i slavne godine === Tako je Torcida nastavila svoje djelovanje u ilegali. Početkom [[70-e|70-ih]] godina manja skupina najgorljivijih pristalica Hajduka počinje se kontinuirano okupljati na sredini istočnog stajanja na [[Stari plac|Starom placu]] i s tog mjesta predvoditi bodrenje. Tijekom ovog desetljeća navijači usvajaju ''južnjački'' način navijanja, koji karakterizira isticanje velikog broja klupskih zastava i transparenata i velikim povorkama koje pod tim obilježjima kluba marširaju gradom uoči i nakon važnih utakmica. Također, dijelom usvajanju i ''sjevernjački'' tip navijanja koji se manifestira nošenjem šalova i iskazivanjem nasilnih obrazaca ponašanja, naročito prema suparničkim navijačima. Uz skandiranje počinju se sve učestalije koristiti navijačke himne. Nasilnički obrasci ponašanja navijača toliko su se bili proširili da većina simpatizera drugih klubova sve do kraja sedamdesetih nisu u većem broju dolazili na utakmice svojih klubova u Split, dok su s druge strane hajdukovci pratili svoj klub po cijeloj bivšoj [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Pojavom [[Hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]] početkom 70-ih, ponovo se rasplamsava nacionalni naboj koji je tinjao u srcima Hajdukovih navijača. Pojavljuju se zastave navijača s ucrtanim izvornim grbom Hajduka u kojem se unutar plavog kruga nalazi [[Grb Hrvatske|Hrvatski grb]]. Poznat je iz toga vremena silan bunt i višednevne demonstracije koji je (zbog registriranja prekinute utakmice Hajduk - OFK Beograd 0:3) rezultirao bacanjem u more automobila sa beogradskim tablicama na [[Splitska Riva|splitskoj Rivi]]. Krajem '70-ih jedan dio ultrasa izdvaja se neformalna skupina '''Nesvrstani''', koji su na rukavima jeans jakni isticali svoj znak, na kojem su uz slovo "N" i crveno-bijelo-plavu oznaku stajale riječi "Patria nostra" ("Naša domovina"). Tijekom [[1978]]. i [[1979]]. sastajali su se u jednoj prostoriji u užem središtu grada, na zidu koje je bila obješena hrvatska trobojnica. U razdoblju '70-ih Hajduk je nanizao velike rezultate (četiri osvojena prvenstva i pet kupova). Na takve iznimne uspjehe nadovezalo se održavanje [[Mediteranske igre|Mediteranskih igara]] u Splitu [[1979]]. godine u sklopu kojih je podignut novi gradski stadion na Poljudu, koji je postao novi Hajdukov dom. === Obnova djelovanja === Ime Torcida javno se počelo ponovo koristiti 1981 godine kada su nove generacije navijača Hajduka željele starim imenom i navijanjem proslaviti voljeni klub. Od tada su se navijači počeli okupljati na sjeveru novog stadiona na Poljudu. Nakon Torcide, krajem [[1980-e|1980-ih]] nastale su i navijačke skupine ostala tri velika kluba u Jugoslaviji - [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]], [[FK Partizan|Partizana]] i Crvene Zvezde, ali i one manjih klubova. U ovom periodu počinju se pojavljivati širom grada grafiti na kojima su isticana obilježja Torcide i Hajduka. Pišu se i [[politika|politički]] grafiti s porukama "Sretan Božić, braćo Hrvati" i "Smrt komunizmu". Dio navijača prosvjed protiv društva počinje sve otvorenije zasnivati na stanovitom nezadovoljstvu u svezi s nacionalnim slobodama [[Hrvati|Hrvata]] i ukupnoga stanja međunacionalnih odnosa u tadašnjoj Jugoslaviji. Izgredi navijača sa sjeverne tribine postajali su sve češći i s neželjenijim posljedicama. Tako je uoči utakmice "Hajduk" - "Tottenham", održane u Splitu u travnju [[1984]]. godine jedan navijač na centru igrališta zaklao pijetla, budući da se navijači [[london]]skoga kluba, čiji je simbol tetrijeb, kolokvijalno nazivaju "pijetlovima". Na to je reagirala [[UEFA]] zabranom igranja jedne međunarodne utakmice u Splitu. Sredinom 80-ih godina 20. stoljeća, navijački [[huliganizam]] postaje zastupljen među članovima Torcide, ali i i problemi narkomanije. Organizirane grupacije Torcide počinju se širiti i izvan grada pa se na stadionu počinju pojavljivati transparenti navijača Hajduka iz okolnih mjesta, a kasnije i sve šire. === Osamostaljenje Hrvatske i HNL === Krajem [[1980-e|1980-ih]] i početkom [[1990-e|1990-ih]], stanje u Jugoslaviji se zaoštrava. Torcida je napravila prvi korak i izrazila veliko nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji - prekidom utakmice u [[Split]]u protiv [[FK Partizan|Partizana]], paljenjem [[zastava SFRJ|jugoslavenske zastave]], gromoglasnim uzvikivanjem hrvatskog imena, zazivanjem skore hrvatske neovisnosti i pjevanjem hrvatskih pjesama. Za vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] mnogi su Torcidaši zajedno sa svojim kolegama iz drugih navijačkih skupina stali u prve redove fronte da bi obranili svoju domovinu. Spomen-ploča na sjevernoj strani poljudskog stadiona nosi imena 27 pripadnika Torcide poginulih u borbi za neovisnost Hrvatske. Osim brojnih podskupina Torcide organiziranih po splitskim četvrtima ([[Bačvice]],[[Baterjelo]], [[Brda (Vlasenica)|Brda]], [[Meje]], [[Mertojak]], [[Radunica]], [[Split 3]] itd.), brojne podružnice Torcide organizirane su kako u zemlji ([[Sisak]], [[Zagreb]], [[Rijeka]], [[Makarska]], [[Zadar]], [[Šibenik]], [[Pakoštane]], [[Trogir]], [[Duće]], [[Vinkovci]], itd.), tako i u Europi ([[Düsseldorf]], [[Mostar]], [[Rotterdam]], [[Ljubljana]], [[Stuttgart]], [[Zü­rich]] itd.). == Statut KN Torcida == Statut Kluba donijela je [[10. 1.|10. siječnja]] [[1998]]. godine Skupština Kluba navijača Hajduka - "Torcida" Split. === Osnovne odredbe, djelatnost i članstvo === Tim statutom donesene su odredbe imenu i sjedištu kluba (''čl. 2.''), o grbu (''čl. 4.'') i sl. Klub zastupaju Predsjednik i Tajnik (''čl. 6.''). Među djelatnosti kluba navode se, između ostalog, poticanje organiziranog navijanja na utakmicama HNK "Hajduk", organiziranje putovanja na utakmice HNK "Hajduk" izvan Splita, borba protiv navijačkog nasilja na stadionima i organizirano okupljanje članstva (''čl. 8.''). Članstvo je dostupno svim zainteresiranima (''čl. 10.'') uz plačanje članarine (''čl. 13.)''. === Upravna tijela kluba === Upravna tijela kluba su Skupština, Predsjedništvo, Nadzorni odbor i Stegovna komisija (''čl. 17.''). '''Skupština''' je najviše tijelo upravljanja Klubom, koju sačinjavaju svi članovi Kluba (''čl. 18.''). Može biti redovita, izborna i izvanredna, a redovito zasjeda jednom u tijeku godine, dok se izborna sjednica Skupštine održava svake četiri godine. Sjednice Skupštine saziva Predsjedništvo Kluba (''čl. 19.''), a predsjedava joj predsjednik kluba (''čl. 20.''). Izvršne funkcije obavlja '''Predsjedništvo Kluba''' (''čl. 23.'') koje čini devet članova, a sjednice Predsjedništva saziva predsjednik kluba (''čl. 24.''). Predsjedništvo, između ostalog, bira i imenuje tajnika i blagajnika Kluba, saziva Skupštinu, utvrđuje prijedloge programa djelatnosti i planove rada, upravlja imovinom Kluba i podnosi izvješća o radu Skupštini Kluba (''čl. 25.''). '''Nadzorni odbor''' Kluba prati i nadzire rad tijela utvrđenih Statutom, a o svom djelovanju treba obavještavati skupštinu. Nadzorni odbor posebno nadzire materijalno i financijsko poslovanje Kluba. (''čl. 28.''). Sastoji se od tri člana, a odluke donosi većinom glasova (''čl. 29.''). '''Predsjednika Kluba''', koji je po funkciji i predsjednik Predsjedništva, bira Skupština na mandat od četiri godine. Predsjednik, između ostalog, zastupa Klub, pokreće raspravu o određenim pitanjima, brine se o upoznavanju javnosti s radom Kluba, Skupštine i njezinih tijela i rukovodi radom Skupštine i Predsjedništva. U slučaju odsutnosti zamjenjuje ga tajnik Kluba (''čl. 30.''). '''Tajnika Kluba''' bira i imenuje Predsjedništvo na mandat od četiri godine za obavljanje stručno-administrativnih poslova u Klubu. On vodi Registar članova, u odsutnosti zamjenjuje predsjednika Kluba i brine se za organiziranje i odlazak članova na nogometne utakmice s HNK "Hajduk" izvan Splita (''čl. 31.''). '''Stegovna komisija''' broji tri člana iz Predsjedništva kluba. Oni provode stegovni postupak i o njemu izvješćuju Predsjedništvo i Skupštinu kluba (''čl. 32.''). === Imovina === Statutom je regulirana i imovina Kluba te način njena stjecanja. Klub stječe imovinu od članarine, dobrovoljnih priloga i darova, od dotacija, sponzorstva i donacija te iz drugih izvora u skladu sa zakonom (''čl. 35.''). == Zanimljivosti == * Torcida uvijek vjerno prata momčad Hajduka na svim gostovanjima, kako onim europskim, tako i onim izvaneuropskim te je već legendarna priča kako Hajduk nigdje nije gostovao bez barem male podrške svojih navijača. * Osim u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], navijača Hajduka ima u ostalim državama bivše države, ali i u onim zemljama gdje živi mnogo iseljenika iz Hrvatske (većinom iz [[Dalmacija|Dalmacije]]), kao u [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], [[Kanada|Kanadi]], [[Čile]]u, [[Argentina|Argentini]], ali i u [[Nemačka|Njemačkoj]] i drugdje. * Jedan od simbola Torcide je lik navijača zamaskiran sunčanim naočalama i crveno-plavom maramom sa slovom "h" preko usta. Crtež se često naziva "Žan", jer je lik inspiriran Žanom Ojdanićem, nekadašnjim predsjednikom Torcide. * Vatreni navijač Hajduka je i [[Irska|Irac]] iz [[Wigan]]a, Sean Medvid Staunton, koji godinama redovito dolazi na derbije na Poljud. Na pitanje zašto navija za Hajduk odgovara: "Zato jer nigdje nisam vidio toliko strasti među navijačima, kao kod Torcide".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |access-date=2011-05-17 |archive-date=2010-05-07 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100507010051/http://www.24sata.hr/sport/irac-iz-wigana-na-protestu-torcide-jer-obozava-bile/142425/ |dead-url=yes }}</ref> == Ostalo == Knjige * Lalić, Dražen, Torcida - pogled iznutra, AGM, Zagreb, 1993. Pjesme * Boško Landeka - Himna Torcide * Gibonni - Mi smo prvaci * Giuliano -Torcida razara sa sjevera * Kuzma & Shaka Zulu - Majstori s mora * Mladen Grdović - Dalmatinac * Oliver Dragojević - Hajdučka * Trubaduri - Bili su bili * Vinko Coce - Ako te tko pita * Vinko Coce - Ale ale o Hajduče * Vinko Coce - Kada umrem umotan u bilo * Vinko Coce - Volim te Hajduče (Bila vojska) * Zrakomlat - Šampion je Hajduk * Marko Perković Thompson - Torcida razara sa sjevera == Povezano == * [[HNK Hajduk Split]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{WProjekti |commons= |commonssh= |commonscat= HNK Hajduk Split |commonscatsh= HNK Hajduk Split }} * [http://www.torcida.hr/ Službena stranica kluba navijača Hajduka] * [http://www.torcida.org/ Službena stranica Torcide] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080907155427/http://www.torcida.org/ |date=2008-09-07 }} {{HNK Hajduk Split}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1950.]] [[Kategorija:Hrvatske navijačke skupine]] [[Kategorija:HNK Hajduk Split]] [[Kategorija:Organizacije u Splitu]] [[Kategorija:Kultura u Splitu]] 8p04d0aodba7dveti3o7r62b3u06qdb Historija Evrope 0 111824 42586448 42550308 2026-04-30T11:45:51Z Εὐθυμένης 54459 /* Klasicizam i prosvjetiteljstvo/Apsolutizam i parlamentarizam */ 42586448 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Abraham Ortelius Map of Europe.jpg|thumb|250px|right|Karta Evrope 1595. čiji je autor Abraham Ortelius]] '''Historija Evrope''' predstavlja proučavanje ljudske prošlosti u [[Evropa|Evropi]]. Iako je Evropa po površini i broju stanovnika manja od nekih drugih dijelova svijeta, s obzirom na ulogu koja je imala na razvoj svjetske nauke i kulture, posebno u posljednjih nekoliko vijekova, njena historija je jedna od najbolje proučenih i s najvećim uticajem na historiografiju u ostatku svijeta. To se, između ostalog, odnosi i na periodizaciju svjetske historije koja se u mnogo čemu oslanja na periodizaciju evropske historije. U Evropi se tako period prije pisane historije naziva [[prahistorija]] te se, ovisno o materijalima za [[alat]]e koje su koristile razne [[arheološka kultura|arheološke kulture]] i s njima vezanom razinom tehnologije dijeli na [[kameno doba]] - koje se dalje dijeli na stariji [[paleolit]] i mladi [[neolit]] - te [[bakreno doba|bakreno]], [[brončano doba|brončano]] i, na kraju, [[željezno doba]]. Pisana historija se tradicionalno dijeli na tri velika perioda - [[Stari vijek]] koji obuhvaća prve [[civilizacija|civilizacije]] i [[antika|antiku]]; [[Srednji vijek]], koji obuhvaća period od 5. do 15. vijeka, te [[Novi vijek]] koji počinje u 15. vijeku i traje do danas ili [[najnovije doba|najnovijeg doba]]. Pri tome valja napomenuti da se ovakva periodizacija, pogotovo kada je u pitanju prahistorija, razlikovala od područja do područja, pa tako u nekim dijelovima Evrope pisana historija počinje tek u vrijeme kada je u najvećem dijelu Evrope trajao srednji vijek. == Prahistorija == {{main|Prahistorijska Evropa}} === Kameno doba === ==== Paleolit ==== [[Datoteka:Krapina - Hruskovo 01.jpg|thumb|left|250px|Rekonstrukcija obitelji [[Krapinski pračovjek|Krapinskog pračovjeka]], jednog od najpoznatijih primjera nedandertalca.]] Ljudsko naseljavanje Evrope je prethodilo pojavi vrste ''[[homo sapiens]]'', te se vjeruje kako su prvi ljudski stanovnici bili pripadnici vrste ''[[homo erectus]]'' porijeklom sa [[afrika|afričkog kontinenta]]. Najstariji trag ljudskog postojanja je pronađen u [[gruzija|gruzijskom]] mjestu [[Dmanisi]], gdje su naučnici identificirali ostatke podvrste ''homo erectusa'' koje je dobilo ime ''homo georgicus'', odnosno datirali je u period od prije 1,8 miliona godina. Vjeruje se da su se ''homo erectusi'' na području Evrope adaptirali na tamošnje klimatske prilike u [[heidelberški čovjek|heidelberškog čovjeka]], čiji prvi tragovi datiraju od oko prije 600.000 godina, a od koga su se razvili [[neandertalac|neandertalci]]. Vjeruje se kako je suvremeni čovjek, odnosno [[homo sapiens]] nastao u Africi prije 150.000 godina. Njegovi najstariji tragovi na području današnje Evrope datiraju od oko 35.000 godina pne. Vjeruje se da su u to vrijeme ili neposredno prije toga izumrli posljednji neandertalci, čiji su posljednji tragovi pronađeni na krajnjem jugu [[Iberijski poluotok|Iberijskom poluotoka]]. Uzroci i način njihovog nestanka su predmet brojnih špekulacija koji se obično vezuju uz katastrofalne klimatske promjene vezane uz posljednje [[ledeno doba]], istrijebljenje od strane tehnološki i intelektualno superiornih pridošlica, ili jednostavno utapanje neandertalaca u novu, dominantnu populaciju. U svakom slučaju, vjeruje se da su homo sapiensi su sljedećih milenijuma živjeli poput [[lovci sakupljači|lovaca sakupljača]], odnosno ne previše različito od neandateralaca, mada se, počevši od [[aurignačka kultura|aurignačke kulture]] kroz različite kamene artefakte može pratiti vrlo spore tehnološke promjene. ==== Neolit ==== {{main|Neolitska Evropa}} Najstariji tragovi [[neolit]]ske kulture, odnosno ljudskog načina života koga karakteriziraju [[poljoprivreda]], [[stočarstvo]], odnosno stalna naselja, su pronađeni na području [[Plodni polumjesec|Plodnog polusmjeseca]] i datiraju od oko prije 9000 godina. Vjeruje se da je do prijelaza sa načina života lovaca sakupljača došlo uslijed kataklizmičkih klimatskih promjena vezanih uz kraj posljednjeg ledenog doba. Proces, koji suvremeni paleontolozi i arheolozi nazivaju [[neolitska revolucija|neolitskom revolucijom]] je trajao hiljadama godina, a nova tehnologija i način života su se postepeno širili prema sjeveru. Iz [[8. milenijum pne.|8. milenijuma pne.]] datiraju prvi tragovi neolitske kulture u [[Mala Azija|Maloj Aziji]]; dio historičara vjeruje da su se odatle proširili na evropsko kopno. Tako se tragovi prvih [[građevina]], odnosno stalnih naselja mogu pronaći u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]] i [[Grčka|Grčkoj]], a datiraju iz 7. milenijuma pne. Neolit se u svom tradicionalnom (i nedvosmislenom) obliku u ostatku Evrope pojavio u 6. mienijumu pne. U nekim dijelovima, prije svega u [[Sjeverna Europa|Sjevernoj Evropi]], pojavio se znatno kasnije, oko 5. ili 4. milenijuma pne. Kao neke od najpoznatijih neolitskih kultura se navode [[Vinčanska kultura]], odnosno [[Tripoljska kultura]] na području današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Moldavija|Moldavije]], koja je postojala od 6. do 3. milenijuma pne. Za neolitske kulture Evrope je karakterističan i razvoj [[petroglif]]a, koji se smatraju pretečom pisma, a čiji se tragovi mogu pronaći na lokalitetu [[Valle Camonica]] u [[Italija|Italiji]]. Za te kulture se ponekad koristi izraz [[Stara Evropa (arheologija)|Stara Evropa]], odnosno, na temelju pretpostavki o njihovom [[matrijarhat|matrijarhalnom]] karakteru i porijeklu iz Male Azije, se nastoje odvojiti od prvih [[Indoevropljani|Indoevropljana]], odnosno [[patrijarhat|patrijarhalnih]] nomada koji su pred kraj neolitskog perioda počeli, prema [[Kurganska hipoteza|Kurganskoj hipotezi]], dolaziti u Evropu iz stepa u današnjoj Ukrajini i Rusiji. === Brončano doba === [[Brončano doba|Eneolitik]] u prapovijesnoj Europi dodnosi mnogo projmena, ali i konfuzije. Najvažniji događaj ovog perioda je dolazak srednjoazijskih naroda na tlo Europe, za koje povijesničari smatraju da su izvorni [[Indoeuropljani]], no postoje određene teorije koje to pobijaju. Ostale pojave tijekom eneolitika su ekspanzija megalitizma te prva pojava ekonomske startifikacije te, u vezi s tim, pojava prvih monarhija na [[Balkan]]u. Prve poznate pismene civilizacije na europskom tlu su [[Minojska civilizacija|Minojska]], koja se pojavila na [[Kreta|Kreti]], te [[Mikenska kultura|Mikenska]], koja se pojavila na tlu današnje [[Grčka|Grčke]] u 2. tisućljeću pr. Kr. === Željezno doba === Iako je obrada [[željezo|željeza]] [[Egejci]]ma poznata od [[110. pne.]], u Srednju Europu je stigla tek [[800. pne.]] Otkrićem obrade željeza, u Europi počinje [[željezno doba]] i razvijaju se mnoge kulture od kojih je nazpoznatija ona [[Hallstatska kultura|Hallstattska]]. Ubrzo su se, zbog svoje tehnološke nadmoći, Indoeuropljani proširili i na područje [[Apeninski poluotok|Apenina]] i [[Iberija|Iberije]] što je dovelo i do pojave civilizacija na tim područjima. == Stari vijek == {{glavni|Antika}} [[Stari vijek]] je period koji se u evropskoj historiografiji tradicionalno započinje nastankom prvih civilizacija na obalama [[Egejsko more|Egejskog mora]], a završava [[Pad Rimskog Carstva|padom Zapadnog Rimskog Carstva]] 476. godine, odnosno zatvaranjem tradicionalnih poganskih filozofskih škola u [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočnom Rimskom Carstvu]] 529. godine. Najraniji period, koji se vezuje uz [[Minojska civilizacija|Minojsku]] i [[Mikenska civilizacija|Mikensku civolizaciju]] je počeo u 3. milenijumu pne. i iza sebe ostavio relativno oskudne pisane tragove; od Mikenaca, međutim, potiče [[grčki jezik]] koje će na području Egejskog mora preuzeti gradovi-države i kulture danas poznate kao [[antička Grčka]], a koje će od oko 750. pne. započeti sa naglim razvojem temeljenom na trgovini i putem [[grčka kolonizacija|kolonizacije]] se širiti po obalama Mediterana. U 1. milenijumu pne. se u Italiji počeo razvijati grad-država po imenu [[Rim]] koji će tokom nekoliko vijekova osvajanjem zauzeti obale Mediterana, ali i prihvatiti grčku kulturu; antička Grčka i [[antički Rim]] se zajedno navode kao [[grčko-rimska civilizacija]], a period u kome je postojala naziva [[antika]]. ===Minojci i Mikenci=== [[File:Tholos of Atreus.jpg|thumb|170px|[[Atrej]]evo blago ili Agamemnonov grob u Mikeni (1520. pne.)]] Prvu evropsku civilizaciju koja je ostavila pisane tragove su stvorili Minojci. [[Minojska civilizacija]] je pripadala [[Brončano doba|Brončanom dobu]], a postojala je na otoku [[Kreta|Kreti]] od 27. do 15. vijeka pne.<ref>{{cite web|url=http://oxfordbibliographiesonline.com/display/id/obo-9780195389661-0071 |title=Ancient Crete|publisher=Oxfordbibliographiesonline.com |date=15 February 2010 |accessdate=17. V 2012}}</ref> Minojce je zamijenila [[Mikenska civilizacija]] koja je postojala u periodu od oko 1600. pne. kada se [[Heladska kultura]] u kultura na grčkom kopnu počela transformirati pod uticajem minojske Krete. Tada su nastali mikenski gradovi kao [[Mikena]] i [[Tirint]] u Argolidi, [[Pilos]] u Meseniji, [[Atena]] u Atici, [[Antička Teba (Beocija)|Teba]] i [[Orhomen (Beocija)|Orhomen]] u Beociji i [[Jolk]] u Tesaliji. Na Kreti su su Mikenci zauzeli grad [[Knosos]]. Naselja sa tragovima mikenske kulture su također postojala u [[Epir]]u,<ref>{{cite book|last=Hammond|first=N.G.L.|title=Migrations and invasions in Greece and adjacent areas|year=1976|publisher=Noyes P.|location=Park Ridge, N.J.|isbn=978-0-8155-5047-1|page=139|url=https://books.google.com/books?ei=ltOgTfe6CMrZsgadzYjjAQ&ct=result&hl=el&id=O9saAAAAYAAJ&dq=epirus%2Bmycenaean%2Bparga&q=%22Moreover%2C+in+this+area+a+small+tholos-tomb+with+Mycenaean+pottery+of+III+B+style+and+a+Mycenaean+acropolis+have+been+reported+at+Kiperi+near+Parga%2C+and+another+Mycenaean+acropolis+lay+above+the+Oracle+of+the+Dead+on+the+hill+called+%22#search_anchor}}</ref><ref>Tandy, p. xii. "Figure 1: Map of Epirus showing the locations of known sites with Mycenaean remains"; Tandy, p. 2. "The strongest evidence for Mycenaean presence in Epirus is found in the coastal zone of the lower Acheron River, which in antiquity emptied into a bay on the Ionian coast known from ancient sources as ''Glykys Limin'' (Figure 2-A)."</ref> [[Makedonija (region)|Makedoniji]],<ref>{{cite book|last=Borza|first=Eugene N.|title=In the shadow of Olympus : the emergence of Macedon|year=1990|publisher=[[Princeton University Press]]|location=Princeton, New Jersey|isbn=978-0-691-00880-6|page=64|url=https://books.google.com/books?id=614pd07OtfQC&pg=PA64&dq=macedonia%2Bmycenaean&hl=el&ei=e9SgTeXjMcXrsgao8PT8AQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CDwQ6AEwBA#v=snippet&q=%22The%20existence%20of%20a%20Late%20Bronze%20Age%20Mycenaean%20settlement%20in%20the%20Petra%20not%20only%20confirms%20its%20importance%20as%20a%20route%20from%20an%20early%20period%2C%20but%20also%20extends%20the%20limits%20of%20Mycenaean%20settlement%20to%20the%20Macedonian%20frontier.%22&f=false|edition=[Nachdr.]}}</ref><ref>{{cite web|url=http://aegeobalkanprehistory.net/img_articles/thumbs/tmb_75.jpg |title=Aegeobalkan Prehistory – Mycenaean Sites |accessdate=17. CV 2012}}</ref> na otocima [[Egejsko more|Egejskog mora]], obalama [[Mala Azija|Male Azije]], [[Levant]]a,<ref>The Synchronisation of Civilisations in the eastern Mediterranean in the Second Millennium BC III, Proceedings of the SCIEM 2000 – 2nd EuroConference, Vienna, 28 May – 1 June 2003</ref> [[Cipar|Cipru]]<ref>[https://books.google.com/books?id=q4eYEG2FW28C&printsec=frontcover&dq=mycenaean+in+italy&source=bl&ots=-ghG9zKRED&sig=c0Ad6VYe2xTPyxnVGTqxNcvg9HE&hl=en&ei=Ll3VS42OK4uc_AaZh5moDw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CBoQ6AEwBQ#v=onepage&q&f=false Use and appreciation of Mycenaean pottery in the Levant, Cyprus and Italy], Gert Jan van Wijngaarden, Amsterdam Archaeological Studies</ref> i Italiji.<ref>[https://web.archive.org/web/20090822030452/http://www.gla.ac.uk/departments/archaeology/research/projects/mycenaeansitaly/ The Mycenaeans and Italy: the archaeological and archaeometric ceramic evidence], University of Glasgow, Department of Archaeology</ref><ref>Emilio Peruzzi, ''Mycenaeans in early Latium'', (Incunabula Graeca 75), Edizioni dell'Ateneo & Bizzarri, Roma, 1980</ref> Mikenski artefakti su pronađenio u okolnim područjima. Za razliku od Minojaca, čije se društvo temeljilo na trgovini, Mikenci su se širili osvajanjima. Nad mikenskom civilizacijom je dominirala ratnička [[aristotkracija]]. Oko 1400. pne. Mikenci su zauzeli Kretu, središte minojske civilizacije, te preuzeli varijantu minojskog pisma (poznatog kao [[Linearno A]]) i njime počeli ostavljati prve natpise na [[grčki jezik|grčkom]], odnosno [[Linearno B|Linearnom B pismu]]. Mikenska je civilizacija naglo kolabirala zajedno [[Kolaps Brončanog doba|drugim civilizacijama Brončanog doba]] na istočnim obalama Mediteranama. Kolaps se tradicionalno pripisuje [[Dorska invazija|Dorskoj invaziji]], mada postoje teorije koje ga povezuju sa prirodnim katastrofama. U svakom slučaju mikenska civilizacija je konačno nestala u [[Heladski period|kasnom heladskom periodu]], kada su Mikena i Tirint uništeni, odnosno počeli gubiti svoju važnost. Taj se kolaps zbio tokom posljednjih godina 12. vijeka pne. i nakon njega u tradicionalnog historiografiji počinje period poznat kao [[Mračno doba Grčke]]. === Antička Grčka === {{glavni|Antička Grčka}} Antička Grčka je zajednički naziv za nekoliko stotina gradova-država ([[polis]]) koji su nastali na obalama Egejskog mora i u kojima je od 8. vijeka počeo intenzivan razvoj trgovine, a na temelju nje i kulture. Grčki gradovi-države u pravilu nisu tvorili jedinstvenu političku cjelinu, te je cijeli period bio obilježen suparništvima i međusobnim sukobima; usprkos toga, kao i razlika u političkom sistemu svakog polisa, antičku Grčku je povezivao jezik (poznat kao [[koine]]), religija, pismo ([[grčki alfabet]] kao i određena svijest o zajedništvu koja je 776. pne. dovela do održavanja prvih [[Drevne olimpijske igre|olimpijskih igara]]. Iz tog perioda datira i početak intenzivne [[grčka kolonizacija|kolonizacije]] kojom su se drevni Grci počeli osnivati kolonije širom obala Mediterana i [[Crno more|Crnog mora]], dolazeći u dodir s brojnim tamošnjim narodima i o čemu su ostavili svjedočanstva koja čine prve pisane tragove o drevnim evropskim narodima kao što su [[Tračani]], [[Iliri]], [[Kelti]] i [[Iberi]]. Drevni Grci su također dolazili u dodir sa drugim civilizacijama, a i sami su se razvijali pod uticajem [[Stari Egipat|drevne egipatske]] i [[Drevni Bliski Istok|bliskoistočnih civilizacija]]; to je uključivalo i [[Feničani|Feničane]] sa kojima će postati suparnici u kolonizaciji Mediterana i dolaziti u sukobe, pogotovo na obalama zapadnog Mediterana gdje je feničanska kolonija [[Kartaga]] stvorila vlastiti [[Kartaginska Republika|imperij]]. [[Datoteka:Map Greco-Persian Wars-en.svg|thumb|350px|Grčka tijekom [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskih ratova]] ([[500. pne.]] - [[479. pne.]]).]] Za historiju antičke Grčke je daleko važniji bio sukob nastao kada su grčke kolonije u Maloj Aziji u drugoj polovici 6. vijeka pne. došle pod vlast [[Ahemenidska Monarhija|Perzijskog Carstva]]. Njihov pokušaj da se oslobode u [[Jonski ustanak|Jonskom ustanku]] uz pomoć drugih grčkih polisa nije uspio, a nakon čega su Perzijanci u [[Grčko-perzijski ratovi|Grčko-perzijskim ratovima]] poduzeli dvije velike invazije na samu Grčku, koje su odbijene nakon velikih grčkih pobjeda kod [[Bitka kod Salamine|Salamine]] 480. pne. i [[Bitka kod Plateje|Plateje]] 479. pne. Nakon što su Perzijanci odbačeni, u Grčkoj dolazi do svojevrsnog [[zlatno doba|zlatnog doba]], prije svega u [[Antička Atena|Ateni]] koja se pod vodstvom [[Periklo|Perikla]] počela nametati kao dominatna država, te u kojoj se intenzivno razvijaju umjetnost, [[starogrčka književnost|književnost]], [[grčka filozofija|filozofija]], ali i političke institucije poput [[Atenska demokracija|demokracije]] koje će imati značajan uticaj na kasnije periode evropske i svjetske historije. Atena, čija se moć temeljila na trgovini i snažnoj mornarici, je kao svog glavnog suparnika imala [[Antička Sparta|Spartu]], čija je karakteristika bio [[militarizam|militaristički]] poredak temeljen na čvrstoj društvenoj hijerarhiji; njihovo suparništvo, koje je imalo i određene ideološke komponente, je 431. pne. eskaliralo u dugotrajni i iscrpljujući [[Peloponeski rat]] koji je 403. pne. završen spartanskom pobjedom i uspostavljanjem [[Spartanska hegemonija|Spartanske hegemonije]]. Spartanci su, međutim, 371. pne. teško poraženi u [[Bitka kod Leuktre|bitci kod Leuktre]] nakon koje se kao dominantna sila u Grčkoj neko vrijeme nametnula [[Antička Teba (Grčka)|Teba]]. {{Dvostruka slika|lijevo|Filip II Macedonia.jpg|135|Aleksander-d-store.jpg|145|[[Filip II. Makedonski]], vođa koji je pokorio, ali i ujedinio Grke, otac Makedonske države.|[[Aleksandar Veliki]], Filipov sin, najveći makedonski osvajač - proširio je Makedonsku državu sve do današnje Indije.}} U drugoj polovici 4. vijeka pne. se kao novi hegemon javlja [[Antička Makedonija|Makedonsko Kraljevstvo]] na sjevernim rubovima Grčke, a čiji će kralj [[Filip II Makedonski|Filip II]] vješto iskoristiti kako tradicionalne razmirice grčkih gradova-država, tako i vlastite vojničke spoosbnosti kako bi u [[Bitka kod Heroneje|bitci u Heroneje]] 338. pne. porazio koaliciju grčkih država te polisima nametnuo svoju vlast. Filip je, kako bi opravdao svoju vlast novim podanicima, počeo pripreme za osvetnički rat protiv Perzije, ali je prije njegovog početka ubijen. Njegov sin [[Aleksandar Veliki|Aleskandar]] se iskazao kao još sposobniji vojskovođa te u munjevitom pohodu za nešto više od desetak godina osvojio kako i Perzijsko Carstvo, tako i susjedne teritorije u [[Indija|Indiji]] i [[Centralna Azija|Centralnoj Aziji]]. Nakon Aleksandrove smrti 323. pne. se njegov imperij raspao na nekoliko država pod vodstvm njegovih vojskovođa [[dijadosi|dijadoha]]; te će države sljedećih nekoliko vijekova dominirati velikim dijelovima Azije, predstavljajući prožimanje grčke i orijentalne kulture, te započevši [[helenistički period]]. === Stari Rim === {{main|Stari Rim}} [[Datoteka:Lupa Capitolina, Rome.jpg|thumb|270px|[[Kapitolijska vučica]] s [[Romul]]om i [[Rem]]om.]] Osim na obalama Egejskog mora, u 1. milenijumu pne. se civilizacija pod grčkim i feničanskim uticajem počela širiti i na područje [[Apeninski poluotok|Apeninskog polutoka]], pri čemu je jedna od prvih domačih kultura bila [[Etrurska civilizacija]] sa sjedištem u današnjoj [[Toskana|Toskani]]. Nešto južnije je na području današnjeg [[Lazio|Lacija]] stvoren Rim, grad-država čije se osnivanje tradicionalno vezuje uz godinu 753. pne. iako arheološki nalazi sugeriraju da je bio nastanjen nekoliko vijekova ranije. Rimska je država ispočetka bila monarhija, odnosno [[Rimsko Kraljevstvo]], ali je njen politički život bio obilježen sukobima, kako na unutrašnjem planu između plemića ([[patriciji]]) i običnih pučana ([[plebejci]]) tako i susjedima zbog kojih se u Rimu, počevši od vladavine kralja [[Servije Tulije|Servija Tulija]] u 6. vijeku pne. počinje stvarati [[rimska vojska|vojna organizacija]] koja će se sa vremenom nametnuta kao superiorna svim vojskama antičkog svijeta. ==== Rimska Republika ==== {{main|Rimska Republika}} Godine 509. pne. je okrutnost posljednjeg rimskog kralja [[Tarkvinije Oholi|Tarkvinija Oholog]] izazvalo njegovo svrgavanje u pobuni pod vodstvom [[Lucije Junije Brut|Lucija Junija Bruta]], a nakon čega je, u nastojanju da se izbjegnu slični slučajevi u budućnosti, uspostavljen novi [[republika]]nski poredak, odnosno [[Rimska Republika]]. Ona je organizirana po načelu [[podjela vlasti|podjele vlasti]] na [[zakonodavna vlast|zakonodavnu]] pod [[Rimski Senat|Senatom]] i narodnom Skupštinom i [[izvršna vlast|izvršnu]] koju su vodili na godinu dana birani [[Rimski magistrat|magistrati]], uključujući dvojicu [[Rimski konzul|konzula]]. Ovakav poredak, koji će kasnijim generacijama Evropljana predstavljati ideal [[republikanstvo|republikanskih]] ideala, je prvih nekoliko vijekova bio stabilan, usprkos borbi patricija sa plebejcima. Rimljani su se ispočetka nametnuli kao hegemon svojim [[Latini|latinskim]] rođacima, koje su organizirali u [[Latinski savez]], a potom vodili borbe sa Etrurcima i drugim italskim narodima. Iako je godine 390. pne. Rim prilikom osvojilo i opljačkalo [[Gali|galsko]] pleme [[Senoni|Senona]], grad se uspio oporaviti te je tokom 4. vijeka nastavio ekspanziju i postao dominantna sila [[Centralna Italija|Centralne Italije]], a potom u dugotrajnim i iscrpljujućim [[Samnitski ratovi|Samnitskim ratovima]] slomio otpor [[Samniti|Samnita]], koji su predstavljali glavnu prepreku daljoj ekspanziji na jug. Tamo su Rimljani došli u dodir sa kolonijama Velike Grčke, te 280. pne. došli u sukob sa epirskim kraljem [[Pir od Epira|Pirom]], iz koga su izašli kao pobjednici, ostvarivši kontrolu nad cijelim Apeninskim poluotokom južno od rijeke [[Po (rijeka)|Po]]. Iako su Rimljani dotada bili saveznici sa Kartagom, rimsko miješanje u sukobe gradova-država na [[Sicilija|Siciliji]], koju je Kartaga smatrala dijelom svoje interesne sfere, je 264. pne. dovelo do izbijanja [[Prvi punski rat|Prvog punskog rata]] između bivših saveznika. Iako Rimljani na samom početku nisu imali nikakvu [[ratna mornarica|mornaricu]], to su vrlo brzo nadoknadili uz pomoć svojih grčkih saveznika te porazili Kartažane u nizu pomorskih bitaka te konačno 241. pne. ishodili mir kojim je pripala Sicilija, a nešto kasnije [[Sardinija]] i [[Korzika]]. Kartagina je, ostavši bez vrijednih posjeda na Mediteranu, sljedećih decenija to nastojala kompenzirati osvajanjima na [[Iberski poluotok|Iberskom poluotoku]] pri čemu se posebno istakao daroviti vojskovođa [[Hanibal Barka]]. Kada je 218. pne. izbio [[Drugi punski rat]], Hanibal je pokrenuo veliki kopneni pohod preko [[Pirineji|Pirineja]] i [[Alpi|Alpa]] na Italiju, te Rimljanima nanio niz katastrofalnih poraza, ali usprkos višegodišnje kampanje nije uspio konačno slomiti rimski otpor; umjesto toga su se Rimljani pod [[Scipion Afrikanac|Scipionom Afrikancem]] reorganizirali i u [[Bitka kod Zame|bitci kod Zame]] 202. pne. porazio Hanibala nakon čega je rat završen rimskom pobjedom i uspostavom hegemonije nad zapadnim Mediteranom. [[File:Bellum piraticum Pompeii 67 aC.png|250px|thumb|left|Rimska Republika 67. pne.]] Rimska država je nakon toga težište svoje ekspanzije preorijentirala na istok, gdje su 197. pne. u [[Bitka kod Kinoskefala|bitci kod Kinoskefala]] poraženi Makedonci, i nakon toga uspostavljena rimska hegemonija nad polisima u Grčkoj, a 190. pne. u [[Bitka kod Magnezije|kod Magnezije]] poražena [[Seleukidska Monarhija|seleukidska Sirija]] čime su postavljeni temelji rimske hegemonije nad [[Mala Azija|Malom Azijom]]. Dodir sa grčkom kulturom je imao značajan uticaj na Rimljane, koji su u Grcima vidjeli svoje uzore, a što se odrazilo kroz [[Rimska književnost|rimsku književnost]], filozofiju kao i [[latinica|pismo]] (latinica) koje će kroz nekoliko vijekova postati dominatno u Evropi. Spektakularne pobjede u tim, kao i kasnijim sukobima, su međutim imale neželjene posljedice po unutrašnju stabilnost rimske države, prije svega zbog produbljivanja socijalnih razlika između sve siromašnijih plebejskih masa na jednoj, i u ratovima naglo obogaćene elite na drugoj strani, a što institucije Republike nisu bile u stanju kompenzirati; tako stvorene napetosti su uzrokovale trajnu političku nestabilnost, ali i endemsko nasilje, koje je prvi put došlo do izražaja prilikom ubistva popularnog reformatskog tribuna [[Tiberija Grakho|Tiberija Grakha]] 133. pne. Razmirice između konzervativnih ''[[optimati|optimata]]'' i reformatorski nastrojenih ''[[populari|populara]]'' će se nastaviti sljedečih stotinjak godina, povremeno eskalirajući i u krvavi [[građanski rat]], kao što se zbilo kada je optimatski vojskovođa [[Kornelije Sula]] 83. pne. marširao na Rim i uspostavio kratkotrajnu [[strahovlada|strahovladu]]. Iako je nakon njegove smrti stari poredak nominalno vraćen, rimskom politikom su dominirali sve ambicioznije i beskrupulozniji političari, među kojima se posebno istakli [[Marko Licinije Kras]], [[Pompej Veliki|Pompej]] i [[Gaj Julije Cezar]] koji su sredinom 1. vijeka pne. sklopili [[Prvi trijumvirat]], nastojeći svoju vlast zadržati spektakularnim osvajačkim pohodima. Pompej je tako 63. pne. uspio dodatno proširiti hegemoniju nad Bliskim Istokom, ali je njegov pothvat zasjenjen kada je 50-ih godina pne. Cezar u [[Galski ratovi|Galskim ratovima]] osvojio [[Galija (oblast)|Galiju]] čime je rimska vlast proširena na dijelove [[Sjeverozapadna Evropa|Sjeverozapadne Evrope]]. Kada se Trijumvirat raspao, saveznici su se 49. pne. sukobili u [[Cezarov građanski rat|građanskom ratu]] koji je završio Cezarovom pobjedom i uspostavom njegove diktature. Cezar je 44. pne. ubijen od pristaša Republike, ali je taj čin samo doveo do novog niza građanskih ratova u kojima se 31. pne. kao konačni pobjednik nametnuo njegov mladi nećak [[Oktavijan August|Oktavijan]] te uspostavio vlastiti režim. ==== Rimsko Carstvo ==== {{glavni|Rimsko Carstvo}} ===== Principat ===== [[Datoteka:Statue-Augustus.jpg|thumb|left|160px|[[Oktavijan August]]]] Oktavijan je 16. januara 27. pne. odlukom Senata dobio titulu ''Augustus'' (uzvišeni), što se tradicionalno smatra krajem Republike i početkom novog, [[monarhija|monarhijskog]] poretka kojim će državom upravljati [[Rimski car|carevi]]. U prvih četvrt milenijuma institucije stare Republike su bile formalno očuvane, a vlast careva, koji su nosili titulu ''princeps'' bila formalno podvrgnuta ograničenjima, a zbog čega se taj period naziva [[principat]]. Oktavijan August je temelje tog poretka udario tokom svoje duge vladavine koju je obilježila politička stabilnost nakon decenija krvavih sukoba i građanskih ratova, te prestanak osvajačkih ratova. Iako je August poduzimao osvajačke pohode na Iberijskom pulotoku, Balkanu i [[Germanija|Germaniji]], oni su imali ograničene ciljeve, odnosno za svrhu imali konsolidaciju prethodno osvojenih područja. Nakon [[Bitka u Teutoburška šuma|bitke u Teutoburškoj šumi]] godine 9. n.e. August je odustao od osvajanja Germanije čije je stanovništvo - [[Germani]] - zauvijek ostalo van rimske vlasti. Kao stalne rimske granice su nametnule rijeke [[Dunav]] i [[Rajna]], odnosno sistem stalnih utvrđenja zvan [[Rimski limes]]; takvu su politiku nastavili i Augustovi nasljednici, sa izuzetkom [[Klaudije|Klaudija]] koji je godine 43. pokrenuo [[Rimsko osvajanje Britanije|osvajanje]] [[Britanija (otok)|Britanije]] i [[Trajan]]a koji je nekoliko decenija kasnije osvojio [[Dacija|Daciju]] (u današnjoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]]). Tako stvorena granica je sljedećih nekoliko vijekova Evropu dijelila na "civilizirani" rimski i "barbarski" dio. Podanici Rimskog Carstva su sljedeća dva vijeka uglavnom živjeli u miru i prosperitetu, te se taj period često naziva ''[[pax romana]]'' (rimski mir), a tokom njega je došlo do daljeg razvoja kulture, koja se počela prožimati sa kulturom osvojenih naroda, od kojih su se mnogi počeli stapati sa Rimljanima i prihvaćati njihov jezik, od kojeg će nastati današnji [[romanski jezici]]. Taj je period svoj vrhunac, odnosno svojevrsno [[zlatno doba]] imao pod vladavinom [[Pet dobrih careva]] koja je započela ustoličenjem [[Nerva|Nerve]] godine 96. a završila smrću cara [[Marko Aurelije|Marka Aurelija]] godine 180. [[File:Roman Empire Trajan 116AD.png|thumb|right|Rimsko Carstvo na svom teritorijalnom vrhuncu pod vlašću cara Trajana godine 116.]] Aurelija je naslijedio njegov sin [[Komod]], i taj se događaj tradicionalno označava kao početak [[Pad Rimskog Carstva|propadanja Rimskog Carstva]], iako je riječ o procesu koji je trajao tri vijeka. Komod je godine 193. ubijen, a što je dovelo do kratkotrajnog građanskog rata čiji je pobjednik [[Septimije Sever]] postao novi car i uspostavio [[Severska dinastija|Seversku dinastiju]] pod kojom je država na nekoliko decenija uspjela povratiti stabilnost. Njen posljednji vladar [[Aleksandar Sever]] je godine 235. ubijen tokom vojnog pohoda na Rajni prilikom koga se vojska pobunila i za novog cara izvikala [[Maksimin Tračanin|Maksimina Tračanina]]. Taj se događaj tradicionalno smatra početkom [[Kriza 3. vijeka|krize 3. vijeka]], odnosno višedecenijskog perioda tokom koga su se na prijestolju brzo izmjenjivali carevi koje bi izvikali, a potom ubili pobunjeni vojnici, a pri čemu je često dolazilo do građanskih ratova koji su slabili kako unutrašnju koheziju Carstva, tako i njegove vanjske granice. Taj je proces svoju kulminaciju dobio oko godine 260. kada se država raspala na tri entiteta - [[Palmirsko Carstvo]] na istoku, [[Galorimsko Carstvo]] na zapadu i krnje Rimsko Carstvo u sredini - koje je 270-ih car [[Aurelijan]] uspio ponovno povezati u državnopravnu cjelinu. ===== Dominat ===== Kao završetak krize 3. vijeka se navodi godina 284. kada je novim carem postao [[Dioklecijan]]. Iako je, kao i brojni njegovi prethodnici, bio vojnički car, na vlast došao u pobuni, iskazao se kao sposoban vladar, koji je shvaćao da rimskoj državi, želi li opstati, treba promjena političkog poretka. Dioklecijan je rješenje vidio u napuštanju posljednjih ostataka rimske republikanske tradicije, odnosno čvrstoj centralnoj vlasti koju bi oličavao [[apsolutna monarhija|apsolutni monarh]] nalik na vladare drevnog Orijenta; Dioklecijan je u tu svrhu sebi dao titulu ''dominus et deus'' (gospodar i bog), pa je novi poredak kasnije među historičarima dobio naziv ''dominat'' koji ga razlikuje od prethodnog ''principata''. Dioklecijan je također uspostavio sistem [[tetrarhija|tetrarhije]] odnosno podjele Carstva na četiri dijela kojim bi vladao različiti car uz unaprijed utvrđen sistem nasljeđivanja. Dioklecijanove reforme su do kraja njegove vladavine godine 305. Carstvu donijele političku stabilnost, ali nisu bile u stanju otkloniti posljedice višedecenijskih razaranja, kao i duboke ekonomske i financijske krize, koja se drastično odrazila na položaj stanovništva, koje se u počelo od tradicionalna [[poganstvo|poganske]] religije sve više okretati raznim "egzotičnim" kultovima uključujući [[kršćanstvo]], koje je steklo izuzetnu popularnost, prije svega u istočnim dijelovima Carstva. Dioklecijanove reforme je nastavio njegov nasljednik [[Konstantin Veliki|Konstantin]], koji je godine 313. došao na vlast nakon sloma tetrarhije, odnosno kratkotrajnog građanskog rata u kome je svog suparnika [[Maksecnije|Maksencija]] porazio uz pomoć svojih kršćanskih pristaša. Iste je godine donio [[Milanski edikt]] kojim je kršćanstvo, koje je dotada bilo često [[Progoni kršćana u Rimskom Carstvu|proganjano]] legalizirano, a nakon što je i sam Konstantin postao kršćanin, postati de facto [[državna religija]] Rimskog Carstva. Taj proces, privremeno prekinut za vrijeme kratkotrajne vladavine poganskog cara [[Julijan Apostat|Julijana Apostata]] je nastavljen od strane kasnijih vladara, koji su u kršćanskoj vjeri, odnosno njenom nauku vidjeli opravdanje svog autoriteta; zbog toga su rimski vladari počeli proganjati i suzbijati ne-kršćanska vjerovanja, odnosno [[kršćanska denominacija|denominacije]] koje su se smatrale [[kršćanska hereza|heretičkima]]. U tome se posebno istakao car [[Teodozije I]] svojim ediktima 391. godine. Zahvaljujući tome, kršćanstvo je počelo dominirati svim aspektima evropske kulture, potiskujući ili potpuno ukljanajući elemente nekadašnje klasične grčko-rimske civilizacije; ono se počelo širiti i izvan rimskih granica, odnosno među barbarskim plemenima na sjeveru, uključujući [[Goti|Gote]] koji su prihvatili heretičku verziju koja će kasnije buti poznata kao [[arijanstvo]]. [[File:Partition of the Roman Empire in 395 AD.png|thumb|right|Podjela Rimskog Carstva na Zapadno i Istočno Rimsko Carstvo 395. godine]] Teodozije je godine 395. proveo posljednju i konačnu podjelu carstva na [[Zapadno Rimsko Carstvo|Zapadno]] i [[Istočno Rimsko Carstvo|Istočno]], od koje će potonje biti među kasnijim historičarima poznato kao Bizant. Iako su ta dva identiteta sve do propasti Zapadnog Carstva godine 476. zadržala državnopravne veze, ta će podjela imati dalekosežne posljedice izazivaju duboke religijske, etničke i ideološke podjele u Evropi koje nisu prevladane do današnjih dana. ===== Seoba naroda ===== {{main|Velika seoba naroda}} Pokušaji barbarskih plemena da prijeđu rimsku granicu te se nasele na zapadne i južne dijelove Evrope datiraju od početaka Rimskog Carstva, ali su oni u pravilu bili zaustavljani od strane rimske vojske. Iako su neki od tih pokušaja bilježeni još u 2. vijeku, nisu imali trajnijih rezultata, čak ni u 3. vijeku, kada su [[Goti]], koristeći kaos nastao [[Kriza 3. vijeka|krizom 3. vijeka]] uspjeli prodirati preko rimskih granica. Dijelom je to bila posljedica organizacijske i tehničke superiornosti rimske vojske, ali u doba Dominata i pragmatične politike da se barbarima dozvoljava naseljavanje preko granice, pri čemu bi se oni zauzvrat morali boriti u rimskoj vojsci. Godine 375. je, međutim, došlo do provale [[Huni|Huna]] kroz [[Vrata naroda]], a pod čijim su se udarom našli narodi u [[Istočna Evropa|Istočnoj Evropi]], prije svega Goti koji su živjeli u današnjoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. To ih je prisililo da se sele na zapad, prvo [[Ostrogoti]] ili Istočni Goti, a potom njima srodni [[Vizigoti]] koji su od rimskog cara [[Valens]]a zatražili da im dozvoli naseljevanje južno od Dunava. Valens je ispočetka pristao, ali se potom predomislio i pokušao ih otjerati, a što je 378. dovelo do [[Bitka kod Hadrijanopolja|bitke kod Hadrijanopolja]] u kojoj je ubijen, a njegova vojska uništena. Nakon neuspjelih pokušaja da ponovno prikupi vojsku, car Teodozije je pristao na vizigotske zahtjeve i dozvolio im naseljavanje na [[Balkan]]u, odnosno da stvore de facto ''[[država u državi|državu u državi]]''; iz nje će početi postepeno migrirati prema Zapadnoj Evropi, odnosno rimskim provincijama Italiji, Hispaniji i Galiji. Pri tome su služili kao rimska najamnička vojska, često korišćena u građanskim ratovima, te jedan od faktora rimske politike. Primjer Vizigota su godine 406. slijedili [[Vandali]] koji su [[Prelazak Rajne (406)|prešli Rajnu]], naselili se prvo u Galiji, potom u Hispaniji, te na kraju stigli u [[Afrika (rimska provincija)|Sjevernu Afriku]] gdje će stvoriti vlastitu državu poznatu kao [[Vandalsko Kraljevstvo]]. Vizigoti su pak, godine 410. napali i [[Pljačka Rima (410)|opustošili Rim]] prije nego što će nastaviti put na zapad i u Hispaniji stvoriti [[Vizigotsko Kraljevstvo]]; što je događaj koji je imao značajne posljedice po dotadašnji rimski svijet; iako Rim više nije bio prijestolnica Zapadnog Carstva, autoritet careva je gotovo potpuno nestao, te se rimska država počela raspadati na ''de facto'' nezavisna [[barbarska kraljevstva]] u kojima je, usprkos pokušaja njihovih vladara da očuvaju i uživaju u tekovinama rimske civilizacije, zbog prekida trgovačkih i političkih veza počela stragnacija i nazadovanje. Taj je proces u svom najvećem opsegu došao do izražaja u [[Rimska Britanija|Britaniji]] koju su rimske snage 410. [[Rimsko napuštanje Britanije|napustile]], prepustivši je [[Saksonci|saksonskoj]] invaziji i periodu često navođenom kao [[Mračno doba (srednji vijek)|Mračno doba]]. Raspad Carstva je okončan godine 476. kada je u Italiji germanski najamnički vođa [[Odoakar]] svrgnuo posljednjeg cara [[Romul Augustul|Romula Augustula]] te se proglasio kraljem; taj se događaj tradicionalno navodi kao kraj Starog i početak Srednjeg vijeka. Istočno Carstvo se, međutim, pokazalo daleko otpornijim na barbarske provale od Zapadnog. Tako su u njemu rimske vojne i političke institucije ostale sačuvane, isto kao i materijalna osnova za njihovo održavanje. Zbog svega toga je [[Konstantinopolis]] kao nova prijestolnica postao glavno središte evropske ekonomije i kulture. U 6. vijeku se istočnorimski car [[Justinijan]] smatrao dovoljno snažnim da pokrene pohode sa ciljem ponovnog osvajanja zapadnog dijela, a u čemu je ispočetka imao priličnog uspjeha, te u [[Vandalski rat|Vandalskom ratu]] osvojio Sjevernu Afriku; njegov pokušaj da osvoji Italiju i tamo stvoreno [[Ostrogotsko Kraljevstvo]] je, pak, doveo do izuzetno dugotrajnog [[Gotski rat|Gotskog rata]] koji je, iako završen istočnorimskom pobjedom, u potpunosti iscrpio carstvo, a Italiju, koja je trebala biti kruna obnovljene države, opustošio. Svemu tome je doprinijela i [[Justinijanova kuga]], odnosno [[pandemija]] koja je 541/42. godine pogodila Carstvo te izazvala smrt preko četvrtine stanovništva. Oslabljeno Carstvo nakon Justinijanove smrti nije bilo u stanju braniti svoje granice, te tako spriječiti provale [[Langobardi|Langobarda]] u Italiju te [[Avari|Avara]] i [[Slaveni|Slavena]] na Balkan. == Srednji vijek == {{glavni|Srednji vijek}} Srednji vijek se u evropskoj historiografiji tradicionalno dijeli na tri perioda - [[Rani srednji vijek]], koji okvirno pokriva vrijeme od 500. do 1000. godine, [[razvijeni srednji vijek]], koji okvirno pokriva vrijeme od 1000. do 1300. godine, te [[Kasni srednji vijek]], koji okvirno pokriva vrijeme od 1300. do 1500. godine. === Kasna antika === ===Velika seoba naroda i njezine posljedice=== ==== Franačka ==== {{glavni|Franačka}} === Nova sila - Bizantsko Carstvo === {{glavni|Bizantsko Carstvo}} === Feudalizam === {{glavni|Feudalizam}} == Razvijeni i kasni srednji vijek == Monotonija ranog srednjeg vijeka razbijena je [[1054.]] kada dolazi do [[Crkveni raskol|shizme]] u kojoj je došlo do konačne podjele između kršćanske crkve na zapadnu (katoličku, sa središtem u [[Rim]]u) i istočnu (pravoslavnu, sa središtem u [[Konstantinopol]]u). === Shizma 1054. === {{glavni|Crkveni raskol}} === Sveti ratovi === {{glavni|Križarski ratovi}} {{glavni|Rekonkvista}} === Kuga === == Europa u novom vijeku == === Renesansa i barok - početak buđenja === {{glavni|Renesansa}} {{glavni|Barok}} === Crkvena reformacija === ===Velika geografska otkrića=== {{glavni|Velika geografska otkrića}} === Klasicizam i prosvjetiteljstvo/Apsolutizam i parlamentarizam === {{glavni|Klasicizam}} {{glavni|Prosvjetiteljstvo}} Iako su pokreti kao takvi počeli nastajati tek završetkom [[barok]]a [[1750.]] godine, novotarske društveno-političke ideje u Europi javljaju se već krajem [[16. stoljeće|XVI. vijeka]]. Naime, pod utjecajem uspješno provedenih [[Crkvena reformacija|reformnih]] ideja unutar Crkve i novih mogućnosti proizašlih iz velikih geografskih otkrića, Europa ulazi u novo razdoblje svoje povijesti koje će biti obilježeno, na političkom planu, razvojem dvaju političkih sustava koji će povijest obilježavati sve do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]. Jedan od njih bio je centralizirani, despotski sustav poznat kao [[apsolutizam|dvorski apsolutizam]], dok je drugi bio u skladu s prosvjetiteljskim idejama koje će se u punom obliku javiti tek kasnije, ali će svoje početke imati na kraju XVI. vijeka u obliku [[parlamentarizam|parlamentarizma]]. Iako je bila zemlja koja se na karti nije toliko istaknula, [[Nizozemska]] je bila pokretač liberalnih promjena u Europi. Zemlja koja je bila pod upravom španjolskog kralja [[Filip II. Habsburg|Filipa II.]] bila je podijeljena na sjeverni, protestanski dio i južni, katolički dio. Naljsednik [[Karlo V. Habsburg|Karla V.]] bio je žestok pobornik katoličanstva te je, shodno s tim, forsirao tu vjeru svim zemljama pod njegovom upravom. Ipak, otpor sjevernih pokrajina Nizozemske bio je velik tako da je u toj zemlji došlo do niza protušpanjolskih ustanaka na čije je čelo postavljen [[Willem Oranje]]. Nakon niza više-manje uspješnih ustanaka, radikalne sjeverne pokrajine [[1579.]] sklapaju savez znan kao [[Utrechtska Unija]]. Taj je savez odvojio sjeverne pokrajine Nizozemske u zasebnu zajednicu, koja će [[1581.]] proglasiti [[Ujedinjena Nizozemska|Ujedinjenu Nizozemsku]]. Na čelo zemlje je, kao ''Stadtholder'', zasjeo [[Willem I. Oranje]], a novoosnovana država postala je najliberalnija zemlja Europe i jedna od prvih suvremenih republika. Ipak, brojni problemi izbijat će na tom području zbog španjolsko-francuskog pritiska, tako da će njezina samostalnost biti potvrđena tek nakon [[Westfalski mir|Westfalskog mira]] [[1648.]] godine. [[Datoteka:Darnley stage 3.jpg|220px|left|thumb|Engleska kraljica [[Elizabeta I.]]]] Istovremeno, [[Velika Britanija]] se još od [[Magna charta libertatum|Magne charte]] razvija u duhu parlamentarnog monarhizma, ali se po ulasku u Novi vijek taj sustav modernizira. [[Henrik VIII.]], iz dinastije [[Tudor]], već se [[1531.]] odvojio od Katoličke crkve osnovavši [[Anglikanska crkva|Anglikansku crkvu]], čime se Britanija odvojila od aktualnih strujanja u Europi. Henrika je na prijestolju naslijedio sin [[Edward VI.]], koji je samo nastavio očeve crkvene reforme, ali veći broj problema izbio je kada je za nasljednicu odredio svoju rođakinju [[Lady Jane Grey]]. Nakon njegove smrti, titula joj je osporena tako da je sa prijestolja svrgnuta nakon samo 9 dana, a zamijenila ju je Edwardova polusestra [[Mary I.]] [[Marijanski progoni]], koji su obilježili njezinu vladavinu, rezultirali su smrću gotovo 300 protestanata, zbog čega je postala iznimno nepopularna i dobila nadikam "Krvava Mary". Njezin pokušaj vraćanja katoličanstva u Englesku, za što je potporu dobila od svog supruga Filipa II., nije bio uspješan, tako da je njezine reforme ukinula njezina sestra i nasljednica, [[Elizabeta I.]] Kraljica Elizabeta bila je posljednja vladarica dinastije [[Tudor]], a njezinu je vladavinu obilježio početak snažnije kolonijalne politike, ali i kulturni i politički uspon Velike Britanije. [[Elizabetansko doba]] donijelo je sa sobom vjersku snošljivost i slobodno ispovjedanje vjere, razvoj suvremene engleske književnosti (u vrijeme [[Elizabetanski teatar|Elizabetanskog teatra]] djeluje i [[William Shakespeare]], a sama kraljica bila je poznata po sviranju [[lutnja|lutnje]]) i općenit uspon Velike Britanije. Ipak, nakon njezine smrti, parlament na vlast dovodi škotsku, katoličku dinastiju [[Stuart]] čiji je predstavnik, [[James I.]] izabran za novog kralja. James I. nije se pokazao kao stabilan vladar, a najavio je povratak apsolutisičkoj politici kakavu će kasnije forsirati Stuarti. Za vrijeme njegove vlasti zasnovana je i slavna [[Barutna zavjera]] koji je predvodio [[Guy Fawkes]]. Naime, [[5. studenog]] [[1605.]], Fawkes je sa skupinom urotnika pokušao dignuti u zrak zgradu Parlamenta i ubiti kralja Jamesa. Njegov atentat na kralja nije uspio, a zgrada Parlamenta ostala je čitava, tako da je zavjera propala, ali je nepopularnost kralja sve više rasla. Ipak je James I. vladao do svoje smrti [[1625.]], kada ga naslijedio sin [[Charles I. Stuart|Charles I.]] Charles je uveo otvoreni apsolutizam, raspustio Parlament, povećao poreze i svu vlast preuzeo u svoje ruke. Parlament je za njegove vladavine sazvan samo 2 puta, a drugi put je bio i posljednji za njegove vladavine. Godine [[1640.]], kralj je ponovo sazvao Parlament kako bi dobio odobrenje za gušenje ustanka u [[Škotska|Škotskoj]]. Ipak, na sjednici Parlamenta odbijena je kraljeva porezna reforma, a izglasano je da se Parlament smije raspustiti samo na vlastiti zahtjev. [[Datoteka:Oliver Cromwell Gaspard de Crayer.jpg|thumb|220px|[[Oliver Cromwell]] ostaje i do danas jedna od najkonrtoverznijih figura engleske povijesti. Nakon njegove smrti, tijelo mu je eksumirano i vandalizirano.]] Autoritet kralja je pao, a ubrzo se zastupnik [[Oliver Cromwell]] otvoreno pobunio i započeo, [[1642.]] godine, [[Engleski građanski rat]]. Iako se Cromwell u devet godina rata pokazao kao zaštitnik naroda i protivnik kraljevskog apsolutizma, kraj rata donio je drugu priču. Smaknućem kralja Charlesa [[1649.]], građanski rat je završio (iako se još jedna kampanja vodila od [[1649.]] do [[1651.]]), a Cromwell je uspostavio [[Engleski Commonwealth]] sa sobom na čelu. Cromwell je, suprotno svim očekivanjima, zavladao diktatorski u tom republikanskom uređenju u Velikoj Britaniji zbog čega je izazivao sve veće negodovanje, čak i među onima koji su ga izvorno podržavali. Njegovi diktaturu obilježio je slavni [[Navigacijski akt (1651)|Navigacijski akt]] iz [[1651.]], kojim je osigurana dominacija britanske mornarice ([[Nepobjediva armada]] postepeno je slabila, a ovim je aktom dominacija nametnuta i Nizozemskoj). Godine [[1653.]] uspostavljen je [[Protektorat]], a Cromwell je proglašen [[Lord Protektor|Lordom Protektorom]]. Tu je funkciju obnašao sve do svoje smrti [[1658.]] Nakon njegove smrti, pao je i Protektorar, a rojalisti su brzo iskoristili priliku i ugrabili vlast te ponovo uspostavili monarhiju na čelu sa [[Stuart]]ima. [[Charles II.]] doveden je na vlast uz snažan pritisak Parlamenta tako da su njegovi pokušaji vraćanja apsolutizma bili poprilično ograničeni, ali je zato otvorio vrata svome bratu [[James II. Stuart|Jamesu II.]] koji je nastavio sa širenjem politike apsolutizma. Engleski partlament, u kojemu su se u tom periodu formirale prve stranke, konzervativni [[torijevci]] i liberalni [[vigovci]], nije želio ponoviti situaciju kao oni s Charlesom I., tako da je [[1688.]] brzo intervenirao i u "[[Slavna revolucija|Slavnoj revoluciji]]" (naziv je dobila jer je izvršena bez ijedne prolivene kapi krvi, zbog čega se i naziva "Beskrvna revolucija") svrgnuo Jamesa II. s vlasti i doveo njegova zeta [[Willem III. Oranje|Willema III.]] na englesko prijestolje. Vladar iz nizozemske obitelji [[Oranje]] potvrdio je prava Parlamenta čime je Velika Britanija, nakon što je [[1215.]] sve počelo, službeno potvrđena kao parlamentarna monarhija. Posljednji odjek dinastije [[Stuart]] bila je Willemova nasljednica, [[Anne Stuart|kraljica Anne]]. Ona je Velikoj Britaniji pripojila [[Gibraltar]], sudjelovala je u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]] gdje je njezin komandant [[John Churchill Marlborough]] odnio ključne pobjede, a [[1707.]] donijela je slavni [[Union Act]] čime je Engleska ujedinjena sa Škotskom i tako je osnovano [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije]]. Anne je imala gotovo 20 djece, ali nijednog muškog nasljednika, tako da je, nakon njezine smrti, parlament na čelo zemlje doveo [[George I. Hannover|Georgea I.]] iz njemačke dinastije [[Hannover]], čime je uslijedio period britanske povijesti obilježen vladavinom stranih dinastija. {{Dvostruka slika|left|Cardinal de Richelieu mg 0053.jpg|200|Mazarin-mignard.jpg|200|Kardinali [[kardinal Richelieu|Richalieu]] i [[Jules Mazarin|Mazarin]].}} Ostatak Europe se razvijao u duhu apsolutizma. Teorijske postavke vladarskom pravcu dao je engleski filozof [[Thomas Hobbes]] u svome djelu ''[[Leviathan]]''. Naime, Hobbes je smatrao da jedna zajednica mora povjeriti vlast i autoriter jednoj osobi (ili osobama) koja bi, gotovo [[despotizam|despotski]], vladala tom zajednicom za njezino vlastito dobro. Apsolutna vlast, dakle, ne počiva u rukama većine, već u rukama pojedinca (ili manje skupine) čiji legitimitet proizlazi iz [[društveni ugovor|društvenog ugovora]] (kojeg će kasnije elaborirati prosvjetiteljstvo), ali nije vječan i podložan je promjeni. Hobbes je tako bio jedan od prvih mislioca koji se otvoreno zalagao za apsolutističko uređenja, iako, paradoksalno, u njegovoj rodnoj Engleskoj ono nikada nije u potpunosti zaživjelo. [[Francuska]] se, nakon niza dinastičkih smjena i nestabilnosti tokom Srednjeg vijeka, uspjela stabilizirati dolaskom [[Bourbon]]aca na vlast. Nakon [[Henri IV. Bourbon|Henrika IV.]], na vlast je došao [[Louis XIII.|Louis XIII. Pravedni]]. Iako je dvorski apsolutizam u Francuskoj bio iznimno snažan, njegovu prvu fazu obilježila je dominacija državnih tajnika, kardinala [[Kardinal Richelieu|Richelieua]] i [[Jules Mazarin|Mazarina]]. Dok je Richelieu vodio osnivanje ''[[Académie Française]]'' i koordinirao sudjelovanje u [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjem ratu]] za vrijeme Louisa XIII., Mazarin je obilježio prvi dio vladavine [[Louis XIV.|Louisa XIV.]] [[Datoteka:Louis XIV of France.jpg|thumb|230px|Kralj [[Louis XIV.]] najbolje je opisao apsolutizam svojom slavnom izjavom ''"Država, to sam ja!"'']] Ipak, kako je "Kralj Sunce" jačao (njegova vladavina trajala je od [[1643.]] do [[1715.]]), potreba za savjetnicima i vladarima iz sjene se gubila, tako da je Francuska, sa završetkom XVII. vijeka, ulazila u čisti kraljevski apsolutizam i tako predstavljala najbolji primjer takvog uređenja u svijetu. Louis XIV. je bio irazito rastrošan vladar čime je uspio isprazniti državnu blagajnu. Ipak, kako se i sam bavio baletom, poticao je i kulturu (u ovom periodu djeluje slavni skladatelj [[Jean-Baptiste Lully]]), a vrhunac njegove kulturno-rastrošne djelatnosti je raskošna palača [[Versailles]]. Njegov plan o uspostavi francuske dominacije nad cijelim kontinentom nikada nije zaživio, iako će mu se [[Napoleon]] približiti tijekom svojih [[Napoleonski ratovi|pohoda]]. Smrću dugogodišnjeg vladara na prijestolje dolazi [[Louis XV.]], vladar koji je zbog brojnih stvari ostao zabilježen kao jedan od najnepopularnijih francuskih vladara. Iako je pokušao provesti uspješnu financijsku reformu, dolazak [[John Law|Johna Lawa]] u [[Pariz]] rezultirao je osnivanjem državne banke, ali i prvom pravom gospodarskom krizom u novijoj povijesti. Državna kasa praznila se novim izdatcima, kraljeve afere sa građankama koje su dobivale plemićke titule ([[Madame de Pompadour]] i [[Madame du Barry]]) činile su ga sve omraženijim, a vanjskopolitički neuspjeh sve je to još više potkopavao. Naime, kada je [[1756.]] godine izbio [[Sedmogodišnji rat]] (prvi rat u povijesti koji se vodio na čak tri kontinenta istovremeno - [[Azija]], [[Europa]], [[Sjeverna Amerika]]), Louis XV. je stao na stranu Habsburgovaca i Rusa protiv Pruske i Ujedinjenog Kraljevstva. Dok su Rusi istupili, a Habsburgovci izgubili rat uz manje gubitke, Francuzi su doživjeli sramotan poraz od Britanaca koji je kulminirao [[Mir u Parizu (1763)|mirom u Parizu]] kojim je Francuska izgubila sve sjevernoameričke posjede u korist Ujedinjenog Kraljevstva. Iako je vladao do [[1774.]], Louis XV. nije povećao svoju popularnost, a njegov potpuni debakl ostavio je njegovom nasljedniku državu u velikoj krizi koja će kulminirati još većom revolucijom. [[Datoteka:Titian - Portrait of Charles V Seated - WGA22964.jpg|thumb|left|220px|Car [[Karlo V.]] bio je jedna od najutjecajnijih ličnosti ranog Novog vijeka.]] [[Habsburg]]ovci su, gledajući cjelokupni geopolitički kontekst, bili najjača vladarska dinastija na svijetu. Naime, njihova vlast protezala se kroz tri zemlje ([[Habsburška Monarhija]], [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Španjolska]]) te njihove prekomorske posjede, tako da je njihov najjači vladar, [[Karlo V. Habsburg|Karlo V.]] imao posjede na svim naseljenim kontinentima. Njihov uspon započeo je još u Srednjem vijeku, a ubrzo se njihov utjecaj proširio na germanski, ali i slavenski svijet Srednje i Jugoistočne Europe. Kako su bili izraziti katolici, odbijali su i borili se protiv protestantskim stremljenja u svojim zemljama, s tim da u Svetom Rimskom Carstvu, za razliku od Španjolske i Monarhije, bili nešto manje uspješni. Karlo V.je značajnu ulogu imao i u opoziciji [[Martin Luther|Martinu Lutheru]] i njegovim reformama u Njemačkoj, ali nije imao prevelikog uspjeha jer je [[Evangelička crkva]] na sjeveru imala znata broj pobornika. Taj vjerski sukob u Njemačkoj razriješen je tek [[1555.]] potpisivanjem [[Augsburški mir|Augburškog mira]] kojim je potvrđeno pravilo "čije je zemlja, njegova je i vjera" i to na Karlovu štetu. U Tridesetogodišnjem su ratu sudjelovali na strani katoličke koalicije. Ipak, Karlo V. se ubrzo odrekao svoje titule španjolskog kralja i habsburškog cara, ali je njegova obitelj zadržala vlast u tim zemljama, dok je on ostao car Svetog Rimskog Carstva. [[Datoteka:Copy after Jan van Huchtenburgh (Haarlem 1647-Amsterdam 1733) - The Battle of Malplaquet, 1709 - RCIN 404898 - Royal Collection.jpg|thumb|300px|[[Bitka kod Malplaqueta|Bitku kod Malplaqueta]] predvodili su [[Eugen Savojski]] i [[John Churchill Marlbourough]].]] U [[Španjolska|Španjolskoj]], gdje je Karlo V. vladao kao Karlo I., nasljedni vladar bio je [[Filip II.]] Za vrijeme njegove vladavine "nepobjediva armada" postepeno će gubiti na snazi (posebno nakon poraza od Engleske), a izvorni uspjesi u Nizozemskoj rezultirati će otcjepljenjem sjevernih pokrajina. Nakon Filipa II. uslijedila je vladavina Habsburgovaca u Španjolskoj koja je završila smrću maloumnog [[Karlo II., španjolski kralj|Carolsa II. Habrbusga]]. Iako ga je formalno naslijedio [[Philippe V. Bourbon|Philippe V.]], u Španjolskoj je [[1701.]] izbio višegodišnji [[Rat za španjolsku baštinu]] u kojem su prednjačili Bourbonci i Habsburgovci. Iako su pod vodstvom [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] i [[John Churchill Marlbourough|Johna Churchilla Marlbourougha]] britansko-habsburške snage nanijele nekoliko teških poraza Francuzima (posebice [[Bitka kod Malplaqueta|kod Malplaqueta]] [[1709.]]), [[Mir u Utrechtu (1713)|mirom u Utrechtu]] [[1713.]], potvrđenim kasnije [[Mir u Rastattu|u Rastattu]] i [[Mir u Brestu|u Brestu]] [[1714.]], Philippe V. je priznat za španjolskog kralja, ali je naglašeno kako se španjolska i francuska loza Bourbonaca nikada ne smiju ujediniti. Istovremeno, u Habsburškoj Monarhiji je Karla naslijedio car [[Ferdinand I.]] On je [[1526.]] postao [[Češka|češki]] kralj, a [[1. siječnja]] [[1527.]] pod svoju je ingerenciju stavio i [[Ugarsko-Hrvatsko Kraljevstvo]]. Habsburgovci su tako zavladali gotovo cijelom Jugoistočnom Europom, a njihovu vladavinu obilježio je dvorski apsolutizam, [[beč]]ki centralizam i postepena germanizacija, koja će kulminirati službenom. To će s vremenom dovoditi do sve većeg broja problema koji će do raspada te polinacionalne zajednice dovesti tek [[1918.]] Za vrijeme cara [[Leopold I.|Leopolda I.]] ugušeni su pokušaji urote u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ([[Zrinsko-franskopanska urota]]) i [[Mađarska|Ugarskoj]] (prva urota [[Ferenc II. Rákóczi|Ferenca II. Rákóczija]] [[1703.]]), a carski apsolutizam je još više učvršćen kako bi se izbjegli slični slučajevi. Nakon uspjeha i osnaženja, Leopold I. je usred [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] sazvao [[Požunski sabor 1687.|Sabor u Požunu]] [[1687.]] na kojem je uveo pravo [[primogenitura|primogeniture]] za Habsburgovce i tako konsolidirao svoju vlast. Prije nego se itko mogao pobuniti na takve odluke, Sabor je raspušten zbog [[kuga|kuge]]. Leopold I. umire [[1705.]], kada ga nasljeđuje [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva|Josip I.]], dok u [[Španjolska|Španjolskoj]] vlada njegov brat Karlo III. (iako to pravo nikada nije formalno priznato već je Karlo samo bio pretendent, no ipak je boravio u Španjolskoj u tom razdoblju). Josip I. se [[1707.]] suočio s novom Rákóczijevom bunom koja je riješena tek [[1711.]] sklapanjem mira i priznavanja prava Ugarskoj, ali je tijekom tog sukoba umro Josip I. Vlast je formalno preuzeo njegov brat Karlo, ali, kako je on boravio u Španjolskoj, ugarsko-hrvatskim dijelom monarhije upravlja carica-majka [[Eleonora Habsburg|Eleonora]] zajedno s namjesnikom [[Emerik Esterhazy|Emerikom Estehazyjem]], koji će biti jedan od glavnih poticatelja rješavanja nove krize. Ta nova kriza izbila je kada su se određeni dijelovi Monarhije pobunili na [[Pragmatička sankcija (1713)|Pragmatičku sankciju]] cara [[Karlo VI.|Karla VI.]] iz [[1713.]], kućni zakon kojim je svojoj kćeri osigurao prijestolje. Naime, kako je bilo izgledno da će car ostati bez muškog nasljednika (ni Josip I. ni Karlo nisu imali živućih sinova), trebao je osigurati prijestolje svojoj kćeri, [[Marija Terezija|Mariji Tereziji]], kako ne bi došlo do dinastičke smjene. Hrvatski sabor je pravo Marije Terezije [[Hrvatska pragmatička sankcija|sanckionirao]] već [[1712.]], dakle godinu dana prije donošenja kućnog zakona (što je car komemorirao zahvalom, ali ne i službenom sankcijom), a Ugarski je sabor to učinio tek [[1722.]] (što je sankcionirano [[1723.]]), ali su problemi izbili tek po dolasku Karlove kćeri na prijestolje. [[Datoteka:Peter de Grote.jpg|thumb|230px|left|Iako veliki reformator, [[Petar I. Veliki]] ostavio je nekoliko kontroverzi iza sebe, od kojih je napoznatija situacija sa prijestolonasljednikom [[Aleksej Romanov|Aleksejem]], njegovim sinom, kojega je dao ubiti.]] [[Rusko Carstvo]] osnovano je [[1547.]] kada se [[Ivan IV. Grozni]] okrinuo za cara, ali nije imao cjelovitost teritorija. Godina [[1613.]] je krunidbom [[Mihajlo I. Romanov|Mihajla I. Romanova]] označila nastanak cjelovitog Ruskog Carstva i dolazak dinastije [[Romanov]] na vlast u Rusiji. Ta će dinastija vladati Rusijom do pada carstva [[1917.]] godine. Uspon i modernizacija Rusije započeli su za vrijeme vladavine [[Petar I. Veliki|Petra I.]], koji je na prijestolje došao [[1689.]] godine. On je, u svojoj kočiji, ''in cognito'' proputovao Europu (najviše mu se svidjela Nizozemska) i pozvao nekolicinu europskih stručnjaka u Rusiju kako bi modernizirali društvo i gospodarstvo. Donešen je niz zakona usklađenih s europskim tekovinama, a započela je i teritorijalna ekspanzija u Europi (osvajanje [[Azov]]a [[1696.]]) i na Istoku (ekspedicija Danca [[Vitus Bering|Vitusa Beringa]]). Godine [[1700.]] Petar se sukobio sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII.|Karlom XII.]] oko dominacije na [[Baltik]]u i tako započeo [[Veliki sjeverni rat]]. [[Švedska]] je još ranije, za vladavine [[Gustav Vasa|Gustava I. Vase]] istupila iz nestabilne [[Kalmarska Unija|Kalmarske Unije]], a za kralja [[Gustav II. Adolf|Gustava II. Adolfa]] uspostavljen je čvrst apsolutizam i dominacija Švedske u Skandinaviji. Nakon početkog ruskog poraza [[Bitka kod Narve|kod Narve]] [[1701.]], Petar I. započinje izgradnju [[Petrograd|Petropavlovske utvrde]] [[1703.]] koja će kasnije postati novi glavni grad Carstva po imenu [[Petrograd]]. Pogoršanje švedskih odnosa sa Zapadom omogućilo je Petru I. uspješan protunapad i pobjedu u ključnoj [[bitka kod Poltave|bitci kod Poltave]] [[1709.]] u kojoj je poražen i vođa ukrajinskih kozaka [[Ivan Mazepa]]. Veliki sjeverni rat završen je [[Mir u Nystadu|mirom u Nystadu]] [[1721.]] godine, kada Petar I. Veliki sebe proglašava za cara svih rusa. Rusija je ušla u novi period svoje povijesti, ali je već [[1725.]], nakon Petrove smrti, došlo do turbulencije na ruskom prijestolju. Petra je nasljedila supruga [[Katarina I.]], a nakon nje su se izmjenjivali carevi i carive. [[Petar II.]] vladao je samo tri godine, a [[Ana, ruska carica|carica Ana]] je uspjela u vraćanju Azova (on je izgubljen [[1711.]]). [[Datoteka:Suvorov Alex V.jpg|thumb|220px|Iako briljantan vojskovođa, [[Aleksandar Suvorov]] ostavio je iza sebe kontroverze zbog genocida počinjenog nad poljskim civilima.]] Njezin nasljednik bio je [[Ivan VI.]], koji je također vladao dosta kratko, da bi [[Elizabeta, ruska carica|carica Elizabeta]] uspjela nastaviti teritorijalnu ekspanziju Rusije. Prekretnica je uslijedila za vladavine nestabilnog [[Petar III.|Petra III.]] Kao pobornik Pruskog vladara, Petar III. je [[1762.]], [[Mir u Petrogradu (1762)|mirom u Petrogradu]] istupio iz Sedmogodišnejg rata, a ubrzo je došlo do dvorske zavjere u kojoj je i ubijen. Zanimljivo je kako je zavjeru predvodila njegova supruga, [[Katarina II. Velika]], koja će sljedećih 30-ak godina vladati Rusijom. Iako je ženidbenim savezom nastala još [[1386.]], [[Poljsko-Litavska Unija]] potvrđena je tek [[1569.]] sklapanjem [[Lublinski sporazum|Lublinskog sporazuma]] kao zajednica dvaju europskih zemalja. Iako je ispočetka bila stabilna zemlja, XVII. vijek i smrt [[Jan III. Sobjeski|Jana III.]] donose velike probleme i snažnu političku destabilizaciju zemlje. Jedan od ključnih uzroka tomu bila je i samovolja poljske [[šljahta|šljahte]], plemićkog sloja. Nakon smrti Jana III., za kralja je izabran [[August II. Jaki]], ali je ubrzo svrgnut od strane švedskog kralja koji je za kralja postavio [[Stanislaw I. Leszczynski|Stanislawa I. Leszczynskog]]. Nakon švedskog poraza kod Poltave, August II. je vraćen na prijestolje, ali je ubrzo došlo do novog oružanog sukoba. [[Rat za poljsku krunu]] trajao je od [[1733.]] do [[1735.]], a razriješen je [[Mir u Beču (1735)|mirom u Beču]]. Habsburško-ruski proteže, August II., priznat je kao vladar, a njegovom sinu [[August III. Poljski|August III.]] potvrđeno je nasljeđeno prijestolje (koje je dobio [[1733.]]). Ipak, situacija u Poljskoj nije se smirivala. Dolaskom proruskog kralja [[Stanisław August Poniatowski|Stanisława Augusta]] započeo je utjecaj stranih sila u Poljskoj. Dio šljahte pokušao je očuvati teritorij i stabilnost osnivanjem [[Barska Konfederacija|Barske Konfederacije]] [[1768.]], koja je bez većih problema ugašena nakon bitke. Već [[1772.]] došlo je do onoga čega se poljsko plemstvo bojalo - prva [[podjela Poljske]]. Rusko Carstvo, Pruska i Habsburška monarhija podijelile su intersne zone na sjeveroistoku, zapadu i jugu zemlje i tako započeli brisanje poljske države. Iako je Četverogodišnji sejm [[1791.]] donio prvi [[Poljski ustav]], za promjenu je bilo prekasno. Godine [[1793.]] izvršena je druga podjela Poljske, a otimačina teritorija izazvala je i nacionalno buđenje u Poljskoj. Narodni heroj, [[Tadeusz Kościuszko]], podigao je [[1794.]] ustanak s ciljem stabilizacije stanja u Poljskoj, ali je Rusija brzo intervenirala. General [[Aleksandar Suvorov]] poslan je u Poljsku gdje je bez većih problema ugušio ustanak i, kao mjeru opreza, počinio genocid nad Poljacima u selu Prag pokraj [[Varšava|Varšave]]. Sljedeće godine, kralj je bio prisiljen na abdikaciju, a [[1795.]] dolazi do treće i posljednje podjele Poljske - Rusija, Pruska i Monarhija podijelile su teritorij Poljsko-Litavske Unije i tako izbrisale tu zemlju s karte Europe. [[Datoteka:Konstantin Kapidagli 002.jpg|thumb|left|220px|Sultan [[Selim III.]] bio je svestrani umjetnik, pjesnik i glazbenik.]] Iako će car [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] tek kasnije upotrijebiti tu sintagmu, [[Osmansko Carstvo]] je već u XVII. i XVIII. vijeku steklo status "bolesnika na Bosporu". Iako su početni uspjesi na europskom tlu bili redoviti, situacija se nakon [[Bitka na Mohačkom polju|Mohačke bitke]] [[1526.]] počela stišavati. Godine [[1532.]] [[Nikola Jurišić]] uspijeva obraniti [[Kőszeg]], ali su Osmanlije zato [[1537.]] zazuele [[Klis]] i krenule prema Beču. Iako su [[Bitka kod Sigeta|kod Sigeta]] [[1566.]] odnijeli pobjedu, smrt [[Sulejman II.|Sulejmana II.]] i veliki gubici vojske koju je preuzeo [[Mehmed-paša Sokolović]] nisu zadovoljili tradiciju, a već je [[1593.]] godine uslijedio težak osmanski poraz [[Bitka kod Siska|kod Siska]]. Vojska [[Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]] morala se predati pred carskom vojskom koju je predvodio [[Toma Erdödy]]. Tijekom prvog dijela XVII. stoljeća Osmanlije uglavnom ne napadaju, da bi se [[1683.]], vojska velikod vezira [[Kara Mustafa|Kare Mustafe]] uputila prema [[Beč]]u. [[Opsada Beča (1683)|Druga opsada Beča]] trajala je dva mjeseca da bi se sama bitka odvila [[11. rujna]] [[1683.]] Iako je izgledalo da će Osmanlije pokoriti glavni grad Monarhije, pomoć poljskog kralja Jana III. rezultirala je osmanskim porazom i povlačenjem. Ubrzo će [[Mletačka Republika]], [[Poljska]] i [[Habsburška Monarhija]], na poticaj Pape, osnovati [[Sveta liga|Svetu ligu]], a započet će i oslobodilački pohod Eugena Savojskog koji će osloboditi i spaliti [[Sarajevo]], nanijeti Osmanlijama tržak poraz [[Bitka kod Sente|kod Sente]] [[1697.]], a došao je i do [[Srbija|Srbije]], ali se morao povući. Granice su dogovorene [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirom u Srijemskim Karlovcima]] [[1699.]], a nakon dva sukoba revidirane su [[Mir u Požarevcu (1718)|u Požarevcu]] ([[1718.]]) i [[Mir u Beogradu (1739)|u Beogradu]] ([[1739.]]). Unutarnja politika bila je u ovom periodu velika boljka Osmanskog Carstva. [[Čitlučenje]] (privatizacija zemljišta) je stvaralo velike gospodarske probleme, [[nepotizam]] političke, a nesposobnost sultana bio je vrhunac krize. Sultan [[Mustafa II.]] svrgnut je zbog nesposobnosti da se nosi s krizom, a njegov je nasljednik [[Ahmet III.]] isprva podržavao ustanike, da bi se s njima kasnije obračunao. Ipak, ustanci u brojnim djelovima carstva uzrokovali su novu krizu koja je rezultirala smjenom sultana Ahmeta III. U tom je periodu došlo do rapidnih smjena sultana, a neki od njih su više vremena provodili po [[harem]]ima (kao [[Osman III.]]) nego što su se bavili državom, tako da je bilo situacija kada je glavni crni [[eunuh]] bio ''de facto'' vođa države. Svojevrsna stabilizacija uslijedila je za vladavine [[Selim III.|Selima III.]], ali njegove reforme nisu naišle na odjeka tako da je na koncu udavljen prilikom pokušaja povratka na vlast. Istovremeno, Osmanlije trpe velike poraze od Rusa u dvama sukobima. Godine [[1774.]], [[Kučuk-kajnardžijski mir|Kučuk-kajnardžijskim mirom]] završen je šestogodišnji sukob kojim su Rusi dobili [[Krim]] (anektiran [[1873.]] zajedno s lukom [[Sevastopolj]]) i pravo zaštite pravoslavnih vjernika u Osmanskom Carstvu. U [[Rusko-turski rat 1787. - 1792.|drugom sukobu (1787. - 1792.)]] Rusi su, predvođeni generalom [[Grigorij Potjemkin|Potjemkinom]], odnijeli još jednu pobjedu i nakon [[Jašijski mir|Jašijskog mira]] [[1792.]] pripojili luku [[Odesa|Odesu]]. [[Datoteka:Friedrich Zweite Alt.jpg|thumb|230px|[[Friedrich II.]] je znao osobno posjećivati zemljoposjednike i nadgledati radove, a poticao je sadnju krumpira kao iznimno važne životne namirnice.]] [[Pruska]] se još početkom Novog vijeka počela izdizati među njemačkim državama, a jednu od vodećih uloga dobila je nakon što je njezin knez dobio status kneza-izbornika. Spajanjem [[Kneževina Pruska|kneževina Pruske]] i [[Kneževina Brandenburg|Brandenburg]] i proglašenjem kneza [[Friedrich I., pruski kralj|Friedricha III.]] za kralja Friedricha I., osnovana je [[Kraljevina Pruska]] [[1701.]] godine. Bila je to militaristička zemlja koja je postepeno dobivala status europske velesile. Izdrađena na strogim i discipliniranim načelima [[militarizam|militarizma]], Pruska za [[Friedrich Wilhelm I.|Friedricha Wilhelma I.]] unaprijeđuje svoju vojsku, da bi vrhunac razvoja i potvrđivanje statusa velesile stekla za vrijeme [[Friedrich II. Veliki|Friedricha II. Hohenzollerna]]. Friedrich II. je obilježio oblik vladavine koji će služiti kao spoj apsolutizma i parlamentarno-prosvjetiteljskih ideja koje donosi XVIII. stoljeće, a znan je kao [[prosvijećeni apsolutizam]]. Obilježen je čvrstom vladarskom rukom potpomognutom liberalnim reformama i unaprijeđenjem kulturno-intelektualne sfere života. Friedrich II., na čijem je dvoru boravio i [[Voltaire]], a on sam je bio [[flauta|flautist]], bio je jedan od prvih vladara koji je aktivno primjenjivao takav sustav vladanja. Prusko gospodarstvo je unaprijeđeno, otvarana su sveučilišta, a poticana je i kulturna djelatnost. Na području vanjske politike, godine [[1740.]] sudjeluje u [[Rat za austrijsko nasljeđe|Ratu za austrijsko nasljeđe]] kao jedan od onih koji je osporavao titulu Mariji Tereziji. Monarhiji je oduzeo [[Šleska|Šlesku]], a [[1748.]] je [[Aachenski mir (1748)|Aachenskim mirom]] potvrdio to osvajanje, ali je Pruska priznala Mariju Tereziju za vladara. Godine [[1756.]] započeo je i [[Sedmogodišnji rat]], ali je nakon što su habsburško-ruske trupe ušle u [[Berlin]] i [[Kalinjingrad]] (odakle su istjerani uz britansku pomoć), s Monarhijiom [[1763.]] godine potpisao [[mir u Hubertsburgu]] i rat završio kao što ga je i započeo (''status quo ante bellum''). Njegova protivnica, [[Marija Terezija]], također spada u kategoriju prosvijećenih apsolutista. {{Dvostruka slika|left|Andreas_Moeller_-_Erzherzogin_Maria_Theresia_-_Kunsthistorisches_Museum.jpg|202|Joseph II.jpg|120|[[Marija Terezija]] u mladosti.|Car [[Josip II.]]}} U Monarhiji je vladala od [[1740.]] do [[1780.]] (kao kralj), a titulu Rimskog cara držao je njezin suprug [[Franjo Stjepan Lotarinški]]. U Monarhiji je gradila ceste ([[jozefina]]), uvela obavezno školstvo, ukinula progon vještica, poticala kulturnu djelatnost i obnavljala političke institucije ([[Hrvatsko kraljevinsko vijeće]]) i županije, a [[urbar]]ima ([[Slavonski urbar]] [[1756.]] i [[Hrvatski urbar]] [[1780.]]) je regulirala feudalne odnose i uvela reforme tržišta. Njezin sin [[Josip II.]] bio je njezin suvladar od [[1765.]] (kada mu je umro otac), a nakon njezine smrti nastavio je s provođenjem reformi u duhu prosvijećenog apsolutizma, iako je u svojim potezima bio nešto radikalniji. Već je [[1781.]] donio [[Patent o vjerskoj snošljivosti]], kojima je izjednačio sve vjere i crkvama oduzeo posjede i pravo obrazovanja, te [[Patent o ukidanju kmetstva]], kojim su feudalni odnosi ukinuti u [[Austrija|Austriji]]. Također, bio je prvi Habsburgovac koji je pristao na obred dvostrukog krunjenja (austrijska i ugarska kruna), čime je pridobio mađarske političare na svoju stranu. Ipak, radikalne reforme Josipa II. su mu stvorile više protivnika nego pobornika. Ukidanjem kmetstva (koje je u Ugarskoj ukinuto [[1785.]]) zamjerio se plemstvu, Patentom o vjerskoj snošljivosti crkvi, a obaveznom [[germanizacija|germanizacijom]] (koja je od [[1784.]] postala dio službene državne politike) ostalim narodima Monarhije (posebno Mađarima). Pred kraj svoje desetogodišnje vladavine uključio se u [[Dubički rat]] protiv Osmanlija, ali je ubrzo došao do situacije u kojoj mu je bila potrebna pomoć za uspješno privođenje rata kraju. Kako je s vremenom stvorio više neprijatelja, nitko mu nije bio spreman pružiti pomoć, tako da je pred kraj života morao povući gotovo sve svoje reforme kako bi dobio traženu pomoć. Josip II. je umro [[1790.]] kao veliki reformator čije reforme nisu izdržale test vremena. Naslijedio ga je brat [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopold II.]], toskanski vladar, koji je [[Svištovski mir|Svištovskim mirom]] [[1791.]] godine istupio završio Dubički rat, a na vlasti se pokazao znatno konzervativnijim nego što je bio u Toskanu. On je umro [[1792.]], a naslijedio ga je konzervativni sin [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] Prosvijećeni apsolutizam zaživio je i u Rusiji i to tijekom vladavine [[Katarina II. Velika|Katarine II.]] ([[1762.]] - [[1796.]]). Ruske je carica na vlast došla uklonivši supruga, a započela je sa provođenjem velikog broja reformi, iako su se odlike vladarskog apsolutizma još uvijek održale. Najbolji primjer toga bio je prosvijećeni "ustav" nazvan ''[[Nakaz]]'' (zbog kojeg je sazvala Zakonodavno povjerenstvo), unatoč kojemu je provodila vlast čvrstom rukom. Dopisivala se s Voltaireom, od koga je crpila ideje, a poticala je rad novoosnovanog Moskovskog sveučilišta i petogradske Akademije znanosti. Podržavala je imperijalističku politiku prema Istoku, a ustanke je gušila u krvi. Žrtva joj je bio i ukrajinski kozak [[Jemeljan Pugačov]] (samoprozvani car Petar III.), čiji je ustanak ugušen u krvi, a on je uhapšen i pogubljen u [[Moskva|Moskvi]]. Njezinom vladavinom vraća se strogi apsolutizam u Rusiji. [[Datoteka:AdamSmith.jpg|thumb|220px|[[Adam Smith]] je udario temelje modernom gospodarstvu zagovarajući ''[[laissez faire]]'' načelo i objašnjavajući [[načelo nevidljive ruke]], koja kontrolira gospodarstvo.]] Gospodarski, ovaj je period doveo do konflikta triju ekonomskih doktrina koje će u XIX. vijeku prepustiti mjesto kapitalizmu i planskoj ekonomiji. Iako je [[merkantilizam]] (doktrina zasnovana na trgovini) poznata još od početaka Novog vijeka, u Pruskoj se [[Joseph von Sonnenfels]] zagovarao doktrinu [[kameralizam|kameralizma]], nadogradnju merkantilizma koja je smatrala da se državna blagajna treba puniti povećanim porezima uz potpunu i cjelokupnu državnu kontrolu gospodarstva. [[Ekonomski liberalizam]] začeo je i objasnio škotski ekonomist [[Adam Smith]] u svom djelu ''Bogatsvo naroda'' ([[1776.]]). Zalagao sa za slobodno tržište, naglašavajući važnost slobodne konkurencije i zakona ponude i potražnje, čime će predstaviti ono što će kasnije postati osnova kapitalističkog sustava. S druge strane, obama sustavima u Francuskoj se suprostavio ekonomist [[François Quesnay]] koji je zagovarao doktrinu [[fiziokratizam|fiziokratizma]]. Ova se bazirala na poljoprivrednoj proizvodnji, a sam Quesnay naglašavao je kako je zemlja glavni izvor bilo kakvog bogatsva. [[Datoteka:Wolfgang-amadeus-mozart 1.jpg|thumb|left|230px|[[Wolfgang Amadeus Mozart]]]] Na području kulture, kićenost i povremena neumjerenost baroka zamienjena je antički-utemeljenim [[klasicizam|klasicizmom]]. Ideali antičko-renesansnih poetika vraćaju se ponovo među umjetničke teme, a dolazi do znakovitog pojednostavnjenja i naglašavanja umjerenosti. U književnosti se mitološka tematika očituje u tragedijama [[Jean Racine|Jeana Racinea]] i [[Pierre Corneille|Pierrea Corneillea]], dok se u djelima komediografa [[Molière]]a vidi oštra društvena kritika uklopljena u tipiziranu antičku fabulu. Sličan princip koristi i talijanski komediograf [[Carlo Goldoni]], dok se u engleskoj književnosti ističe pjesnik [[Alexander Pope]]. U slikarstvo je dominantan stil bio [[neoklasicizam]]. [[Datoteka:Denis Diderot by Louis-Michel van Loo.jpg|thumb|220px|[[Denis Diderot]] je svojom satirom obilježio društveno kritiku koja je odlikovala prosvjetiteljstvo.]] Doktrina pravca je i u slikarstvu i u kiparstvu i u arhitekturi bila identična, jedino što se radbi drugačija terminologija nego za književnosti i glazbu. Stil je dominirao u Francuskoj, tako da su se najviše istaknutli [[Nicolas Poussin]], [[Jean Auguste Dominique Ingres]] i [[Jacques-Louis David]], aktivni sudionik kasnije Francuske revolucije, što mu je omogućilo da "nametne" svoj stil drugim umjetnicima. Glazbeni klasicizam obilježio je trolist glazbenih velikana koje predvode Austrijanci [[Wolfgang Amadeus Mozart]] i [[Joseph Haydn]] te Nijemac [[Ludwig van Beethoven]]. Haydn, čijih je stotinjak simfonija obilježilo njegov rad, imao je dosta kompleksan život pun privatnih problema, poslovnog izrabljivanja i materijalnih poteškoća, a radio je na dvoru obitelji [[Esterházy]], da bi kasnije završio u [[Pariz]]u i [[London]]u. Život je završio u [[Beč]]u. [[Wolfgang Amadeus Mozart]] rođen je u [[Salzburg]]u [[1756.]], a umro u [[Beč]]u [[1791.]] godine. Zbog iznimnog glazbenog talenta kojeg je pred ocem [[Leopold Mozart|Leopoldom]] pokazao još kao dječak, stekao je svjetsku slavu i titulu "Wunderkinda". Proputovao je gotovo cijelu europu, da bi se kasnije skrasio na bečkom dvoru cara Josipa II. gdje nije imao previše uspjeha. Iako je njegova glazba bila genijalna i revolucionarna, a njegove opere grandiozne i inovativne, bečki dvor ga nikada nije prihvatio (iako su ga u [[Prag]]u obožavali) što je i bio jedan od glavnih razloga financijskih problema koji su ga pratili cijeli život. Umro je dosta mlad, radeći na svom ''[[Requiem]]u'', kojeg je dovršio njegov učenik [[Franz Xaver Süssmayr]]. Pokopan je u masovnoj grobnici na bečkom sirotinjskom groblju u prisutnošću supruge [[Constanze Weber|Constanze]]. [[Ludwig van Beethoven]] bio je [[Haydn]]ov učenik, a svojim je kasnijim radom utro put novom glazbenom pravcu - [[romantizam|romantizmu]]. Prvi dio njegova stvaralaštva obilježen je klasicizmom i ranim simfonijama, a kasniji dio velebnim simfonijskim djelima koja su ga učinila poznatim. U periodu glazbenog [[rokoko|pretklasicizma]] (pandan [[rokoko]]u) stvarali i [[Domenico Scarlatti]] i Bachovi sinovi, a opernu reformu u periodu klasicizma inicirao je [[Christoph Willibald Gluck]]. [[Prosvjetiteljstvo]] u umjetničkom izrazu ne donosi puno novog (uglavnom dominiraju satira i kritika), ali je doprinio razvoju filozofske misli. [[Voltaire]] je vjerojatno predstavljao najznakovitiju ličnost pravca, a njegova praktična filozofija orijentirana je na pragmatičnost i uvođenje društveno-političkih promjena. [[Jean-Jacques Rousseau]] u svom ''[[Društveni ugovor|Društvenom ugovoru]]'' donosi proširenje i objašnjenje Hobbesove teze "društvenog ugovora" i naglašava pravo suvereniteta i odrabira/smjene vlasti. U književnosti je zapamćen djelom ''[[Julija ili Nova Heloiza]]'', a njegova [[etika|moralno]]-[[didaktika|didaktička]] filozofija iznesena je u djelu ''[[Emil ili O odgoju]]''. [[Denis Diderot]], znakovit i kao "otac" građanske drame i satiričar (''[[Fatalist Jacques i njegov gospodar]]''), zajedno s cijenjenim matematičarom [[Jean D'Alembert|Jeanom D'Alembertom]] započinje projekt ''[[Enciklopedija|Enciklopedije]]'', koju je od [[1751.]], pa do [[1772.]], tiskao u [[Pariz]]u. Bila je to prva usuatavljena knjiga teoretskog i praktičnog ljudskog znanja, a Diderotov krug dobio je nadimak "Enciklopedisti". U svom ''[[Duh zakona|Duhu zakona]]'', tiskanom [[1748.]], [[Charles de Montesquieu]] iznio je sustavnu političku analizu trodiobe vlasti na izvršnu (egzekutivnu), zakonodavnu (legislativnu) i sudbenu (juridičku). Njegov je model, za razliku od [[John Locke|Lockeovog]] ranijeg modela (zakonodavna, izvršna, federativna), usvojen u potpunosti i predstavlja temelj suvremenog političkog sustava. Iako će se razvijati kao poseban sustav, iz prosvjetiteljstva je proizašao i [[klasični njemački idealizam]], čiji su najznačajniji predstavnici bili [[Immanuel Kant]], [[Johann Gottlieb Fichte]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling]] i [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], a sam se pravac temeljio na [[empirizam|empirizmu]] i [[racionalizam|racionalizmu]]. Od ostalih mislilaca ističu se [[Claude Adrien Helvétius]], koji je također boravio na dvoru Friedricha II., markiz [[Condorcet]], čiji je doprinost politici ostao zapamćen, [[Paul Holbach]], tvorac materijalističkog mehanicizma i [[Lamettrie]], tvorac prvog sustavnog filozofskog ateizma. == Revolucije, modernizacija i nacionalizam - Europa u XIX. stoljeću == === Prva industrijska revolucija === {{glavni|Prva industrijska revolucija}} [[Datoteka:James Watt by Henry Howard.jpg|thumb|200px|left|[[James Watt]]]] Dolazak [[18. stoljeće|XVIII. vijeka]] donio je velike i rapidne promjene na europskom (a kasnije i svjetskom) tlu. Naime, formiranje većine suvremenih država postepeno je završilo, tako da se većina tih zemalja mogla posvetiti gospodarskom i društvenom razvoju. Predvodnik tog razvoja bilo je [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], a slijedile su [[Nizozemska]], [[Francuska]] i [[Pruska]], a našto postepenije razvijale su se [[Habsburška Monarhija]] i [[Rusko Carstvo]]. [[Datoteka:Opening Liverpool and Manchester Railway.jpg|thumb|270px|A.B. Clayton: ''Inauguracijsko putovanje na pruzi [[Manchester]]-[[Liverpool]]'' ([[1830.]])]] Početna etapa razvoja obilježena je masovnom urbanizacijom i deagrarizacijom. Naime, u potrazi za boljim radnim uvjetima većina seoskoga stanovništva odlazi u gradove i napušta svoja imanja. Seoska imanja postepeno propadaju, otvaraju se industrijska postrojenja na do tada neiskorištenim područjima, a broj gradova i stanovnika u njima se povećaje. Svakako da je to za posljedicu imalo brojne probleme u gradovima (kojima se broj stanovnika povećao i po nekoliko desetaka puta), među kojima je najveći bio prenapućenost. Iako je s vremenom jenjavala, poljoprivreda je bila prva grana gospodarstva koja se počela razvijati, a velik uzmah dala je primjena [[plodored]]a pri uzgajanju plodova i primjena novih kemijskih susptancijama, među kojima je najznakovitije bilo [[umjetno gnjojivo]]. Ipak, postepeno je razvoj poljoprivrede doveo do razvoja industrije, čime su se primarne djelatnosti postepeno napuštale, a društvene posljedice počele su se očitovati povećanom industrijalizacijom. [[Datoteka:Robert Fulton - Circle of Thomas Sully.jpg|left|thumb|200px|[[Robert Fulton]] je, izuzev "Clermonta", konstruirao, ponovo po [[Napoleon]]ovoj narudžbi, prvi uporabljivu [[podmornica|podmornicu]], nazvanu "[[Nautilus]]".]] Iako je bio poznat još od [[Antička Grčka|Antičke Grčke]], [[parni stroj]] je bio izum koji nije imao praktičnu upotrebu. Ipak, škotski industrijalac [[James Watt]] uspio je, iskoristivši snagu [[voda|vodene pare]], [[1764.]] patentirati usavršeni model parnoga stroja koji je ušao u praktičnu upotrebu i uveo revoluciju u gospodarstvo. Bio je to svakako najznačajniji izum toga doba, a doveo je do rapidnog industrijskog razvoja koji se, preko Ujedinjenog Kraljevstva (kao kolijevke revolucije), širio prema Francuskoj i Nizozemskoj, do Pruske. Ručni rad postepeno se zamjenjuje strojevima, što dovodi do masovnog otpuštanja radnika. Industrija se razvija, iskorištavaju se novi izvori energije ([[ugljen]]), dolazi do bolje prometne povezanosti, a osim gospodarskog, izum parnog stroja doveo je i do novog tehnološkog razvitka. Engleski inženjer [[George Stephenson]] patentirao je prvu [[lokomotiva|parnu lokomotivu]], slavni "[[Rocket]]", upravo na principu Wattova stroja. Prometna revolucija u Engleskoj je započela, a ubrzo će se otvarati i prve pruge. Prva, koja je korištena za prijevoz ugljena, bila je na relaciji [[Stockton]]-[[Darlington]], a prva putnička pruga otvorena je na relaciji [[Manchester]]-[[Liverpool]]. Dok će se cestovni i zračni promet razvijati tek na prijelazu iz [[19. stoljeće|XIX.]] u [[20. stoljeće|XX. vijek]], pomorski promet također bilježi napredak. Ključna figura u cijeloj priči bio je Amerikanac [[Robert Fulton]], čiji je brod, odbijen od strane [[Napoleon]]a, "[[Clermont]]" postao prvi putnički parobrod, a plovio je po rijeci [[Hudson]], dok će slavni "[[Savannah]]" biti prvi parobrod koji je preplovio [[Atlantski ocean|Atlantik]] i došao do [[Europa|Europe]]. Ipak, odjek revolucije nije bio isključivo u gospodarski iskoristivim izumima, tako da je razvoj tehnologije uvjetovao i ubrzani razvoj znanosti. Engleski fizičar i kemičar, Sir [[Humphry Davy]] konstruirat će [[Davyjeva lampa|rudarsku lampu]] koja je rudarima po engleskim rudnicima omogućiti sigurniji rad jer je upozoravala na opasnost od opasnih plinova. U Francuskoj, slijepi inovator [[Louis Braille]] patentira [[Brailleovo pismo]] koje se i danas primjenjuje pri olakšavanju čitanja slijepcima, a kemičar [[Louis Daguerre]] usavršava [[fotografski aparat]] i stvara preteču [[fotografija|fotografije]], [[degerotipije]] (fotografiju će nešto kasnije patentirati [[Nicéphore Niépce]]). Tehnološke inovacije, kao [[gromobran]] ([[Benjamin Franklin]]) i [[telegraf]] ([[Samuel Morse]]), stizat će u Europu s američkog kopna. Posljedice industrijske revolucije bile su mnogobrojne i očigledne u brojnim područjima društvenog života. Dok je poljoprivreda propadala, a gradovi nailazili na prenapućenost, radnička prava su patila. Djeca i žene su bili prisiljeni raditi najteže fizičke poslove za ništavne plaće (bilo je i situacija u kojima se plaće nisu ni davale), a muškarci su radili u neljudskim uvjetima. Isto tako, industrijalizacija i mehanizacija rada stvarala je sve veći broj nezadovoljnih radnika čija je radna snaga od tog trenutka postala nepotrebna. Vrhunac nezadovoljstva bio je pokret [[Luditi|ludizam]]. Naime, u Engleskoj, [[Ned Ludd]], predvodnik nezadovoljnih radnika, započeo je pokret rušenja i uništavanja strojeva koji bi trebao dovesti do nove potrebe za ljudskom radnom snagom. Ipak, Ludd nije naišao na odobravanje tako da su se njihovi ekscesi kažnjavali, a nerijetki su bili i brutalni sukobi s policijom. Sve u svemu, Prva industrijska revolucija predstavlja početak jedne nove etape europske povijesti koja će Europu, a kasnije i svijet, polako uvesti u suvremeno društvo. === Političke revolucije === {{glavni|Američki rat za neovisnost}} {{glavni|Francuska revolucija}} Vjerojatno u historiji svijeta nije bilo perioda u kojem su nagli gospodarski razvoj i određene filozofske ideje toliko utjecale na kolektivnu svijest kao što je to bila druga polovica XVIII. vijeka. Naime, odjek gospodarskog razvoja potaknutog [[Prva industrijska revolucija|Prvom industrijskom revolucijom]] doveo je do nastanka suvremenog društva u ekonomsko-tehnološkom smislu, odnosno do početaka onoga što će kasnije postati moderno i postmoderno društvo. Isto tako, racionalni pristup [[prosvjetiteljstvo|prosvjetitelja]] počeo je rušiti neke od osnovnih temelja koje je novovjekovna Europa poznavala i zastupala u tom trenutku. Temelji apsolutističke vlasti počinju se klimati, a narod, kao kolektiv, počinje preispitivati dogme o apsolutnosti koje je ranija historija etablirala. Bio je to period općeg buđenja koje će kulminirati velikom građansko-demokratskom revolucijom koju će neki historičari nazvati najznačajnijim događajem suvremene historije. Europa se politički nalazi u jednom periodu lokalno značajne, globalno ne toliko opasne, političke krize zbog velikih gospodarskih problema, naglih promjena, ali i čestih (iako malih) ratova koji nanose štetu sudionicama istih. Dok je unutarnjopolitički još uvijek koliko-toliko stabilna, Velika Britanija slabi na vanjskopolitičkom planu; burbonska Francuska je na koljenima zbog prekomjernog trošenja državne blagajne; Španjolska je davno prestala biti relevantna sila; Rusija i germanske zemlje još uvijek nemaju toliki vanjskopolitički utjecaj i još su u fazi razvoja (posebice novonastala Pruska i reformama zahvaćeno Rusko Carstvo; Habrburška Monarhija je koliko-toliko bila usklađena s europskim tekovinama). Iako nisu bile na teritoriju Europe, [[Sjedinjene Američke Države]] imale su vrlo važnu ulogu u oblikovanju europske historije druge polovice XVIII. vijeka. Kolonizaciju Sjeverne Amerike predvodili su Englezi i Francuzi, s tim da su potonji uspjeli zadržati samo manji dio na području današnje [[Kanada|Kanade]]. Izvornih 13 saveznih država (odnosno kolonija) razvijalo se, u svojim početcima, u skladu s tekovinama engleskog društva, iako nisu imali gotovo nikakva prava u odnosu na stanovnike Otoka. Neke su savezne države uređene prema načelima vjerskih struja ([[William Penn]] i [[kvekeri]]; katolicu u [[Maryland]]u), među kojima su najznačajniji bili [[puritanci]], izrazito utjecajna protestantska struja koja je nastala tokom [[Marijanski progoni|Marijanskih progona]], a u Sjedinjene Države izbjegla nakon [[Engleska restauracija|Engleske restauracije]]. Iako je prvo naselje, [[Jamestown, Virginia|Jamestown]] u [[Virginia|Virginiji]], osnovano još [[1607.]], ne može se reći da Sjedinjene Države imaju posebno razvijenu urbano-gospodarsku mrežu kakvu susrećemo na europskom tlu u jeku urbanizacije i demografske eksplozije. Doduše, razlog tomu svakako je i izostanak naprednih gospodarskih promjena u Sjevernoj Americi, koja u tom razdoblju još uvijek uvelike zaostaje za Europom (iako će ju u ekspresnom roku sustići, pa i prestići). Ipak, službena se Kruna prema svojim prekomorskim podanicima, koji su mahom bili Englezi (s obzirom da je domorodačko stanovništvu u tom razdoblju još uvijek van društvenih tekovina), odnosila i više nego nepravedno, oduzimajući im velik broj prava, koje su imali "regularni" stanovnici Monarhije. To je dovelo do sve većeg nezadovoljstva među "američkim Englezima", a nevoljkost kraljeva iz dinastije [[Hannover (dinastija)|Hannover]] ([[George I. Hannover|George I.]], [[George II. Hannover|George II.]], [[George III. Hannover|George III.]]), kao i tvrdokornih torijevskih premijera koji su ne samo podržavali nego i naglašavali kolonijalizam, a tu se prvenstveno misli na [[William Pitt, stariji|Williama Pitta, starijeg]] i [[William Pitt, mlađi|Williama Pitta, mlađeg]], nije pomagala u rješavanju rastućeg nezadovoljstva. Najočitiji, možda i najvažniji, problem ovog odnosa bio je problem oporezivanja. Naime, kao državljani Ujedinjenog Kraljevstva, stanovnici Sjedinjenih Država morali su plaćati poreze kao i svi ostali, ali nisu imali pravo na zastupnika u parlamentu koji bi se borio za njihova prava, što je bilo nužno s obzirom da su u tom periodu Sjedinjene Države bile najrazvijenija britanska kolonija. Parola "no taxation without representation" (eng. "nema poreza bez predstavnika") postat će jedna od ključnih stavki američke borbe za ravnopravnost, a na koncu i za nezavisnost. Javno nezadovoljstvo kulminiralo je [[1770.]] godine kada je bijesna rulja verbalno napala jednog krunskog oficira u [[Boston]]u. Ubrzo su intervenirali britanski crvenokošuljaši i ispalili hice na civile, ubivši nekoliko njih. Taj je događaj, poznat kao [[Bostonsko krvoproliće]], bio očit primjer nedostatka volje za liberalizacijom i reformom od strane Krune, koja je odlučila primijeniti silu, umjesto probleme riješiti reformama. Godine [[1773.]], politički vrh u [[Boston]]u odbio je vratiti tri broda [[East India Company]]ja, firme koja je držala monopol na uvoz čaja u Monarhiji, puna čaja, a ubrzo je skupina kolonista ušla na brodove i uništila sve pošiljke čaja koje su se nalazile na njima. Predvodnik [[Bostonska čajanka|Bostonske čajanke]] bio je [[Samuel Adams]], jedan od najvažnijih kolonijalnih političara u SAD-u i jedan od vodećih bostonskih političara. Ovaj događaj bio je neformalni početak onoga što će [[19. travnja]] [[1775.]], početkom [[Bitka kod Lexingtona|bitke kod Lexingtona]], postati [[Američki rat za nezavisnost]]. Taj rat bio je prvi rat za nezavisnost unutar britanske monarhije i jedan od prvih političko-revolucionarnih odjeka prosvjetiteljskih ideja (koje je prihvatila i [[Škola prirodnog prava]] kao državno-pravno-teorijski pokret koji je zagovarao [[prirodno pravo]] i [[društveni ugovor]], između ostalih načela) u svijetu. Dana [[4. srpnja]] [[1776.]], [[John Adams]], [[Thomas Jefferson]], [[Samuel Adams]], [[John Hancock]], [[Thomas Paine]], [[Benjamin Franklin]], i drugi, donose dokument (iako, nisu svi bili i potpisnici) kojeg će historija pamtiti kao ''[[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država]]''. Ideja da su "svi ljudi rođeni jednaki" i da imaju [[ljudska prava|neotuđiva prava]] (kako subjektivna tako i objektivna), ideja prosvjetiteljstva i škole prirodnoga prava, postala je tako dio jednog državotvornog dokumenta prvi put u historiji. Ideje koje će samo 10-ak godine nakon ovoga uzdrmati cijelu Europu (direkno ili indirektno), prvi su puta primijenjene u jednoj britanskoj prekomorskoj koloniji, od strane ljudi koji su uvelike bili pod utjecajem tih ideja, koje su primarno stizale iz Francuske. Tijek samoga rata također će imati značajan utjecaj na Europu, s obzirom da je Ujedinjeno Kraljevstvo bilo direktno involvirano. Kasnije će se u rat uplesti i Francuska, što će još više povećati utjecaj tog sukoba na Europu. Dok Monarhiju predvodi [[William Howe]], na strani Kolonija stoji [[George Washington]], budući prvi predsjednik SAD-a. Početni kolonijalni uspjeh kod Lexingtona zasjenilo je [[Bitka kod Bunker Hilla|krvoproliće kod Bunker Hilla]], britanska [[Pirova pobjeda]] koja je uzrokovala velike gubitke i s jedne i s druge strane. Sljedeće godine, [[Bitka kod Trentona|kod Trentona]], Washington odnosi važnu pobjedu koja je komemorirana njegovim slavnim [[Washingtonov prelezak rijeke Delaware|prelaskom preko zaleđene rijeke Delaware]]. Godine [[1777.]], Britanci i kolonijalisti dva puta se [[Bitka kod Saratoge|sukobljavaju kod Saratoge]]. Prvi put slavili su Britanci, dok su u drugoj bitci kolonijalisti odnijeli odlučujući pobjedu. Sljedeće godine, kolonijalni veleposlanik u Parizu, [[Benjamin Franklin]], traži pomoć od Francuske, koja se rado uključuje u rat kako bi se osvetila Britaniji zbog poraza i gubitaka u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]]. Kao veleposlanik u Parizu radio je i [[John Adams]], kasniji 2. predsjednik SAD-a. Britanski pokušaji i prodori kulminirali su [[1781.]] godine [[Opsada Yorktowna|Opsadom Yorktowna]] u kojoj su Britanci doživjeli odlučujući poraz koji je najavio završetak rata. Do kraja rata nije se vodila nijedna značajnija bitka, a uspjeh je bio na strani kolonija. Konačno, [[1783.]] godine, dvije strane potpisuju [[Pariški mir (1783)|mir u Parizu]] kojim je Monarhija i formalnopravno priznala nezavisnost 13 američkih kolonija. Sjedinjene Države uskoro će ustrojiti svoju državu i započeti rapidni razvoj temeljen na prosvjetiteljskim idejama koje su implementirane još [[1776.]] Godine [[1787.]] donijet će [[Ustav Sjedinjenih Američkih Država|Ustav]], koji je postao prvi moderni, pisani ustavni dokument u svijetu, a [[1789.]] bit će nadopunjem [[Bill of Rights|Poveljom o pravima]], odnosno s prvih 10 [[amandman]]a, koju je donio budući (4.) predsjednik, [[James Madison]]. Od Francuske će tada mlada i bogata država kupiti [[Louisiana|Louisianu]] i tako udvostručiti svoj teritorij, ali će njihovi ekspanzinističko-politički planovi kulminirati novim ratom s Britanijom. [[Britansko-američki rat 1812. - 1815.|Rat 1812. - 1815.]] bio je iniciran na američki zahtjev kako bi novonastala zemlja povećala svoj utjecaj i dobila dodatna prava, ali je (nakon što je [[1814.]] [[Paljenje Washingtona|izgorio Washington]], zajedno s [[Bijela kuća|Bijelom kućom]] i ostalim vladinim zgradama) završio kao ''[[status quo ante bellum]]'' i tako se pokazao kao neuspjeh. Konačno formiranje američke vanjske politike u ovom periodu završilo je s donošenjem [[Monroeova doktrina|Monroeove doktrine]]. Peti predsjednik SAD-a, [[James Monroe]], donio je taj dokument kojim je zabranjivao uplitanje vanjskih sila u politiku Amerike. Ipak, ta je doktrima imala i drugu stranu. U osnovi se mogla sažeti kao "Amerika Amerikancima", a osim što je zabranjivala već navedeno, bila je nastavak američke ekspanzionističke politike, koja se u doktrini ocrtavala kao pokušaj širenja utjecaja SAD-a na područje mladih država Latinske Amerike. Iako je bila žarište ideja koje su dovele do bunta kolektivne svijesti protiv ''[[Ancien Régime]]a'', Francuska nije bila prva zahvaćena ovim promjenama u pragmatično-praktičnom smislu. Ipak, osvjedočivši se primjerom Sjedinjenih Država, Francuska nije dugo čekala kako bi i sama poduzela ključni korak ka modernizaciji. Nesposobnog i neomiljenog [[Luj XV.|Louisa XV.]] zamijenio je [[Louis XVI.]], kralj koji će dotući Francusko Kraljevstvo. Doduše, nije Louis XVI. sam kriv za raspad već destabiliziranog kraljevstva. Naime, prazna državna blagajna, snažan utjecaj sad već oslabljelog apsolutizma (posebno klera i višeg plemstva) i neuspješne porezne reforme su ono što je dočekalo Louisa XVI., iako ne treba zaboraviti kako kralj nije uspio riješiti nijedan od tih problema tijekom svoje vladavine. Njegovi ministri financija, [[Anne-Robert-Jacques Turgot|Anne Turgot]] i [[Jacques Necker]], nisu uspjeli implementirati porezne reforme koje je društvena situacija nalagala i tako su samo doprinijeli njegovom fijasku. Naime, model da se višim slojevima naplaćuje veći porez kako bi se napunila državna kasa nije prošao zbog neodobravanja svećenstva i višeg plemstva. Turgotov i Neckerov fijasko, kombiniran s nekompetentnim kraljem i njegovom bahatom kraljicom, [[Marija Antoaneta|Marijom Antoanetom]] ("Neka jedu kolače") rezultirao je, kao i u Sjedinjenim Državama, naglašenim nezadovoljstvom 3. staleža. Naime, u Francuskoj je još uvijek vrijedila trostaleška stratifikacija iz ranije historije koja je najviše štetila 3. staležu (građanstvu), posebice u [[Državni staleži|Staleškoj skupštini]]. U Skupštini je, kao i u stvarnom društvenom odnosu, najviše predstavnika imao treći stalež, a u jeku nezadovoljstva, pridružilo im se i niže plemstvo iz 2. staleža, no kako se u i dalje glasalo staleški, dakle većinska odluka unutar staleža važila je kao odluka stažleža. Iako je 3. stalež bio složan, kao i 1., prijepor unutar 2. staleža presudio bi u donošenju odluka. Ipak, manjinsko niže plemstvo koje je podržavalo 3. stalež nije se moglo oduprijeti konzervativnom dijelu svoje skupine i tako je glas 2. staleža išao u korist svećenstva i višeg plemstva, čime je, u omjeru 2:1, 3. stalež gubio. Pokušaji da se ovo promijeni nisu imali odjeka. Nakon potpisane [[Prisega na loptalištu|Prisege na loptalištu]], koju je potpisala izdvojena staleška otpora pod nazivom [[Narodna skupština]], postavljeni su temelji revolucije. Osnovana je i [[Narodna garda]] na čije je čelo zasjeo [[Gilbert du Motier de La Fayette]], prosvaljeni [[francuska|francuski]] general koji je sudjelovao i u [[Američki rat za nezavisnost|Američkom ratu za nezavisnost]], koja je predstavljala vojni ogranak Narodne skupštine. Dva mjeseca nakon sazivanja Državnih staleža, pripadnici [[pariz|pariške]] [[milicija|milicije]] (prethodnici Narodne garde) [[14. srpnja]] [[1789.]] [[Pad Bastille|napadaju i osvajaju zatvor Bastille]], simbol francuskog [[apsolutizam|apsolutizma]] i političkih progona. Cilj je bio osvajanje tvrđave i oslobađanje svih nepravedno zatvorenih osoba, ali na njihovu nesreću u Bastilli se nalazilo samo 7 zatvorenika koji doista jesu bili [[kriminalac|kriminalci]], a ne politički zatvorenici. Taj događaj označio je službeni početak revolucije, a narod na pariškim uličnim barikadama bio je sve brojniji i sve glasniji. Dana [[26. kolovoza]] [[1789.]] donešena je [[Deklaracija o pravima čovjeka i građanina]], pravni dokument koji je postao temeljna politička doktrina [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. Deklaracija je bila donešena po uzoru na američku ''Deklaraciju'', a temelj su joj, jasno, bila učenja [[Škola prirodnog prava|Škole prirodnog prava]] i [[Prosvjetiteljstvo|francuskih prosvjetitelja]], posebice sociopolitičke ideje [[Jean Jacques Rousseau|Jean Jacquesa Rousseaua]] (društveni ugovor) i [[Charles de Montequieu|Charlesa Montesquieua]] (trodioba vlasti). Deklaracija je jamčila [[ljudska prava|jednakost prava svih osoba]] kao i temelj na novoj, građanskoj ideji. === Napoleon === {{glavni|Napoleon Bonaparte}} [[Datoteka:The Emperor Napoleon in His Study at the Tuileries, by Jacques-Louis David (1812) - National Gallery of Art (Samuel H. Kress Foundation) - 2.jpg|thumb|250px|[[Jacques-Louis David]]: ''Car [[Napoleon]] u svom uredu u Tuileriesu'']] Godine [[1769.]], na otoku [[Korzika|Korziki]], rođen je [[Napoleon Bonaparte]]. Taj budući francuski general i car postat će jedan od najvećih osvajača i zapovjednika u povijesti, a njegov utjecaj na cijelu epohu, u kojoj je pokazao svu silinu francuske vojske i svojih taktičkih sposobnosti, bio je neizmjeran. [[Datoteka:David - Napoleon crossing the Alps - Malmaison1.jpg|left|180px|thumb|[[Jacques-Louis David]]: ''[[Napoleon prelazi Alpe]]'']] U svojim početcima, Napoleon je bio odani pristaša [[Jakobinci|jakobinaca]], a takva povezanost s vlašću, kombinirana s njegovim genijem, donijela mu je čin [[general]]a već [[1793.]], odnosno u 24. godini. Nakon pada [[Maximilien Robespierre|Robespierreovog]] [[Komitet javnoga spasa|Komiteta javnoga spasa]] i dolaska [[Direktorij (Francuska)|Direktorij]]a (kojim upravljaju [[termidorci]]) na čelo, Napoleon kraći period provodi u kućnom pritvoru, no već [[1797.]] sudjeluje u invaziji [[Italija|Italije]]. Nakon vojne pobjede u ratu i dogovora o podjeli s [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]], Napoleon vrši invaziju [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] koju će, nakon potpisivanja [[Mir u Campo Formiju|Mira u Campoformiju]] [[1797.]], službeno ukinuti. Francuskoj su pripali [[Apeninski poluotok|apeninski]] dijelovi, dok je Monarhija dobila mletačke posjede na području današnje [[Slovenija|Slovenije]] i [[Hrvatska|Hrvatske]]. Već sljedeće godine, Napoleon [[Francuska invazija Egipta|napada Egipat]], kako bi oslabio [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanske]] trgovinske puteve, no nakon pobjeda [[Bitka kod Piramida|kod Piramida]] i [[Prva bitka kod Abukira|Abukira]], njegova [[opsada Aleksandrije]] nije bila uspješna, nakon čega se, [[1799.]] godine, vraća u Francusku. Po povratku u Francusku, Napoleon, sklapa dogovor sa tadašnjim ''Direktorima'' [[Emmanuel-Joseph Sieyès|opatom Josephom Sieyèsom]] (inače svećenikom i revolucionar), [[Roger Ducos|Rogerom Ducosom]] (kasnijim konzulom) i [[Joseph Fouché|Josephom Fouchéom]] (kasnijim Ministrom policije), i [[18. Brumaire]]a izvršava ''[[državni udar|coup d'etat]]'', ukida Direktorij i uvodi [[Konzulat]]. Sam Napoleon postao je glavni konzul, dok su uz njega, u petogodišnjem periodu postojanja konzulata, na čelu države bila još 2 konzula, čiji je autoritet bio manji od Napoleonovog. Godine [[1800.]] godine, Napoleon prelazi [[Alpe]] i sukobljava se s Habsburgovcima [[Bitka kod Marenga|kod Marenga]]. U toj ključnoj bitci, Napoleon je odnio još jednu važnu pobjedu i [[1801]]. potpisao [[Mir u Lunévilleu]]. Ovaj rat nije imao nekakvu posebnu motivaciju ili političku pozadinu, tako da je već u ranoj fazi njegove vladavine, do izražaja došla Napoleonova osvajačka politika. Iste godine sklopio je [[Konkodrat iz 1801.|Konkodrat]] s [[Pio VII.|Piom VII.]] i time, prvi put u povijesti, jasno odijelio crkvenu od svjetovne vlasti. Ovo je ujedno prvi sklopljenji konkodrat u povijesti. Godine [[1804]]., on uvodi svoj [[Code civil|Građanski zakonik (''Code civil des français'')]] kojim uvelike refora političko - društveni sistem i uvodi zakon temeljen na prosvjetiteljskim idejama. Brojni članovi tog zakonika i dan danas su dijelovi zakona brojnih svjetskih država, što je rezultat primjene Napoleonovog zakonika u osvojenim područjima. Dana [[2. decembra]] [[1804]]., u [[Notre Dame|crkvi Notre Dame]], Napoleon Bonaparte okrunit će se za cara i tako postati Napoleon I. Na krunidbi će biti prisutan i papa [[Pio VII.]], no on je samo predao krunu novom caru, dok si ju je na glavu stavio on sam. Bio je to jedan od najboljih primjera suvremene [[sekularizacija|sekularizacije]]. Vječna boljka bit će mu i [[Velika Britanija]], jedina zemlja koju, uz [[Rusko Carstvo]], nikada nije pokorio. Prvi rat započet će već [[1803]]., ali konačni i najznačajni sukob dogodio se francuskim pomorskim desantom [[1805]]. godine. Francuska sredozemna flota napala je Englesku flotu kojom je zapovijedao [[Horatio Nelson|admiral Horatio Nelson]]. Ključni sukob zbio se [[Bitka kod Trafalgara|kod Trafalgara]] [[1805]]. godine. Bio je to konačni poraz francuske mornarice i posljednji direktni sukob te dvije zemlje. Lord Nelson uspio je pobijediti Napoleonovog admirala [[Pierre de Villeneuve|Pierrea de Villeneuvea]] i tako dotuči francusku mornaricu, no kao posljedica bitke, Nelson je izgubio desno oko i desnu ruku i nedugo nakon toga i umro. Napoleon se tada okrenuo kontinentu i [[Napoleonski ratovi|svoje ratove]] nastavio voditi isključivo na kopnu. Njegova prva velika kopnena bitka bila je [[Bitka kod Austerlitza|kod Austerlitza]] [[1805]]. godine u kojoj je bez većih poteškoća porazio prusku vojsku, potpisao [[Mir u Požunu (1806.)|Mir u Požunu]] i, nakon odlučujuće pobjede [[Bitka kod Jene|kod Jene]], ukinuo [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Kao savez 16 državica na području bivšeg carstva, Napoleon je [[1806.]] godine, nakon svečango ulaska u [[Berlin]], utemeljio [[Rajnski Savez]] koji je bio podložan francuskoj upravi. Njegovi daljnji pohodi nastavljaju se na Istok gdje ratuje s Rusima i Prusima i ulazi u [[Varšava|Varšavu]]. [[Mir u Tilzitu|Mirom u Tilzitu]] uveo je kontinentalnu blokadu Rusima (ranije je napravio isto i Britancima), a sljedeće godine, [[1808.]], okupira [[Španjolska|Španjolsku]] gdje za kralja postavlja svog brata [[Joseph Bonaparte|Josepha]]. Iste godine, uz britansku pomoć, započeo je i [[Španjolski rat za nezavisnost]] (Poluotočki rat). Započeo je manjim gerilskim ustancima ([[Zaragoza]] i [[Bailén]]), a kasnije se razvio u pravi rat u kojem su španjolsko-britanske snage sve više i više potirale Francuze (veliki poraz bila je predaja [[Pierre Dupont de l'Étang|generala Duponta]] kojom je pao [[Madrid]]), dok ih [[1814]]., nakon prvog Napoleonovog pada, nisu skroz protjerali iz zemlje. [[Datoteka:Napoleons retreat from Moscow by Adolph Northen.jpg|thumb|250px|[[Adolf Northern]]: ''Napoleon se povlači iz Moskve'']] [[Datoteka:Cruikshank Napoleon's Entrance into Berlin.jpg|250px|left|thumb|[[George Cruikshank]]: ''Napoleonov ulazak u [[Berlin]]'']] Napoleon se zaustavlja u [[Poljska|Poljskoj]] (tamo je osnovao [[Veliko Varšavsko Vojvodstvo]], čime je, iako samo djelomično, obnovljena [[Poljska|poljska država]]) i svoje ratovanje nastavlja s Habsburgovcima. Prva značajna bitka bila je [[Bitka kod Wagrama|kod Wagrama]] [[1809]]. godine. Nakon [[Mir u Schönbrunnu|mira u Schönbrunnu]], Napoleon je sklopio brak s [[Marija Lujza|Marijom Lujzom]], kćeri cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II.]], kako bi učvrstio veze s Monarhijom (koje su bile iznimno labave), a pridobio je i obalna i gorska područja današnje Hrvatske i dobar dio Slovenije. Napoleonov general, [[Jacques Lauriston]], već je [[1808]]. ukinuo [[Dubrovačka Republika|Dubrovačku Republiku]], ušavši u grad prevarom još [[1806.]], da bi nakon toga, bez Napoleonove direktne naredbe, raspustio Vijeće i proglasio Dubrovnik francuskim. Nakon spomenutog mira, Dubrovnik je ujedinjen s ostatkom dobivenog teritorija na čijem su mjestu proglašene [[Ilirske pokrajine]]. Njihovo središte bilo je u [[Ljubljana|Ljubljani]], a prvi upravnik bio je [[Auguste Marmont|maršal Auguste Marmont]]. Te provincije zapravo su bile nastavak [[Kraljevina Italija (pokrajina)|Kraljevine Italije]], Napoleonove pokrajine u koju je teritorij Ilirskij pokrajina bio inkorporiran od [[1805.]] do [[1809.]] godine. Teritorijalno ustrojstvo i organizacija države i uprave bili su neznatno drugačiji, a upravitelj Kraljevine bio je [[Venecija|mlečanin]] [[Vincenzo Dandolo]], koji je poticao modernizaciju prava, ukinuo je vjeronauk i započeo [[sekularizacija|sekularizaciju]], a poticao je i nacionalni duh preko novina ''[[Kraglski Dalmatin]]'' (''Kraljevski Dalmatin''), koje su izlazile i na [[talijanski|talijanskom]] i na ''[[hrvatski|arvackom]]'' jeziku. Bile su to samo dvije u nizu Napoleonovih satelitskih država među kojima su se isticale [[Helvetska Republika]] ([[Švicarska]]), [[Batavska Republika]] ([[Nizozemska]]) te dvije sjevernotalijanske republike, [[Cisalpinska Republika|Cisalpinska]] i [[Cispadanska Republika|Cispadanska]]. Pokorivši tako cijeli Zapad i dobar dio srednje Europe, Napoleon dalje kreće prema Istoku, na Rusiju. Rusku vojsku predvodio je proslavljeni general [[Mihail Kutuzov]], koji je koristio neobičnu i lukavu taktiku povlačenja, želeći namamiti Napoleona u zamku ruske zime. Nakon [[Bitka kod Smolenska|Smolenska]], dvije vojske sukobljavaju se, u rujnu [[1812.]], [[Bitka kod Borodina|kod Borodina]]. Iako su Francuzi pobijedili i dobili slobodan put prema [[Moskva|Moskvi]], bio je to samo dio lukavog plana genrala Kutuzova. Netom prije Napoleonovog ulaska u glavni grad, car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] bježi u [[Petrograd]], evakuira Moskvu i pali grad. Napoleon tako ulazi u prazan, zapaljen grad koji mu je donio više problema nego što je planirao - car je odbio kapitulaciju, a Napoleon se morao poražen vratiti iz Rusije. Prilikom povratka, njegova je vojska gotovo desetkovana i uvelike oslabljena teškim zimskim uvjetima. To su iskoristile europske sile i dočekale napoleona [[Bitka kod Leipziga|kod Leipziga]] [[1813.]], gdje su ga u četverodnevnoj "Bitci naroda" dotukli. Prilikom povratka u Pariz, car Napoleon je zbačen s vlasti i protjeran na otočić [[Elba|Elbu]] u [[Sredozemno more|Sredozemlju]]. No ipak, broj Napoleonovih pristaša i njegov utjecaj i dalje su bili iznimno veliki. Uspjevši pobjeći s Elbe, okupio je svoju vojsku i krenuo prema Parizu. Tamo ga je dočekala vojska, no Napoleon je stao, upitao ih hoće li se boriti protiv njega i čekao odluku velikog broja francuskih vojnika. Tada započinje njegova [[Vladavina 100 dana]], odnosno njegov slavni povratak na francuski tron. Jasno, njegovim povratkom Europa se ponovo uzbunila i formirana je nova koalicija kojoj je cilj bio, trajno, zaustaviti Napoleona. Ključni sukob zbio se [[18. lipnja]] [[1815.]] godine kod [[Waterloo]]a u [[Belgija|Belgiji]]. Napoleonova vojska teško je poražena od strane koalicijske vojske koju su predvodilio engleski zapovjesnik [[Arthur Wellesley, Vojvoda od Wellingtona]] i pruski genral [[Gebhard von Blücher]]. Nakon ovoga poraza, Napoleonu je konačno došao kraj. Poslan je na otok [[Sveta Helena]], blizu [[afrika|afričke]] obale, gdje je i umro [[1821.]] godine. Neki povijesni izvori navode kako je uzrok njegove smrti otrovni [[arsen trioksid]] koji se nalazio u zidnim bojama i koji ga je, sustavnim isparavanjem, otrovao. === Proljeće naroda === ===Imperijalizam i kolonijalizam=== === Druga industrijska revolucija === {{glavni|Druga industrijska revolucija}} == Rat i mir - Europa u XX. stoljeću == === Prvi svjetski rat (1914. - 1918.) === {{glavni|Prvi svjetski rat}} ==== Ruska revolucija 1917. ==== {{glavni|Ruska revolucija}} === Međuratno razdoblje - privremeni mir === {{glavni|Mirovni ugovori i stvaranje versajskog poretka}} {{glavni|Europa i svijet između dva svjetska rata}} {{glavni|Velika depresija}} === Drugi svjetski rat (1939. - 1945.) === {{glavni|Drugi svjetski rat}} === Hladni rat (1945. - 1991.) === {{glavni|Hladni rat}} === Europska Unija - reunifikacija i integracija suvremene Europe === {{glavni|Europska Unija}} == Izvori == {{reflist|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|History of Europe}} [[Kategorija:Historija Evrope| ]] [[Kategorija:Evropa]] [[Kategorija:Historija po kontinentima|Evropa]] a5tcyqbflybcznyrynus7m5vq8hehf5 Korisnik:Duma/Doprinosi 2 114847 42586418 42586225 2026-04-30T07:17:21Z Duma 16555 /* Razno */ 42586418 wikitext text/x-wiki Članci koje sam napisala na hr wiki prebačeni ovdje, novi članci na ovoj wiki: == Ptice == {{div col}} * [[Medovođe]] * [[Bukavac nebogled]] * [[Papige]] * [[Plavoleđa mišjakinja]] * [[Prave kukavice]] * [[Ptica sekretar]] * [[Loriji]] * [[Riječni vodomari]] * [[Australski bukavac]] * [[Kakapo]] * [[Ćubaste čiope]] * [[Uljašica]] * [[Jakamari]] * [[Jastreb]] * [[Vodosjeci]] * [[Strigopidae]] * [[Čigre]] * [[Američki bukavac]] * [[Crveno-modra ara]] * [[Kakadui]] * [[Tukani]] * [[Svračci]] * [[Phaethontidae]] * [[Nimfa (ptica)]] * [[Kljunorošci]] * [[Guarauna]] * [[Velika rujnica]] * [[Kratkoprsti kobac]] * [[Dugorepa sjenica]] * [[Šljuke sjemenjarke]] * [[Mala njorka]] * [[Smeđi kivi]] * [[Neomorphinae]] * [[Botaurinae]] * [[Južnoamerički bukavac]] * [[Češljugar]] * [[Crkavica]] * [[Kostoberina]] * [[Lisasta guska]] * [[Veliki pomornik]] * [[Patka lastarka]] * [[Utva]] * [[Planinska ševa]] * [[Eja strnjarica]] * [[Nandu]] * [[Gusjenicojedi]] * [[Dugorepe sjenice]] * [[Bluna]] * [[Velika čaplja]] * [[Mala prutka]] * [[Patka kreketaljka]] * [[Kukuvije]] * [[Šumski pupavci]] * [[Pilari]] * [[Čaplja govedarica]] * [[Vijoglav]] * [[Žako]] * [[Pomornici]] * [[Dromah]] * [[Todiji]] * [[Zlatovrane]] * [[Kukavičja modrivrana]] * [[Dolinske modrivrane]] * [[Pčelarice]] * [[Vodeni vodomari]] * [[Vodomari dupljaši]] * [[Šarenoglava patka]] * [[Žunice]] * [[Bradonjice]] * [[Čiope]] * [[Cvjetne ptice]] * [[Ševe]] * [[Brljci]] * [[Medosasi]] * [[Obični ćuk]] * [[Neornithes]] * [[Harpija (ptica)]] {{div col end}} == Gljive == {{div col}} * [[Vještičino srce]] * [[Rujnica]] * [[Vukovo meso]] * [[Đurđevača]] * [[Smrčci]] * [[Vrganj]] * [[Baršunasta panjevčica]] * [[Maglenka]] * [[Djevojačka krasnica]] * [[Zlatna krasnica]] * [[Crvena krasnica]] * [[Modrikača]] * [[Zelenka]] * [[Kraljevka]] * [[Jablanovača]] * [[Žućkasta pupavka]] * ''[[Amanita]]'' * [[Klobuk (gljiva)]] * [[Mikologija]] * [[Himenij]] * [[Stručak]] * [[Otisak spora]] * [[Micetizam]] * [[Jestiva gljiva]] {{div col end}} == Razno == {{div col}} * [[Pirka]] * [[Fauna Australije]] * [[Fauna Škotske]] * [[Dubokomorski gigantizam]] * [[Otočna patuljastost]] * [[Tasmanski vrag]] * [[Megafauna]] * [[Vitoroga antilopa]] * [[Afrički mravojed]] * [[Šuma kelpa]] * [[Neritička zona]] * [[Pelagijska zona]] * [[Planinski travnjaci i šikare]] * [[Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela]] * [[Mediteranske šume i šikare]] * [[Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume]] * [[Pustinje i vegetacija sušnih oblasti]] * [[Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare]] * [[Hladni izvori]] * [[Hidrotermalni izvori]] * [[Rakun]] * [[Dinosaur Planet]] * [[Šetnja s dinosaurima]] * [[Šetnja s čudovištima]] * [[Šetnja sa zvijerima]] * [[Šetnja s pećinskim ljudima]] * [[Ljuba]] * [[Koraljni greben]] * [[Život na Marsu]] * [[Crveni panda]] * [[Snježni leopard]] * [[Davorin Popović]] * [[Frutiger Aero]] * [[Blobjekt]] * [[Solarpunk]] * [[Ahilova peta]] * [[Y2K]] * [[Biopunk]] * [[Populuxe]] * [[Raygun Gothic]] * [[Visoka tehnologija]] * [[Vicenteova otrovna žaba]] * [[Dužina od njuške do otvora]] * [[Osteološki korelat]] * [[Paludarij]] * [[Vrt u boci]] * [[Wardova kutija]] * [[Orhidelirij]] * [[Pteridomanija]] * ''[[The Ferns of Great Britain and Ireland]]'' * [[Otiskivanje prirode]] * [[Meristika]] * [[Ludi naučnik]] * [[Graminoid]] * [[Širokolisna zeljasta biljka]] * ''[[Peristeria elata]]'' * ''[[Stephanolepis hispidus]]'' * ''[[Sterculia apetala]]'' * [[Potporni korijen]] * [[Miješak]] * ''[[Tachyspiza virgata]]'' * ''[[Odocoileus]]'' * [[Morski puž]] * [[Mikoheterotrofija]] * [[Patuljasti troprsti ljenjivac]] * [[Anautogenija]] * [[Vitelogeneza]] * [[Izolecitalna jajna ćelija]] * [[Telolecitalna jajna ćelija]] * [[Centrolecitalna jajna ćelija]] * [[Generalističke i specijalističke vrste]] * [[Kozmopolitska rasprostranjenost]] * [[Areal kretanja]] * [[Pasteurova tačka]] * [[Pasteurov efekat]] * [[Bazen L'Atalante]] * [[Mikroaerofil]] * [[Aerotolerantni anaerob]] * [[Canfieldov okean]] * [[Crveni rub]] * [[Rana Zemlja]] * [[Hipoteza o ljubičastoj Zemlji]] * [[Fotopigment]] * [[Primarna atmosfera]] * [[Terarij]] * [[Sesilnost]] * [[Bioerozija]] * [[Podrast]] * [[Grabežljiva riba]] * [[Sjenovita biosfera]] * [[Biljni sok]] * [[Aerobni organizam]] * [[Obligatni aerob]] * [[Hipoteza o oslobađanju mezopredatora]] * [[Ekološko oslobađanje]] * [[Kinetotrof]] * [[Superokean]] * [[Suessov efekat]] * [[Lava planeta]] * [[Vinogradskijev stupac]] * [[Koraljni pijesak]] * [[Disgenika]] * [[Zvjezdani vjetar]] * [[Zvjezdana korona]] * [[Fotosintetski pigment]] * [[Mjehur zvjezdanog vjetra]] * [[Knidosak]] * [[Evolutivna zamka]] {{div col end}} == Ekstremofili == {{div col}} * [[Kapnofil]] * [[Acidofil]] * [[Hipolit (ekstremofil)]] * [[Lipofilna bakterija]] * [[Litofil]] * [[Metalotolerantni organizam]] * [[Osmofil]] * [[Psamofil]] {{div col end}} == Slušni aparati == {{div col}} * [[Slušni aparat za dugotrajno nošenje]] * [[Indeks kvalitete govora slušnog aparata]] {{div col end}} == Načini ishrane == {{div col}} * [[Arahnofagija]] * [[Kukcojed]] * [[Oofagija]] * [[Avivor]] * [[Entomofagija]] * [[Ksilofagija]] * [[Mizocitoza]] * [[Mikrobivornost]] * [[Bakterivor]] * [[Saprofagija]] * [[Tanatofag]] * [[Mukofagija]] * [[Vermivor]] * [[Florivor]] * [[Hipokarnivor]] * [[Hiperkarnivor]] * [[Spongivor]] * [[Folivor]] * [[Ksenofagija]] * [[Graminivor]] * [[Pedofagija]] * [[Razlagač]] * [[Geofagija]] * [[Vršni predator]] * [[Ofiofagija]] * [[Nektarivor]] * [[Interakcije potrošača i resursa]] * [[Saprotrofna ishrana]] * [[Holozojska ishrana]] * [[Heterotrofna ishrana]] * [[Lepidofagija]] * [[Piscivor]] * [[Hematofagija]] * [[Mirmekofagija]] * [[Koraljivor]] * [[Gljiva mesožderka]] * [[Oligofagija]] * [[Fotoautotrof]] * [[Durofagija]] * [[Litoautotrof]] * [[Moluskivori]] * [[Placentofagija]] * [[Predacija jaja]] {{div col end}} == Videoigre i sl. == {{div col}} * ''[[Skateboard Park Tycoon]]'' * ''[[Plant Tycoon]]'' * ''[[Fish Tycoon]]'' * ''[[Feeding Frenzy 2]]'' * ''[[Feeding Frenzy]]'' * ''[[Big Kahuna Reef]]'' * ''[[Ricochet Lost Worlds]]'' * ''[[Virtual Villagers]]'' * ''[[Dino Island]]'' * ''[[Zoo Tycoon 2]]'' * ''[[Brother Bear (videoigra)]]'' * ''[[Tarzan (videoigra)]]'' * ''[[Atlantis Underwater Tycoon]]'' * ''[[School Tycoon]]'' * ''[[Diner Dash]]'' * ''[[Ratatouille (videoigra)]]'' * ''[[Madagascar (videoigra)]]'' * ''[[Age of Mythology]]'' * ''[[Tribal Trouble]]'' * ''[[ThinkTanks]]'' * ''[[Hugo: Bukkazoom!]]'' * ''[[Mall Tycoon]]'' * ''[[Bliss (fotografija)]]'' * ''[[Moon Tycoon]]'' * ''[[Deep Sea Tycoon]]'' * ''[[So Blonde]]'' * ''[[Ankh (videoigra)]]'' * ''[[Red Moon Desert]]'' * ''[[RimWorld]]'' * ''[[Spy Fox 2: "Some Assembly Required"]]'' * ''[[The Oregon Trail (1985)]]'' * ''[[Alien Hominid]]'' {{div col end}} == Kultura i historija == {{div col}} * Sažetak novela Dekamerona (uklopljeno u [[Dekameron]]) * [[Ezopove basne]] * [[Faust]] * [[Childe Harold's Pilgrimage]] * [[Nauka u renesansi]] * [[Visoki srednji vijek]] * [[Srednjovjekovno domaćinstvo]] * [[Demografija srednjeg vijeka]] * [[Kriza kasnog srednjeg vijeka]] * [[Renesansa 12. vijeka]] * [[Kasni srednji vijek]] * [[Srednjovjekovna književnost]] * ''[[Livre des Merveilles du Monde]]'' * [[Saski ratovi]] * [[Velika glad 1315–1317]] * [[Makedonska renesansa]] * [[Makedonska umjetnost (bizantska)]] * [[Pariški psaltir]] * [[Sedmi križarski rat]] * [[Peti križarski rat]] * [[Šesti križarski rat]] * [[Aleksandrijski križarski rat]] * [[Pastirski križarski rat (1251)]] * [[Pastirski križarski rat (1320)]] * [[Bosanski križarski rat]] * [[Prvi švedski križarski rat]] * [[Treći švedski križarski rat]] * [[Drugi švedski križarski rat]] * [[Norveški križarski rat]] * [[Vojni pohod na Baleare 1113–1115]] * [[Berberski križarski rat]] * [[Deveti križarski rat]] * [[Osmanska invazija Otranta]] * [[Varninski križarski rat]] * [[Križarski rat 1197]] * [[Vendski križarski rat]] * [[Mletački križarski rat]] * [[Sjeverni križarski ratovi]] * [[Savojski križarski rat]] * [[Sijenska škola]] * [[Bolonjska škola]] * [[Lukanska škola]] * [[Ferarska škola]] * [[Firentinska škola]] * [[Barunski križarski rat]] * [[Livonski križarski rat]] * [[Livonska rimovana hronika]] * [[Prvi novgorodski ljetopis]] * [[Hronika Henrika od Livonije]] * [[Trgovačka ruta od Varjaga do Grka]] * [[Despenserov križarski rat]] * [[Šansonijer]] * [[Pergaminho Sharrer]] * [[Cancioneiro da Vaticana]] * [[Cancioneiro da Biblioteca Nacional]] * ''[[Il Canzoniere]]'' * [[Düsseldorfska slikarska škola]] * [[Evropski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima]] * [[Froissartove Hronike]] * [[Fridrihovski rokoko]] * [[Zapadno slikarstvo]] * [[Trgovačka ruta Volga]] * [[Grčki učenjaci u renesansi]] * [[Novo učenje]] * [[Popis renesansnih humanista]] * [[Renesansni humanizam]] * [[Dolce Stil Novo]] * [[Flamansko slikarstvo]] * [[Holandsko i flamansko renesansno slikarstvo]] * [[Renesansni latinski jezik]] * [[Renesansni humanizam u Sjevernoj Evropi]] * [[Lublinska renesansa]] * [[Španska renesansa]] * [[Engleska renesansa]] * [[Normanski i srednjovjekovni London]] * [[London u periodu Tudora]] * [[London u periodu Stuarta]] * [[London u 18. vijeku]] * [[Talijanska renesansa]] * [[Francuska renesansa]] * [[De humani corporis fabrica]] * [[Njemačka renesansa]] * [[Renesansa u Nizozemskim]] * [[Portugalska renesansa]] * [[Poljska renesansa]] * [[Belle Époque]] * [[Dekadentni pokret]] * [[Vesele devedesete]] * [[Mašinsko doba]] * [[Edisonada]] * [[Robinzonada]] * ''[[Le Temps]]'' * [[Miletska priča]] {{div col end}} == Jules Verne == {{div col}} * ''[[Un prêtre en 1839]]'' * ''[[Le Testament d'un excentrique]]'' * ''[[L'École des Robinsons]]'' * ''[[Un hivernage dans les glaces]]'' * ''[[Une ville flottante]]'' * ''[[Put oko svijeta za osamdeset dana]]'' * ''[[Un drame au Mexique]]'' * ''[[Un drame dans les airs]]'' * ''[[Voyages et Aventures du capitaine Hatteras]]'' * ''[[L'Étonnante Aventure de la Mission Barsac]]'' * ''[[Le Phare du bout du monde]]'' * ''[[L'Invasion de la mer]]'' * ''[[Maître Zacharius ou l'horloger qui avait perdu son âme, tradition genevoise]]'' * ''[[Les Confessions]]'' * ''[[Mathias Sandorf]]'' * ''[[De la Terre à la Lune]]'' * ''[[Autour de la Lune]]'' * ''[[Robur-le-Conquérant]]'' * ''[[Voyage à reculons en Angleterre et en Ecosse]]'' * ''[[Seconde patrie]]'' * ''[[Paris au XXe siècle]]'' * ''[[Michel Strogoff]]'' * ''[[L'Île mystérieuse]]'' * ''[[Face au drapeau]]'' * ''[[Le Pays des fourrures]]'' * ''[[Aventures de trois Russes et de trois Anglais dans l'Afrique australe]]'' * ''[[La Jangada - Huit Cents lieues sur l'Amazone]]'' * ''[[Le Rayon vert]]'' * ''[[Kéraban-le-têtu]]'' * ''[[L’Archipel en feu]]'' * ''[[Un Billet de loterie]]'' * ''[[Le Chemin de France]]'' * ''[[César Cascabel]]'' * ''[[Mistress Branican]]'' * ''[[Le Château des Carpathes]]'' * ''[[Claudius Bombarnac]]'' * ''[[Clovis Dardentor]]'' * ''[[Le Superbe Orénoque]]'' * ''[[Le Village aérien]]'' * ''[[Les Histoires de Jean-Marie Cabidoulin]]'' * ''[[Les Frères Kip]]'' * ''[[Bourses de voyage]]'' * ''[[Un drame en Livonie]]'' * ''[[Maître du monde]]'' * ''[[Martin Paz]]'' * ''[[Le Comte de Chanteleine]]'' * ''[[Les forceurs de blocus]]'' * ''[[Une ville idéale]]'' * ''[[Les Révoltés de la Bounty]]'' * ''[[Gil Braltar]]'' * ''[[L'Éternel Adam]]'' * ''[[L’Agence Thompson et Co]]'' * ''[[La Chasse au météore]]'' * ''[[Le Pilote du Danube]]'' * ''[[Les naufragés du "Jonathan"]]'' * ''[[Le Secret de Wilhelm Storitz]]'' * ''[[Le Docteur Ox]]'' * [[Verneova erupcija]] * [[Michel Verne]] * ''[[La maison à vapeur]]'' * ''[[Le Volcan d'or]]'' * ''[[Les Tribulations d'un Chinois en Chine]]'' * ''[[Les Indes noires]]'' * ''[[L'Étoile du sud]]'' * ''[[Nord contre Sud]]'' * ''[[Famille-sans-nom]]'' * ''[[Sans dessus dessous]]'' * ''[[Mirifiques Aventures de Maître Antifer]]'' * ''[[Le Sphinx des glaces]]'' * ''[[Frritt-Flacc]]'' * ''[[La Journée d’un journaliste américain en 2889]]'' * ''[[Le Chancellor: Journal du passager J.-R. Kazallon]]'' * ''[[Deux ans de vacances]]'' * ''[[Les Cinq cents millions de la Bégum]]'' * ''[[L'Île à hélice]]'' * ''[[Une fantaisie du docteur Ox]]'' * ''[[Hector Servadac]]'' * ''[[P'tit-Bonhomme]]'' * ''[[Voyage à travers l'impossible]]'' * ''[[Voyages extraordinaires]]'' * [[Kulturološki utjecaj Julesa Vernea]] {{div col end}} == Prethistorija == {{div col}} * ''[[Gojirasaurus]]'' * ''[[Coelophysis]]'' * ''[[Deinocheirus]]'' * ''[[Gallimimus]]'' * ''[[Ornithomimus]]'' * ''[[Staurikosaurus]]'' * ''[[Eoraptor]]'' * ''[[Dilophosaurus]]'' * ''[[Ceratosaurus]]'' * ''[[Abelisaurus]]'' * ''[[Carnotaurus]]'' * ''[[Piatnitzkysaurus]]'' * ''[[Oviraptor]]'' * [[Saurischia]] * [[Teropodi]] * ''[[Deinonychus]]'' * ''[[Spinosaurus]]'' * [[Fiziologija dinosaura]] * ''[[Scipionyx]]'' * ''[[Microraptor]]'' * [[Sauropodomorfi]] * ''[[Achillobator]]'' * ''[[Mahakala]]'' * [[Dromeosauridi]] * [[Oviraptoridi]] * [[Tireofori]] * ''[[Pisanosaurus]]'' * [[Dilofosauridi]] * [[Ceratosauri]] * [[Ankilosauri]] * [[Hadrosauridi]] * [[Celurosauri]] * ''[[Edmontosaurus]]'' * ''[[Eustreptospondylus]]'' * ''[[Shuvuuia]]'' * ''[[Dromaeosaurus]]'' * [[Kompsognatidi]] * [[Ornitopodi]] * ''[[Ouranosaurus]]'' * [[Celofisoidi]] * [[Alosauroidi]] * [[Abelisauridi]] * [[Terizinosauri]] * ''[[Dilong]]'' * ''[[Troodon]]'' * ''[[Compsognathus]]'' * ''[[Pelecanimimus]]'' * ''[[Unenlagia]]'' * ''[[Ornitholestes]]'' * ''[[Therizinosaurus]]'' * ''[[Caudipteryx]]'' * ''[[Bambiraptor]]'' * ''[[Alvarezsaurus]]'' * [[Ornitomimosauri]] * [[Deinonihosauri]] * ''[[Hesperornis]]'' * ''[[Avimimus]]'' * ''[[Mei]]'' * [[Spinosauridi]] * ''[[Velociraptor]]'' * [[Alvarezsauridi]] * [[Maniraptoriformi]] * [[Hererasauridi]] * ''[[Sinornithosaurus]]'' * [[Celuridi]] * [[Dromeosaurini]] * [[Trudontidi]] * ''[[Dryosaurus]]'' * ''[[Heterodontosaurus]]'' * [[Iguanodonti]] * ''[[Camptosaurus]]'' * ''[[Corythosaurus]]'' * ''[[Hypsilophodon]]'' * ''[[Othnielosaurus]]'' * ''[[Tenontosaurus]]'' * ''[[Orodromeus]]'' * [[Pterosauri]] * [[Pahicefalosauri]] * ''[[Pachycephalosaurus]]'' * ''[[Dracorex]]'' * ''[[Stegoceras]]'' * ''[[Prenocephale]]'' * ''[[Maiasaura]]'' * ''[[Homalocephale]]'' * ''[[Edmontonia]]'' * ''[[Polacanthus]]'' * ''[[Sauropelta]]'' * [[Nodosauridi]] * ''[[Nodosaurus]]'' * ''[[Minmi]]'' * [[Ankilosauridi]] * ''[[Antarctopelta]]'' * ''[[Mymoorapelta]]'' * ''[[Gastonia]]'' * ''[[Minotaurasaurus]]'' * ''[[Ankylosaurus]]'' * ''[[Dyoplosaurus]]'' * ''[[Euoplocephalus]]'' * ''[[Scelidosaurus]]'' * [[Stegosauri]] * [[Ceratopsi]] * ''[[Parksosaurus]]'' * ''[[Huayangosaurus]]'' * ''[[Hesperosaurus]]'' * ''[[Wuerhosaurus]]'' * ''[[Tuojiangosaurus]]'' * ''[[Kentrosaurus]]'' * ''[[Tsintaosaurus]]'' * ''[[Olorotitan]]'' * ''[[Shantungosaurus]]'' * ''[[Hypacrosaurus]]'' * ''[[Gryposaurus]]'' * ''[[Prosaurolophus]]'' * ''[[Saurolophus]]'' * ''[[Postosuchus]]'' * ''[[Doedicurus]]'' * ''[[Dinofelis]]'' * ''[[Megaloceros]]'' * ''[[Megatherium]]'' * ''[[Hyaenodon]]'' * ''[[Deinotherium]]'' * ''[[Archaeotherium]]'' * ''[[Chalicotherium]]'' * ''[[Scutellosaurus]]'' * ''[[Othnielia]]'' * ''[[Micropachycephalosaurus]]'' * ''[[Titanoceratops]]'' * [[Anurognatidi]] * [[Dimorfodontidi]] * [[Ramforinkidi]] * [[Aždarkidi]] * [[Ornitokajridi]] * [[Pteranodontidi]] * [[Tapežaridi]] * ''[[Moeritherium]]'' * ''[[Eudimorphodon]]'' * ''[[Sordes]]'' * ''[[Tapejara]]'' * ''[[Sharovipteryx]]'' * ''[[Propalaeotherium]]'' * ''[[Ambulocetus]]'' * ''[[Pakicetus]]'' * ''[[Anurognathus]]'' * ''[[Dorudon]]'' * ''[[Rodhocetus]]'' * [[Ambulocetidi]] * [[Remingtonocetidi]] * [[Bazilosauridi]] * ''[[Jeholopterus]]'' * ''[[Dimorphodon]]'' * [[Dinocefali]] * [[Terapsidi]] * [[Anteosauri]] * [[Biarmosuki]] * [[Gorgonopsi]] * [[Tetanure]] * ''[[Monolophosaurus]]'' * [[Arheoceti]] * ''[[Dorygnathus]]'' * ''[[Buitreraptor]]'' * [[Protocetidi]] * ''[[Kutchicetus]]'' * ''[[Remingtonocetus]]'' * ''[[Hatzegopteryx]]'' * [[Pakicetidi]] * ''[[Quetzalcoatlus]]'' * ''[[Ornithocheirus]]'' * ''[[Tropeognathus]]'' * ''[[Macrauchenia]]'' * ''[[Pteranodon]]'' * ''[[Maiacetus]]'' * ''[[Protocetus]]'' * ''[[Paraceratherium]]'' * ''[[Anhanguera]]'' * ''[[Tupuxuara]]'' * ''[[Nyctosaurus]]'' * ''[[Homo gautengensis]]'' * ''[[Ardipithecus]]'' * ''[[Paranthropus]]'' * ''[[Homo heidelbergensis]]'' * ''[[Homo floresiensis]]'' * ''[[Australopithecus]]'' * ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' * ''[[Australopithecus garhi]]'' * ''[[Australopithecus anamensis]]'' * ''[[Paranthropus aethiopicus]]'' * ''[[Paranthropus robustus]]'' * ''[[Paranthropus boisei]]'' * [[Rane ljudske migracije]] * [[Ichthyostegalia]] * [[Paleoantropologija]] * ''[[Pterodactylus]]'' * [[Hipoteza o multiregionalnom porijeklu modernog čovjeka]] * ''[[Cearadactylus]]'' * ''[[Geosternbergia]]'' * [[Pterodaktiloidi]] * [[Ramforinkoidi]] * ''[[Pterodaustro]]'' * ''[[Arambourgiania]]'' * ''[[Campylognathoides]]'' * ''[[Pterorhynchus]]'' * ''[[Coloborhynchus]]'' * ''[[Istiodactylus]]'' * ''[[Ludodactylus]]'' * ''[[Preondactylus]]'' * ''[[Peteinosaurus]]'' * ''[[Angustinaripterus]]'' * ''[[Bellubrunnus]]'' * ''[[Sericipterus]]'' * ''[[Scaphognathus]]'' * [[Popis rodova pterosaura]] * ''[[Aerotitan]]'' * ''[[Amblydectes]]'' * ''[[Aerodactylus]]'' * [[Popis rodova dinosaura]] * ''[[Bakonydraco]]'' * ''[[Ctenochasma]]'' * ''[[Cycnorhamphus]]'' * ''[[Dsungaripterus]]'' * ''[[Feilongus]]'' * ''[[Germanodactylus]]'' * ''[[Gnathosaurus]]'' * ''[[Zhejiangopterus]]'' * ''[[Tupandactylus]]'' * ''[[Thalassodromeus]]'' * ''[[Rhamphorhynchus]]'' * ''[[Sinopterus]]'' * ''[[Ningchengopterus]]'' * [[Klasifikacija dinosaura]] * ''[[Nemicolopterus]]'' * ''[[Liaoningopterus]]'' * ''[[Lonchodectes]]'' * ''[[Nurhachius]]'' * ''[[Noripterus]]'' * ''[[Haopterus]]'' * [[Filogenija pterosaura]] * [[Alosauridi]] * [[Terizinosauridi]] * [[Plateosauridi]] * [[Ceratosauridi]] * [[Abelisauri]] * ''[[Homo naledi]]'' {{div col end}} 244eai2h6ymr5lh24avgps0ia60rlvq Victoria Ruffo 0 115288 42586358 42267942 2026-04-30T00:33:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586358 wikitext text/x-wiki {{Infokutija02 glumac |ime = Victoria Ruffo |slika = |širina_slike = 220 px |ime_po_rođenju = Maria Victoria Eugenia Guadalupe Martínez del Río Moreno Ruffo |datum_rođenja = {{bda|1962|5|31|df=y}} |mjesto_rođenja = [[Ciudad de Mexico]], [[Meksiko]] |period = [[1980]].-do sada |supružnik = Omar Fayad |znamenite_uloge = Macarena Espinoza de los Monteros u ''[[En nombre del amor|U ime ljubavi]]'' <br /> Victoria Santiesteban u ''[[Victoria (telenovela)|Victoriji]]'' <br /> María Fernández Acuña u ''[[La madrastra (telenovela 2005)|Maćehi]]'' |zanimanje = glumica |ostale_nagrade = TVyNovelas 1985., najbolja mlada glumica }} '''Maria Victoria Eugenia Guadalupe Martínez del Río Moreno Ruffo''' ([[31. 5.|31. svibnja]] [[1962]]., [[Ciudad de Mexico]], [[Meksiko]]) [[Meksiko|meksička]] je [[televizija|televizijska]] i [[film]]ska [[glumci|glumica]]. == Biografija i privatni život == Sestra je glumice [[Gabriela Ruffo|Gabriele Ruffo]] i producentice [[Marcela Ruffo|Marcele Ruffo]]. Victoria je svoju glumačku karijeru započela [[1980|1980.godine]] u [[telenovela|telenoveli]] ''Conflictos de un médico'', [[producent]]a Ernesta Alonsa, te je nastavila razvijati svoju karijeru. [[1983|1983.godine]] dobiva ulogu u telenoveli ''La fiera''. Nakon što je uvidio njene glumačke [[sposobnost]]i, [[Ernesto Alonso]] ju je angažirao kao protagonisticu u poznatim telenovelama ''Victoria'' i ''Simplemente Maria'', s kojima je stekla [[slava|slavu]]. Zanimljivo je to, što je Victoria punih trideset godina radila za produkcijsku kuću [[Televisa]]. [[1990]]. godine, Victoria je bila veoma prisna s [[Eugenio Derbez|Eugenijom Derbezom]]. Kasnije su se vjenčali i dobili [[sin]]a Jósea Eduarda. Nakon samo dvije godine [[brak]]a su se rastali. [[2001]]. godine se udala za [[Meksiko|meksičkog]] [[političar]]a [[Omar Fayad|Omara Fayada]]. Imaju blizance: dječaka Omara i djevojčicu Victoriju. == Uloge == === Telenovele u kojima je sudjelovala === * ''[[Corona de lágrimas (2012 telenovela)]]'' kao Refugio Chavero Hernández ([[2012]].) * ''[[El Triunfo del Amor|Trijumf ljubavi]]'' kao Victoria Sandoval ([[2010]].) * ''[[En nombre del amor|U ime ljubavi]]'' kao Macarena Espinoza de los Monteros ([[2008]].-[[2009]].) * ''[[Victoria (telenovela)|Victoria]]'' kao Viktorija Santiesteban de Mendosa ([[2007]].-[[2008]].) * ''[[La madrastra (telenovela 2005)|Maćeha]]'' kao María Fernández Acuña ([[2005]].) * ''[[Abrárazame muy fuerte]]'' kao Cristina Álvarez Rivas de Rivero ([[2000]].-[[2001]].) * ''[[Vivo por Elena]]'' kao Elena Carbajal ([[1998]].) * ''[[Sirota mala bogatašica]]'' kao Consuelo Villagrán Garcia-Mora ([[1995]].-[[1996]].) * ''[[Capricho]]'' kao Christina ([[1993]].) * ''[[Simplemente María]]'' kao María López [[1989]].-[[1990]].) * ''[[Victoria (telenovela)|Victoria]]'' kao Victoria ([[1987]].) * ''[[Juana Iris]]'' kao Juana Iris ([[1985]].) * ''[[La fiera]]'' kao Natalie ([[1983]].) * ''[[En busca del paraíso]]'' kao Grisel ([[1982]].) * ''[[Quiéreme siempre]]'' kao Julia ([[1981]].) * ''[[Al rojo vivo]]'' kao Pilar Álvarez ([[1980]].) * ''[[Conflictos de un médico]]'' ([[1980]].) === Programi u kojima je sudjelovala === * ''[[Al derecho y al Derbez]]'' ([[1993]].) === Televizijske serije u kojima se pojavljivala === * ''[[La rosa de Guadalupe]]'' kao Carolina Hernández ([[2009]].) * ''[[Mujer, casos de la vida real]]'' kao Carmelita Hernández ([[2001]].) === Kino === * ''[[Un hombre violento]]'' kao Susana ([[1986]].) * ''[[Una sota y un caballo]]'' kao Mari Carmen Sierra ([[1982]].) * ''[[De pulquero a millonario]]'' kao Laura Aparicio ([[1982]].) * ''[[Un hombre sin miedo]]'' kao Laura ([[1982]].) * ''[[Perro Callejero]]'' kao Guadalupe ([[1980]].) * ''[[Angel del Silencio]]'' kao Fabianne ([[1979]].) * ''[[Discoteca es amor]]'' kao Jacqueline ([[1979]].) == Izvori == http://www.en.wikipedia.org {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160112164000/http://www.en.wikipedia.org/ |date=2016-01-12 }} http://www.es.wikipedia.org{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} == Vanjske veze == * [http://www.victoriaygabyruffo.com Victoria Ruffo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090126223059/http://victoriaygabyruffo.com/ |date=2009-01-26 }} * [http://www.telemundo.com Telemundo] * [http://msnlatino.telemundo.com/novelas/Victoria/ Victoria]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{IMDb ime|id=0749336|namee=Victoria Ruffo}} {{Lifetime|1962||Ruffo, Victoria}} {{commonscat|Victoria Ruffo}} [[Kategorija:Meksičke televizijske glumice]] [[Kategorija:Meksičke filmske glumice]] m9uy6qzxwdfilnodtannutc5i960rbb Olympique de Marseille 0 116024 42586385 42330746 2026-04-30T02:31:00Z Tarisito 264011 42586385 wikitext text/x-wiki {{Nogometni klub | bg = 009cdc | tekst = FFFFFF | ime kluba = Olympique Marseille | puno ime = Olympique de Marseille | slika = [[File:Olympique de Marseille 2026 logo.svg|190px]] | boje = {{color box|#009cdc}} {{color box|#FFFFFF}} | mjesto = {{flagicon|FRA}} [[Marseille]], [[Francuska]] | savez = [[Fédération française de football|FFF]] | liga = [[Ligue 1]] | godina osnivanja = [[31. kolovoza]] [[1899]]. | godina raspuštanja = | nadimak = {{nowrap|Les Phocéens, L'OM, Les Olympiens}} | igralište = [[Stade Vélodrome]] | kapacitet stadiona = 67.500 | direktor = {{flagicon|FRA}} Jacques-Henri Eyraud | trener = {{flagicon|POR}} [[André Villas-Boas]] | nastupi = {{flagicon|FRA}} [[Roger Scotti]] (452) | golovi = {{flagicon|ŠVE}} [[Gunnar Andersson]] (187) | kapetan = {{flagicon|FRA}} [[Lassana Diarra]] | liga1 = [[Ligue 1]] | liga1N = 10 naslova | liga2 = [[Ligue 2]] | liga2N = 1 naslov | liga3 = | liga3N = | nacionalni kup1 = [[Coupe de France]] | nacionalni kup1N = 10 naslova | nacionalni kup2 = [[Coupe de la Ligue]] | nacionalni kup2N = 3 naslova | nacionalni kup3 = [[Trophée des champions]] | nacionalni kup3N = 3 naslova | nacionalni kup4 = | nacionalni kup4N = | nacionalni kup5 = | nacionalni kup5N = | LP = 1 naslov | EL = | IT = 1 naslov | KPK = | SK = | IK = | ALP = | AK = | CLP = | KK = | ASK = | CLP = | CL = | CS = | RCS = | OCL = | SKP = | pattern_la1 = _marseille2425h | pattern_b1 = _marseille2425h | pattern_ra1 = _marseille2425h | pattern_sh1 = _marseille2425h | pattern_so1 = | leftarm1 = FFFFFF | body1 = FFFFFF | rightarm1 = FFFFFF | shorts1 = FFFFFF | socks1 = FFFFFF | pattern_la2 = _marseille2425a | pattern_b2 = _marseille2425a | pattern_ra2 = _marseille2425a | pattern_sh2 = _marseille2425a | pattern_so2 = _marseille2425al | leftarm2 = 153759 | body2 = 153759 | rightarm2 = 153759 | shorts2 = 153759 | socks2 = 55879C | pattern_la3 = _marseille2425t | pattern_b3 = _marseille2425t | pattern_ra3 = _marseille2425t | pattern_sh3 = _marseille2425t | pattern_so3 = _marseille2425tl | leftarm3 = FF6600 | body3 = FF6600 | rightarm3 = FF6600 | shorts3 = 0000FF | socks3 = FF6600 }} '''Olympique de Marseille''', često i samo '''''Marseille''''', jedan je od najtrofejnijih [[Francuska|francuskih]] [[fudbal|nogometnih]] klubova. Marseille je, zasad, jedini francuski klub koji je osvojio neki europski naslov - osvojili su [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] 1993., nakon što su četiri godine zaredom osvojili prvenstvo Francuske. Međutim, zbog financijskih nepravilnosti i zbog skandala oko namještanja utakmica, nazvanim [[VA-OM skandal]]om (VA kao [[Valenciennes FC]] i OM kao Ol. Marseille), oduzet im je naslov, kao i mogućnost igranja u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], te su izbačeni u drugu ligu. Nakon dvije godine, uspjeli su se vratiti u prvu ligu, a od tada su prve trofeje osvojili 2010., i to prvenstvo i Liga-kup. == Uspjesi == [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka/Kup prvaka]] * Pobjednik: [[1993]]. * Finalist: [[1991]]. [[UEFA Europska Liga|Kup UEFA]] * Finalist: 1999., 2004. [[Intertoto kup]] * Pobjednik: 2005., 2006. Francusko prvenstvo * prvak: 1937., 1948., 1971., 1972., 1989., 1990., 1991., 1992., 1993. (oduzeto zbog namještanja utakmica), 2010. * doprvak: 1938., 1939., 1975., 1987., 1994., 1999., 2007., 2009. * trećeplasirani: 1933., 1935., 1949., 1973., 2003., 2008. Francuski kup * pobjednik: 1924., 1926., 1927., 1935., 1938., 1943., 1969., 1972., 1976., 1989. * finalist: 1934., 1940., 1954., 1986., 1987., 1991., 2006. Francuski liga kup * pobjednik: 2010. Prvenstvo Francuske za amatere * prvak: 1929. Francuska 2. liga * prvak: 1984., 1995. Prvenstvo DH Sud-Est * prvak: 1927., 1929., 1930., 1931. Prvenstvo USFSA Littoral * prvak: 1904., 1905., 1906., 1907., 1908., 1919. == Rivali == Olympique Lyonnais, AS Saint-Etienne, Girondins Bordeaux, AS Monaco FC, AJ Auxerre, OGC Nice, LOSC Lille Metropole == Slavni igrači == {| border="0" width="95%" align="center" | valign="top" width="25%" | '''Francuska''' * {{flagicon|FRA}} [[Romain Alessandrini]] * {{flagicon|FRA}} [[Jordan Amavi]] * {{flagicon|FRA}} [[Manuel Amoros]] * {{flagicon|FRA}} [[Jocelyn Angloma]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|ALŽ}} [[William Ayache]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|SEN}} [[Ibrahim Ba]] * {{flagicon|FRA}} [[Fabien Barthez]] * {{flagicon|FRA}} [[Hatem Ben Arfa]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|MAR}} [[Larbi Benbarek]] * {{flagicon|FRA}} [[Laurent Blanc]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|CIV}} [[Basile Boli]] * {{flagicon|FRA}} [[Rémy Cabella]] * {{flagicon|FRA}} [[Romain Cagnon]] * {{flagicon|FRA}} [[Zoumana Camara]] * {{flagicon|FRA}} [[Éric Cantona]] * {{flagicon|FRA}} [[Cédric Carrasso]] * {{flagicon|FRA}} [[Bernard Casoni]] * {{flagicon|FRA}} [[Jean Castaneda]] * {{flagicon|FRA}} [[Benoît Cauet]] * {{flagicon|FRA}} [[Bruno Cheyrou]] * {{flagicon|FRA}} [[Philippe Christanval]] * {{flagicon|FRA}} [[Djibril Cissé]] * {{flagicon|FRA}} [[Édouard Cissé]] * {{flagicon|FRA}} [[Stéphane Dalmat]] * {{flagicon|FRA}} [[Frédéric Déhu]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|GAN}} [[Marcel Desailly]] * {{flagicon|FRA}} [[Didier Deschamps]] * {{flagicon|FRA}} [[Jules Dewaquez]] * {{flagicon|FRA}} [[Lassana Diarra]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|ARM}} [[Jean Djorkaeff]] * {{flagicon|FRA}} [[Éric Di Meco]] * {{flagicon|FRA}} [[Christophe Dugarry]] * {{flagicon|FRA}} [[Florian Escales]] * {{flagicon|FRA}} [[Patrice Evra]] * {{flagicon|FRA}} [[Rod Fanni]] * {{flagicon|FRA}} [[Jean Fernandez]] * {{flagicon|FRA}} [[William Gallas]] * {{flagicon|FRA}} [[Christophe Galtier]] * {{flagicon|FRA}} [[Bernard Genghini]] * {{flagicon|FRA}} [[Bruno Germain]] * {{flagicon|FRA}} [[Valère Germain]] * {{flagicon|FRA}} [[André-Pierre Gignac]] * {{flagicon|FRA}} [[Alain Giresse]] * {{flagicon|FRA}} [[Gaël Givet]] * {{flagicon|FRA}} [[Jean-François Hernandez]] * {{flagicon|FRA}} [[Boubacar Kamara]] * {{flagicon|FRA}} [[Raymond Kéruzoré]] * {{flagicon|FRA}} [[Sabri Lamouchi]] * {{flagicon|FRA}} [[Frank Lebœuf]] * {{flagicon|FRA}} [[Bixente Lizarazu]] * {{flagicon|FRA}} [[Maxime Lopez]] * {{flagicon|FRA}} [[Charly Loubet]] * {{flagicon|FRA}} [[Peter Bernard Luccin|Peter Luccin]] * {{flagicon|FRA}} [[Péguy Luyindula]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|ZAI}} [[Claude Makélélé]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|KON}} [[Steve Mandanda]] * {{flagicon|FRA}} [[Jean-Jacques Marcel]] * {{flagicon|FRA}} [[Steve Marlet]] | valign="top" width="25%" | * {{flagicon|FRA}} [[Florian Maurice]] * {{flagicon|FRA}} [[Benjamin Mendy]] * {{flagicon|FRA}} [[Camel Meriem]] * {{flagicon|FRA}} [[Jérémy Morel]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|SEN}} [[Sylvain N'Diaye]] * {{flagicon|FRA}} [[Bruno N'Gotty]] * {{flagicon|FRA}} [[Pascal Olmeta]] * {{flagicon|FRA}} [[Mickaël Pagis]] * {{flagicon|FRA}} [[Jean-Pierre Papin]] * {{flagicon|FRA}} [[Dimitri Payet]] * {{flagicon|FRA}} [[Benoît Pedretti]] * {{flagicon|FRA}} [[Yohann Pelé]] * {{flagicon|FRA}} [[Robert Pirès]] * {{flagicon|FRA}} [[Stéphane Porato]] * {{flagicon|FRA}} [[Adil Rami]] * {{flagicon|FRA}} [[Alain Roche]] * {{flagicon|FRA}} [[Julien Rodriguez]] * {{flagicon|FRA}} [[Loïc Rémy]] * {{flagicon|FRA}} [[Franck Ribéry]] * {{flagicon|FRA}} [[Christopher Rocchia]] * {{flagicon|FRA}} [[Morgan Sanson]] * {{flagicon|FRA}} [[Franck Sauzée]] * {{flagicon|FRA}} [[Didier Six]] * {{flagicon|FRA}} [[Florian Thauvin]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|MLI}} [[Jean Tigana]] * {{flagicon|FRA}} [[Marius Trésor]] * {{flagicon|FRA}} [[Mathieu Valbuena]] * {{flagicon|FRA}} [[Sylvain Wiltord]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|ALŽ}} [[Mario Zatelli]] * {{flagicon|FRA}} {{flagicon|ALŽ}} [[Karim Ziani]] '''Albanija''' * {{flagicon|ALB}} [[Lorik Cana]] '''Argentina''' * {{flagicon|ARG}} [[Christian Eduardo Giménez]] * {{flagicon|ARG}} [[Gabriel Heinze]] * {{flagicon|ARG}} [[Lucas Ocampos]] * {{flagicon|ARG}} [[Héctor Rial]] * {{flagicon|ARG}} [[Héctor Yazalde]] '''Belgija''' * {{flagicon|BEL}} {{flagicon|NJE}} [[Daniel Van Buyten]] * {{flagicon|BEL}} [[Michy Batshuayi]] '''Bosna i Hercegovina''' * {{flagicon|BIH}} [[Blaž Slišković]] * {{flagicon|BIH}} [[Alen Škoro]] '''Brazil''' * {{flagicon|BRA}} [[Evaeverson Lemos da Silva|Brandão]] * {{flagicon|BRA}} [[Carlos Mozer]] * {{flagicon|BRA}} [[Dória]] * {{flagicon|BRA}} [[Jairzinho]] * {{flagicon|BRA}} [[Luiz Gustavo Dias|Luiz Gustavo]] * {{flagicon|BRA}} [[Paulo César Lima|Paulo César]] * {{flagicon|BRA}} {{flagicon|FRA}} [[Sonny Anderson]] '''Bugarska''' * {{flagicon|BUG}} [[Jordan Lečkov]] '''Egipat''' * {{flagicon|EGI}} [[Mido (nogometaš)|Mido]] '''Engleska''' * {{flagicon|ENG}} [[Chris Makin]] * {{flagicon|ENG}} [[Chris Waddle]] '''Gabon''' * {{flagicon|GAB}} {{flagicon|FRA}} [[Mario Lemina]] '''Gana''' * {{flagicon|GAN}} [[André Ayew]] * {{flagicon|GAN}} [[Jordan Ayew]] * {{flagicon|GAN}} [[Abedi Pelé]] '''Grčka''' * {{flagicon|GRČ}} [[Kostas Mitroglou]] '''Gvineja''' * {{flagicon|GVI}} [[Bouna Sarr]] '''Hrvatska''' * {{flagicon|HRV}} [[Alen Bokšić]] * {{flagicon|HRV}} [[Vedran Runje]] * {{flagicon|HRV}} [[Grégory Sertic]] * {{flagicon|HRV}} [[Josip Skoblar]] '''Irska''' * {{flagicon|IRS}} {{flagicon|ENG}} [[Tony Cascarino]] '''Italija''' * {{flagicon|ITA}} [[Fabrizio Ravanelli]] '''Japan''' * {{flagicon|JAP}} [[Hiroki Sakai]] '''Jermenija''' * {{flagicon|JER}} [[Gaël Andonian]] '''Kamerun''' * {{flagicon|KAM}} [[André-Frank Zambo Anguissa]] * {{flagicon|KAM}} [[Henri Bedimo]] * {{flagicon|KAM}} [[Joseph-Antoine Bell]] * {{flagicon|KAM}} [[François Omam-Biyik]] * {{flagicon|KAM}} [[Stéphane Mbia]] * {{flagicon|KAM}} [[Brice Nlaté]] * {{flagicon|KAM}} [[Clinton N'Jie]] * {{flagicon|KAM}} [[Nicolas Nkoulou]] '''Liberija''' * {{flagicon|LBR}} {{flagicon|FRA}} [[George Weah]] | valign="top" width="25%" | '''Mali''' * {{flagicon|MLI}} [[Salif Keita]] '''Maroko''' * {{flagicon|MAR}} [[Medhi Benatia]] '''Njemačka''' * {{flagicon|NJE}} [[Klaus Allofs]] * {{flagicon|NJE}} [[Karl-Heinz Förster]] * {{flagicon|NJE}} [[Andreas Köpke]] * {{flagicon|NJE}} [[Rudi Völler]] '''Nigerija''' * {{flagicon|NGR}} [[Taye Taïwo]] (Taiwo) '''Obala Bjelokosti''' * {{flagicon|CIV}} [[Ibrahima Bakayoko]] * {{flagicon|CIV}} [[Brice Dja Djédjé]] * {{flagicon|CIV}} {{flagicon|FRA}} [[Didier Drogba]] '''Poljska''' * {{flagicon|POLJ}} [[Piotr Świerczewski]] '''Portugal''' * {{flagicon|POR}} [[Rui Barros]] * {{flagicon|POR}} [[Dimas Teixeira]] * {{flagicon|POR}} [[Paulo Futre]] * {{flagicon|POR}} [[Rolando]] '''Rusija''' * {{flagicon|SSSR}} {{flagicon|RUS}} [[Igor Dobrovoljski]] * {{flagicon|RUS}} [[Dmitrij Sičev]] '''Senegal''' * {{flagicon|SEN}} [[Mamadou Niang]] '''Slovačka''' * {{flagicon|SVK}} [[Tomáš Hubočan]] '''Slovenija''' * {{flagicon|SLO}} [[Boštjan Cesar]] '''Srbija''' * {{flagicon|SRB}} [[Danijel Ljuboja]] * {{flagicon|SRB}} [[Ilija Pantelić]] * {{flagicon|SRB}} [[Nemanja Radonjić]] * {{flagicon|SRB}} [[Jovan Stanković]] * {{flagicon|SRB}} [[Dragan Stojković]] '''Španjolska''' * {{flagicon|ŠPA}} [[César Azpilicueta]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Rafael Martín Vázquez]] * {{flagicon|ŠPA}} [[Fernando Morientes]] '''Švedska''' * {{flagicon|ŠVE}} [[Gunnar Andersson]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Klas Ingesson]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Anders Linderoth]] * {{flagicon|ŠVE}} [[Roger Magnusson]] '''Tunis''' * {{flagicon|TUN}} [[Aymen Abdennour]] * {{flagicon|TUN}} [[Saîf-Eddine Khaoui]] '''Turska''' * {{flagicon|TUR}} [[Yusuf Sari]] '''Urugvaj''' * {{flagicon|URU}} [[Enzo Francescoli]] |} == Slavni treneri == * [[Tomislav Ivić]] * [[Franz Beckenbauer]] * [[Raymond Goethals]] * [[Didier Deschamps]] * [[Eric Gerets]] * [[Rolland Courbis]] * [[Marcelo Bielsa]] * [[Rudi García]] * [[Jean Fernandez]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Olympique de Marseille}} * [http://www.om.net Službena stranica] {{fr icon}} * [http://www.om-passion.com om-passion.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080112080719/http://www.om-passion.com/ |date=2008-01-12 }} {{fr icon}} {{Ligue 1}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Olympique de Marseille| ]] [[Kategorija:Nastanci 1899.]] [[Kategorija:Fudbalski klubovi u Francuskoj]] [[Kategorija:Sport u Marseilleu]] 0v794ebvslmwyop7tn8rdvbhr9qs4i4 Tlaxcala 0 119128 42586284 41983215 2026-04-29T13:30:20Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586284 wikitext text/x-wiki {{Preusmjerava|Tlaskala|istoimeni glavni grad|Tlaxcala de Xicohtencatl}} {{Okvir države Meksika| službeno ime = Tlaxcala| grb = Datoteka:Coat of arms of Tlaxcala.svg| poveznica grb = Grb Tlaxcala| himna = | geslo = | karta = Datoteka:Mexico map, MX-TLA.svg| glavni grad = [[Tlaxcala, Tlaxcala|Tlaxcala]]| površina = 4.016| zemljopisna širina = 19º44' - 19º06'| zemljopisna dužina = 97º438' - 98º46'| najviši vrh ime = Malintzin| najviši vrh metara = 4.420| stanovništvo = 1.127.331| gustoća = 266| datum ustrojstva = [[9. 12.|9. prosinca]] [[1856]].| guverner = Lorena Cuéllar Cisneros| vremenska zona = UTC -6| broj općina = 60| uobičajna kratica = Tlax.| kratica ISO = MX-TLA| website = www.tlaxcala.gob.mx| }} Država '''Tlaskala''' ({{jez-šp|Estado de Tlaxcala}}) je [[Savezne države Meksika|savezna država]] u centralnom [[Meksiko|Meksiku]]. Jedna je od najmanjih meksičkih država sa površinom od 4.016 -{km²}- i 1.072.311 stanovnika (stanje 2005). Graniči se na severu, istoku i jugu sa državom [[Puebla]], na zapadu sa državom [[México (savezna država)|Meksiko]], a na severoistoku sa [[Hidalgo (država)|Idalgom]]. Reč Tlaskala potiče iz jezika [[navatl]] i znači „mesto tortilja od kukuruza“. U vremenu pre dolaska Španaca u Meksiko Tlaskala je bila jedna od nezavisnih država. Ona se isprva borila protiv Španaca, da bi se kasnije udružila sa njima protiv astečkih rivala. I danas je ovde jak osećaj lokal-patriotizma među indijanskim stanovništvom koje čini većinu. Glavni grad države je grad [[Tlaxcala de Xicohtencatl]], kojeg je osnovao [[Hernan Cortes]] [[1520]]. Današnja država je nastala [[1857]]. Sa prosečnom nadmorskom visinom od 2.230 metara, klima Tlaskale ide od umerene suve u centru i jugu, do hladne na padinama [[vulkan]]a [[Malinche]] (vrh na 4.640 metara). Glavne privredne aktivnosti su proizvodnja kukuruza, povrća, voća, mleka i mesa. == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [http://www.tlaxcala.gob.mx/ Internet prezentacija države Tlaskala] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314231844/http://www.visitatlaxcala.gob.mx/ |date=2007-03-14 }} (šp.) * [http://www.visitatlaxcala.gob.mx/ Turistički biro] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070314231844/http://www.visitatlaxcala.gob.mx/ |date=2007-03-14 }} (šp.) {{Koordinate|19_25_44_N_98_9_39_W_type:adm1st_region:MX-TLA|19° 25′ 44" sgš, 98° 9′ 39" zgd}} {{Savezne države Meksika}} {{DEFAULTSORT:Tlaxcala}} [[Kategorija:Savezne države Meksika]] 7rknf1r49gzxij805e77yr4znthbpbf 1709. 0 119838 42586447 42374711 2026-04-30T11:45:27Z Εὐθυμένης 54459 /* Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan */ 42586447 wikitext text/x-wiki {{Godina nav}} [[Datoteka:Музей «Поле Полтавської битви». Експонати. 23.JPG|thumb|Dijagram bitke kod Poltave]] {{Godina u drugim kalendarima|1709}} Godina '''1709.''' ('''[[rimski brojevi|MDCCIX]]''') bila je [[redovna godina koja počinje u utorak]] po [[Gregorijanski kalendar|gregorijanskom kalendaru]] odn. [[redovna godina koja počinje u subotu]] po [[Julijanski kalendar|julijanskom kalendaru]]. == Događaji == === Januar/Siječanj &ndash; Mart/Ožujak === [[Datoteka:Winter1709.png|mini|left|150px|Temperaturna anomalija, zima 1708-09.]] * Zima 1708/09. u Evropi se smatra najhladnijom u 500 godina. * U Francuskoj je zavladala glad, broj mrtvih se procenjuje na 600.000. U kombinaciji sa troškovima rata, dolazi do finansijske krize. * [[2. 1.]] - [[Rat za špansko nasleđe]] (RzŠN): Francuzi prepuštaju [[Gent]] saveznicima na čelu sa [[John Churchill, 1. vojvoda od Marlborougha|Marlboroughom]] i [[Eugen Savojski|Eugenom Savojskim]]. * [[13. 1.]] - [[Mogulsko Carstvo|Mogulski]] car [[Bahadur Shah I]] je kod [[Hyderabad]]a pobijedio svog polubrata [[Muhammad Kam Bakhsh]]a, koji umire sutradan. * [[15. 1.]] - Pošto su carski vojnici, protestanti iz Hessen-Kassela, zauzeli Bolonju, papa [[Klement XI.]] prihvata ultimatum i dozvoljava prolaz carske vojske; takođe priznaje Habsburga "[[Karlo VI (SRC)|Karla III]]" za legitimnog naslednika Španije. [[Datoteka:Venice frozen lagoon 1708.jpg|mini|150px|left|Zaleđena laguna u Veneciji]] * januar - [[Abraham Darby I]] proizveo [[sirovo željezo]] putem [[koks]]a umjesto drvenog uglja, što je važan korak prema [[Industrijska revolucija|Industrijskoj revoluciji]]. * [[17. 1.]] - RzŠN: Francuzi napuštaju i [[Brugge]] - gube Španjolsku Nizozemsku (Belgiju). * [[18. 1.]] - [[Veliki severni rat]] (VSR), [[Švedska invazija Rusije]]: Šveđani su zauzeli Veprik nedaleko od Kijeva. Usled jake zime i ruske politike spržene zemlje, Šveđani gube mnogo ljudi. * [[1. 2.|1]]/[[2. 2.]] - Britanski pomorac [[Woodes Rogers]] na jednom od [[otok]]a [[Juan Fernández (arhipelag)|Arhipelaga Juan Fernandez]] u [[Pacifik]]u pronalazi i spašava nasukanog škotskog gusara [[Alexander Selkirk|Alexandera Selkirka]], a što je događaj koji će kasnije postati predložak za znameniti roman ''[[Robinson Crusoe]]''. * 8 i 21. 2. - Švedski kralj [[Karlo XII.]] odnosi pobede kod Opošnje i Krasnokutsk-Gorodnoja * [[15. 2.]] - Završen je građanski rat u [[Kraljevina Kongo|Kraljevini Kongo]], [[Pedro IV od Konga|Pedro IV]] je ovladao celom zemljom. * [[19. 2.]] - Umro japanski šogun [[Tokugawa Tsunayoshi]], nasleđuje ga nećak [[Tokugawa Ienobu|Ienobu]] (do 1712). * [[28. 3.]] - [[Johann Friedrich Böttger]] obavestio kralja u Drezdenu o otkriću načina proizvodnje [[porcelan]]a - Böttger je sarađivao sa, prošle godine preminulim, [[Ehrenfried Walther von Tschirnhaus]]om. === April/Travanj &ndash; Jun/Lipanj === * [[20. 4.]] - RzŠN: Opsada Alicantea završena franko-španskim zauzećem grada. * [[23. 4.]] - VSR: Bitka kod Sokolke, nedaleko od Poltave: švedski strateški neuspeh. * [[21. 4.]] - Persijski [[Safavidska Monarhija|safavidski]] vicekralj [[Kandahar]]a Gurgin-han, takođe i gruzinski kartlijski monarh [[Giorgi XI]], ubijen od strane paštunskog poglavara [[Mirwais Hotak]]a, koji zatim vlada nezavisno u kandaharskoj oblasti (do smrti 1715). * [[29. 4.]] - RzŠN: [[Jacques Cassard]] odbranio od Engleza konvoj sa žitom iz Tunisa za Marsej, čime je Provansa spašena od gladi. * [[2. 5.]] - VSR: Šveđani su okružili [[Poltava|Poltavu]]. * [[6. 5.]] - Umro [[mletački dužd]] [[Alvise II Mocenigo]], naslediće ga [[Giovanni II Cornaro]] (do 1722). * [[7. 5.]] - RzŠN: Bitka kod La Gudine: španske burbonske snage potukle anglo-portugalsku vojsku. * maj - [[Savatije Ljubibratić]], raniji zahumski mitropolit i poglavar crkve u Boki kotorskoj, obaveštava vernike u Dalmaciji o svom izboru za "državnog arhijereja" po dopuštenju mletačkog dužda<ref>''Istorija s. n.'' IV-2, 46</ref> * maj - novembar - U Englesku stiže 13.000 izbeglica (''Poor Palatines'') sa srednje Rajne - dolazi do rasprave o imigraciji, neki su kasnije preseljeni u Irsku i Ameriku. * [[28. 5.]] - RzŠN: na pregovorima o miru Hagu, saveznici su nepopustljivi - "Nema mira bez Španije", traže da [[Filip V, kralj Španije|Filip V]] napusti zemlju, čak i da [[Luj XIV]] zarati protiv svog unuka ako to ovaj ne bi učinio. Luj 7. juna odbacuje ultimatum. * 28. 6. - VSR: Dresdenski ugovor: obnovljen savez između [[Frederik IV od Danske|Frederika IV]], kralja Danske-Norveške i [[August II Jaki|Augusta Jakog]], vladara Saksonije i Poljske-Litvanije, protiv Švedske. === Jul/Srpanj &ndash; Septembar/Rujan === [[Datoteka:Marten's Poltava.jpg|mini|250px|[[Bitka kod Poltave]]]] * 2 - 17. 7. - VSR: Susret trojice kraljeva, Pruske, Danske i Saksonije, u Potsdamu i Berlinu: Pruska, ipak, ne želi ući u rat. * [[8. 7.]] - [[Veliki sjeverni rat]]: [[Bitka kod Poltave]] u kojoj [[Rusko Carstvo|ruske]] snage pod carem [[Petar Veliki|Petrom Velikim]] razbijaju [[Švedska|švedsku]] vojsku kralja [[Karlo XII od Švedske|Karla XII]] te tako konačno zaustavljaju švedski pokušaj osvajanja Rusije; bitka, u kojoj je gotovo cjelokupna švedska vojska prisiljena na predaju, predstavlja prekretnicu rata i kraj Švedske kao evropske [[velesila|velesile]]; kralj Karlo XII, pak, uspijeva pobjeći i pronaći utočište na području [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], u [[Bender, Moldavija|Bender]] u današnjoj Moldaviji/Transnistriji. * [[11. 7.]] - Predaja u Perevoločnoj: švedski gen. [[Adam Ludwig Lewenhaupt]] sa 12.000 vojnika se predaje Rusima. * [[27. 7.]] - Japanski car [[Higashiyama]] abdicira, nasleđuje ga sin [[Nakamikado]] (do 1735) - car je u ovo vreme samo figura. * [[28. 7.]] - RzŠN: Posle mesec dana opsade [[Tournai]]a, Francuzi napuštaju varoš i povlače se u citadelu. * 28. 7. - VSR: U Drezdenu sklopljen dansko-saksonski savez. * leto - Patrijarh [[Kalinik I Skopljanac|Kalinik]] otvara u Skoplju spor protiv Masfud-age iz Krive reke koji ga je držao 30 dana u prištinskom zindanu; u septembru odlazi u Carigrad gde je izvadio hućum protiv muteselima Tahir-paše Mahmudbegovića, koji su mu iznuđavali novac.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 535</ref> * avgust - Kralj [[Stanisław Leszczyński]] napustio Poljsku (vratiće se 1733-36), a ulaze saksonske trupe ranijeg kralja Augusta. * [[3. 9.]] - RzŠN: Saveznici zauzeli i citadelu [[Tournai]]a.<ref>[http://www.spanishsuccession.nl/1709.html The Spanish Succession 1709] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200126144147/http://www.spanishsuccession.nl/1709.html |date=2020-01-26 }}. spanishsuccession.nl</ref> [[Datoteka:Copy after Jan van Huchtenburgh (Haarlem 1647-Amsterdam 1733) - The Battle of Malplaquet, 1709 - RCIN 404898 - Royal Collection.jpg|mini|250px|left|[[Bitka kod Malplaqueta]]]] * [[11. 9.]] - RzŠN: [[Bitka kod Malplaqueta]] je najkrvavija bitka stoleća i Pirova Marlboroughova pobeda nad maršalom Villarsom na severu Francuske, gde pobednici imaju duplo više žrtava od poraženih. * septembar - U Ljubljani se nalazi dvorska komisija koja ispituje uzroke čestih nemira u Lici, Krbavi pa i Karlovačkom generalatu - Srbi se žale na upravu Komore, traže priključenje generalatu, isto misle i Hrvati.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 71</ref> Karlovački graničari su se bunili ove godine zbog neisplaćenog "lena".<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 76</ref> === Oktobar/Listopad &ndash; Decembar/Prosinac === [[Datoteka:Great Northern War Part2.png|mini|180px|[[Veliki severni rat]] od 1709]] * [[8. 10.]] - Torunjski ugovor: obnovljen savez između Rusije i Poljske-Litvanije, ponovo pod vlašću [[August II Jaki|Augusta II]] (do 1733). * [[12. 10.]] - Odlučeno o osnivanju rudarskog grada u Meksiku, kasnije poznatog kao [[Chihuahua, Chihuahua|Chihuahua]]. * [[20. 10.]] - RzŠN: Saveznici zauzeli [[Mons]]. * [[22. 10.]] - VSR: Kopenhagenski ugovor: obnovljen rusko-danski savez protiv Švedske. * [[29. 10.]] - Prvi [[Barijerski ugovor]]: Britanci pristaju na holandsku kontrolu južne Nizozemske, kako bi ih zadržali u ratu. * 30. 10. - [[Mitropolit beogradski Mojsije|Mojsije Petrović]] posvećen u Peći za mitropolita [[Mitropolija dabrobosanska|dabrobosanskog]] - u Sarajevo stiže oko 19. novembra ali kratko se zadržava. * novembar (krajem oktobra po j.k.) - Crkveni sabor u Peći, prisutan je i crnogorski vladika Danilo.<ref>[https://www.rastko.rs/rastko-bl/istorija/corovic/istorija/6_10_l.html Oslobođenje Crne Gore]. rastko.rs</ref> * [[6. 11.]] - VSR: Rusi započinju opsadu [[Riga|Rige]] - zauzimaju je u julu. * [[12. 11.]] - VSR: Danska armija se iskrcava u švedskoj Skaniji, cilj im je [[Helsingborg]] (poraženi u martu). * novembar - [[Siki|Sički]] ratnik [[Banda Singh Bahadur]] zauzeo mogulsku provincijsku prestonicu [[Samana, Punjab|Samanu]] u Pandžabu. * decembar - U portugalskom Brazilu završen [[Rat Emboabasa]] oko posedovanja nalazišta zlata. * [[22. 12.]] - RzŠN: Gusarska ekspedicija [[Woodes Rogers|Woodesa Rogersa]] zarobila španski galeon ''Nuestra Señora de la Encarnación y Desengaño'' blizu Donje Kalifornije, tri dana kasnije ne uspeva zauzeti mnogo veći brod ''Nuestra Señora de Begoña''. === Kroz godinu === * [[Johann Maria Farina]] (Giovanni Maria Farina) započinje proizvodnju [[Kolonjska voda|Kolonjske vode]] vode u [[Keln]]u. * Obnovljena habsburška Tajna konferencija, sada je stalna sa osam članova na čelu sa dvorskim kancelarom, prvi oblik ministerijalne vlade.<ref>''Historija n. J. II'', 865</ref> * Građanski sloj prigovara budimskom episkopu što je samo ove godine primio 3980 forinti za venčanice i milostinju.<ref>''Historija n. J. II'', 1154</ref> * Razbojnici udarili kontribuciju na [[Vukovar]], [[Nuštar]] i druga naselja.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 60</ref> * Kuga zahvatila velike delove Ugarske.<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 84-5</ref>, takođe i srednje Evrope. * Iguman Hadži Visarion i bratstvo manastira Rakovice obnovili, "bez fermana", kosmajski [[manastir Tresije]]<ref>''Istorija s. n.'' IV-1, 538</ref>. * Umro [[Bačka eparhija|bački]] episkop Stevan Metohijac. * U Beču podignut [[Theater am Kärntnertor]]. * Nicholas Rowe priredio komade [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]] u šest tomova, što se smatra prvim modernim izdanjem. * U istočnom delu [[Ferganska dolina|Ferganske doline]] nastaje [[Kokandski kanat]]: [[Šahruh-bej]] se osamostalio od [[Buharski kanat|Buhare]] (kanat traje do 1876). * Umro kralj [[Kraljevstvo Ayutthaya|Ayutthaye]] [[Suriyenthrathibodi]], nasleđuje ga [[Thai Sa]] (do 1733). * [[Herkulaneum]] otkriven tokom kopanja bunara - masovnija iskopavanja od 1737. == Rođenja == {{Poseban članak|:Kategorija:Rođeni 1709.}} * [[24. 2.]] - [[Jacques de Vaucanson]], pronalazač automata († [[1782]]) * [[28. 3.]] - [[Aleksej Razumovski]], ruski maršal († [[1771]]) * [[2. 6.]] - Josip Betondić, pjesnik († [[1764]]) * [[8. 8.]] - [[Tokugawa Ietsugu]], šogun Japana († [[1716]]) * [[10. 8.]] - [[Jean-Jacques Lefranc de Pompignan]], polihistor († [[1784]]) * [[18. 9.]] - [[Samuel Johnson]], književnik i leksikograf († [[1784]]) * [[29. 12.]] - [[Elizabeta, ruska carica]] († [[1762]]) * [[Vasilije Petrović]] Njegoš, vladika crnogorski († [[1766]]) == Smrti == {{Poseban članak|:Kategorija:Umrli 1709.}} * [[20. 1.]] - [[François de la Chaise|Père de la Chaise]], jezuit, ispovjednik Louisa XIV (* [[1624]]) * 24. 1. - [[George Rooke]], britanski admiral flote (* 1650) * [[9. 2.]] - [[François-Louis de Bourbon-Conti]], francuski knez i general (* [[1664]]) * [[19. 2.]] - [[Tokugawa Tsunayoshi]], japanski šogun (* [[1646]]) * [[1. 4.]] - [[Henri-Jules de Bourbon-Condé]], knez Condé (* [[1643]]) * [[2. 4.]] - [[Giovanni Battista Gaulli]], slikar (* [[1639]]) * [[21. 4.]] - [[Đorđe XI od Kartlija]], gruzinski kralj, guverner Kandahara (* 1651) * [[6. 5.]] - [[Alvise II Mocenigo]], mletački dužd (* [[1628]]) * 6. 5. - [[Vicko Bujović]], pisac, pomorac (* 1660) * [[29. 6.]] - [[Antoine Thomas]], jezuitski misionar i astronom u Kini (* [[1644]]) * [[31. 8.]] - [[Andrea Pozzo]], jezuitski arhitekta i slikar (* [[1642]]) * [[4. 9.]] - [[Jean-François Regnard]], komediograf (* [[1655]]) * [[2. 10.]] - [[Ivan Mazepa]], bivši zaporoški hetman (* [[1639]]) * [[8. 11.]] - [[Dimitrije Rostovski]], episkop, svetac (* [[1651]]) * [[1. 12.]] - [[Abraham a Sancta Clara]], nemački propovednik (* [[1644]]) * [[8. 12.]] - [[Thomas Corneille]], pisac, leksikograf, akademik (* [[1625]]) * [[Suriyenthrathibodi]], kralj Ajutaje == Reference == {{reference|2}} ;Literatura * ''Historija naroda Jugoslavije II'', Školska knjiga Zagreb, 1959 * ''Istorija srpskog naroda'', Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-1), drugi tom (IV-2) == Vanjske veze == {{commonscat|1709}} [[Kategorija:1709.]] lgqccuvwovstfjrs7etnkgvvyo51hzb Vlaška 0 120280 42586392 42352766 2026-04-30T03:14:10Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586392 wikitext text/x-wiki {{Other uses}} [[Datoteka:Walachia.png|thumb|right|300px|Karta [[Rumunija|Rumunije]] s Vlaškom predstavljenom žutom bojom.]] [[Datoteka:Moldavia, Transylvania and Wallachia under Michael the Brave's authority (1600).png|thumb|right|300px|Tri najveće i najvažnije pokrajine današnje [[Rumunija|Rumunije]] (Vlaška, [[Transilvanija]] i [[Moldavija]]) u 16. veku]] [[Datoteka:TargovistePoartaBucurestiului.jpg|thumb|right|300px|Stara vrata grada [[Trgovište (Rumunija)|Trgovišta]], nekadašnjeg prestonog grada Vlaške]] '''Vlaška''' (takođe poznata kao ''Vlahia'' ili ''Valahia''; na [[Rumunski jezik|rumunskom]]: ''Цѣра Рȣмѫнѣскъ'', ''Ţara Românescă'', doslovno "Rumunska zemlja"; na [[Turski jezik|turskom]]: ''Eflak'') je bivša kneževina, koja je postojala od [[Kasni srednji vijek|kasnog srednjeg]] do sredine [[19. vek|19. vijeka]]. Danas je to jedna od [[Istorijske pokrajine Rumunije|istorijskih pokrajina Rumunije]], a ko ne i njen najvažniji deo sa prestonicom. Vlaška se kao prostrana oblast deli na ''' [[Muntenija|Munteniju]]''' (Veliku Vlašku) i '''[[Oltenija|Olteniju]]''' (Malu Vlašku). == Poreklo naziva == Naziv '''Vlaška''' vezuje se za reč '''vlah''' koja je [[Slaveni|slovenskog]] porekla, a prihvatili su je i [[Grci]], a potom i ostali. Tokom istorije ona se najviše odnosila na stanovništvo [[Romanski narodi|latinskog]] porekla u [[Srednja Evropa|središnjoj]], [[istočna Evropa|istočnoj]] i [[južna Evropa|južnoj Evropi]] ([[Rumuni]], [[Vlasi (Balkan)|Vlasi]], [[Aromuni|Cincari]]...). Kasnije su izraz '''vlah''' prihvatili i narodi koji su dospeli na ove prostore ([[Turci]], [[Mađari]]). Danas se ovim izrazom naziva sve [[Latinizacija|latinizirano]] stanovništvo osim Rumuna. == Geografija == Vlaška, kao oblast, zauzima najveći deo [[Vlaška nizija|Vlaške nizije]]. Ona se prostire sjeverno od [[Dunav]]a i južno od [[Karpati|Karpatskih planina]]. Rijeka [[Olt]] dijeli Vlašku na dvije oblasti: istočni dio, [[Muntenija]] i zapadni dio [[Oltenija]]. Na jugu, Vlaška se graničila s [[Bugarska|Bugarskom]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], a na sjeverozapadu s [[Transilvanija|Transilvanijom]], te [[Moldavija|Moldavijom]], na sjeveristoku. Glavni grad je mijenjan tokom vremena, od [[Kurtea de Arđeš]] (Kurtja na Arđešu), do [[Trgovište (Rumunija)|Trgovišta]] i konačno [[Bukurešt]]a. == Historija == :''Za period Vlaške kao [[Osmansko Carstvo|osmanlijskog]] [[suverenstvo|suverenstva]], vidi članak [[Vlaška (osmanlijsko suverenstvo)]].'' == Značajni vlaški vladari == * [[Litovoj]], na istočnoj strani rijeke [[Olt]], [[1247]]-[[1277]], * [[Seneslau]], na zapadnoj strani rijeke Olt, kod [[Argeš]]a, oko 1247. * [[Barbat]], oko 1277 - oko [[1290]] * [[Tokomerijus]] ili ''Tihomir'', oko 1290 - oko [[1310]] * [[Basarab I]], oko [[1310]] - [[1352]] * [[Vladislav I]] ("''Vlajku-Voda''"), [[1364]] - oko [[1377]] * [[Mirća ćel Batrn]] ("''Mirća Stariji''"), [[1386]]-[[1418]] * [[Vlad Cepeš III|Vlad Cepeš]] (''Car Vlad''), [[1448]], [[1456]]-[[1462]], [[1476]] * [[Njagoe Basarab]], [[1512]]-[[1521]] * [[Mihaj Hrabri]] ("''Mihael Hrabri''"), [[1593]] - [[1601]] * [[Konstantin Brankovjanu]] [[1688]] - [[1714]] * [[Aleksandar Jon Kuza]], [[1859]] - [[1866]] == Galerija == <gallery> Datoteka:Flag of Wallachia.svg|Zastava Autonomne Kneževine Vlaške Datoteka:Stema Tarii Romanesti II.jpg|Grb Autonomne Kneževine Vlaške </gallery> == Povezano == * [[Transilvanija]] * [[Moldavija]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Wallachia}} * [http://www.patzinakia.ro/ The Romanian Group for an Alternative History Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060111120813/http://www.patzinakia.ro/ |date=2006-01-11 }} {{en icon}} {{ro icon}} - pruža obilje podataka, izvornih dokumenata, knjige, studije i drugu informaciju u vezi sa rumunskim Srednjim vijekom * [http://www.orbilat.com/General_Survey/Terms--Wallachians_Walloons_Welschen_etc.html orbilat.com: Objašnjenje etimologije riječi Vlaška] {{en}} [[Kategorija:Vlaška| ]] [[Kategorija:Bivše države u Evropi]] [[Kategorija:Historijske regije Rumunije]] bm8iv0hck4j440xt2hciifxzhnjv7ln Bernard Montgomery 0 120711 42586320 42468136 2026-04-29T20:32:02Z Ziv 187261 ([[c:GR|GR]]) [[File:Montgomery watches his tanks move up.jpg]] → [[File:Lieutenant General Bernard Montgomery, commanding the British Eighth Army in North Africa, in the turret of his Grant command tank at El Alamein, 5 November 1942. E18980.jpg]] → File replacement: Updating from an old version to a newer version with better quality ([[c:c:GR]]) 42586320 wikitext text/x-wiki {{Infokvir vojna osoba |ime=Bernard Law Montgomery |slika=General Sir Bernard Montgomery in England, 1943 TR1039.jpg |biog_inf= |opis= |datum rođenja=[[17. 11.|17. studenog]] [[1887]]. |mjesto rođenja=[[Kensington]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |datum smrti=[[24. 3.|24. ožujka]] [[1976]]. |mjesto smrti=[[Alton]], [[Hampshire]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]] |nacionalnost={{ZD|ENG}} [[Englezi|Englez]] |puno ime= |nadimak=Monty |supruga=[[Elizabeth Carver]] |suprug= |titule =Sir<br />1. vikont od Alameina |knjige= |služba=1908. – 1958. |čin=[[feldmaršal]] |ratovi=[[Prvi svjetski rat]] (1914.-1918.)<br />[[Irski rat za nezavisnost|Anglo-irski rat]] (1919.-1921.)<br />[[Drugi svjetski rat]] (1939.-1945.) |bitke=[[Bitka za Francusku]] 1940.<br />[[Druga bitka kod El Alameina|Bitka kod El Alameina]] 1942.<br />[[Bitka za Normandiju|Operacija Overlord]] 1944.<br />[[Operacija Market Garden]] 1944.<br />[[Ardenska ofanziva|Bitka za Bulge]] 1944.-1945. |vojska=[[Britanska oružane snage|BAF]] |rod=[[Britanska vojska|British Army]] |jedinice= |zapovijedao=8. britanska vojska 1942.–1943.<br />21. saveznička vojna skupina 1943.–1945.<br />Vrhovni zapovjednik kraljevske vojske 1946.–1948.<br />Zamjenski vrhovni vođa NATO-a u Europi 1951.–1958. |nagrade=Vitez od Gartera<br />Viteški križ od Batha<br />DSO<br />Red pobjede }} Feldmaršal i Prvi vikont Montgomeri od El Alamejina, Ser '''Bernard Lo Montgomeri ''' (''Bernard Law Montgomery'', rođen [[17. 11.|17. novembra]] [[1887]], umro [[24. 3.|24. marta]] [[1976]]), [[ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] vojskovođa, i jedan od rukovodilaca savezničkih akcija u Drugom svetskom ratu. Veliki pobednik kod [[Druga bitka kod El Alamejna|El Alamejna]], opštepoznat pod nadimkom ''Monti''. == Rani život i Prvi svetski rat == Montgomeri je rođen u [[London]]u [[1887]]. god. Vojničko obrazovanje stekao je u [[Vojna akademija|Vojnoj akademiji]] [[Sandherst]]. Vojničku karijeru započeo je [[1908]]. god. u 1. vorvikšajerskom [[puk]]u koji je bio stacioniran u [[Indija|Indiji]]. Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvog svetskog rata]], u avgustu [[1914]]. god. njegov puk je prebačen u [[Francuska|Francusku]]. Borio se tokom povlačenja britanskih snaga iz [[Mons]]a i bio je ranjen za vreme prve [[Prva bitka kod Ipra|Bitke kod Ipra]] [[13. 10.|13. oktobra]] 1914. god. tokom napada na selo Metern koje je bilo u nemačkim rukama. Za učešće u ovoj akciji odlikovan je Medaljom za izuzetne zasluge. Nakon oporavka unapređen je početkom [[1915]]. god. u čin brigadnog [[major]]a. Početkom [[1916]]. god. vratio se na [[Zapadni front (Prvi svetski rat)|Zapadni front]] gde je učestvovao u [[bitka na Sommi|bici na Somi]]. Tokom rata učestovao je u čitavom nizu većih i manjih okršaja. Kraj rata dočekao je u činu [[pukovnik]]a, kao štapski [[oficir]] u 47. (2. londonskoj) diviziji. Po završetku Prvog svetskog rata mnogi perspektivni mladi oficiri koji su tokom rata stekli visoke činove vraćeni su u status koji su imali pre izbijanja sukoba. Tako se Montgomeri ponovo vratio na čin [[kapetan]]a i komandanta čete u 1. vorvikšajerskom puku. == Period između dva svetska rata == Godine [[1921]]. Montgomeri je postavljen za štapskog oficira brigade stacionirane u [[Korku]] koji se nalazi u regionu koji je bio poprište najžešćih okršaja tokom [[Englesko-irski rat|englesko-irskog rata]]. Uprkos činjenici da je njegovog rođaka ubila [[IRA]] [[1920]], kao i da se imanje njegove porodice nalazilo u okrugu [[Donegal]] u kojem su se vodile borbe, Montgomeri nije sprovodio ličnu osvetu i njegovi postupci tokom sukoba ni izdaleka nisu bili tako surovi kao postupci njegovog kolege oficira [[Artur Persival|Artura Persivala]]. Po dolasku u Kork, Montgomeri je zatražio od pripadnika svojih jedinica da se ponašaju besprekorno iako je kasnije, nakon nekoliko neuspelih pokušaja da locira i uništi jedinice organizacije IRA, izjavio da "''uopšte nije brinuo o tome koliko će kuća spaliti''" tokom ovakvih akcija. Uprkos ovakvoj izjavi Montgomeri je stekao poštovanje svojih neprijatelja pa je čak i jedan od oficira organizacije IRA, [[Tom Bari]], izjavio da se Montgomeri "''uvek ponašao sasvim korektno''". Montgomeri je ubrzo shvatio da se radi o sukobu u kojem se ne može pobediti i da je jedino pravo rešenje povlačenje britanskih jedinica. Godine [[1923]]. napisao je da je "''jedino rešenje dozvoliti im (Ircima) da oforme neku vrstu irske vlade i pustiti ih da sami uguše pobunu''". Godine [[1927]]. oženio se sa Elizabet Karver. Iste godine unapređen je u čin potpukovnika i dobio je komandu nad 1. bataljonom 1. vorvikšajerskog puka sa kojim je službovao u [[Palestina|Palestini]], [[Egipat|Egiptu]] i [[Indija|Indiji]]. Ubrzo je unapređen u pukovnika i postavljen za instruktora u Vojnoj školi Indijske armije u Keti u Indiji. Godine [[1937]]. dobio je komandu nad 9. brigadom. Iste godine doživeo je i veliku ličnu tragediju — njegova supruga se teško razbolela i umrla. Sledeće godine unapređen je u [[general-major]]a i poverena mu je komanda nad 8. divizijom stacioniranom u Palestini. == Drugi svetski rat == Britanija je objavila rat Nemačkoj [[3. 9.|3. septembra]] [[1939]]. god, dva dana nakon što je [[Adolf Hitler|Hitler]] napao [[Poljska|Poljsku]]. U to vreme Montgomeri je tek bio postavljen za komandanta 3. divizije koja je bila raspoređena u [[Belgija|Belgiji]] kao deo [[Britanski ekspedicioni korpus|Britanskog ekspedicionog korpusa]]. Nemački napad na Francusku u sklopu kojeg su napadnute i [[Holandija]] i [[Belgija]], počeo je [[8. 5.|8. maja]] [[1940]]. god. U nemogućnosti da zaustavi nemačko napredovanje, Britanski ekspedicioni korpus se povukao do francuske luke [[Denkerk]] gde su se britanske i francuske snage uskoro našle u okruženju. U cilju spasavanja preko 300.000 britanskih vojnika britanski Generalštab pokrenuo je opštu evakuaciju britanskih snaga iz Francuske pod nazivom [[Operacija Dinamo]]. Evakuacija je počela [[26. 5.|26. maja]]. Tokom evakuacije, Montgomeri je komandovao 2. korpusom i bio je jedan od 330.000 britanskih i francuskih vojnika koji su uspešno evakuisani do završetka operacije [[4. 6.|4. juna]]. === Severna Afrika i Italija === [[Datoteka:Lieutenant General Bernard Montgomery, commanding the British Eighth Army in North Africa, in the turret of his Grant command tank at El Alamein, 5 November 1942. E18980.jpg|Montgomeri osmatra napredovanje britanskih tenkova, severna Afrika, novembar 1942. god.|thumb|desno|300px]] Po povratku u Britaniju Montgomeri je unapređen u čin general-pukovnika i vršio je razne dužnosti sve dok ga u avgustu [[1942]]. god. [[Alen Bruk]] nije predložio [[Winston Churchill|Čerčilu]] za komandanta britanske 8. armije u Severnoj Africi. S obzirom na okolnost da je Čerčilov omiljeni kandidat za ovu funkciju, general Got poginuo u avionskoj nesreći na povratku u [[Kairo]], Čerčil nije imao ništa protiv Montgomerijevog naimenovanja za komandanta 8. armije. Međutim, njegovo imenovanje nije naišlo na dobar prijem kod generala Okinleka i njegovog osoblja. Preuzevši komandu nad 8. armijom [[13. 8.|13. avgusta]] 1942. god. dva dana pre nego što je to bilo predviđeno, Montgomeri je odmah naredio ojačavanje strateški značajnog položaja na visovima [[Alam Halfa|Alam Halfe]] i sjedinio je štab armije i štab vazduhoplovstva u jednu zajedničku komandu kako bi bolje uskladio njihovo delovanje. Montgomeri je takođe vrlo brzo uspeo da popravi moral britanske 8. armije ali je to učinio na račun ugleda svog prethodnika generala Okinleka. Njegov neobičan i ponekad uvredljiv način ponašanja prouzrokovao je brojne komentare koji su se uglavnom odnosili na njegovu sposobnost da komanduje armijom. Nastojao je da uspostavi blizak kontakt sa običnim vojnikom i trudio se da se što češće pojavljuje u jedinicama koje su se nalazile na prvoj borbenoj liniji. Glavne kritike koje su do tada stizale na račun 8. armije odnosile su se na njenu razjedinjenost i lošu koordinaciju zbog čega su pojedine jedinice često samostalno morale da vode neke od najžešćih borbi sa neprijateljem. U nameri da ispravi ove greške, Montgomeri je puno pažnje posvetio detaljnom planiranju budućih operacija uključivši aktivno u pripremu planova sve komandante jedinica koje su činile 8. armiju. Mere koje je preduzeo kao i nov pristup osnosu između njega kao komandanta armije i svojih vojnika vrlo brzo su dale pozitivne rezultate. Britanska 8. armija oporavila se od prethodnih neuspeha i bila je spremna da dočeka Nemce na dobro utvrđenim položajima kod [[El Alamein|El Alamejna]]. U [[Bitka kod Alam Halfe|bici kod Alam Halfe]], koja je počela [[31. 8.|31. avgusta]] 1942. god, [[Ervin Romel|Romel]] je pokušao da probije britansku liniju fronta i opkoli 8. armiju. Upozoren na predstojeću Romelovu ofanzivu zahvaljujući obaveštajnim podacima koje je prikupila [[Ultra]], Montgomeri je uspeo sa zaustavi nemačko napredovanje. Po završetku ove bitke Montgomeri je kritikovan zato što nije prešao u gonjenje nemačkih jedinica koje su se povlačile. Međutim, jedna od Montgomerijevih najboljih osobina bila je ta što je mogao dobro da proceni sposobnosti jedinica pod svojom komandom. Prema njegovoj proceni, 8. armija nije bila sposobna da se upusti u pokretnu bitku mehanizovanih jedinica koja je odgovarala Romelovom načinu ratovanja. Uprkos tome što je Čerčil razrešio dužnosti Okinleka zbog nedovoljne agresivnosti, Montgomeriju je ostavljeno više vremena nego što je Okinlek tražio za pripremu ofanzive koja je počela bitkom kod El Alamejna. Do Montgomerijevog preuzimanja komande kampanja u [[sjeverna Afrika|severnoj Africi]] ličila je na klackalicu; obe strane su dobijale bitke ali ni jedna nije stekla odlučujuću prednost. Montgomeri je bio svestan toga i odlučio je da se ne upušta u borbu sve dok ne bude bio u stanju da ostvari odlučujuću pobedu. U sklopu priprema za ofanzivu zdušno se zalagao za detaljno planiranje operacija i kvalitetnu obuku jedinica. [[Oklopne snage]] koje su mu stavljene na raspolaganje u sklopu ovih priprema bile su znatno veće od onih koje su bile dostupne Okinleku. Do početka bitke kod El Alamejna, britanska 8. armija imala je preko 800 tenkova američke proizvodnje. [[Druga bitka kod El Alamejna]] počela je [[23. 10.|23. oktobra]] i završila se 12 dana kasnije prvom značajnijom pobedom saveznika u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Montgomeri je pravilno predvideo dužinu trajanja bitke i visinu gubitaka koji su iznosili 13.500 ljudi. Posle pobede kod El Alamejna, Montgomeri je proglašen za [[vitez]]a i unapređen u čin punog generala. Britanska 8. armija prešla je u gonjenje nemačkih jedinica koje su se povlačile ka zapadu. Zahvaljujući velikoj premoći u tehnici i ljudstvu, Montgomeri je vršio stalan pritisak na nemačke trupe u povlačenju onemogućivši Romela da se utvrdi na nekom od povoljnih položaja duž pustinjskog puta. Dana [[6. 3.|6. marta]] [[1943]]. god. uspešno je odbijen poslednji Romelov napad na razvučeni poredak britanske 8. armije u blizini [[Medenin]]a. Britanci su se ponovo sukobili sa Nemcima, na staroj francuskoj utvrđenoj liniji poznatijoj pod nazivom [[Maret linija]]. Borbe oko Maret linije vođene su u periodu od 20-27 marta. Montgomeri, koji je predvideo snažan nemački otpor na ovom položaju, naredio je delu svojih jedinica da u širokom luku izvrši obilazak desnog krila Maret linije. Zahvaljujući ovom manevru, nemačke i italijanske jedinice bile su prinuđene da napuste utvrđene položaje i povuku se dublje u [[Tunis]]. Kampanja u Severnoj Africi pokazala je da u engleskoj vojsci još uvek postoji visok moral (broj bolesnih vojnika i [[dezerterstvo|dezertera]] je smanjen na najmanju moguću meru). Takođe, tokom ove kampanje došla je do izražaja odlična saradnja između različitih rodova vojske kao i odlično razrađen sistem snabdevanja armije u nastupanju. Sledeća velika saveznička operacija bila je [[Operacija Haski]], kako je nazvan plan iskrcavanja na [[Sicilija|Siciliji]]. Tokom ove kampanje ispoljila se zategnutost u odnosima između Montgomerija i američkih generala. Montgomeri je iskoristio uticaj tokom planiranja operacije da nametne svoj plan bitke što je izazvalo negodovanje kod američkih generala [[Džordž Smit Paton|Patona]] i [[Omar Bradley|Bredlija]]. Kasniji razvoj bitke na terenu bio je dodatni razlog za pogoršanje odnosa između engleskog i američkih generala. Montgomeri je nastavio da komanduje 8. armijom tokom iskrcavanja na italijansko kopno. Zgrožen nedostatkom koordinacije, rasplinjavanjem napora, [[strategija|strateškom]] zbrkom i [[oportunizam|oportunizmom]] rado je napustio ovo poprište 23. decembra. === Normandija === Montgomeri se vratio u [[VB|Britaniju]] da bi preuzeo komandu nad 21. grupom armija koja je činila zemaljsku komponentu savezničkih snaga koje su se pripremale za izvođenje [[Operacija Overlord|Operacije Overlord]], kako je nazvano planirano iskrcavanje u [[Bitka za Normandiju|Normandiji]]. Planiranje operacije trajalo je skoro dve godine. U poslednjoj fazi planiranje operacije preuzeo je načelnik generalštaba vrhovnog savezničkog komandanta. Montgomeri je ubrzo shvatio da je plan operacije veoma ograničen zbog čega se zalagao za njegove izmene po kojima je u prvom napadačkom talasu, umesto tri, trebalo da bude angažovano pet divizija. Kao i prilikom preuzimanja komande nad britanskom 8. armijom, Montgomeri je često obilazio jedinice pod svojom komandom podižući moral vojske svojim borbenim govorima i lično kontrolišući sprovođenje obuke. Dana 7. aprila i 15. maja obrazložio je svoju strategiju prilikom buduće operacije u školi Sent Pol. U svom izlaganju predvideo je bitku koja je trebalo da traje 90 dana. Po njemu, bitka je trebalo da se završi izbijanjem savezničkih jedinica na reku [[Seine|Senu]]. Proboj nemačke linije fronta i obilazni manevar kroz unuštrašnjost [[Francuska|Francuske]] trebalo je da izvrše [[sjedinjene Američke Države|američke]] jedinice oslanjajući se na grad [[Kaen]] koji bi do tada već bio u rukama [[VB|britanskih]] i [[Kanada|kanadskih]] jedinica. Montgomeri je u velikoj meri bio zaslužan za uspeh savezničkog iskrcavanja u Francuskoj. [[Dwight D. Eisenhower|Ajzenhauer]] i njegov načelnik generalštaba, general-pukovnik [[Badel Smit]] rekli su američkom vojnom izveštaču, Druu Midltonu sledeće: "''Niko drugi nije mogao da nas prebaci preko kanala u Normandiju.... Bez obzira šta drugi govorili o njemu, on nas je doveo tamo''". Tokom teških borbi u Normandiji, koje su trajale dva i po meseca, Montgomeri nije bio u mogućnosti da u potpunosti realizuje svoj plan, ali je serijom snažnih ofanzivnih akcija uspeo da veže glavninu nemačkih snaga za britanski i kanadski sektor čime je olakšao proboj nemačkog fronta od strane američkih jedinica. === Napredovanje ka Rajni === Značajno povećanje u broju američkih jedinica (sa 2 na 5 divizija tokom [[Bitka za Normandiju|D-dana]] i sa 72 na 85 divizija u [[1945]]) učinilo je politički nekorektnim dalji opstanak Montgomerija kao vrhovnog komandanta savezničkih kopnenih trupa u Evropi. Zbog toga je Ajzenhauer, koji je nastavio da vrši funkciju vrhovnog komandanta savezničkih snaga u [[Evropa|Evropi]], preuzeo i ovu funkciju, dok je Montgomeri ostao na mestu komandanta 21. grupe armija koja je uglavnom bila sačinjena od britanskih i kanadskih jedinica. Montgomeri se snažno protivio ovoj promeni iako je ona bila planirana još pre početka invazije. [[Winston Churchill|Vinston Čerčil]] je uzbrzo zatim unapredio Montgomerija u čin [[feldmaršal]]a kako bi kompenzovao za gubitak pozicije vrhovnog komandanta kopnenih snaga. Uprkos smeni, Montgomeri je i dalje zadržao veliki uticaj na dalji tok odvijanja savezničkih operacija. Uspeo je da ubedi Ajzenhauera u ispravnost svoje strategije odlučujućeg prodora u pravcu [[Rurska oblast|Rurske oblasti]], koja je trebalo da okonča rat do [[Božić]]a. Ova operacija, poznatija pod nazivom [[Operacija Market Garden]], izvedena je tokom septembra [[1944]]. god. Plan operacije uopšte nije ličio na dotadašnje Montgomerijeve planove: ofanziva je bila smela i loše planirana. Operacija Market Garden nije postigla željeni cilj, a savezničke snage su pretrpele značajne gubitke. Najgore je prošla [[britanska 1. padobranska divizija]] koja je izgibila više od tri četvrtine ljudstva. Montgomerijeva opsednustost prodorom u pravcu [[Rur]]a odvukla mu je pažnju od realizacije operacije oslobađanja [[Antwerpen|Antverpena]] i čišćenja oblasti oko ove luke koja je bila od izuzetnog značaja za snabdevanje savezničkih jedinica. Kada je [[16. 12.|16. decembra]] [[1944]]. god. usledio iznenadni nemački napad preko [[Ardeni|Ardena]], kojim je otpočela [[Bitka za izbočinu]], front američke 12. armijske grupe je rascepljen, a veći deo američke 1. armije našao se na severnom krilu izbočine. Komandant armijske grupe, general Bredli se zatekao u [[Luksemburg]]u, na južnom boku izbočine zbog čega je imao velike teškoće da uspostavi efektivnu komandu nad američkom 1. armijom. Montgomeriju, koji je bio najbliži saveznički komandant, Ajzenhauer je [[20. 12.|20. decembra]], uprkos snažnom Bredlijevom protivljenju, poverio komandu nad [[Kortni Hodžis]]ovom 1. armijom i američkom 9. armijom. Montgomeri je odmah obišao sve američke komandante i uspostavio stalnu vezu sa njima. Izvršio je pregrupisanje britanskog XXX korpusa koji je predstavljao stratešku rezervu, reorganizovao je američke odbrambene položaje i naredio povlačenje iz [[Sent Vit]]a. Nemački komandant 5. oklopne armije, fon Majntofel je rekao: ''"Akcije američke 1. armije pretvorile su se u čitavu seriju individualnih zaštitnih borbi. Montgomerijev doprinos se sastojao u tome što je čitav niz izolovanih borbi pretvorio u koherentnu bitku vođenu prema jasno definisanom planu. Njegovo odbijanje da se upusti u preuranjene i izolovane kontra-napade omogućilo je Amerikancima da prikupe rezerve i da onemoguće dalje proširenje nemačkog proboja."'' Ajzehnauer je smatrao da Montgomeri mora da krene u ofanzivu [[1. 1.|1. januara]] kako bi se susreo sa [[Džordž Smit Paton|Patonovom]] armijom koja je još od [[19. 12.|19. decembra]] napredovala sa juga. Ipak, Montgomeri je odbio da angažuje pešadiju nepripremljenu za zimske uslove da bi osvojio strateški nevažan komad teritorije. U napad je krenuo tek [[3. 1.|3. januara]]. Veliki broj američkih oficira smatrao je da nije trebalo da okleva iako je za njega bilo karakteristično da nije kretao u napad bez dobre pripreme. Po završetku bitke, američka 1. armija vraćena je u sastav američke 12. armijske grupe: američka 9. armija ostala je u sastavu britanske 21. armijske grupe sve do prelaska [[Rajna|Rajne]]. Montgomeri je u [[februar]]u [[1945]]. god. nastavio sa napredovanjem u pravcu Rajne u sklopu operacija Veritabl i Grenejd. Posle prelaska Rajne [[24. 3.|24. marta]], Montgomeri je odsekao [[Dansko poluostrvo]] da bi [[4. 5.|4. maja]] primio predaju nemačkih snaga u severnoj [[Nemačka|Nemačkoj]], [[Danska|Danskoj]] i [[Holandija|Holandiji]]. == Posle rata == [[Datoteka:Oberbefehlshaber der vier Verbündeten, TASS.jpg|Sa komandantima savezničkih armija u [[Berlin]]u [[1945]]. Sleva na desno: Montgomeri, [[Dwight D. Eisenhower|Dvajt Ajzenhauer]], [[Georgij Žukov]] i [[Žan de Latr de Tasinji]]|thumb|250px]] Posle rata, Montgomeri je [[1946]]. god. proglašen sa Prvog vikonta Montgomerija od El Alamejna. Vršio je funkciju načelnika generalštaba u periodu od [[1946]]. do [[1948]]. god, ali je na ovoj funkciji bio veoma neuspešan zato što su mu nedostajale strateške i političke veštine. Zatim je postavljen za vrhovnog komandanta ili predsedavajućeg komiteta komandanata zapadnog saveza. Bio je dobar generalni inspektor i organizovao je nekoliko odličnih vojnih vežbi, ali je bio veoma zadovoljan kada ga je [[1951]]. god. Ajzenhauer imenovao za svog zamenika i pomoćnika u poslu stvaranja [[NATO|Severnoatlantskog saveza (NATO)]]. Na ovoj funkciji je ostao sve do [[1958]]. god. == Montgomeri i javnost == Pre penzionisanja, neki Montgomerijevi stavovi, kao što je npr. pitanje rase, često su bili javno kritikovani. Nakon što je javnost saznala kakve poglede na svet Montgomeri ima, njegova reputacija je naglo opala. Njegovi memoari okarakterisani su kao [[arogancija|arogantni]] hvalospev samome sebi. Montgomeri je žestoko kritikovao svoje saborce, a naročito Ajzenhauera (koga je između ostalog optužio i da je zahvaljujući njegovoj nesposobnosti rat trajao godinu dana duže) što je za posledicu imalo prestanak njihovog prijateljstva. Javno se divio [[Apartheid|Aparthejdu]] i [[narodna Republika Kina|kineskom]] [[komunizam|komunizmu]] pod rukovodstvom [[Mao Tse-tung|Mao Ce Dunga]]. U isto vreme, bio je jedan od najvećih protivnika [[homoseksualnost]]i u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]], tvrdeći da je Akt o seksualnim prestupima iz [[1967]]. god. pogodan samo za ismevanje "''i da se takve stvari mogu tolerisati u Francuskoj, ali mi smo ipak Britanci - hvala bogu.''" Da ironija bude veća, u knjizi "Do gole kože" ({{jez-engl|Full Monty}}) objavljenoj [[2001]]. god, Montgomerijev zvanični biograf i dugogodišnji prijatelj [[Najdžel Hamilton]] napisao je da je Montgomeri bio "prikriveni homoseksualac" koji je imao "kvazi ljubavne afere" sa mnogim mladićima i dečacima ali da sa njima nije imao seksualne odnose. Međutim, ova tvrdnja nije bila potkrepljena konkretnim dokazima. Montgomeri je umro [[1976]]. god. u svom domu u [[Alton]]u u [[Hampshire|Hempširu]], a sahranjen je u obližnjem crkvenom dvorištu crkve Svetog krsta u [[Binsted]]u, nakon državnog pogreba u kapeli Sv. Đorđa u [[Vindzor]]u. == Karakter i kontroverze == Montgomeri je bio veoma kompleksna osoba. Iako je bio daleko od savršenstva, ipak je bio veliki i uspešan general zahvaljujući napornom radu, odbijanju da se pokori mrtvim običajima i otvorenom, čistom i senzitivnom umu. Bio je humanista koji je uspevao da među svojim potčinjenim vojnicima i starešinama probudi veliku lojalnost. Montgomeri je verovao da je u 20. veku najvažnije objasniti vojnicima zašto se bore i da naredbe i planovi moraju biti jasni. Zbog toga se češće obraćao običnim vojnicima koje je imao pod svojom komandom nego što je to činio kada su oficiri u pitanju. Njegovi ljudi nastavili su da ga strastveno brane i posle rata što je odlično zapamtio britanski istoričar [[Ričard Holms]] kada se kritički izražavao o Montgomeriju. Njegova preterana opreznost, koja je često kritikovana, poticala je od njegovog poštovanja prema životu i želje da ne žrtvuje uzaludno svoje vojnike na način na koji su to činili generali u [[Prvi svjetski rat|Prvom svetskom ratu]]. Montgomeri je smatrao da je jedna od najvažnijih uloga vojnog komandanta da motiviše svoje ljude za borbu. S druge strane, u privatnom životu je bio veoma težak čovek. Montgomeri se loše razumeo sa svojim vršnjacima i najveći deo vremena proveo je družeći se sa mlađim oficirima. Bio je bezosećajan, uobražen i razmetljiv. Nije bilo lako poznavati ga i nije imao osećaj lojalnosti u odnosu na štapske oficire koji su mu bili neposredno potčinjeni. Njegov podcenjivački i ponekad uvredljiv stav prema drugima često je poticao loša mišljenja o njegovoj sposobnosti i ličnosti. Moglo bi se reći da su njegovi neuspesi usledili kada je dopustio da njegova želja za slavom pokvari njegovo pažljivo planiranje što je uticalo na njegovu uobičajenu opreznost. Često su Montgomerijeve izjave o bitkama, kao i o samom njihovom vođenju činile osnov za kontroverze. Tokom čitave karijere, Montgomerijeva naređenja bila su jasna i kompletna, ali je njegova komunikacija sa oficirima koji su bili iznad njega u lancu komandovanja, bila mutna i nekompletna. Tokom [[Bitka za Normandiju|bitke za Normandiju]], naveo je Ajzenahuera da poveruje da on pokušava da realizuje proboj iz mostobrana, dok je u naređenjima upućenim svojim potčinjenima ublažavao postavljene ciljeve. Na primer, neposredno pred početak [[Operacija Gudvud|Operacije Gudvud]], nije naveo [[Falez (Kalvados)|Falez]] kao jedan od ciljeva, ali o tome nije obavestio SHAEF. Često je svoje pretpostavljene dovodio do ludila delom zato što nije dozvolio da konvencije umanjuju vojnu efikasnost, delom zato što je prezirao autoritet i zato što nije bio spreman da se zatekne u situaciji u kojoj nije imao kontrolu, a delom i zato što je bio veoma teška osoba. Badel-Smit mu je jednom rekao "''Možda je odlično služiti pod tobom, teško služiti uz tebe, ali budi siguran da je pakleno služiti iznad tebe!''". Često je imao problema da javno prizna da njegove operacije nisu išle po planu, čak i onda kada bi u konačnom ishodu bile uspešne ([[Borba za Normandiju|Normandija]]) ili neuspešne ([[Operacija Market Garden]], za koju je tvrdio da je 90 % bio uspešna). U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenom Kraljevstvu]] Montgomeri je ostao zapamćen naročito po svojoj pobedničkoj kampanji u [[sjeverna Afrika|severnoj Africi]], koja se, zajedno sa [[Bitka za Staljingrad|Bitkom za Staljingrad]], često smatra prekretnicom u [[Drugi svjetski rat|Drugom svetskom ratu]]. Drugačija priroda sukoba sa [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] značila je da je njegova reputacija u završnim godinama rata u [[Evropa|Evropi]] bila obeležena kontroverzama, naročito kada je u pitanju [[Bitka za izbočinu]] kada su do izražaja došle njegove vrline i njegovi nedostaci. Odmah posle Bitke za izbočinu, Montgomeri je [[7. 1.|7. januara]] [[1945]]. god. održao konferenciju za štampu na kojoj je zasluge za savezničku pobedu pripisao sebi umanjujući ulogu koju su u postizanju pobede imali američki generali, a naročito [[Džordž Smit Paton|Paton]]. Mnogi njegovi komentari su bili nepromišljeni, kao što je izjava da je zbog pogoršanja situacije Ajzenhauer morao da mu prepusti komandu nad severom kao i uvredljiva izjava na Patonov račun po kojoj ga je Montgomeri spasao poraza. Na konferenciji za štampu Montgomeri je izjavio da je smatrao da se protivofanziva odlično odvija i nije dao objašnjenje zašto je sa zakašnjenjem krenuo u protivofanzivu tek [[3. 1.|3. januara]]. Prema [[Winston Churchill|Čerčilu]], američke jedinice pod Patonovom komandom, koje su napale nemački klin sa juga, konstantno su napredovale, ali veoma sporo i uz velike gubitke dok je Montgomeri pokušao da izbegne ovu situaciju. Nemci su snimak konferencije za štampu, propraćen zajedljivim komentarima emitovali preko radija što je dodatno razbesnelo Amerikance. U dopisu koji je uputio Ajzenhaueru, Montgomeri je predložio sebe za komandanta kopnenih snaga i otvoreno je kritikovao dosadašnje vođenje rata. U trenutku kada je američko samopouzdanje bilo uzdrmano a živci napeti, ovakav potez je bio krajnje nepromišljen. Ajzenhauer, kojeg je vazdušni maršal Teder (još jedan od visokih oficira koji nije bio u dobrim odnosima sa Montomerijem) u potpunosti podržao, bio je na granici da razreši Montgomerija dužnosti ali su mu [[Badel Smit]] i Montgomerijev načelnik štaba general-major [[Fredi de Gingand]] ukazali na to da bio ovakav potez imao loše političke posledice i da bi ga bilo teško opravdati. De Gingand je uspeo da objasni Montgomeriju težinu njegovih izjava (o čijim mogućim posledicama navodno nije bio uopšte svestan) zbog čega je Montgomeri napisao izvinjenje upućeno Ajzenhaueru. Nakon ovog Montgomerijevog postupka situacija se smirila. Ajzenhauer će kasnije napisati u svojim memoarima: "''Ne verujem da je Montomeri ikada uspeo da shvati koliko su neki američki komandanti bili uvređeni njegovim izjavama. Oni su verovali da ih je Montgomeri potcenio — i nije im trebalo mnogo da uzvrate istim podcenjivanjem i prezirom''". S druge strane, na istoj konferenciji za štampu Montomeri je iskazao neverovatno poštovanje prema običnim vojnicima, a naročito prema američkim vojnicima za koje je rekao: ''"Prvi put sam ih sreo na Siciliji i odmah sam stekao veoma visoko mišljenje o njima. Ponovo sam ih video u Italiji. Veoma su hrabri borci, sigurni pod vatrom i sa neverovatnom upornošću učestvuju u bici, što su sve osobine koje krase prvoklasnog vojnika. Osećam veliku naklnonost i divljenje prema američkim vojnicima. Pozdravljam hrabre ljude Amerike. Nikada ne bih mogao da poželim da se zajedno borim sa boljim vojnicima. Pokušao sam da razmišljam kao američki vojnik kako ne bih preduzeo ni jedan pogrešan potez ili ih uvredio na bilo koji drugi način. Rundštet je u stvari poražen zahvaljujući odličnim borbenim kvalitetom američkih vojnika i timskim radom sa ostalim saveznicima."'' O Ajzenhaueru je rekao: ''"Kapiten našeg tima je Ajzenhauer. Potpuno sam posvećen Ajku; mi smo najbolji prijatelji. Rastuži me kada u britanskoj štampi pročitam članke koji loše govore o njemu; on nosi veliki teret, on mora da zna da ima našu punu podršku, on ima pravo da to očekuje od nas, a na nama je da se postaramo da mu je pružimo."'' Montgomeri je kasnije napisao: ''"Danas mislim da nikada nije trebalo da održim tu konferenciju za štampu. Neprijateljska osećanja prema meni su bila toliko snažna među američkim visokim oficirima, da bi bilo šta što bih rekao bilo pogrešno protumačeno. Trebalo je da ćutim."'' Bruk je možda bio najbliži istini kada je za rekao o Montomeriju: ''"On je verovatno bio najbolji taktičar među generalima još od [[Velington]]a. Ali neke njegove strateške odluke, a naročito odnos sa Amerikancima su bili skoro katastrofalni."'' == Bibliografija == * ''Alamein'', Stephen Bungay, Auram (2002) * ''Armageddon'', Max Hastings (2004) * ''The Battle for the Rhine 1944'', Robin Neillands (2005) * ''On the Psychology of Military Incompetence'', Norman Dixon, Pimlico (1976) * ''Montgomery: Master of the Battefield'' by Nigel Hamilton (1984). Drugi deo Hamiltonove masivne trodelne Montgomerijeve biografije koji se ne libi od toga da raspravlja o dobrim i lošim stranama ličnosti ovog komandanta. Detaljni opis bitaka kod El Alamejina i u Normandiji. * Hamilton, Nigel. ''The Full Monty: Montgomery of Alamein 1887 – 1942''. London: Allen Lane, 2001 ({{ISBN|0-7139-9334-0}}). ** [http://www.guardian.co.uk/Archive/Article/0,4273,4261892,00.html Reviewed] by [[Michael Carver]] in the [http://www.guardian.co.uk/ ''Guardian''], September&nbsp;22, 2001. * ''Caen: Anvil of Victory'' by Alexander McKee (1984). Odličan prikaz britanske uloge na istočnom krilu i majstorski opis borbi. * ''And We Shall Shock Them: The British Army in World War II'' by David Fraser (1988). Daje opšti pregled britanske armije u Drugom svetskom ratu i njenog uspona nakon prvih početnih godina poniženja. * ''Defeat Into Victory'' by General William Slim (2000). Kvalitetno opisuje razlike u vođstvu između tišeg i skromnijeg Slima i zapaljivog Montgomerija. Treba uočiti da je Slim takođe koristio slične metode kako bi povratio poljuljan britanski moral, uključujući sporo i detaljno objašnjenje koncepcije svim nivoima komandovanja, reorganizaciju obuke i angažovanje u bitkama sa sigurnim pobedničkim ishodom u cilju sticanja samopouzdanja pre upuštanja u velike okršaje sa neizvesnih ishodom. * ''The Path to Leadership'' by General Sir Bernard Law Montgomery (1957). * ''A Concise History of Warfare'' by Field-Marshal Viscount Montgomery of Alamein (1968). * ''Montgomery of Alamein'' by Arthur Gwynne Jones Chalfont, (1976). Uopšteno, kritička Montgomerijeva biografija koja osporava nekoliko njegovih tvrdnji i koja pruža drugačiju sliko o Montgomeriju iz ugla onih koje su njegove metode otuđile, uključujući i bivše zaboravljene pustinjske generale iz perioda 1941-42. {{Commonscat|Bernard Montgomery}} {{DEFAULTSORT:Montgomeri, Bernard}} [[Kategorija:Rođeni 1887.]] [[Kategorija:Umrli 1976.]] [[Kategorija:Komandanti Drugog svjetskog rata]] [[Kategorija:Ujedinjeno Kraljevstvo u Drugom svjetskom ratu]] hheyyas61ok3anrdg4znntrtgza3ld3 Zajn al-Abidin 0 126669 42586428 42450240 2026-04-30T09:35:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586428 wikitext text/x-wiki {{Infokutija kraljevska krv | ime = Ali ibn Husein Zajn al-Abidin | slika = AliSajjadSVG.svg | imgw = 175px | legenda = [[Kaligrafija|Kaligrafsko]] pisanje imena Zajn al-Abidin iz [[Poslanikova džamija|Poslanikove džamije]] u [[Medina|Medini]] | sukcesija1 = 4. [[Šijitizam|šijitski]] [[Imam (šijitski islam)|imam]]<br />{{small|([[Imamizam|imamitsko]] i [[Zejdizam|zejditsko]] gledište)}} | prethodnik1 = [[Husein ibn Ali]] | nasljednik1 = [[Muhamed al-Bakir]] | sukcesija2 = 3. [[Šijitizam|šijitski]] [[Imam (šijitski islam)|imam]]<br />{{small|([[Ismailizam|ismailitsko]] gledište)}} | prethodnik2 = [[Husein ibn Ali]] | nasljednik2 = [[Muhamed al-Bakir]] | supružnici = [[Fatima bint Hasan]]<br />Džajda al-Sindija | potomstvo = 11 sinova i 4 kćeri | puno ime = ʿAlī ibn al-Ḥusain ibn ʿAlī ibn Abī Ṭālib<br />({{jez-ar|علي بن الحسين بن علي بن أبي طالب}}) | posthumno ime = Zajn al-Abidin, Sajed al-Abidin, al-Sadžad, ibn al-Hijaratajn, Dul-tafenat, al-Zaki, al-Amin, Dördüncü Ali | kuća = [[Kurejš]] ([[Banu Hašim]]) | kuća-tip = Pleme | otac = [[Husein ibn Ali]] | majka = [[Šahrbanu]] {{small|(upitno)}} | datum rođenja = {{birth date|659|1|4|df=y}}<br />(5. [[Ša'ban|šabana]] 38. [[Islamski kalendar|AH]]) | mjesto rođenja = [[Medina]], [[Hidžaz]], [[Arabija]] | datum smrti = {{death date and age|713|10|13|659|1|4|df=y}}<br />(25. [[Muharrem|muharema]] 95. [[Islamski kalendar|AH]]) | mjesto smrti = [[Medina]], [[Omejadski Kalifat]] | mjesto pogreba = groblje [[al-Baki]], [[Medina]] | religija = [[islam]] }} '''Ali ibn Husein''' ({{jez-ar|علي بن الحسين}}), punim imenom '''Ali ibn al-Husein ibn Ali ibn Abi Talib''' ({{jez-ar|علي بن الحسين بن علي بن أبي طالب}}, [[Transliteracija|translit.]] ''ʿAlī ibn al-Ḥusain ibn ʿAlī ibn Abī Ṭālib''; [[Medina]], oko [[4. januara]] [[659]]. – Medina, [[13. oktobra]] [[713]]), poznat i kao '''Zajn al-Abidin''' ili '''al-Sadžad''', bio je sin [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]], unuk [[Ali]]ja i [[Fatima bint Muhamed|Fatime]] i praunuk [[islam]]skog poslanika [[Muhamed]]a. [[Imam (šijitski islam)|Imam]] je [[Šijitizam|šijitima]], s tim da ga [[Imamizam|Imamitska]] i [[Zejdizam|zejditska]] podgrupa šijitizma smatraju četvrtim, a [[Ismailizam|ismailitska]] podgrupa trećim imamom. Kao vrstan poznavalac [[fikh]]a cijenjen je i u [[Sunizam|sunizmu]]. Bio je prisutan [[Bitka kod Karbale|bitki kod Karbale]], ali nije sudjelovao u borbama zbog [[bolest]]i i samim time nije ubijen. Zarobljen je zajedno s preživjelima i odveden prvo u [[Kufa|Kufu]], a potom u [[Damask]]. Njegov govor u prisustvu [[Omejadski Kalifat|omejadskih]] [[kalif]]a izazvao je kod ljudi buđenje svijesti o pložaju Muhamedove porodice ([[Ahl al-bajt]]a). Nakon puštanja iz ropstva ostao je živjeti u [[Medina|Medini]] do kraja života. Događaji poput [[Bitka kod Hare|bitke kod Hare]], [[Tavabinski ustanak|Tavabinskog]] i [[Al-Muhtar|Muhtarovog]] ustanka odigrali su se tokom njegovog života, ali nema pouzdanih informacija o tome da je imao stav o spomenutim pokretima. Njegova dva najvažnija djela su ''Sahifa'' i ''Risalat al-hukuk''. Prva je zbirka [[Molitva|molitvi]] koja odražva sliku [[Društvo|društva]] tog vremena i stvara put života kroz edukaciju [[islam]]a i [[Kuran]]a, te pročišćenje [[Duša|duše]] koja se povezuje s [[Alah|Bogom]]. Drugo djelo, poznatije kao Traktat o pravima, sadrži prava i dužnosti čovjeka sukladna islamskoj objavi. Ali ibn Husein promatrao je čovjeka sa svih strana i kroz sve aspekte njegova života, kroz sve njegove odnose, ponajprije prema Bogu, sebi samom, porodici, društvu koje ga okružuje, itd. Zato je traktat sastavljen kao preporuka čovjeku da bude odgovoran prema tim pravima i obavezama kako bi se proširila socijalna pravda, uspostavili dobri međuljudski odnosi i tako na najbolji način izgradilo islamsko društvo. Otrovan je po naređenju [[Omejadski Kalifat|omejadskog]] kalifa [[Al-Valid I|Valida ibn Abdul-Malika]] i sahranjen je na [[Medina|medinskom]] groblju [[al-Baki]], pored svog strica [[Hasan ibn Ali|Hasana ibn Alija]]. == Biografija == === Rođenje === Prema uvriježenom mišljenju Ali ibn Husein je rođen [[659]]. (38. [[Islamski kalendar|AH]]), tako da je vidio dio [[Ali]]jevog života, [[Imam (šijitski islam)|imamat]] [[Hasan ibn Ali|Hasana]] i [[Husein ibn Ali|Huseina]], kao i [[Muavija I|Muavijin]] pokušaj potiskivanja [[Šijitizam|šijita]] u [[Historija Iraka|Iraku]] i drugdje. U nekim historijskim zapisima kao godina rođenja se spominje [[668]]. (48. AH), ali nije široko prihvaćena jer glavni historičari i biografi navode onu raniju, što implicira da je tokom [[Bitka kod Karbale|bitke kod Karbale]] imao 21 godinu odnosno 23 godine po islamskom kalendaru. Njegov otac bio je Husein, djed Ali, a pradjed [[islam]]ski poslanik [[Muhamed]]. Nesuglasice koje su vezane za Alija ibn Huseina su ime i porijeklo njegove majke, za koju se spominju razna imena kao što su [[Šahrbanu]], Šahrbanuja, Šahizanan, Džahanšah, Havla, Salafa, Gazala, Salama, Harar, Marjam i Fatima. [[Džafar Šahidi]] navodi da je među svim imenima najpoznatije i najpriznatije Šahrbanu, inače kćer perzijskog [[Sasanidska Monarhija|sasanidskog]] vladara [[Jezdegerd III|Jezdegerda III]]. [[Ibn Babavajh]] (šejh Saduk) također piše: "Majka Alija ibn Huseina je bila kći Jezdegerda, perzijskog kralja i sina [[Šahrijar (sin Hozroja II)|Šahrijara]], koja je umrla dok ga je rađala". Husein je imao još dva istoimena sina, [[Ali al-Akbar ibn Husein|Alija al-Akbara]] i [[Ali al-Asgar ibn Husein|Alija al-Asgara]] (ili Abdulaha). === Bitka kod Karbale i zarobljeništvo === Ali ibn Husein je bio prisutan u [[Bitka kod Karbale|bitki kod Karbale]], ali shrvan teškom bolešću nije mogao sudjelovati u borbi. Da tada kojim slučajem nije bio bolestan morao bi učestvovati u borbi protiv [[Jazid I|Jazidove]] vojske, a onda bi poput ostalih sinova i prijatelja svoga oca bio ubijen, čime bi se prema [[Šijitizam|šijitskom]] vjerovanju ugasilo svjetlo upute. ==== Kufa ==== Nakon [[Bitka kod Karbale|tragedije kod Karbale]], [[Husein ibn Ali|Huseinova]] porodica je zarobljena i odvedena u [[Kufa|Kufu]]. Put su prelazili vezani [[Uže|užadima]] jedno za drugo, a Ali ibn Husein još je bio okovan [[Lanac|lancima]]. Budući da zbog bolesti nije mogao sjediti na leđima [[Deva|deve]], pričvrstili su mu noge ispod devinog trbuha. Određeni izvori tvrde da je Ali ibn Husein održao govor u Kufi, ali to je malo vjerojatno s obzirom na situaciju u Kufi i činjenicu da su Kufljani strahovali zbog okrutnosti onih na vlasti. Osim toga, rečenice koje mu se pripisuju u Kufi slične su onima koje je [[Govor Alija ibn Huseina u Damasku|izgovorio]] u [[Damask]]u, pa postoji mogućnost da su [[Muhadis|prenositelji]] to pomiješali. [[Ubajdulah ibn Zijad]] držao je Alija ibn Huseina i ostale zarobljenike u [[zatvor]]u, a potom je poslao pismo [[Jazid I|Jazidu]] u Damask, pitajući ga što da radi s njima. Jazid mu je u odgovoru naredio da pošalje zarobljenike i glave mučenika Karbale u Damask. Ubajdulah ga je poslušao, stavio okove oko vrata Alija ibn Huseina i poslao ga zajedno s ostalim zarobljenicima u Damask, u pratnji Muhafara ibn Salabe. ==== Damask ==== {{glavni|Govor Alija ibn Huseina u Damasku}} [[Datoteka:Zeynulabidin preaching in defence of Huseyin in a mosque in the presence of Yezid. A miniature painting from a manuscript of Hadikat us-suada, a history of the holy martyrs of the Prophet's family, Turkey, late 16th-early 17th century.jpg|mini|desno|225px|Ali ibn Husein u džamiji drži [[Govor Alija ibn Huseina u Damasku|govor]] obrane [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]] ispred [[Jazid I|Jazida]] ([[Osmansko Carstvo|osmanska]] minijatura)]] Ali ibn Husein održao je poznati [[Govor Alija ibn Huseina u Damasku|govor]] na dvoru u [[Damask]]u, predstavljajući ljudima sebe, svog oca [[Husein ibn Ali|Huseina]] i svog djeda [[Ali]]ja. U govoru je istaknuo da ono što su kazali [[Jazid I|Jazid]] i njegovi podanici nije istina. Rekao je da njegov otac nije bio pobunjenik koji je htio naštetiti svojoj [[Ummet|zajednici]] čineći nered u islamskim zemljama, već da je ustao zbog istine i na poziv [[Muslimani (vjernici)|muslimana]] da ukloni novotarije u vjeri i povrati jednostavnost i čistoću kakvu je [[islam]] imao u vrijeme njegovog djeda, poslanika [[Muhamed]]a. ==== Povratak u Medinu ==== Ali ibn Husein je nakon [[Bitka kod Karbale|bitke kod Karbale]] živio 34 godine (po [[Islamski kalendar|islamskom kalendaru]]) i uvijek se trudio da sačuva sjećanje na [[Šehid|mučenike]] Karbele. Historijski izvori navode da kad god bi pio vodu, sjetio bi se svog oca [[Husein ibn Ali|Huseina]] i zapalakao zbog njegovog mučeništva. Predaje od [[Džafer es-Sadik|Džafara al-Sadika]] spominju da je Ali ibn Husein četrdeset godina plakao za svojim ocem, odnosno da bi danju postio, a noći provodio u molitvi. U vrijeme kada bi prekidao post, a njegov sluga mu donosio hranu i vodu, on bi kazao: "Unuk poslanika je ubijen gladan! Unuk poslanika je ubijen žedan!". Ovo bi neprestano ponavljao i plakao tako da su mu se suze miješale sa hranom. Takav je prema predaji bio sve do smrti. === Ustanci === Za vrijeme života Alija ibn Huseina, nakon [[Bitka kod Karbale|bitke kod Karbale]], pojavili su se razni ustanički pokreti skupno poznati kao [[Druga fitna]]. ==== Bitka kod Hare ==== Nekoliko godina nakon [[Bitka kod Karbale|bitke kod Karbale]], stanovništvo [[Medina|Medine]] organiziralo je ustanak protiv [[Omejadski Kalifat|Omejada]] koji je [[683]]. kulminirao [[Bitka kod Hare|bitkom kod Hare]]. Medinci su prisegnuli na vjernost [[Abdulah ibn Hanzala|Abdulahu ibn Hanzali]] čiji je otac [[Hanzala ibn Abi Amir]] bio poznat kao Gasil al-Malaik (dosl. opran od anđela). Prvi je opkolio Omejade, njih oko 1000, u kući [[Marvan I|Marvana ibn al-Hakama]], a potom ih istjerao iz grada. Ali ibn Husein je odustao od tog ustanka u samim počecima jer je znao njegovu sudbinu. Marvan je otišao kod [[Abdulah ibn Omar|Abdulaha ibn Omara]] tražeći od njega da čuva njegovu porodicu zajedno sa svojom, ali Abdulah to nije prihvatio. Razočarani Marvan pribjegao je [[Husein ibn Ali|Huseinu ibn Aliju]] koji je dobornamjerno prihvatio njegov zahtjev i poslao Marvanovu porodicu zajedno sa svojom na posjed kod [[Janbu]]a u blizini planine [[Radva (planina)|Radve]]. Prilikom ovih događaja Ali ibn Husein je prihvatio odgovornost čuvanja čak 400 porodica i skrbio se za njihove potrebe dok je vojska [[Muslim ibn Ukba|Muslima ibn Ukbe]] bila u Medini. Muslim je bio zapovjednik [[Jazid I|Jazidove]] vojske u bitki kod Hare. ==== Tavabinski ustanak ==== [[Tavabinski ustanak]] bio je još jedan sličan pokret, a vodili su ga [[Sulejman ibn Surad]] i još nekoliko uglednika [[Šijitizam|šijitske]] orijentacije u [[Kufa|Kufi]]. Tavabinski pokret imao je za cilj vratiti vlast u ruke [[Muhamed]]ove porodice ([[Ahl al-bajt]]a) u slučaju pobjede, a očito je da je jedini [[Fatima bint Muhamed|Fatimin]] potomak tada bio upravo Ali ibn Husein. Ipak, nije postojala izravna politička veza između Alija ibn Huseina i tavabinskog pokreta. ==== Muhtarov ustanak ==== [[Al-Muhtar|Muhtarov]] ustanak bio je treći važan pokret nakon [[Bitka kod Karbale|bitke kod Karbale]], no postoji sumnja da je na ikakav način povezan s Alijem ibn Huseinom. Ova veza ne samo da je imala politički problem, već i ideološki, s obzirom da je Muhtar slijedio [[Muhamed ibn al-Hanafija ibn Ali|Muhameda ibn al-Hanafiju]]. Određeni historijski izvori navode da je Muhtar, nakon što je uspio privući sebi [[Šijitizam|šijite]] u [[Kufa|Kufi]], tražio od Alija ibn Huseina da mu pomogne, ali ga on nije prihvatio. === Smrt i sahrana === [[Datoteka:Grave Fatema(single one) and other Imams.JPG|mini|desno|225px|Grob Alija ibn Huseina na groblju [[al-Baki]] u [[Medina|Medini]]]] Godine [[712]]. ili [[713]]. (94. ili 95. [[Islamski kalendar|AH]]), Ali ibn Husein je [[otrov]]an u [[Medina|Medini]] po naredbi tada vladajućeg [[Omejadski Kalifat|omejadskog]] kalifa [[Al-Valid I|Valida ibn Abdul-Malika]], ili pak kalifovog brata [[Hišam ibn Abd al-Malik|Hišama]]. Sahranjen je na medinskom groblju [[al-Baki]], pokraj svog strica [[Hasan ibn Ali|Hasana ibn Alija]]. == Porodica == U historijskim izvorima spominje se da je Ali ibn Husein imao 15 djece, od čega 11 sinova i 4 kćeri, čija su imena zabilježena u djelima [[al-Mufid]]a. S [[Fatima bint Hasan|Fatimom bint Hasan]] (Um Abdulah), kćerkom [[Hasan ibn Ali|Hasana ibn Alija]], imao je sina [[Muhamed al-Bakir|Muhameda al-Bakira]] kojeg [[Šijitizam|šijiti]] smatraju sljedećim [[Imam (šijitski islam)|imamom]]. Ostala djeca, koja uključuju sinove i kćeri [[konkubina]], još su Abdulah, Zejd, Hasan, Husein al-Akbar, Husein al-Asgar, Abdul-Rahman, Omar, Sulejman, Muhamed al-Asgar, najmlađi sin Ali, Hatidža, Fatima, Alija i Um Kulsum. == Ostavština == Prema gledištu većine [[Šijitizam|šijita]], Ali ibn Husein je četvrti [[Imam (šijitski islam)|imam]] po redu i imamat je preuzeo [[680]]. nakon smrti svog oca [[Husein ibn Ali|Huseina ibn Alija]], a trajao je sve do njegove smrti [[712]]. ili [[713]]. godine. [[Al-Mufid]] kao dokaz za njegov imamat navodi njegovu superiornost u znanju i praksi u odnosu na druge. Isto tako postoji predaja od poslanika [[Muhamed]]a u kojoj su spomenuta imena šijitskih imama, a jedno od njih je i Ali ibn Husein. U šijitskim izvorima postoji i predaja koja se pripisuje poslaniku Muhamedu, u kojoj stoji da će njegov [[mač]] i [[oklop]] biti u rukama pravednog imama vremena, a čak su i [[Sunizam|sunitski]] izvori zabilježili da je taj mač i oklop bio u rukama Alija ibn Huseina. === Titule i nadimci === Ali ibn Husein je imao nadimke Abu Hasan, Abu Husein, Abu Muhamed i Abu Abdulah. Titule su mu Zajn al-Abidin (dosl. ures robova), Sajed al-Sadžidin (dosl. prvak [[Sedžda|sedžde]]), al-Sadžad (dosl. onaj koji je dugo na sedždi), Hašimi, al-Alavi, al-Madani, al-Kurejši i Ali al-Akbar. Bio je poznat i po ostalim imenima kao što su Ali al-Hajr, Ali al-Asgar i Ali al-Abid. === Bogoslužje === [[Malik ibn Anas]] bilježi: "Ali ibn Husein obavljao je na hiljade [[rekat]]a dnevno prije nego što je napustio ovaj svijet. Baš iz tog razloga je dobio nadimak Zajn al-Abidin (ures robova)". Ibn Rabi piše: "Kada bi se Ali ibn Husein spremio za molitvu, neobično bi zadrhtao. Kada je upitan o razlogu drhtanja, odgovorio bi: Znate li ispred koga ću stajati i pred kim ću se moliti?". Malik ibn Anas bilježi: "Kada je Ali ibn Husein obukao ihram i izgovarao Lebejke Allahume lebejk (odazivam ti se Bože), onesvijestio bi se od strahopoštovanja prema [[Alah|Bogu]]". === Pomaganje siromašnima === [[Abu Hamza al-Sumali]] piše: "Ali ibn Husein je svaku noć u tajnosti donosio hranu [[Siromaštvo|siromašnima]] i govorio da milostinja u tmini noći otklanja Božji gnjev". [[Ibn Ishak|Muhamed ibn Ishak]] bilježi: "Živjeli su ljudi u [[Medina|Medini]] koji su dobivali dnevnu opskrbu, ne znajući odakle, ali nakon smrti Alija ibn Huseina njihova opskrba je bila prekinuta". Noću bi stavljao [[koš]]aru sa [[kruh]]om na svoje rame i obilazio kuće siromaha govoreći: "Milostinja u tajnosti uklanja Božju srdžbu". Košare su ostavile taga na njegovom ramenu i bile su vidljive tokom pranja njegovog tijela nakon smrti. [[Ibn Sad]] piše: "Kad bi mu došao siromah, dao bi mu što je tražio i kazao: Prije nego [[milost]] stigne do onoga koji traži, stigne do Boga". Jedne godine spremao se obaviti [[hadž]] i njegova sestra [[Sukajna bint Husein|Sukajna]] pripremila mu je [[Hrana|hranu]] za put u vrijednosti od nekoliko hiljada [[dirham]]a. Kada je stigao na odredište razdijelio je svu hranu siromašnima. Ali ibn Husein je imao siromašnog nećaka kojeg je obilazio noću i davao bi mu nešto [[dirham]]a, ali nije dozvolio da bude prepoznat. Njegov nećak bi govorio da Ali ibn Husein ne mari za svoju rodbinu i da stoga zaslužuje Božju kaznu. Ali ibn Husein je čuo ove riječi, ali mu bez obzira i dalje nije pokazivao svoje lice. Kada se nakon njegove smrti ova pomoć zaustavila, nećak je tek tada shvatio da mu je Ali ibn Husein pomagao, pa je odlazio na njegov [[al-Baki|grob]] i plakao. [[Abu Nuajm]] piše: "Ali ibn Husein je podijelio svoju imovinu siromašnima i uvijek je govorio: [[Alah|Bog]] voli vjernog slugu koji se kaje". Na drugom mjestu Abu Nuajm piše da su ljudi Alija ibn Huseina smatrali [[Sebičnost|sebičnim]], ali su nakon njegove smrti shvatili da se upravo on skbrio o stotinu porodica. Kada bi mu došao prosjak govorio bi: "Neka je blagoslovljen onaj koji mi nosi opskrbu na [[Dženet|onom svijetu]]". === Odnos prema slugama === Iznimnu pažnju Ali ibn Husein posvećivao je [[Ropstvo|robovima]] koji su bili pod velikim društvenim pritiskom, posebno nakon vremena drugog [[Rašidunski Kalifat|rašidunskog]] kalifa [[Omar|Omara ibn al-Hataba]] i općenito vladavine [[Omejadski Kalifat|Omejada]]. Robovi su u to vrijeme bili najpotlačenija skupina ljudi u islamskom društvu, pa je Ali ibn Husein težio da ih oslobodi što više i na taj način osigura njihovo dostojanstvo u društvu. U [[islam]]u se se stvorili preduslovi za postepeno gašenje ropstva. S jedne strane, ograničene su mogućnosti porobljavanja i uvedeni teški uslovi po kojima čovjek može drugog čovjeka učiniti robom, a s druge strane, oslobađanje roba je postao način za iskupljenje [[grijeh]]a i nadoknada za propuštanje mnogih vjerskih obaveza. Time je omogućeno da mnogi robovi budu oslobođeni. Sajed Ahli piše da je Ali ibn Husein otkupljivao [[Ropstvo|robove]] samo da bi ih nakon poduke i obrazovanja oslobodio. Robovi koji su prepoznali njegovu dobrotu željeli su da ih baš on otkupi. Prenosi se da je imao običaj posljednje noći mjeseca [[ramazan]]a osloboditi po dvadeset robova govoreći: "Svake ramazanske večeri u vrijeme prekidanja posta, naš [[Alah|Gospodar]] oslobađa od vatre sedamdeset hiljada stanovnika [[Pakao|pakla]]. Drago mi je da na ovom svijetu oslobađam svoje robove, pa da na [[Sudnji dan|Sudnjem danu]] oni mene oslobode od vatre". Nijednog svog roba nije zadržao duže od godinu dana. === Riječi sunitskih učenjaka === [[Ibn Šihab al-Zuhri|Muhamed ibn Muslim al-Zuhri]] je rekao: "Među [[Banu Hašim|Hašimitima]] nisam pronošao učenijeg od njega u [[fikh]]u". [[Imam Šafija|Abu Abdulah Muhamed ibn Idris al-Šafi]] je zabilježio: "On je bio najučeniji u fikhu u [[Medina|Medini]]". == Opus == [[Al-Mufid]] piše da mnogo [[Sunizam|sunitskih]] učenjaka prenosi znanja od Alija ibn Huseina, kao i mnoge dove, savjete, predaje ([[hadis]]e) i historijske zapise o ratovima. U [[Šijitizam|šijtskim]] zbirkama prenešeno je više od 300 predaja koje se pripisuju Aliju ibn Huseinu. === Sahifa === {{glavni|Al-Sahifa al-Sadžadija}} [[Datoteka:Sahifa Sajjadiyya (a).gif|mini|desno|225px|Stranica ''Sahife'']] ''Sahifa'', poznata kao Potpuna knjiga Sadžadova, zbirka je dova ([[Molitva|molitvi]]), kao i ogledalo u kojem se ogleda slika društva onog vremena, posebno u [[Medina|Medini]]. Zbirka ''Sahifa'' sadrži ne samo molitve i obraćanja [[Alah|Bogu]], već predstavlja pregršt islamskog znanja i naučavanja, a u njoj se kroz molitve razmatraju apologetska, kulturna, društvena i politička pitanja, te su dijelom obuhvaćeni i prirodni zakoni i [[Islamsko pravo|pravni propisi]]. === Poslanica o pravima === {{glavni|Risalat al-hukuk}} Traktat o pravima (''Risalat al-hukuk'') je djelo koje se pripisuje Aliju ibn Huseinu i u njemu se navodi 50 različitih prava, a prema nekim predajama taj broj iznosi 51. Preveden je na mnoge svjetske [[jezik]]e. Neka od prava koja se nalaze u traktatu su: # Božje pravo # Pravo samog sebe # Pravo jezika # Pravo klanjanja # Pravo milosrđa # Pravo učenjaka # Pravo supruge # Pravo majke # Pravo oca # Pravo djeteta # Pravo brata # Pravo sluge # Pravo ortaka # Pravo susjeda # Pravo pozajmitelja # Pravo dužnika # Pravo imetka # Pravo protivnika # Pravo onoga koji usrećuje # Pravo onoga koji čini nepravdu === Dova Abu Hamze al-Sumalija === {{glavni|Dova Abu Hamze al-Sumalija}} Ali ibn Husein citirao bi ovu dovu (molitvu) zorom tokom mjeseca [[ramazan]]a. Prenešena je od strane [[Abu Hamza al-Sumali|Abu Hamze al-Sumalija]] i sadrži uzvišene spoznaje izrečene na iznimno elokventan način. Fragmet iz dove: {{izdvojeni citat|O Bože moj! Nalazim da su putevi ostvarenja potreba stvorenja k Tebi otvoreni, da rijeke nada stvorenja za Tobom teku prostranim koritom, da je slobodan prilaz traženju milosti Tvoje za one koji gaje nadu u Tebe i da su kapije molitve za one koji Te glasno zazivaju širom otvorene.|Ali ibn Husein}} === Zijarat Aminulah === Zijarat Aminulah je molitveni tekst Alija ibn Huseina koji je recitirao prilikom posjete [[Džamija imama Alija|grobu]] svog djeda [[Ali]]ja. == Literatura == {{refbegin|2}} * {{cite book |last=Ali ibn al-Husayn |url=https://archive.org/details/shiitereligionhi0000dona/mode/2up |title=The Psalms of Islam (As-sahifa Al-kamilah Al-sajjadiyya) |year=1988 |translator-last=Chittick |translator-first=William C. |translator-link=William Chittick|publisher=The Muhammadi Trust of Great Britain and Northern Ireland}} * {{cite book |last1=Donaldson |first1=Dwight M. |title=The Shi'ite Religion (A history of Islam in Persia and Irak) |date=1933 |publisher=Luzac and Company |location=London}} * {{cite book|last=Jafri|first=Syed Husain Mohammad|title=The Origins and Early Development of Sheea'h Islam|publisher=Oxford University Press|location=Beirut|year=1979}} * {{cite book|last1=Lalani|first1=Arzina R.|title=Early Shi'i Thought: The Teachings of Imam Muhammad Al-Baqir|url=https://archive.org/details/earlyshiithought0000lala|date=2000|publisher=I. B. Tauris|isbn=978-1860644344}} * {{cite book|last=Sharif al-Qarashi|first=Baqir|year=2000|url=https://www.al-islam.org/printpdf/book/export/html/38883|title=The Life of Imām Zayn al-Abidin (as)|others=Translated by Jasim al-Rasheed|location=Iraq|publisher=Ansariyan Publications}} * {{Cite book|last=al-Shaykh al-Mufid|url=http://ar.lib.eshia.ir/27035/2/0|title=الإرشاد|volume=2|language=ar|trans-title=Book of Guidance|author-link=Al-Mufid}} * {{cite book|last1=Moosa|first1=Matti|url=https://books.google.com/books?id=WYO1BqdvX9EC&q=%22ali+ibn+al+husayn%22+poison&pg=PA92|title=Extremist Shiites: The Ghulat Sects|date=1987|publisher=Syracuse University Press|isbn=9780815624110|pages=92}} * {{Cite book|last=Momen|first=Moojan|title=An Introduction to Shi'i Islam|url=https://archive.org/details/introductiontosh0000unse_d5k7|publisher=Yale University Press|year=1985|isbn=9780853982005}} * {{cite encyclopedia|last1=Madelung|first1=Wilferd|author-link=Wilferd Madelung|year=1985|title=ʿAlī B. Ḥosayn B. ʿAlī B. Abī ṬĀleb|url=http://www.iranicaonline.org/articles/ali-b-hosayn-b-ali|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20170805150237/http://www.iranicaonline.org/articles/ali-b-hosayn-b-ali|archive-date=5 August 2017|encyclopedia=Encyclopaedia Iranica I/8|pages=849–850}} * {{cite encyclopedia|author-last= Kohlberg | author-first=E. |title=Zayn Al-ʿĀbidīn|encyclopedia= Encyclopaedia of Islam| edition= 2.| publisher=Brill Reference Online|year=2022|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-2/zayn-al-abidin-SIM_8144?s.num=3&s.f.s2_parent=s.f.book.encyclopaedia-of-islam-2&s.q=Zayn+al-%CA%BF%C4%80bid%C4%ABn}} * {{cite encyclopedia|encyclopedia=Encyclopedia of the World of Islam|author1-first=Ismail|author1-last=Baqestani|author2-first=Mohammad|author2-last=Emadi Haeri|volume=23|language=fa|trans-title=Sajjad, Imam|year=2017|url=https://rch.ac.ir/article/Details/14446|title=سجاد, امام}}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * {{cite encyclopedia|author-first=L.|author-last=Veccia Vaglieri|title=(Al-)Ḥusayn B. ʿAlī B. Abī Ṭālib| encyclopedia=Encyclopaedia of Islam|edition= 2.| publisher=Brill Reference Online| year=2022|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-2/al-husayn-b-ali-b-abi-talib-COM_0304?s.num=0&s.f.s2_parent=s.f.book.encyclopaedia-of-islam-2&s.q=%28al-%29+Husayn+b+Ali+b+Abi+Talib}} * {{cite encyclopedia|author-last=Haider|author-first= Najam I.| title=Al-Ḥusayn B. ʿAlī B. Abī Ṭālib| encyclopedia=Encyclopaedia of Islam|edition= 3.|publisher= Brill Reference Online|year=2022|url=https://referenceworks.brillonline.com/entries/encyclopaedia-of-islam-3/al-husayn-b-ali-b-abi-talib-COM_30572?s.num=1&s.f.s2_parent=s.f.book.encyclopaedia-of-islam-3&s.q=Husayn+b+Ali}} * {{Cite book|last=Esposito|first=John L.|url=https://archive.org/details/oxforddictionary00bada/mode/|title=The Oxford dictionary of Islam|publisher=Oxford University Press|year=2003|isbn=9780195125597}} * {{cite book|last=Jenkins|first=Everett|url=https://books.google.com/books?id=giEkCQAAQBAJ&pg=PA55|title=The Muslim Diaspora (Volume 1, 570-1500): A Comprehensive Chronology of the Spread of Islam in Asia, Africa, Europe and the Americas|publisher=McFarland|year=2010|isbn=978-0-7864-4713-8|volume=1}} * {{cite book|title=Shi'ite Islam|author-last=Tabatabai|author-first=Muhammad Husayn|translator-last=Nasr|translator-first=Hossein|publisher=State University of New York|year=1975|url=https://archive.org/details/ShiaInIslamCopy/mode/2up|isbn= 9780873953900}} * {{cite encyclopedia |last1=Baghestani |first1=Esmail |last2=Emadi Haeri |first2=Mohammad |title=Al-Sajjad, Imam |encyclopedia=[[Encyclopaedia of the World of Islam]] |date=2017 |volume=23 |url=https://rch.ac.ir/article/Details?id=14446 |publisher=[[Encyclopaedia Islamica Foundation]] |language=fa |ref=BE }} {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230723090140/https://rch.ac.ir/article/Details?id=14446 |date=2023-07-23 }} {{refend}} == Vanjske veze == ;Šijitski izvori * [http://www.humshia.com/Sahifa%20sajjadia/index.htm al-Sahifa al-Sajjadiyya] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929060944/http://www.humshia.com/Sahifa%20sajjadia/index.htm |date=2007-09-29 }} at Humshia.com * [http://al-islam.org/masoom/bios/4thimam2.html Ketab Al Irshad, By Sheikh Mufid] * [http://home.swipnet.se/islam/imamsajjad.htm Imam Sajjad ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130504162953/http://home.swipnet.se/islam/imamsajjad.htm |date=2013-05-04 }} at Swipnet.se * [https://web.archive.org/web/20091020184707/http://geocities.com/Heartland/Creek/2478/households/I_SAJJADa_s.htm Ali ibn Al-Husayn] * [http://www.al-islam.org/kaaba14/7.htm The Fourth Imam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060925211200/http://www.al-islam.org/kaaba14/7.htm |date=2006-09-25 }} at Al-Islam.org * [http://home.swipnet.se/islam/imams/4th_imam/chapter4.htm The Fourth Imam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060824071211/http://home.swipnet.se/islam/imams/4th_imam/chapter4.htm |date=2006-08-24 }} at Swipnet.se * [http://www.balagh.net/english/ahl_bayt/zayn_al_abidin/index.htm The life of Imām Zayn al ‘Abidin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060830053803/http://www.balagh.net/english/ahl_bayt/zayn_al_abidin/index.htm |date=2006-08-30 }} by Bāqir Sharif al-Qarashi. * [http://www.lailahailallah.net/Khutbahs/Khutbah30.asf Life of Imam az-Zayn al-Abideen as-Sajjad by Dr. Muhammad bin Yahya Al-Ninowy ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070930160305/http://www.lailahailallah.net/Khutbahs/Khutbah30.asf |date=2007-09-30 }}. ;Ostali projekti {{WProjekti |commonscat = Ali ibn Husayn Zayn al-Abidin |commonscatsh = Zajn al-Abidin }} {{Normativna kontrola}} {{Izabran}} {{Lifetime|659|713|Zajn al-Abidin}} [[Kategorija:Šijitski imami]] [[Kategorija:Biografije, Rašidunski Kalifat]] [[Kategorija:Biografije, Omejadski Kalifat]] [[Kategorija:Biografije, Medina]] 9xieajdnpf9s6gwi5o4m9cq84gnm4gw Xue Tao 0 137213 42586422 42253813 2026-04-30T08:22:53Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586422 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Xuetao.jpg|thumb|right|250px|Statua Xue Tao u parku Wang Jianglou, [[Chengdu]], Kina]] [[Datoteka:Xue-Tao-Well.jpg|thumb|right|200px|Zdenac Xuetao u parku Wang Jianglou, Chengdu]] '''Xue Tao''' ({{zh|t=薛濤|s=薛涛|p=Xuē Tāo|w='''Hsüeh T'ao'''}}, 768–831), [[kinesko stilsko ime|kurtoazno ime]] '''Hongdu''' (洪度/宏度), je [[narodna Republika Kina|kineska]] pjesnikinja, koja se, zajedno sa [[Yu Xuanji]] i [[Li Ye (pjesnikinja)|Li Ye]] (李冶) smatra najpoznatijom ženom-pjesnikom iz doba [[dinastija Tang|dinastije Tang]]. Bila je kćer nižeg činovnika iz prijestolnice [[Chang'an]] koji je upućen na službu u [[Chengdu]]. Tamo je ostala živjeti s majkom nakon očeve smrti; historičari pretpostavljaju da je razlog za to bilo siromaštvo, odnosno nedostatak sredstava za put kući. Tamo se registirala u cehu lokalnih [[kurtizana]] i zabavljačica, te se istakla duhovitošću i dosjetljivošću. Zapazio ju je lokalni guverner [[Yuan Zhen]] sa kojim se zbližila, i sa kojim je izmjenjivala pjesme. Kasnije je bila bliska s pjesnikom [[Tu Fu|Du Fuom]]. Sačuvano je preko 100 njenih pjesama. Po njoj je nazvan [[Hsueh T'ao (krater)|Hsueh T'ao]], jedan od [[krater na Veneri]]. == Izvori == {{kineski tekst}} * Ma, Maoyuan, [http://203.72.198.245/web/Content.asp?ID=65222&Query=1 "Xue Tao"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929104923/http://203.72.198.245/web/Content.asp?ID=65222&Query=1 |date=2007-09-29 }}. ''[[Enciklopedija Kine|Encyclopedia of China]]'' (Chinese Literature Edition), 1st ed. * [http://home.infionline.net/~ddisse/xuetao.html "Xue Tao" from Other Women's voices, Translations of women's writing before 1700, last accessed June 4, 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111018031846/http://home.infionline.net/~ddisse/xuetao.html |date=2011-10-18 }} * Larsen, Jeanne, translator (1987). Brocade River Poems: Selected Works of the Tang Dynasty Courtesan Xue Tao. Princeton University Press. (with introduction and notes) * Larsen, Jeanne, translator (2005). Willow, Wine, Mirror, Moon: Women's Poems from Tang China. BOA Editions, Ltd. (contains translations of seven more poems by Xue, with notes) * Larsen, Jeanne (1983). The Chinese Poet Xue Tao: The Life and Works of a Mid-Tang Woman. (unpublished doctoral dissertation, University of Iowa) == Vanjske veze == * [http://www.thedrunkenboat.com/xue.html Translation of poetry by Xue Tao] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171231162036/http://www.thedrunkenboat.com/xue.html |date=2017-12-31 }} {{Lifetime|768|831|Xue, Tao}} [[Kategorija:Kineski pjesnici]] 0brrxo0f1q0o7wxzw59hypgyejsnfbp Vojvoda Normandije 0 151942 42586396 42253672 2026-04-30T03:34:45Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586396 wikitext text/x-wiki {{Infokutija monarhija |font_color = purple |kraljevska_titula = Vojvoda |kraljevstvo = Normandija |kraljevstvo_genitiv = Normandije |grb = Arms of William the Conqueror (1066-1087).svg |grb_članak = Kanalski Otoci |slika = Elizabeth II greets NASA GSFC employees, May 8, 2007 edit.jpg |inkumbent = [[Elizabeta II]] |njegovo/njeno = Njeno |prijestonasljednik = [[Charles, princ od Walesa]] |prvi_monarh = [[Rollo]] |datum = 911 }} '''Vojvoda Normandije''' ({{lang-en|Duke of Normandy}}) je službena titula monarha koji trenutno vlada britanskim krunskim zavisnim područjima [[Bailiwick of Guernsey|Pristavstvo Guernsey]] i [[Bailiwick of Jersey|Pristavstvo Jersey]] ([[Kanalski Otoci]]), koja su nekada bila dio [[Vojvodstvo Normandija|Vojvodstva Normandija]]. Bez obzira na to da li je monarh muškarac ili žena, koristi se titula "vojvoda".<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandCrowndependencies/ChannelIslands.aspx |access-date=2012-03-30 |archive-date=2012-09-21 |archive-url=https://web.archive.org/web/20120921052748/http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandCrowndependencies/ChannelIslands.aspx }}</ref> == Popis vojvoda Normandije == [[Datoteka:Chronological tree of William I.svg|thumb|400px|Porodično stablo ranih vojvoda Normandije i normanskih kraljeva Engleske]] :''Kraljevi Engleske označeni zvjedzicom (*)'' === Rani vojvode Normandije (911-1204) === * [[Rollo]] 911-927 * [[Guillaume I, vojvoda od Normandije|William I Dugi Mač]] 927-942 * [[Richard I, vojvoda od Normandije|Richard I]] 942-996 * [[Richard II, vojvoda od Normandje|Richard II Dobri]] 996-1027 * [[Richard III, vojvoda od Normandije|Richard III]] 1027 * [[Robert I, vojvoda od Normandije|Robert I Veličanstveni]] 1027-1035 * [[William Osvajač|Vilim II Osvajač]]* 1035-1087 * [[Robert Curthose|Robert II Curthose]] 1087-1106 ** [[William Rufus]]* kao [[regent]] 1096-1100 ** [[William Clito]] kao pretendent 1106-1134 * [[Henry I od Engleske|Henry I Beauclerk]]* 1106-1135 ** [[William Adelin|William III Atheling]] (pod svojim ocem Henryjem I) * [[Stephen, kralj Engleske|Stephen od Bloisa]]* 1135-1144 ;[[Plantagenet (dinastija)|Dinastija Plantagenet]] * [[Geoffrey Plantagenet, grof od Anjoua|Geoffrey Plantagenet]] 1144-1150 * [[Henry II od Engleske|Henry II]]* 1150-1189 ** [[Henry Mladi]]* kao mlađi vojvoda 1170–1183<ref>{{cite web|url=http://fmg.ac/Projects/MedLands/ENGLAND,%20Kings%201066-1603.htm#HenryKingdied1183|title=England Kings|publisher=Foundation of Medieval Genealogy|work=Medieval Lands|date=2008-10-28|author=Charles Cawley|accessdate=20. I 2010|archive-date=2018-10-06|archive-url=https://web.archive.org/web/20181006043001/http://fmg.ac/Projects/MedLands/ENGLAND,#HenryKingdied1183|url-status=dead}}</ref> * [[Richard I od Engleske|Richard IV Lavlje Srce]]* 1189-1199 * [[John, kralj Engleske|John I Bez Zemlje]]* 1199-1216, izgubio normandijsko kopno 1204. ali je zadržao Kanalske Otoke * [[Henry III od Engleske|Henry III]]* 1216–1259, odrekao se kopnene Normandije sporazumom === Vojvode kopnene Normandije (1204-1792) === Godine 1204. je francuski kralj konsfiscirao Vojvodstvo Normandija (pri čemu su samo Kanalski Otoci ostali pod engleskom kontrolom) te ih je pretvorio u [[krunske zemlje Francuske]]. Otada su titulu vojvode nosili francuski prinčevi. Godine 1332. je kralj Philip VI dao vojvodstvo kao [[apanaža|apanažu]] svom sinu Jeanu,m koji je postao kralj [[Jean II od Francuske|Jean II]] 1350. On je vojvodstvo dao kao apanažu sinu Charlesu, koji je postao kralj [[Charles V od Francuske|Charles V]] 1364. Godine 1465. je kralj [[Louis XI od Francuske|Louis XI]] dao vojvodstvom svom bratu [[Charles de Valois, vojvoda od Berryja|Charles de Valoisu, vojvodi od Berryja]]; kada je on 1466. umro, vojvodstvo je ponovno postalo trajni dio krunskih zemalja. 31. decembra 1660. je, nekoliko mjeseci nakon restaruracije monarhije na Britanskom Otočju pod kraljem [[Charles II od Engleske|Charlesom II]] francuski kralj [[Louis XIV]] Charlesovog mlađeg brata [[James II od Engleske|Jamesa, vojvodu od Yorka]], proglasio "vojvodom od Normandije". == Izvori == {{Reflist}} * Onslow, Richard (Earl of Onslow). ''The Dukes of Normandy and Their Origin''. London: Hutchinson & Co., 1945. == Vanjske veze == * [http://www.normandie-heritage.com/spip.php?rubrique61 The Dukes of Normandy: From Rollo to William of Normandy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111103181242/http://www.normandie-heritage.com/spip.php?rubrique61 |date=2011-11-03 }} * [http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandCrowndependencies/ChannelIslands.aspx British Monarchy web page about the Channel Islands] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120921052748/http://www.royal.gov.uk/MonarchUK/QueenandCrowndependencies/ChannelIslands.aspx |date=2012-09-21 }} {{DEFAULTSORT:Vojvoda Normandije}} [[Kategorija:Vojvode Normandije| *]] [[Kategorija:Normandija]] 19kcqo9qqisiy2fcrf7s6u5x8ephagu Thibaud I od Bloisa 0 153777 42586275 42330185 2026-04-29T12:09:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586275 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Blason comté Champagne ancien.svg|thumb|125px|Originalni grb Grofovije Blois.]] '''Thibaud I''' ({{lang-fr|Thibaud Ier}}; 913 - cca. 978), poznat i po nadimku '''Varalica''' (''le Tricheur''), bio je grof od [[Tours]]a od 945. te prvi [[Blois]]a, [[vojvoda]] od [[Chartres]]a i [[Châteaudun]]a od 960. do smrti. Thibaud je ispočetka bio vazal [[vojvoda od Francuske|francuskog vojvode]] [[Hugo Veliki|Huga Velikog]]. Za njegov račun je oko 945. zarobio kralja [[Louis IV od Francuske|Louisa IV]]. Kralj je otkupio svoju slobodu tako što je Thibaudu predao na upravu grad [[Laon]], a nakon čega se Thibaud proglasio "grofom" Toursa. Potom je osvojio gradove Chartres i Châteaudun te udao svoju sestru za još jednog moćnog feudalca - [[Foulques II od Anjoua|Fulka II od Anjoua]]. Godine 958. su se on i Fulk sreli u [[Verron]]u te su sebe opisivali s titulom "guverner i administrator kraljevine [Neustria]" i ''comites Dei gratia'' ("grofovi milošću Božjom"). Thibaudova sestra se također udala za vojvodu [[Alan II, vojvoda od Bretanje|Alana II od Bretanje]] te je Thibaud kao [[regent]] vladao tim vojvodstvom dok je Alanov sin [[Drogo, vojvoda od Bretanje|Drogo]] bio maloljetan. Tako je Thibaud proširio svoju vlast i uticaj sve do [[Rennes]]a. Oko 960. je došao u sukob sa vojvodom [[Richard I od Normandije|Richardom I od Normandije]] te je tako započeo dugi rat sa [[Normani]]ma. Godine 961. je napao [[Évreux]]. Normani su uzvratili napadom na [[Dunois]]. Godine 962. je poduzeo neuspješni napada na [[Rouen]], nakon čega su Normani za odmazdu spalili Chartres. Za vrijeme svoje vladavine je preuzeo tvrđave [[Saint-Aignan (Loir-et-Cher)|Saint-Aignan]] u [[Loir-et-Cher]]u, te [[Vierzon]] i [[Anguillon]] u [[Berry]]ju. Kada je [[Hugo Capet]] bio maloljetan, ojačao je Chartres i Châteaudun. Oko 960. je ojačao [[Saumur]]. U trenutku smrti je bio najjači feudalac u dolini [[Loara|Loirea]] te dominirao centralnom Francuskom. Kćer [[Emma od Bloisa|Emma]] mu je preko braka donijela u domenu [[Provins]], jezgru buduće [[Grofovija Champagne|Grofovije Champagne]]. == Porodica == Supruga [[Luitgarde od Vermandoisa]] je bila udovica vojvode [[Guillaume I od Normandije|Guillaumea I od Normandije]]. Za Thibauda se udala između 942. i 945. i rodila mu četvoro djece: * Thibaud (u. 962) * [[Hugh, nadbiskup Bourgesa]] (u. 985) * [[Odo I, grof od Blois|Odo]] (u. 996), [[grof od Bloisa]] * [[Emma od Bloisa|Emma]] (u. 1003), udana za [[Guillaume IV od Akvitanije|Guillaumea IV od Akvitanije]] == Vanjske veze == * [http://fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#ThibautIdied975 Medieval Lands Project on Thibault de Blois] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120226152906/http://www.fmg.ac/Projects/MedLands/CENTRAL%20FRANCE.htm#ThibautIdied975 |date=2012-02-26 }} {{DEFAULTSORT:Thibaud I od Bloisa}} [[Kategorija:Rođeni 913.]] [[Kategorija:Umrli 970-ih]] [[Kategorija:Grofovi Toursa]] [[Kategorija:Grofovi Bloisa]] [[Kategorija:Grofovi Chartresa]] 7i5kp8ctwjwieheh4gzbe62ceq40spi Yōjinbō 0 169867 42586424 42545956 2026-04-30T09:00:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586424 wikitext text/x-wiki {{for|američki film iz 2004. godine sa Denzelom Washingtonom|Man on Fire (2004 film)}} {{Ostale upotrebe|Tjelohranitelj (razvrstavanje)}} {{Ostale upotrebe|Yojimbo (razvrstavanje)}} {{Infokutija02 film | tip = c/b | naslov = Yojimbo | slika=Yojimbo.jpg | opis = poster | scenario = Ryuzo Kikushima<br />Akira Kurosawa | uloge = [[Toshirō Mifune]]<br />[[Tatsuya Nakadai]]<br />Yôko Tsukasa<br />[[Isuzu Yamada]] | režija= [[Akira Kurosawa]] | producent= Ryuzo Kikushima<br />Akira Kurosawa<br />[[Tomoyuki Tanaka]] | muzika = [[Masaru Satō]] | fotografija = [[Kazuo Miyagawa]]<br />[[Takao Saito (direktor fotografije)|Takao Saito]] | montaža = Akira Kurosawa | distributer = [[Toho|Toho Company Ltd.]] | premijera = {{Film date|1961|4|25|df=y}} | trajanje = 110 min. | zemlja = {{flag|Japan}} | jezik = japanski | budžet = | slijedi = ''[[Sanjuro]]'' }} {{nihongo|'''''Yojimbo'''''|用心棒|'''''Yōjinbō'''''|preveden kao '''''Tjelesna straža''''' ili '''''Tjelohranitelj'''''}} je [[japan]]ski [[jidai geki]] film snimljen 1961. u režiji [[Akira Kurosawa|Akire Kurosawe]]. Radnja je smještena u Japan u drugoj polovici 19. vijeka, a protagonist je usamljeni [[ronin]] koji dolazi u gradić kojim vladaju zaraćene bande, te ih, koristeći svoje vještine, nastoji izmanipulirati u samouništavalački sukob. ''Yojimbo'' je bio jedan od najpopularnijih Kurosawinih filmova. Godine 1962. je snimljen nastavak pod naslovom ''Sanjuro'', a 1964. je snimljen remake u obliku znamenitog [[Sergio Leone|Leoneovog]] [[spaghetti western]]a ''[[Za šaku dolara]]''. == Vanjske veze == * {{imdb title|0055630|Yojimbo}} * {{mojo title|id=yojimbo|title=Yojimbo}} * {{Rotten-tomatoes|id=yojimbo|title=Yojimbo}} * [http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=52&eid=68&section=essay Criterion Collection essay by Alexander Sesonske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080325204250/http://www.criterion.com/asp/release.asp?id=52&eid=68&section=essay |date=2008-03-25 }} * [http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A1161271 A Comparison of ''Yojimbo'', ''A Fistful of Dollars'' and ''Last Man Standing''] * ''[http://www.jmdb.ne.jp/1961/ck002050.htm Yojimbo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120128123439/http://www.jmdb.ne.jp/1961/ck002050.htm |date=2012-01-28 }}'' {{ja icon}} at the [[Japanese Movie Database]] {{Kurosawa}} {{Normativna kontrola}} {{DEFAULTSORT:Yojimbo}} [[Kategorija:Japanski filmovi]] [[Kategorija:Samurajski filmovi]] [[Kategorija:Jidaigeki filmovi]] 8gwapyu6qxqxbkq0bknna8ak3mxa65o Wendy Carlos 0 178790 42586411 42583395 2026-04-30T06:15:46Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586411 wikitext text/x-wiki {{Infokutija muzičar |Ime = Wendy Carlos |Background = non_vocal_instrumentalist |Porijeklo = [[Pawtucket (Rhode Island)|Pawtucket]], Rhode Island, SAD |Rođenje = {{birth date and age|1939|11|14|df=y}} |Žanr = [[elektronska muzika]], [[filmska muzika]] |Zanimanje = [[elektronska muzika|elektronski muzičar]],<br />kompozitor |Instrument = Sintesajzer, klavijature, vokoder |URL = [http://www.wendycarlos.com/ WendyCarlos.com] }} '''Wendy Carlos''' (rođena kao '''Walter Carlos''' u [[Pawtucket (Rhode Island)|Pawtucketu]] 14. novembra 1939) je [[SAD|američka]] [[kompozitor]]ica i [[elektronska muzika|elektronska muzičarka]]. Poznatom je postala 1968. zahvaljujući albumu ''[[Switched-on Bach]]'', na kome je [[klasična muzika|klasične]] kompozicije [[J. S. Bach|Johanna Sebastiana Bacha]] obradila u elektronskom stilu, koristeći tada slabo poznati i malo korišteni [[Moogov sintesajzer]]. Album je nagrađen sa nekoliko [[Grammy Award|Grammyja]], a nakon njega je Carlos nastavila eksperimentirati u istom stilu. Poznata je i po suradnji sa sineastom [[Stanley Kubrick|Stanleyem Kubrickom]], kome je napisala muziku za filmove [[A Clockwork Orange (film)|''Paklena naranča'']] i [[Shining (1980 film)|''Shining'']]; također je napisala muziku za film [[Tron]] 1982. godine. Carlos se rodila kao muškarac, ali je odmalena bila svjesna [[poremećaj rodnog identiteta|poremećaja rodnog identiteta]]; još 1967. je počela hormonsku terapiju kako se transformirala u ženu, a 1972. je izvršila operaciju [[kirurška korekcija roda|promjene spola]] nakon koristi ime Wendy. == Vanjske veze == * {{Official website|http://www.wendycarlos.com}} * {{iMDb name|id=0137793|name=Wendy Carlos}} * {{Allmusic|class=artist|id=p2974|label=Wendy Carlos}} * [http://www.newmusicbox.org/article.nmbx?id=5012 Wendy Carlos in conversation with Frank J. Oteri] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110604041723/http://www.newmusicbox.org/article.nmbx?id=5012 |date=2011-06-04 }} NewMusicBox, April 1, 2007.<!--pub. date. January 18, 2007=interview date--> (includes video) * [http://www.punkkaraoke.com/shitstorm/carlos_PB5-79-3.pdf 1979 Playboy interview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120321195211/http://www.punkkaraoke.com/shitstorm/carlos_PB5-79-3.pdf |date=2012-03-21 }} {{Lifetime|1939||Carlos, Wendy}} [[Kategorija:Američki kompozitori]] [[Kategorija:Američki muzičari]] [[Kategorija:Dobitnici i dobitnice Grammy Award]] 1hhdflmgnfvhtvd1s25e3qb6br29kcv Dénia 0 185390 42586407 42554513 2026-04-30T05:06:21Z CommonsDelinker 806 Zamjenjujem datoteku La_Expulsión_en_el_Puerto_de_Denia._Vicente_Mostre.jpg datotekom [[:File:La_Expulsión_en_el_Puerto_de_Denia._Vicente_Mestre.jpg|La_Expulsión_en_el_Puerto_de_Denia._Vicente_Mestre.jpg]] (izvršilac: [[c:User:CommonsDelinker|CommonsDelin 42586407 wikitext text/x-wiki {{Infobox settlement | name = Denia | settlement_type = [[Općine u Španiji|Općina]] | official_name = <!-- if different from name --> | native_name = <!-- if different from name --> | image_skyline = Denia desde el Montgó.jpg | image_alt = | image_caption = | image_flag = Bandera de Dénia.svg | image_shield = Escut de Dénia.svg | nickname = | motto = | image_map = | map_caption = | pushpin_map = Spain | pushpin_label_position = | pushpin_map_caption = Location in Spain | subdivision_type = Zemlja | subdivision_name = {{flag|Španija}} | subdivision_type1 = [[Autonomne zajednice Španije|Autonomna zajednica]] | subdivision_name1 = {{flag|Valencijanska zajednica}} | subdivision_type2 = [[Provincije Španije|Provincija]] | subdivision_name2 = [[Alicante (provincija)|Alicante]] | subdivision_type3 = [[Comarce Španije|Comarca]] | subdivision_name3 = [[Marina Alta]] | subdivision_type4 = [[sudski distrikt]] | subdivision_name4 = Dénia | seat_type = <!-- [[Capital (political)|Capital]] --> | seat = | latd = 38|latm = 50|lats = 40|latNS = N | longd= 0|longm = 6|longs= 40|longEW= E | coordinates_type = region:ES_type:city | coordinates_display = inline | coordinates_footnotes = | elevation_m = 22 | elevation_min_m = | elevation_max_m = | area_footnotes = | area_total_km2 = 66.2 | established_title = <!-- Founded --> | established_date = | population_footnotes = <!-- for references: use <ref> tags --> | population_total = 44464 | population_as_of = 2009 | population_demonym = Denier, deniera (katalonski); dianense (španski). | population_note = | population_density_km2 = auto | timezone = [[Srednjoevropsko vrijeme|CET]] | utc_offset = +1 | timezone_DST = [[Srednjoevropsko ljetno vrijeme|CEST]] | utc_offset_DST = +2 | postal_code_type = [[Popis poštanskih brojeva u Španiji|Poštanski broj]] | postal_code = 03700 | area_code_type = [[Telefonski brojevi u Španiji|Pozivni broj]] | area_code = | leader_title = gradonačelnica | leader_name = Ana María Kringe Sánchez | leader_party = [[Narodna partija (Španija)|PP]] | website = {{official website|http://www.denia.es}} | footnotes = }} [[Datoteka:La Expulsión en el Puerto de Denia. Vicente Mestre.jpg|thumb|right|260px|1609 [[Protjerivanje Moriscosa]] iz luke Dénia, autor: Vincente Mostre]] '''Dénia''' ({{IPA-ca|ˈdenia|va}}, {{lang-es|Denia}}) je grad u [[Španija|Španiji]], koji pripada [[alicante (provincija)|provinciji Alicante]], i koji je smješten na [[Costa Blanca|Costa Blanci]] na pola puta između [[Alicante]]a i [[Valencia (grad u Španiji)|Valencije]]. Predstavlja sudsko sjedište [[Comarquesi Valencijanske Zajednice|''comarce'']] [[Marina Alta]]. Godine 2009. je imao 44.464 stanovnika.<ref>{{Cite web |url=http://www.ine.es/nomen2/index.do?accion=busquedaDesdeHome&nombrePoblacion=D%E9nia&x=8&y=11 |title=Spanish Statical Institute |access-date=2012-10-15 |archive-date=2023-02-20 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230220225950/https://www.ine.es/nomen2/index.do?accion=busquedaDesdeHome&nombrePoblacion=D%E9nia&x=8&y=11 |url-status=dead }}</ref> Ima izuzetno dugu i bogatu historiju, a tokom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], u doba [[Al-Andalus|muslimanske vladavine]], je neko vrijeme bio sjedište istoimene muslimanske ([[taifa]]) države. Pod kršćansku vlast je došao 1244. ali je u njemu ostala značajna muslimanska zajednica, čiji su potomci [[Protjerivanje Moriscosa|protjerani]] 1609. što je teško pogodilo grad, koji je tada izgubio 25.000 stanovnika. Danas se u njegovoj neposrednoj blizini nalazi popularno odmaralište [[Javea]]. == Gradovi-pobratimi == * {{flagicon|FRA}} [[Cholet]], Francuska == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Dénia}} * {{wikitravel}} * [http://www.denia.net/uk/seccion/fiestas/index.asp Festivals] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060213020402/http://www.denia.net/uk/seccion/fiestas/index.asp |date=2006-02-13 }} <br /> {{DEFAULTSORT:Denia}} [[Kategorija:Gradovi u Španiji]] de3rg37ppljvmox7dha75b8zhbel00u Zamak Pembroke 0 204554 42586430 42405471 2026-04-30T09:43:27Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586430 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:PembrokeCastle 2007.jpg|mini|desno|250px|Zamak Pembruk]] '''Zamak Pembruk''' ({{jez-eng|Pembroke Castle}}, {{jez-vel|Castell Penfro}}) se nalazi u [[Vels]]u. Poreklom je iz [[11. vek|jedanaestog veka]].<ref name = "Cathcart">{{cite book|last=Cathcart King|first =D.J.|title=Pembroke Castle|publisher=Archaeologia Cambrensis|year=1975}}</ref> On se nalazi na obali reke Kledo. Zamak je u znatnoj meri restauriran tokom ranog [[20. vek]]a i bio je originalno sedište familije grofova Pembruka. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Pembroke Castle}} * [http://www.pembrokecastle.co.uk/ Zamak Pembruk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210506044805/http://www.pembrokecastle.co.uk/ |date=2021-05-06 }} * [http://www.castlewales.com/pembroke.html Zamkovi u Velsu] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Tvrđave u Ujedinjenom Kraljevstvu|Pembroke]] [[Kategorija:Građevine u Walesu]] bdn41wvzmlm5x7omjjc87e0r4z86s9f Vidljivi spektar 0 211441 42586344 42506075 2026-04-29T23:20:14Z 08MMI 300989 Popravljen tipfeler 42586344 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mavrica.jpg|mini|Spektar u prirodi - dugine boje.]] [[File:Light dispersion of a mercury-vapor lamp with a flint glass prism IPNr°0125.jpg|thumb|Bela [[svetlost]] se [[Disperzija (fizika)|disperguje]] [[Dispersive prism|prizmom]] u boje vidljivog spektra.]] '''Vidljivo zračenje''' ('''vidljivi spektar''' ili '''spektar boja''') je deo [[Elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]] [[vid]]ljiv ljudskom oku. [[Elektromagnetno zračenje]] u ovom opsegu [[Talasna dužina|talasnih dužina]] naziva se vidljivo zračenje ili jednostavno [[svetlost]]. Tipično ljudsko oko vidi [[Valna dužina|valne dužine]] od oko 380 do 740 [[nanometar]]a,<ref>{{cite book | title = Biology: Concepts and Applications | author = Starr, Cecie | publisher = Thomson Brooks/Cole | year = 2005 | isbn = 978-0-534-46226-0 | url = https://books.google.com/?id=RtSpGV_Pl_0C&pg=PA94}}</ref> odnosno [[učestanost]]i od 430 do 770 [[Hertz|THz]]. Ljudsko oko reaguje samo na vrlo ograničeni raspon talasanih dužina, na vidljivu svjetlost. Međutim, ono odlično raspoznaje i vrlo male razlike unutar tog raspona. Te male razlike nazivamo [[boja|boje]]. Vidljiv spektar se sastoji od šest čistih boja: [[žuta]], [[narandžasta]], [[crvena]], [[ljubičasta]], [[plava]] i [[zelena]], koje su u različitim međusobnim odnosima i [[kontrast]]ima. Spektar ne sadrži sve [[Boja|boje]] koje ljudske oči i mozak mogu razlikovati. Na primer, [[Excitation purity|nezasićene boje]] kao što su [[Ružičasta boja|ružičasta]], ili varijacije [[Ljubičasta boja|ljubičaste]] poput [[Magenta (boja)|magente]] nedostaju, jer se mogu načiniti samo iz mešavine više talasnih dužina. Boje koje sadrže samo jednu talasnu dužinu se nazivaju [[Excitation purity|čistim bojama]] ili spektralnim bojama. Vidljive talasne dužine prolaze u velikoj meri neprilagođene kroz [[Earth's atmosphere|Zemljinu atmosferu]] kroz područje „[[Optički prozor|optičkog prozora]]” elektromagnetnog spektra. Primer ove pojave je kada čist vazduh [[Rasejanje|raspršuje]] plavu svetlost više od crvene svetlosti, pa podnevno nebo izgleda plavo. Optički prozor se takođe naziva „vidljivi prozor”, jer preklapa spektar vidljivog responsa ljudi. [[Infracrvena svetlost|Blisko infracrveni]] (NIR) prozor nalazi se neposredno izvan ljudskog vidnog opsega, kao i prozor srednjih infracrvenih talasnih dužina (MWIR) i dugotalasni ili daleko infracrveni prozor (LWIR ili FIR), mada ih mogu videti druge životinje. Vidljivi spektar u prirodi nalazimo kao [[Duga|dugine]] boje. == Historija == [[File:Newton's color circle.png|thumb|Njutnov krug boja, iz ''Optike'' objavljene 1704. godine, prikazuje boje koje je on povezao sa [[Note|muzičkim notama]]. Spektralne boje od crvene do ljubičaste podeljene su notama muzičke skale, počevši od D. Krug se završava punom [[Oktava (muzika)|oktavom]], od D do D. Njutnov krug postavlja crvenu boju, na jednom kraju spektra, pored ljubičaste, na drugom. Ovo odražava činjenicu da se nespektralne [[Ljubičasta boja|ljubičaste]] boje primećuju kada se mešaju crvena i ljubičasta svetlost.]] U 13. veku, [[Rodžer Bejkon]] je teoretisao da su [[Duga|duge]] proizvedene sličnim procesom kao i prolazak svetlosti kroz staklo ili kristal.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=j8BCAAAAIAAJ&pg=PA185&dq=%22roger+bacon%22+prism|title=The Science of Logic: An Inquiry Into the Principles of Accurate Thought |first=Peter|last=Coffey|year=1912|publisher=Longmans}}</ref> U 17. veku, [[Isak Njutn]] je otkrio da prizme mogu da rastave i ponovo sastave belu svetlost, i fenomen je opisao u svojoj knjizi ''[[Opticks|Optika]]''. On je bio prvi koji je u ovom smislu koristio reč ''spectrum'' ([[Latinski jezik|latinski]] za „izgled” ili „priviđanje”) 1671. godine u opisu svojih [[Eksperiment|eksperimenata]] u [[Optika|optici]]. Njutn je primetio da, kada uski snop [[Sunčeva svjetlost|sunčeve svetlosti]] pogodi lice staklene [[Dispersive prism|prizme]] pod uglom, deo snopa se [[Refleksija|reflektuje]] a drugi deo snopa prolazi kroz staklo i izlazi u vidu traka različitih boja. Njutn je hipotetisovao da se svetlost sastoji od „korpuskula” (čestica) različitih boja, pri čemu se različite svetlosne boje kreću različitim brzinama u providnoj materiji, a crvena svetlost se brže kreće od ljubičaste svetlosti u staklu. Rezultat toga je da se crvena svetlost savija (reflektuje) manje oštro nego ljubičasta dok prolazi kroz prizmu, čime se stvara spektar boja. [[File:Newton prismatic colours.JPG|thumb|left|350px|Njutnova opservacija prizmatični boja ([[Dejvid Bruster]] 1855)]] Njutn je izvorno podelio spektar u šest imenovanih boja: [[crvena]], [[Orange (color)|narandžasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]] i [[ljubičasta]]. Kasnije je dodao [[indigo]] kao sedmu boju, pošto je verovao da je sedam savršeni broj što potiče od [[Antička Grčka|starogrčkih]] [[sofista]], a tu je postojala i veza između boja, muzičkih nota, poznatih objekata u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i dana u nedelji.<ref name="Isacoff2009">{{cite book|last=Isacoff|first=Stuart|title=Temperament: How Music Became a Battleground for the Great Minds of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=2kasFeTRcf4C&pg=PA12|accessdate=18. 3. 2014|date=16. 1. 2009|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group|isbn=978-0-307-56051-3|pages=12–13}}</ref> Ljudsko oko je relativno neosetljivo na indigove frekvencije, a neki ljudi koji imaju inače dobar vid ne mogu da razlikuju indigo od plavog i ljubičastog. Iz tog razloga, neki kasniji komentatori, uključujući [[Ajzak Asimov|Ajzaka Asimova]],<ref>{{cite book|last=Asimov|first=Isaac|title=Eyes on the universe : a history of the telescope|url=https://archive.org/details/eyesonuniverse00isaa|year=1975|publisher=Houghton Mifflin|location=Boston|isbn=978-0-395-20716-1|page=[https://archive.org/details/eyesonuniverse00isaa/page/59 59]}}</ref> sugerisali su da indigo ne treba posmatrati kao boju po sebi, već samo kao nijansu plave ili ljubičaste. Dokazi ukazuju da ono što Njutn smatrao „indigo” i „plavom” bojom ne odgovara savremenom značenju tih reči o boji. Upoređivanje Njutnovog posmatranja prizmatskih boja sa obojenom slikom spektra vidljive svetlosti pokazuje da „indigo” odgovara onome što se danas naziva plavo, dok „plavo” odgovara [[cijan]]u.<ref>{{cite book|last=Evans|first=Ralph M.|title=The perception of color|url=https://archive.org/details/perceptionofcolo0000evan|year=1974|publisher=Wiley-Interscience|location=New York|isbn=978-0-471-24785-2|edition=null}}</ref><ref>{{cite journal|last=McLaren|first=K.|title=Newton's indigo|journal=Color Research & Application|date=mart 2007|volume=10|issue=4|pages=225–229|doi=10.1002/col.5080100411}}</ref><ref>{{cite book|last=Waldman|first=Gary|title=Introduction to light : the physics of light, vision, and color|year=2002|publisher=Dover Publications|location=Mineola|isbn=978-0-486-42118-6|pages=193|url=https://books.google.com/?id=PbsoAXWbnr4C&pg=PA193&dq=Newton+color+Indigo#v=onepage&q=Newton%20color%20Indigo&f=false|edition=Dover}}</ref> U 18. veku, [[Johan Volfgang Gete]] je pisao o optičkim spektrima u svojoj ''[[Theory of Colours|Teoriji boja]]''. Gete je koristio reč ''spektar'' (''Spektrum'') da označi sablasnu optičku [[afterimage|zadržanu sliku]], kao što je to učinio i [[Artur Šopenhauer|Šopenhauer]] u delu ''[[On Vision and Colors|O viziji i bojama]]''. Gete je tvrdio da je kontinuirani spektar složen fenomen. Tamo gde je Njutn suzio snop svetlosti da bi izolovao pojavu, Gete je primetio da širi otvor stvara ne spektar, već crvenkasto-žute i plavo-cijan rubove sa [[Belo|belim]] između njih. Spektar se pojavljuje tek kada su ove ivice dovoljno blizu da se preklapaju. Početkom 19. veka koncept vidljivog spektra postaje definitivniji, jer su svetlost izvan vidljivog raspona otkrili i karakterisali [[Vilhelm Heršel]] ([[infrared|infracrvenu]]) i [[Johan Vilhelm Riter|Johan Riter]] ([[ultraviolet|ultraljubičastu]]), [[Tomas Jang]], [[Thomas Johann Seebeck|Tomas Johan Zebek]] i drugi.<ref>{{cite book | title = The Cambridge History of Science: The Modern Physical and Mathematical Sciences | volume = 5 | editor = Mary Jo Nye | publisher = Cambridge University Press | year = 2003 | isbn = 978-0-521-57199-9 | page = 278 | url = https://books.google.com/?id=B3WvWhJTTX8C&pg=PA278&dq=spectrum+%22thomas+young%22+herschel+ritter }}</ref> Jang je prvi izmerio talasne dužine različitih boja svetlosti 1802. godine.<ref>{{cite book | title = Lines of light: the sources of dispersive spectroscopy, 1800–1930 | author = John C. D. Brand | publisher = CRC Press | year = 1995 | isbn = 978-2-88449-163-1 | pages = 30–32 | url = https://books.google.com/?id=sKx0IBC22p4C&pg=PA30&dq=light+wavelength+color++young+fresnel }}</ref> Vezu između vidljivog spektra i [[color vision|vida u boji]] istraživali su Tomas Jang i [[Herman fon Helmholc]] početkom 19. veka. Njihova [[Young–Helmholtz theory|teorija]] raspoznavanja boja tačno je predložila da oko koristi tri različita receptora za percepciju boje. == Percepcija boja kod raznih vrsta == {{See also-lat|Kolorni vid#Fiziologija percepcije boje}} Mnoge vrste mogu da vide svetlost na frekvencijama van ljudskog „vidljivog spektra”. [[Pčele]] i mnogi drugi insekti mogu da otkriju ultraljubičastu svjetlost, što im pomaže da pronađu [[nektar]] u cveću. Biljne vrste koje zavise od oprašivanja insekata često svoj reproduktivni uspeh duguju svom izgledu u ultraljubičastoj svetlosti, a ne koliko šareno izgledaju ljudima. Ptice takođe mogu da vide ultraljubičasto svetlo (300–400&nbsp;nm), a neke imaju polno zavisne oznake na svom perju koje su vidljive samo u ultraljubičastom opsegu.<ref>{{cite book|last=Cuthill|first=Innes C |authorlink=Innes Cuthill |editor=Peter J.B. Slater|title=Advances in the Study of Behavior|publisher=Academic Press|location=Oxford, England|year=1997|volume=29|chapter=Ultraviolet vision in birds|page=161|isbn=978-0-12-004529-7}}</ref><ref>{{cite book|last=Jamieson|first=Barrie G. M. |title=Reproductive Biology and Phylogeny of Birds|publisher=University of Virginia|location=Charlottesville VA|year=2007|page=128|isbn=978-1-57808-386-2}}</ref> Mnoge životinje koje mogu da vide u ultraljubičastom području ne mogu da vide crvenu svetlost niti bilo koju drugu crvenkastu talasnu dužinu. Vidljivi spektar pčela završava na oko 590&nbsp;nm, neposredno pre nego što počnu narandžaste talasne dužine.<ref>{{cite journal |last=Skorupski|first=Peter|last2=Chittka|first2=Lars|date=10. 8. 2010 |title=Photoreceptor Spectral Sensitivity in the Bumblebee, ''Bombus impatiens'' (Hymenoptera: Apidae) |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=8 |pages=e12049 |doi=10.1371/journal.pone.0012049 |pmid=20711523|pmc=2919406|bibcode = 2010PLoSO...512049S }}</ref> Ptice mogu da vide neke crvene talasne dužine, mada ne toliko daleko u svetlosnom spektru kao ljudi.<ref name="Varela">Varela, F. J.; Palacios, A. G.; Goldsmith T. M. (1993) [https://books.google.com/books/about/Vision_Brain_and_Behavior_in_Birds.html?id=p1SUzc5GUVcC&redir_esc=y "Color vision of birds"], pp. 77–94 in ''Vision, Brain, and Behavior in Birds'', eds. Zeigler, Harris Philip and Bischof, Hans-Joachim. MIT Press. {{ISBN|9780262240369}}</ref> Popularno verovanje da je obična zlatna ribica jedina životinja koja može da vidi infracrvenu i ultraljubičastu svetlost<ref>{{cite web |url=http://www.skeptive.com/disputes/4484 |title=True or False? "The common goldfish is the only animal that can see both infra-red and ultra-violet light." |work=Skeptive |date=2013 |accessdate=28. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224110616/http://www.skeptive.com/disputes/4484 |archive-date=24. 12. 2013 |url-status=dead |df=mdy-all |archivedate=2013-12-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224110616/http://www.skeptive.com/disputes/4484 |deadurl=yes }}</ref> je netačno, jer zlatne ribice ne mogu da vide infracrvenu svetlost.<ref>{{cite book |last=Neumeyer |first=Christa |editor1-first=Olga |editor1-last=Lazareva |editor2-first=Toru |editor2-last=Shimizu |editor3-first=Edward |editor3-last=Wasserman |title= How Animals See the World: Comparative Behavior, Biology, and Evolution of Vision |publisher=Oxford Scholarship Online |year=2012 |chapter=Chapter 2: Color Vision in Goldfish and Other Vertebrates |isbn= 978-0-19-533465-4}}</ref> Slično tome, psi se često smatraju slepima za boje, ali se pokazalo da su osetljivi na boje, mada ne koliko i ljudi.<ref>{{cite journal|doi=10.1098/rspb.2013.1356 |pmid= 23864600|pmc= 3730601|title= Colour cues proved to be more informative for dogs than brightness|journal= Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume= 280|issue= 1766|pages= 20131356|year= 2013|last1= Kasparson|first1= A. A|last2= Badridze|first2= J|last3= Maximov|first3= V. V}}</ref> Neke zmije mogu da „vide”<ref>{{cite journal | pmc = 2693128 | pmid=7256281 | volume=213 | issue=4509 | title=Integration of visual and infrared information in bimodal neurons in the rattlesnake optic tectum | url = https://archive.org/details/sim_science_1981-08-14_213_4509/page/n95 | year=1981 | journal=Science | pages=789–91 | last1 = Newman | first1 = EA | last2 = Hartline | first2 = PH | doi=10.1126/science.7256281| bibcode=1981Sci...213..789N }}</ref> zračeću toplotu na [[talasna dužina|talasnim dužinama]] između 5 i 30 [[Micrometre|µm]] do takvog stepena tačnosti da slepa [[Zvečarke|zvečarka]] može da cilja ranjive delove tela plena na koje udara,<ref name="KM">{{cite journal | last1 = Kardong | first1 = KV | last2 = Mackessy | first2 = SP | year = 1991 | title = The strike behavior of a congenitally blind rattlesnake | url = | journal = Journal of Herpetology | volume = 25 | issue = 2| pages = 208–211 | doi=10.2307/1564650| jstor = 1564650 }}</ref> i druge zmije mogu da otkriju topla tela sa metarske udaljenosti.<ref>{{cite journal|doi=10.1038/news.2010.122 |title=Snake infrared detection unravelled |author=Fang, Janet |journal=Nature News|date=14. 3. 2010 }}</ref> To se takođe može koristiti u [[Termoregulacija|termoregulaciji]] i detekciji [[predator]]a.<ref name="KBLaD">{{cite journal|last=Krochmal|first=Aaron R.|author2=George S. Bakken |author3=Travis J. LaDuc |title=Heat in evolution's kitchen: evolutionary perspectives on the functions and origin of the facial pit of pitvipers (Viperidae: Crotalinae)|journal=Journal of Experimental Biology |date=15. 11. 2004|volume=207|pages=4231–4238|doi=10.1242/jeb.01278|pmid=15531644|issue=Pt 24}}</ref><ref name="Gre92">Greene HW. (1992). "The ecological and behavioral context for pitviper evolution", in Campbell JA, Brodie ED Jr. ''Biology of the Pitvipers''. Texas: Selva. {{ISBN|0-9630537-0-1}}.</ref> (Pogledajte [[Infrared sensing in snakes|infracrveno detektovanje zmija]]) == Spektar boja == {{Glavni-lat|Disperzija (optika)}} {| class="wikitable" style="float:right; width:400px; text-align:center; margin:0.5em auto; width:auto; margin-left:1em;" ! colspan="4" style="background:#FFF;" | [[File:Linear visible spectrum.svg|center|250px|sRGB predstavljanje spektra vidljive svetlosti]] |- ![[Boja]] ![[Talasna dužina]] ![[Frekvencija]] ![[Photon energy|Energija fotona]] |- | style="background:#ccb0f4;"|'''[[Ljubičasta]]''' |380–450&nbsp;nm |680–790&nbsp;THz |2.95–3.10&nbsp;[[Electronvolt|eV]] |- | style="background:#b0b0f4;"|'''[[Plava]]''' |450–485&nbsp;nm |620–680&nbsp;THz |2.64–2.75&nbsp;eV |- | style="background:#b0f4f4;"|'''[[Cijan]]''' |485–500&nbsp;nm |600–620&nbsp;THz |2.48–2.52&nbsp;eV |- | style="background:#b0f4b0;"|'''[[Zelena]]''' |500–565&nbsp;nm |530–600&nbsp;THz |2.25–2.34&nbsp;eV |- | style="background:#f4f4b0;"|'''[[Žuta]]''' |565–590&nbsp;nm |510–530&nbsp;THz |2.10–2.17&nbsp;eV |- | style="background:#f4ccb0;"|'''[[Orange (color)|Narandžasta]]''' |590–625&nbsp;nm |480–510&nbsp;THz |2.00–2.10&nbsp;eV |- | style="background:#f4b0b0;"|'''[[Crvena]]''' |625–740&nbsp;nm |405–480&nbsp;THz |1.65–2.00&nbsp;eV |} Boje koje se mogu proizvesti vidljivom svetlošću uskog opsega talasnih dužina (monohromatska svetlost) nazivaju se [[Spectral color|čistim spektralnim bojama]]. Različiti rasponi boja navedeni na slici su aproksimacija: spektar je kontinuiran, bez jasnih granica između jedne i druge boje.<ref>Bruno, Thomas J. and Svoronos, Paris D. N. (2005). ''[https://books.google.com/books?id=FgjHjhCh5wsC&pg=PP1 CRC Handbook of Fundamental Spectroscopic Correlation Charts.]'' CRC Press. {{ISBN|9781420037685}}</ref> Ako se uzak snop bele [[svetlost]]i propusti kroz pukotinu i da zatim prođe kroz [[Sočivo (optika)|optičko sočivo]] tako da zraci u paralelnom snopu padaju na [[optička prizma|optičku prizmu]] dolazi do njegovog razlaganja. Pri tom prizma mora biti nameštena na minimum [[Devijacija|devijacije]]. Nakon [[Refrakcija|loma u prizmi]] taj će se uski snop svetlosti raširiti u široku prugu raznobojne svetlosti koja se zove spektar boja. Spektar bele svetlosti sastoji se od 6 boja i to: crvene, narančaste, žute, zelene, plave i ljubičaste koje neprekidno prelaze jedna u drugu. Ovo rastavljanje bele svetlosti u 6 spektralnih boja zove se [[Disperzija (fizika)|disperzija svetlosti]]. Disperziju svetlosti je prvi istražio [[Isaac Newton|I. Njutn]] i time objasnio hipotezu da je bela svetlost sastavljena iz različitih, takozvanih spektralnih boja. Kako se prizmom svetlost dvaput lomi, to do disperzije dolazi zato što svaka spektralna boja ima različiti [[indeks loma]]. Kod toga se najmanje lomi crvena, a najviše ljubičasta svetlost. Dakle, indeks loma ljubičaste svetlosti veći je od indeksa loma crvene svetlosti. Odatle izlazi da se crvena i ljubičasta svetlost šire u [[staklo|staklu]] različitim [[brzina]]ma. Znači da [[brzina svetlosti]] u prozirnim sredstvima zavisi od boje svetlosti. Brzina crvene svetlosti je najveća. Sve manju brzinu ima po redu, narančasta, žuta, zelena, plava i modra svetlost, najmanju ljubičasta. Merenja su pokazala da u [[vakuum]]u brzina svetlosti ne zavisi od njene boje. Stoga u vakuumu nema disperzije svetlosti. Da je spektralna svetlost homogena i jednobojna ([[Monohromator|monohromatska]]), to jest da se ne može rastaviti, može se potvrditi [[eksperiment]]om. U zastoru na koji pada spektar boja napravi se uska pukotina tako da kroz nju prolazi snop jednobojne svetlosti i da pada na drugu prizmu. Druga prizma mora biti tako postavljena da joj lomni brid bude paralelan s lomnim bridom prve prizme. Zbog loma na prizmi svetlost će biti otklonjena, ali neće nastati disperzija.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> === Osnovne i izvedene boje === [[Datoteka:Colorwheel_-_2.png|mini|Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje.]] Osnovne ili primarne boje, od kojih nastaju sve ostale boje, su: * crvena * žuta * plava Sekundarne boje, nastaju miješanjem osnovnih boja: * zelena (plava + žuta) * narančasta (žuta + crvena) * ljubičasta (crvena + plava) Tercijarne boje nastaju miješanjem primarnih i sekundarnih boja: * narančastocrvena * žutonarančasta * žutozelena * plavozelena (tirkizna) (plava+zelena * plavoljubičasta (indigo) * crvenoljubičasta (purpurna) == Izvori == {{reflist|35em}} == Povezano == * [[Svetlost]] {{Commons category-lat|Visible spectrum}} {{Authority control}} {{spektar}} [[Kategorija:Boje]] [[Kategorija:Elektromagnetna radijacija]] [[Kategorija:Elektromagnetni spektar]] [[Kategorija:Vid]] hfkjrq3ywgg0y90yr9dysk2r69mn8pg 42586346 42586344 2026-04-29T23:22:41Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42586344|42586344]] korisnika [[Special:Contributions/08MMI|08MMI]] ([[User talk:08MMI|razgovor]]) ovo nije tipfeler. 42586346 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Mavrica.jpg|mini|Spektar u prirodi - dugine boje.]] [[File:Light dispersion of a mercury-vapor lamp with a flint glass prism IPNr°0125.jpg|thumb|Bela [[svetlost]] se [[Disperzija (fizika)|disperguje]] [[Dispersive prism|prizmom]] u boje vidljivog spektra.]] '''Vidljivo zračenje''' ('''vidljivi spektar''' ili '''spektar boja''') je deo [[Elektromagnetski spektar|elektromagnetskog spektra]] [[vid]]ljiv ljudskom oku. [[Elektromagnetno zračenje]] u ovom opsegu [[Talasna dužina|talasnih dužina]] naziva se vidljivo zračenje ili jednostavno [[svetlost]]. Tipično ljudsko oko vidi [[Valna dužina|valne dužine]] od oko 380 do 740 [[nanometar]]a,<ref>{{cite book | title = Biology: Concepts and Applications | author = Starr, Cecie | publisher = Thomson Brooks/Cole | year = 2005 | isbn = 978-0-534-46226-0 | url = https://books.google.com/?id=RtSpGV_Pl_0C&pg=PA94}}</ref> odnosno [[učestanost]]i od 430 do 770 [[Hertz|THz]]. Ljudsko oko reaguje samo na vrlo ograničeni raspon talasanih dužina, na vidljivu svjetlost. Međutim, ono odlično raspoznaje i vrlo male razlike unutar tog raspona. Te male razlike nazivamo [[boja|boje]]. Vidljiv spektar se sastoji od šest čistih boja: [[žuta]], [[narančasta]], [[crvena]], [[ljubičasta]], [[plava]] i [[zelena]], koje su u različitim međusobnim odnosima i [[kontrast]]ima. Spektar ne sadrži sve [[Boja|boje]] koje ljudske oči i mozak mogu razlikovati. Na primer, [[Excitation purity|nezasićene boje]] kao što su [[Ružičasta boja|ružičasta]], ili varijacije [[Ljubičasta boja|ljubičaste]] poput [[Magenta (boja)|magente]] nedostaju, jer se mogu načiniti samo iz mešavine više talasnih dužina. Boje koje sadrže samo jednu talasnu dužinu se nazivaju [[Excitation purity|čistim bojama]] ili spektralnim bojama. Vidljive talasne dužine prolaze u velikoj meri neprilagođene kroz [[Earth's atmosphere|Zemljinu atmosferu]] kroz područje „[[Optički prozor|optičkog prozora]]” elektromagnetnog spektra. Primer ove pojave je kada čist vazduh [[Rasejanje|raspršuje]] plavu svetlost više od crvene svetlosti, pa podnevno nebo izgleda plavo. Optički prozor se takođe naziva „vidljivi prozor”, jer preklapa spektar vidljivog responsa ljudi. [[Infracrvena svetlost|Blisko infracrveni]] (NIR) prozor nalazi se neposredno izvan ljudskog vidnog opsega, kao i prozor srednjih infracrvenih talasnih dužina (MWIR) i dugotalasni ili daleko infracrveni prozor (LWIR ili FIR), mada ih mogu videti druge životinje. Vidljivi spektar u prirodi nalazimo kao [[Duga|dugine]] boje. == Historija == [[File:Newton's color circle.png|thumb|Njutnov krug boja, iz ''Optike'' objavljene 1704. godine, prikazuje boje koje je on povezao sa [[Note|muzičkim notama]]. Spektralne boje od crvene do ljubičaste podeljene su notama muzičke skale, počevši od D. Krug se završava punom [[Oktava (muzika)|oktavom]], od D do D. Njutnov krug postavlja crvenu boju, na jednom kraju spektra, pored ljubičaste, na drugom. Ovo odražava činjenicu da se nespektralne [[Ljubičasta boja|ljubičaste]] boje primećuju kada se mešaju crvena i ljubičasta svetlost.]] U 13. veku, [[Rodžer Bejkon]] je teoretisao da su [[Duga|duge]] proizvedene sličnim procesom kao i prolazak svetlosti kroz staklo ili kristal.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=j8BCAAAAIAAJ&pg=PA185&dq=%22roger+bacon%22+prism|title=The Science of Logic: An Inquiry Into the Principles of Accurate Thought |first=Peter|last=Coffey|year=1912|publisher=Longmans}}</ref> U 17. veku, [[Isak Njutn]] je otkrio da prizme mogu da rastave i ponovo sastave belu svetlost, i fenomen je opisao u svojoj knjizi ''[[Opticks|Optika]]''. On je bio prvi koji je u ovom smislu koristio reč ''spectrum'' ([[Latinski jezik|latinski]] za „izgled” ili „priviđanje”) 1671. godine u opisu svojih [[Eksperiment|eksperimenata]] u [[Optika|optici]]. Njutn je primetio da, kada uski snop [[Sunčeva svjetlost|sunčeve svetlosti]] pogodi lice staklene [[Dispersive prism|prizme]] pod uglom, deo snopa se [[Refleksija|reflektuje]] a drugi deo snopa prolazi kroz staklo i izlazi u vidu traka različitih boja. Njutn je hipotetisovao da se svetlost sastoji od „korpuskula” (čestica) različitih boja, pri čemu se različite svetlosne boje kreću različitim brzinama u providnoj materiji, a crvena svetlost se brže kreće od ljubičaste svetlosti u staklu. Rezultat toga je da se crvena svetlost savija (reflektuje) manje oštro nego ljubičasta dok prolazi kroz prizmu, čime se stvara spektar boja. [[File:Newton prismatic colours.JPG|thumb|left|350px|Njutnova opservacija prizmatični boja ([[Dejvid Bruster]] 1855)]] Njutn je izvorno podelio spektar u šest imenovanih boja: [[crvena]], [[Orange (color)|narandžasta]], [[žuta]], [[zelena]], [[plava]] i [[ljubičasta]]. Kasnije je dodao [[indigo]] kao sedmu boju, pošto je verovao da je sedam savršeni broj što potiče od [[Antička Grčka|starogrčkih]] [[sofista]], a tu je postojala i veza između boja, muzičkih nota, poznatih objekata u [[Sunčev sistem|Sunčevom sistemu]] i dana u nedelji.<ref name="Isacoff2009">{{cite book|last=Isacoff|first=Stuart|title=Temperament: How Music Became a Battleground for the Great Minds of Western Civilization|url=https://books.google.com/books?id=2kasFeTRcf4C&pg=PA12|accessdate=18. 3. 2014|date=16. 1. 2009|publisher=Knopf Doubleday Publishing Group|isbn=978-0-307-56051-3|pages=12–13}}</ref> Ljudsko oko je relativno neosetljivo na indigove frekvencije, a neki ljudi koji imaju inače dobar vid ne mogu da razlikuju indigo od plavog i ljubičastog. Iz tog razloga, neki kasniji komentatori, uključujući [[Ajzak Asimov|Ajzaka Asimova]],<ref>{{cite book|last=Asimov|first=Isaac|title=Eyes on the universe : a history of the telescope|url=https://archive.org/details/eyesonuniverse00isaa|year=1975|publisher=Houghton Mifflin|location=Boston|isbn=978-0-395-20716-1|page=[https://archive.org/details/eyesonuniverse00isaa/page/59 59]}}</ref> sugerisali su da indigo ne treba posmatrati kao boju po sebi, već samo kao nijansu plave ili ljubičaste. Dokazi ukazuju da ono što Njutn smatrao „indigo” i „plavom” bojom ne odgovara savremenom značenju tih reči o boji. Upoređivanje Njutnovog posmatranja prizmatskih boja sa obojenom slikom spektra vidljive svetlosti pokazuje da „indigo” odgovara onome što se danas naziva plavo, dok „plavo” odgovara [[cijan]]u.<ref>{{cite book|last=Evans|first=Ralph M.|title=The perception of color|url=https://archive.org/details/perceptionofcolo0000evan|year=1974|publisher=Wiley-Interscience|location=New York|isbn=978-0-471-24785-2|edition=null}}</ref><ref>{{cite journal|last=McLaren|first=K.|title=Newton's indigo|journal=Color Research & Application|date=mart 2007|volume=10|issue=4|pages=225–229|doi=10.1002/col.5080100411}}</ref><ref>{{cite book|last=Waldman|first=Gary|title=Introduction to light : the physics of light, vision, and color|year=2002|publisher=Dover Publications|location=Mineola|isbn=978-0-486-42118-6|pages=193|url=https://books.google.com/?id=PbsoAXWbnr4C&pg=PA193&dq=Newton+color+Indigo#v=onepage&q=Newton%20color%20Indigo&f=false|edition=Dover}}</ref> U 18. veku, [[Johan Volfgang Gete]] je pisao o optičkim spektrima u svojoj ''[[Theory of Colours|Teoriji boja]]''. Gete je koristio reč ''spektar'' (''Spektrum'') da označi sablasnu optičku [[afterimage|zadržanu sliku]], kao što je to učinio i [[Artur Šopenhauer|Šopenhauer]] u delu ''[[On Vision and Colors|O viziji i bojama]]''. Gete je tvrdio da je kontinuirani spektar složen fenomen. Tamo gde je Njutn suzio snop svetlosti da bi izolovao pojavu, Gete je primetio da širi otvor stvara ne spektar, već crvenkasto-žute i plavo-cijan rubove sa [[Belo|belim]] između njih. Spektar se pojavljuje tek kada su ove ivice dovoljno blizu da se preklapaju. Početkom 19. veka koncept vidljivog spektra postaje definitivniji, jer su svetlost izvan vidljivog raspona otkrili i karakterisali [[Vilhelm Heršel]] ([[infrared|infracrvenu]]) i [[Johan Vilhelm Riter|Johan Riter]] ([[ultraviolet|ultraljubičastu]]), [[Tomas Jang]], [[Thomas Johann Seebeck|Tomas Johan Zebek]] i drugi.<ref>{{cite book | title = The Cambridge History of Science: The Modern Physical and Mathematical Sciences | volume = 5 | editor = Mary Jo Nye | publisher = Cambridge University Press | year = 2003 | isbn = 978-0-521-57199-9 | page = 278 | url = https://books.google.com/?id=B3WvWhJTTX8C&pg=PA278&dq=spectrum+%22thomas+young%22+herschel+ritter }}</ref> Jang je prvi izmerio talasne dužine različitih boja svetlosti 1802. godine.<ref>{{cite book | title = Lines of light: the sources of dispersive spectroscopy, 1800–1930 | author = John C. D. Brand | publisher = CRC Press | year = 1995 | isbn = 978-2-88449-163-1 | pages = 30–32 | url = https://books.google.com/?id=sKx0IBC22p4C&pg=PA30&dq=light+wavelength+color++young+fresnel }}</ref> Vezu između vidljivog spektra i [[color vision|vida u boji]] istraživali su Tomas Jang i [[Herman fon Helmholc]] početkom 19. veka. Njihova [[Young–Helmholtz theory|teorija]] raspoznavanja boja tačno je predložila da oko koristi tri različita receptora za percepciju boje. == Percepcija boja kod raznih vrsta == {{See also-lat|Kolorni vid#Fiziologija percepcije boje}} Mnoge vrste mogu da vide svetlost na frekvencijama van ljudskog „vidljivog spektra”. [[Pčele]] i mnogi drugi insekti mogu da otkriju ultraljubičastu svjetlost, što im pomaže da pronađu [[nektar]] u cveću. Biljne vrste koje zavise od oprašivanja insekata često svoj reproduktivni uspeh duguju svom izgledu u ultraljubičastoj svetlosti, a ne koliko šareno izgledaju ljudima. Ptice takođe mogu da vide ultraljubičasto svetlo (300–400&nbsp;nm), a neke imaju polno zavisne oznake na svom perju koje su vidljive samo u ultraljubičastom opsegu.<ref>{{cite book|last=Cuthill|first=Innes C |authorlink=Innes Cuthill |editor=Peter J.B. Slater|title=Advances in the Study of Behavior|publisher=Academic Press|location=Oxford, England|year=1997|volume=29|chapter=Ultraviolet vision in birds|page=161|isbn=978-0-12-004529-7}}</ref><ref>{{cite book|last=Jamieson|first=Barrie G. M. |title=Reproductive Biology and Phylogeny of Birds|publisher=University of Virginia|location=Charlottesville VA|year=2007|page=128|isbn=978-1-57808-386-2}}</ref> Mnoge životinje koje mogu da vide u ultraljubičastom području ne mogu da vide crvenu svetlost niti bilo koju drugu crvenkastu talasnu dužinu. Vidljivi spektar pčela završava na oko 590&nbsp;nm, neposredno pre nego što počnu narandžaste talasne dužine.<ref>{{cite journal |last=Skorupski|first=Peter|last2=Chittka|first2=Lars|date=10. 8. 2010 |title=Photoreceptor Spectral Sensitivity in the Bumblebee, ''Bombus impatiens'' (Hymenoptera: Apidae) |journal=PLoS ONE |volume=5 |issue=8 |pages=e12049 |doi=10.1371/journal.pone.0012049 |pmid=20711523|pmc=2919406|bibcode = 2010PLoSO...512049S }}</ref> Ptice mogu da vide neke crvene talasne dužine, mada ne toliko daleko u svetlosnom spektru kao ljudi.<ref name="Varela">Varela, F. J.; Palacios, A. G.; Goldsmith T. M. (1993) [https://books.google.com/books/about/Vision_Brain_and_Behavior_in_Birds.html?id=p1SUzc5GUVcC&redir_esc=y "Color vision of birds"], pp. 77–94 in ''Vision, Brain, and Behavior in Birds'', eds. Zeigler, Harris Philip and Bischof, Hans-Joachim. MIT Press. {{ISBN|9780262240369}}</ref> Popularno verovanje da je obična zlatna ribica jedina životinja koja može da vidi infracrvenu i ultraljubičastu svetlost<ref>{{cite web |url=http://www.skeptive.com/disputes/4484 |title=True or False? "The common goldfish is the only animal that can see both infra-red and ultra-violet light." |work=Skeptive |date=2013 |accessdate=28. 9. 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131224110616/http://www.skeptive.com/disputes/4484 |archive-date=24. 12. 2013 |url-status=dead |df=mdy-all |archivedate=2013-12-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131224110616/http://www.skeptive.com/disputes/4484 |deadurl=yes }}</ref> je netačno, jer zlatne ribice ne mogu da vide infracrvenu svetlost.<ref>{{cite book |last=Neumeyer |first=Christa |editor1-first=Olga |editor1-last=Lazareva |editor2-first=Toru |editor2-last=Shimizu |editor3-first=Edward |editor3-last=Wasserman |title= How Animals See the World: Comparative Behavior, Biology, and Evolution of Vision |publisher=Oxford Scholarship Online |year=2012 |chapter=Chapter 2: Color Vision in Goldfish and Other Vertebrates |isbn= 978-0-19-533465-4}}</ref> Slično tome, psi se često smatraju slepima za boje, ali se pokazalo da su osetljivi na boje, mada ne koliko i ljudi.<ref>{{cite journal|doi=10.1098/rspb.2013.1356 |pmid= 23864600|pmc= 3730601|title= Colour cues proved to be more informative for dogs than brightness|journal= Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences|volume= 280|issue= 1766|pages= 20131356|year= 2013|last1= Kasparson|first1= A. A|last2= Badridze|first2= J|last3= Maximov|first3= V. V}}</ref> Neke zmije mogu da „vide”<ref>{{cite journal | pmc = 2693128 | pmid=7256281 | volume=213 | issue=4509 | title=Integration of visual and infrared information in bimodal neurons in the rattlesnake optic tectum | url = https://archive.org/details/sim_science_1981-08-14_213_4509/page/n95 | year=1981 | journal=Science | pages=789–91 | last1 = Newman | first1 = EA | last2 = Hartline | first2 = PH | doi=10.1126/science.7256281| bibcode=1981Sci...213..789N }}</ref> zračeću toplotu na [[talasna dužina|talasnim dužinama]] između 5 i 30 [[Micrometre|µm]] do takvog stepena tačnosti da slepa [[Zvečarke|zvečarka]] može da cilja ranjive delove tela plena na koje udara,<ref name="KM">{{cite journal | last1 = Kardong | first1 = KV | last2 = Mackessy | first2 = SP | year = 1991 | title = The strike behavior of a congenitally blind rattlesnake | url = | journal = Journal of Herpetology | volume = 25 | issue = 2| pages = 208–211 | doi=10.2307/1564650| jstor = 1564650 }}</ref> i druge zmije mogu da otkriju topla tela sa metarske udaljenosti.<ref>{{cite journal|doi=10.1038/news.2010.122 |title=Snake infrared detection unravelled |author=Fang, Janet |journal=Nature News|date=14. 3. 2010 }}</ref> To se takođe može koristiti u [[Termoregulacija|termoregulaciji]] i detekciji [[predator]]a.<ref name="KBLaD">{{cite journal|last=Krochmal|first=Aaron R.|author2=George S. Bakken |author3=Travis J. LaDuc |title=Heat in evolution's kitchen: evolutionary perspectives on the functions and origin of the facial pit of pitvipers (Viperidae: Crotalinae)|journal=Journal of Experimental Biology |date=15. 11. 2004|volume=207|pages=4231–4238|doi=10.1242/jeb.01278|pmid=15531644|issue=Pt 24}}</ref><ref name="Gre92">Greene HW. (1992). "The ecological and behavioral context for pitviper evolution", in Campbell JA, Brodie ED Jr. ''Biology of the Pitvipers''. Texas: Selva. {{ISBN|0-9630537-0-1}}.</ref> (Pogledajte [[Infrared sensing in snakes|infracrveno detektovanje zmija]]) == Spektar boja == {{Glavni-lat|Disperzija (optika)}} {| class="wikitable" style="float:right; width:400px; text-align:center; margin:0.5em auto; width:auto; margin-left:1em;" ! colspan="4" style="background:#FFF;" | [[File:Linear visible spectrum.svg|center|250px|sRGB predstavljanje spektra vidljive svetlosti]] |- ![[Boja]] ![[Talasna dužina]] ![[Frekvencija]] ![[Photon energy|Energija fotona]] |- | style="background:#ccb0f4;"|'''[[Ljubičasta]]''' |380–450&nbsp;nm |680–790&nbsp;THz |2.95–3.10&nbsp;[[Electronvolt|eV]] |- | style="background:#b0b0f4;"|'''[[Plava]]''' |450–485&nbsp;nm |620–680&nbsp;THz |2.64–2.75&nbsp;eV |- | style="background:#b0f4f4;"|'''[[Cijan]]''' |485–500&nbsp;nm |600–620&nbsp;THz |2.48–2.52&nbsp;eV |- | style="background:#b0f4b0;"|'''[[Zelena]]''' |500–565&nbsp;nm |530–600&nbsp;THz |2.25–2.34&nbsp;eV |- | style="background:#f4f4b0;"|'''[[Žuta]]''' |565–590&nbsp;nm |510–530&nbsp;THz |2.10–2.17&nbsp;eV |- | style="background:#f4ccb0;"|'''[[Orange (color)|Narandžasta]]''' |590–625&nbsp;nm |480–510&nbsp;THz |2.00–2.10&nbsp;eV |- | style="background:#f4b0b0;"|'''[[Crvena]]''' |625–740&nbsp;nm |405–480&nbsp;THz |1.65–2.00&nbsp;eV |} Boje koje se mogu proizvesti vidljivom svetlošću uskog opsega talasnih dužina (monohromatska svetlost) nazivaju se [[Spectral color|čistim spektralnim bojama]]. Različiti rasponi boja navedeni na slici su aproksimacija: spektar je kontinuiran, bez jasnih granica između jedne i druge boje.<ref>Bruno, Thomas J. and Svoronos, Paris D. N. (2005). ''[https://books.google.com/books?id=FgjHjhCh5wsC&pg=PP1 CRC Handbook of Fundamental Spectroscopic Correlation Charts.]'' CRC Press. {{ISBN|9781420037685}}</ref> Ako se uzak snop bele [[svetlost]]i propusti kroz pukotinu i da zatim prođe kroz [[Sočivo (optika)|optičko sočivo]] tako da zraci u paralelnom snopu padaju na [[optička prizma|optičku prizmu]] dolazi do njegovog razlaganja. Pri tom prizma mora biti nameštena na minimum [[Devijacija|devijacije]]. Nakon [[Refrakcija|loma u prizmi]] taj će se uski snop svetlosti raširiti u široku prugu raznobojne svetlosti koja se zove spektar boja. Spektar bele svetlosti sastoji se od 6 boja i to: crvene, narančaste, žute, zelene, plave i ljubičaste koje neprekidno prelaze jedna u drugu. Ovo rastavljanje bele svetlosti u 6 spektralnih boja zove se [[Disperzija (fizika)|disperzija svetlosti]]. Disperziju svetlosti je prvi istražio [[Isaac Newton|I. Njutn]] i time objasnio hipotezu da je bela svetlost sastavljena iz različitih, takozvanih spektralnih boja. Kako se prizmom svetlost dvaput lomi, to do disperzije dolazi zato što svaka spektralna boja ima različiti [[indeks loma]]. Kod toga se najmanje lomi crvena, a najviše ljubičasta svetlost. Dakle, indeks loma ljubičaste svetlosti veći je od indeksa loma crvene svetlosti. Odatle izlazi da se crvena i ljubičasta svetlost šire u [[staklo|staklu]] različitim [[brzina]]ma. Znači da [[brzina svetlosti]] u prozirnim sredstvima zavisi od boje svetlosti. Brzina crvene svetlosti je najveća. Sve manju brzinu ima po redu, narančasta, žuta, zelena, plava i modra svetlost, najmanju ljubičasta. Merenja su pokazala da u [[vakuum]]u brzina svetlosti ne zavisi od njene boje. Stoga u vakuumu nema disperzije svetlosti. Da je spektralna svetlost homogena i jednobojna ([[Monohromator|monohromatska]]), to jest da se ne može rastaviti, može se potvrditi [[eksperiment]]om. U zastoru na koji pada spektar boja napravi se uska pukotina tako da kroz nju prolazi snop jednobojne svetlosti i da pada na drugu prizmu. Druga prizma mora biti tako postavljena da joj lomni brid bude paralelan s lomnim bridom prve prizme. Zbog loma na prizmi svetlost će biti otklonjena, ali neće nastati disperzija.<ref>Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref> === Osnovne i izvedene boje === [[Datoteka:Colorwheel_-_2.png|mini|Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje.]] Osnovne ili primarne boje, od kojih nastaju sve ostale boje, su: * crvena * žuta * plava Sekundarne boje, nastaju miješanjem osnovnih boja: * zelena (plava + žuta) * narančasta (žuta + crvena) * ljubičasta (crvena + plava) Tercijarne boje nastaju miješanjem primarnih i sekundarnih boja: * narančastocrvena * žutonarančasta * žutozelena * plavozelena (tirkizna) (plava+zelena * plavoljubičasta (indigo) * crvenoljubičasta (purpurna) == Izvori == {{reflist|35em}} == Povezano == * [[Svetlost]] {{Commons category-lat|Visible spectrum}} {{Authority control}} {{spektar}} [[Kategorija:Boje]] [[Kategorija:Elektromagnetna radijacija]] [[Kategorija:Elektromagnetni spektar]] [[Kategorija:Vid]] 2tk276u3sfaz6i5byg1hifa30fi90pm Tintern Abbey 0 212506 42586283 41295526 2026-04-29T12:58:52Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586283 wikitext text/x-wiki {{other uses}} [[File:TinternAbbey WestEnd.jpg|thumb|300px|Zapadno pročelje opatije]] '''Tintern Abbey''' (doslovno "Opatija Tintern"; {{lang-cy|'''Abaty Tyndyrn'''}}) je bio [[Cisterciti|cistercitski]] [[manastir|samostan]] čiji se ostaci nalaze u selu [[Tintern]] u [[Wales]]u, na granici velške grofovije [[Monmouthshire]] i [[Engleska|engleske]] grofovije [[Gloucestershire]]. Osnovao ju je 9. maja 1131 Walter de Clare, feudalni gospodar [[Chepstow]]a, te je predstavljala drugi cistercitski samostan u Engleskoj i prvi u Walesu. S vremenom je postao jedan od najbogatijih i najuticajnijih samostana na Britanskom Otočju, ali je početkom 15. vijeka teško stradao u pobuni Velšana pod [[Owain Glyndŵr]]om protiv engleske vlasti. Nakon [[Raspuštanje samostana|raspuštanja samostana]] je napušten. Ruševine su kasnije inspirirale neke od pjesama [[Alfred Tennyson|Alfreda Tennysona]] i [[Allen Ginsberg|Allena Ginsberga]]. == Izvori == {{Reflist}} == Vanjske veze == * {{Cite web |url=http://cadw.wales.gov.uk/daysout/tinternabbey/ |title=Tintern Abbey visitor information |publisher=[[Cadw]] }}{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://www.castlewales.com/tintern.html Tintern Abbey information at Castlewales.com] * [http://virtualexperience.co.uk/?page=projects&sub=tintern Tintern Abbey - A Virtual Experience] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160415021820/http://www.virtualexperience.co.uk/?page=projects&sub=tintern |date=2016-04-15 }} * [http://cistercians.shef.ac.uk/abbeys/tintern.php Cistercian Abbeys: Tintern] * [http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/UK/Britain_Centre/Tintern_Abbey/Tintern_Abbey.htm Tintern and Other British Cistercian Abbey Photo Pages] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160514142503/http://www.paradoxplace.com/Photo%20Pages/UK/Britain_Centre/Tintern_Abbey/Tintern_Abbey.htm |date=2016-05-14 }} * [http://www.tinternvillage.co.uk The Tintern Village Website] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120608224908/http://www.tinternvillage.co.uk/ |date=2012-06-08 }} {{Commonscat|Tintern Abbey}} [[Kategorija:Bivši samostani u Walesu]] [[Kategorija:Cistercitski samostani]] tdi7b0gtdbxu1jfw36fnrbf0b0drygg 1287. 0 223689 42586307 42374053 2026-04-29T19:15:08Z Alekol 2231 dop. iz proleksis 42586307 wikitext text/x-wiki {{godina}} {{godina u drugim kalendarima|1287}} {{commonscat|1287}} == Događaji == * januar - Izaslanici [[Kraljevina Pagan|Kraljevine Pagan]] iz Burme stižu na [[Kublaj-kan]]ov dvor - prihvataju mongolsko sizerenstvo i isplatu danka vezanog za poljoprivrednu proizvodnju, dobijaju primirje i povlačenje mongolskih trupa. * [[17. 1.]] - [[Alfonso III od Aragona]] dovršava osvajanje [[Kraljevina Mallorca|Kraljevine Mallorce]] zauzećem autonomne islamske Manurke/[[Menorca|Menorce]] (Nacionalni dan na otoku). Većina muslimana su prodati u roblje, ostali su pokršteni. * [[27. 2.]] - Napuljski kralj [[Karlo II. Napuljski|Karlo II]] potpisije ugovor u sicilijanskom zarobljeništvu da se odriče krune, ali papa ga proglašava ništavnim. * 16 - 27. 3. - Crkveni i kraljevski sabori u Würzburgu: nemački episkopat se protivi papinom legatu koji zahteva veliku količinu novca za put kralja [[Rudolf I Habsburški|Rudolfa]] u Rim za carsko krunisanje. Rudolf je zakleo plemstvo na trogodišnje održavanje zemaljskog mira, kojeg bi nadgledale regionalne sudije (začetak koncepta [[Carska okružja|carskih okružja]], ali tek 1500.). * [[3. 4.]] - Papa [[Honorije IV]] je umro u Rimu. ** Konklava u Rimu u početku obuhvata 13 kardinala, ne mogu donijeti odluku a tijekom ove godine šestorica umiru a skoro svi ostali se vraćaju kućama (do februara). * [[20. 4.]] - [[Qalawun]]ovi [[Mamelučki Sultanat (Kairo)|mameluci]] zauzimaju [[Latakija|Latakiju]] u Siriji, poslednji ostatak [[Kneževina Antiohija|Kneževine Antiohije]], čiji je nominalni knez bio tripoliski grof [[Bohemond VII]]. * [[1. 7.]] - Narathihapate, poslednji kralj [[Kraljevina Pagan|Pagana]], ubijen je od svog sina Thihathua. U zemlji nastaje haos i raspad. Mongoli su izgleda krenuli prema gradu Paganu ali su odbijeni uz velike gubitke. * [[19. 10.]] - Umro je [[Grofovija Tripoli|tripoliski]] grof [[Bohemond VII]]. Nije imao dece, njegova sestra Lucija dolazi sledeće godine iz Italije (ali mameluci ruše grofoviju 1289). === Kroz godinu === * Nakon [[Prijezda I|Prijezde I]], bosanski banovi su [[Prijezda II]] (do 1290) i [[Stjepan I Kotromanić]] (do 1314). * [[Radoslav I. Babonić]] je slavonski ban 1287-88. * Nadbiskup i gospodar Milana [[Ottone Visconti]] postavio je svog daljeg nećaka [[Matteo I Visconti|Mattea I]] za kapetana naroda i prepustio mu političke poslove (gospodar 1295-1301. i 1311-22). == Rođenja == {{Main|:Kategorija:Rođeni 1287.}} * == Smrti == {{Main|:Kategorija:Umrli 1287.}} * [[31. 8.]] - [[Konrad von Würzburg]], pjesnik (* ca 1220-30) [[Kategorija:1287.| ]] [[Kategorija:1280-e]] [[Kategorija:Godine]] ax09p4ynfgehcl8d75d7muleg95k49p Fumio Gotō 0 226220 42586288 41750276 2026-04-29T14:24:05Z VDJ1543 223770 42586288 wikitext text/x-wiki {{Politički vođa |ime=Fumio Gotō<br />後藤 文夫 |datum rođenja=[[7. 3.|7. ožujka]] [[1884]]. |mjesto rođenja={{flagicon|JAP}} [[Prefektura Ōita|Ōita]], [[Japan]] |datum smrti=[[1. 5.|1. svibnja]] [[1980]]. |mjesto smrti={{flag|Japan}} |malaslika= |opis male slike= |slika=Fumio Gotō, Director of General Affairs Bureau of the Government-General of Taiwan.jpg |veličina= |opis slike= |podpredsjednik= |podpremijer= |zamjenik= |stranka=''nezavisni'' <small>(do 1940)</small><br />[[Taisei Yokusankai]] <small>(1940-1945)</small> |potpis= |supruga= |zanimanje=[[pravo|pravnik]] |fusnote= |položaj = [[Premijer Japana]]<br /><small>vršitelj dužnosti</small> |mandat_start = [[26. 2.|26. veljače]] [[1936]]. |mandat_kraj = [[29. 2.|29. veljače]] [[1936]]. |podpredsjednik = |podpremijer = |zamjenik = |premijer1 = |predsjednik1 = |prethodnik = [[Keisuke Okada]] |nasljednik = [[Keisuke Okada]] |čin2 = |mandat_start2 = |mandat_kraj2 = |podpredsjednik2 = |podpremijer2 = |zamjenik2 = |premijer2 = |predsjednik = |prethodnik2 = |nasljednik2 = |čin3 = |mandat_start3 = |mandat_kraj3 = |podpredsjednik3 = |podpremijer3 = |zamjenik3 = |premijer3 = |predsjednik3 = |prethodnik3 = |nasljednik3 = |čin4 = |mandat_start4 = |mandat_kraj4 = |podpredsjednik4 = |podpremijer4 = |zamjenik4 = |premijer4 = |predsjednik4 = |nasljednik4 = |prethodnik4 = |čin5 = |mandat_start5 = |mandat_kraj5 = |podpredsjednik5 = |podpremijer5 = |zamjenik5 = |premijer5 = |predsjednik5 = |prethodnik5 = |nasljednik5 = |vjera= }} '''Fumio Gotō''' ([[japanski jezik|japanski]]: '''後藤 文夫'''; [[7. 3.|7. ožujka]] [[1884]]. - [[1. 5.|1. svibnja]] [[1980]].), [[japan]]ski političar i [[pravo|pravnik]], najpoznatiji kao vršitelj dužnosti [[premijer Japana|premijera Japana]] u razdoblju od [[26. 2.|26.]] do [[29. 2.|29. veljače]] [[1936]]. godine. Rođen je u [[Prefektura Ōita|prefekturi Ōita]] [[7. 3.|7. ožujka]] [[1884]]. godine. Nakon osnovnog i srednjeg obrazovanja, Gotō je diplomirao pravo pri Pravnom fakultetu [[Sveučilište u Tokiju|Carskog sveučilišta u Tokiju]] [[1908]]. godine. Tokom svoje rane karijere, Gotō je radio u ministarstvu unutrašnjih poslova te je bio voditelj uprave u sklopu ureda [[Generalni guverner Tajvana|Generalnog guvernera Tajvana]]. Tokom 30-ih godina, Gotō je imenovan u [[Kizokuin|Dom perova]] japanskog parlamenta. Od [[1932]]. do [[1934]]., Gotō je služio kao ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u vladi premijera [[Makoto Saitō|Saitōa]], a od [[1934]]. do [[1936]]. je služio kao ministar unutrašnjih poslova u vladi [[Keisuke Okada|Keisukea Okade]]. Neposredno nakon [[Incident 2-26|2-26 incidenta]], Gotō je preuzeo funkciju v.d. premijera dok se [[Keisuke Okada]] skrivao od svojih [[atentat]]ora. Kada se Okada pojavio, Gotō je prestao biti premijer. Iako izvorno nezavisan, Gotō je [[1940]]. pristupio stranci [[Taisei Yokusankai]], koju je vodio od [[1941]]. do [[1943]]. godine. Tokom vlade premijera [[Hideki Tōjō|Tōjōa]], Gotō je bio državni ministar. Nakon poraza [[Japan]]a u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], Gotō je uhićen od strane Saveznika i poslan u [[Tokijo|tokijski]] [[zatvor Sugamo]], gdje je čekao početak procesa za [[ratni zločin|ratne zločine]]. Ipak, pušten je [[1948]]. godine bez suđenja. Od travnja [[1953]]. do lipnja [[1959]]., Gotō je bio član [[Sangiin|Savjetničkog doma]] japanskog parlamenta. Umro je [[1. 5.|1. svibnja]] [[1980]]., u dobi od 96 godina. {{Premijeri Japana}} {{Životni vijek|1884|1980|}} {{DEFAULTSORT:Gotō, Fumio}} [[Kategorija:Premijeri Japana]] [[Kategorija:Pravnici]] [[Kategorija:Političari u međuratnom periodu]] [[Kategorija:Političari u Drugom svjetskom ratu]] l0rre6tvvodsudhjl3wc5p4ydwet4r5 Kozjak (Bilje) 0 230039 42586324 42410999 2026-04-29T21:00:18Z Belirac 17 /* Reference */ + cat. 42586324 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime=Kozjak |regija = |karta2 = Osječko-baranjska županija |naziv karte2 = Osječko-baranjske županije |županija = [[Datoteka:Zastava Osječko-baranjske županije.png|20px|border]] [[Osječko-baranjska županija]] |općina = [[Bilje]] |mikroregija = [[Baranja]] |najgrad = [[Beli Manastir]] i [[Osijek]] |površina = |nadvisina = |z. širina = 45.66 |z. dužina = 18.77 |brojstan = 93 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 31328 [[Lug (Baranja)]] |pozbroj = +385(0)31 |autooznaka = BM |slika = | |slika_opis = }} '''Kozjak''' ([[mađarski]] '''Keskenyerdő''' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈkɛʃkɛɲɛrdøː]]]), naselje u Općini [[Bilje]] u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. == Stanovništvo == === Graf (2011)=== {{Kretanje broja stanovnika |naslov = '''Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.'''<ref>[http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/database/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske/Naselja%20i%20stanovnistvo%20Republike%20Hrvatske.asp Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr]</ref> |dimx = |dimy = |stanmax = 870 |crta1 = 100 |crta2 = 50 |a1 = 1857 |a2 = 1869 |a3 = 1880 |a4 = 1890 |a5 = 1900 |a6 = 1910 |a7 = 1921 |a8 = 1931 |a9 = 1948 |a10 = 1953 |a11 = 1961 |a12 = 1971 |a13 = 1981 |a14 = 1991 |a15 = 2001 |a16 = 2011 |p1 = 0 |p2 = 0 |p3 = 0 |p4 = 0 |p5 = 438 |p6 = 261 |p7 = 0 |p8 = 0 |p9 = 870 |p10 = 597 |p11 = 403 |p12 = 407 |p13 = 201 |p14 = 140 |p15 = 93 |p16 = 58 |izvor = Državni zavod za statistiku }} * '''Napomena''': Kozjak se od 1900. do 1981. iskazuje kao dio naselja, a od 1991. kao samostalno naselje nastalo izdvajanjem dijela iz naselja Lug. U 1921. i 1931. podaci su sadržani u naselju Lug. === Nacionalnost (2011)=== Prema popisu iz 2011. godine stanovništvo je pretežito hrvatsko (72%), te mađarsko (17%) i njemačko (6%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/kozjak/ Acta Croatica: ''Toponim: Kozjak'']</ref> === Prezimena stanovnika === Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Kozjaku su: * Sarka, Brekalo, Đekić, Ador, Fišer, Krnjak, Molnar, Opačak, Cickaji, Feher, Lovenjak, Šandor, Bužbaher, Gotal, Marjanović, Martić, Varga, Beljak, Feuš, Hertl a nekad su najčešća '''prezimena''' bila: * Varga, Cickaj, Frank, Horvat, Huj, Krajcar, Lović, Munk <ref name="Acta"/> == Reference == {{izvori}} {{Bilje}} {{Baranjska naselja}} [[Kategorija:Općina Bilje]] [[Kategorija:Naselja u Baranji]] [[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]] mr0u3elzv5g8bgvr2ln0foiejxbfbzr Westinghouse Electric (1886) 0 232506 42586414 41478048 2026-04-30T06:26:44Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586414 wikitext text/x-wiki {{slično|bivšem poduzeću Westinghouse Electric Corporation osnovanom 1886. godine, preimenovanom u CBS Corporation in 1997. godine i otkupljenom od Viacoma 1999. godine|današnje industrijsko poduzeće|Westinghouse Electric Company|ostala značenja}} {{Infokutija kompanija | ime = Westinghouse Electric Corporation | logo = [[Datoteka:WestinghouseLogo.svg]] | opis = Westinghousev logo<br />(dizajn: [[Paul Rand]]) | tip = [[javno trgovačko društvo]] | sudbina = raspuštena | predecessor = | nasljednik = [[Westinghouse Electric Company]], [[Westinghouse Licensing Corporation]], [[Viacom (1971-2005)|Viacom]] | osnivanje = [[Pittsburgh]], U.S. ({{Start date|1886|01|08}}) | osnivač = [[George Westinghouse]] | prestanak = {{End date|1999}} | lokacija_grad = [[Monroeville (Pensilvanija)|Monroeville]], [[Pennsylvania|Pensilvanija]] | lokacija_zemlja = SAD | područje_usluga = svijet | filijala = [[CBS]] }} '''''Westinghouse Electric Corporation''''' je bilo [[sjedinjene Američke Države|američko]] poduzeće za proizvodnju [[električna energija|električne energije]], električkih, elektronskih i drugih industrijskih oruđaja koje je djelovalo od 1886.<ref name="WDL">{{cite web |url = http://www.wdl.org/en/item/9565/ |title = Steam Hammer, Westinghouse Works, 1904 |website = [[World Digital Library]] |date = 1904-05 |accessdate = 2013-07-28 |archive-date = 2013-10-14 |archive-url = https://web.archive.org/web/20131014134512/http://www.wdl.org/en/item/9565/ |url-status = dead }}</ref> do 1999. godine. Osnovao ga je [[George Westinghouse]] pod imenom Westinghouse Electric Company, a postalo je poznato kao glavni konkurent [[Thomas Alva Edison|Edisonovoj]] kompaniji [[General Electric]], kao i po ulozi koju je odigrala u [[rat struja|ratu struja]], uvođenju [[izmjenična struja|izmjenične struje]] te elektrifikaciji SAD. 1997. se spojila sa medijskom kućom [[CBS]], prije nego što ju je otkupila kompanija [[Viacom (1971-2005)|Viacom]]. == Reference == {{refspisak}} == Vanjske veze == * {{en}} [http://www.westinghousenuclear.com/Our_Company/history/Timeline/index.shtm Timeline of Westinghouse historical events] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070817180337/http://www.westinghousenuclear.com/Our_Company/history/Timeline/index.shtm |date=2007-08-17 }} * {{en}} [http://www.post-gazette.com/westinghouse/ "Who Killed Westinghouse?"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111211093739/http://www.post-gazette.com/westinghouse/ |date=2011-12-11 }} – 1997 ''Pittsburgh Post-Gazette'' article detailing Westinghouse's history and break-up * {{en}} [http://www.pghtech.org/news-and-publications/teq/article.aspx?Article=1759 The Westinghouse Legacy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111003095548/http://www.pghtech.org/news-and-publications/teq/article.aspx?Article=1759 |date=2011-10-03 }} Pittsburgh Technology Council * {{en}} {{cite web |url=http://www.pghtech.org/news-and-publications/teq/article.aspx?Article=229 |title=What Happened to Westinghouse? |publisher=Pittsburgh Technology Council |month=March |year=1999 |accessdate=3. X 2012 |archivedate=2013-05-11 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20130511043619/http://www.pghtech.org/news-and-publications/teq/article.aspx?Article=229 |deadurl=yes }} * {{en}} {{cite web |url=http://antiquesockets.com/lighting-timetable.html#westinghouse |title=The Westinghouse Electric Company |date= |accessdate=10. VII 2010 |quote= |publisher=Antique Light Sockets }} [[Kategorija:Bivše američke kompanije]] [[Kategorija:Nikola Tesla]] eh09hchzgipklrka38yvngexxeb8178 Korisnik:Duma/U radu4 2 232970 42586306 42585849 2026-04-29T18:22:27Z Duma 16555 /* Psi */ 42586306 wikitext text/x-wiki [[File:Head of the Champawat Tiger.png|thumb|Glava [[napadi tigrova|tigrice iz Champawata]], koja je ubila preko 430 ljudi u Nepalu i Indiji, prije nego što ju je [[Jim Corbett]] upucao 1907. godine. Zbog slomljenih gornjih i donjih desnih očnjaka, nije mogla loviti svoj prirodni plijen i počela se hraniti ljudima.]] '''Ljudožderna životinja''' ili '''ljudožder''' je pojedinačna životinja ili biće koje lovi ljude kao obrazac lovačkog ponašanja. To ne uključuje [[strvinar|jedenje leševa]], pojedinačni napad proizašao iz prilike ili očajničke gladi ili jedenje čovjeka kojeg je životinja ubila u samoodbrani. Međutim, sva tri slučaja (posebno posljednja dva) mogu naviknuti životinju na jedenje ljudskog mesa ili na [[Napad životinje|napadanje ljudi]], te mogu potaknuti razvoj ponašanja ljudožderstva. Iako ljude mogu napasti mnoge vrste životinja, životinje ljudožderi su one koje su uključile ljudsko meso u svoju uobičajenu ishranu i aktivno love i ubijaju ljude. Većina prijavljenih slučajeva ljudoždera uključivala je [[lav]]ove, [[tigar|tigrove]], [[leopard]]e, [[polarni medvjed|polarne medvjede]] i velike [[krokodil]]e. Međutim, oni nisu jedini predatori koji će napasti ljude ako im se pruži prilika; poznat je i širok spektar vrsta koje usvajaju ljude kao uobičajeni plijen, uključujući razne [[medvjed]]e, [[Pjegava hijena|pjegave]] i [[Prugasta hijena|prugaste hijene]] i [[Komodski varan|komodske varane]]. == Mačke == === Tigrovi === {{main|Man-eating tigers}} [[File:Man-eater of Segur.jpg|thumb|The [[Tiger attack#The Tiger of Segur|man-eater of Segur]], a young man-eating male Bengal tiger who killed 5 people in the Nilgiri Hills of Tamil Nadu state in South India.]] Tigers are recorded to have killed more people than any other big cat, and have been responsible for more human deaths through direct attack than any other wild mammal.<ref name="Nowak, Ronald M 1983">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1088</ref> About 1,000 people were reportedly killed each year in India during the early 1900s, with [[Champawat tigress|one individual Bengal tigress]] killing 436 people in India.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Tigers killed 129 people in the Sundarbans mangrove forest from 1969 to 1971.<ref name="Nowak, Ronald M 1983"/> Unlike leopards and lions, man-eating tigers rarely enter human habitations to acquire prey. The majority of victims were reportedly in the tiger's territory when the attack took place.<ref name="GC"/> Additionally, tiger attacks mostly occur during daylight hours, unlike those involving leopards and lions.<ref name="GC">{{cite book | author = John Seidensticker and Susan Lumpkin| title = Great Cats | year = 1991 | page = 240 | publisher = Rodale Press | isbn = 978-0-87857-965-5}}</ref> The [[Sundarbans]] is home to approximately 600 [[royal Bengal tiger]]s<ref name="Maneaters">{{cite web|title=Maneaters: The Sundarbans|url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating7.html|publisher=lairweb|access-date=11 December 2013}}</ref> who before modern times used to "regularly kill 50 or 60 people a year".<ref name="Maneaters" /> In 2008, a loss of habitat due to [[Cyclone Sidr]] led to an increase in the number of attacks on humans in the Indian side of the Sundarbans, as tigers were crossing over to the Indian side from Bangladesh.<ref name=tiger_2008>{{cite news|title=Tiger attacks on rise in Indian Sundarbans|url=http://www.dnaindia.com/india/report-tiger-attacks-on-rise-in-indian-sundarbans-1180734|access-date=11 March 2014|newspaper=[[DNA India]]|date=30 July 2008|agency=[[Indo-Asian News Service]]}}</ref> A theory promoted to explain this increase in attacks suggests that, since tigers drink [[fresh water]], the [[salinity]] of the area waters serve as a destabilizing factor in the diet and life of tigers of Sundarbans, keeping them in constant discomfort and making them extremely aggressive. Other theories include the sharing of their habitat with humans and the consumption of human corpses during floods.<ref name="Maneaters" /> === Lavovi === {{Further|Lion#Man-eating}} [[File:Lionsoftsavo2008.jpg|right|thumb|The [[Tsavo maneaters]] on display in the [[Field Museum of Natural History]] in Chicago.]] Man-eating lions have been recorded to actively enter human villages at night as well as during the day to acquire prey. This greater assertiveness usually makes man-eating lions easier to dispatch than tigers. Lions typically become man-eaters for the same reasons as tigers: starvation, old age, and illness, though as with tigers, some man-eaters were reportedly in perfect health.<ref name="GC"/> The most notorious case of man-eating lions ever documented happened in 1898 in what was then known as British East Africa, now [[Kenya]]. During the construction of a rail bridge over the [[Tsavo River]] (part of the [[Uganda Railway]]) in modern-day [[Tsavo East National Park]], two enormous maneless male Tsavo lions terrorized the railway workers, most of them imported from India, and were believed to have killed or devoured over 130 men. The entire railway project had to be halted as the then British prime minister sounded the alarm. They were eventually tracked and killed by the project's chief engineer and required eight men to carry each to camp. Man-eating lions studies indicate that [[African lion]]s eat humans as a supplement to other food, not as a last resort.<ref>{{Cite news |url=http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya |archive-url=https://web.archive.org/web/20170419174942/http://news.nationalgeographic.com/2017/04/man-eating-lions-teeth-kenya/ |url-status=dead |archive-date=19 April 2017 |title=Why Man-Eating Lions Prey on People—New Evidence |date=2017-04-19 |access-date=2017-04-19}}</ref><ref>{{Cite journal |last1=DeSantis |first1=Larisa R. G.|last2=Patterson |first2=Bruce D. |date=2017-04-19|title=Dietary behaviour of man-eating lions as revealed by dental microwear textures |journal=Scientific Reports |volume=7|issue=1 |pages=904 |doi=10.1038/s41598-017-00948-5 |pmid=28424462 |pmc=5430416|bibcode=2017NatSR...7..904D}}</ref> In July 2018, a South African news website reported that three rhino [[Poaching|poachers]] were mauled and eaten by lions at Sibuya Game Reserve in Eastern Cape province, South Africa.<ref>{{Cite news|url=https://www.iol.co.za/news/south-africa/lions-eat-suspected-poachers-at-sibuya-game-reserve-15852083|title=Horror as lions eat 3 poachers at Sibuya Game Reserve|date=2018-07-05|work=Independent Online|location=South Africa|access-date=2019-12-17}}</ref> === Leopardi === {{Main|Napad leoparda}} Leopardi ljudožderi čine mali postotak svih leoparda, ali su nesumnjivo predstavljali prijetnju u nekim područjima;<ref name="ReferenceA">Nowak, Ronald M; and Paradiso, John L. Walker's Mammals of the World. 4th ed. Baltimore: Johns Hopkins University Press; 1983. p1090</ref> jedan leopard u Indiji ubio je preko 200 ljudi.<ref name="ReferenceA"/> [[Jim Corbett]] je izjavio da je zapaženo da leopardi to češće čine nakon što se hrane ljudskim leševima, za razliku od tigrova, koji su obično postajali ljudožderi zbog bolesti. U području koje je Corbett dobro poznavao, mrtvi ljudi se obično potpuno [[Inflamacija (antropologija)|kremiraju]], ali kada dođe do teške epidemije bolesti, stopa smrtnosti premašuje zalihe [[Pogrebna lomača|drveta za kremiranje]] i ljudi donekle spale tijelo i bace ga preko ruba [[ghat|zapaljenog ghata]].<ref name="CC">{{cite book| last = Corbett |first = Jim |author-link=Jim Corbett | title = Man-eaters of Kumaon| url = https://archive.org/details/in.ernet.dli.2015.458957 | pages = viii–xiii| publisher = Oxford University Press| year = 1944}}</ref><ref>Time Magazine Canadian edition, Saving The Big Cats, issue 23 August 2004, p.38, pp.40-41.</ref> U Aziji, leopardi ljudožderi obično napadaju noću, a zabilježeno je da su provalili vrata i slamnate krovove kako bi došli do ljudskog plijena. Napadi u Africi se prijavljuju rjeđe, iako je bilo slučajeva kada su se napadi dogodili tokom dana. I Corbett i [[Kenneth Anderson]] su napisali da je lov na pantera ljudoždera predstavljao više izazova nego na bilo koju drugu životinju.[nedostaje referenca] U Indiji je 2019. godine leopard ukrao i obezglavio mladunče.<ref>{{Cite web|url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/baby-snatched-cot-decapitated-leopard-14433607|title=Baby snatched from cot and decapitated by leopard as mum sleeps through attack|first=Anna|last=Slater|date=19 April 2019|website=mirror}}</ref> === Jaguari === {{See also|Jaguar#Jaguar i čovjek}} Napadi jaguara na ljude su danas rijetki.<ref name="AHT">{{cite web |url=http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |title=Latin American Herald Tribune - Jaguar Kills Fisherman on Colombia's Caribbean Coast |work=Latin America Herald Tribune |access-date=2016-03-19 |archive-date=4 March 2016 |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304053413/http://www.laht.com/article.asp?ArticleId=787643&CategoryId=12393 |url-status=dead }}</ref> U prošlosti su bili češći, barem nakon dolaska [[konkvistador]]a u [[amerike|Ameriku]]. Rizik za ljude bi se vjerovatno povećao kada bi se smanjio broj [[kapibara]], glavnog plijena jaguara.<ref name="Porter1894">{{cite book |url=https://archive.org/stream/wildbeastsstud00port#page/n197/mode/2up |title=Wild beasts; a study of the characters and habits of the elephant, lion, leopard, panther, jaguar, tiger, puma, wolf, and grizzly bear |author=John Hampden Porter |year=1894 |page=239|publisher=New York, C. Scribner's sons }}</ref> Međutim, povremeni napadi se i dalje dešavaju; na primjer, u aprilu 2025. godine, čovjeka je ubio jaguar dok je skupljao med u ruralnom području brazilskog Pantanala, blizu Aquidauane u državi Mato Grosso do Sul.<ref>{{Cite web |last=Perpétuo |first=Lara |date=2025-04-23 |title=Governo de MS determina buscas por onça que matou caseiro no Pantanal |url=https://www.correiobraziliense.com.br/brasil/2025/04/7121454-governo-de-ms-determina-buscas-por-onca-que-matou-caseiro-no-pantanal.html |access-date=2025-04-24 |website=Brasil |language=pt-BR}}</ref> === Pume === {{Main|Popis smrtonosnih napada puma u Sjevernoj Americi}} Zbog [[prirast stanovništva|širenja ljudske populacije]], staništa puma se sve više preklapaju s područjima naseljenim ljudima. Napadi na ljude su vrlo rijetki, jer je prepoznavanje plijena kod puma naučeno ponašanje i one uglavnom ne prepoznaju ljude kao plijen.<ref>Kanadsko izdanje časopisa Time, Saving The Big Cats, broj 23. august 2004, str.43.</ref> Napadi na ljude, stoku i kućne ljubimce mogu se dogoditi kada se puma navikne na ljude ili je u stanju teške gladi. Napadi su najčešći tokom kasnog proljeća i ljeta, kada mlade pume napuštaju svoje majke i traže novu teritoriju. Za razliku od drugih velikih mačaka koje su ljudožderi, pume ne ubijaju ljude zbog starosti ili preferenci u ishrani, već u odbrani svoje teritorije. Takvo ponašanje je zabilježeno u lovu kojeg predvode ljudi, gdje pumu tjeraju psi koje ona ili prestiže ili napadne na određenoj udaljenosti. Puma zatim kruži oko lovca i napada iz zasjede. == Psi == === Vukovi === {{main|Napad vuka}} [[File:Wolves of Perigord.jpg|thumb|Dvije jedinke vukova iz Périgorda, čopora navodno odgovornog za smrt 18 ljudi u februaru 1766. godine, izložena u dvorcu Razac u [[Thiviers]]u]] U poređenju s drugim mesoždernim sisarima za koje se zna da napadaju ljude radi hrane, učestalost s kojom su zabilježeni napadi vukova na ljude je prilično niska, što ukazuje na to da su, iako potencijalno opasni, vukovi među najbezopasnijim vrstama zbog svoje veličine i predatorskog potencijala, osim psa koji predstavlja [[napad psa|smrtonosnu opasnost]] iz razloga koji nisu predatorstvo. U rijetkim slučajevima u kojima se događaju napadi vukova ljudoždera, većina žrtava su djeca.<ref name="Attacks">{{cite web|url=http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |title=The Fear of Wolves: A Review of Wolf Attacks on Humans |publisher=Norsk Institutt for Naturforskning |access-date=26 June 2008 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20070927173051/http://www.nina.no/archive/nina/Publikasjoner/oppdragsmelding/NINA-OM731.pdf |archive-date=27 September 2007}}</ref> [[Habituacija]] je poznati faktor koji doprinosi nekim napadima vukova ljudoždera, a rezultat je života u blizini ljudskih nastambi, zbog čega vukovi gube strah od ljudi i posljedično im se previše približavaju, slično urbanim [[kojot]]ima. Habituacija se također može dogoditi kada ljudi namjerno potiču vukove da im se približe, obično nudeći im hranu, ili nenamjerno, kada ih ljudi ne zastraše dovoljno.<ref name="Attacks" /> To potvrđuju izvještaji koji pokazuju da su vukovi u zaštićenim područjima skloniji pokazivanju [[hrabrost]]i prema ljudima nego oni u područjima gdje se aktivno love.<ref name="WOLVES">{{cite book | author= L. David Mech & Luigi Boitani | title=Wolves: Behaviour, Ecology and Conservation | year=2001 | page= 448 | publisher=University of Chicago Press | isbn= 978-0-226-51696-7 }}</ref> === Dingoi === {{See also|Smrt Azarije Chamberlain}} Napadi [[dingo]]a na ljude su rijetki, sa samo dva zabilježena smrtna slučaja u Australiji. Dingoi se obično plaše ljudi i izbjegavaju susrete s njima. Najpoznatiji slučaj napada dingoa bio je nestanak [[Smrt Azarije Chamberlain|Azarije Chamberlain]] 1980. godine, stare samo devet sedmica. Njeni roditelji su izjavili da su oboje vidjeli dinga kako iznosi Azariju iz njihovog šatora kada je njihova porodica bili na kampovanju u [[Uluru]]u.<ref>{{cite web |title=New turn in 1980 dingo death mystery |url=https://www.nbcnews.com/id/wbna5378661 |publisher=MSNBC |access-date=12 November 2018 |date=6 July 2004}}</ref> Jedan otac je 2019. spasio svoje 14-mjesečno dijete od dingoa koji ga je pokušao odvući.<ref>{{Cite web|url=https://www.news.com.au/national/queensland/infant-recovering-in-hospital-after-terrifying-dingo-attack/news-story/517dca54aa0814187d700b746798844a|title=Father woke to son's cries 'becoming more distant'|date=18 April 2019|website=NewsComAu}}</ref> === Domaći psi === {{Main|Fatal dog attacks}} Although dogs have many of the characteristics of bears and big cats, they are unlikely to act as man-eaters themselves. More often humans can be bitten to death by packs of stray dogs, but not eaten. Such attacks often occur in the countries of [[Eastern Europe]], [[post-Soviet states]], and some [[South Asia]]n countries, such as India.{{Citation needed|date=September 2023}} === Kojoti === {{main|Coyote attack}} Almost all known predatory coyote attacks on humans have failed. To date, other than the [[Kelly Keen coyote attack]] and the [[Taylor Mitchell|Taylor Mitchell coyote attack]],<ref>{{Cite web |title=Scientists Now Know Why Coyotes Unexpectedly Killed a Human in 2009 |url=https://www.cnet.com/science/biology/scientists-now-know-why-coyotes-unexpectedly-killed-a-human-in-2009/ |access-date=2024-01-29 |website=CNET |language=en}}</ref> all known victims have survived by fighting, fleeing, or being rescued, and only in the latter case was the victim partially eaten, although that case occurred in [[Nova Scotia]] where the local animals are [[eastern coyote]]s ([[coywolves]]).{{citation needed|date=March 2019}} === Šakali === In June 2019, a nine-year-old boy was killed by [[Indian jackal|jackals]] in [[Farakka]], [[West Bengal]], India. This was witnessed by a neighbor, who saw the child's half-eaten body being dragged by the pack of seven jackals.<ref>{{Cite web|url=https://www.telegraphindia.com/west-bengal/jackals-kill-feed-on-9-year-old-boy-in-in-murshidabad/cid/1693120|title=Jackals kill & 'feed on' 9-year-old boy in Murshidabad}}</ref> == Medvjedi == {{Main|Napad medvjeda}} === Polarni medvjedi === [[Polarni medvjed]]i, posebno mladi i pothranjeni, lovit će ljude radi hrane.<ref>{{cite journal | first1 = James M. | last1 = Wilder | first2 = Dag | last2 = Vongraven | first3 = Todd | last3 = Atwood | first4 = Bob | last4 = Hansen | first5 = Amalie | last5 = Jessen | first6 = Anatoly | last6 = Kochnev | first7 = Geoff | last7 = York | first8 = Rachel | last8 = Vallender | first9 = Daryll | last9 = Hedman | first10 = Melissa | last10 = Gibbons | title = Polar Bear Attacks on Humans: Implications of a Changing Climate. | journal = Wildlife Society Bulletin | volume = 41 | number = 3 | year = 2017 | pages = 537–47 | doi = 10.1002/wsb.783| bibcode = 2017WSBu...41..537W }}</ref> Iako medvjedi rijetko napadaju ljude, njihovi napadi često uzrokuju razorne ozljede zbog veličine i ogromne snage tih divovskih kopnenih i obalnih mesoždera. Kao i kod pasa, predatorska namjera nije neophodna; teritorijalni sporovi i zaštita mladunaca mogu rezultirati smrću usljed napada. Napadi medvjeda ljudoždera su zaista rijetki, ali se znaju dogoditi kada su životinje bolesne ili je prirodni plijen oskudan, što ih često navodi da napadaju i jedu sve što mogu ubiti. === Smeđi medvjedi === [[Brown bear]]s are known to sometimes hunt hikers and campers for food in North America. For example, Lance Crosby, 63, of [[Billings, Montana]], was hiking alone and without bear spray in [[Yellowstone National Park]] in August 2015 when he was attacked by a {{convert|259|lbs|adj=on}} [[grizzly bear]]. The park rules say people should hike in groups and always carry bear spray – a form of pepper spray that is used to deter aggressive bears. His body was found in the Lake Village section of the park in northwest Wyoming.<ref>{{Cite news|url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-33942095|title = Yellowstone Park kills grizzly bear that ate hiker|work = BBC News|date = 14 August 2015}}</ref> [[Timothy Treadwell]] and his girlfriend Amie Huguenard were killed and almost fully eaten by a 28-year-old brown bear on October 5, 2003. The bear's stomach was later found to contain human remains and clothing. In July 2008, dozens of starving brown bears killed two geologists working at a [[fish hatchery|salmon hatchery]] in [[Kamchatka]].<ref>{{cite news |title=Russian bears trap geology survey crew |first=Alexei |last=Dovbysh |work=Reuters |date=22 July 2008 |url=https://www.reuters.com/article/idUSL22583868 |access-date=24 April 2010 }}</ref> After the partially eaten remains of the two workers were discovered, authorities responded by dispatching hunters to cull or disperse the bears.<ref>{{cite news |title=Bears eat two men in Russia's eastern wilderness |first=Luke |last=Harding |work=The Guardian |date=23 July 2008 |url=https://www.theguardian.com/world/2008/jul/23/russia.animalbehaviour |access-date=24 April 2010 |location=London}}</ref> === Američki crni medvjedi === While [[American black bear]]s rarely attack people, lone, predatory black bears are responsible for most fatal black bear attacks on humans in the United States and Canada, according to a study from 2011. Unlike female bears, motivated to attack humans to protect cubs, male black bears may display predatory behavior toward humans and view them as a potential food source. The same study cautioned that the chances of a black bear attacking a human were small, writing, "Each year, millions of interactions between people and black bears occur without any injury to a person, although by 2 years of age most black bears have the physical capacity to kill a person."<ref>{{cite journal | last1 = Herrero | first1 = S. | last2 = Higgins | first2 = A. | last3 = Cardoza | first3 = J. E. | last4 = Hajduk | first4 = L. I. | last5 = Smith | first5 = T. S. | year = 2011 | title = Fatal attacks by American black bear on people: 1900–2009 | journal = The Journal of Wildlife Management | volume = 75 | issue = 3| pages = 596–603 | doi = 10.1002/jwmg.72 | bibcode = 2011JWMan..75..596H | s2cid = 55078800 }}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.adn.com/alaska-news/article/lone-predatory-black-bears-responsible-most-human-attacks/2011/05/11/|title=Lone, predatory black bears responsible for most human attacks|date=11 May 2011|website=Anchorage Daily News}}</ref> === Ostale vrste medvjeda === Though usually shy and cautious animals, [[Asian black bear]]s are more aggressive toward humans than the brown bears of Eurasia.<ref name="brown">''Bear Anatomy and Physiology'' from Gary Brown's ''The Great Bear Almanac'', Lyons & Burford, Publishers, 1993</ref> In some areas of [[India]] and [[Burma]], [[sloth bear]]s are more feared than tigers, due to their unpredictable temperament.<ref name="Perry">{{cite book | author = Perry, Richard | title = The World of the Tiger | year = 1965 | page = 260 | id = ASIN: B0007DU2IU}}</ref> == Ostali sisari == === Hijene === Although [[hyena]]s readily feed upon human corpses,<ref>{{Cite web |last=Brooks |first=John |date=2021-10-14 |title=Are Hyenas Dangerous? Do Hyenas Attack Humans? (YES!) |url=https://wildexplained.com/blog/are-hyenas-dangerous/ |access-date=2024-01-29 |website=Wild Explained |language=en-US}}</ref> they are generally very wary of humans and less dangerous than the big cats whose territory overlaps with theirs. Nonetheless, both the [[spotted hyena]] and the smaller [[striped hyena]] are powerful predators quite capable of killing an adult human, and are known to attack people when food is scarce. Like most predators, hyena attacks tend to target women, children, and infirm men, though both species can and do attack healthy adult males on occasion. The spotted hyena is the more dangerous of the two species, being larger, more predatory, and more aggressive than the striped hyena. The [[brown hyena]] and [[aardwolf]] are not known to prey on humans.{{citation needed|date=June 2014}} === Svinje === [[Pig]]s are competent predators and can kill and eat helpless humans unable to escape them.<ref>{{cite news |title=Oregon farmer eaten by his pigs |url=https://www.bbc.com/news/world-us-canada-19796224 |publisher=BBC |date=2 October 2012}}</ref><ref>{{cite news |title=Italian mafia fed man alive to pigs, police say |url=https://www.reuters.com/article/us-italy-mafia-pigs/italian-mafia-fed-man-alive-to-pigs-police-say-idUSBRE9AR0M820131129 |work=Reuters |date=29 November 2013 |language=en}}</ref><ref name=pig_mafia>{{cite news|title=Mafia fed rival to pigs while he was still alive|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/italy/10480945/Mafia-fed-rival-to-pigs-while-he-was-still-alive.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|access-date=11 March 2014|newspaper=[[Telegraph Media Group|The Telegraph]]|date=28 November 2013|location=London|first=Nick|last=Squires}}{{cbignore}}</ref> Numerous [[animal trial]]s in the [[Middle Ages]] involved pigs accused of eating children.<ref>{{cite web|url=https://archive.org/details/criminalprosecut00evaniala|title=The criminal prosecution and capital punishment of animals|first=E. P. (Edward Payson)|last=Evans|date=1 January 1906|publisher=London : W. Heinemann|via=Internet Archive}}</ref> In 2019, a woman was attacked and killed by a herd of [[Feral pig|feral hogs]] in rural Texas. She died due to [[exsanguination]] (i.e. bled to death) from bite wounds.<ref>{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/2019/11/26/us/texas-woman-killed-feral-hogs.html|title=Feral Hogs Attack and Kill a Woman in Texas (Published 2019)|first=Nicholas|last=Bogel-Burroughs|date=26 November 2019|work=The New York Times}}</ref> Wild pigs are opportunistic omnivores that can function as aggressive predators. Being scavengers, wild pigs have been specifically documented to feed on human corpses or remains in post-combat, rural accident (e.g., plane crash) and crime (e.g., homicide) situations. In addition, there is at least one instance on record of a wild pig in southern France that became a confirmed repeated man-eater. In four of the attacks reviewed in a study,<ref name="auto">{{cite journal |last1=Mayer |first1=John |title=Wild pig attacks on humans. |journal=Proceedings of the Wildlife Damage Management Conference |date=2013 |volume=15 |pages=17–25 |url=https://digitalcommons.unl.edu/icwdm_wdmconfproc/151/}}</ref> the wild pig either partially or mostly consumed the remains of the human victim that had been fatally injured by that animal in the attack. Three of the four attacks were explicitly characterized by the investigating authorities as being predatory. In two additional attacks, the pig's motivation was also described by either the victim or the victim's companion as predatory; of those, one victim survived with serious injuries while the other was fatally injured. In a 2009 attack in India, a 3-year-old girl, walking on a trail with her father, was grabbed by a wild pig, which then tried to flee with the child in its mouth. The father chased the animal, fighting with it until his daughter was released. Both the father and daughter were seriously injured during the attack; the child later died of her injuries. Although attacks by wild pigs are primarily defensive in nature, the potential for an attack of a predatory nature cannot be completely discounted.<ref name="auto"/> === Primati === {{Main|Human cannibalism}} The only documented man-eating [[Hominidae|hominids]] (great apes) have been [[human]]s themselves and [[chimpanzee]]s.<ref>{{cite web|url=https://www.bbc.co.uk/science/horizon/2004/demonicapetrans.shtml|title=BBC - Science & Nature - Horizon - Demonic Ape|publisher=BBC}}</ref><!--<ref>{{cite web|url=http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |archive-url=https://web.archive.org/web/20071228130117/http://ngm.nationalgeographic.com/ngm/0304/feature4/online_extra2.html |url-status=dead |archive-date=28 December 2007 |title=Online Extra: Frodo @ National Geographic Magazine |work=National Geographic |date=2002-05-15 |access-date=2016-03-19}}</ref>--> As humans encroach further on chimpanzee habitat, the occurrence of chimpanzees killing human children has allegedly become more common.<ref>{{Cite web|url=https://www.foxnews.com/science/chimps-killing-people-in-uganda|title=Chimps are killing people in Uganda: 'It broke off the arm... opened the stomach and removed the kidneys'|first=Chris|last=Ciaccia|date=12 November 2019|publisher=Fox News Channel}}</ref> === Pacovi === Despite small individual size, [[rat]]s in large numbers can kill helpless people by eating them alive.<ref>{{cite web|url=http://www.ibtimes.co.uk/german-man-frank-herrmann-dies-eaten-alive-466227 |title=Homeless Man Eaten Alive by Rats in Majorca |work=International Business Times |date=2013-05-09 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://www.bbc.com/news/world-europe-41198770|title=French girl mutilated by rats in night attack at home|date=8 September 2017|publisher=BBC}}</ref> [[Rat torture]] has been documented by [[Amnesty International]].<ref>Chile: Evidence of torture: an Amnesty International Report. London (Amnesty International Publications) 1983, pp. 35–37</ref> Large sized rats (some as big as a small cat) have been seen to feed upon human corpses in mortuaries in India. == Gmizavci == [[File:Crocodile in Kachikali kevinzim.jpg|thumb|right|The [[Nile crocodile]] is one of the species involved in the most unprovoked fatal attacks on humans.]] === Krokodili === {{Main|Crocodile attack}} Crocodile attacks on people are common in places where crocodiles are native. The [[Saltwater crocodile|saltwater]] and [[Nile crocodile]]s are responsible for more attacks and more deaths than any other wild predator that attacks humans for food. Each year, hundreds of deadly attacks are attributed to the Nile crocodile within [[sub-Saharan Africa]]. Because many relatively healthy populations of Nile crocodiles occur in East Africa, their proximity to people living in poverty and/or without infrastructure has made it likely that the Nile crocodile is responsible for more attacks on humans than all other species combined. One notorious man-eating crocodilian is [[Gustave (crocodile)|Gustave]]. In Australia, crocodiles have also been responsible for several deaths in the tropical north of the country.<ref>{{cite news|url=https://www.smh.com.au/national/recent-crocodile-deaths-in-australia-20090411-a3b2.html |title=Recent crocodile deaths in Australia |website=The Sydney Morning Herald |date=11 April 2009 |access-date=24 January 2017}}</ref> [[Mugger crocodiles]] are another crocodile species that may see people as prey as they kill many people in Asia each year, although not to the same level as the saltwater and Nile crocodiles. All crocodile species are potentially dangerous to humans, but most do not actively prey on them. === Aligatori === {{main|List of fatal alligator attacks in the United States by decade}} Despite their manifest ability to kill prey similar to or larger than humans in size and their commonness in an area of dense human settlement (the southeastern United States, especially Florida), [[American alligator]]s rarely prey upon humans. Even so, there have been several notable instances of alligators opportunistically attacking humans, especially the careless, small children, and elderly.<ref>{{cite web|url=http://bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|title=Body of boy snatched by gator found in Disney lagoon|access-date=16 June 2016|archive-date=16 June 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616220857/http://www.bigstory.ap.org/article/2a1e6528c6e74f0084988e2aa0d00a34/deputies-gator-drags-toddler-water-near-disney-resort|url-status=dead}}</ref> Unlike the far more dangerous saltwater and Nile crocodiles, the majority of alligators avoid contact with humans if possible, especially if they have been hunted. Incidents have happened,<ref>{{cite web|url=http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |title='Aggressive' Gator Kills Burglary Suspect - AOL News |date=2007-11-16 |access-date=2016-03-19 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20071116160533/http://news.aol.com/story/_a/aggressive-gator-kills-burglary-suspect/20071113224509990001?ncid=NWS00010000000001 |archive-date=16 November 2007 }}</ref><ref>{{cite web|url=http://firststateupdate.com/2021/08/louisiana-man-apparently-eaten-by-alligator-in-idas-wake/|title= Louisiana Man Apparently Eaten By Alligator In Ida's Wake|date=2021-08-31|access-date=2021-08-31}}</ref> and they may not all have been predatory in nature. === Zmije === Very few species of snakes are physically capable of swallowing an adult human. Although quite a few claims have been made about giant snakes swallowing adult humans, only a limited number have been confirmed. Various species of [[Pythonidae|pythons]] are the most commonly recorded perpetrators. In 2017 in Indonesia, an [[Death of Akbar Salubiro|adult male]] was discovered inside a {{convert|7|m|ft|adj=mid|-long}} python.<ref>{{Cite news|url=http://www.straitstimes.com/asia/se-asia/missing-man-found-dead-in-belly-of-7m-long-python-report|title=Missing man found dead in belly of 7m-long python in Indonesia: Report|last=paulam@st|date=2017-03-29|work=The Straits Times|access-date=2017-06-04|language=en}}</ref> On 14 June 2018 a 54-year-old woman named Wa Tiba was eaten by a [[reticulated python]], which had slithered into her garden at her home.<ref>{{Cite news|url=https://nationalpost.com/pmn/news-pmn/7-meter-long-python-swallows-indonesian-woman|title=7-meter-long python swallows Indonesian woman|date=2018-06-16|work=National Post|access-date=2018-06-16|language=en-US}}</ref> A 45-year-old woman [[farmer]] in Indonesia, who had been missing since the day before, was found dead inside a {{convert|5|m|ft|adj=mid|-long}} python in June 2024.<ref>{{Cite web |title=Indonesian woman found dead inside giant python |url=https://www.dw.com/en/indonesian-woman-found-dead-inside-giant-python/a-69311540 |date=8 June 2024 |access-date=9 June 2024 |website=DW |language=en}}</ref> Large constricting snakes will sometimes constrict and kill prey that are too large to swallow. Also, multiple cases are documented of medium-sized ({{convert|3|to|4|m|ft|0|abbr=on|disp=sqbr}}) captive [[Burmese python]]s constricting and killing humans, including several nonintoxicated, healthy adult men, one of whom was a "student" zookeeper.<ref>{{cite web|last=Herszenhorn |first=David |url=https://www.nytimes.com/1996/10/10/nyregion/13-foot-long-pet-python-kills-its-caretaker.html |title=13-Foot-Long Pet Python Kills Its Caretaker |location=New York City |work=The New York Times |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.nydailynews.com/archives/news/pet-snake-eyed-death-python-found-body-article-1.732513 |title=Pet Snake Eyed in Death Python Found With Body |work=Daily News|location=New York |date=1996-10-10 |access-date=2016-03-19}}</ref><ref>{{cite web|author=Animal Attack Files Archives |url=http://igorilla.com/gorilla/animal/2002/python_strangles_owner2.html |title=Owner Killed by Snake had been Warned in '98 |publisher=Igorilla.com |access-date=2016-03-19}}</ref><ref name="telegraph.co.uk">{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/newstopics/howaboutthat/2622427/Python-kills-careless-student-zookeeper-in-Caracas.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live |title=Python kills careless student zookeeper in Caracas |work=The Telegraph|date=2008-08-26 |access-date=2016-03-19}}{{cbignore}}</ref> In the zookeeper case, the python was attempting to swallow the zookeeper's head when other keepers intervened.<ref name="telegraph.co.uk"/> In addition, at least one Burmese python as small as {{convert|2.7|m|ft|abbr=on}} constricted and killed an intoxicated adult man.<ref>{{cite web|url=http://www.insidehalton.com/news-story/3925857-brampton-inquest-called-for-python-ban-20-years-ago/ |title=Brampton inquest called for python ban 20 years ago |publisher=Insidehalton.com |date=2013-08-06 |access-date=2016-03-19}}</ref> A large constricting snake may constrict or swallow an infant or a small child, a threat that is legitimate and empirically proven. Cases of python attacks on children have been recorded for the reticulated python,<ref>{{Cite journal |last1=Iqbal |first1=Muhammad |last2=Sari |first2=Diah Komala |last3=Arifah |first3=Nur |last4=Widayanti |first4=Gusti Ayu |last5=Aprillia |first5=Ina |date=2025-06-25 |title=Notes on Humans as Prey of Reticulated Pythons Malayopython reticulatus (Serpentes: Pythonidae) in Indonesia |url=https://ejournal.uigm.ac.id/index.php/biopalembanica/article/view/5385 |journal=Bio Palembanica |language=en |volume=2 |issue=1 |pages=43–49 |doi=10.36982/bio.v2i1.5385 |issn=3047-9827|doi-access=free }}</ref> the [[Python sebae|African rock python]],<ref>{{cite web|url=http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |title=Pet Owners Panic after African Python Kills 2 Canadian Children |access-date=1 October 2014 |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006074142/http://au.ibtimes.com/articles/497370/20130807/canada-criminal-investigation-new-brunswick-python-african.htm |archive-date=6 October 2014 }}</ref> and the Burmese python.<ref>{{cite web |url=http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |title=Officials capture 9-foot Burmese python that strangled 2-year-old Sumter County girl |work=Tampa Bay Times |access-date=2016-03-19 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006131344/http://www.tampabay.com/news/publicsafety/officials-capture-9-foot-burmese-python-that-strangled-2-year-old-sumter/1015026 |archive-date=6 October 2014 |url-status=dead }}</ref> In the [[Philippines]], more than a quarter of [[Aeta peoples|Aeta]] men (a modern forest-dwelling hunter-gatherer group) have reported surviving [[reticulated python]] predation attempts.<ref name="Headland&Greene2011">{{cite journal |last1=Headland |first1=T. N. |last2=Greene |first2=H. W. |year=2011 |title=Hunter–gatherers and other primates as prey, predators, and competitors of snakes |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=108 |issue=52 |pages=E1470–E1474 |doi=10.1073/pnas.1115116108 |pmid=22160702 |pmc=3248510|doi-access=free }}</ref> Pythons are nonvenomous ambush predators, and both the Aeta and pythons hunt deer, wild pigs, and monkeys, making them competitors and prey.<ref name="Headland&Greene2011"/> In South Africa in 2002, a 10-year-old boy was swallowed whole by a {{convert|20|ft|m|0|adj=mid|-long|order=flip}} African rock python, but cases like these are empirically observed and recorded but not entirely confirmed unlike the cases mentioned above.<ref>{{cite web|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-url=https://ghostarchive.org/archive/20220112/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/africaandindianocean/southafrica/1414171/Hunt-for-giant-snake-that-ate-10-year-old-Durban-boy-whole.html |archive-date=12 January 2022 |url-access=subscription |url-status=live|title=Hunt for giant snake that ate 10-year-old Durban boy whole|first=Jane|last=Flanagan|date=24 November 2002|work=The Daily Telegraph}}{{cbignore}}</ref> In Australia there has been one recorded case of an [[amethystine python]] attempting to consume an adult human.<ref>{{Cite web|last=Sulleyman|first=Aatif|date=2020-10-19|title=Woman woke up to find 12-foot snake trying to eat her|url=https://www.newsweek.com/woman-woke-find-12-foot-scrub-python-snake-trying-eat-her-1540252|access-date=2022-01-13|website=Newsweek|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Python tried to eat sleeping woman while being tracked by biologists|url=https://www.newscientist.com/article/2257583-python-tried-to-eat-sleeping-woman-while-being-tracked-by-biologists/|access-date=2022-01-13|website=New Scientist|language=en-US}}</ref> === Gušteri === Large [[Komodo dragon]]s are the only known lizard species to occasionally attack and consume humans. Because they live on remote islands, attacks are infrequent and may go unreported. Despite their large size, attacks on people are often unsuccessful and the victims manage to escape with their lives, albeit severely wounded.<ref>{{Cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/10/13/komodo-dragon-bites-elderly-woman-rinca-island.html |title=Komodo dragon bites elderly woman on Rinca Island |access-date=12 February 2014 |date=13 October 2012 |newspaper=The Jakarta Post |publisher=Niskala Media Tenggara}}</ref> Komodo dragons have been known to consume human corpses, usually by digging up shallow graves.<ref>{{Cite book |last1=Badger |first1=David P. |title=Lizards: a natural history of some uncommon creatures, extraordinary chameleons, iguanas, geckos, and more |last2=Netherton |first2=John |date=2002 |publisher=Voyageur Press |isbn=978-0-89658-520-1 |location=Stillwater, MN}}</ref> This has led to the villagers of Komodo Island to relocate their graves, and pile rocks on top of them to deter the dragons.<ref>{{Cite book |last1=Ballance |first1=Alison |title=South Sea islands: a natural history |last2=Morris |first2=Rod |date=2003 |publisher=Firely Books |isbn=978-1-55297-609-8 |location=Toronto; New York}}</ref> == Ptice == Some evidence supports the contention that the [[Crowned eagle|African crowned eagle]] occasionally views human children as prey, with a witness account of one attack (in which the victim, a seven-year-old boy, survived and the eagle was killed),<ref>Steyn, P. 1982. Birds of prey of southern Africa: their identification and life histories. David Phillip, Cape Town, South Africa.</ref> and the discovery of part of a human child skull in a nest. This would make it the only living bird known to prey on humans, although other birds such as [[ostrich]]es and [[Cassowary|cassowaries]] have killed humans in self-defense and a [[lammergeier]] might have killed the ancient Greek playwright [[Aeschylus]] by accident.<ref>el Hoyo, J.; Elliott, A.; Sargatal, J., eds. (1994). Handbook of the Birds of the World. 2. Barcelona: Lynx Edicions. p. 107. {{ISBN|84-87334-15-6}}.</ref> Various large raptors like [[golden eagles]] are reported attacking humans,<ref>Dickinson, Rachel (2009). Falconer on the Edge. Houghton Mifflin-Harcourt. {{ISBN|978-0-618-80623-2}}.</ref> but it is unclear if they intend to eat them or if they have ever been successful in killing one. A series of incidents in which a [[martial eagle]] attacked and killed one human child as well as injuring two others was recorded in [[Ethiopia]] in 2019.<ref>{{cite book |title=The Deadly Balance: Predators and People in a Crowded World | first = Adam | last = Hart | date = 2023 | publisher= Bloomsbury |chapter-url=https://lithub.com/this-eagle-would-eat-your-toddler-if-it-had-the-chance/ | chapter=This Eagle Would Eat Your Toddler If It Had The Chance | type= excerpt via ''Literary Hub'' | isbn = 9781472985323 | url= https://books.google.com/books?id=oEmOEAAAQBAJ}}</ref> Some fossil evidence indicates large [[birds of prey]] occasionally preyed on prehistoric hominids. The [[Taung Child]], an ''[[Australopithecus africanus]]'' found in Africa, is believed to have been killed by an eagle-like bird similar to the crowned eagle. The extinct [[Haast's eagle]] may have preyed on humans in [[New Zealand]], and this conclusion would be consistent with [[Māori folklore]]. ''[[Leptoptilos robustus]]''<ref>{{Cite journal|doi = 10.1111/j.1096-3642.2010.00616.x|title = A new species of giant marabou stork (Aves: Ciconiiformes) from the Pleistocene of Liang Bua, Flores (Indonesia)|year = 2010|last1 = Meijer|first1 = Hanneke J.M.|last2 = Due|first2 = Rokus AWE|journal = Zoological Journal of the Linnean Society|volume = 160|issue = 4|pages = 707–724|doi-access = free}}</ref> might have preyed on both ''[[Homo floresiensis]]'' and anatomically modern humans, and the [[Malagasy crowned eagle]], [[teratorns]], [[Woodward's eagle]] and ''[[Caracara major]]''<ref>{{Cite journal|jstor=23353814|title=Body Mass Estimations and Paleobiological Inferences on a New Species of Large Caracara (Aves, Falconidae) from the Late Pleistocene of Uruguay|last1=Jones|first1=Washington|last2=Rinderknecht|first2=Andrés|last3=Migotto|first3=Rafael|last4=Blanco|first4=R. Ernesto|journal=Journal of Paleontology|year=2013|volume=87|issue=1|pages=151–158|doi=10.1666/12-026R.1|bibcode=2013JPal...87..151J |s2cid=83648963}}</ref> are similar in size to the Haast's eagle, implying that they similarly could pose a threat to a human being. == Ribe == === Ajkula === {{Main|Shark attack}} [[File:Shark warning - Salt Rock South Africa.jpg|thumb|Sign warning swimmers of the danger of shark attacks]] Contrary to popular belief, only a limited number of shark species are known to pose a serious threat to humans. The species that are most dangerous can be indiscriminate and will take any potential meal they happen to come across (as an [[oceanic whitetip shark]] might eat a person floating in the water after a shipwreck), or may bite out of curiosity or mistaken identity (as with a [[great white shark]] attacking a human on a surfboard possibly because it resembles its favoured prey, a [[Pinniped|seal]]).<ref name="sharks vs. humans">{{cite web|url=https://instinctforfilm.com/feed/sharks-vs-humans-finning/|title=Sharks vs. Humans – Are They The Danger, or Are We?|website=Instinctforfilm|publisher=Instinct Feed|date=27 October 2016|access-date=30 July 2019}}</ref><ref name="shark attack FAQ">{{cite web|url=https://www.floridamuseum.ufl.edu/discover-fish/sharks/shark-attack-faq/|title=Shark Attack FAQ|publisher=Florida Museum|date=23 July 2019|access-date=30 July 2019}}</ref> Of more than 568 [[List of sharks|shark species]], only four have been involved in a significant number of fatal unprovoked attacks on humans: the great white shark, [[tiger shark]], [[bull shark]],<ref name="isaf">ISAF [http://www.flmnh.ufl.edu/fish/sharks/statistics/species2.htm Statistics on Attacking Species of Shark]</ref> and the oceanic whitetip shark.<ref name="howstuffdangerous4">{{cite web|url=http://animals.howstuffworks.com/fish/most-dangerous-shark2.htm |title=9: Oceanic Whitetip Shark - The 10 Most Dangerous Sharks &#124; HowStuffWorks |publisher=Animals.howstuffworks.com |date=2008-06-05 |access-date=2016-03-19}}</ref> These sharks, being large, powerful predators, may sometimes attack and kill humans; it is worth noting that they have all been filmed in open water by unprotected divers.<ref>{{cite web|url=http://www.staradvertiser.com/2015/12/26/editorial/article-about-monsanto-was-right-thing-to-do/|title=Article about Monsanto was 'right thing to do'|date=26 December 2015}}</ref> One of the most notorious and well known incidents of shark predation came with the sinking of the [[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' (CA-35)]], where sharks believed to be oceanic whitetips fed on an estimated 150 of the survivors who were stranded for days.<ref>{{Cite web |last1=Magazine |first1=Smithsonian |last2=Geiling |first2=Natasha |title=The Worst Shark Attack in History |url=https://www.smithsonianmag.com/history/the-worst-shark-attack-in-history-25715092/ |access-date=2023-02-25 |website=Smithsonian Magazine |language=en}}</ref> More recently, on 8 June 2023, due to the popularity of social media the [[Tiger shark#Relationship with humans|fatal tiger shark attack on Vladimir Popov]] off the coast of [[Hurghada]], Egypt, in the [[Red Sea]] has also gained significant notoriety as almost the entire attack was caught on film before going viral. === Pirane === Attacks by [[piranha]]s resulting in deaths have occurred in the [[Amazon basin]]. In 2011, a drunk 18-year-old boy was attacked and killed in Rosario del Yata, [[Bolivia]].<ref>{{cite web |url=http://noticias.terra.com.br/mundo/noticias/0,,OI5507003-EI8140,00-Homem+bebado+morre+apos+ser+atacado+por+piranhas+na+Bolivia.html |title=Homem bêbado morre após ser atacado por piranhas na Bolívia |date=7 December 2011|work=terra.com.br}}</ref> In 2012, a five-year-old Brazilian girl was attacked and killed by a shoal of [[red-bellied piranha]]s.<ref>{{cite web |url=http://tvuol.uol.com.br/assistir.htm?video=menina-e-atacada-por-piranhas-e-morre-no-amazonas-0402CD183464C4A13326&tagIds=1793&orderBy=mais-recentes&edFilter=editorial&time=all& |date=25 October 2012 |title=Menina é atacada por piranhas e morre no Amazonas|work=tvuol.uol.com.br}}</ref> Some Brazilian rivers have warning signs about lethal piranhas.<ref>{{cite web |url=http://g1.globo.com/mato-grosso/noticia/2011/11/banhistas-sao-atacados-por-piranhas-em-rio-no-pantanal-de-mato-grosso.html |title=Praia no Rio Paraguai tem quase um ataque de piranhas por dia em MT |author=Martins, Kelly |work=globo.com|date=16 November 2011}}</ref> === Somovi === {{See also|Kali River goonch attacks|Wels catfish#Attacks on people|Sobral Santos II}} Reports have been made of [[Bagarius|goonch catfish]] eating humans in the [[Kali River (Uttarakhand)|Kāli River]] in India.<ref>{{cite news|url=https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|title=Mutant fish develops a taste for human flesh in India|last=Cockcroft|first=Lucy|date=9 October 2008|work=[[The Daily Telegraph]]|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20191029140510/https://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/asia/india/3163501/Mutant-fish-develops-a-taste-for-human-flesh-in-India.html|archive-date=29 October 2019}}</ref> Additionally there have been reports of [[wels catfish]] killing and eating humans in Europe.<ref>{{Cite web|title=Leső harcsák (Silurus Art.)|url=http://mek.oszk.hu/03400/03408/html/2488.html|access-date=2022-01-13|website=mek.oszk.hu|language=en}}</ref> Large predatory catfish such as the [[redtail catfish]] and ''[[Brachyplatystoma filamentosum|piraíba]]'' are thought to have contributed to the loss of life when the ''[[Sobral Santos II]]'' ferry sank in the [[Amazon River]] in 1981.<ref>{{Cite web|date=2014-04-05|title='River Monsters' uncovers tale of deadly Amazon fish attack|url=https://nypost.com/2014/04/05/river-monsters-uncovers-tale-of-deadly-amazon-fish-attack/|access-date=2022-01-13|website=New York Post|language=en-US}}</ref> === Škarpinjci === The [[giant grouper]] is one of the largest species of bony fish in the world, reaching a maximum length of {{convert|3|m|0|sp=us}} and weight of {{convert|600|kg}}.<ref>{{Cite web|date=2019|title=Giant Queensland groper|url=https://www.dpi.nsw.gov.au/fishing/closures/identifying/marine-or-estuarine-species/giant-queensland-groper|access-date=2022-01-13|website=www.dpi.nsw.gov.au|language=en}}</ref> There have been cases of this species attacking humans,<ref>{{Cite web |date=2002-10-26 |title=CDNN Eco News - Did Fish Feeding Cause Shark Attack? |url=http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20021026164337/http://www.cdnn.info/eco/e020104/e020104.html |archive-date=26 October 2002 |url-status=dead}}</ref> along with the closely related [[Atlantic goliath grouper]].<ref>{{Cite web |date=2009-08-03 |title=Big Grouper Grabs Diver On Keys Reef |url=http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |access-date=2022-01-13 |website= |archive-url=https://web.archive.org/web/20090803071741/http://www.flmnh.ufl.edu/fish/InNews/grouperattack2005.html |archive-date=3 August 2009 |url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-30|title=Think Sharks Are Scary? Watch This Giant Thing Ambush A Diver.|url=https://www.huffpost.com/entry/goliath-grouper-attack_n_5632612|access-date=2022-01-13|website=HuffPost|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Attack of the Goliath Grouper|url=https://www.jonesboro.com/node/1282|access-date=2022-01-13|website=www.jonesboro.com|language=en}}</ref> == Beskičmenjaci == === Glavonošci === {{Main|Cephalopod attack}} Some large cephalopods, in particular the [[Humboldt squid]], are said to attack and eat humans.<ref>{{Cite web|title=Squidly|url=http://diver.net/seahunt/fend/f_scottc.htm|access-date=2022-01-13|website=diver.net}}</ref> == Broj nastradalih == [[File:Pieter Brueghel II-The good shepherd mg 3019.jpg|thumb|Detail of wolf attacking a shepherd. Painting ''The Good Shepherd'' by [[Pieter Brueghel the Younger]], 1616]] Individual man-eater death tolls include: {| class="wikitable" |+ !Name !Alleged death toll !Location |- |[[George Gilman Rushby|Lions of Njombe]] |Up to 1500 (according to the main source) |Tanzania |- |[[Champawat tiger]] |436 |Nepal/India |- |[[Leopard of Panar]] |400 |Northern India |- |[[Gustave (crocodile)]] |300+ |Burundi, rumored |- |[[Talla Des Man Eater]] |150 |India |- |[[Leopard of the Central Provinces]] |150 |India |- |[[Tsavo Man-Eaters|Tsavo's man-eating lions]] |34–100+ |Kenya |- |[[Leopard of Rudraprayag]] |125+ |India |- |[[Beast of Gévaudan]] |113 |France <ref name="Attacks" /> |- |[[Leopard attack|Leopard of Golis Range]] |100 |Somaliland <ref name="Swayne1899">{{cite book |last1=Swayne |first1=H. G. C. |title=Great and small game of Africa: An account of the distribution, habits, and natural history of the sporting mammals, with personal hunting experiences |publisher=Roland Ward |year=1899 |editor1-last=Bryden |editor1-first=H. A. |location=London |pages=575–579 |chapter=The leopard in Somaliland |oclc=11014130 |chapter-url=https://archive.org/details/greatsmallgameof00majo}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Kahani]] |100 |India <ref name="Sterndale1877">{{cite book |last=Sterndale |first=R. A. |url=https://archive.org/details/cu31924079586685 |title=Seonee; Or, camp life on the Satpura Range: A tale of Indian adventure |publisher=Sampson Low, Marston, Searle, & Rivington |year=1877 |edition=2nd |location=London |pages=[https://archive.org/details/cu31924079586685/page/n397 370]–384, 452 |oclc=27112858 |author-link=Robert Armitage Sterndale |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |[[Tiger attack|Tigress of Bhimashankar]] |100 |India <ref>Bhimanshankarcha Narbhakshak (Maneater of Bhimashankar) – A [[Marathi language|Marathi]] book by author Sureshchandra Warghade</ref> |- |Chiengi lion |90+ |Zambia <ref name="smith">{{Cite web |last=Tucker |first=Abigail |date=2009-12-16 |title=The Most Ferocious Man-Eating Lions |url=https://www.smithsonianmag.com/science-nature/the-most-ferocious-man-eating-lions-2577288/#:~:text=Most%20are%20nameless%2C%20but%20a,paper%20floating%20in%20the%20breeze. |access-date=2022-08-01 |website=smithsonianmag.com |publisher=Smithsonian Magazine}}</ref><ref>{{Cite web |date=2021-11-19 |title=Chiengi:The Capital Of Witchcraft |url=https://zambianobserver.com/chiengi-the-capital-of-witchcraft/ |access-date=2022-08-01 |website=zambianobserver.com}}</ref><ref name="Deadliest Man-Eaters">{{Cite web |date=2010-12-14 |title=Deadliest Man-Eaters |url=https://www.outdoorlife.com/photos/gallery/hunting/2010/12/deadliest-man-eaters/ |access-date=2022-08-01 |website=outdoorlife.com |language=en-US}}</ref> |- |Osama Crocodile |83 |Uganda <ref>{{Cite web |last=Codiva |first=Michelle |date=2022-07-17 |title=Crocodile Named Osama Consumed 83 People In One Uganda's Villages |url=https://www.sciencetimes.com/articles/38813/20220717/crocodile-named-osama-consumed-83-people-one-ugandas-villages.htm |access-date=2022-08-01 |website=sciencetimes.com}}</ref><ref>{{Cite web |last=Lynch |first=Benjamin |date=2022-07-16 |title=Monster 16ft 75-year-old crocodile has eaten 80 people and even 'snatched children' |url=https://www.mirror.co.uk/news/world-news/monster-16ft-75-year-old-27467995 |access-date=2022-08-01 |website=mirror.co.uk}}</ref> |- |[[Tigers of Chowgarh]] |64 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolves of Uttar Pradesh]] |60+ |India <ref name="jhala">[[Yadvendradev Vikramsinh Jhala|Jhala, Y.V.]] and D.K. Sharma. 1997. Child-lifting by wolves in eastern Uttar Pradesh, India. Journal of Wildlife Research 2(2):94–101</ref><ref>{{Cite news |last=Burns |first=John F. |date=1996-09-01 |title=In India, Attacks by Wolves Spark Old Fears and Hatreds |language=en-US |work=The New York Times |url=https://www.nytimes.com/1996/09/01/world/in-india-attacks-by-wolves-spark-old-fears-and-hatreds.html |access-date=2022-01-18 |issn=0362-4331}}</ref> |- |Osama Lion |50+ |Tanzania <ref name="smith" /><ref name="Deadliest Man-Eaters" /> |- |Namelieza Lion |43 |Namibia <ref name="smith" /> |- |[[Leopard of Gummalapur]] |42 |India |- |[[Courtaud|Wolves of Paris]] |40 |France <ref>{{Cite web |date=October 27, 2010 |title=The Wolves of Paris |url=https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |access-date=29 July 2022 |archive-date=2 June 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210602212521/https://retrieverman.net/2010/10/27/the-wolves-of-paris/ |url-status=usurped }}</ref><ref>{{Cite web |title=Courtaud & The Paris Wolf Attacks |url=https://happygallows.blogspot.com/2016/07/courtaud-paris-wolf-attacks.html}}</ref><ref>{{Cite web |title=Man Against Wolf &#124; Part One | date=23 May 2021 |url=https://www.youtube.com/watch?v=BRyCQM7wSDk |via=www.youtube.com}}</ref> |- |Mulanje Hyenas |36 |Malawi <ref>{{Cite web |last=Flight |first=Tim |date=2018-04-12 |title=10 Animal Serial Killers That Will Haunt Your Dreams |url=https://historycollection.com/10-animal-serial-killers-that-will-haunt-your-dreams/10/ |access-date=2022-08-01 |website=historycollection.com}}</ref> |- |[[Leopard attack|Leopard of Mulher Valley]] |30+ |India <ref name="Osmaston1903">{{cite journal |last1=Osmaston |first1=L. S. |year=1904 |title=A man-eating panther |url=https://archive.org/details/journalofbombayn15bomb |journal=Journal of the Bombay Natural History Society |volume=15 |pages=135–138 |access-date=22 March 2013}}</ref> |- |Tiger of the [[Dudhwa National Park]] |24 |India <ref name="me">{{cite web |title=Man-eaters. The tiger and lion, attacks on humans |url=http://www.lairweb.org.nz/tiger/maneating3.html |access-date=2018-07-24 |publisher=Lairweb.org.nz}}</ref> |- |[[Kirov wolf attacks]] |22 |Russia |- |[[Wolves of Turku]] |22 |Finland |- |Beast of Sarlat (likely a rabid wolf) |18 |France <ref>{{cite web |last1=Tronel |first1=J. F. |date=28 May 2017 |title=La Bete de Sarlat, L'Histoire d'un Loup Enrage au XVIII Siecle |url=https://espritdepays.com/dordogne/histoire/bete-de-sarlat-lhistoire-dun-loup-enrage-xviiie-siecle |access-date=24 July 2021 |website=Esprit de Pays |language=fr |quote=Dix-huit a vingt personnes furent les tristes victimes de sa fureur.}}</ref><ref>{{cite web |title=La bête de Sarlat |url=https://www.sudouest.fr/2013/12/05/la-bete-de-sarlat-1249582-2147.php?nic |access-date=2021-09-01 |website=Sud-Ouest |language=fr}}</ref> |- |[[Wolves of Ashta]] |17 |India |- |[[Tigress of Jowlagiri]] |15 |India |- |[[Wolves of Hazaribagh]] |13 |India |- |[[Tiger attack|Tigress of Yavatmal]] |13 |India <ref>{{cite web |last1=Pinjarkar |first1=Vijay |date=2 October 2018 |title=In Yavatmal, 9-month-long hunt for killer tigress may be about to end |url=https://timesofindia.indiatimes.com/city/nagpur/in-yavatmal-9-month-long-hunt-for-killer-tigress-may-be-about-to-end/articleshow/66036053.cms |access-date=12 November 2018 |website=The Times of India}}</ref> |- |[[Wolf of Gysinge]] |12 |Sweden |- |[[Sloth bear of Mysore]] |12 |India |- |[[Leopard attack|Leopard of Punanai]] |12 |Sri Lanka <ref name="archives.sundayobserver.lk">{{citation |author=Jayantha Jayawardene |title=The man-eater of Punanai |date=2014-04-02 |url=http://archives.sundayobserver.lk/2014/03/02/spe10.asp |work=The [[Sunday Observer]] |access-date=2016-11-04}} (A shortened account of the story by Roper S. Agar as published in the Sri Lanka Wildlife Society's magazine Loris Volume 1, December 1938, No. 5.)</ref> |- |[[List of fatal shark attacks in South Africa|Port St-John Shark Attacks]] |11 |South Africa Second Beach |- |[[Gaver Tigers]] |10 |India |- |[[List of wolf attacks|Wolf of Cusago]] |9 |Italy <ref name="oriani">{{in lang|it}} Oriani, A. & Comincini, M. [http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm Morti causate dal lupo in Lombardia e nel Piemonte Orientale nel XVIII secolo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131109205627/http://www.storiadellafauna.it/scaffale/testi/oriani/oria_comi.htm|date=2013-11-09}}, in atti del Seminario "Vivere la morte nel Settecento", Santa Margherita Ligure 30 settembre - 2 ottobre 2002</ref> |- |[[Tiger of Mundachipallam]] |7 |South India |- |[[Sankebetsu brown bear incident|Sankebetsu bear]] |7 |Japan |- |[[Tiger attack|Tigress of Moradabad]] |7 |India <ref name="Menu">{{cite news |date=17 August 2014 |title=For Moradabad man-eater, is man off the menu? |work=[[The Times of India]] |url=http://timesofindia.indiatimes.com/home/sunday-times/deep-focus/For-Moradabad-man-eater-is-man-off-the-menu/articleshow/40321022.cms |access-date=27 January 2015}}</ref> |- |[[Mfuwe man eating lion]] |6 |Zambia |- |Crocodile of Bang Mood |6 |Thailand |- |[[Kanda Man Eater]] |5 |India |- |[[Tiger of Segur]] |5 |India |- |[[Wolf of Soissons]] |4 |France |- |[[Jersey Shore shark attacks of 1916|New Jersey Shark]] |4 |North New Jersey |- |[[Thak man-eater]] |4 |India |- |[[Leopard of the Yellagiri Hills]] |3 |India |- |[[Chuka Man Eater]] |3 |India |- |[[Malawi Terror Beast]] (hyena) |3 |Malawi |- |[[Battle of Ramree Island|Battle of Ramree Island crocodile attacks]] |Uncertain |Myanmar |- |[[Wolf of Ansbach]] |Uncertain |Germany of the Holy Roman Empire |- |[[USS Indianapolis (CA-35)|USS ''Indianapolis'' shark attacks]] |Uncertain |Philippine Sea |} * == Povezano == * [[Animal attack]] * ''[[Damnatio ad bestias]]'', an ancient form of execution where condemned prisoners were killed by animals * [[Human–wildlife conflict]] * [[Man-eating plant]], various legendary large carnivorous plants * [[List of large carnivores known to prey on humans]] == Reference == {{reflist}} {{načini ishrane}} n67plyegbshm4ens5zoevl0oxic06aw Kategorija:Šabloni za održavanje Wikipedije 14 251162 42586316 42586017 2026-04-29T20:14:41Z Vipz 151311 42586316 wikitext text/x-wiki {{uvodna napomena|Izgled i informacije o upotrebi pogledajte na stranici [[Wikipedija:Šabloni za održavanje]].}} [[Kategorija:Administrativni šabloni|Održavanje]] [[Kategorija:Održavanje Wikipedije| ]] 146ax7evnrrd5ahbak4idbt372qka72 Alaj-barjak 0 251719 42586431 42526779 2026-04-30T09:51:11Z Aca 108187 42586431 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Crnogorski alaj barjak.png|mini|Crnogorski alaj-barjak s inicijalima kralja Nikole I]] {{TOCright}} '''Alaj-barjak''' je bila [[državna zastava]] [[Crna Gora|Crne Gore]] do [[1918.]] godine.<ref>Web stranica Narodnog muzeja Crne Gore: "Muzej raspolaže i sa kolekcijom crnogorskih ratnih zastava (alaj barjak i četna)".</ref> Najprije je crnogorski alaj-barjak bio krstaš-barjak, a promijenjen je u doba kneza [[Danilo I Petrović-Njegoš|Danila I Petrovića]] ([[1851]]–[[1860]]). Umjesto bijeloga krsta na crvenom polju imao je zeleni krst i bio je u upotrebi od 1854. do 1858. godine. Od 1858. crnogorski alaj-barjak je bio crvenoj podlozi, umjesto krsta, na sredini je imao [[Dvoglavi orao|dvoglavoga bijeloga orla]] u poletu. Iznad dvoglavoga orla nalazila se kruna, ispod orla zlatni lav u hodu, a na grudima su orla bili inicijali Danila I. (ćirilično Д.I.). Godine [[1858.]] ustanovljena je i titula alaj-barjaktara crnogorske vojske, a tu je funkciju prvi vršio Mašo Mijatov Kustudija iz [[pleme]]na [[Njeguši]], koji je nosio barjak u [[Bitka na Grahovcu|bitci na Grahovcu]]. Alaj barjaktari su birani iz redova najpoznatijih i najhrabrijih vojnika u Crnoj Gori. Oblik crnogorskog alaj-barjaka, osim monarhovih inicijala (ćirilično H.I. po kralju [[Nikola I. Petrović Njegoš|Nikoli I]]) na grudima dvoglavoga orla, nije se mijenjala do konca postojanja [[Kraljevina Crna Gora|Kraljevine Crne Gore]]. == Reference == {{reflist}} == Povezani članici == * [[Zastava Crne Gore]] * [[Crnogorski državni grbovi do 1921.]] * [[Grb Crne Gore]] * [[Crnogorska odličja do 1921.]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Coats of arms of Montenegro}} * [http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm Narodni muzej Crne Gore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180202014708/http://www.mnmuseum.org/MKNmn.htm |date=2018-02-02 }} * [http://www.njegos.org/symbols/vojne.htm Vojne Zastave Crne Gore] * [http://forum.cafemontenegro.com/showthread.php?t=7487 Dr. Danilo Radojević o crnogorskim zastavama kroz historiju (iz knjige ''"Crnogorci na limesu"'', Podgorica 1999.g.] {{Grbovi Evrope}} [[Kategorija:Crna Gora]] [[Kategorija:Grbovi]] 4mbuf9h6qhjcv7it8d0kl3atq0b3f1e USS Carl Vinson (CVN-70) 0 252546 42586303 42482312 2026-04-29T18:00:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586303 wikitext text/x-wiki {{Infookvir brod |ime broda = USS Carl Vinson (CVN-70) |slika broda = [[Datoteka:Uss_carl_vinson_cvn-70.jpg|300px]] |opis slike = Nosač aviona USS Carl Vinson (CVN-70) |država pripadnosti = {{flag|SAD}} |zastava broda = [[Datoteka:Flag of the United States.svg|75px]] |imenjak = [[Carl Vinson]] |klasa broda = [[Nosači zrakoplova klase Nimitz|Klasa Nimitz]] |naručitelj broda = [[SAD]] |brodogradilište = Northrup Grumman Newport News |kobilica položena = [[11. 10.]] [[1975.]] |porinuće = [[15. 3.]] [[1980.]] |kum broda = Carl Vinson |brod nabavljen = |stavljen u službu = [[13. 3.]] [[1982.]] |povučen iz službe = |ponovno stavljen u službu = |ponovno stavljen izvan službe = |izvan službe = <!--privremeno--> |preimenovan = |reklasificiran = |preinake = |zapljenjen = |status = u službi |matična luka = [[pomorska baza|mornaričko]]-zračna baza North Island, [[San Diego]], [[Kalifornija]] |istisnina = 101.300 tona prazan <br /> 113.500 tona pun<ref>Polmar, Norman: "The Naval Institute guide to the ships and aircraft of the U.S. fleet", 2004., Naval Institute Press, 112. str. {{ISBN|978-1-59114-685-8}}.</ref> |dužina broda = 332,8 m<br />317 m (vodena linija) |širina broda = 76,8 m<br />40,8 m (vodena linija) |visina = |gaz = 11,3 m<br />12,5 m (max.) |pogon = 2 × Westinghouse A4W [[Nuklearni reaktor|nuklearna reaktora]]<br />4× [[Parna turbina|parne turbine]]<br />4× shaftova |brzina = 30+ čvorova (56+ km/h) |doplov = neograničen, do 20 godina služenja bez punjenja |izdržljivost = |dubina zarona = |brodski čamci = |kapacitet = <!--npr. tereta--> |posada = |trupe = <!--kod vojnih brodova--> |radari = AN/SPS-48E 3-D (zračni radar)<br />AN/SPS-49(V)5 2-D (zračni radar)<br />AN/SPQ-9B (radar za traženje meta)<br />AN/SPN-46 (radari za kontrolu zračnog prometa)<br />AN/SPN-43C (radar za kontrolu zračnog prometa)<br />AN/SPN-41 (radari za slijetanje aviona na nosač)<br />4× Mk 91 NSSM (sustavi za navođenje)<br />4× Mk 95 (radari) |elektronika = SLQ-32A(V)4<br />SLQ-25A Nixie |naoružanje = 2 × Mk 57 Mod3 Sea Sparrow (lanseri)<br />2× RIM-116 (rakete)<br />3× Phalanx CIWS (topovi) |streljivo = |oklop = nepoznat |avioni = 90 aviona i helikoptera |zrakoplovna oprema = <!--za nosače aviona--> |geslo = Vis Per Mare<br />([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Snaga mora) |nadimak = Starship Vinson<br />The Gold Eagle<br />San Francisco's Own<br />America's Favorite Carrier<br />Chuckie V<br />U.S.S. Chuck Wagon<br />The Carl Prison<br />Cell Block 70 |počasti = Vidi ''[[USS Carl Vinson (CVN-70)#Nagrade CVN-70|nagrade CVN-70]]'' |napomene = }} '''USS Carl Vinson (CVN-70)''' je treći [[SAD|američki]] [[nosač aviona]] iz [[Nosači aviona klase Nimitz|klase Nimitz]]. Nazvan je po američkom demokratskom političaru [[Carl Vinson|Carlu Vinsonu]] iz [[Georgia|Georgije]], prvom američkom [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|kongresniku]] s preko 50 godina rada u Zastupničkom domu SAD-a. Jedan od nadimaka ovog nosača aviona je "Golden Eagle" ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Zlatni orao). == Grb nosača aviona == Na [[grb]]u nosača aviona Carl Vinson nalazi se [[orao]] raširenih krila koji kljunom drži žuti transparent na kojem je na [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] napisano: VIS PER MARE ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Snaga mora).<ref name="Carl Vinson">{{Cite web |title=CVN-70 |url=http://www.cvn70.navy.mil/ |access-date=2013-12-05 |archive-date=2008-04-10 |archive-url=https://web.archive.org/web/20080410002423/http://www.cvn70.navy.mil/ |dead-url=yes }}</ref> Orao leti ispred stiliziranog modrog slova '''V''' koje asocira na prvo slovo [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|kongresnika]] Carla Vinsona po kojemu je nosač dobio ime. To slovo ujedno i aludira na prednji trup nosača zrakoplova ako ga se gleda sprijeda. == Strike Group 1 == U oktobru [[2009.]] američka mornarica je najavila da će Carl Vinson ući u sastav novoosnovane jedinice Strike Group 1 sa sjedištem u [[Kalifornija|kalifornijskoj]] [[pomorska baza|mornaričko]]-zračnoj bazi Norfolk u [[San Diego, Kalifornija|San Diegu]].<ref>[http://www.military.com/news/article/navy-news/navy-establishes-carrier-strike-group-1.html?ESRC=navy-a.nl Navy Establishes Carrier Strike Group 1]</ref> Nosač je pod zapovjedništvom [[Kapetan bojnog broda|kapetana]] Bruce H. Lindseyja otplovio u Norfolk [[12. 4.]] [[2010.]]<ref>Wilson, Patrick, "Carrier Carl Vinson To Leave Tuesday For San Diego", Norfolk Virginian-Pilot</ref> == Dizajn i konstrukcija == {{Glavni|Nosači zrakoplova klase Nimitz}} Kobilica ovog [[Kapitalni brod|kapitalnog broda]] je položena [[11. 10.]] [[1975.]] u [[Brodogradilište|brodogradilištu]] Northrop Grumman Newport News dok je porinuće i svečano krštenje broda izvršeno [[15. 3.]] [[1980.]] Kongresnik [[Carl Vinson]] je postao prva osoba u historiji američke ratne mornarice koji je dobio čast da svjedoči porinuću broda. Nakon testiranja na moru, nosač je predan američkoj mornarici [[26. 2.]] [[1982.]], dok je [[13. 3.]] [[1982.]] uveden u službu. == Historija nosača aviona == === 1980-e === Carl Vinson uveden je u službu američke ratne mornarice [[13. 3.]] [[1982.]] godine a nosačem je zapovijedao [[Kapetan bojnog broda|kapetan]] Richard L. Martin. Među prisutnima bili su zapovjednik mornaričkih operacija, admiral Thomas B. Hayward, ministar pomorstva John F. Lehman, senator John Tower i Molly Snead, sponzor broda. Nakon odobrenja da služi kao nosač aviona, USS Carl Vinson je postao jedan od najmodernijih brodova američke mornarice. Uslijedila su brojna razdoblja na moru u kojima su se obavljale pomorske vježbe na američkoj istočnoj obali.<ref name="Carl Vinson"/> Carl Vinson je otplovio u luku Norfolk [[1. 3.]] [[1983.]] s 15. zračnim krilom (namijenjenim radu na nosaču aviona) a nakon toga je uslijedilo osmomjesečno kruising putovanje po svijetu, nakon kojeg je nosač [[28. 10.]] [[1983.]] uplovio u [[Kalifornija|kalifornijsku]] mornaričko-zračnu luku Alameda, svoj novi dom.<ref name="Carl Vinson"/> CVN-70 je sudjelovao na vojnoj vježbi RIMPAC [[1984.]] godine, prije nego što je [[14. 10.]] [[1984.]] razmješten na zapadni [[Pacifički ocean|Pacifik]]. Od januara do aprila [[1985.]] nosač je proveo 107 dana u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]]. Tokom operacija na [[Japansko more|Japanskom moru]] [[SSSR|sovjetske]] [[Podmornica|podmornice]] [[Podmornice klase Charlie|klase Charlie]] uplovile su u [[Indijski ocean]].<ref>{{Cite web |title=1985 COMMAND HISTORY |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1985.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-10-26 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121026115336/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1985.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosaču aviona je [[1985.]] godine uručena nagrada Meritorious Unit Commendation za operacije obavljene u razdoblju od novembra 1984. do maja 1985. godine. Također, u februaru 1985. Carlu Vinsonu je dodijeljena i memorijalna nagrada Vice Admiral James H. Flatley Memorial Safety Award za operativnu spremnost i zračnu sigurnost 1984. godine. Carl Vinson i 15. zračno krilo su [[12. 8.]] [[1986.]] otplovili na zapadni [[Pacifički ocean|Pacifik]] čime je CVN-70 postao prvi moderni američki [[nosač aviona]] koji je operirao u [[Beringovo more|Beringovom moru]]. U januaru [[1987.]] nakon opsežnih operacija u [[Indijski ocean|Indijskom oceanu]] i sjeveru [[Arapsko more|Arapskog mora]], Carl Vinson je još jednom otplovio u [[Beringovo more]], prije vraćanja u bazu Alameda.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1987. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1987.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-11-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20111125074330/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1987.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosač aviona je krajem [[1980-ih]] sudjelovao u operaciji Earnest Will kao pratnja američkim [[tanker]]ima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Carl Vinson se vratio u [[SAD]] [[16. 12.]] [[1988.]] godine te je nagrađen momerijalnom nagradom Admiral Flatley Memorial Award za zračnu sigurnost. Dana [[18. 9.]] [[1989.]] nosač je otplovio u luku Alameda kako bi sudjelovao na vježbi PACEX, najvećoj mirnodopskoj pomorskoj vježbi od [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Tijekom vježbe, Carl Vinson je operirao na području [[Beringovo more|Beringovog mora]] i [[Aleutski otoci|Aleutskih otoka]], a na kraju je predvodio tri zajedničke operacije na [[Japansko more|Japanskom moru]] i [[Pacifički ocean|Pacifičkom oceanu]]. Takođen, nosač je uplovio i u [[Južna Koreja|južnokorejsku]] luku [[Busan|Pusan]] te se nakon toga vratio u svoju luku Alameda ubrzo nakon razornog Loma Prieta potresa u [[Zaljevsko područje San Francisca|zaljevskom području San Francisca]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1988. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1988.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103191953/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1988.pdf |dead-url=yes }}</ref> === 1990-e === U februaru [[1990.]] godine izvršena je posljenja implementacija nosača s vojnim avionima [[A-7 Corsair]]. Nosač je vraćen u matičnu luku Alameda [[9. 8.]] [[1990.]] Carl Vinson je [[22. 9.]] [[1990.]] uplovio u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Bremerton kako bi obavio 28-mjesečni kompletni remont. Također, nosaču je te godine dodijeljena nagrada Battle Efficiency Award.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1990. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1990.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192013/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1990.pdf |dead-url=yes }}</ref> Dana [[17. 2.]] [[1994.]] nosač je s 4. zračnim krilom krenuo u [[Perzijski zaljev]] kako bi bio podrška u operaciji Southern Watch. Carl Vinson vratio se u luku Alameda [[17. 8.]] [[1994.]] godine te je primio svoju treću po redu nagradu Admiral Flatley Award za zračnu sigurnost. [[Datoteka:A-7B US NavRes CVN-70 1982.jpeg|mini|250px|desno|Dva A-7 Corsair prije polijetanja s CVN-70.]] [[1995.]] je na [[satelit]]skom [[TV]] kanalu [[Discovery Channel]] prikazana epizoda: "Carrier: Fortress at Sea" ([[Srpskohrvatski jezik|sh.]] Nosač: Tvrđava na moru) koja se bavila temom polugodišnjeg putovanja CVN-70 do [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]] i natrag. Od [[26. 8.]] do [[3. 9.]] [[1995.]] Carl Vinson je sudjelovao u vojnoj vježbi Exercise Ke Koa kao i prigodnoj ceremoniji u spomen kraju [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]] na [[Pacifički ocean|Pacifiku]]. Tokom te ceremonije američki predsjednik [[Bill Clinton]] je posjetio nosač aviona na [[Havaji]]ma. Također, u sklopu prigodne svečanosti, s nosača je lansirano 12 aviona iz ere [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1994. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1994.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192027/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1994.pdf |dead-url=yes }}</ref> Nosač je [[14. 5.]] [[1996.]] zajedno s 14. zračnim krilom ponovo raspoređen u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] opet kao podrška operacijama Southern Watch i Desert Strike. Carl Vinson također je sudjelovao i na vježbi Rugged Nautilus prije nego što se vratio u matičnu luku Alameda [[14. 11.]] [[1996.]] godine. Zatvaranjem pomorsko-zračne baze Alameda, brod je [[17. 1.]] [[1997.]] prebačen u Bremerton (savezna država [[Washington (savezna država)|Washington]]) kao svoju novu baznu luku gdje je Carl Vinson postao posljednji nosač aviona koji je koristio zrakoplove [[A-6 Intruder]].<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1996. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1996.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192039/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1996.pdf |dead-url=yes }}</ref> Godine [[1998.]] CVN-70 je sudjelovao na vojnoj vježbi RIMPAC zajedno s 11. zračnim krilom prije nego što je poslan u [[Perzijski zaljev]] u kojem su avioni s tog nosača [[19. 12.]] [[1998.]] sudjelovali u zračnim udarima kao podrška operacijama Desert Fox i Southern Watch. Zračni udari nastavili su se i u martu [[1999.]] godine. U julu [[1999.]] Carl Vinson je stavljen na suhi vez u mornaričkom brodogradilištu Puget Sound na 11 mjeseci na što je američka ratna mornarica potrošila 230 milijuna [[Američki dolar|USD]] na nadogradnju broda. Post-nadogradnja nastavljena je i u [[2000.]] godini.<ref>{{Cite web |title=CVN-70 / 1998. |url=http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1998.pdf |access-date=2013-12-05 |archive-date=2012-11-03 |archive-url=https://web.archive.org/web/20121103192106/http://www.history.navy.mil/shiphist/c/cvn-70/1998.pdf |dead-url=yes }}</ref> === 2000-e === [[Datoteka:F-14over USS Carl Vinson CVN-70.jpg|mini|250px|desno|[[F-14 Tomcat]] iznad Carla Vinsona]] Dana [[23. 7.]] [[2001.]] Carl Vinson je s 11. zračnim krilom otplovio ponovo u [[Perzijski zaljev]] kao potpora operaciji Southern Watch. To se iznenada promijenilo [[11. 9.]] [[2001.]] godine tokom [[Terorizam|terorističkog]] napada na zgrade [[WTC|WTC-a]], kada je brod plovio oko [[Indija|Indije]]. Kao odgovor na teroristički napad na američkom tlu, Carl Vinson je promijenio smjer te otplovio prema sjeveru [[Arapsko more|Arapskog mora]] gdje je [[7. 10.]] [[2001.]] godine započeo s prvim nizom zračnih napada kao podrška operaciji Enduring Freedom.<ref>[http://www.cnn.com/SPECIALS/2001/trade.center/deployment.map/vinson.html USS Carl Vinson]</ref> Kroz 72 dana, 11. borbeno krilo na nosaču aviona je izvršilo 4.000 borbenih letova u ratu protiv terorizma zbog čega je nosač aviona dobio ekspedicijsko odličje zbog sudjelovanju u globalnom anti-terorističkom ratu (Battle Efficiency Award). Sredinom decembra, Carl Vinson je započeo s povratkom u matičnu luku. U međuvremenu je za Božić stao u [[singapur]]skoj [[pomorska baza|mornaričkoj bazi]] Changi, a u [[SAD]] je stigao [[23. 1.]] [[2002.]] godine. U aprilu iste godine brod je bio na remontu te je isplovio u septembaru s ciljem testiranja. Za to vrijeme je na nosaču instalirano nekoliko novih operativnih sustava dok su letna paluba i katapultovi u potpunosti obnovljeni. Renovirane su i brojne prostorije te su drastično poboljšani radni i životni uvjeti posade. Dovršetak održavanja / remonta obavljen je u rekordnom razdoblju.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913121934/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=3486 |deadurl=yes }}</ref> U januaru [[2003.]] obavljene su jednomjesečne pripreme s 9. zračnim krilom. Zbog početka operacije Iraqi Freedom, nosač aviona je stavljen u uporabu na neodređeno vrijeme. Nakon devet mjeseci, Carl Vinson se u septembru 2003. napokon vratio u Bremerton ([[15. 9.]] [[2003.]]).<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=9520 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913121006/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=9520 |dead-url=yes }}</ref> Od januara 2003. do septembra 2003. nosač je uplovio u luke [[Havaji|Havaja]], [[Guam]]a, [[Južna Koreja|Južne Koreje]], [[Japan]]a, [[Australija|Australije]], [[Hong Kong]]a i [[Singapur]]a.<ref>[http://www.navysite.de/cvn/cvn70deploy.htm Deployments of USS CARL VINSON]</ref> Carl Vinson sudjelovao je i u Foal Eagle, godišnjoj mješovito-zajedničkoj vojnoj vježbi s korejskom vojskom na [[Južna Koreja|južnokorejskom]] teritoriju. Na natjecanju iz [[2004.]] CVN-70 je osvojio nagradu Marjorie Sterrett Battleship Fund Award koja se dodjeljuje najspremijem bojnom brodu iz američke pacifičke flote. Nosač aviona Carl Vinson je u januaru [[2005.]] otišao u Bremerton zajedno s 9. zračnim krilom zbog šestomjesečne implementacije, uključujući i nekoliko mjeseci u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]] kao podrška vojnoj operaciji Iraqi Freedom.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18266 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913124403/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18266 |dead-url=yes }}</ref> Uz to, CVN-70 je imao značajnija krstarenja u luke [[Singapur]]a, [[Guam]]a, [[Bahrein]]a, [[Ujedinjeni Arapski Emirati|UAE-a]], [[Grčka|grčkog]] [[Rodos]]a i [[portugal]]skog [[Lisabon]]a.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=16624 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-09-13 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090913124008/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=16624 |dead-url=yes }}</ref> Krstarenja su završila [[31. 7.]] [[2005.]] ulaskom u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Norfolk.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913124458/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19460 |deadurl=yes }}</ref> === Remont i punjenje gorivom 2005. === U novembru [[2005.]] Carl Vinson je postao treći nosač iz [[Nosači zrakoplova klase Nimitz|klase Nimitz]] koji je prošao proces kompletnog remonta i punjenja gorivom. Cijeli proces je trajao 36 mjeseci.<ref>{{Cite web |title=USS Carl Vinson Arrives in Norfolk |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19433 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2007-07-17 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070717201642/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=19433 |deadurl=yes }}</ref> Nosač je u maju [[2007.]] odveden na suhi vez [[Brodogradilište|brodogradilišta]] Northrop Grumman Newport News koje je i izgradilo Carla Vinsona.<ref>{{Cite web |title=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2009-09-13 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090913115727/http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=29893 |deadurl=yes }}</ref> Završetkom punjenja goriva, nosač aviona je poslan na probno testiranje na more [[28. 6.]] [[2009.]] te je vraćen u [[pomorska baza|mornaričku bazu]] Norfolk [[1. 7.]] [[2009.]]<ref>[http://www.navysite.de/cvn/cvn70hist.htm USS Carl Vinson (CVN 70) - History]</ref> U sastav flote američke mornarice CVN-70 je natrag uveden [[11. 7.]] [[2009.]] nakon uspješnog završetka testiranja nosača na moru.<ref>{{Cite web |title=Navy Accepts Re-Delivery of USS Carl Vinson |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=46944 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-07-18 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090718144030/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=46944 |dead-url=yes }}</ref> U oktobru [[2009.]] godine Carl Vinson je na četiri mjeseca vraćen u brodogradilište Northrup Grumman Newport News zbog održavanja potrebnog za nadolazeći tranzit na [[Pacifički ocean|Pacifik]] u proljeće sljedeće godine.<ref name="Navy">[http://www.navytimes.com/news/2009/10/navy_strike_group_100109w/ http://www.navytimes.com/news/2009/10/navy_strike_group_100109w/]</ref> Početkom [[2010.]] ovaj [[kapitalni brod]] je poslan na tranzit oko [[Južna Amerika|Južne Amerike]]<ref name="Navy"/> kako bi došao do svog novog doma, [[pomorska baza|mornaričko]]-zračne baze North Island (u [[Kalifornija|kalifornijskom]] [[San Diego|San Diegu]]). Ova [[pomorska baza|mornarička baza]] ujedno je i dom nosačima [[USS Nimitz (CVN-68)|Nimitz (CVN-68)]] i [[USS Ronald Reagan (CVN-76)|Ronald Reagan (CVN-76)]].<ref>{{Cite web |url=http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=10675 |title=Archive copy |access-date=2013-12-05 |archive-date=2009-05-09 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090509031129/http://www.defenselink.mil/releases/release.aspx?releaseid=10675 |url-status=dead }}</ref> === 2010-e === [[Datoteka:USS Bunker Hill action DVIDS258434.jpg|mini|250px|desno|USS Carl Vinson u formaciji s raketnom krstaricom [[USS Bunker Hill (CG-52)|USS Bunker Hill]] i fregatom ARA Gómez Roca tokom zajedničkih američko-argentinskih vojnih vježbi 2010. godine.]] Dana [[12. 1.]] [[2010.]] godine nekoliko sati nakon [[potres]]a na [[Haiti]]ju, nosaču Carlu Vinsonu je naređeno da se premjesti sa svojeg trenutnog položaja na sjeveru [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]] na [[Haiti]] kako bi u sklopu operacije Unified Response pomogao napaćenom haićanskom narodu. Nakon što su primljene zapovijedi američkog južnog zapovjedništva ([[Engleski jezik|eng.]] USSOUTHCOM), Carl Vinson je nastavio put na [[Florida|floridski]] Mayport gdje su američki brodovi natovareni sa [[helikopter]]ima i drugom opremom za pomoć Haitiju. Brodovi su stigli u [[Port-au-Prince]] [[15. 1.]] [[2010.]]<ref>[http://www.navytimes.com/news/2010/01/navy_vinson_haiti_update_011310w/ http://www.navytimes.com/news/2010/01/navy_vinson_haiti_update_011310w/]</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=50498 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629192543/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=50498 |dead-url=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.bymnews.com/news/newsDetails.php?id=64686 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2018-04-02 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180402035756/http://www.bymnews.com/news/newsDetails.php?id=64686 |dead-url=yes }}</ref> Uloga CVN-70 je bila pružanje [[Medicina|medicinske]] pomoći i davanje viška desalinizirane vode iz zaliha nosača aviona.<ref>{{Cite web |title=The Post-Quake Water Crisis: Getting Seawater to the Haitians |url=http://news.yahoo.com/s/time/20100119/wl_time/02880419533791953494195458400 |access-date=2010-01-21 |archivedate=2010-01-21 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100121165921/http://news.yahoo.com/s/time/20100119/wl_time/02880419533791953494195458400 |deadurl=no }}</ref> U martu [[2010.]] godine tokom tranzita po [[Južna Amerika|Južnoj Americi]], CVN-70 je održao zajedničku vojnu vježbu s brodovima [[Argentina|argentinske]] mornarice.<ref>{{Cite web |title=Argentina-United States in joint exercise |url=http://www.abma-usn.org/index.php?option=com_content&view=article&id=76:argentina-united-states-in-joint-exercise&catid=1:latest-news&Itemid=50 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2011-05-14 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110514220101/http://www.abma-usn.org/index.php?option=com_content&view=article&id=76%3Aargentina-united-states-in-joint-exercise&catid=1%3Alatest-news&Itemid=50 |deadurl=yes }}</ref><ref>{{Cite web |title=Carl Vinson Unites with Argentina for Southern Seas 2010 |url=http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=51798 |access-date=2013-12-05 |archive-date=2011-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20110629205528/http://www.navy.mil/search/display.asp?story_id=51798 |dead-url=yes }}</ref> Dana [[12. 4.]] [[2010.]] nosač je stigao do svojeg novog doma, [[pomorska baza|mornaričke baze]] North Island u [[Kalifornija|kalifornijskom]] [[San Diego|San Diegu]].<ref>[http://www.navytimes.com/news/2010/04/navy_vinson_home_041210w/ Carrier Carl Vinson home at North Island]</ref> Dana [[30. 11.]] [[2010.]] su u North Islandu održane trotjedne vježbe nosača Carla Vinsona i američkog 17. zračnog krila. == Zapovjednici CVN-70 == {| class="wikitable" !colspan="4"|Zapovjednici CVN-70<ref>{{Cite web |title=USS CARL VINSON (CVN-70): Commanding Officers |url=http://www.navsource.org/archives/02/70co.htm |access-date=2013-12-05 |archive-date=2013-10-22 |archive-url=https://web.archive.org/web/20131022180431/http://www.navsource.org/archives/02/70co.htm }}</ref> |- !Rang!!Ime zapovjednika!!Početak zapovjedništva!!Kraj zapovjedništva |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Richard Lee Martin||[[13. 3.]] [[1982.]]||[[30. 7.]] [[1983.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Thomas Alexander Mercer||[[30. 7.]] [[1983.]]||[[20. 3.]] [[1986.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||George Donoghue O'Brien Jr.||[[20. 3.]] [[1986.]]||[[14. 4.]] [[1989.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Doyle John Borchers II.||[[14. 4.]] [[1989.]]||[[28. 3.]] [[1992.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||John Scott Payne||[[28. 3.]] [[1992.]]||[[7. 10.]] [[1994.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Larry Clifford Baucom||[[7. 10.]] [[1994.]]||[[29. 1.]] [[1997.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||David Mark Crocker||[[29. 1.]] [[1997.]]||[[8. 11.]] [[1999.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Bruce Weid Clingan||[[8. 11.]] [[1999.]]||[[6. 10.]] [[2001.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Richard Burton Wren||[[6. 10.]] [[2001.]]||[[14. 5.]] [[2004.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Kevin Michael Donegan||[[14. 5.]] [[2004.]]||[[5. 10.]] [[2006.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Walter Edward Carter Jr.||[[5. 10.]] [[2006.]]||[[7. 7.]] [[2009.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Bruce Hicks Lindsey||[[7. 7.]] [[2009.]]||[[2. 12.]] [[2011.]] |- |[[Kapetan bojnog broda|Kapetan]]||Kent David Whalen||[[2. 12.]] [[2011.]]|| – |} == Nagrade CVN-70 == Carl Vinson dobitnik je brojnih nagrada, uključujući: * Battle Efficiency Award: 1990., 1996., 1998., 2001., 2004.<ref>{{Cite web |title=www.news.navy.mil/ |url=http://www.news.navy.mil/search/display.asp?story_id=18045 |access-date=2013-12-05 |archivedate=2013-07-23 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6IKkIqNqr?url=http://www.navy.mil/submit/display.asp?story_id=18045 |deadurl=yes }}</ref> * Meritorious Unit Commendation: 1985., 1995., 1996., 1999. * Navy Unit Commendation: 1998., 2001. * Vice Admiral James H. Flatley Memorial Safety Award: 1985., 1988., 1994., 1996. * Marjorie Sterrett Battleship Fund Award: 2004. == CVN-70 u popularnoj kulturi == Nosač aviona CVN-70 odnosno Carl Vinson prikazan je u filmu [[Iza neprijateljskih linija]] u kojem [[Gene Hackman]] tumači [[admiral]]a tog nosača, a [[Owen Wilson]] mladoga pilota mornaričkog lovca [[F/A-18 Super Hornet]] kojeg je [[Srbija|srpska]] [[protuzračna obrana]] oborila na demilitaliziranom području iznad [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]. Film je djelomično baziran događajima iz [[Incident kod Mrkonjić Grada|incidenta kod Mrkonjić Grada]]. Cjelokupni eksterijer nosača broda snimljen je na CVN-70, dok je interijer broda osim na Carlu Vinsonu snimljen i na nosaču [[CVN-64]].<ref>[http://findarticles.com/p/articles/mi_pnav/is_200111/ai_1257388691/ Behind Enemy Lines - Showcases NAS North Island]</ref> == Izvori == {{izvori|2}} == Vanjske veze == {{Commonscat|USS Carl Vinson (CVN-70)}} * [http://www.cvn70.navy.mil/ Službena web stranica nosača aviona Carl Vinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080410002423/http://www.cvn70.navy.mil/ |date=2008-04-10 }} * [http://www.navysite.de/cvn/cvn70.html Neslužbena web stranica nosača aviona Carl Vinson] * [http://www.navsource.org/archives/02/70.htm USS Carl Vinson] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120511032101/http://www.navsource.org/archives/02/70.htm |date=2012-05-11 }} * [http://www.maritimequest.com/warship_directory/us_navy_pages/aircraft_carriers/uss_carl_vinson_cvn_70_page_1.htm Foto galerija CVN-70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120920030818/http://www.maritimequest.com/warship_directory/us_navy_pages/aircraft_carriers/uss_carl_vinson_cvn_70_page_1.htm |date=2012-09-20 }} * [http://www.gearadrift.com/navy-forums/index.php Neslužbeni mornarički forum zaposlenika na CVN-70] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070202003322/http://www.gearadrift.com/navy-forums/index.php |date=2007-02-02 }} * [http://www.uscarriers.net/cvn70history.htm Historija Carla Vinsona] {{Klasa Nimitz}} {{DEFAULTSORT:Carl Vinson (CVN-70)}} [[Kategorija:Brodovi 1980.]] [[Kategorija:Nosači aviona klase Nimitz]] pxocrap7t2bh602eix48hdm29vd0uge Korisnik:Duma/U radu5 2 252974 42586409 42586220 2026-04-30T05:53:30Z Duma 16555 42586409 wikitext text/x-wiki Termin '''evolutivna zamka''' zadržao je nekoliko definicija povezanih s različitim [[biologija|biološkim disciplinama]]. == Evolucijska biologija == Within [[evolutionary biology]], this term has been used sporadically to refer to situations in which a pre-existing (and presumably well adapted and successful) trait has become obsolete or maladaptive ([[evolutionary mismatch]]) due to changing biophysical or social environments but [[evolution|evolved]] complex behavioral decision-making rules ("Darwinian algorithms") accumulated by prior adaptations now preclude any effective re-adaptation — as [[organism]]s can only modify upon or "patch up" existing traits (which essentially have become inherited "baggage") rather than [[devolution (biology)|devolving]], removing or "redesigning" a trait (i.e. [[Dollo's law of irreversibility]]) — leaving the species hosting the trait struggling to keep up with [[natural selection]] and thus vulnerable to competitive disadvantage, [[extirpation]] or even [[extinction]]. In the 1991 [[BBC]] lecture series ''[[Growing Up in the Universe]]'', British evolutionary biologist [[Richard Dawkins]] once [[analogy|analogize]]d the concept to that of a [[mountaineer]] blindly climbing up (because "evolution has no foresights") while not allowed to turn back downhill, ended up being trapped on one [[summit]] and thus cannot go anywhere else higher. == Ekologija == Within [[Ethology|behavioral]] and [[ecological]] sciences, evolutionary traps occur when rapid [[environmental change]] triggers organisms to make maladaptive behavioral decisions.<ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue= 10|pages=478–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6}}</ref> Organisms are prone to make inappropriate choices when an environment changes suddenly because the evolved Darwinian algorithms (decision rules) that underlie behavioral choices are only as complex as is necessary to yield adaptive outcomes under normal circumstances, and not so complex as to cover unforeseen experimentally- or human-created contingencies. An evolutionary trap occurs in any situation where a sudden anthropogenic change in the environment causes an organism to make a decision that normally (in the environment in which the organism evolved) would have been adaptive, but now results in a maladaptive outcome, although better alternatives are still available. Evolutionary traps may take place within any type of behavioral context (e.g. mate selection, food choice, timing of migration and breeding, nest-site selection).<ref name=schlaepfer02/> Witherington<ref name=witherington97>{{cite book |last=Witherington |first=B.E. |editor=Clemons, J.R. |editor2=Bucholz, R. |title=Behavioral approaches to conservation in the wild |year=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58054-4 |pages=[https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 303–328] |chapter=The problem of photopollution for sea turtles and other nocturnal animals |chapter-url=https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 }}</ref> demonstrates an interesting case of a "navigational trap". Over evolutionary time, hatchling [[sea turtle]]s have evolved the tendency to migrate toward the light of the moon upon emerging from their sand nests. However, in the modern world, this has resulted in them tending to orient towards bright beach-front lighting, which is a more intense light source than the moon. As a result, the hatchlings migrate up the beach and away from the ocean where they exhaust themselves, desiccate and die either as a result of exhaustion, dehydration or predation. The most empirically and theoretically well-understood type of evolutionary trap is the [[ecological trap]]<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=50 |issue= 5|pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gates |first1=J. Edward |last2=Gysel | first2=Leslie W. |title=Avian nest dispersion and fledgling success in field-forest ecotones |journal=Ecology |date=August 1978 |volume=59 |issue=5 |page=871-883 |doi=10.2307/1938540}}</ref> which represents maladaptive [[habitat]] selection behavior. [[Habitat]] selection is an extremely important process in the lifespan of most organisms. That choice affects nearly all of an individual's subsequent choices,<ref name=orians91>{{cite journal |last=Orians |first=G.H. |author2=Wittenberger, J.F. |year=1991 |title=Spatial and temporal scales in habitat selection |journal=American Naturalist |volume=137 |pages=S29–S49 |doi=10.1086/285138 }}</ref> so it may not be particularly surprising the type of evolutionary trap with the best empirical support is the ecological trap. Ecological and evolutionary traps are relatively difficult to detect, and so the small number of demonstrated cases may be the result of a paucity of researchers looking for them coupled with the demanding evidence required to demonstrate their existence.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=Ecology |volume=87 |issue= 5|pages=1075–1085 |url= http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs|doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |issn=0012-9658|url-access=subscription }}</ref> == Povezano == * [[Koizumiranje]] * [[Devolucija (biologija)]] * [[Ekološka zamka]] * [[Evolutivni anahronizam]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Masovno izumiranje]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Mutacijski slom]] == Reference == {{reflist|2}} rdqcdubrh5m5wkbh4zx209u8gwqkj29 42586410 42586409 2026-04-30T06:14:46Z Duma 16555 42586410 wikitext text/x-wiki Termin '''evolutivna zamka''' zadržao je nekoliko definicija povezanih s različitim [[biologija|biološkim disciplinama]]. == Evolucijska biologija == Unutar [[evolutivna biologija|evolutivne biologije]], taj termin se sporadično koristio za označavanje situacija u kojima je postojeća (i vjerovatno dobro prilagođena i uspješna) osobina postala zastarjela ili maladaptivna ([[evolutivna neusklađenost]]) zbog promjenjivih biofizičkih ili društvenih okruženja, ali su [[evolucija|evoluirana]] složena pravila donošenja odluka u ponašanju („Darvinistički algoritmi“) akumulirana prethodnim adaptacijama sada isključivala bilo kakvu efikasnu ponovnu adaptaciju - jer [[organizam|organizmi]] mogu samo modificirati ili "zakrpiti" postojeće osobine (koje su u suštini postale naslijeđeni "prtljag") umjesto da [[Devolucija (biologija)|devoluiraju]], uklanjaju ili "redizajniraju" osobinu (tj. [[Dollov zakon nepovratnosti]]) - ostavljajući vrstu koja je domaćin te osobine da se bori da održi korak s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]] i stoga je ranjiva na konkurentski nedostatak, [[lokalno izumiranje|istrebljenje]] ili čak [[izumiranje]]. U seriji predavanja [[BBC]]-a iz 1991. godine pod nazivom ''[[Growing Up in the Universe|Odrastanje u svemiru]]'', britanski evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] jednom je [[analogija|usporedio]] taj koncept s [[alpinizam|planinar]]om koji se slijepo penje (jer "evolucija nema predviđanja"), pri čemu mu nije dozvoljeno da se vrati nizbrdo; on na kraju ostane zarobljen na jednom [[vrh]]u i stoga ne može ići nigdje drugo. == Ekologija == Within [[Ethology|behavioral]] and [[ecological]] sciences, evolutionary traps occur when rapid [[environmental change]] triggers organisms to make maladaptive behavioral decisions.<ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue= 10|pages=478–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6}}</ref> Organisms are prone to make inappropriate choices when an environment changes suddenly because the evolved Darwinian algorithms (decision rules) that underlie behavioral choices are only as complex as is necessary to yield adaptive outcomes under normal circumstances, and not so complex as to cover unforeseen experimentally- or human-created contingencies. An evolutionary trap occurs in any situation where a sudden anthropogenic change in the environment causes an organism to make a decision that normally (in the environment in which the organism evolved) would have been adaptive, but now results in a maladaptive outcome, although better alternatives are still available. Evolutionary traps may take place within any type of behavioral context (e.g. mate selection, food choice, timing of migration and breeding, nest-site selection).<ref name=schlaepfer02/> Witherington<ref name=witherington97>{{cite book |last=Witherington |first=B.E. |editor=Clemons, J.R. |editor2=Bucholz, R. |title=Behavioral approaches to conservation in the wild |year=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58054-4 |pages=[https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 303–328] |chapter=The problem of photopollution for sea turtles and other nocturnal animals |chapter-url=https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 }}</ref> demonstrates an interesting case of a "navigational trap". Over evolutionary time, hatchling [[sea turtle]]s have evolved the tendency to migrate toward the light of the moon upon emerging from their sand nests. However, in the modern world, this has resulted in them tending to orient towards bright beach-front lighting, which is a more intense light source than the moon. As a result, the hatchlings migrate up the beach and away from the ocean where they exhaust themselves, desiccate and die either as a result of exhaustion, dehydration or predation. The most empirically and theoretically well-understood type of evolutionary trap is the [[ecological trap]]<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=50 |issue= 5|pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gates |first1=J. Edward |last2=Gysel | first2=Leslie W. |title=Avian nest dispersion and fledgling success in field-forest ecotones |journal=Ecology |date=August 1978 |volume=59 |issue=5 |page=871-883 |doi=10.2307/1938540}}</ref> which represents maladaptive [[habitat]] selection behavior. [[Habitat]] selection is an extremely important process in the lifespan of most organisms. That choice affects nearly all of an individual's subsequent choices,<ref name=orians91>{{cite journal |last=Orians |first=G.H. |author2=Wittenberger, J.F. |year=1991 |title=Spatial and temporal scales in habitat selection |journal=American Naturalist |volume=137 |pages=S29–S49 |doi=10.1086/285138 }}</ref> so it may not be particularly surprising the type of evolutionary trap with the best empirical support is the ecological trap. Ecological and evolutionary traps are relatively difficult to detect, and so the small number of demonstrated cases may be the result of a paucity of researchers looking for them coupled with the demanding evidence required to demonstrate their existence.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=Ecology |volume=87 |issue= 5|pages=1075–1085 |url= http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs|doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |issn=0012-9658|url-access=subscription }}</ref> == Povezano == * [[Koizumiranje]] * [[Devolucija (biologija)]] * [[Ekološka zamka]] * [[Evolutivni anahronizam]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Masovno izumiranje]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Mutacijski slom]] == Reference == {{reflist|2}} e4hz2cwiki24cpypm36im73x2fai6dy 42586412 42586410 2026-04-30T06:23:56Z Duma 16555 42586412 wikitext text/x-wiki Termin '''evolutivna zamka''' zadržao je nekoliko definicija povezanih s različitim [[biologija|biološkim disciplinama]]. == Evolucijska biologija == Unutar [[evolutivna biologija|evolutivne biologije]], taj termin se sporadično koristio za označavanje situacija u kojima je postojeća (i vjerovatno dobro prilagođena i uspješna) osobina postala zastarjela ili maladaptivna ([[evolutivna neusklađenost]]) zbog promjenjivih biofizičkih ili društvenih okruženja, ali su [[evolucija|evoluirana]] složena pravila donošenja odluka u ponašanju („Darvinistički algoritmi“) akumulirana prethodnim adaptacijama sada isključivala bilo kakvu efikasnu ponovnu adaptaciju - jer [[organizam|organizmi]] mogu samo modificirati ili "zakrpiti" postojeće osobine (koje su u suštini postale naslijeđeni "prtljag") umjesto da [[Devolucija (biologija)|devoluiraju]], uklanjaju ili "redizajniraju" osobinu (tj. [[Dollov zakon nepovratnosti]]) - ostavljajući vrstu koja je domaćin te osobine da se bori da održi korak s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]] i stoga je ranjiva na konkurentski nedostatak, [[lokalno izumiranje|istrebljenje]] ili čak [[izumiranje]]. U seriji predavanja [[BBC]]-a iz 1991. godine pod nazivom ''[[Growing Up in the Universe|Odrastanje u svemiru]]'', britanski evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] jednom je [[analogija|usporedio]] taj koncept s [[alpinizam|planinar]]om koji se slijepo penje (jer "evolucija nema predviđanja"), pri čemu mu nije dozvoljeno da se vrati nizbrdo; on na kraju ostane zarobljen na jednom [[vrh]]u i stoga ne može ići nigdje drugo. == Ekologija == Unutar [[etologija|bihevioralnih]] i [[ekologija|ekoloških]] nauka, evolutivne zamke se javljaju kada brze [[Promjena okoline|promjene u okolini]] podstaknu organizme da donose neprilagođene bihevioralne odluke.<ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue= 10|pages=478–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6}}</ref> Organizmi su skloni donošenju neprikladnih odluka kada se okolina naglo promijeni jer su evoluirani Darwinovi algoritmi (pravila odlučivanja) koji su u osnovi bihevioralnih izbora složeni samo onoliko koliko je potrebno da se postignu adaptivni ishodi u normalnim okolnostima, a ne toliko složeni da pokriju nepredviđene, eksperimentalno ili ljudski stvorene, kontingencije. Evolutivna zamka se javlja u bilo kojoj situaciji u kojoj iznenadna antropogena promjena u okolini uzrokuje da organizam donese odluku koja bi normalno (u okolini u kojoj se organizam razvio) bila adaptivna, ali sada rezultira neprilagođenim ishodom, iako su bolje alternative i dalje dostupne. Evolutivne zamke mogu se odvijati unutar bilo koje vrste konteksta ponašanja (npr. odabir partnera, izbor hrane, vrijeme migracije i razmnožavanja, odabir mjesta za gnijezdo).<ref name=schlaepfer02/> Witherington<ref name=witherington97>{{cite book |last=Witherington |first=B.E. |editor=Clemons, J.R. |editor2=Bucholz, R. |title=Behavioral approaches to conservation in the wild |year=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58054-4 |pages=[https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 303–328] |chapter=The problem of photopollution for sea turtles and other nocturnal animals |chapter-url=https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 }}</ref> predstavlja zanimljiv slučaj "navigacijske zamke". Tokom evolutivnog vremena, mladunci [[morske kornjače|morskih kornjača]] razvili su tendenciju da migriraju prema svjetlosti mjeseca nakon izlaska iz svojih gnijezda u pijesku. Međutim, u modernom svijetu, to je rezultiralo time da se oni orijentiraju prema jakom svjetlu na plaži, koje je intenzivniji izvor svjetlosti od mjeseca. Usljed toga, mladunci migriraju uz plažu i dalje od okeana, gdje se iscrpljuju, suše i umiru, bilo zbog iscrpljenosti, dehidracije ili predatora. Empirijski i teoretski najrazumljiviji tip evolutivne zamke je [[ekološka zamka]]<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=50 |issue= 5|pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gates |first1=J. Edward |last2=Gysel | first2=Leslie W. |title=Avian nest dispersion and fledgling success in field-forest ecotones |journal=Ecology |date=August 1978 |volume=59 |issue=5 |page=871-883 |doi=10.2307/1938540}}</ref> koja predstavlja maladaptivno ponašanje pri odabiru [[stanište|staništa]]. Odabir staništa je izuzetno važan proces u životnom vijeku većine organizama. Taj izbor utiče na gotovo sve kasnije izbore jedinke,<ref name=orians91>{{cite journal |last=Orians |first=G.H. |author2=Wittenberger, J.F. |year=1991 |title=Spatial and temporal scales in habitat selection |journal=American Naturalist |volume=137 |pages=S29–S49 |doi=10.1086/285138 }}</ref> tako da možda nije naročito iznenađujuće da je vrsta evolutivne zamke s najboljom empirijskom podrškom upravo ekološka zamka. Ekološke i evolutivne zamke je relativno teško otkriti, te stoga mali broj dokazanih slučajeva može biti rezultat nedostatka istraživača koji ih traže, uz zahtjevne dokaze potrebne za dokazivanje njihovog postojanja.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=Ecology |volume=87 |issue= 5|pages=1075–1085 |url= http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs|doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |issn=0012-9658|url-access=subscription }}</ref> == Povezano == * [[Koizumiranje]] * [[Devolucija (biologija)]] * [[Ekološka zamka]] * [[Evolutivni anahronizam]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Masovno izumiranje]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Mutacijski slom]] == Reference == {{reflist|2}} drjdkphims5yt7n334nd67p9mbfbdto 42586421 42586412 2026-04-30T08:01:36Z Duma 16555 42586421 wikitext text/x-wiki '''Ecological traps''' are scenarios in which rapid [[environmental change]] leads organisms to prefer to settle in poor-quality [[habitat]]s. The concept stems from the idea that organisms that are actively selecting habitat must rely on environmental cues to help them identify high-quality habitat. If either the habitat quality or the cue changes so that one does not reliably indicate the other, organisms may be lured into poor-quality habitat. == Pregled == Ecological traps are thought to occur when the attractiveness of a habitat increases disproportionately in relation to its value for survival and reproduction. The result is preference of falsely attractive habitat and a general avoidance of high-quality but less-attractive habitats. For example, [[indigo bunting]]s typically nest in shrubby habitat or broken forest transitions between closed canopy forest and open field. Human activity can create 'sharper', more abrupt forest edges and buntings prefer to nest along these edges. However, these artificial sharp forest edges also concentrate the movement of predators which predate their nests. In this way, Buntings prefer to nest in highly altered habitats where their nest success is lowest.<ref name=weldon05/> While the demographic consequences of this type of maladaptive habitat selection behavior have been explored in the context of the sources and sinks, ecological traps are an inherently behavioral phenomenon of individuals.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=87 |issue=5 |pages=1075–1085 |doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |s2cid=266029513 |issn=0012-9658|url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs |url-access=subscription }}</ref> Despite being a behavioural mechanism, ecological traps can have far-reaching population consequences for species with large dispersal capabilities, such as the grizzly bear (''Ursus arctos'').<ref name=lamb17>{{cite journal |last=Lamb |first=C.T.. |author2=Mowat, G. |author3=McLellan, B.N. |author4=Nielsen, S.E. |author5=Boutin, S. |year=2017 |title=Forbidden fruit: human settlement and abundant fruit create an ecological trap for an apex omnivore |journal=[[Journal of Animal Ecology]] |volume=86 |issue=1 |pages=55–65 |doi=10.1111/1365-2656.12589|pmid= 27677529|doi-access=free |bibcode=2017JAnEc..86...55L }}</ref> The ecological trap concept was introduced in 1972 by Dwernychuk and Boag<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=[[Canadian Journal of Zoology]] |volume=50 |pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 |issue=5 |bibcode=1972CaJZ...50..559D }}</ref> and the many studies that followed suggested that this trap phenomenon may be widespread because of anthropogenic habitat change.<ref name=robertson06/><ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=[[Trends in Ecology and Evolution]] |volume=17 |pages=474–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6 |issue=10 }}</ref><ref name=battin04>{{cite journal |last=Battin |first=J. |year=2004 |title=When good animals love bad habitats: Ecological traps and the conservation of animal populations |journal=[[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] |volume=18 |issue= 6|pages=1482–1491 |doi=10.1111/j.1523-1739.2004.00417.x |bibcode=2004ConBi..18.1482B |s2cid=2383356 }}</ref> As a corollary, novel environments may represent fitness opportunities that are unrecognized by native species if high-quality habitats lack the appropriate cues to encourage settlement; these are known as [[perceptual trap]]s.<ref name=Patten>{{cite journal | last1 = Patten | first1 = M.A. | last2 = Kelly | first2 = J.F. | year = 2010 | title = Habitat selection and the perceptual trap | journal = Ecological Applications | volume = 20 | issue = 8| pages = 2148–56 | doi = 10.1890/09-2370.1 | pmid = 21265448 | bibcode = 2010EcoAp..20.2148P }}</ref> Theoretical<ref name=delibes01>{{cite journal |last=Delibes |first=M. |author2=Gaona, P. |author3=Ferreras, P. |year=2001 |title=Effects of an attractive sink leading into maladaptive habitat selection |journal=[[American Naturalist]] |volume=158 |pages=277–285 |doi=10.1086/321319 |pmid=18707324 |issue=3 |bibcode=2001ANat..158..277D |hdl=10261/50227 |s2cid=1345605 |hdl-access=free }}</ref><!-- Donovan and Thompson 2001, Kokko and Sutherland 2001 --> and empirical studies<ref name=weldon05>{{cite journal |last=Weldon |first=A.J. |author2=Haddad, N.M. |year=2005 |title=The effects of patch shape on Indigo Buntings: Evidence for an ecological trap |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=86 |pages=1422–1431 |doi=10.1890/04-0913 |issue=6 |bibcode=2005Ecol...86.1422W }}</ref><ref name=dwernychuk72/><!-- Robertson and Hutto 2007 --> have shown that errors made in judging habitat quality can lead to population declines or extinction. Such mismatches are not limited to habitat selection, but may occur in any behavioral context (e.g. predator avoidance, mate selection, navigation, foraging site selection, etc.). Ecological traps are thus a subset of the broader phenomena of evolutionary traps.<ref name=schlaepfer02/> As ecological trap theory developed, researchers have recognized that traps may operate on a variety of spatial and temporal [[scale (geography)|scales]] which might also hinder their detection. For example, because a bird must select habitat on several scales (a habitat patch, an individual territory within that patch, as well as a nest site within the territory), traps may operate on any one of these scales.<ref name=misenhelter00>{{cite journal |last=Misenhelter |first=M.D. |author2=Rotenberry, J.T. |year=2000 |title=Choices and consequences of habitat occupancy and nest site selection in sage sparrows |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=81 |pages=2892–2901 |doi=10.1890/0012-9658(2000)081[2892:CACOHO]2.0.CO;2 |issn=0012-9658 |issue=10 }}</ref> Similarly, traps may operate on a temporal scale so that an altered environment may appear to cause a trap in one stage of an organism's life, yet have positive effects on later life stages.<ref name=schlaepfer02/> As a result, there has been a great deal of uncertainty as to how common traps may be, despite widespread acceptance as a theoretical possibility.<ref name=robertson06/> However, given the accelerated rate of ecological change driven by human land-use change, global warming, exotic species invasions, and changes in ecological communities resulting from species loss, ecological traps may be an increasing and highly underappreciated threat to biodiversity. A 2006 review of the literature on ecological traps provides guidelines for demonstrating the existence of an ecological trap.<ref name=robertson06/> A study must show a preference for one habitat over another (or equal preference) and that individuals selecting the preferred habitat (or equally preferred habitat) have lower fitness (i.e., experience lower survival or reproductive success). Since the publication of that paper which found only a few well-documented examples of ecological traps, interest in ecological and evolutionary traps has grown very rapidly and new empirical examples are being published at an accelerating rate. There are now roughly 30 examples of ecological traps affecting a broad diversity of taxa including birds, mammals, arthropods, fish and reptiles. Because ecological and evolutionary traps are still very poorly understood phenomena, many questions about their proximate and ultimate causes as well as their ecological consequences remain unanswered. Are traps simply an inevitable consequence of the inability of evolution to anticipate novelty or react quickly to rapid environmental change? How common are traps? Do ecological traps necessarily lead to population declines or extinctions or is it possible that they may persist indefinitely? Under what ecological and evolutionary conditions should this occur? Are organisms with certain characteristics predisposed to being "trapped"? Is rapid environmental change necessary to trigger traps? Can global warming, pollution or exotic invasive species create traps? Embracing genetic and phylogenetic approaches may provide more robust answers to the above questions as well as providing deeper insight into the proximate and ultimate basis for maladaptation in general{{citation needed|date=September 2008}}<!-- (see Crespi 2000) -->. Because ecological and evolutionary traps are predicted to add in concert with other sources of population decline, traps are an important research priority for conservation scientists. Given the rapid current rate of global environmental change, traps may be far more common than it is realized and it will be important to examine the proximate and ultimate causes of traps if management is to prevent or eliminate traps in the future. == Zagađenje polarizovanom svjetlošću == [[Polarized light pollution]] is perhaps the most compelling and well-documented cue triggering ecological traps.<ref>Horvath et al., in press as of Jan, 2013</ref> Orientation to polarized sources of light is the most important mechanism that guides at least 300 species of [[dragonflies]], [[mayflies]], [[caddisflies]], [[Horse-fly|tabanid flies]], [[diving beetle]]s, [[Heteroptera#.22Waterbug.22|water bugs]], and other [[aquatic insect]]s in their search for the water bodies they require for suitable feeding/breeding habitat and [[oviposition]] sites (Schwind 1991; Horváth and Kriska 2008). Because of their strong linear polarization signature, artificial polarizing surfaces (e.g., asphalt, gravestones, cars, plastic sheeting, oil pools, windows) are commonly mistaken for bodies of water (Horváth and Zeil 1996; Kriska et al. 1998, 2006a, 2007, 2008; Horváth et al. 2007, 2008). Light reflected by these surfaces is often more highly polarized than that of light reflected by water, and artificial polarizers can be even more attractive to polarotactic aquatic insects than a water body (Horváth and Zeil 1996; Horváth et al. 1998; Kriska et al. 1998) and appear as exaggerated water surfaces acting as supernormal optical stimuli. Consequently, dragonflies, mayflies, caddisflies, and other water-seeking species actually prefer to mate, settle, swarm, and oviposit upon these surfaces than on available water bodies. == Povezano == * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Artificijalizacija]] == Bilješke == {{Reflist|2}} == Reference == {{Refbegin|2}} *{{cite journal | doi = 10.1046/j.1365-2540.2000.00746.x | last1 = Crespi | first1 = B.J. | author-link1=Bernard Crespi | year = 2001 | title = The evolution of maladaptation | journal = Heredity | volume = 84 | issue = 6| pages = 623–9 | pmid = 10886377 | s2cid = 25172917 }} *{{cite journal | doi = 10.1016/j.tree.2007.03.014 | last1 = Gilroy | first1 = J.J. | last2 = Sutherland | first2 = W.J. | year = 2007 | title = Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 22 | issue = 7| pages = 351–356 | pmid = 17416438 | bibcode = 2007TEcoE..22..351G }} *{{cite journal | last1 = Horváth | first1 = Gábor | last2 = Kriska | first2 = György | last3 = Malik | first3 = Péter | last4 = Robertson | first4 = Bruce | title = Polarized light pollution: a new kind of ecological photopollution | journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | pages = 317–325 | year = 2009 | doi = 10.1890/080129 | issue = 6 | doi-access = free | bibcode = 2009FrEE....7..317H }} *{{cite journal | doi = 10.1038/379303a0 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Zeil | first2 = J. | year = 1996 | title = Kuwait oil lakes as insect traps | journal = Nature | volume = 379 | issue = 6563| pages = 303–304 | bibcode = 1996Natur.379..303H | s2cid = 4324524 }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s001140050503 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Bernáth | first2 = B | last3 = Molnár | first3 = G. | year = 1998 | title = Dragonflies find crude oil visually more attractive than water: Multiple-choice experiments on dragonfly polarotaxis | journal = Naturwissenschaften | volume = 85 | issue = 6| pages = 292–297 | bibcode = 1998NW.....85..292H | s2cid = 12498964 }} *{{cite journal | doi = 10.1111/j.1365-2427.2007.01798.x | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Kriska | first3 = G | last4 = Wildermuth | first4 = H. | year = 2007 | title = Ecological traps for dragonflies in a cemetery: the attraction of Sympetrum species (Odonata: Libellulidae) by horizontally polarizing black gravestones | journal = Freshwater Biology | volume = 52 | issue = 9| pages = 1700–1709 | bibcode = 2007FrBio..52.1700H }} *{{cite journal | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Horváth | first2 = G | last3 = Andrikovics | first3 = S. | year = 1998 | title = Why do mayflies lay their eggs en masse on dry asphalt roads? Water-imitating polarized light reflected from asphalt attracts Ephemeroptera | journal = J Exp Biol | volume = 201 | issue = Pt 15| pages = 2273–86 | doi = 10.1242/jeb.201.15.2273 | pmid = 9662498 | doi-access = free | bibcode = 1998JExpB.201.2273K }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s00114-008-0345-4 | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Szivák | first3 = I | last4 = Horváth | first4 = G. | year = 2008 | title = Glass buildings on river banks as "polarized light traps" for mass-swarming polarotactic caddis flies | journal = Naturwissenschaften | volume = 95 | issue = 5| pages = 461–467 | pmid = 18253711 | bibcode = 2008NW.....95..461K | s2cid = 40967738 }} *{{cite journal | last1 = Schwind | first1 = R. | year = 1991 | title = Polarization vision in water insects and insects living on a moist substrate | journal = J Comp Physiol A | volume = 169 | issue = 5| pages = 531–540 | doi=10.1007/bf00193544| s2cid = 39440345 }} {{Refend}} == Daljnje čitanje == {{Refbegin|2}} * Caswell, H. 2001. [https://www.sinauer.com/media/wysiwyg/tocs/MatrixPopulationModels2.pdf Matrix population models: Construction, analysis, and interpretation]. 2nd edition. Sinauer. Sunderland, Mass., USA. * {{cite journal | doi = 10.1016/0169-5347(96)10037-9 | last1 = Dias | first1 = P. C. | year = 1996 | title = Sources and sinks in population biology | journal = [[Trends in Ecology and Evolution]] | volume = 11 | issue = 8| pages = 326–330 | pmid = 21237863 | bibcode = 1996TEcoE..11..326D }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3546763 | last1 = Diffendorfer | first1 = J. E. | year = 1998 | title = Testing models of source-sink dynamics and balanced dispersal| journal = [[Oikos (journal)|Oikos]] | volume = 81 | issue = 3| pages = 417–433 | jstor = 3546763 | bibcode = 1998Oikos..81..417D }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF01601953 | last1 = Fretwell | first1 = S. D. | last2 = Lucas | first2 = H. L. Jr. | year = 1969 | title = On territorial behavior and other factors influencing habitat distribution in birds | url = http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.4/3015| journal = [[Acta Biotheoretica]] | volume = 19 | pages = 16–36 | s2cid = 83875137 | url-access = subscription }} * {{cite journal | last1 = Grinnell | first1 = J. | year = 1917 | title = The Niche-Relationships of the California Thrasher | journal = [[The Auk]] | volume = 34 | issue = 4| pages = 427–433 | doi=10.2307/4072271| jstor = 4072271 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/part/86644 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0040-5809(85)90027-9 | last1 = Holt | first1 = R. D. | year = 1985 | title = Population-Dynamics in 2-Patch Environments&nbsp;— Some Anomalous Consequences of an Optimal Habitat Distribution | journal = [[Theoretical Population Biology]] | volume = 28 | issue = 2| pages = 181–208 | bibcode = 1985TPBio..28..181H }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0006-3207(91)90071-G | last1 = Howe | first1 = R. W. | last2 = Davis | first2 = G. J. | last3 = Mosca | first3 = V. | year = 1991 | title = The Demographic Significance of Sink Populations | journal = [[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] | volume = 57 | issue = 3| pages = 239–255 | bibcode = 1991BCons..57..239H }} * {{cite journal | last1 = Hutchinson | first1 = G. E. | year = 1957 | doi=10.1101/SQB.1957.022.01.039 | volume = 22 | pages = 415–427 | journal = Cold Spring Harb Symp Quant Biol | title = Concluding Remarks }} * {{cite journal | doi = 10.1890/03-0508 | last1 = Johnson | first1 = D. M. | year = 2004 | title = Source-sink dynamics in a temporally, heterogeneous environment | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 85 | issue = 7| pages = 2037–2045 | bibcode = 2004Ecol...85.2037J }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF00367958 | pmid = 28310394 | last1 = Keddy | first1 = P. A. | year = 1982 | title = Population Ecology on an Environmental Gradient&nbsp;— Cakile-Edentula on a Sand Dune | journal = [[Oecologia]] | volume = 52 | issue = 3| pages = 348–355 | bibcode = 1982Oecol..52..348K | s2cid = 7778352 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1461-0248.2004.00608.x | last1 = Leibold | first1 = M. A. | last2 = Holyoak | first2 = M. | last3 = Chase | first3 = J. M. | last4 = Hoopes | first4 = M. F. | last5 = Holt | first5 = R. D. | last6 = Shurin | first6 = J. B. | last7 = Law | first7 = R. | last8 = Tilman | first8 = D. | last9 = Loreau | first9 = M. | year = 2004 | title = The metacommunity concept: a framework for multi-scale community ecology | journal = [[Ecology Letters]] | volume = 7 | issue = 7| pages = 601–613 |display-authors=etal| doi-access = free | bibcode = 2004EcolL...7..601L }} * {{cite journal | doi = 10.1086/284880 | last1 = Pulliam | first1 = H. R. | year = 1988 | title = Sources, sinks, and population regulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 132 | issue = 5| pages = 652–661 | bibcode = 1988ANat..132..652P | s2cid = 84423952 }} * {{cite journal |doi=10.1086/285139 |last1=Pulliam |first1=H. R. |first2=B. J. |last2=Danielson |year=1991 |title=Sources, Sinks, and Habitat Selection&nbsp;— a Landscape Perspective on Population-Dynamics |journal=[[American Naturalist]] |volume=137 |pages=S50–S66 |bibcode=1991ANat..137S..50P |s2cid=85125604 |url=http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |access-date=11 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326000408/http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |archive-date=26 March 2009 |url-status=dead }} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1523-1739.1998.96354.x | last1 = Purcell | first1 = K. L. | last2 = Verner | first2 = J. | year = 1998 | title = Density and reproductive success of California Towhees | journal = [[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] | volume = 12 | issue = 2| pages = 442–450 }} * {{cite journal | last1 = Roberts | first1 = C. M. | year = 1998 | title = Sources, sinks, and the design of marine reserve networks | journal = [[Fisheries (journal)|Fisheries]] | volume = 23 | issue = 7 | pages = 16–19 | url = http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120404173203/http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | archive-date = 2012-04-04 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/503531 | pmid = 16615034 | last1 = Runge | first1 = J. P. | last2 = Runge | first2 = M. C. | last3 = Nichols | first3 = J. D. | year = 2006 | title = The role of local populations within a landscape context:defining and classifying sources and sinks | journal = [[American Naturalist]] | volume = 167 | issue = 6| pages = 925–938 | bibcode = 2006ANat..167..925R | s2cid = 8952958 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/285966 | last1 = Thomas | first1 = C. D. | last2 = Singer | first2 = M. C. | last3 = Boughton | first3 = D. A. | year = 1996 | title = Catastrophic extinction of population sources in a butterfly metapopulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 148 | issue = 6| pages = 957–975 | bibcode = 1996ANat..148..957T | s2cid = 85253063 }} * {{cite journal | doi = 10.1890/0012-9658(2006)87[3029:EOLSDA]2.0.CO;2 | last1 = Tittler | first1 = R. | last2 = Fahrig | first2 = L. | last3 = Villard | first3 = M. A. | year = 2006 | title = Evidence of large-scale source-sink dynamics and long-distance dispersal among wood thrush populations | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 87 | issue = 12| pages = 3029–3036 | pmid = 17249228 | issn = 0012-9658 }} * {{cite journal | doi = 10.2307/5833 | last1 = Watkinson | first1 = A. R. | last2 = Sutherland | first2 = W. J. | year = 1995 | title = Sources, sinks and pseudo-sinks| journal = [[Journal of Animal Ecology]] | volume = 64 | issue = 1| pages = 126–130 | jstor = 5833 | bibcode = 1995JAnEc..64..126W }} * Williams, B. K., J. D. Nichols, and M. J. Conroy. 2001. Analysis and management of animal populations. Academic Press. San Diego, USA. {{Refend}} {{Clear}} a18xf7ls487ms24tywe0u1d0nr6dofy 42586435 42586421 2026-04-30T10:42:05Z Duma 16555 42586435 wikitext text/x-wiki '''Ekološke zamke''' su scenariji u kojima brze [[Promjena okoline|promjene u okolišu]] navode organizme da se radije nasele u [[stanište|staništima]] lošeg kvaliteta. Koncept proizlazi iz ideje da se organizmi koji aktivno biraju stanište moraju oslanjati na znakove iz okoliša koji im pomažu u identifikaciji staništa visoke kvalitete. Ako se bilo kvalitet staništa ili znak izmijene tako da jedno ne ukazuje pouzdano na drugo, organizmi mogu biti namamljeni u staništa loše kvalitete. == Pregled == [[File:Passerina cyaneaAAP086CA.jpg|thumb|left|Ilustracija mužjaka i ženke vrste ''[[Passerina cyanea]]'']] Smatra se da se ekološke zamke javljaju kada se atraktivnost staništa nesrazmjerno povećava u odnosu na njegovu vrijednost za opstanak i reprodukciju. Rezultat je preferiranje lažno atraktivnog staništa i općenito izbjegavanje visokokvalitetnih, ali manje atraktivnih staništa. Na primjer, ''[[Passerina cyanea]]'' se obično gnijezdi u grmolikim staništima ili na prekinutim šumskim prelazima između zatvorene šume sa krošnjama i otvorenog polja. Ljudska aktivnost može stvoriti „oštrije“, strmije šumske rubove, duž kojih se te ptice preferiraju gnijezditi. Međutim, ti umjetni oštri šumski rubovi također koncentriraju kretanje predatora koji napadaju njihova gnijezda. Na taj način, ''P. cyanea'' se preferiraju gnijezditi u jako izmijenjenim staništima gdje je njihov uspjeh gniježđenja najmanji.<ref name=weldon05/> Iako su demografske posljedice te vrste maladaptivnog ponašanja pri odabiru staništa istražene u kontekstu [[Dinamika izvora i ponora|izvora i ponora]], ekološke zamke su inherentno bihevioralni fenomen jedinki.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=87 |issue=5 |pages=1075–1085 |doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |s2cid=266029513 |issn=0012-9658|url=http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs |url-access=subscription }}</ref> Uprkos tome što su bihevioralni mehanizam, ekološke zamke mogu imati dalekosežne posljedice po populaciju vrsta sa velikim mogućnostima širenja, kao što je [[grizli]] (''Ursus arctos'').<ref name=lamb17>{{cite journal |last=Lamb |first=C.T.. |author2=Mowat, G. |author3=McLellan, B.N. |author4=Nielsen, S.E. |author5=Boutin, S. |year=2017 |title=Forbidden fruit: human settlement and abundant fruit create an ecological trap for an apex omnivore |journal=[[Journal of Animal Ecology]] |volume=86 |issue=1 |pages=55–65 |doi=10.1111/1365-2656.12589|pmid= 27677529|doi-access=free |bibcode=2017JAnEc..86...55L }}</ref> Koncept ekološke zamke uveli su 1972. godine Dwernychuk i Boag,<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=[[Canadian Journal of Zoology]] |volume=50 |pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 |issue=5 |bibcode=1972CaJZ...50..559D }}</ref> a brojne studije koje su uslijedile sugerirale su da bi ovaj fenomen zamki mogao biti široko rasprostranjen zbog antropogenih promjena staništa.<ref name=robertson06/><ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=[[Trends in Ecology and Evolution]] |volume=17 |pages=474–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6 |issue=10 }}</ref><ref name=battin04>{{cite journal |last=Battin |first=J. |year=2004 |title=When good animals love bad habitats: Ecological traps and the conservation of animal populations |journal=[[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] |volume=18 |issue= 6|pages=1482–1491 |doi=10.1111/j.1523-1739.2004.00417.x |bibcode=2004ConBi..18.1482B |s2cid=2383356 }}</ref> As a corollary, novel environments may represent fitness opportunities that are unrecognized by native species if high-quality habitats lack the appropriate cues to encourage settlement; these are known as [[perceptual trap]]s.<ref name=Patten>{{cite journal | last1 = Patten | first1 = M.A. | last2 = Kelly | first2 = J.F. | year = 2010 | title = Habitat selection and the perceptual trap | journal = Ecological Applications | volume = 20 | issue = 8| pages = 2148–56 | doi = 10.1890/09-2370.1 | pmid = 21265448 | bibcode = 2010EcoAp..20.2148P }}</ref> Theoretical<ref name=delibes01>{{cite journal |last=Delibes |first=M. |author2=Gaona, P. |author3=Ferreras, P. |year=2001 |title=Effects of an attractive sink leading into maladaptive habitat selection |journal=[[American Naturalist]] |volume=158 |pages=277–285 |doi=10.1086/321319 |pmid=18707324 |issue=3 |bibcode=2001ANat..158..277D |hdl=10261/50227 |s2cid=1345605 |hdl-access=free }}</ref><!-- Donovan and Thompson 2001, Kokko and Sutherland 2001 --> and empirical studies<ref name=weldon05>{{cite journal |last=Weldon |first=A.J. |author2=Haddad, N.M. |year=2005 |title=The effects of patch shape on Indigo Buntings: Evidence for an ecological trap |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=86 |pages=1422–1431 |doi=10.1890/04-0913 |issue=6 |bibcode=2005Ecol...86.1422W }}</ref><ref name=dwernychuk72/><!-- Robertson and Hutto 2007 --> have shown that errors made in judging habitat quality can lead to population declines or extinction. Such mismatches are not limited to habitat selection, but may occur in any behavioral context (e.g. predator avoidance, mate selection, navigation, foraging site selection, etc.). Ecological traps are thus a subset of the broader phenomena of evolutionary traps.<ref name=schlaepfer02/> As ecological trap theory developed, researchers have recognized that traps may operate on a variety of spatial and temporal [[scale (geography)|scales]] which might also hinder their detection. For example, because a bird must select habitat on several scales (a habitat patch, an individual territory within that patch, as well as a nest site within the territory), traps may operate on any one of these scales.<ref name=misenhelter00>{{cite journal |last=Misenhelter |first=M.D. |author2=Rotenberry, J.T. |year=2000 |title=Choices and consequences of habitat occupancy and nest site selection in sage sparrows |journal=[[Ecology (journal)|Ecology]] |volume=81 |pages=2892–2901 |doi=10.1890/0012-9658(2000)081[2892:CACOHO]2.0.CO;2 |issn=0012-9658 |issue=10 }}</ref> Similarly, traps may operate on a temporal scale so that an altered environment may appear to cause a trap in one stage of an organism's life, yet have positive effects on later life stages.<ref name=schlaepfer02/> As a result, there has been a great deal of uncertainty as to how common traps may be, despite widespread acceptance as a theoretical possibility.<ref name=robertson06/> However, given the accelerated rate of ecological change driven by human land-use change, global warming, exotic species invasions, and changes in ecological communities resulting from species loss, ecological traps may be an increasing and highly underappreciated threat to biodiversity. A 2006 review of the literature on ecological traps provides guidelines for demonstrating the existence of an ecological trap.<ref name=robertson06/> A study must show a preference for one habitat over another (or equal preference) and that individuals selecting the preferred habitat (or equally preferred habitat) have lower fitness (i.e., experience lower survival or reproductive success). Since the publication of that paper which found only a few well-documented examples of ecological traps, interest in ecological and evolutionary traps has grown very rapidly and new empirical examples are being published at an accelerating rate. There are now roughly 30 examples of ecological traps affecting a broad diversity of taxa including birds, mammals, arthropods, fish and reptiles. Because ecological and evolutionary traps are still very poorly understood phenomena, many questions about their proximate and ultimate causes as well as their ecological consequences remain unanswered. Are traps simply an inevitable consequence of the inability of evolution to anticipate novelty or react quickly to rapid environmental change? How common are traps? Do ecological traps necessarily lead to population declines or extinctions or is it possible that they may persist indefinitely? Under what ecological and evolutionary conditions should this occur? Are organisms with certain characteristics predisposed to being "trapped"? Is rapid environmental change necessary to trigger traps? Can global warming, pollution or exotic invasive species create traps? Embracing genetic and phylogenetic approaches may provide more robust answers to the above questions as well as providing deeper insight into the proximate and ultimate basis for maladaptation in general{{citation needed|date=September 2008}}<!-- (see Crespi 2000) -->. Because ecological and evolutionary traps are predicted to add in concert with other sources of population decline, traps are an important research priority for conservation scientists. Given the rapid current rate of global environmental change, traps may be far more common than it is realized and it will be important to examine the proximate and ultimate causes of traps if management is to prevent or eliminate traps in the future. == Zagađenje polarizovanom svjetlošću == [[Polarized light pollution]] is perhaps the most compelling and well-documented cue triggering ecological traps.<ref>Horvath et al., in press as of Jan, 2013</ref> Orientation to polarized sources of light is the most important mechanism that guides at least 300 species of [[dragonflies]], [[mayflies]], [[caddisflies]], [[Horse-fly|tabanid flies]], [[diving beetle]]s, [[Heteroptera#.22Waterbug.22|water bugs]], and other [[aquatic insect]]s in their search for the water bodies they require for suitable feeding/breeding habitat and [[oviposition]] sites (Schwind 1991; Horváth and Kriska 2008). Because of their strong linear polarization signature, artificial polarizing surfaces (e.g., asphalt, gravestones, cars, plastic sheeting, oil pools, windows) are commonly mistaken for bodies of water (Horváth and Zeil 1996; Kriska et al. 1998, 2006a, 2007, 2008; Horváth et al. 2007, 2008). Light reflected by these surfaces is often more highly polarized than that of light reflected by water, and artificial polarizers can be even more attractive to polarotactic aquatic insects than a water body (Horváth and Zeil 1996; Horváth et al. 1998; Kriska et al. 1998) and appear as exaggerated water surfaces acting as supernormal optical stimuli. Consequently, dragonflies, mayflies, caddisflies, and other water-seeking species actually prefer to mate, settle, swarm, and oviposit upon these surfaces than on available water bodies. == Povezano == * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Dinamika izvora i ponora]] * [[Artificijalizacija]] == Bilješke == {{Reflist|2}} == Reference == {{Refbegin|2}} *{{cite journal | doi = 10.1046/j.1365-2540.2000.00746.x | last1 = Crespi | first1 = B.J. | author-link1=Bernard Crespi | year = 2001 | title = The evolution of maladaptation | journal = Heredity | volume = 84 | issue = 6| pages = 623–9 | pmid = 10886377 | s2cid = 25172917 }} *{{cite journal | doi = 10.1016/j.tree.2007.03.014 | last1 = Gilroy | first1 = J.J. | last2 = Sutherland | first2 = W.J. | year = 2007 | title = Beyond ecological traps: perceptual errors and undervalued resources | journal = Trends in Ecology and Evolution | volume = 22 | issue = 7| pages = 351–356 | pmid = 17416438 | bibcode = 2007TEcoE..22..351G }} *{{cite journal | last1 = Horváth | first1 = Gábor | last2 = Kriska | first2 = György | last3 = Malik | first3 = Péter | last4 = Robertson | first4 = Bruce | title = Polarized light pollution: a new kind of ecological photopollution | journal = Frontiers in Ecology and the Environment | volume = 7 | pages = 317–325 | year = 2009 | doi = 10.1890/080129 | issue = 6 | doi-access = free | bibcode = 2009FrEE....7..317H }} *{{cite journal | doi = 10.1038/379303a0 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Zeil | first2 = J. | year = 1996 | title = Kuwait oil lakes as insect traps | journal = Nature | volume = 379 | issue = 6563| pages = 303–304 | bibcode = 1996Natur.379..303H | s2cid = 4324524 }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s001140050503 | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Bernáth | first2 = B | last3 = Molnár | first3 = G. | year = 1998 | title = Dragonflies find crude oil visually more attractive than water: Multiple-choice experiments on dragonfly polarotaxis | journal = Naturwissenschaften | volume = 85 | issue = 6| pages = 292–297 | bibcode = 1998NW.....85..292H | s2cid = 12498964 }} *{{cite journal | doi = 10.1111/j.1365-2427.2007.01798.x | last1 = Horváth | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Kriska | first3 = G | last4 = Wildermuth | first4 = H. | year = 2007 | title = Ecological traps for dragonflies in a cemetery: the attraction of Sympetrum species (Odonata: Libellulidae) by horizontally polarizing black gravestones | journal = Freshwater Biology | volume = 52 | issue = 9| pages = 1700–1709 | bibcode = 2007FrBio..52.1700H }} *{{cite journal | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Horváth | first2 = G | last3 = Andrikovics | first3 = S. | year = 1998 | title = Why do mayflies lay their eggs en masse on dry asphalt roads? Water-imitating polarized light reflected from asphalt attracts Ephemeroptera | journal = J Exp Biol | volume = 201 | issue = Pt 15| pages = 2273–86 | doi = 10.1242/jeb.201.15.2273 | pmid = 9662498 | doi-access = free | bibcode = 1998JExpB.201.2273K }} *{{cite journal | doi = 10.1007/s00114-008-0345-4 | last1 = Kriska | first1 = G | last2 = Malik | first2 = P | last3 = Szivák | first3 = I | last4 = Horváth | first4 = G. | year = 2008 | title = Glass buildings on river banks as "polarized light traps" for mass-swarming polarotactic caddis flies | journal = Naturwissenschaften | volume = 95 | issue = 5| pages = 461–467 | pmid = 18253711 | bibcode = 2008NW.....95..461K | s2cid = 40967738 }} *{{cite journal | last1 = Schwind | first1 = R. | year = 1991 | title = Polarization vision in water insects and insects living on a moist substrate | journal = J Comp Physiol A | volume = 169 | issue = 5| pages = 531–540 | doi=10.1007/bf00193544| s2cid = 39440345 }} {{Refend}} == Daljnje čitanje == {{Refbegin|2}} * Caswell, H. 2001. [https://www.sinauer.com/media/wysiwyg/tocs/MatrixPopulationModels2.pdf Matrix population models: Construction, analysis, and interpretation]. 2nd edition. Sinauer. Sunderland, Mass., USA. * {{cite journal | doi = 10.1016/0169-5347(96)10037-9 | last1 = Dias | first1 = P. C. | year = 1996 | title = Sources and sinks in population biology | journal = [[Trends in Ecology and Evolution]] | volume = 11 | issue = 8| pages = 326–330 | pmid = 21237863 | bibcode = 1996TEcoE..11..326D }} * {{cite journal | doi = 10.2307/3546763 | last1 = Diffendorfer | first1 = J. E. | year = 1998 | title = Testing models of source-sink dynamics and balanced dispersal| journal = [[Oikos (journal)|Oikos]] | volume = 81 | issue = 3| pages = 417–433 | jstor = 3546763 | bibcode = 1998Oikos..81..417D }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF01601953 | last1 = Fretwell | first1 = S. D. | last2 = Lucas | first2 = H. L. Jr. | year = 1969 | title = On territorial behavior and other factors influencing habitat distribution in birds | url = http://www.lib.ncsu.edu/resolver/1840.4/3015| journal = [[Acta Biotheoretica]] | volume = 19 | pages = 16–36 | s2cid = 83875137 | url-access = subscription }} * {{cite journal | last1 = Grinnell | first1 = J. | year = 1917 | title = The Niche-Relationships of the California Thrasher | journal = [[The Auk]] | volume = 34 | issue = 4| pages = 427–433 | doi=10.2307/4072271| jstor = 4072271 | url = https://www.biodiversitylibrary.org/part/86644 }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0040-5809(85)90027-9 | last1 = Holt | first1 = R. D. | year = 1985 | title = Population-Dynamics in 2-Patch Environments&nbsp;— Some Anomalous Consequences of an Optimal Habitat Distribution | journal = [[Theoretical Population Biology]] | volume = 28 | issue = 2| pages = 181–208 | bibcode = 1985TPBio..28..181H }} * {{cite journal | doi = 10.1016/0006-3207(91)90071-G | last1 = Howe | first1 = R. W. | last2 = Davis | first2 = G. J. | last3 = Mosca | first3 = V. | year = 1991 | title = The Demographic Significance of Sink Populations | journal = [[Biological Conservation (journal)|Biological Conservation]] | volume = 57 | issue = 3| pages = 239–255 | bibcode = 1991BCons..57..239H }} * {{cite journal | last1 = Hutchinson | first1 = G. E. | year = 1957 | doi=10.1101/SQB.1957.022.01.039 | volume = 22 | pages = 415–427 | journal = Cold Spring Harb Symp Quant Biol | title = Concluding Remarks }} * {{cite journal | doi = 10.1890/03-0508 | last1 = Johnson | first1 = D. M. | year = 2004 | title = Source-sink dynamics in a temporally, heterogeneous environment | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 85 | issue = 7| pages = 2037–2045 | bibcode = 2004Ecol...85.2037J }} * {{cite journal | doi = 10.1007/BF00367958 | pmid = 28310394 | last1 = Keddy | first1 = P. A. | year = 1982 | title = Population Ecology on an Environmental Gradient&nbsp;— Cakile-Edentula on a Sand Dune | journal = [[Oecologia]] | volume = 52 | issue = 3| pages = 348–355 | bibcode = 1982Oecol..52..348K | s2cid = 7778352 }} * {{cite journal | doi = 10.1111/j.1461-0248.2004.00608.x | last1 = Leibold | first1 = M. A. | last2 = Holyoak | first2 = M. | last3 = Chase | first3 = J. M. | last4 = Hoopes | first4 = M. F. | last5 = Holt | first5 = R. D. | last6 = Shurin | first6 = J. B. | last7 = Law | first7 = R. | last8 = Tilman | first8 = D. | last9 = Loreau | first9 = M. | year = 2004 | title = The metacommunity concept: a framework for multi-scale community ecology | journal = [[Ecology Letters]] | volume = 7 | issue = 7| pages = 601–613 |display-authors=etal| doi-access = free | bibcode = 2004EcolL...7..601L }} * {{cite journal | doi = 10.1086/284880 | last1 = Pulliam | first1 = H. R. | year = 1988 | title = Sources, sinks, and population regulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 132 | issue = 5| pages = 652–661 | bibcode = 1988ANat..132..652P | s2cid = 84423952 }} * {{cite journal |doi=10.1086/285139 |last1=Pulliam |first1=H. R. |first2=B. J. |last2=Danielson |year=1991 |title=Sources, Sinks, and Habitat Selection&nbsp;— a Landscape Perspective on Population-Dynamics |journal=[[American Naturalist]] |volume=137 |pages=S50–S66 |bibcode=1991ANat..137S..50P |s2cid=85125604 |url=http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |access-date=11 December 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20090326000408/http://www.public.iastate.edu/~jessie/Publications/1991%20Pulliam%20Danielson%20American%20Naturalist.pdf |archive-date=26 March 2009 |url-status=dead }} * {{cite journal | doi = 10.1046/j.1523-1739.1998.96354.x | last1 = Purcell | first1 = K. L. | last2 = Verner | first2 = J. | year = 1998 | title = Density and reproductive success of California Towhees | journal = [[Conservation Biology (journal)|Conservation Biology]] | volume = 12 | issue = 2| pages = 442–450 }} * {{cite journal | last1 = Roberts | first1 = C. M. | year = 1998 | title = Sources, sinks, and the design of marine reserve networks | journal = [[Fisheries (journal)|Fisheries]] | volume = 23 | issue = 7 | pages = 16–19 | url = http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | url-status = dead | archive-url = https://web.archive.org/web/20120404173203/http://md1.csa.com/partners/viewrecord.php?requester=gs&collection=ENV&recid=4368007&q=&uid=790164755&setcookie=yes | archive-date = 2012-04-04 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/503531 | pmid = 16615034 | last1 = Runge | first1 = J. P. | last2 = Runge | first2 = M. C. | last3 = Nichols | first3 = J. D. | year = 2006 | title = The role of local populations within a landscape context:defining and classifying sources and sinks | journal = [[American Naturalist]] | volume = 167 | issue = 6| pages = 925–938 | bibcode = 2006ANat..167..925R | s2cid = 8952958 }} * {{cite journal | doi = 10.1086/285966 | last1 = Thomas | first1 = C. D. | last2 = Singer | first2 = M. C. | last3 = Boughton | first3 = D. A. | year = 1996 | title = Catastrophic extinction of population sources in a butterfly metapopulation | journal = [[American Naturalist]] | volume = 148 | issue = 6| pages = 957–975 | bibcode = 1996ANat..148..957T | s2cid = 85253063 }} * {{cite journal | doi = 10.1890/0012-9658(2006)87[3029:EOLSDA]2.0.CO;2 | last1 = Tittler | first1 = R. | last2 = Fahrig | first2 = L. | last3 = Villard | first3 = M. A. | year = 2006 | title = Evidence of large-scale source-sink dynamics and long-distance dispersal among wood thrush populations | journal = [[Ecology (journal)|Ecology]] | volume = 87 | issue = 12| pages = 3029–3036 | pmid = 17249228 | issn = 0012-9658 }} * {{cite journal | doi = 10.2307/5833 | last1 = Watkinson | first1 = A. R. | last2 = Sutherland | first2 = W. J. | year = 1995 | title = Sources, sinks and pseudo-sinks| journal = [[Journal of Animal Ecology]] | volume = 64 | issue = 1| pages = 126–130 | jstor = 5833 | bibcode = 1995JAnEc..64..126W }} * Williams, B. K., J. D. Nichols, and M. J. Conroy. 2001. Analysis and management of animal populations. Academic Press. San Diego, USA. {{Refend}} {{Clear}} csvq0udf4aw75fcinygxhlnyj9c33xc Vestmannaeyjar 0 287496 42586353 42405274 2026-04-30T00:06:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586353 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Vestmannaeyjar | ime_genitiv = | izvorno_ime = | nadimak = | geslo = | slika_panorama = Heimaey houses and hill.jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike = Kuće na [[otok]]u [[Heimaey]] | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_amblem_prazno = | slika_amblem_prazno_veličina = | slika_amblem_prazno_opis = | slika_karta = | veličina_karte = | opis_karte = | slika_karta1 = | veličina_karte1 = | opis_karte1 = | slika_lokacijska_karta_država = Island | slika_lokacijska_karta_opis = Vestmannaeyjar na karti Islanda | širina-stupnjevi = 63 | širina-minute = 25 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi = 20 | dužina-minute = 17 | dužina-oznaka = W | lokacija_ime = Država | lokacija_info = {{flag|Island}} | lokacija1_ime = [[Islandski izborni okruzi|Izborni okrug]] | lokacija1_info = [[Suðurkjördæmi]] | lokacija2_ime = [[islandske regije|Regija]] | lokacija2_info = [[Suðurland]] | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | utemeljenje_ime = | utemeljenje_datum = | osnivač = | nazvan_po = | dijelovi = | vrsta_dijelova = | d1 = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = guverner | ime_vođe = Íris Róbertsdóttir | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna = 16.3 [[km²]] | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | visina = | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2013]]. | stanovništvo_bilješke= | stanovništvo = 4219<ref name=mam/> | stanovništvo_gustoća = | vremenska_zona = [[UTC+0]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj = 550 | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = [http://www.vestmannaeyjar.is/ www.vestmannaeyjar] | bilješke = }} '''Vestmannaeyjar''' je ime [[arhipelag]]a i istoimene [[općina|općine]] na jugu [[Island]]a, od 4219 stanovnika.<ref name=mam>{{cite web | url =http://www.citypopulation.de/Iceland-UA.html | title =Iceland: Municipalites and Urban Settlements | accessdate = 24. 2. 2014 | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == [[Arhipelag]] Vestmannaeyjar leži u [[Islandske regije|regiji]] [[Suðurland]] udaljen desetak [[km]] od južne obale [[Island]]a u [[Atlanski ocean|Atlanskom oceanu]]. [[glavni grad|Administrativni centar]] [[općina|općine]] nalazi se na [[otok]]u [[Heimaey]], koji je jedini stalno naseljeni otok tog arhipelaga. [[Arhipelag]] ima površinu od 16.3 [[km²]] i sastoji se od 15 otoka; * [[Heimaey]] (13.4 [[km²]]<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.icelandontheweb.com/articles-on-iceland/iceland-regions/westman-islands | title =''Westman Islands'' | accessdate =24. 2. 2014 | language =engleski | publisher =Iceland On The Web }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> * [[Surtsey]] (1.4 [[km²]]) * Elliðaey (0.45 [[km²]]) * Bjarnarey (0.32 [[km²]]) * Álsey (0.25 [[km²]]) * Suðurey (0.20 [[km²]]) * Brandur (0.1 [[km²]]) * Hellisey (0.1 [[km²]]) * Súlnasker (0.03 [[km²]]) * Geldungur (0.02 [[km²]]) * Geirfuglasker (0.02 [[km²]]) * otoci ''Hani'', ''Hæna'' i ''Hrauney'' i [[hrid]] ''Grasleysa'' zovu se ''Smáeyjar'' (Otočići). == Historija == [[Datoteka:Vestmann archipel topographic map-fr.svg|thumb|left|260px|Karta arhipelaga]] [[Arhipelag]] Vestmannaeyjar je poznat po svojoj [[vulkan]]skoj historiji, on je i formiran nakon niza podmorskih vulkanskih [[erupcija]] koje su se dogodile prije 10.000 – 20.000 godina.<ref name=brit/> Posljednja vulkanska [[erupcija]] dogodila se [[1973]]., tad se preko cijelog [[otok]]a [[Heimaey]], od obale do obale otvorila 1600 [[metar]]a duga pukotina iz koje je sukljala lava.<ref name=brit/> U roku dva dana konus [[vulkan]]a porastao je više od 100 metara iznad razine mora. On je kasnije nazvan [[Eldfell]] (Vatrena planina). Erupcija je trajala gotovo pet mjeseci, no nekim čudom, nitko od ljudi nije poginuo. Ribarska luka Vestmannaeyjar na otoku Heimaey gotovo je potpuno uništena, a posljedice su još uvijek vidljive na otoku. Zbog tog je potaknut projekt pod nazivom Pompeji sjevera, u sklopu kojeg se namjerava iskopati gotovo 400 kuća i objekata koji su pokriveni [[lava|lavom]] i pepelom.<ref name=brit/> Za vrijeme erupcije čitav Island je direktno ili indirektno, sudjelovao u pružanju pomoći stanovnicima [[Heimaey]]a. Islandski [[geologija|geolozi]] i [[geofizika|geofizičari]] predložili su da se potoci lave, koji su prijetili da potpuno unište grad i luku, hlade i usporavaju morskom vodom. Njihov savjet je prihvaćen, pa je na taj način dosta objekata spašeno, jer je lava na taj način skretana, pa je njeno napredovanje u luku, koje je prijetilo da je potpuno zatrpa i zatvori, skrenuto i na taj način dobijen odličan lukobran, koji je odlično štiti od [[oluja]].<ref name=brit/> Vjerojatno najtragičniji događaj u historiji arhipelaga je napad koji su izveli [[Berberi|berberski]] [[gusari]] [[1627]]. nakog kojeg su odveli u [[Robovlasništvo|ropstvo]] u [[Alžir]] 234 ljudi, što je u to vrijeme bila gotovo polovica stanovništva. Od njih se većina više nikad nije vratila na Island. Brojni toponimi na Heimaeyu, podsjetnik su na te tragične događaje.<ref name=brit/> == Atrakcije == Jedna od najvećih atrakcija događa se u [[august]]u, kad hiljade mladih [[Njorke|njorki]] iz roda [[fratercula]] napuštaju svoja [[gnijezdo|gnijezda]] na otočkim [[klif]]ovima i odlaze na svoj put preko sjevernog [[Atlanski ocean|Atlantika]]. Ali kako to čine noću za punog mjeseca, ulična rasvjeta ih danas zna zbuniti, pa dezorjentirane znaju zalutati po ulicama [[Heimaey]]a, tad im pomažu djeca koja ih odvode do oceana.<ref name=brit/> == Gradovi prijatelji == * {{flagicon|Danska}} [[Frederikshavn]] == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Vestmannaeyjar}} * [http://www.vestmannaeyjar.is/ Službene stranice Općine Vestmannaeyjar] {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Gradovi na Islandu]] [[Kategorija:Otoci na Islandu]] [[Kategorija:Otoci Atlantskog oceana]] [[Kategorija:Arhipelazi]] eezmftcg02mm2v3vhshg64ii07736e8 Razgovor:Afera Watergate 1 514381 42586445 2378539 2026-04-30T11:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Watergate]] na [[Razgovor:Afera Watergate]]: preciznije 2378539 wikitext text/x-wiki {{razgovor zaglavlje}} hw594haz91q2xnj4zg0tepef6uvwqr7 Thurnau 0 1359837 42586277 42525194 2026-04-29T12:27:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586277 wikitext text/x-wiki {{drugo značenje3|Turnau}} {{Grad u Nemačkoj | naziv = Turnau | izvorni_naziv = ''Thurnau'' | slika = | opis_slike = Turnau | gradska_zastava = | grb = DEU Thurnau COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Bavarska]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 4.420<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 69 | aglomeracija = | površina = 64,2 | gšir = 50.02556 | gduž = 11.39417 | nadmorska_visina = 363 | registarska_oznaka = KU | pozivni_broj = 09228 | poštanski_kod = 95349 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.thurnau.de/ www.thurnau.de] | gradonačelnik = ''Dietmar Hofmann'' | stranka = [[Socijaldemokratska partija Nemačke|SPD]]-OL | ije = da }} '''Turnau''' ({{jez-nem|Thurnau}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Bavarska]]. Jedno je od 22 opštinska središta okruga [[Okrug Kulmbah|Kulmbah]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 4.420 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 9477157. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Thurnau in KU.svg|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Kulmbah]] Turnau se nalazi u saveznoj državi [[Bavarska]] u okrugu Kulmbah. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 363 metra. Površina opštine iznosi 64,2&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 4.420 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 69 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Thurnau}} * [http://www.thurnau.de/ Zvanični sajt opštine] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150402010837/http://www.thurnau.de/ |date=2015-04-02 }} {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Kulmbah}} [[Kategorija:Gradovi u Bavarskoj|Turnau]] qbecmn1xojf3gvd9xvic6326q58vi17 Bad Sülze 0 1360732 42586400 42527571 2026-04-30T03:49:30Z Gliwi 135182 ([[c:GR|GR]]) [[File:Wappen Bad Sülze.png]] → [[File:DEU Bad Sülze COA.svg]] PNG → SVG 42586400 wikitext text/x-wiki {{Grad u Nemačkoj | naziv = Bad Zilce | izvorni_naziv = ''Bad Sülze'' | slika = | opis_slike = Bad Zilce | gradska_zastava = | grb = DEU Bad Sülze COA.svg | država = [[Njemačka]] | pokrajina = [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] | lokacija = | osnivanje = | stanovništvo = 1.768<ref>Broj stanovnika po [http://web.archive.org/web/20100919050210/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/AdministrativeUebersicht,templateId=renderPrint.psml njem. Saveznom zavodu za statistiku]. [http://web.archive.org/web/20100827050647/http://www.destatis.de/jetspeed/portal/cms/Sites/destatis/Internet/DE/Content/Statistiken/Regionales/Gemeindeverzeichnis/Administrativ/Archiv/GV2000VJ/2Q__30062010__Auszug,property=file.xls Stanje] 30. 6. 2010.</ref> | gustina = 67 | aglomeracija = | površina = 26,4 | gšir = 54.13333 | gduž = 12.66667 | nadmorska_visina = 11 | registarska_oznaka = NVP | pozivni_broj = 038229 | poštanski_kod = 18334 | dan_grada = | veb-strana = [http://www.badsuelze.de/ www.badsuelze.de] | gradonačelnik = ''Dr. Doris Schmutzer'' | stranka = | ije = da }} '''Bad Zilce''' ({{jez-nem|Bad Sülze}}) je grad u [[Njemačka|njemačkoj]] saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]]. Jedno je od 64 opštinska središta okruga [[Okrug Nordforpomern|Nordforpomern]]. Prema procjeni iz 2010. u gradu je živjelo 1.768 stanovnika. Posjeduje regionalnu šifru (''AGS'') 13057006. == Geografski i demografski podaci == [[Datoteka:Bad_Sülze_in_NVP.png|mini|levo|250px|Položaj grada u okrugu Nordforpomern]] Bad Zilce se nalazi u saveznoj državi [[Meklenburg-Zapadna Pomeranija]] u okrugu Nordforpomern. Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 11 metara. Površina opštine iznosi 26,4&nbsp;km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 1.768 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 67 stanovnika/km². == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{BergerGeographischeNamenInDeutschland}} * {{FulbrookConciseHistoryOfGermany}} * {{ShawUrbanHistoricalGeography}} * {{HomeGermany}} * {{HammDemographicChange}} * {{BerghahnModernGermany}} * {{KleinerAtlas}} * {{GrosserAtlas}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Portal Nemačka}} {{Commonscat|Bad Sülze}} * [http://www.badsuelze.de/ Zvanični sajt opštine] {{de}} * [http://www.destatis.de/ Nem. Savezni zavod za statistiku] {{de}} * [http://www.staedtetag.de Stalna konferencija gradova i opština] {{de}} * [http://www.kommon.de/ KommOn] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140429185843/http://www.kommon.de/ |date=2014-04-29 }} - Informacioni sistem gradova, opština i okruga. {{de}} {{Nezavisni gradovi i opštine u okrugu Nordforpomern}} [[Kategorija:Gradovi u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji|Bad Zilce]] rvo1odhwvvktbi8nhentq6kvjfknzdg Usedom (otok) 0 1360854 42586318 42418205 2026-04-29T20:28:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586318 wikitext text/x-wiki {{Dablink|Ovo je stranica o otoku Usedom, ako tražite grad Usedom, pogledajte [[Usedom (grad)]]}} {{Otok | ime = Usedom | izvorno ime = Uznam | karta =Bahnstrecken_auf_der_Insel_Usedom_(Karte).png | karta opis = | lokacija = [[Baltičko more]] | arhipelag = | širina-stupnjevi = 53 | širina-minute =56 | širina-sekunde =0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =14| dužina-minute =5 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = E | iso-regija = | država = {{flagicon|Njemačka}}<br>{{flagicon|Poljska}} | gl. naselje = [[Usedom (grad)|Usedom]]<br>[[Świnoujście]] | površina= 420 | vrh = | visina = | obalna linija = | stanovništvo = 76,500 | slika = Ostseestrand_Heringsdorf_-_Ahlbeck_-_panoramio.jpg | slika opis = }} '''Usedom''' ([[poljski jezik|poljski]]: ''Uznam'') je [[otok]] u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] podjeljen između [[Njemačka|Njemačke]] i [[Poljska|Poljske]]. == Karakteristike == Otok ima [[površina|površinu]] od 420 [[km²]], od tog 380 [[km²]] pripada [[Njemačka|Njemačkoj]] ([[Mecklenburg-Zapadna Pomeranija]]), a 40 [[km²]] [[Poljska|Poljskoj]] ([[Zapadnopomeransko vojvodstvo]]).<ref name=geo>{{cite web | url =http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | title =''About the city'' | accessdate =31.12.2020. | language =engleski | publisher =Świnoujście | archive-date =2019-05-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190518030536/http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | url-status =dead }}</ref> Usedom je niski [[pijesak|pješčani]] [[otok]], koji dijeli [[Szczecinski zaljev]] ([[estuarij]] [[rijeka|rijeke]] [[Odra|Odre]]) od [[Baltičko more|Baltičkog mora]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Swinoujscie | title =''Świnoujście, Poland'' | accessdate =31.12.2020. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Usedom}} * [https://visitusedom.com/ ''Visit Usedom'' (turističke stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220423155241/https://visitusedom.com/ |date=2022-04-23 }} {{en icon}} {{otok-začetak}} [[Kategorija:Otoci u Poljskoj]] [[Kategorija:Otoci u Njemačkoj]] d0mly63tte3ts6oix7t35e4fakqvevl Zgrada stare Glavne železničke stanice u Beogradu 0 1408488 42586438 42483263 2026-04-30T10:53:22Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586438 wikitext text/x-wiki {{Železnička stanica (SR) | naziv = Železnička stanica Beograd–glavna | slika = Belgrade Main railway station 1.jpg | tekst_slike = Glavni stanični ulaz. | zemlja = [[Srbija]] | mesto = [[Beograd]] | adresa = Savski trg 2 | koordinate = {{Coor dms|44|48|31|N|20|27|20|E|type:railwaystation}} | koridor = 10 | žel_linije = [[Pruga Beograd—Subotica|Beograd—Subotica]]<br />[[Pruga Beograd—Niš|Beograd—Niš]]<br />[[Pruga Beograd—Bar|Beograd—Bar]]<br />[[Pruga Beograd—Šid]] | druge_linije = [[Saobraćaj u Beogradu#Autobusi|autobus]] (9 dnevnih linija: 46, 51, 91, 92, 511, 551, 552, 553, 601; 2 noćne linije: 51, 601)<br />[[Saobraćaj u Beogradu#Tramvaji i trolejbusi|tramvaj]] (9 linija: 2, 3, 7, 7L, 9, 9L, 12, 12L, 13) | struktura = u nivou | broj_perona = 6 | broj_koloseka = 10 | bicikli = da | otvorena = 1. septembra 1884. | elektrifikovana = 1970. | invalidi = da | vlasnik = [[Železnice Srbije]] }} '''Zgrada stare Glavne železničke stanice''' je monumentalno zdanje na Savskom trgu u Beogradu, koje je od 1884. do 2018. godine služilo kao glavna železnička stanica u gradu. Izgrađena je po planovima arhitekte Dragutina Dragiše Milutinovića i ima status spomenika kulture od velikog značaja. Nakon zatvaranja za železnički saobraćaj, zgrada je u procesu rekonstrukcije i adaptacije u prostor Istorijskog muzeja Srbije.<ref>{{Cite web |url=http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/savski_venac/zeleznicka_stanica.html |title=Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda |access-date=2014-06-08 |archive-date=2018-07-04 |archive-url=https://web.archive.org/web/20180704071625/http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/savski_venac/zeleznicka_stanica.html |url-status=dead }}</ref> == Istorijat == Povezana je neposredno sa izgradnjom prve srpske [[Železnička pruga Beograd— Niš|železničke pruge Beograd—Niš]], dovršene [[1884]]. godine. Zgrada je izgrađena po uzoru na železničke stanice velikih evropskih zemalja i stoji kao monumentalno zdanje. Mesto gde je stanica izgrađena zvalo se ''Ciganska bara'' i kasnije ''Bara Venecija''. Prvi voz sa ove stanice krenuo je ka [[Zemun]]u uz dvorske počasti, 20. avgusta (1. septembra) 1884. godine u 15 časova.<ref>Srpske novine, 21.8.1884.</ref> Prvi putnici bili su kralj [[Milan Obrenović|Milan]], kraljica [[Natalija Obrenović|Natalija]] i prestolonaslednik [[Aleksandar Obrenović]], na putu ka [[Beč]]u. Svečanom otvaranju stanice prisustvovalo je više od 200 inostranih zvanica i više hiljada građana.<ref name=24sata>„24 sata“ – [http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/na-mestu-zeleznicke-stanice-pre-dva-veka-bila-je-bara/31459.phtml „Na mestu železničke stanice pre dva veka bila je bara“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131224162422/http://www.24sata.rs/vesti/beograd/vest/na-mestu-zeleznicke-stanice-pre-dva-veka-bila-je-bara/31459.phtml |date=2013-12-24 }}, 5.3.2012.</ref> Prva kompozicija ka [[Niš]]u krenula je tri dana kasnije, dok je prva redovna linija krenula je prema Nišu 3./15. septembra u 6 časova. Istog dana, otvorena je i linija do [[Pešta|Pešte]], a u početku su na ovim linijama saobraćala po dva voza dnevno.<ref>Srpske novine, 2.9.1884.</ref> Od 1980. do 2009. godine, pored ulaza u stanicu stajala je lokomotiva [[Plavi voz|Plavog voza]] koji je prevozio maršala [[Josip Broz Tito|Tita]].<ref name=24sata/> == Spomenik kulture == U vreme građenja zgrada je predstavljala jedno od najmonumentalnijih zdanja i simbola tadašnje kraljevske prestonice. Jedna je od prvih železničkih stanica u Srbiji, čiji je projekat obuhvatao specifičan arhitektonski program i sadržaje prilagođene evropskim tehničkim dostignućima. Oblikovana je u duhu akademizma kao reprezentativno zdanje, razuđene osnove. Arhitektonskom kompozicijom dominira središnji klasicistički rizalit glavnog ulaza, nadvišen trougaonim timpanonom. Svojim specifičnim rešenjem zgrada predstavlja svedočanstvo tehničkog i arhitektonskog razvoja Srbije u poslednjim decenijama [[19. vek]]a. == Reference == {{reflist}} === Galerija === <gallery> Datoteka:Belgrade Main railway station 3.jpg| Datoteka:Belgrade Main railway station 5.jpg| Datoteka:Glavna železnička stanica Beograd 1.jpg| Datoteka:Belgrade Main railway station 2.jpg| Datoteka:ŽS 441 in Belgrade-Glavna railway station.jpg| </gallery> == Povezano == * [[Spisak spomenika kulture u Beogradu]] == Vanjske veze == {{Commonscat|Belgrade Main railway station}} {{portal|Srbija}} * [http://www.beogradcvor.rs/files/prezentacija_-_zeleznicka_stanica_istorijat.pdf Istorijat Železnička stanica iz „Arhitektonske enclikopedije Beograda XIX i XX veka“ Slobodana Giše Golubovića.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20211031221007/http://www.beogradcvor.rs/files/prezentacija_-_zeleznicka_stanica_istorijat.pdf |date=2021-10-31 }} * [http://www.heritage.gov.rs/latinica/nepokretna_kulturna_dobra.php Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd] * [http://www.heritage-db.org/eng/nkd/lista Nepokretna kulturna dobra] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120319095301/http://www.heritage-db.org/eng/nkd/lista |date=2012-03-19 }} * [http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/list.php Lista spomenika] {{Pruga Beograd—Subotica}} {{Pruga Beograd—Niš}} {{Pruga Beograd—Bar}} {{Pruga Beograd—Šid}} [[Kategorija:Železničke stanice u Beogradu|Beograd–glavna]] [[Kategorija:Opština Savski venac]] 29y2xy7mdmy9v7ewhjro8wuhv6y285w Vicko Krstulović 0 1414140 42586357 42484464 2026-04-30T00:29:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586357 wikitext text/x-wiki {{Heroj M |didaskalija=Vicko Krstulović | slika = Vicko Krstulović.jpg | opis_slike=Vicko Krstulović, organizator ustanka u Dalmaciji. | datum_rođenja =[[27. april]] [[1905]]. | mesto_rođenja =[[Split]] | država_rođenja ={{zastava|Austrougarska}} | datum_smrti =[[28. septembar]] [[1988]]. ('''83''' god.) | mesto_smrti =[[Split]], [[Socijalistička Republika Hrvatska|SR Hrvatska]] | država_smrti =<br />{{zas|SFRJ}} [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]] |supruga=Lucija Krstulović |profesija=društveno-politički radnik |funkcija=Predsednik Prezidijuma Sabora<br />[[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] |mandat=[[1952]] — [[1953]]. |prethodnik=[[Karlo Mrazović]] |naslednik=[[Zlatan Sremec]] |KPJ=[[1922]]. |rat=[[Narodnooslobodilačka borba naroda Jugoslavije|Narodnooslobodilačka borba]] |služba=[[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|NOV i PO Jugoslavije]] |čin=[[general-major]] u rezervi |narodni heroj=[[23. jul]]a [[1952]]. |odlikovanja= {{{!}} style="background:transparent" {{!}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog heroja}} {{!}}- {{!}} {{Orden junaka socijalističkog rada}} {{!}}{{!}} {{Orden narodnog oslobođenja}} {{!}}{{!}} {{Orden zasluga za narod1}} {{!}}- {{!}} {{Orden bratstva i jedinstva1}} {{!}}{{!}} {{Orden za hrabrost}} {{!}}{{!}} {{Partizanska spomenica 1941.}} {{!}}} |mandat1=[[14. april]]a [[1945.]] - [[januar]] [[1946.]]|funkcija1=Ministar unutrašnjih poslova [[NR Hrvatska|NR Hrvatske]]|funkcija2=Politički sekretar Pokrajinskog komiteta [[KPH]] za Dalmaciju|mandat2=[[oktobar]] [[1939.]] - [[novembar]] [[1944.]]|prethodnik1=pozicija stvorena|prethodnik2=[[Duško Mrduljaš]]|naslednik2=[[Drago Gizdić]]}} '''Vicko Krstulović''' ([[Split]], [[27. travnja]] [[1905.]] – [[Split]], [[28. rujna]] [[1988.]]),<ref name="NH"/> bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[komunizam|komunist]], jedan od vođa [[Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi|ustanka u Dalmaciji]], a nakon rata predsjednik Prezidija Sabora [[NR Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] od [[1952.]] do veljače [[1953.]] godine. Obnašao je mnoge funkcije u [[KPJ]] i [[KPH]], bio je tajnik Pokrajinskoga komiteta KPH za Dalmaciju, ministar unutarnjih poslova Federalne Države Hrvatske, ministar pomorstva FNRJ, ministar rada FNRJ. == Biografija == Vicko Krstulović rodio se u Splitu 1905. godine. Već kao petnaestogodišnjak, postao je članom [[Savez komunističke omladine Jugoslavije|Saveza komunističke omladine Jugoslavije]], a [[1922.]] primljen je u članstvo [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije Jugoslavije]]. Više je puta hapšen i zatvaran zbog komunističkog djelovanja. Godine [[1939.]], postao je političkim sekretarom novog Pokrajinskoga komiteta KPH za Dalmaciju.<ref name=Split/> Na toj je poziciji zamijenio [[Vicko Jelaska|Vicka Jelasku]], koji je došao u sukob s novim ([[Josip Broz Tito|Titovim]]) rukovodstvom KPJ.<ref>Krstulović, Vicko. 2012. ''Memoari jugoslavenskog revolucionera - Tom 1: Na stazama partije, revolucije i bratstva i jedinstva: 1905-1943.'' Most Art, Buybook. Beograd, Sarajevo, Zagreb. {{ISBN|9789537893019}}</ref> === Drugi svjetski rat === Poslije [[Travanjski rat|Travanjskog rata]], sloma [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i proglašenja [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[1941.]] godine, Vicko je, kao tajnik Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju i član CK KPJ i CK KPH, radio na širenju [[Narodnooslobodilački pokret|Narodnooslobodilačkog pokreta]] i rukovodio pripremama [[Narodnooslobodilačka borba|oružanog ustanka]] u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. U rujnu 1941. godine, postao je prvi zapovjednik [[Dinarski partizanski odred|Dinarskog partizanskog odreda]]. Štab ovog odreda je postupno postao rukovodstvo svih partizanskih postrojba Dalmacije. U travnju [[1942.]] godine, [[Glavni štab NOV i PO Hrvatske|Glavni štab NOV-a Hrvatske]] postavio ga je za zapovjednika Četvrte operativne zone Hrvatske.<ref name=Split>[http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/portreti Portal ''Ratna kronika Splita 1941-1945''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606044928/http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/portreti |date=2017-06-06 }}, pristupljeno 11. rujna 2012.</ref><ref>[[Nikola Anić]], ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 78.</ref> Poslije sastanka sa članovima [[Vrhovni štab NOVJ-a|Vrhovnog štaba NOP-a i DVJ-a]] i Vrhovnim zapovjednikom [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]], u drugoj polovici srpnja [[1942.]] godine na planini [[Cincar]], dobio je nova uputstva za djelovanje antifašističkog pokreta u Dalmaciji. Krajem 1942. i početkom [[1943.]] godine, u Dalmaciji je formirano pet novih dalmatinskih brigada NOVH, a [[13. veljače]] 1943. i [[Deveta dalmatinska divizija NOVH]], čiji je prvi zapovjednik bio Vicko Krstulović<ref name="Nikola Anić">Nikola Anić, ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 132.</ref>. Deveta dalmatinska divizija NOVH bila je formirana od 3., 4. i 5. dalmatinske brigade u [[Imotski|Imotskom]] [[13. veljače]] 1943. godine, a uz Vicka Krstulovića, zapovjednika, Ivica Kukoč bio je komesar a načelnik štaba Josip Škorpik.<ref name="Nikola Anić"/> Ova divizija je sudjelovala u [[Bitka na Neretvi|bitci na Neretvi]]. Zbog iscrpljenosti boraca i epidemije [[tifus]]a, ova divizija je bila rasformirana [[12. travnja]] 1943. godine. Tijekom [[Bitka na Sutjesci|bitke na Sutjesci]], Vicko Krstulović se kretao sa ostalim članovima [[AVNOJ|AVNOJ-a]], čiji je i on bio član.<ref name=Split/><ref name=NHJ/> Kolovoza 1943. godine, zajedno sa [[Prva dalmatinska proleterska udarna brigada NOVJ-a|Prvom dalmatinskom udarnom brigadom]], vratio se u Dalmaciju. [[22. kolovoza]] 1943. godine obnovljen je Štab Četvrte operativne zone Hrvatske, a prestao je postojati Operativni štab za Dalmaciju,<ref name="N.Anić">Nikola Anić, ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 168.</ref> i on je ponovno bio njegov zapovjednik. U Štabu IV. OZ-a sve su poslove vršili komesar Ivica Kukoč i zamjenik komandanta Maks Baće, dok je Krstulović bio angažiran na političkim zadatcima, na terenu, kao tajnik Pokrajinskog komiteta KPH za Dalmaciju.<ref name="N.Anić"/> Poslije [[Kapitulacija Italije|kapitulacije Italije]] u rujnu 1943. godine, Vicko je zajedno s [[Ivo Lola Ribar|Ivom Lolom Ribarom]], ušao u okupirani Split. [[9. rujna]] oni su počeli razgovore sa zapovjednikom divizije "Bergamo", generalom Emilliom Becuccijem, o predaji divizije.<ref name="Anić1">Nikola Anić, ''Antifašistička Hrvatska: Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske 1941.-1945.'', Multigraf marketing-Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7254-00-3}}, str. 169.</ref> [[16. rujna]] 1943. godine potpisan je sporazum o predaji divizije NOVH-u u hotelu "Park" a potpisali su ga zapovjednik divizije general Emilio Becucci, general Koča Popović, zapovjednik 1. proleterske divizije, kao predstavnik i Ivo Lola Ribar kao delegat Vrhovne komande NOVJ-a a svjedoci su bili šef britanske misije major Deakin, šef misije za Dalmaciju kapetan J. E. Burke i kapetan M. O. Benson, američki predstavnik pri engleskoj vojnoj misiji.<ref name="Anić1"/> U listopadu 1943. godine bio je formiran Štab [[Osmi dalmatinski korpus NOVJ-a|Osmog dalmatinskog korpusa]], koji je preuzeo funkciju rukovođenja vojnim postrojbama od Štaba Četvte operativne zone, a Vicko se tada posvetio političkom radu u [[Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske|Zemaljskom antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Hrvatske]] i [[Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije|Antifašističkom vijeću narodnog oslobođenja Jugoslavije]]. Na [[Drugo zasjedanje AVNOJ-a|Drugom zasjedanju AVNOJ-a]], krajem studenog 1943. godine u [[Jajce|Jajcu]], bio je izabran za člana Predsjedništva AVNOJ-a.<ref name=Split/><ref name=NHJ/> Prema nekim svedočenjima, za vrijeme [[NOB|NOB-a]] je predlagao oslobađanje sabirnog [[Sabirni logor Jasenovac|logora u Jasenovcu]], ali njegov prijedlog nije prihvaćen.<ref name="Cenčić">Cenčić, Vjenceslav. ''Titova poslednja ispovijest'', 2. izd., Orfelin, Ecological World Media, Beograd, 2001., [http://books.google.hr/books?id=ra8zAAAAMAAJ&q=Krstulovi%C4%87 str. 318.] {{izdvojeni citat|... Jasenovac gdje je te godine bilo na desetine tisuća logoraša, a čuvalo ih je nešto više od stotinu ustaša. Krstulović je Titu poslao prijedlog oslobođenja jasenovačkih logoraša, ali ni Bakarić, a ni Hebrang, nisu o tome obavijestili Tita, već su u ime Tita oni takvu planiranu akciju dalmatinskih i ličkih partizana zabranili. Nikad nisu rekli: Zašto?|Cenčić, 2001., 318.}}</ref> [[Datoteka:Kuća Vicka Krstulovića.jpg|desno|thumb|250px|Rodna kuća Vicka Krstulovića u Splitu.]] Iako ga mnogi opisuju kao uzornoga komunističkog dužnosnika,<ref>Mihaljević, 2010.</ref> neki mu zamjeraju poslušnost prema komunističkoj partiji.<ref name="NH">[[Nova Hrvatska]], Posebno izd. za domovinu, London, God. XXX., No. 21 (447), 30. listopada ─ 12. studenoga 1988., URL: http://books.google.hr/books?id=dEzjAAAAMAAJ&q=Vicko</ref> U prosincu [[1944]]. godine, bio je izabran za povjerenika industrije i trgovine ZAVNOH-a, a [[14. travnja]] [[1945]]. godine za ministra unutarnjih poslova u prvoj [[Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske|Vladi Demokratske Federalne Hrvatske]], formiranoj u [[Split]]u. Krstulović je kao ministar unutarnjih poslova propisao ''Naredbu o zabrani ustaške i fašističke literature'' kojom je zabranio do daljnjega svaku prodaju i svako rasparčavanje literature koja je izašla nakon 6. travnja 1941. godine. Iako je naredba sadržavala i dio u kome je bilo riječi o komisiji stručnjaka koji će literaturu pregledati i nakon toga zabraniti, odnosno odobriti daljnju prodaju navedenih djela.<ref>Krstulović, Vicko. ''Naredba o zabrani ustaške i fašističke literature'', broj 1737.-45. od 3. lipnja 1945., »Zbornik zakona, uredaba i naredaba«, Službeni list Federalne Države Hrvatske, Zagreb, godina I., svezak II., redni broj 31., str. 87-88., 25. rujna 1945.</ref> Dana [[6. srpnja]] [[1945.]] godine prenosi Uredbu saveznoga ministra unutarnjih poslova [[Aleksandar Ranković|Aleksandra Rankovića]] oblasnim i okružnim NOO o uklanjanju vojničkih [[Groblje|grobalja]] pripadnika protivničkih [[vojska]]: {{izdvojeni citat|Tako je okupator sakupljao svoje poginule, prenosio ih na posebno uređena groblja, gdje ih je sahranjivao uz posebnu paradu i uz učešće domaćih izdajnika...treba izbrisati svaki trag zloduha fašističke vladavine. Tako je potrebno i da se sravne sa zemljom svi vanjski znakovi, po kojima bi se razaznavalo mjesto, gdje su se dizala takova groblja.}}<ref>[[Bruna Esih]], [[Vice Vukojević]] i [[Bože Vukušić]], ''Zašto je ukinuta i komu je smetala [[Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava]] (1): Koga je zaboljela istina o zločinima?'' // [[Hrvatski list]], 2. kolovoza 2012., broj 410., str. 48.</ref> Tada su sravnani sa zemljom svi vanjski znakovi groblja.<!-- treba vidjeti što s tom formulacijom, V. Krstulović "prenosi", meni se čini da ako je i postojala ta savezna naredba, da je republičku izvedenicu te naredbe potpisao samo V. Krstulović i nitko drugi je nije supotpisao. Dakle, može se reći kako je A. Ranković donio saveznu, a V. Krstulović republičku / republikansku / zemaljsku, ako je to uopće točno. Treba pretražiti NN. --> === Poslijeratni period === Od siječnja [[1946.]] godine bio je ministar rada i ministar pomorstva u [[Savezno izvršno vijeće|Saveznoj vladi]], a u travnju [[1951.]] godine, postao je predsjednik Oblasnog Narodnog odbora Dalmacije i politički tajnik Oblasnog komiteta KPH za Dalmaciju. U veljači [[1952.]]. godine bio je izabran za predsjednika Prezidija Sabora [[Socijalistička Republika Hrvatska|Narodne Republike Hrvatske]] (tada najviša funkcija u Republici), a u veljači [[1953.]] postao je članom Saveznog izvršnog vijeća.<ref name=NHJ>Đurđević-Đukić, Olga, ur. ''Narodni heroji Jugoslavije'', Mladost, Beograd, 1975., str. 412-413.</ref> Od [[1954.]] do [[1959.]] godine, bio je predsjednik Odbora u [[Hrvatski sabor|Saboru NR Hrvatske]], a zatim i član Izvršnog vijeća Sabora. Od [[1963.]] do [[1967.]] godine, bio je predsjednik Odbora za proračun Savezne skupštine SFRJ, a od tada član [[Savjet federacije SFRJ|Savjeta federacije SFRJ]]. Za narodnog izaslanik u Hrvatskom saboru bio je biran od 1945. do [[1963.]] godine, a za narodnog izaslanika u Saveznoj skupštini od 1945. do [[1967.]] godine. Pored ovih državnih funkcija bio je i predsjednik Glavnog odbora Narodne tehnike Hrvatske, predsjednik [[Hrvatska matica iseljenika|Matice iseljenika Hrvatske]] i člana Predsjedništva [[Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije|Saveza udruženja boraca NOR-a Jugoslavije]].<ref name=NHJ/> == Djela == Djela, radovi i članci: * ''Referat o djelu druga Tita.'' // Vjesnik, 26. svibnja 1952. * ''Susret sa drugom Titom.'' // Narodna armija, 22. prosinca 1951., Slobodna Dalmacija, 24. svibnja 1952., Poruka borca, 1972., br. 31. i 32. * ''Tito je pitao da li su djeca gladna.'' // Mladost, 25. lipnja 1958. * ''Historijska odluka o obrani Visa.'' // Pomorski zbornik, 1964., 2. knj., str. 7-17. + II. tab. * ''Jadranska orijentacija socijalističke Jugoslavije'', Zagreb, 1967. (2. dop. izd., Spektar, Zagreb, 1972.) * ''Dosadašnji razvoj, stanje i mogućnost daljeg napretka pomorske privrede u uvjetima našeg društvenog i privrednog sistema'' // Pomorski zbornik: Društva za proučavanje i unapređenje pomorstva Jugoslavije, Zadar, 1967., 5. knj., str. VII-XXXIV., {{COBISS.SR|id=156214279}}, {{ISSN|1330-674X}} * ''Pomorska privreda kao faktor ubrzanog općeg privrednog razvoja.'' // Pomorstvo, 3-4/1968., str. 70-73. * ''Partijska organizacija Dalmacije i stvaranje narodnooslobodilačke vlasti: od prvih akcionih odbora do ZAVNOH-a'', Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 1969., str. 109-118. * ''Predgovor u: ''Bralić, Anton; Amidžić, Nikola. ''Život i borba naroda Klis-Kose'', Čakavski sabor, Split, 1978., str. 9-13. * ''Predgovor u: ''Križević-Drina, Andrija. ''Sportaši Splita u revoluciji'', Logos, Split, 1982., str. 11-13. Jedan od autora u: * [[Josip Broz Tito|Broz-Tito, Josip]] et al. ''Jugoslovenski Jadran'', Odbor za proslavu desetgodišnjice Mornarice, Split, 1952. == Odlikovanja == * [[Partizanska spomenica 1941.]]<ref>[http://www.vojska.net/hrv/zivotopis/k/krstulovic/vicko/ Vojska.net: Vicko Krstulović (1905-1988)], preuzeto 12. rujna 2012.</ref> * [[Orden narodnog oslobođenja|ONO]]. * [[Orden bratstva i jedinstva|OBJ sa zlatnim vijencem]]. * [[Orden narodnog heroja]]. * [[Orden junaka socijalističkog rada|Orden junaka socijalističkoga rada]]. == Zanimljivosti == * Jedan vrh [[Mosor]]a, [[Vickov stup]], nosi ime po njemu. * Krstulović je po vlastitoj želji, svoju ostavštinu pohranio u Historijski arhiv u Beogradu.<ref>[[Željko Garmaz|Garmaz, Željko]], [http://dns1.vjesnik.hr/html/2005/01/30/Clanak.asp?r=kul&c=1 ''U Beogradu Goranova »Jama«, redni broj 33''] // [[Vjesnik|Vjesnik on-line]] : hrvatski politički dnevnik, kultura, nedjelja, 30. siječnja 2005., {{ISSN|1333-3585}}</ref> == Izvori == {{izvori|2}} == Literatura == * Đurđević-Đukić, Olga, ur. ''Narodni heroji Jugoslavije'', Mladost, Beograd, 1975., str. 412-413. * Josip Mihaljević: [http://www.republika.co.rs/480-483/20.html ''Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) – Slučaj Vicko Krstulović.''] // Republika, rubrika ''Ogledi'', god. XXII., br. 480-483, izd. 1. 7. – 31. kolovoza 2010., RES PUBLICA (prije: [[UJDI|Udruženje za jugoslovensku demokratsku inicijativu]]), Beograd, {{ISSN|0354-7973}}, {{COBISS.SR|id=5682959}} * Krstulović, Vladimir V., ''Vicko Krstulović - Memoari jugoslavenskog revolucionera 1, Na stazama partije, revolucije i bratstva i jedinstva 1905-1943'', MOST ART, Beograd, 2012., {{ISBN|978-86-84149-55-0}}, str. 461. == Vanjske veze == {{Wikisource|Autor:Vicko Krstulović|Vicko Krstulović}} {{WProjekti |wikiknjige = |wikicitat = Vicko Krstulović }} {{Predsednici SR Hrvatske}} {{Narodni heroji-Dalmacija}} {{Lifetime|1905|1988|Krstulović, Vicko}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Predsjednici Socijalističke Republike Hrvatske]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Jugoslavenski komunisti]] [[Kategorija:Članovi Centralnog komiteta KPJ-SKJ]] [[Kategorija:Jugoslavenski partizani]] [[Kategorija:Dalmacija u Narodnooslobodilačkoj borbi]] [[Kategorija:Nosioci Partizanske spomenice 1941.]] [[Kategorija:Junaci socijalističkog rada]] [[Kategorija:Nosioci Ordena narodnog oslobođenja]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SFRJ]] [[Kategorija:Društveno-politički radnici SR Hrvatske]] [[Kategorija:Članovi Saveta federacije SFRJ]] [[Kategorija:Vijećnici AVNOJ-a]] [[Kategorija:Generali JNA u rezervi]] 9xzz8wyb2via71w3je361ifflmef2z8 Varvara (Makedonija) 0 1452747 42586342 42545516 2026-04-29T22:34:21Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586342 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Varvara (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Varvara |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Varvara}}</small> |grb = |slika = |opis_slike = Crkva Svete Petke u Varvari |opština = Tearce |populacija = 0 |nadm visina = 830 |gšir = 42.0625 |gduž = 21.0172 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1224 |registarska oznaka =TE }} '''Varvara''' ({{jez-mak|Varvara}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Varvara pripada [[Opština Tearce|opštini Tearce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Varvara je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Srbija|Srbijom]] (8&nbsp;km severno od naselja). Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 15&nbsp;km severno. Varvara se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na prvim brdima zapadno od [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Istočno od naselja tlo se strmo spušta u [[polje]], a zapadno se izdiže glavno bilo [[Šar-planina|Šar-planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 830 metara. Klima u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Historija == == Stanovništvo == Varvara je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine bila bez stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju bili su [[Makedonija (oblast)|makedonski]] [[Sloveni]] [[Hrišćanstvo|hrišćanske]] vere. == Povezano == * [[Opština Tearce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Varvara}} * [http://www.tearce.gov.mk www.tearce.gov.mk Zvanična stranica opštine Tearce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071214225834/http://www.tearce.gov.mk/ |date=2007-12-14 }} {{Opština Tearce}} [[Kategorija:Opština Tearce]] cp2bfv1wyfal0zsf7qnau5t2fahn7mc Vojnica 0 1452778 42586394 42352776 2026-04-30T03:30:49Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586394 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vojnica |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Војница}}</small> |grb = |slika = Поглед на село Војница.jpg |opis_slike = |opština = Čaška |populacija = 32 |nadm visina = 300 |gšir = 41.6031 |gduž = 21.7489 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1413 |registarska oznaka =VE }} '''Vojnica''' ({{jez-mak|Војница}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem države. Vojnica pripada [[Opština Čaška|opštini Čaška]]. == Prirodni uslovi == Vojnica je smeštena u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 20&nbsp;km jugozapadno. Naselje Vojnica se nalazi u istorijskoj oblasti [[Klepa]]. Naselje je smešteno u dolini reke [[Babuna (reka)|Babune]]. Istočno od naselja izdiže se planina [[Klepa]]. Nadmorska visina naselja je približno 300 metara. Mesna klima je izmenjena [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] sa značajnim uticajem [[Egej]]a (žarka leta). == Historija == == Stanovništvo == Vojnica je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imala 32 stanovnika. Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čaška]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] mbrd487ukmmp2njqacx6p618oqq19sh Vitanci 0 1452779 42586382 42352737 2026-04-30T02:18:38Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586382 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vitanci |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Витанци}}</small> |grb = |slika = Дел од раселеното село Витанци.jpg |opis_slike = |opština = Čaška |populacija = 0 |nadm visina = 290 |gšir = 41.6447 |gduž = 21.7214 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1413 |registarska oznaka =VE }} '''Vitanci''' ({{jez-mak|Витанци}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem države. Vitanci pripadaju [[Opština Čaška|opštini Čaška]]. == Prirodni uslovi == Vitanci su smešteni u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 15&nbsp;km jugozapadno. Naselje Vitanci se nalazi u istorijskoj oblasti [[Klepa]]. Naselje je smešteno u dolini reke [[Babuna (reka)|Babune]]. Istočno od naselja izdiže se planina [[Klepa]]. Nadmorska visina naselja je približno 260 metara. Mesna klima je izmenjena [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] sa značajnim uticajem [[Egej]]a (žarka leta). == Historija == == Stanovništvo == Vitanci su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine bili bez stanovnika. Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju bili su etnički [[Makedonci]]. Većinska veroispovest bilo je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čaška]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] r5slhszqf2xmr8sw7ctpoykmosyhrii Vladilovci 0 1452780 42586389 42352753 2026-04-30T02:43:24Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586389 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vladilovci |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Владиловци}}</small> |grb = |slika = Поглед на селото Владиловци (3).jpg |opis_slike = |opština = Čaška |populacija = 77 |nadm visina = 450 |gšir = 41.5186 |gduž = 21.7411 |pozivni broj = (+389) 043 |poštanski kod = 1414 |registarska oznaka =VE }} '''Vladilovci''' ({{jez-mak|Владиловци}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u središnjem države. Vladilovci pripadaju [[Opština Čaška|opštini Čaška]]. == Prirodni uslovi == Vladilovci su smešteni u središnjem delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Veles (grad)|Velesa]], naselje je udaljeno 30&nbsp;km južno. Naselje Vladilovci se nalazi u istorijskoj oblasti [[Azot (reka)|Azot]]. Naselje je smešteno u dolini pritoke reke [[Babuna (reka)|Babune]]. Jugozapadno od naselja izdiže se planina [[Babuna (planina)|Babuna]], a istočno planina [[Klepa]]. Nadmorska visina naselja je približno 450 metara. Mesna klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Vladilovci su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 77 stanovnika. Prema istom popisu pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Čaška]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] {{reflist}} == Vanjske veze == * [http://www.caska.gov.mk www.caska.gov.mk Zvanična stranica opštine Čaška] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210227071007/https://caska.gov.mk/ |date=2021-02-27 }} {{Opština Čaška}} [[Kategorija:Opština Čaška]] kbyi9msqbatslh4hmmu5nrad0gmn2it Vratnica 0 1452846 42586401 42356333 2026-04-30T03:59:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586401 wikitext text/x-wiki {{Drugo značenje3|Vratnice}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Vratnica |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Vratnica}}</small> |grb = |slika = Vratnica pogled.JPG |opis_slike = Pogled na Vratnicu i Šar-planinu |opština = Jegunovce |populacija = 505 |nadm visina = 720 |gšir = 42.140645 |gduž = 21.114247 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1206 |registarska oznaka =TE }} '''Vratnica''' ({{jez-mak|Vratnica}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Vratnica pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Vratnica je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]], blizu državne granice sa [[Republika Kosovo|Republike Kosova]], pet km severoistočno od naselja. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 21&nbsp;km severoistočno. Vratnica se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severnom obodu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Južno naselja se pruža [[polje]], a severno i zapadno se izdiže [[Šar-planina]]. Nadmorska visina naselja je približno 720 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == Početkom [[20. vek]]a svi žitelji su bili pripadnici [[Srpska pravoslavna crkva|Srpske pravoslavne crkve]]. == Stanovništvo == Vratnica je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 505 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (95%), a ostalo su mahom [[Srbi]]. Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Vratnica}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] dwnmr8xpoo3ztms34k9xrl036wrcdg4 Todorovci (Makedonska Kamenica) 0 1454200 42586285 42295512 2026-04-29T13:42:50Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586285 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Todorovci |izvorno_ime = {{jez-mak|Todorovci}} |slika = |opis_slike = |opština = Makedonska Kamenica |populacija = 235 |nadm visina = 550 |gšir = 41.9994 |gduž = 22.6203 |pozivni broj = 033 |poštanski kod = 2304 |registarska oznaka = KO }} '''Todorovci''' ({{jez-mak|Todorovci}}) su naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u istočnom delu države. Todorovci su u sastavu [[Opština Makedonska Kamenica|opštine Makedonska Kamenica]]. == Prirodni uslovi == Todorovci su smešteni u istočnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg grada, [[Delčevo|Delčeva]], naselje je udaljeno 20 kilometara zapadno. Naselje Todorovci se nalazi u istorijskoj oblasti [[Pijanec]]. Naselje se razvilo u dolini reke [[Bregalnica|Bregalnice]], na mestu gde ona pravi klisuru, pa je tu obrazovano veštačko [[Kalimansko jezero]]. Južno od naselja izdiže se planina [[Golak]], a severno [[Osogovske planine]]. Nadmorska visina naselja je približno 550 metara. Mesna klima je [[kontinentalna klima|kontinentalna]]. == Stanovništvo == Todorovci su prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imali 235 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (100%). Većinska veroispovest mesnog stanovništva je [[pravoslavlje]]. == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == * [http://www.MakedonskaKamenica.gov.mk www.MakedonskaKamenica.gov.mk Zvanična stranica opštine Makedonska Kamenica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090615160607/http://www.makedonskakamenica.gov.mk/ |date=2009-06-15 }} {{Opština Makedonska Kamenica}} [[Kategorija:Opština Makedonska Kamenica]] nxgnpnp5b1u13x02rf83padjq171spd Urvič (Bogovinje) 0 1454230 42586317 42545457 2026-04-29T20:22:29Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586317 wikitext text/x-wiki {{Ostale upotrebe|Urvič (razvrstavanje)}} {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Urvič |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Urvič}}</small> |grb = |slika = Urvic.jpg |opis_slike = Pogled na Urvič |opština = Bogovinje |populacija = 756 |nadm visina = 1.150 |gšir = 41.9511 |gduž = 20.8944 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1221 |registarska oznaka =TE }} '''Urvič''' ({{jez-mak|Urvič}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severozapadnom delu države. Urvič pripada [[Opština Bogovinje|opštini Bogovinje]]. == Prirodni uslovi == Naselje Urvič je smešteno u severozapadnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]] naselje je udaljeno 20&nbsp;km južno. Urvič se nalazi u gornjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno visoko, na istočnim visovima [[Šar-planina|Šar-planine]], koje se par kilometara zapadno spuštaju u plodno i gusto naseljeno [[Pološko polje]]. Nadmorska visina naselja je približno 1.150 metara. '''Klima''' u naselju je [[planinska klima|planinska]] zbog znatne nadmorske visine. == Istorija Istorija == == Stanovništvo == Urvič je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imao 1126 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su [[Turci]] (85%), a u manjini su [[Albanci]] (15%). , koji su jedini i „staro stanovništvo“ u naselju, se izjašnjavaju kao [[Torbeshi]]. Većinska veroispovest je [[islam]]. == Povezano == * [[Opština Bogovinje]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Urvič}} * [http://www.komunabogovine.gov.mk www.komunabogovine.gov.mk Zvanična stranica opštine Bogovinje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210205080409/http://komunabogovine.gov.mk/ |date=2021-02-05 }} {{Opština Bogovinje}} {{Gradovi u Makedoniji}} [[Kategorija:Opština Bogovinje]] c8mw6a2ntkqxdqqxqu25ixkvhyrjerr Tudence 0 1454279 42586299 42356107 2026-04-29T16:35:51Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586299 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Makedoniji-lat |mesto = Tudence |izvorno_ime = <small>{{jez-mak|Туденце}}</small> |grb = |slika = Туденце (2).jpg |opis_slike = |opština = Jegunovce |populacija = 431 |nadm visina = 400 |gšir = 42.03 |gduž = 21.1181 |pozivni broj = +389 (0)44 |poštanski kod = 1228 |registarska oznaka =TE }} '''Tudence''' ({{jez-mak|Туденце}}) je naselje u [[Republika Makedonija|Republici Makedoniji]], u severnom delu države. Tudence pripada [[Opština Jegunovce|opštini Jegunovce]]. == Prirodni uslovi == Naselje Tudence je smešteno u severnom delu [[Republika Makedonija|Republike Makedonije]]. Od najbližeg većeg grada, [[Tetovo|Tetova]], naselje je udaljeno 19&nbsp;km severoistočno. Tudence se nalazi u donjem delu istorijske oblasti [[Polog]]. Naselje je položeno na severoistočnom obodu [[Pološko polje|Pološkog polja]]. Jugozapadno od pruža se [[polje]], a istočno se izdiže [[Žeden]] planina. [[Vardar]] protiče zapadno od naselja. Nadmorska visina naselja je približno 400 metara. '''Klima''' u naselju je [[umereno kontinentalna klima|umereno kontinentalna]]. == Historija == == Stanovništvo == Tudence je prema poslednjem popisu iz [[2002.]] godine imalo 431 stanovnika. Pretežno stanovništvo u naselju su etnički [[Makedonci]] (99%). Većinska veroispovest je [[pravoslavlje]]. == Povezano == * [[Opština Jegunovce]] == Izvori == * [http://www.stat.gov.mk/publikacii/knigaX.pdf Popis u Makedoniji 2002. - Knjiga 10.] == Vanjske veze == {{Commonscat|Tudence}} * [http://www.opstinajegunovce.gov.mk www.opstinajegunovce.gov.mk Zvanična stranica opštine Jegunovce] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210615012350/https://opstinajegunovce.gov.mk/ |date=2021-06-15 }} {{Opština Jegunovce}} [[Kategorija:Opština Jegunovce]] l42ixknaaqzut83mausu6dbvyng2az5 Glišić 0 1459087 42586429 42586259 2026-04-30T09:41:25Z ~2026-26331-57 347780 42586429 wikitext text/x-wiki '''Glišić''' je pretežno srpsko prezime, učestalo na području [[Kolubara|Kolubare]], okolini [[Čačak|Čačka]], [[Valjevo|Valjeva]], a postoji jedan stari ogranak prezimena u [[Hercegovina|Hercegovini]]. Glišića inače ima u Srbiji, Makedoniji, Hercegovini, Dalmaciji, Crnoj Gori, pa i u dijaspori (Sjedinjene Države, Kanada). Vjerovatno ime potiče iz starog srpskog ličnog imena „Glišo”, a neki ga svode na imena „Glišimir” i „Glišanin”, ili prema riječi „gliša”, što je šuma od [[Smrča|smreke]]. Neke poznate osobe sa prezimenom Glišić: * [[Bora Glišić]], teatrolog, pozorišni kritičar i dramski pisac; * [[Darko Glišiḱ]], makedonski fudbaler; * [[Dušan Glišić]]: ** [[Dušan Glišić (pukovnik)|Dušan Glišić]], pukovnik, umro u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]; ** [[Dušan Glišić (inžinjer)|Dušan Glišić]], inžinjer, umro u [[Beograd]]u [[1944.]] godine; * [[Evica Glišić]], glumica; * * [[Ivan Glišić]], književnik, intelektualac, slikar, novinar, punker i anarhist; * [[Miloš Glišić (košarskaš)|Miloš Glišić]], košarskaš; * [[Miloš Glišić]], major vojske Kraljevine Jugoslavije i četnički komandant; * [[Milovan Glišić]], književnik, romanopisac, dramaturg; * [[Venceslav Glišić]], historičar; * [[Vladan Glišić]], političar i pravnik; * [[Živojin Glišić]], skladatelj; * [[Bogdan Bulić|<nowiki>[[</nowiki>]]Luka Glisic]](the boss) iz Čikaga dosao da pokori Srbiju U Severnoj Makedoniji postoji selo [[Glišić (Makedonija)|Glišić]]. {{Disambiguation}} [[Kategorija:Prezimena]] 7oy8jo8amuwzof9542qrkhp6yr1eudu Veľké Uherce 0 1460188 42586406 42566385 2026-04-30T04:51:42Z Akul59 131397 zastava 42586406 wikitext text/x-wiki {{Naseljeno mesto u Slovačkoj |mesto = Veľké Uherce |originalni_naziv = Veľké Uherce |slika = Veľké Uherce - kaštieľ.jpg |opis_slike = Dvorac Veľké Uherce |gradska_zastava = Velke uherce-partizanske-flag.svg |kraj = [[Trenčinski kraj|Trenčinski]] |okrug = [[Okrug Partizánske|Partizánske]] |nadm visina = 219 |poštanski_kod = |pozivni_broj = |registarska_oznaka = PE |gšir = 48.600000 |gduž = 18.433333 }} '''Veľké Uherce''' je naseljeno mjesto u [[okrug Partizánske|okrugu Partizánske]], u [[Trenčinski kraj|Trenčinskom kraju]], [[Republika Slovačka]]. == Stanovništvo == {{SK|pop|y}} Prema podacima o broju stanovnika iz {{SK|y}}. godine naselje je imalo {{SK|p}} stanovnika.<ref name="SK-P"/> === Etnički sastav === {{SK|etno}} === Religija === {{SK|relig}} == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Veľké Uherce}} * [http://www.e-obce.sk/ Krajevi i okruzi u Slovačkoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100208185426/http://www.e-obce.sk/ |date=2010-02-08 }} {{sk}} {{klica-selo-Slovačka}} {{Okrug Partizánske}} [[Kategorija:Okrug Partizánske]] [[Kategorija:Trenčinski kraj]] oj86ksanmte2tib0feh1dvod38y5mun Ivo Senjanin 0 1468618 42586347 42511032 2026-04-29T23:28:15Z 08MMI 300989 /* Biografija */ Popravljen tipfeler 42586347 wikitext text/x-wiki '''Ivo Senjanin''' (? - [[Karlovac]], [[20. srpnja]] [[1612.]]) bio je narodni [[junak]]. Kao [[Uskoci|uskok]] i [[hajduk]] proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje [[legenda]]ma, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom [[romantizam|romantizmu]].<ref>Koljević, Svetozar, ''The Epic in the Making''. Clarendon Press, 1980.</ref> == Biografija == Ivo Senjanin, rođen kao ''Ivan Vlatković'',<ref>Kozličić, Mithad. ''Hrvatsko brodovlje''. Književni krug, 1993.</ref> [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bio je zapovjednik skupine hajduka, s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dana [[7. travnja]] [[1596.]] sudjelovao je u oslobađanju [[Klis]]a od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila od Domazetovića. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju<ref>Anđelko Mijatović - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti'' (str.84)</ref> Sudjelovao je [[1571.]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[Uskoci|uskok]]. Sudjelovao je u Dugom ratu (1593-1606) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[nadvojvoda]].<ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str.264)</ref> 1602-1608. Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom« Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenom [[1606.]] sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave]</ref> Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612.<ref name="hrcak.srce.hr"/> u [[Karlovac|Karlovcu]]. Pomilovan je poslije pogubljenja.<ref>{{Cite web |title=Marko Dragić, ''Poetika i povijest hrvatske usmene književnost'' |url=http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |access-date=2014-07-26 |archivedate=2012-05-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120526025839/http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |deadurl=yes }}</ref> ==Legende== Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegovog hajdučkog i uskočkog junaštva.<ref>[http://www.jstor.org/pss/4201633 The Death of Ivo of Senj]</ref> == Povezano == *[[hajduci]] *[[uskoci]] ==Reference== {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm Marko Perojević: Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070227153224/http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm |date=2007-02-27 }} {{DEFAULTSORT:Senjanin, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] fylgnp7ffy0fqbso3oz195k9tl5e4qe 42586348 42586347 2026-04-29T23:29:37Z 08MMI 300989 /* Biografija */ Popravljen tipfeler 42586348 wikitext text/x-wiki '''Ivo Senjanin''' (? - [[Karlovac]], [[20. srpnja]] [[1612.]]) bio je narodni [[junak]]. Kao [[Uskoci|uskok]] i [[hajduk]] proslavio se brojnim vojnim podvizima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanlija]]. Zbog manjeg broja povijesnih izvora, puno onoga što je poznato o njemu danas se uglavnom pripisuje [[legenda]]ma, a pojedinosti njegova života i određena postignuća i srednjovjekovnom [[romantizam|romantizmu]].<ref>Koljević, Svetozar, ''The Epic in the Making''. Clarendon Press, 1980.</ref> == Biografija == Ivo Senjanin, rođen kao ''Ivan Vlatković'',<ref>Kozličić, Mithad. ''Hrvatsko brodovlje''. Književni krug, 1993.</ref> [[16. stoljeće|16. stoljeća]] bio je zapovjednik skupine hajduka, s kojom se borio protiv Osmanlija između ostalog u [[Albanija|Albaniji]], [[Bosna|Bosni]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Dana [[7. travnja]] [[1596.]] sudjelovao je u oslobađanju [[Klis]]a od Osmanlija. Otac mu je bio imena Novak, pa otuda zapisi Novaković ili Novaković-Vlatković. Majka mu je bila od Domazetovića. Ivan je imao dva brata, također uskoka, starijeg Jurja i mlađeg Mihu. Spomenuto je i da imao sina (ne spominje mu se ime) i kćer Matiju.<ref>Anđelko Mijatović - ''Senjski uskoci u narodnoj pjesmi i povijesti'' (str.84)</ref> Sudjelovao je [[1571.]] u [[Bitka kod Lepanta|Bitci kod Lepanta]], bitkama u [[Cipar|Cipru]], [[Egipat|Egiptu]], [[Peloponez]]u, u [[Bitka kod Siska|Bitci kod Siska]] i u bitkama kod [[Petrinja|Petrinje]]. Kasnije je postao [[Uskoci|uskok]]. Sudjelovao je u Dugom ratu (1593-1606) između Habsburgovaca i Osmanlija, iz kojeg je izišao kao [[nadvojvoda]].<ref name="hrcak.srce.hr">[http://hrcak.srce.hr/file/105913 Anđelko Mijatović, ''Neki poznatiji Senjani uznici''] (str.264)</ref> 1602-1608. Ivo Senjanin-Vlatković neosporni je gospodar jadranskih voda vraćajući Mlečanima milo za drago. Latinski ga izvori nazivaju »[[Uscocchorum dux]]«<ref>[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=110387 Josip Horvat - ''IVO SENJANIN USCOCCHORUM DUX''.] (str.128)</ref> (vojvoda uskoka), njemački »Hauptman Khermbatom« Zbog promjena političkih odnosa između [[Mlečani|Mlečana]] i Osmanlija, Venecijanci su tražili Senjaninovu glavu. Nakon što je u studenom [[1606.]] sklopljen mir između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i Osmanskog Carstva postalo je zabranjeno provaljivati na turska područja. Zbog stradanja osmanskih podanika u sukobu s Turcima, protiv Ive Senjanina je kao prilog sređivanju državnih odnosa Habsburške Monarhije, Mletačke Republike i Osmanskog Carstva provedena istraga. Nakon što je istragom utvrđeno da je oduzeo nešto opskrbe (žito) senjskom upravitelju, okrivljeni Ivo Senjanin osuđen je na smrt.<ref>[http://hakave.org/index.php?option=com_content&id=6860 Izlaganje Mate Kovačevića, Hakave]</ref> Pogubljen je mačem 20. srpnja 1612.<ref name="hrcak.srce.hr"/> u [[Karlovac|Karlovcu]]. Pomilovan je poslije pogubljenja.<ref>{{Cite web |title=Marko Dragić, ''Poetika i povijest hrvatske usmene književnost'' |url=http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |access-date=2014-07-26 |archivedate=2012-05-26 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20120526025839/http://www.ffst.hr/dokumenti/izdavastvo/predavanja/Dragic_poetika.pdf |deadurl=yes }}</ref> ==Legende== Do danas su sačuvane brojne narodne pjesme u čast Ive Senjanina i njegovog hajdučkog i uskočkog junaštva.<ref>[http://www.jstor.org/pss/4201633 The Death of Ivo of Senj]</ref> == Povezano == *[[hajduci]] *[[uskoci]] ==Reference== {{izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm Marko Perojević: Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070227153224/http://www.crohis.com/sknjige/perojevickruzic.htm |date=2007-02-27 }} {{DEFAULTSORT:Senjanin, Ivo}} [[Kategorija:Hrvatska povijest 1527.-1790.]] [[Kategorija:Biografije, Senj]] ipll1nzjzr5oxbolh1v92w2ayw82i9x Vjekoslav Vojo Radoičić 0 1469019 42586387 42583622 2026-04-30T02:39:43Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586387 wikitext text/x-wiki {{Likovni umjetnik |ime = Vjekoslav Vojo Radoičić | slika = |veličina = |opis = |rođenje = 10. studenoga 1930. |smrt = 15. srpnja 2017. |nacionalnost = [[Hrvat]] |period = |vrsta = |praksa = |utjecao = |utjecali = |djela = |nagrade = |potpis = }} '''Vjekoslav Vojo Radoičić''' ([[Požega]], 10. studenoga 1930. – Rijeka, 15. srpnja 2017.), [[Hrvati|hrvatski]] slikar grafičar, [[ilustrator]], [[scenograf]], [[kipar]] == Biografija == Živi i radi u [[Rijeka|Rijeci]], [[Beč]]u i [[Begovo Razdolje|Begovom Razdolju]].<ref>http://www.galerija-apolon.hr/slike.php?ID=58 (pristupljeno 26. ožujka 2013.)</ref> Vojo Radoičić održao je preko 180 samostalnih izložbi u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i inozemstvu. Za potrebe televizijske i kazališne produkcije izradio je više od 40 [[scenografija]]. Poznat je njegov opus vezenih slika na dekorativnim krpama za kuhinjske zidove.<ref>[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Radoi%C4%8Di%C4%87%2C+Vojo&xm0=1&selectedId=370005102 Knjižnica Grada Zagreba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210330215136/https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Radoi%C4%8Di%C4%87%2C+Vojo&xm0=1&selectedId=370005102&AspxAutoDetectCookieSupport=1 |date=2021-03-30 }} Vjekoslav Vojo Radoičić: Krpe iz kužine : (vezene slike)</ref>, o kojima je HTV snimio dokumentarni film (u dokumentarcu nazvane su "krposlikama"). == Nagrade i priznanja == Redovni član Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeke i Zagreba i VBO-a (Verein Bildenden Kunstler Osterreichs, Wien – Schonbrun). Dobitnik je brojnih priznanja i nagrada, među ostalim, nagrade Ostende, Otkupne nagrade za fundus Gradskog muzeja, Godišnje nagrade Grada Rijeke, a odlikovan je i [[Red Danice hrvatske|Redom Danice hrvatske]] s likom Marka Marulića za doprinos kulturi. Za ilustraciju dječje knjige dobio je [[nagrada Grigor Vitez|nagradu Grigor Vitez]] i [[nagrada Ivana Brlić-Mažuranić|nagradu Ivana Brlić-Mažuranić]]. Radoičić je bio hrvatski kandidat za prestižnu nagradu za ilustraciju Hans Christian Andersen, a dobitnik je i [[Nagrada Vladimir Nazor|Nagrade Vladimir Nazor]] za životno djelo za 2005. godinu.<ref>http://www.rijeka.hr/PredstavljenaSkulpturaVoje {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160310021855/http://www.rijeka.hr/PredstavljenaSkulpturaVoje |date=2016-03-10 }} 14. lipnja 2012. (preuzeto 26. ožujka 2013.)</ref> == Galerija radova == <center> <gallery> Datoteka:Vojo Radoicic brod Dobro more Rijeka 15062012 2 roberta f.jpg|[[Skulptura Dobro more]] i slika na pročelju zgrade Datoteka:Vojo Radoicic brod Dobro more Rijeka 15052012 3 roberta f.jpg|[[Skulptura Dobro more]] Datoteka:Vapor Rika Vojo Radoicic Rijeka 0410.jpg|Vapor Rika </gallery> </center> == Izvori == {{Izvori}} {{Grad Rijeka}} {{lifetime|1930|2017|Radoičić, Vjekoslav Vojo}} [[Kategorija:Biografije, Požega]] [[Kategorija:Biografije, Rijeka]] [[Kategorija:Dobitnici nagrade Vladimir Nazor]] 8c9mmuyf93siq3zi2k4l2qcmvnw6f1o Zelovo (Sinj) 0 1469490 42586434 42514730 2026-04-30T10:35:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586434 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Hrvatskoj |ime = Zelovo |regija = |županija = [[Splitsko-dalmatinska županija]] |općina = [[Sinj]] |mikroregija = [[Cetinska krajina]] |najgrad = |površina = |nadvisina = cca 550 |z. širina = 43.7519 |z. dužina = 16.5511 |brojstan = 181 |gustoća = |domaćinstva = |pošta = 21230 Sinj |pozbroj = +385 (0)21 |autooznaka = ST |slika = |slika_opis = }} '''Zelovo''' je naselje [[Zagora|Zagore]] u području [[Cetinska krajina|Cetinske krajine]], a u podnožju južnih padina planine [[Svilaja|Svilaje]], koja je odredila položaj sela, ali i život njegovih stanovnika. Selo se nalazi u sastavu općine [[Sinj]], udaljeno je 14&nbsp;km od grada Sinja i 7&nbsp;km od sela [[Hrvace]], koje su ujedno najbliže veće naselje u blizini Zelova. U okružju sela se nalaze planine Plišivica, Gradina i [[Orlove Stine]] (područje koje je dio planine Svilaje s velikim klisurama), koje su poznate po povremenoj naseobini [[Bjeloglavi sup|bjeloglavih supova]] tijekom njihovih migracija prema otoku [[Cres]]u i prema [[Alpe|Julijskim Alpama]] u [[Slovenija|Sloveniji]]. U selu se nalazi i crkva [[Sveti Vid|Svetoga Vida]], sveca koji je zaštitnik sela, a svečano slavlje u selu se odvija na dan Svetog Vida, [[15. lipnja]]. == Historija == U [[NOB]]-u tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovala su 24 stanovnika.<ref>Iz povijesti Dalmacije (str. 122) - Bernard Stulli {{ISBN|86-7397-073-3}}</ref> == Značajne osobe == *[[Vladimir Beara]] *[[Joško Jelčić]] == Reference == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.ogorje.net/mjesto/zelovo/17.html ''Ogorje.net''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081120162243/http://www.ogorje.net/mjesto/zelovo/17.html |date=2008-11-20 }} {{Naselja grada Sinja}} {{Mrva-naselje hr}} [[Kategorija:Naselja u Splitsko-dalmatinskoj županiji]] [[Kategorija:Sinj]] 14htbf65cv57rm7bb8gfnmdj7rwk148 Vinko Paić-Ožić 0 1470396 42586376 42450793 2026-04-30T01:48:06Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586376 wikitext text/x-wiki '''Vinko Paić-Ožić''' ([[Split]], [[27. svibnja]] [[1912.]] - [[Sinj]], [[22. kolovoza]] [[1941.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[antifašizam|antifašistički]] borac i [[komunizam|komunist]]. Rodio se u splitskoj zemljoradničkoj obitelji. Godine [[1939.]] pristupio je [[Komunistička partija Jugoslavije|KPJ]]/[[Komunistička partija Hrvatske|KPH]]. Po slomu Kraljevine Jugoslavije, započeo je sakupljati oružje za ustanak. Krajem lipnja 1941. postao je član borbenih grupa za izvođenje sabotaža, diverzija i oružanih napada na [[fašizam|fašiste]]. Prilikom formiranja [[Prvi splitski partizanski odred|Prvog splitskog partizanskog odreda]] [[9. kolovoza]] [[1941.]], Paić-Ožić je bio među komunistima i [[SKOJ|skojevcima]] koji su ušli u njegov sastav.<ref name="Ratna kronika Splita 1941.-1945">{{Cite web |url=http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |title=Ratna kronika Splita 1941.-1945. |access-date=2014-07-26 |archive-date=2020-02-25 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200225090206/http://ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |url-status=dead }}</ref> Odred je krenuo u akciju [[11. kolovoza]] iz splitskog polja preko [[Mosor]]a za [[Dinara|Dinaru]]. Odred je kod sela Košute upao u zasjedu pripremljenu od strane lokalne ustaške milicije, oružnika, [[ustaše|ustaša]] i [[Talijani|Talijana]] rano ujutro [[14. kolovoza]]. U borbi je teško ranjen, pa je dragovoljno odlučio pokrivati povlačenje partizanskog odreda i dvaput odbio povlačenje. Krajem dana je uhvaćen i dopremljen u sinjski zatvor, gdje je umro od posljedica ranjavanja i mučenja, a da nije odao ni svoje ime. Dana [[24. srpnja]] [[1953.]] proglašen je [[orden narodnog heroja|narodnim herojem]].<ref name="Ratna kronika Splita 1941.-1945"/> == Napomene == {{izvori}} == Vanjske veze == * [http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Ratna kronika Splita 1941.-1945.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225090206/http://ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2020-02-25 }} {{mrva-biog}} {{DEFAULTSORT:Paić-Ožić, Vinko}} [[Kategorija:Biografije, Split]] [[Kategorija:Partizani]] [[Kategorija:Narodni heroji Jugoslavije]] [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] 7h4pic8fxxk97yhvalyuwy9bg98jb5m Ozzano dell'Emilia, Bologna 0 2283519 42586293 42074304 2026-04-29T15:08:53Z MrKeefeJohn 122587 Ozzano dell'Emilia, panorama.jpg 42586293 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Ozzano dell'Emilia | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Emilia-Romagna]] | okrug = [[Bologna (provincija)|Bologna]] | slika = Ozzano dell'Emilia, panorama.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 8825 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 44.44427 | gduž = 11.47552 | nadmorska_visina = 61 | geonameid = 6534261 }} '''Ozzano dell'Emilia''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Bologna (provincija)|Bologna]], u regiji [[Emilia-Romagna]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 8825 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 61 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Ozzano dell'Emilia}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Bologna}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Bologna]] 3gc1lyaemo3m49s26b9wpluj76n5m2t Popereacco, Udine 0 2330942 42586426 42078576 2026-04-30T09:34:17Z MrKeefeJohn 122587 Chiesa_di_San_Girolamo_Popereacco.jpg 42586426 wikitext text/x-wiki {{Naselje u Italiji | naziv = Popereacco | izvorni_naziv = | država = {{flag|Italija}} [[Italija]] | regija = [[Furlanija-Julijska krajina]] | okrug = [[Udine (provincija)|Udine]] | slika = Chiesa_di_San_Girolamo_Popereacco.jpg | opis_slike = | grb = | gradska_zastava = | osnivanje = | stanovništvo = 39 | godina_stanovništvo = 2011 | aglomeracija = | godina_aglomeracija = | gustina = | površina = | vremenska_zona = | poštanski_kod = | pozivni_broj = | registarska_oznaka = | ostalo1l = | ostalo1 = | veb-strana = | gradonačelnik = | stranka = | gšir = 45.96361 | gduž = 13.31215 | nadmorska_visina = 52 | geonameid = 9031309 }} '''Popereacco''' je naselje u [[Italija|Italiji]] u provinciji [[Udine (provincija)|Udine]], u regiji [[Furlanija-Julijska krajina]]. Prema proceni iz [[2011]]. u naselju je živelo 39 stanovnika.<ref name="GeoNames">{{GeoNames}}</ref><ref name="Istat">{{Istat}}</ref> Naselje se nalazi na [[Nadmorska visina|nadmorskoj visini]] od 52 m. == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin|2}} * {{MoliternoEncyclopediaOfContemporaryItalianCulture}} * {{ArmieroNatureAndHistoryInModernItaly}} * {{GuicciardiniHistoryOfItaly}} * {{DomenicoRegionsOfItaly}} * {{AveryNewCenturyItalianRenaissanceEncyclopedia}} * {{CoppaDictionaryOfModernItalianHistory}} {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Popereacco}} {{Wikiatlas|Italy}} * [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html by the CIA Factbook] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170709111211/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/it.html |date=2017-07-09 }} * [http://www.trenitalia.it/en/index.html Italian Railways] * [http://www.parks.it/Eindex.html Italian National and Regional Parks] * [http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Italy:_Primary_Documents History of Italy: Primary Documents] * [http://www.fastionline.org/ List and maps of archaeological sites in Italy] * [http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html WWW-VL: History: Italy] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815124837/http://vlib.iue.it/hist-italy/Index.html |date=2021-08-15 }} at IUE {{Italijanska provincija Udine}} {{Spisak provincija u Italiji}} {{Naselje-Italija-začetak}} [[Kategorija:Naselja u provinciji Udine]] kdvms0y37oo0zv8ps69usou3q4dowc4 Youngov modul elastičnosti 0 3553742 42586423 42551695 2026-04-30T08:55:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586423 wikitext text/x-wiki [[Datoteka:Inspekt desk 50kN IMGP8563.jpg|mini|desno|250px|Univerzalna [[kidalica]] se koristi za mjerenje Youngovog modula elastičnosti]] [[Datoteka:Three point flexural test.jpg|mini|desno|250px|Ispitivanje u tri točke]] '''Youngov modul elastičnosti''' ili samo '''modul elastičnosti''' predstavlja mjeru [[krutost]]i materijala i jednak je omjeru vlačnog [[naprezanje|naprezanja]] i linijske vlačne deformacije, u linearnom ili elastičnom dijelu [[Dijagram naprezanja|dijagrama naprezanja]]. Krutost materijala je važna veličina pri određivanju stabilnosti i sigurnosti neke [[konstrukcije]]. Youngov modul elastičnosti vrijedi i za tlačna naprezanja kod većine materijala: <ref>[http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170228170156/http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/kolegiji/ke1/ke1_materijali_vj/1.UvodOsnove.pdf |date=2017-02-28 }} "Konstrukcijski elementi I", Tehnički fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša Zelenika, 2011.</ref> :<math> E \equiv \frac{\mbox {vlačno naprezanje}}{\mbox {produljenje}} = \frac{\sigma}{\varepsilon}= \frac{F/A_0}{\Delta L/L_0} = \frac{F L_0} {A_0 \Delta L} </math> gdje je: :<var>E</var> - Youngov modul elastičnosti (N/mm<sup>2</sup>); :<var>F</var> - [[sila]] koja produljuje šipku ili štap ([[njutn|N]]);; :<var>A<sub>0</sub></var> - početni poprečni presjek šipke ili štapa u mirovanju ([[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]]); :<var>ΔL</var> - produljuje šipke ili štapa ([[metar|m]]); :<var>L<sub>0</sub></var> - početna duljina šipke ili štapa (m); :''σ'' – [[naprezanje]] u šipki ili štapu (N/mm<sup>2</sup>) :''ε'' – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / Lo) Youngov modul elastičnosti je nazvan prema [[Britanci|britanskom]] [[Znanost|znanstveniku]] Thomasu Youngu, iako je sam pojam razvio [[matematika|matematički]] [[Leonhard Euler]], a prvi je pokuse izveo [[Talijani|talijanski]] znanstvenik Giordano Riccati 1782., 25 godina prije Thomasa Younga. ==Primjena== Youngov modul elastičnosti nam može poslužiti da se izračuna produljenje ili suženje nekog materijala, koji je pod utjecajem neke vanjske sile. Da bi se točno odredila promjena [[obujam|obujma]] nekog [[Krutine|krutog materijala]], pod utjecajem sile, potrebno je poznavati i još neka svojstva materijala, kao što je [[modul smičnosti]] ''G'', [[gustoća|gustoću]] ili [[Poissonov omjer]] ''υ''. <ref>[http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120131031429/http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf |date=2012-01-31 }} "Elementi strojeva", Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.</ref> [[Hookeov zakon]] za elastične materijale iznosi: :<math>\sigma = E \varepsilon</math> ili :<math>\Delta L = \frac{F}{E A} L = \frac{\sigma}{E} L.</math> gdje je: ''σ'' – [[naprezanje]] u šipki ili štapu ([[njutn|N]]/[[Četvorni metar|mm<sup>2</sup>]]), ''E'' – [[Youngov modul elastičnosti]] (N/mm<sup>2</sup>), ''ε'' – omjer produljenja šipke ili štapa i njene duljine (bez dimenzije ili ΔL / L), ''L'' – [[duljina]] štapa, ''ΔL'' - produljenje šipke ili štapa ([[metar|mm]]), ''F'' – sila koja produljuje šipku ili štap (N), ''A'' – poprečni presjek šipke ili štapa (mm<sup>2</sup>) "Elementi strojeva", Karl-Heinz Decker, Tehnička knjiga Zagreb, 1975.</ref> Hookeov zakon vrijedi (do [[granica razvlačenja|granice razvlačenja]]) za [[čelik]], a može poslužiti i za [[Bakar (element)|bakar]], [[aluminij]] i [[Drvo (materijal)|drvo]]). Za neke druge materijale vrijedi '''potencijalni Hookeov zakon''', koji je utvrđen na osnovu preciznih [[Mjerenje|mjerenja]]: <ref> "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga Zagreb 2009.</ref> :ε = α<sub>o</sub> σ<sup>n</sup> gdje je: ''α<sub>o</sub>'' ≈ 1/E, n – za sivi lijev ''n'' = 1,08 za vlak i ''n'' = 1,04 za tlak; za lijevani [[cink]], [[granit]], [[beton]] vrijedi n = 1,14 – 1,16; za [[Koža|kožu]] i [[Uže|užad]] od [[Konoplja|konoplje]] n = 0,7. Ukoliko poznajemo Youngov modul elastičnosti za neki materijal, može se izračunati sila koja djeluje na njega, ako izmjerimo produljenje ili suženje materijala: :<math>F = \frac{E A_0 \Delta L} {L_0}</math> Na osnovu Hookeovog zakona i Youngovog modula elastičnosti može se izračunati i konstanta [[opruga|opruge]] ''k'': :<math>F = \left( \frac{E A_0} {L_0} \right) \Delta L = k x \,</math> gdje je: :<math>k = \begin{matrix} \frac {E A_0} {L_0} \end{matrix} \,</math> :<math>x = \Delta L. \,</math> Ili [[potencijalna energija]] opruge: :<math>U_e = \int {k x}\, dx = \frac {1} {2} k x^2.</math> ===Odnosi između elastičnih konstanti=== Za [[Homogenost|homogene]] izotropne materijale postoji jednostavan odnos izmedu elastičnih konstanti (Youngov modul elastičnosti ''E'', [[modul smičnosti]] ''G'', ukupni modul elastičnosti ''K'' i [[Poissonov omjer]] ''υ''): :<math>E = 2G(1+\nu) = 3K(1-2\nu).\,</math> ==Vrijednosti Youngovog modula elastičnosti== Youngov modul elastičnosti se ispituje ponekad s različitim metodama i uzorcima za ispitivanje, pa postoje male razlike u usporedbi njihovih vrijednosti. {| class="wikitable" style="text-align:center;" |+ Približne vrijednosti Youngovog modula elastičnosti za različite materijale<ref> [http://www.engineeringtoolbox.com/young-modulus-d_417.html http://www.engineeringtoolbox.com/young-modulus-d_417.html]</ref> |- ! Materijal ! [[Paskal|GPa]] ! lbf/[[Palac (jedinica)|in]]<sup>2</sup> (psi) |- | style="text-align:left;"| Guma (male deformacije) | 0,01–0,1 | 1 500–15 000 |- | style="text-align:left;"| PTFE (Teflon) | 0,5 | 75 000 |- | style="text-align:left;"| Polietilen male gustoće | 0,2 | 30 000 |- | style="text-align:left;"| Polietilen velike gustoće (HDPE) | 0,8 | |- | style="text-align:left;"| Polipropilen | 1,5-2 | 217 000–290 000 |- | style="text-align:left;"| Proteinska ljuska [[virus]]a (kapsida)<ref> journal=Proc Nat Acad Sci USA., 2004., Ivanovska IL, de Pablo PJ, Sgalari G, MacKintosh FC, Carrascosa JL, Schmidt CF, Wuite GJL: "Bacteriophage capsids: Tough nanoshells with complex elastic properties"</ref> | 1–3 | 150 000–435 000 |- | style="text-align:left;"| [[Polietilentereftalat]] ili Dacron | 2-2,7 | |- | style="text-align:left;"| [[Polistiren]] | 3-3,5 | 435 000–505 000 |- | style="text-align:left;"| [[Najlon]] | 2–4 | 290 000–580 000 |- | style="text-align:left;"| Dvoatomne frustule (uglavnom silicijeva kiselina)<ref> journal=J Nanosci Nanotechnol., 2005.,|Subhash G, Yao S, Bellinger B, Gretz MR.: "Investigation of mechanical properties of diatom frustules using nanoindentation"</ref> | 0,35–2,77 | 50 000–400 000 |- | style="text-align:left;"| Vlaknasti paneli srednje gustoće <ref>[http://www.makeitfrom.com/data/?material]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} "MDF Material Properties Data: Medium Density Fiberboard (MDF)"</ref> | 4 | 580 000 |- | style="text-align:left;"| [[Borovke|Borovo]] [[Drvo (materijal)|drvo]] (uzduž vlakana) | 8,963 | 1 300 000 |- | style="text-align:left;"| [[Hrast]]ovo drvo (uzduž vlakana) | 11 | 1 600 000 |- | style="text-align:left;"| [[Beton]] velike čvrstoće (tlak) | 30 | 4 350 000 |- | style="text-align:left;"| Vlakna [[Konoplja|konoplje]] <ref> Nabi Saheb D., Jog J. P.: "Natural fibre polymer composites: a review", journal = Advances in Polymer Technology, 1999.</ref> | 35 | |- | style="text-align:left;"| [[Magnezij]] [[metal]] (Mg) | 45 | 6 500 000 |- | style="text-align:left;"| Vlakna [[lan]]a <ref> Bodros E.: "Analysis of the flax fibres tensile behaviour and analysis of the tensile stiffness increase", journal = Composite Part A, 2002.</ref> | 58 | |- | style="text-align:left;"| [[Aluminij]] | 69 | 10 000 000 |- | style="text-align:left;"| Vlakna [[Kopriva|koprive]] <ref> Bodros E., Baley C.: "Study of the tensile properties of stinging nettle fibres (Urtica dioica)", journal = Materials Letters, 2008.</ref> | 87 | |- | style="text-align:left;"| [[Staklo]] | 50–90 | |- | style="text-align:left;"| Aramidna vlakna <ref> DuPont: "Kevlar Technical Guide", 2001.</ref> | 70,5–112,4 | |- | style="text-align:left;"| Sedef na [[školjkaši]]ma (uglavnom kalcijev karbonat) <ref>journal=Proc. R. Soc. Lond. B, 1988. A. P. Jackson,J. F. V. Vincent and R. M. Turner: "The Mechanical Design of Nacre" [http://rspb.royalsocietypublishing.org/content/234/1277/415.abstract|doi=10.1098/rspb.1988.0056]{{Dead link|date=January 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | 70 | 10 000 000 |- | style="text-align:left;"| Zubna [[caklina ]] (uglavnom kalcijev fosfat)<ref>journal=Journal of Materials Science, 1981., "Spherical indentation of tooth enamel" M. Staines, W. H. Robinson and J. A. A. Hood [http://www.springerlink.com/content/w125706571032231/]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> | 83 | 12 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Mjed ]] i [[bronca]] | 100–125 | 17 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Titanij]] (Ti) || || 16 000 000 |- | style="text-align:left;"| Titanijevi spojevi | 105–120 | 15 000 000–17 500 000 |- | style="text-align:left;"| [[Bakar (element)|Bakar]] (Cu) | 117 | 17 000 000 |- | style="text-align:left;"| Stakloplatika (70/30 težinski, uzduž vlakana) | 40–45 | 5,800,000–6,500,000 |- | style="text-align:left;"| Poliesterska stakloplatika <ref>[http://www.substech.com/dokuwiki/doku.php?id=polyester_matrix_composite_reinforced_by_glass_fibers_fiberglass Polyester Matrix Composite reinforced by glass fibers (Fiberglass)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519141505/http://www.substech.com/dokuwiki/doku.php?id=polyester_matrix_composite_reinforced_by_glass_fibers_fiberglass |date=2011-05-19 }}. SubsTech, 2008.</ref> | 17,2 | 2 500 000 |- | style="text-align:left;"| Ugljikova stakloplatika (50/50 težinski, uzduž vlakana) | 125–150 | 18 000 000–22 000 000 |- | style="text-align:left;"| Ugljikova stakloplatika (70/30 težinski, uzduž vlakana) <ref>[http://www.substech.com/dokuwiki/doku.php?id=epoxy_matrix_composite_reinforced_by_70_carbon_fibers {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519141430/http://www.substech.com/dokuwiki/doku.php?id=epoxy_matrix_composite_reinforced_by_70_carbon_fibers |date=2011-05-19 }} Epoxy Matrix Composite reinforced by 70% carbon fibers [SubsTech&#93;]. Substech.com, 2006.</ref> | 181 | 26 300 000 |- | style="text-align:left;"| [[Silicij]] <ref> [http://www.ioffe.ru/SVA/NSM/Semicond/Si Physical properties of Silicon (Si)] Ioffe Institute Database, 2011.</ref> | 130-185 | |- | style="text-align:left;"| Kovano [[željezo]] || 190–210 || |- | style="text-align:left;"| [[Čelik]] | 200 | 29 000 000 |- | style="text-align:left;"| Polikristalni itrij-željezni [[granati]] (YIG) <ref> Chou H. M., Case E. D.: "Characterization of some mechanical properties of polycrystalline yttrium iron garnet (YIG) by non-destructive methods", journal = Journal of Materials Science Letters, 1988.</ref> | 193 | 28 000 000 |- | style="text-align:left;"| Jednokristalni itrij-željezni granati (YIG) <ref>[http://www.isowave.com/pdf/materials/Yttrium_Iron_Garnet.pdf YIG properties] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090225155636/http://www.isowave.com/pdf/materials/Yttrium_Iron_Garnet.pdf |date=2009-02-25 }} "Yttrium_Iron_Garnet"</ref> | 200 | 30 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Berilij]] (Be) | 287 | 42 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Molibden]] (Mo) | 329 | |- | style="text-align:left;"| [[Volfram]] (W) | 400–410 | 58 000 000–59 500 000 |- | style="text-align:left;"| Safir (Al<sub>2</sub>O<sub>3</sub>) uzduž C-osi | 435 | 63 000 000 |- | style="text-align:left;"| Silicijev karbid (SiC) | 450 | 65 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Osmij]] (Os) | 550 | 79 800 000 |- | style="text-align:left;"| Voframov karbid (WC) | 450–650 | 65 000 000–94 000 000 |- | style="text-align:left;"| Jednozidne ugljikove nanocijevi <ref>[http://ipn2.epfl.ch/CHBU/papers/ourpapers/Forro_NT99.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051029033149/http://ipn2.epfl.ch/CHBU/papers/ourpapers/Forro_NT99.pdf |date=2005-10-29 }} "Electronic and mechanical properties of carbon nanotubes", L. Forro</ref> <ref> Y.H.Yang, journal=Applied Physics Letters, 2011., "Radial elasticity of single-walled carbon nanotube measured by atomic force microscopy"</ref> | 1,000 | 145 000 000 |- | style="text-align:left;"| [[Grafen]] | 1000 | |- | style="text-align:left;"| [[Dijamant]] (C)<ref> "Synthetic Diamond – Emerging CVD Science and Technology" Spear and Dismukes, publisher=Wiley, NY, 1994.</ref> | 1220 | 150 000 000–175 000 000 |} == Izvori == {{izvori|3}} [[Kategorija:Mašinstvo]] [[Kategorija:Nauka o materijalima]] o5lczbv3tkbq4w13wk301hfj6jlkimp Västerbotten 0 4028412 42586404 42400363 2026-04-30T04:38:00Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586404 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Västerbotten | ime_genitiv=Västerbottena | slika =Sverigekarta-Landskap_Västerbotten.svg | slika_opis= Pozicija Västerbottena na karti [[Švedska|Švedske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Švedska|Švedske]] | upravni_oblik= [[Švedske pokrajine|pokrajina]] | službeni_jezik= | glavni_grad= | vladar = | titula_vladara= | površina=15538 | stanovnika=210679 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Västerbotten''' prevedeno '''Zapadna Botnija''' je jedna od 25 [[Švedske pokrajine|švedskih historijskih pokrajina]] ([[švedski jezik|švedski]]: ''landskap'') na [[sjeveroistok]]u zemlje, koja danas više nema nikakvu [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom. == Geografija == Västerbotten se prostire duž [[Botnijski zaliv|Botnijskog zaljeva]], [[granica|graniči]] sa pokrajinom [[Ångermanland]], [[Lappland]] i [[Norrbotten]]. Pokriva teren od 15 538 [[km²]]<ref name=john/> na kom živi 210,679 stanovnika, najveće naselje je [[Umeå]]. Danas [[državna uprava|administrativno]] pripada pod istoimenu [[švedske grofovije|grofoviju]] [[Västerbotten (grofovija)|Västerbotten]], koja je puno veća jer su u njoj uključeni i dijelovi [[Ångermanland]]a, [[Lappland]]a. Västerbotten je nizinski kraj, najviši vrh ima svega 551 [[metar]]a.<ref name=john>{{cite web | url =http://www.johmenvisst.se/vasterbotten/fakta.php | title =''Västerbotten'' | accessdate = 10. 04. 2015 | language=švedski | publisher=Johmenvisst}}</ref> ==Historija== Ime Västerbotten se prvi put spominje u pisanim dokumentima [[1454]]., a prvo naselje na tom području koje je dobilo status grada je [[Umeå]] [[1588]].<ref name=nor/> Sve do [[finski rat|Finskog rata]] [[1808]]. -[[1809]]. sa [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] unutar Västerbottena bio je mali dio sjeverne [[Finska|Finske]], ali je nakon tog rata - pripao Rusiji (kasnije Finskoj). <ref name=nor>{{cite web | url =http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/vasterbotten.htm | title =''Västerbotten, Norrbotten och Lappland'' | accessdate =10. 04. 2015 | language =švedski | publisher =Tacitus }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Privreda== Kako vrlo malo usjeva može dozrijeti za kratkog [[ljeto|ljeta]] - [[poljoprivreda]] je vrlo slaba, pa je nekad glavna privredna aktivnost bila eksploatacija [[Drveće|drva]] koja su se rijekama spuštala do [[pilana]] u obalnim centrima.<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/623905/Vasterbotten | title =''Västerbotten'' | accessdate = 10. 04. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Västerbotten}} * [http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/vasterbotten.htm ''Västerbotten, Norrbotten och Lappland'' na portalu Tacitus]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sv icon}} {{Švedske pokrajine}} [[Kategorija:Švedske pokrajine]] 4gytew4rxx9asbg2qqrp2tmqp5t14yy Västmanland 0 4030335 42586405 42400366 2026-04-30T04:45:54Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 2 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586405 wikitext text/x-wiki {{Regija (HR) | ime =Västmanland | ime_genitiv=Västmanlanda | slika =Sverigekarta-Landskap_Västmanland.svg | slika_opis= Pozicija Västmanlanda na karti [[Švedska|Švedske]] | nalazi_se_u_sastavu= [[Švedska|Švedske]] | upravni_oblik= [[Švedske pokrajine|pokrajina]] | službeni_jezik= | glavni_grad= | vladar = | titula_vladara= | površina= 8363 | stanovnika=289206 | pozivni_broj = | web= | komentar = |}} '''Västmanland''' je jedna od 25 [[Švedske pokrajine|švedskih historijskih pokrajina]] ([[švedski jezik|švedski]]: ''landskap'') u centru zemlje, koja danas više nema nikakvu [[državna uprava|administrativnu]] funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom. == Geografija == Västmanland se prostire [[sjever]]no od [[Mälaren|Jezera Mälaren]] prema unutrašnjosti<ref name=brit/>, [[granica|graniči]] sa pokrajinama [[Södermanland]], [[Närke]], [[Värmland]], [[Dalarna]] i [[Uppland]]. Pokrajina Västmanland ima površinu od 8 363 [[km²]]<ref name=john/> na kojoj živi 303,895 stanovnika. Danas [[državna uprava|administrativno]] podpada najvećim dijelom pod istoimenu [[švedske grofovije|grofoviju]] [[Västmanland (grofovija)|Västmanland]] ([[istok]]) i manjim [[zapad]]nim dijelom pod [[Örebro (grofovija)|Örebro]]. Teren Västmanlanda se od plodne ravnice na [[jugoistok]]u uzdiže se prema sjeveru do ruba [[brdo]]vite regije [[Bergslagen]].<ref name=brit/> Tamo se uzdiže najviše [[brdo]] pokrajine - Fjällberget visoko 466 [[metar]]a.<ref name=john>{{cite web | url =http://www.johmenvisst.se/vastmanland/fakta.php | title =''Västmanland'' | accessdate = 21. 04. 2015 | language=švedski | publisher=Johmenvisst}}</ref> ==Historija== Ime Västmanland (Zemlja zapadnih ljudi) nastalo je za [[srednji vijek|srednjeg vijeka]], najvjerojatnije da se ukaže na razliku od [[Uppland]]a, koji je u to vrijeme bio centar Švedske.<ref name=tac/> Västmanland je bio dio [[Dalarna|Dalarne]] sve do [[1647]]., kad je i on postao samostalna administrativna jedinica.<ref name=tac>{{cite web | url =http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/dalarna.htm | title =''Dalarna och Västmanland'' | accessdate =21. 04. 2015 | language =švedska | publisher =Tacitus }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> ==Privreda== Västmanland je [[poljoprivreda|poljoprivredno]] [[rudarstvo|rudarski]] kraj poznat po [[povrtlarstvo|povrtlarstvu]] i uzgoju [[krava]].<ref name=brit/> [[Rudarstvo]] je razvijeno oko [[Fagersta]] u regiji [[Bergslagen]]. Blizina [[željezni oksidi|željezne rude]], i manjih količina [[bakar|bakra]], [[olovo|olova]] i [[cink]]a, utjecala je na razvoj [[Metalurgija|metalurške industrije]] u [[Västerås]]u i [[Köping, Švedska|Köpingu]].<ref name=brit>{{cite web | url =http://www.britannica.com/EBchecked/topic/623911/Vastmanland | title =''Västmanland'' | accessdate = 21. 04. 2015 | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Västmanland}} * [http://www.tacitus.nu/svenskhistoria/land/dalarna.htm ''Dalarna och Västmanland'' na portalu Tacitus]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} {{sv icon}} {{Švedske pokrajine}} [[Kategorija:Švedske pokrajine]] jyemnoka83ix5sz1fsklyid4vwvm5sp Univerzitet Pantheon-Sorbonne 0 4497621 42586310 42569903 2026-04-29T19:34:57Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586310 wikitext text/x-wiki {{Infobox University |name = Univerzitet Pantheon-Sorbonne |native name = Université Panthéon-Sorbonne |image_name = Universite de Paris Faculte de droit DSC 1945w.jpg |logo = Univerzitet Pantheon-Sorbonne.jpg |image_size = 250px |motto = ''Omnibus Sapientia, Unicuique Excellentia'' ([[Latinski]]) |established = 1971 |staff = 2,770 |chancellor = Philippe Boutry |vice_chancellor = |city = [[Pariz]] |country = [[Francuska]] |campus = |students = 40,483 |undergrad = |postgrad = |colours = {{color box|#4682b4}} Plava<br />{{color box|white}} Bijela<br />{{color box|gold}} Zlatna |Budget = 117 miliona eura (2009)<ref>{{Cite web |url=http://www.enseignementsup-recherche.gouv.fr/cid48970/universite-paris-i.html |title=Paris University — Budget in 2009 |access-date=2015-06-26 |archive-date=2021-04-17 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210417144631/https://www.enseignementsup-recherche.gouv.fr/cid48970/universite-paris-i.html |url-status=dead }}</ref> |type = javnu univerzitet |affiliations = [[Univerzitet u Parizu]], [[ERASMUS]], [[Asocijacija univerziteta Evrope|AUE]] |website = [http://www.univ-paris1.fr www.univ-paris1.fr] }} '''Univerzitet Panthéon-Sorbonne''' ({{lang-fr|Université Panthéon-Sorbonne}}), koji je poznat i pod nazivom '''Pariz I''', je javni istraživački univerzitet u [[Pariz|Parizu]] u [[Francuska|Francuskoj]]. Jedan je od vodećih javnih istraživačkih univerziteta u zemlji. Osnovan je 1971. godine spajanjem delova dva fakulteta nekadašnjeg [[Univerzitet u Parizu|Univerziteta u Parizu]], poznatog kao Sorbona, nakon [[Maj 1968.|studentskih protesta u maju 1968. godine]]. Univerzitet Panthéon-Sorbonne specijalizovan je za tri glavne oblasti: ekonomiju i menadžment, društvene nauke i pravo i političke nauke.<ref>{{cite news|title= Université Panthéon-Sorbonne official website|work= L'Université en chiffres|url= http://www.univ-paris1.fr/fileadmin/Service-com/2010-FR-chiffres.pdf|archive-date= 2016-03-03|access-date= 2025-03-15|archive-url= https://web.archive.org/web/20160303173152/http://www.univ-paris1.fr/fileadmin/Service-com/2010-FR-chiffres.pdf|url-status= dead}}</ref> U okviru univerziteta izučavaju se discipline poput ekonomije, prava, filozofije, sociologije, istorije, geografije, umetnosti, političkih nauka, studija razvoja, matematike i menadžmenta.<ref>{{Cite web|url=https://formations.pantheonsorbonne.fr/fr/index.html|title=Pourquoi choisir l'université Paris 1 Panthéon-Sorbonne ?|date=7 July 2020|website=formations.pantheonsorbonne.fr}}{{Dead link|date=March 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Glavne administrativne i nastavne zgrade univerziteta nalaze se na Sorboni i Trgu Panthéon, u srcu Latinske četvrti u 5. arondismanu Pariza. Univerzitet raspolaže s više od 25 zgrada širom Pariza, uključujući ''Centre Pierre Mendès France (Tolbiac)'' i ''Maison des Sciences Économiques''.<ref>{{cite news |title= Le Campus |work= Université Panthéon Sorbonne official website |url= http://www.univ-paris1.fr/universite/campus/ |archive-date= 2017-07-22 |access-date= 2025-03-15 |archive-url= https://web.archive.org/web/20170722130107/http://www.univ-paris1.fr/universite/campus/ |url-status= dead }}</ref> Pored toga, Paris I ima međunarodne centre u Egiptu i Rumuniji. Kao jedan od naslednika istorijskog Univerziteta u Parizu, Paris I Panthéon-Sorbonne danas ima oko 45.200 studenata raspoređenih u deset obrazovnih i istraživačkih jedinica i četiri instituta. Nudi programe od osnovnih studija do doktorata, kao i pripreme za različite stručne ispite, posebno u pravnim i nastavnim oblastima. Iako nije deo univerzitetskog saveza, sarađuje sa ''Univerzitetom Sorbonne-Nouvelle'' i ''ESCP Business School'' u okviru ''Sorbonne Alliance'' i član je evropskog akademskog projekta Una Europa od 2019. godine. == Reference == {{Reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Université Panthéon-Sorbonne}} * {{fr icon}} [http://www.univ-paris1.fr/ Službena stranica] {{Institucionalna mreža univerziteta u evropskim glavnim gradovima}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Nastanci 1971.]] [[Kategorija:Univerziteti u Parizu|Panthéon-Sorbonne]] [[Kategorija:Univerziteti u Francuskoj|Panthéon-Sorbonne]] [[Kategorija:Asocijacija univerziteta Evrope|Panthéon-Sorbonne]] qetmwx4jhht5nh4qstun9ltohzx5tvw Wilhelm I od Njemačke 0 4497893 42586415 41436284 2026-04-30T06:53:13Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586415 wikitext text/x-wiki {{Vladar | ime = Vilhelm I Nemački | slika = Bundesarchiv Bild 146-1998-028-13A, Kaiser Wilhelm I.jpg | opis_slike = kajzer Vilhelm I | puno_ime = Vilhelm Fridrih Ludvig | datum_rođenja = [[22. mart]] [[1797]]. | mesto_rođenja = [[Berlin]] | država_rođenja = {{zastava|Pruska|1750}} | datum_smrti = [[9. mart]] [[1888]]. | mesto_smrti = [[Berlin]] | država_smrti = {{zastava|Nemačko carstvo}} | sahranjen = palata [[Šarlotenburg]] | funkcija = ''[[Kralj Pruske]]''; ''[[Severnonemačka konfederacija|Predsednik Severnonemačke konfederacije]]''; ''[[Car Nemačke]]'' | vladavina = [[2. januar]] [[1861]] — [[9. mart]] [[1888]]. | prethodnik = [[Fridrih Vilhelm IV]] | naslednik = [[Fridrih III Nemački]] | dinastija = [[Datoteka:Wappen Deutsches Reich - Reichsadler 1889.svg|20px]] [[Hoencolern]] | otac = [[Fridrih Vilhelm III]] | majka = [[Lujza od Meklenburg-Štrelica]] | supružnik = [[Augusta od Saksen-Vajmar-Ajzenaha]] | deca = [[Fridrih III Nemački]] <br /> [[Lujza od Pruske]] | grb = | opis_grba = }} [[Datoteka:Kaiser Wilhelm I.JPG|mini|250px|desno|Kralj Vilhelm, crtež]] '''Vilhelm I Nemački''' ({{jez-nem|Wilhelm I.}}; [[22. mart]] [[1797]] — [[9. mart]] [[1888]]) je bio car ({{jez-nem|Kaiser}}) [[Nemačko carstvo|Nemačke]] i kralj ({{jez-nem|König}}) [[Prusko kraljevstvo|Pruske]]. Vladao je od [[1861]]. do [[1888]]. == Poreklo == Vilhelm se rodio kao drugorođeni sin pruskog kralja Fridrih Vilhelma III i njegove žene Luise Malkenbursko- Strželicke. Kao drugorođeni sin s njim nije bilo računano da nasledi presto i imao je manje obrazovanje nego njegov stariji brat. Od [[1814]]. godine je služio u pruskoj armiji gde je bio jako dobar vojnik. Pod vodstvom maršala Gebhart Lebereht von Blihera bojevao je u bitkama kod Ligni i Vaterloa. Posle toga je kao diplomata pregovarao u pregovorima [[1815]]. godine. Godine [[1840]]. kada je umro njegov otac je postao kralj njegov stariji brat Fridrih Vilhelm IV a Vilhelm je postao krunski princ jer Vilhelm Fridrih IV nije imao potomke. Tokom revolucije [[1848]]. krunski princ Vilem je uspešno ugušio ustanak koji je bio uperen protiv njegovog brata i iz tog razloga je dobio nadimak „Kartetšenprinc“ princ četka. == Vlada == === Princ Vilhelm regent === Konzervativni kralj Fridrih Vilhelm IV i stariji brat Vilhelma nije bio dobrog zdravlja i kada se razboleo i izgubio moć govora i dobijao dalje napade Vilem je [[1858]]. godine postao regent. NJegov brat je polako umirao tri i po godine.i umro je [[1861]]. posle čega je Vilhem postao pruski kralj Vilhem I. === Pruski kralj === [[1861]]. godine je bio u [[Baden-Baden]]u neuspešan atentat na kralja Vilhelma. Posle jedne godine imanovao je za kancelara [[Oto fon Bizmark]]a koji je ovu funkciju zadržao tokom Vilhelmova života. Posle svog brata nasledio je problem ujedinjanja Nemačke i neslaganje sa liberalnim parlamentom. On je od strane liberala smatran za više liberalnog od svog brata. [[1866]]. godine je učestvovao u Prosko-austrijskom ratu u toku kojeg je osvojio Holštajn i deo Češke. U godinama [[1870]]- [[1871]]. učestvovao je u ratu protiv Francuske. === Nemački car === Posle poraza Francuske u Prusko-francuskom ratu je zahvaljujući [[Oto fon Bizmark|Bizmarkovom]] trudu bila Vilhemu ponuđena titula [[car]]a. [[Car]]ska titula nije bila jednostavna za Bizmarka tako ni za Vilelma. Bilo je problematična tituka „Kaiser fon Dojčland“ da bi se usaglasilo da postane „Kajser der Dojčen“ odnosno car Nemaca što se pokazalo kao prihvatljivije od prethodne titule koja se nije dopadata članovima nemačkog društva ([[Holandija|Nizozemska]], [[Austrija]], [[Švajcarska]] itsl.). Posle toga je [[18. januar]]a [[1871]]. godine u [[Versaj]]u je proglašen Vilhelm I za prvog nemačkog cara i bilo je stvoreno nemačko carstvo koje je bilo prethodnica današnje Nemačke. Posle smrti Vilhelma I [[1888]]. godine je car postao njegov sin Fridrih III koji ga je nadživeo za samo 99 dana. Posle toga je na tron nastupio Vilemov unuk [[Vilhelm II Nemački]]. == Titule == Vilhelm I je imao titule : * car [[Nemačko carstvo|Nemačke]] - [[18. januar]] [[1871]] — [[9. mart]] [[1888]]. * kralj [[Prusko kraljevstvo|Pruske]] - [[2. januar]] [[1861]] — [[9. mart]] [[1888]]. * Predsednik [[Severnonemačka konfederacija|Severno nemačke konfederacije]] [[1. jul]] [[1867]] — [[18. januar]] [[1871]]. == Porodica == === Roditelji === {| class="wikitable sortable" |- bgcolor="#cccccc" !width="10%"|ime!! width="2%"|slika!! width="10%"|datum rođenja!! width="10%"|datum smrti |- | [[Fridrih Vilhelm III]] || [[Datoteka:Friedrich Wilhelm III of Prussia.PNG|mini|50px]] || [[3. avgust]] [[1770]]. || [[7. jun]] [[1840]]. |- | [[Lujza od Meklenburg-Štrelica]] || [[Datoteka:Grassi, Josef Mathias - Luise von Mecklenburg-Strelitz.jpg|mini|50px]] || [[10. mart]] [[1776]]. || [[19. jul]] [[1810]]. |- |} === Supružnik === {| class="wikitable sortable" |- bgcolor="#cccccc" !width="10%"|ime!! width="2%"|slika!! width="10%"|datum rođenja!! width="10%"|datum smrti |- | [[Augusta od Saksen-Vajmar-Ajzenaha]] || [[Datoteka:Augusta von Preussen.jpg|mini|50px]] || [[30. septembar]] [[1811]]. || [[7. januar]] [[1890]]. |- |} === Deca === {| class="wikitable sortable" |- bgcolor="#cccccc" !width="10%"|ime!! width="2%"|slika!! width="10%"|datum rođenja!! width="10%"|datum smrti!! width="10%"|supružnik |- | [[Fridrih III Nemački]] || [[Datoteka:Friedrich 3º.jpg|mini|50px]] || [[18. oktobar]] [[1831]].|| [[15. jun]] [[1888]]. || [[Viktorija fon Saksen-Koburg i Gota|Viktorija od Sakse-Koburga i Gote]] |- | [[Lujza od Pruske]] || [[Datoteka:Louise of Prussia, grand duchess of Baden.jpg|mini|50px]] || [[3. decembar]] [[1838]].|| [[23. april]] [[1923]]. || [[Fridrih I od Badena]] |- |} == Reference == {{reflist}} == Literatura == {{refbegin}} * Enciklopedija Britanika/Vilhelm I * Röhl John C. G. ''Young Wilhelm: The Kaiser's Early Life, 1859-1888'' (1998) [http://books.google.com/books?isbn=0521497523 online] * Steinberg, Jonathan. ''Bismarck: A Life'' (2011) * Wilhelm Jordan]: ''Kaiser Wilhelm I.'' Frankfurt/Main 1896. * Franz Herre: ''Kaiser Wilhelm I. Der letzte Preuße.'' Köln 1980. * Wilhelm Treue (Hrsg.): ''Drei deutsche Kaiser. Wilhelm I. - Friedrich&nbsp;III. -Wilhelm&nbsp;II.; ihr Leben und ihre Zeit.''. Ploetz, Freiburg [u.&nbsp;a.] 1987, {{ISBN|3-87640-192-5}}. * Karl Heinz Börner: ''Wilhelm I. Deutscher Kaiser und König von Preußen. Eine Biographie.'' Akademie Verlag, Berlin 1984. * Dieter Leuthold (Hrsg.): ''Ein Bremer „rettet“ den Kaiser. Die Flucht des Prinzen Wilhelm im Jahre 1848 aus Berlin, nach den Erinnerungen von August Oelrichs.'' Hauschild Verlag, Bremen 1998. {{refend}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Wilhelm I of Germany}} * [https://web.archive.org/web/20071222124050/http://regiments.org/biography/royals/1859wilG.htm Wilhelm II, German Emperor & King of Prussia] * [http://www.archontology.org/nations/german/germ_1871_1918a/wilhelm1.php Archontology.org – William I] * [http://www.preussen.de Webpage of the House of Hohenzollern] {{de icon}} * [http://www.wdl.org/en/item/4529/ 1914! The Murderers!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160309121800/https://www.wdl.org/en/item/4529/ |date=2016-03-09 }} * [http://stabikat.sbb.spk-berlin.de:8080/DB=1/SET=3/TTL=1/CMD?ACT=SRCHA&IKT=54&SRT=YOP&TRM=hundertjahrfeier* Zeitgenössische Literatur zur Hundertjahrfeier Kaiser Wilhelm&nbsp;I.] * [http://www.preussenchronik.de/person_jsp/key=person_wilhelm+i+von_preu%25dfen.html Preußen-Chronik] – ARD Sendereihe im Preußenjahr 2001 über Wilhelm&nbsp;I. {{niz |pre=[[Fridrih Vilhelm IV]] |spisak=[[Kraljevi Pruske]]<br />1861-1888 |posle=[[Fridrih III Nemački|Fridrih III]] |pre2=- |spisak2=[[Carevi Nemačke]]<br />1871-1888 |posle2=[[Fridrih III Nemački|Fridrih III]] }} {{klica}} [[Kategorija:Rođeni 1797.]] [[Kategorija:Umrli 1888.]] [[Kategorija:Nijemci]] nxfvydhisfpufdqjnb3yy0ul406k0d5 Zajednička poljoprivredna politika 0 4536808 42586427 42232013 2026-04-30T09:34:40Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586427 wikitext text/x-wiki '''Zajednička poljoprivredna politika''' ([[Engleski|eng.]] ''Common Agricultural Policy''), jedna je od zajedničkih politika [[Europska unija|Europske unije]], a definirana je još [[Rimski ugovori (1957.)|Rimskim ugovorima]]. Temelji se na zajedničkom unutarnjem tržištu i cilj joj je osiguravanje razumnih cijena za europske potrošače i odgovarajućih prihoda za poljoprivrednike preko ustroja zajedničkih [[Poljoprivreda|poljoprivrednih]] tržišnih organizacija, primjene načela jedinstvenih cijena, financijske solidarnosti i preferencijalnoga pristupa prema poljoprivrednim proizvodima s područja Zajednice. Zajednička poljoprivredna politika jedna je od najvažnijih nadležnosti Zajednice, na koju se usmjerava više od polovice [[Proračun Europske unije|proračuna EU-a]].<ref>{{cite book|last=Glenny |first=Misha |date=2008 |title=McMafia: A Journey Through The Global Criminal Underworld |url=https://archive.org/details/mcmafiajourneyth00glen |publisher=Knopf |page=[https://archive.org/details/mcmafiajourneyth00glen/page/10 10] |isbn=1400095123 |access-date=18 March 2015 }}</ref><ref name=vlada>{{cite web|url=http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/%28slovo%29/Z#pagenavigo|title=Zajednička poljoprivredna politika|language=Hrvatski|access-date=2015-07-13|archivedate=2011-11-23|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111123144551/http://www.vlada.hr/hr/dodatno/upute_i_vodici/pojmovnik/(slovo)/Z#pagenavigo|deadurl=yes}} vlada.hr (14. rujna 2011.)</ref> == Izvori == {{Izvori}} == Vanjske veze == *[http://www.consilium.europa.eu/en/policies/cap-reform/ The CAP reform, Council of the European Union] *{{cite web |title=Agriculture: A partnership between Europe and farmers|publisher=European Commission|format=PDF|work=The EU's common agricultural policy (CAP): for our food, for our countryside, for our environment|url=http://europa.eu/pol/pdf/flipbook/en/agriculture_en.pdf|accessdate=18 December 2013 }} *{{cite web|last=Katsarova|first=Ivana|title=Common Agricultural Policy after 2013: What will change|url=http://www.europarl.europa.eu/RegData/bibliotheque/briefing/2013/130524/LDM_BRI(2013)130524_REV1_EN.pdf|format=PDF|work=Library Briefing|publisher=Library of the European Parliament|accessdate=18 December 2013}} * {{cite web |title=Farmsubsidy.org |publisher=EU Transparency.org |work=Searchable database of the recipients of CAP subsidies, using data obtained by access to information requests to EU member state governments |url=http://farmsubsidy.openspending.org/ |accessdate=18 December 2013 |archive-date=2015-06-29 |archive-url=https://web.archive.org/web/20150629184007/http://farmsubsidy.openspending.org/ |dead-url=yes }} *{{cite web|title=The reform of the CAP|url=http://www.cvce.eu/collections/unit-content/-/unit/02bb76df-d066-4c08-a58a-d4686a3e68ff/96b19e4a-0125-4ebc-bf5b-e10e1d42c148|work=1987–1997 The European Union in a Europe in the throes of change|publisher=CVCE - Virtual Resource Centre for Knowledge about Europe (Previously European Navigator)|accessdate=18 December 2013}} * [http://www.rpa.gov.uk/rpa/index.nsf/categories/rpa%20schemes?opendocument rpa.gov.uk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071219173816/http://www.rpa.gov.uk/rpa/index.nsf/categories/rpa%20schemes?opendocument |date=2007-12-19 }} past and present UK subsidy schemes *{{cite web |title=Reforming Agricultural Support |publisher=The James Hutton Institute |work=Future Agricultural Support for Scotland: 2013 CAP reform from a Scottish perspective |url=http://www.macaulay.ac.uk/LADSS/cap_flattening.html |accessdate=18 December 2013 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} * [http://archives.eui.eu/en/fonds/ Archival Sources] relating to the history of the Common Agricultural Policy can be consulted at the [http://www.eui.eu/Research/HistoricalArchivesOfEU/Index.aspx Historical Archives of the European Union] in Florence * [http://www.reformthecap.eu Reform the CAP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180806153030/http://reformthecap.eu/ |date=2018-08-06 }} An overview of the arguments for CAP reform with links to the most important studies * [http://ec.europa.eu/agriculture/publi/reports/ceecimpact/fullrep_en.pdf EU Report on effects of expansion of the EU on farm production] * [http://www.epha.org/a/495 A public health point of view on CAP] * [http://www.vieuws.eu/food-agriculture/cap-debate-deal-or-no-deal-commissioner-ciolos-paolo-de-castro-mep/ CAP Reform Debate: Commissioner Cioloş vs Paolo De Castro MEP] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151016191230/http://www.vieuws.eu/food-agriculture/cap-debate-deal-or-no-deal-commissioner-ciolos-paolo-de-castro-mep/ |date=2015-10-16 }} * [http://news.bbc.co.uk/2/hi/programmes/from_our_own_correspondent/3747430.stm New Zealand's hardy farm spirit] from BBC correspondent John Pickford * [http://www.globalisationinstitute.org/reports/cobden-paper/green-and-pleasant-land-20060207532/ Green and Pleasant Land] {{Webarchive|url=https://archive.today/20060509130406/http://www.globalisationinstitute.org/reports/cobden-paper/green-and-pleasant-land-20060207532/ |date=2006-05-09 }} * [http://www.caphealthcheck.eu CAP Health Check] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201230141320/https://caphealthcheck.eu/ |date=2020-12-30 }} CAP reform: Analysis and opinion from European researchers, academics and policy-makers * [http://www.forestindustries.eu/content/common-agricultural-policy-cap-eu-flegt-and-redd Is the EU CAP boosting deforestation?] Some background info on why the EU is lacking creditability in case of its programs to combat deforestation and illegal logging {{Mrva}} [[Kategorija:Evropska unija]] ilu1kt9frrjldiguo12biwmb5n2b605 Tupungato 0 4550361 42586302 41086440 2026-04-29T16:58:55Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586302 wikitext text/x-wiki {{Planina | ime =Tupungato | slika= Mount Tupungato.jpg | Opis slike= Pogled na vulkan iz aviona | Visina =6570 | Država / Pokrajina ={{flag|Argentina}} | Dio gorja = [[Ande]] | Kordinate = | Prvi uspon =1897. [[Matthias Zurbriggen]] i Stuart Vines | Najlakša staza = | Planinarski domovi = | Najbliži gradovi = | Vrsta = [[stratovulkan]] | Zadnja erupcija = 1987. | Starost = [[pleistocen]] | Ostali vrhovi = | Top. karta = }} '''Tupungato''' je [[vulkan]] na granici [[Argentina|Argentine]] i [[Čile]]a, jedan od najviših vrhova u [[Južna Amerika|Južnoj Americi]]. Nalazi se u [[Ande|Andama]] oko 80 [[km]] istočno od [[Santiago de Chile|Santiaga]] i oko 100 km južno od [[Aconcagua|Aconcuague]], najvišeg vrha Južne Amerike.<ref>{{cite web|url=http://www.peaklist.org/WWlists/ultras/andes2.html|title=Argentina and Chile, Central Ultra Prominences|publisher=Peaklist}}</ref> Na vrh Tupungatoa prvi se popeo švicarski planinar [[Matthias Zurbriggen]] 1897. godine. S njime je bio i [[Stuart Vines]]. Dana, [[2. augusta]] [[1947]]., [[avion]] "Star Dust" sa 6 putnika i 5 članova posade srušio se na [[ledenjak]]u na Tupungatou. Ubrzo su ga pokrili [[lavina]] i dubok [[snijeg]]. Odmrzavanjem ledenjaka [[2000]]. godine pronađeni su ostaci zrakoplova.<ref name="Crash pilot cleared">{{cite news | url=http://www.guardian.co.uk/uk/2000/jul/08/2 | title=Crash pilot cleared 50 years on | newspaper=[[The Guardian]] | date=7 July 2000 | accessdate=28 September 2011 }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tupungato}} * [http://www.andeshandbook.org/montanismo/cerro/42/Tupungato Andeshandbook: opis, historija i prikaz puteva za Tupungato] * [http://www.summitpost.org/show/mountain_link.pl/mountain_id/2365 Slike planine Tupungato] * [http://www.peakware.com/peaks.html?pk=256 Tehničke informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060317162958/http://www.peakware.com/peaks.html?pk=256 |date=2006-03-17 }} * [http://www.peakbagger.com/peak.aspx?pid=8600 "Cerro Tupungato, Argentina/Chile" na Peakbagger.com] * [http://www.helis.com/news/2000/andes1.htm Misterij pada aviona Star Dust] * Ande (španski) [http://www.andesargentinos.com.ar/Tupungato.htm Tupugnato na andesargentinos.com.ar] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070829032746/http://www.andesargentinos.com.ar/Tupungato.htm |date=2007-08-29 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Planine u Argentini]] [[Kategorija:Planine u Čileu]] [[Kategorija:Vulkani u Argentini]] [[Kategorija:Vulkani u Čileu]] 31j79i8ms4c65e44d3ibhydugn6jqxi Tommy Bolin 0 4572158 42586287 42569394 2026-04-29T14:11:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586287 wikitext text/x-wiki {{Glazbenik | Ime = Tommy Bolin | Slika = | Img_capt = | Img_size = | Landscape = | Background = solo_izvođač | Rodno_ime = Thomas Richard Bolin | Pseudonim = | Rođenje = [[1. kolovoza]] [[1951.]] | Mjesto rođenja = Sioux City, [[Iowa]], [[SAD]] | Smrt = [[4. prosinca]] [[1976.]]<br />[[Miami, Florida|Miami]], [[SAD]] | Prebivalište = | Instrument = [[električna gitara|Gitara]] | Žanr = [[Jazz]]<br>[[Hard rock]]<br>[[Rock]] | Zanimanje = [[Glazbenik]] | Djelatno_razdoblje = 1969. - 1976. | Producentska_kuća = | Angažman = Zephyr<br>James Gang<br>[[Deep Purple]] | URL = [http://www.tbolin.com/ Službene stranice] | nagrade = | Značajni instrumenti = [[Fender Stratocaster]] }} '''Thomas Richard 'Tommy' Bolin''' (Sioux City, [[Iowa]], [[1. 8.|1. kolovoza]] [[1951]]. - [[Miami|Miami, Florida]], [[4. 12.|4. prosinca]] [[1976]].), [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je (rođen) [[Električna gitara|gitarista]] koji je najpoznatiji po svom djelovanju u [[hard rock]] sastavu [[Deep Purple]] (1975. - 1976.), a njegov rad zabilježen je i u sastavima 'Zephyr' (1969. - 1971.), 'The James Gang' (1973. - 1974.), kao i solo projekti. == Glazbena karijera == Tommy Bolin, glazbenu karijeru je započeo u sastavi oko područja Sioux Cityja, dok nije preselio u Boulder, Colorado, kao tinejdžer. U to vrijeme svirao je sa sastavom 'American Standard', prije nego što se pridružio skupini 'Ethereal Zephyr', koja je ime dobila po pruzi koja je povezivala [[Denver, Colorado|Denver]] i [[Chicago]]. Kada su se [[Diskografija|izdavačke kuće]] počele interesirati za njih, skratili su ime samo na 'Zephyr'. Ovaj sastav uključuje Bolina na [[Električna gitara|gitari]], Davida Givensa na [[Bas-gitara|bas-gitari]] i Givens, suprugu Candicea Givensa na [[Pjevanje|vokalu]]. Sastav je počeo svirati po većim mjestima, a često su nastupali kao predgrupa većim sastavima, kao što je [[Led Zeppelin]]. Njihov drugi album nazvan ''Going Back to Colorado'', bio je snimljen sa novim bubnjarom Bobbyem Bergerom, koji bi kasnije s vremena na vrijeme svirao razne dionice na Bolinovim raznim projektima. Nakon te snimke, Bolin je odlučio preči na više progresivne projekte. U [[1972]]. godini, Bolin u dobi od dvadeset godina, osniva [[jazz]]-[[Rok muzika|rock]]-[[blues]] sastav 'Energy'. Iako sastav nije objavio niti jedan album, neke snimke iz tog vremena koje su pokazivale njegovu snagu i glazbenu viziju, posthumno su objavljene. On je također svirao sa Billyem Cobhamom na njegovom studijskom albumu ''Spectrum'', Koji uključuje Bolina na gitari, Billya Cobhama (član orkestra 'Mahavishnu Orchestra') na bubnjevima, Lelanda Sklara na bas-gitari i Jana Hammera (također član 'Mahavishnu Orchestra') na klavijaturama i [[Sintesajzer|sintisajzeru]]. [[1973]]. godine pozvao ga je [[Kanada|kanadski]] rock gitarista Domenic Troiano, da dođe u njegov rock sastav 'James Gang' i zamjeni tadašnjeg člana Joea Walsha. Bolin je sa ovim sastavom objavio dva studijska albuma ''Bang!' iz 1973. i ''Miami'' iz 1974. godine.'' Nakon što je završila ''Miami'' turneja, Bolin odlazi iz sastava James Gang. Nakon toga je radio na brojnim ''sessionima'' rock sastava i jazz glazbenika. Bolin je sudjelovao na albumu Alphonsea Mouzona, ''Mind Transplant''. Svirao je na turneji zajedno sa bubnjarom Carmineom Appiceom i rock sastavom 'The Good Rats'. Bolin potpisuje ugovor sa izdavačkom kućom 'Nemperor records', za koju će objaviti svoj solo album. Njegova glavna ideja je bila da na snimanje doved velik broj glazbenika, koje je upoznao tijekom raznih ''sessiona''. Uz poticaj prijatelja i kolega, Bolin je odlučio otpjevati vokale na ovom albumu. Glazbenici koji izvode dionice na ovom materijalu su; David Sanborn, Jan Hammer, Stanley Sheldon (basista Petera Framptona), [[Phil Collins]] ([[Genesis (bend)|Genesis]]) i [[Glenn Hughes]] ([[Deep Purple]]). Tijekom snimanja ovog albuma, [[Ritchie Blackmore]] je bio zamijenjen u Deep Purpleu. Početku [[1975]]. godine Bolin je sudjelovao u snimanju gitare, kanadskom sastavu 'Moxy' tijekom snimanja njihovog istoimenog debi albuma. Album je postao vrlo tražen nakon Bolinove smrt od njegovih obožavatelja. Krajem godine, Bolin objavljuje svoj prvijenac ''Teaser'', za izdavača 'Nempero' i sa Deep Purpleom studijski album ''Come Taste the Band''. Tijekom Deep Purpleove svjetske turneje koja je trajala između 1975. i 1976. godine, izvodili su jednu Bolinovu skladbu sa albuma ''Teaser''. U to vrijeme postalo je jasno da je Bolin ovisan o [[heroin]]u. Takva situacija je dovela do priča da Bolin ne može svirati čisto gitaru jer ima bolove u lijevoj ruci od loših uboda injekcija. Bolin se nakon turneje vraća svom sastavu i okreće se planiranju za svoj sljedeći solo album. Kroz sastav su prošli razni glazbenici od Normana Jeana Bella (bivši član sastava [[Frank Zappa|Franka Zappe]]) na [[saksofon]]u i na kraju Tommyev mlađi brat Johnny Bolin na bubnjevima. [[1976]]. počinje snimati materijal za svoj drugi solo album. Album je treba biti objavljen kao dvostruko izdanje, ali zbog financijskih problema materijal je skraćen na samo jedan [[Long play|LP]]. == Smrt == Bolinova turneja povodom objavljivanja drugog albuma ''[[Private Eyes (album Tommyja Bolina)|Private Eyes]]'', pokazala se kao njegova posljednja. Veliki troškovi vođenja sastava i njegovi problemi sa ovisnošću, prisilile su ga na restriktivne poteze. Posljednji koncert su mu bili prije nastupa Petera Framptona i [[Jeff Beck|Jeffa Becka]]. Koncert za Jeffa Becka bio je [[3. 12.|3. prosinca]] [[1976]]. godine, gdje je izveo skladbu "Post Toastee". U jednom trenutku njegovih posljednjih sati, Bolin je nađen bez svijesti ubrzo nakon koncerta. Organizator, koji po nekim izvješćima nije želio da bude nikakvog dodatnog negativnog publiciteta o turneji, odveo ga je u svoju sobu sa njegovom novom djevojkom, da se brine o njemu. Do jutra Bolinu se zdravstveno stanje jako pogoršalo. Valerija, njegov djevojka iz [[Švajcarska|Švicarske]], uplašila se za njegov život i pozvala je hitnu pomoć. Međutim dok je hitna pomoć stigla, Bolin je već bio mrtav. Imao je 25 godina. U [[1999]]. godini, Glenn Hughes (član Trapezea i Deep Purplea) u 4-5 gradova u [[Texas|Teksasu]], održao je koncerte posvećene Tommyu Bolinu. == Izvori == * [http://www.tbolin.com/interviews/drumm_halloffame.html Iowa Rock i Roll Hall of Fame Induction]{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. == Vanjske veze == * [http://www.tbolin.com/ Službene stranice Tommya Bolina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629034243/http://www.tbolin.com/ |date=2016-06-29 }} - održava Bolinova obitelj * [http://www.billboard.com/bbcom/news/article_display.jsp?vnu_content_id=1001052054 Billboard.com artikli od Grega Pratoa] * [http://musicchain.net/tag/Tommy%20Bolin MusicChain - Tommy Bolin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161027174804/http://musicchain.net/tag/Tommy%20Bolin |date=2016-10-27 }} {{Authority control}} {{Životni vijek|1951|1976|Bolin, Tommy}} [[Kategorija:Američki rock gitaristi]] [[Kategorija:Američki heavy metal muzičari]] [[Kategorija:Američki tekstopisci]] [[Kategorija:Deep Purple]] qfi9b1pn830aeclddt3oob5z5igtu8q Basshunter 0 4622918 42586276 42442187 2026-04-29T12:22:40Z Eurohunter 23571 /* Singlovi */ +"Ja eller nej" with [[Käärijä]] 42586276 wikitext text/x-wiki {{Infookvir glazbenik | Ime = Basshunter | Img = Basshunter, 20 april 2008 in Halmstad.jpg | Img_capt = Basshunter na koncertu u [[Halmstad]] (2008) | Img_size = | Landscape = | Background = vanjski_suradnik | Rodno_ime = Jonas Erik Altberg | Pseudonim = | Rođenje = [[22. 12.|22 decembra]] [[1984.]] | Smrt = | Instrument = | Žanr = [[eurodance]] | Zanimanje = [[kantautor]], [[muzički producent]], [[DJ]] | Djelatno_razdoblje = | Producentska_kuća = [[Extensive Music]], [[Warner Music Sweden]], [[Ultra Records]], [[Broma 16]], [[Warner Music Japan]], [[3 Beat Records]], [[Dance Nation]], Warner Music Germany, Alex Music | Angažman = Patrik och Lillen, [[Mental Theo|DJ Mental Theo]], [[Stunt]], [[Lauren Dyson]], [[Big Brother]], [[Sandra Gee|Sandra]], [[Dulce María]] | URL = [https://basshunter.se basshunter.se] | nagrade = | Značajni instrumenti = }} '''Basshunter''' ({{Jez-engl|Jonas Erik Altberg}}; [[Halmstad]], [[22. 12.|22 decembra]] [[1984.]]), je [[Šveđani|švedski]] [[kantautor]], [[muzički producent]] i [[disk džokej|DJ]]. == Diskografija == {{Main|Diskografija Basshuntera}} === Studijski albumi === * ''[[The Bassmachine]]'' (2004.) * ''[[LOL (^^,)|LOL <(^^,)>]]'' (2006.) * ''[[Now You're Gone – The Album]]'' (2008.) * ''[[Bass Generation]]'' (2009.) * ''[[Calling Time]]'' (2013.) === Kompilacijski albumi === * ''[[The Old Shit]]'' (2006.) * ''[[The Early Bedroom Sessions]]'' (2012) === Singlovi === * "The Big Show" (2004) * "[[Welcome to Rainbow]]" (2006) * "[[Boten Anna]]" (2006) * "[[Vi sitter i Ventrilo och spelar DotA]]" (2006) * "[[Jingle Bells]]" (2006) * "[[Vifta med händerna]]" (2006) * "[[Now You're Gone]]" (2007) * "[[Please Don't Go]]" (2008) * "[[All I Ever Wanted]]" (2008) * "[[Angel in the Night]]" (2008) * "Russia Privjet (Hardlanger Remix)" (2008) * "[[I Miss You]]" (2008) * "[[Walk on Water]]" (2009) * "Al final" (2009) * "[[Every Morning]]" (2009) * "[[I Promised Myself]]" (2009) * "[[Saturday]]" (2010) * "[[Fest i hela huset]]" (2011) * "[[Northern Light]]" (2012) * "[[Dream on the Dancefloor]]" (2012) * "[[Crash & Burn]]" (2013) * "Calling Time" (2013) * "Elinor" (2013) * "Masterpiece" (2018) * "Home" (2019) * "Angels Ain't Listening" (2020) * "Life Speaks to Me" (2021) * "End the Lies" {{Small|(& Alien Cut)}} (2022) * "[[Boten Anna|Ingen kan slå (Boten Anna)]]" {{Small|([[Victor Leksell]])}} (2023) * "Ja eller nej" {{Small|(x [[Käärijä]])}} (2026) == Vanjske veze == {{Commonscat}} * [https://basshunter.se Službena stranica] {{Lifetime|1984||}} {{Authority control}} [[Kategorija:Švedski pjevači]] [[Kategorija:Muzički producenti]] [[Kategorija:Švedski tekstopisci]] [[Kategorija:Švedski DJ-evi]] [[Kategorija:Pseudonimi]] aux2jqxcjjmbv2bnz1zrnyfzru7end1 Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici kralja Petra 0 4639369 42586437 42356447 2026-04-30T10:48:37Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 3 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586437 wikitext text/x-wiki {{Zgrada |ime_zgrade = Zgrada Narodne banke Srbije |slika = Зграда Народне банке Србије.JPG |naslov = Zgrada Narodne banke Srbije, Кralja Petra 12 |početak = |kraj = |prethodna = |premašena = |plural = |lokacija = {{zas|Srbija}} [[Beograd]], [[Srbija]] |koordinate = {{coord|44.8185|20.4540|type:landmark_region:RS|format=dms|display=inline,title}} |status = završena |svečano_otvaranje = |sagrađena = [[1890]]. |očekivani_završetak = |otvaranje = 1890. |zatvaranje = |srušena = |korišćenje = |visina_sa_tornjem = |visina = |najviši_sprat = |broj_spratova = 2 |broj_liftova = |vrednost = |površina = |arhitekta = [[Кonstantin Jovanović]] |inženjer = |konstruktor = |autor = [[Кonstantin Jovanović]] <br /> [[Paško Vučetić]] |vlasnik = |upravljanje = [[Narodna banka Srbije]] |reference = }} '''Zgrada Narodne banke Srbije u Ulici Кralja Petra''' danas predstavlja sedište guvernera [[Narodna banka Srbije|Narodne banke Srbije]], a od svog nastanka pa do [[2006]]. godine bila je glavna zgrada Narodne banke Srbije i Jugoslavije. == Pozadina == Osnivanje Privilegovane Narodne banke Кraljevine Srbije je predstavljao dugotrajan proces koji je proistekao iz razvoja privrede, novca i drugih bankarskih institucija, kao i iz potrebe ekonomske i političke emancipacije kraljevine Srbije.<ref>Istorijat Narodne banke: Bojan Radovanović, ''110 godina Narodne banke 1884-1994'', Beograd 1994.</ref> Formalni čin početka rada banke usledio je nakon donošenje Zakona o Narodnoj banci, 30. decembra 1882. godine, koji stupa na snagu potvrđivanjem od strane Кralja Milana Obrenovića 6. januara 1883. godine. Po ovom zakonu banka je osnovana kao privilegovana institucija (za narednih 25 godina u vidu akcionarskog društva), sa početnim kapitalom od 20 miliona dinara, a predviđeno je da se njen rad odvija pod kontrolom države. Zvanično Banka počinje sa radom 1. juna 1884. godine. Tog datuma pod zakup uzima prostor u ulici Кneza Mihaila br. 38, (današnja Кneza Mihaila br. 50), u Кući Hristine Кumanudi. [[Datoteka:Beograd Narodna banka Srbije Kralja Petra 12 01.jpg|200px|mini|levo|Stepenište i bronzana bista „Srbija” vajara [[Đorđe Jovanović|Đorđa Jovanovića]]]] === Historija === S obzirom da je rad banke zahtevao veći prostor nego što je pružalo privremeno rešenje, za potrebe izgradnje nove zgrade 1886. godine kupljen je plac na uglu ulica Dubrovačke i Cara Lazara. Godine 1887. usvojena je skica plana nove zgrade, čiji su autori bili dvojica arhitekata zaposlenih u Ministarstvu građevina. Ipak Upravni odbor banke odlučuje da izradu projekta poveri [[Кonstantin Jovanović|Кonstantinu Jovanoviću]], tada već afirmisanom arhitekti i sinu litografa [[Anastas Jovanović|Anastasa Jovanovića]]. Projekat banke bio je ujedno i njegov prvi autorski rad u [[Beograd]]u. Poslovi izvođenja objekta su dati preduzimačima Jirasek i Кrausu iz Segedina ''„sa izuzetkom kamenarskih i veštačko bravarskih poslova, centralnog ogreva, osvetljenja, vodovoda i molovanja“''. Tokom 1889. i 1890. godine trajali su radovi, da bi banka konačno bila useljena 15. marta 1890. godine. Кoliki je značaj, u očima savremenika, imala ova zgrada svedoči i podatak da je Кonstantin A. Jovanović 1890. godine odlikovan ordenom Svetog Save III reda. U izveštaju Banke za 1890. godinu stoji da Banka: ''„...ima kuću, kojom se može dičiti i ona sama i prestonica naša, kojoj ona služi na ukras“''. Dalje se ističe uloga autora: ''„...u velikom je zasluga arhitekte G. Кoste Jovanovića koji je izradio planove i pod čijim je nadzorom i samo građenje sa svim poslovima izvršeno“''. Nakon I Svetskog rata, Privilegovana Narodna banka Кraljevine Srbije prerasta u Narodnu banku Кraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a zbog funkcionalnih potrebe, u periodu 1922-25. godine, zgrada Banke biva proširena nadovezujući se na postojeće zdanje, duž ulice Кralja Petra I, Gračaničke, Spasićeve (tada Tvorničke) i u delu ulice Cara Lazara, zauzimajući tako celokupnu površinu urbanističkog bloka u obliku nepravilne petougaone osnove. Za autora projekta dogradnje Banke ponovo je angažovan Кostantin Jovanović, koji je držeći se stilskih principa primenjenih na starijem delu zgrade, uspešno realizovao i ovaj zadatak. U ovakvoj formi zatvorenog blok sa unutrašnjim atrijumskim dvorištem, upravno-administrativna palata banke je do danas očuvana. Iako skrajnuta i bez urbanistički domonantne pozicije, koja dozvoljava puno sagledavanje objekata, palata banke je realizovana skladno i harmonično i odiše monumentalnošću i reprezentativnošću. === Izgradnja i opis zgrade === [[Datoteka:Зграда Народне банке Србије у Улици краља Петра.JPG|mini|desno|210px|Unutrašnjost zgrade]] Stilska i oblikovna osnova koja je poslužila Jovanoviću kao uzor leži u arhitekturi poznorenesansnih palata Italije XVI veka, kao i u vidljivom uticaju Jovanovićevog profesora i istaknutog Bečkog arhitekte [[Gotfrid Semper|Gotfrida Sempera]]. Pojedinačni objekti na čije se stilske vrednosti Jovanović nadovezuje predstavljaju dve palate: [[Palata Farneze (Palazzo Farnese)]] u Rimu, autora [[Antonije Sangal Mlađi|Antonija Sangala Mlađeg]] i [[Mikelanđelo Buonaroti|Mikelanđela]] (građena 1513 i 1534-1546. godine) i [[Palata Openhajm]] u Drezdenu ([[Palate Oppenheim]]), iz sredine XIX veka, autora Gotfrid Zempera. Кao najznačajnije delo u opusu arhitekte Кonstantina Jovanovića<ref>O arhitekturi Narodne banke u Beogradu: Ljiljana Babić, ''Život i rad arhitekte Кonstantina A. Jovanovića'', posebni deo, ZAF VI-2, Beograd 1961; Ljiljana Babić, ''Život i rad arhitekte Кonstantina A. Jovanovića'', opšti deo, ZAF V-6 1960; Ljubomir Nikić, ''Iz arhitektonske delatnosti Кonstantina Jovanovića u Beogradu'', GGB XXIII, Beograd 1976. 127-130; Dr. Divna Đurić Zamolo, ''Graditelji Beograda 1815-1914'', Beograd 1981. 55; Gordana Gordić, ''Palata Narodne banke'', Nasleđe II, Beograd 1999. 85-94; Vera Pavlović-Lončarski, Gordana Gordić, ''Arhitekt Кonstantin A. Jovanović'', Beograd 2001; Aleksandar Кadijević, ''Estetika arhitekture akademizma (XIX-XX vek)'', Beograd 2005. 314, 315, 354; Ivan Кleut, ''Graditeljski opus Кonstantina Jovanovića u Beogradu'', GGB LIII, 2006. 214-249; Dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda.</ref> , ovaj objekat na najbolji način prezentuje primarnu karakteristiku autora, da u koncipiranju fasadnih površina varira temu renesansne arhitekture sa eklektičkim pristupom koji se očitava u upotrebi pojedinačnih elemenata arhitektonske plastike preuzetih iz baroka. I upravo taj način koncipiranja arhitektonskog dela je na izvanredan način demonstriran na zdanju palate Narodne banke<ref>Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 10.10.2013, katalozi 2012, Narodna banka u Beogradu, autor, Aleksandar Božović.</ref> , što je stavlja u poziciju najznačajnijeg Jovanovićevog ostvarenja, kao i u red najznačajnijih ostvarenja akademističke arhitekture u Srbiji. ==== Eksterijer ==== Elevacija fasada je izvedena u standardnom akademskom maniru u vidu trodelne horizontalne podele. Jasno diferenciranje zona počiva na kontrastu između niže rustične i viših mirnih fasadnih površina, koje su međusobno razdeljeni dubokim podeonim vencem. Zonu prizemlja i podruma karakteriše teška i monolitna rustična obrada, olakšana pravilno ritmovanim nizom lučnih prozorskih otvora. Arhitektonska estetika ove zone nosi jasnu asocijaciju na firentinske palate XV veka. Monotonija prizemlja razbijena je svečano obrađenim portalima smeštenim prema ulicama Кralja Petra I i Cara Lazara. U formulaciji viših zona Jovanović sebi dopušta više slobode. U zoni prvog sprata, na ravnim zidnim površinama, stroga hirerahija kompozicije je dinamizovana naizmeničnom alternacijom različito profilisanih prozora, a čitav estetski utisak je akcentovan reprezentativnim prozorima smeštenim iznad svečanih portala. Zona drugog sprata je simplifikovana, nizom prozorskih otvora jednostavnije profilacije, iznad koje je kao završni motiv izveden duboki krovni venac sa balustradom. ==== Enterijer ==== [[Datoteka:Beograd Narodna banka Srbije Kralja Petra 12 18.jpg|200px|mini|Enterijer]] Uređenju enterijera je posvećena velika pažnja, tako da reprezentativnost unutrašnje obrade objekata ne zaostaje za rešenjem fasada. Umetnički bogata obrada unutrašnjih prostorija sadrži veliki broj funkcionalnih i ukrasnih predmeta koji spadaju u domen primenjene umetnosti i zanatstva koji predstavljaju nerazdvojnu celinu sa arhitekturom zgrade. Naročito je akcentovana obrada funkcionalnih čvorišta, vestibila u starom delu objekta i šalter sala u novom delu. Кao deo zgrade dostupan javnosti ove prostrije su bogato dekorisane u duhu neorenesanse. Njihova kompoziciona šema počiva na kontrastiranju punih i praznih površina, mirnih jednobojnih i polihromnih detalja, kao i bogatom primenom floralne ornamentike i alternaciji raznorodnih materijala. [[Datoteka:Beograd Narodna banka Srbije Kralja Petra 12 17.jpg|200px|mini|levo|Enterijer, slikana dekoracija svoda]] Opštem utisku bogatstva i monumentalnosti enterijera naročito doprinosi ansambl slikane dekoracije koji danas predstavlja jednu od najočuvanijih i najreprezentativnijih dekorativnih celina s početka XX veka. Slikana dekoracija ovog dela zgrade prati evropske tokove toga vremena i u potpunosti je podređena arhitekturi. U najboljem maniru akademskog stila ovde je dosledno sproveden princip uređenja enterijera reprezentativnog objekta kao što je palata Narodne banke. Ovakva vrsta dekorativnog slikarstva naravno ne nosi autorski pečat, već je rađena po unapred osmišljenoj dekorativnoj šemi koja je najverovatnije potiče iz Srednje Evrope. U oslikavanje dela objekta iz [[1925]]. godine je ponovljena istovetna šema, ikonografija i stilski izraz iz starijeg dela banke. Ikonografski izbor motiva podrazumeva jedan kompilatorski korpus baziran na slobodnom preuzimanju citata iz različitih mitologija i likovnih tradicija. Opšta simbolika dekoracije, kroz prikaze rogova izobilja, sfingi grifona i kao najvažnijeg simboličkog motiva predstave Merkura, jasno ukazuje na funkciju objekta odnosno na ideju uspeha, bogatstva i blagostanja. Od vrednih umetničkih ostvarenja u ovom prostoru treba izdvojiti [[Bista|bistu]] „[[Srbija|Srbije]]“ prvobitno izvedena za potrebe [[Spomenik kosovskim junacima u Кruševcu|spomenika Кosovskim junacima u Кruševcu]]. Ova bista postavljena u vestibilu starijeg dela objekta, naročito naglašava nacionalni karakter institucije i delo je [[vajar]]a [[Đorđe Jovanović|Đorđa Jovanovića]]. Do II svetskog rata prostor banke su krasili i portreti svih dotadašnjih guvernera, ulja na platnu autora [[Uroš Predić|Uroša Predića]]. Zgrada Narodne banke na najbolji način reprezentuje savremena evropska stemljenja u domenu arhitekture akademizma, a arhitektu Кonstantina Jovanovića reprezentuje kao najboljeg poznavaoca akademske arhitekture, koga je srpska sredina imala. Jedinstvo autorskog izraza i značaja institucije Narodne banke čine ovaj objekat izuzetnim materijalnim svedočanstvom društvenih stremljenja, ekonomskih i arhitektonskih dostignuća kraljevine Srbije i kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Utvrđena je za kulturno dobro<ref>Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 10.10.2013, Кatalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda , Narodna Banka</ref> od velikog značaja [[1979]]. godine. == Dogradnja == Banka je između [[1923]]. i [[1925]]. godine, zbog povećanog obima poslova nastalog usled proširenja delokruga na celu zemlju tada ujedinjenih Južnih Slovena, dozidana, a projekat je ponovo uradio Кonstantin Jovanović. Dogradnja je majstorski izvedena, pa to zdanje predstavlja izuzetno uspelu celinu. Za unutrašnje radove korišćeni su isti materijali i isti manir, tako da se ni u enterijeru to dograđivanje ne primećuje. Nažalost, arhitekta nije doživeo da vidi svoje potpuno završeno najznačajnije delo. Proširena zgrada je osvećena 15. februara 1926.<ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/novine/politika/1926/02/16?pageIndex=00004 "Politika", 16. februar 1926, str. 4]{{Dead link|date=February 2024 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristupljeno 10.10.2015)</ref><ref>[http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/Novine_i_casopisi/Vreme/1926/02/16?pageIndex=00003 "Vreme", 15. februar 1926, str. 3]{{Dead link|date=August 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}. digitalna.nb.rs (pristupljeno 30.9.2015)</ref> == Кonačni profil zgrade == [[Datoteka:Zgrada Narodne banke.jpg|250px|mini|Zgrada Narodne banke]] Zgrada Narodne banke u konačnom savremenom obliku ima trezorski podzemni prostor, suteren, prizemlje, dva sprata i potkrovlje. Danas ona zauzima ceo blok oivičen ulicama kralja Petra -{I}-, cara Lazara, Nikole Spasića i Gračaničkom. Pored prvobitnog glavnog ulaza na uglu ulica kralja Petra -{I}- i cara Lazara, koji danas predstavlja Svečani ulaz, dogradnjom je napravljen i drugi, Glavni ulaz iz Ulice kralja Petra -{I}-. == Povezano == * [[Narodna banka Srbije]] * [[Ulica kralja Petra (Beograd)]] == Reference == {{reflist}} == Literatura == * Dokumentacija Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda. * Ivan Кleut, ''Graditeljski opus Кonstantina Jovanovića u Beogradu'', GGB LIII, 2006. 214-249. * Aleksandar Кadijević, ''Estetika arhitekture akademizma'' (XIX-XX vek), Beograd 2005. 314, 315, 354. * Vera Pavlović-Lončarski, Gordana Gordić, ''Arhitekt Кonstantin A. Jovanović'', Beograd 2001. * Gordana Gordić, ''Palata Narodne banke'', Nasleđe II, Beograd 1999. 85-94. * Bojan Radovanović, ''110 godina Narodne banke'' 1884-1994, Beograd 1994. * Milan Šćekić, ''Кonstantin Jovanović arhitekt'', Beograd 1988. Кatalog zaostavštine К. Jovanovića iz zbirke Muzeja grada Beograda. * Divna Đurić Zamolo, ''Graditelji Beograda 1815-1914'', Beograd 1981. 55. * Ljubomir Nikić, ''Iz arhitektonske delatnosti Кonstantina Jovanovića u Beogradu'', GGB XXIII, Beograd 1976. 127-130. * Ljiljana Babić, ''Život i rad arhitekte Кonstantina A. Jovanovića'', opšti deo, ZAF V-6 1960. * Ljiljana Babić, ''Život i rad arhitekte Кonstantina A. Jovanovića'', posebni deo, ZAF VI-2, Beograd 1961. == Vanjske veze == {{Commonscat|Zgrada Narodne banke Srbije (ulica kralja Petra)}} {{portal|Srbija}} * [http://www.heritage.gov.rs/latinica/nepokretna_kulturna_dobra.php Republički zavod za zaštitu spomenika kulture - Beograd] * [https://web.archive.org/web/20120305135731/http://www.heritage-db.org/cir/nkd/lista Republički zavod za zaštitu spomenika kulture-Beograd/Baza nepokretnih kulturnih dobara] * [http://spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs/list.php Lista spomenika] * Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, katalozi 2012, Narodna banka u Beogradu, autor, Aleksandar Božović,[http://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2013/06/Narodna-Banka.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140714145007/http://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2013/06/Narodna-Banka.pdf |date=2014-07-14 }} * Narodna banka Srbije, [http://www.nbs.rs/internet/cirilica/index.html] * Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Кatalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda, Narodna Banka, [http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/narodna_banka.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005060414/http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/narodna_banka.html |date=2012-10-05 }} * Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 10.10.2013, Кatalog nepokretnih kulturnih dobara na području grada Beograda , Narodna Banka, [http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/narodna_banka.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121005060414/http://beogradskonasledje.rs/kd/zavod/stari_grad/narodna_banka.html |date=2012-10-05 }} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Palate u Beogradu|Narodna banka Srbije]] [[Kategorija:Neorenesansne palače|Narodna banka Srbije]] [[Kategorija:Gradska opština Stari grad (Beograd)]] [[Kategorija:Spomenici kulture od velikog značaja]] 9k2h1yl0j2e8kp4x6g5aq22lik4vekl Tunisko jezero 0 4644658 42586300 42405147 2026-04-29T16:55:05Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586300 wikitext text/x-wiki {{Vslika | ime =Tunisko jezero | izvorno_ime =<small>البحيرة</small> | slika_panorama =Lake_of_Tunis.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =<center>[[Satelit]]ska [[fotografija]] [[laguna|lagune]] | lokacija_ime =[[Popis država|Država]] | lokacija_info ={{flag|Tunis}} }} '''Tunisko jezero''' ([[arapski]]: البحيرة, ''El Bhayra'') je plitka [[laguna]] na samom [[jug|dnu]] [[Tuniski zaljev|Tuniskog zaljeva]] na [[sjeveroistok]]u [[Tunis]]a u kojoj leži [[glavni grad]] [[Tunis (grad)|Tunis]].<ref name=brit/> == Karakteristike == Tunisko jezero nastalo je u [[11. vijek pne.|11. vijeku pne.]] [[Sedimenti|taloženjem]].<ref name=brit/> Na samom početku [[Francuski protektorat u Tunisu|Francuske kolonijalne uprave]] [[1881]]. prokopan je [[kanal]] kako [[brod]]ovi mogli doploviti do [[luka|luke]] [[grad]]a [[Tunis (grad)|Tunisa]], pa je odtad laguna podjeljena na [[sjever]]nu i [[jug|južnu]].<ref name=brit/> U [[laguna|laguni]] [[zima|zimi]] boravi više od 100 vrsta [[ptica]], a [[ribar]]i u njenim [[voda]]ma izlove do 500 [[tona]] [[riba]] godišnje.<ref name=brit/> Laguna je kao [[vlažno područje]] jedan od lokaliteta [[Ramsarska konvencija|Ramsara]] i [[Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa|Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa]], a od [[1993]]. je proglašena i [[Prirodni rezervat|Prirodnim rezervatom]].<ref name=brit/> U [[2. vijek pne.|2. vijeku pne.]] kad je [[laguna]] bila puno otvorenija prema [[Tuniski zaljev|Tuniskom zaljevu]], tu se nalazila [[luka]] [[Kartaga|Kartage]] čije se ostatci i danas vidljivi.<ref name=brit/> [[Aglabidi]] su na [[otok|otočiću]] Chikly između [[800]]. i [[900]]. podigli [[fortifikacija|utvrdu]], koja je kasnije napuštena, nju su u [[16. vijek]]u obnovili [[Španjolci]] i prezvali Santiago. Utvrda je obnovljena [[1990-e|1990-ih]].<ref name=brit/> Zbog nekontrolirane i nagle [[urbanizacija|urbanizacije]] [[Tunis (grad)|Tunisa]] laguna je tokom [[20. vijek]]a poprilično degradirana, pa je već krajem tog vijeka počelo njeno čišćenje.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.medwetculture.org/wetland_items/tunis-lake-tunisia/ | title =''Tunis Lake, Tunisia'' | accessdate =28. 11. 2019 | language =engleski | publisher =MedWet | archive-date =2019-10-29 | archive-url =https://web.archive.org/web/20191029224353/https://www.medwetculture.org/wetland_items/tunis-lake-tunisia/ | url-status =dead }}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Lake of Tunis}} * [https://www.medwetculture.org/wetland_items/tunis-lake-tunisia/ ''Tunis Lake, Tunisia'' na portalu MedWet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191029224353/https://www.medwetculture.org/wetland_items/tunis-lake-tunisia/ |date=2019-10-29 }} {{en icon}} {{Normativna kontrola}} [[Kategorija:Jezera u Tunisu]] [[Kategorija:Lagune]] [[Kategorija:Vlažna područja u Tunisu]] [[Kategorija:Zaštićena područja u Tunisu]] 7s25qo9ih0pkzh7pokkyre7winu85vu Göbekli Tepe 0 4657664 42586305 42260648 2026-04-29T18:22:02Z Triggerhippie4 38245 ([[c:GR|GR]]) [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.jpg]] → [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg]] Replace JPEG map with SVG, [[c:c:Commons:Transition to SVG]] 42586305 wikitext text/x-wiki [[File:Fertile crescent Neolithic B circa 7500 BC.svg|thumb|Područje [[Plodni polumjesec|Plodnog polumjeseca]], oko 7500 pne, sa glavnim nalazištima.]] {{UNESKO kutijica | WHS = Göbekli Tepe | Image = Gobekli Tepe 2.jpg | State Party = {{flagcountry|Turska}} | Type = kulturna | Criteria = i, ii, iv | ID = 1572 | Region = [[Lista mjesta svjetske baštine u Aziji|Jugozapadna Azija]] | Year = [[2018]] | Session = | Link = http://whc.unesco.org/en/list/1572 }} '''Göbekli Tepe''' je arheološko nalazište, oblika malog uzvišenja, visina 15 m i prečnika oko 300 m, u [[Turska|turskoj]] pokrajini [[Anadolija]].<ref name="ArchMag"/> Prvi put je registrovan 1963. god. prilikom probnih ispitivanja, a sistematski je istražen 1993. god, pod rukovodstvom [[Klaus Schmidt]]a iz [[Njemačka|Njemačkog]] arheološkog instituta. Nalazi potiču iz dva perioda. U prvom, koje se datira u [[Predkeramički neolit A]], oko 10000 - 8000. pne, nalazište je služilo vjerovatno u društvene odnosno ritualne svrhe. Više od 200 T- [[kamen]]ih stubova, najstarijih svjetskih [[megalit]]skih struktura, podignuto je u oko 20 [[krug]]ova. Svaki stub je visok oko 6 m. i težak do 10 tona. Procjenjuje se da je bilo potrebno oko 500 osoba da ga premjeste sa udaljenosti 100–500 m. Zabodeni su u stjenovito tlo, bez mogućnosti rušenja ili vađenja. , [[lisica]], i [[labud]]]] U drugom periodu, koji pripada [[Predkeramički neolit|Predkeramičkom neolitu B]], stubovi su manjih dimenzija i stoje u pravougaonim prostorijama sa podom od polirane mineralne ([[kalcijum]]) podloge. Mnogi detalji [[Megaliti|megalitskih]] struktura su još nejasni. Od 2018. god nalazi se na [[UNESCO]]-ovoj Listi svjetske baštine.<ref>{{Cite web|url=https://whc.unesco.org/en/list/1572|title=Göbekli Tepe|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|website=whc.unesco.org|access-date=1. 7. 2018}}</ref> == Tumačenja == I ako nalazište formalno pripada dobu ranog [[neolit]]a, tragovi domesticiranih biljaka i životinja nisu pronađeni. Stanovnici su vjerovatno bili lovci i skupljači koji su tokom godine živjeli u okolnim naseljima.<ref>[https://tepetelegrams.wordpress.com/2017/06/01/cooperative-action-of-hunter-gatherers-in-the-early-neolithic-near-east-a-view-from-goebekli-tepe/ Oliver Dietrich - Zajedničko djelovanje lovaca -skupljača u ranom neolitu na Bliskom istoku - Pogled na Göbekli Tepe]</ref> Prema [[Arheologija|arheologu]] [[Klaus Schmidt|Klausu Šmitu]] Göbekli Tepe je najstarije svetilište, otkriveno bilo gdje u svijetu<ref name="ArchMag">{{cite web | url=http://www.archaeology.org/0811/abstracts/turkey.html| title=Klaus Schmidt - Prvi hram na svijetu | work= Arheološki magazin |date=2008 }}</ref>. Bio je hodočašće, katedrala na brdu, za stanovništvo u krugu od 150&nbsp;km. U tom radijusu nađena su mala uzvišenja, takođe sa T-stubovima manjih dimenzija. Bila su to društveno - ritualna mjesta lokalnog karaktera. Ostaci dijelova divljih životinjskih vrsta, pronađeni u bliskoj okolini, potvrda su žrtvovanja životinja u obredne svrhe. Hram je bio kultni centar smrti, a isklesane životinje na stubovima su bile zaštita. Moguće da je podizan, između ostalog, u čast prvih domesticiranih vrsta [[Pšenica|pšenice]]. Pronađene su i brojne čovjekolike figure. Početkom 8. og milenijuma, pojavom agrikulture i domaćih životinja kompleks je izgubio važnost. O važnosti ovog otkrića, zbog činjenice da su ga izgradili lovci-skupljači prije [[Neolitska revolucija|neolitske revolucije]] govore dvije izjave. Istraživač lokaliteta Klaus Schmidt izjavio je: ''Najprije dolazi hram, a onda grad''. [[Ian Hodder]] sa Stanford Univerziteta rekao je: ''Göbekli Tepe mijenja sve''.<ref name="ArchMag"/><ref>{{cite web|url=http://www.newsweek.com/turkey-archeological-dig-reshaping-human-history-75101|title=Turkey: Archeological Dig Reshaping Human History|author=|date=18. 2. 2010|website=Newsweek}}</ref> == Reference == {{reference}} == Vanjske veze == * [http://www.dainst.org/projekt/-/project-display/21890 Zvanična stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191003105010/https://www.dainst.org/projekt/-/project-display/21890 |date=2019-10-03 }} * [https://sketchfab.com/3d-models/gobekli-tepe-5a4d25c355ff48d59ab76c36812b9cf3 3D model] {{Commonscat|Göbekli Tepe}} [[Kategorija:Neolitska nalazišta]] [[Kategorija:Svjetska baština u Turskoj]] 2j4ozct2bsp2o1929455ijzdiix7b52 Zlata Šegvić 0 4663173 42586441 42357989 2026-04-30T11:18:18Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586441 wikitext text/x-wiki {{Infokutija biografija | ime = Zlata Šegvić | slika = | veličina = | opis_slike = | pseudonim = Nora | datum_rođenja = [[17. lipnja]] [[1913.]] | mjesto_rođenja = [[Preko]] na otoku [[Ugljan]]u | datum_smrti = [[27. kolovoza]] [[1942.]] | mjesto_smrti = [[Logor Stara Gradiška]] | nacionalnost = Hrvatica | poznat_po = Aktivistkinja [[KPH]] | zanimanje = Profesorica }} '''Zlata Šegvić''' ([[Preko]] na otoku [[Ugljan]]u, [[17. lipnja]] [[1913.]] — [[logor Stara Gradiška]], [[27. kolovoza]] [[1942.]]) bila je sudionica [[narodnooslobodilačka borba|Narodnooslobodilačke borbe]] i poznata splitska komunistička aktivistkinja. == Biografija == Rođena je 17. lipnja 1913.. u Preku na otoku Ugljanu gdje su joj roditelji u to vrijeme službovali. Najveći dio djetinjstva i gimnazijsko doba provela je u [[Split]]u. Na [[Beogradsko sveučilište|Beogradskom sveučilištu]], gdje je studirala i diplomirala [[Slavistika|slavistiku]], uključuje se u studentski revolucionarni pokret i rad ilegalne sveučilišne organizacije [[Savez komunista Jugoslavije|Komunističke partije]]. Istovremeno, povezana je s komunističkim pokretom u Splitu i [[Dalmacija|Dalmaciji]]. Poznata po svojim političkim stavovima, nakon završetka studija nije mogla dobiti posao u zavičaju već kao odgajateljica u dječjem domu u dalekom [[Negotin (općina)|Negotinu]] u [[Srbija|Srbiji]], a poslije toga kao suplent na gimnaziji u [[Nikšić]]u u [[Crna Gora|Crnoj Gori]] gdje započinje svoj politički rad u narodu i s učenicima. Njeno kratkotrajno zapošljavanje, tek [[1940.]] godine, na mjestu profesorice na [[Muška gimnazija u Splitu|Muškoj gimnaziji u Splitu]], izazvalo je kod nastavnika koji su podržavali tadašnji režim tj. [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] negativne reakcije te traženja da joj se uruči otkaz, u čemu su i uspjeli. Nakon toga je slijedio premještaj u [[Sinj]] gdje drži nastavu iz hrvatskosrpskog, francuskog i ruskog jezika i književnosti. U Sinju se uključuje u partijski rad i postaje član Kotarskog komiteta Partije. Dolaskom okupatorske vojske u travnju 1941. godine vraća se u Split gdje radi u redakciji »[[Naš izvještaj|Našeg izvještaja]]«, glavnog glasila [[Narodnooslobodilački pokret|NOP]]-a. Iz Splita, po partijskom zadatku ide u Zagreb. Partija Zlati Šegvić povjerava brojne značajne i odgovorne zadaće, pored ostalog održavanje veze između članova Centralnog komiteta [[Komunistička partija Hrvatske|KPH]] i Pokrajinskog komiteta za Dalmaciju. Noru (tadašnji pseudonim) početkom 1942. hapsi ustaška policija. Odvedena je u zloglasni logor [[Stara Gradiška|Staru Gradišku]] gdje je bila izložena najtežim mučenjima kako bi odala svoje partijske drugove i veze. Iz logora, zatočenica broj 2041, Zlata Šegvić uputila je sestri Nadi deset pisama. Deseto, posljednje, poslala je 1. kolovoza 1942. Partija ju je nastojala zamijeniti, ali uoči same zamjene ustaše su je ubile, strijeljale ili zaklale, noću od 27. na 28. kolovoza 1942. godine. Nikog nije odala. Imala je 29 godina. == Naslijeđe == Do 1990. godine jedna splitska osmogodišnja škola nosila je njeno ime. == Literatura == *''Heroine Jugoslavije''. „Spektar“, Zagreb 1980. godina. == Vanjske veze == * ''[http://www.ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji Ratna kronika Splita, Narodni heroji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200225090206/http://ratnakronikasplita.com/prilozi/heroji |date=2020-02-25 }}'' [[Kategorija:Hrvatski komunisti]] [[Kategorija:Umrli u Koncentracijskom logoru Jasenovac]] ppkdi4x68fpew1r4qanri11elq9bj2i Wolin (otok) 0 4663438 42586419 41874863 2026-04-30T07:42:26Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586419 wikitext text/x-wiki {{Dablink|Ovo je stranica o otoku Wolin, ako tražite grad Wolin, pogledajte [[Wolin (grad)]]}} {{Otok | ime = Wolin | izvorno ime = | karta =Wolin-Topomap.png | karta opis = | lokacija = [[Baltičko more]] | arhipelag = | širina-stupnjevi = 53 | širina-minute =55 | širina-sekunde =0 | širina-oznaka = N | dužina-stupnjevi =14| dužina-minute =30 | dužina-sekunde = 0 | dužina-oznaka = E | iso-regija = | država = {{flagicon|Poljska}} | gl. naselje = [[Wolin (grad)|Wolin]] | površina= 245 | vrh =Grzywacz | visina =116 | obalna linija = | stanovništvo = 30.000 | slika = Latarniaswinoujscie2012.jpg | slika opis = }} '''Wolin''' ([[njemački jezik|njemački]]: ''Wollin'') je [[otok]] u [[Baltičko more|Baltičkom moru]] na [[sjeverozapad]]u [[Poljska|Poljske]] u [[Zapadnopomeransko vojvodstvo|Zapadnopomeranskom vojvodstvu]].<ref name=brit/> == Karakteristike == Otok ima [[površina|površinu]] od 245 [[km²]]<ref name=brit/>, [[dužina|dug]] je 37,5, a [[širina|širok]] 19 [[km]]. Sa [[sjever]]a je okružen [[Baltičko more|Baltičkim morem]], sa [[istok]]a [[rukavac|rukavcem]] [[Odra|Odre]] - [[Dziwna]], sa [[jug]]a [[Szczecinski zaljev|Szczecinskim zaljevom]], a sa [[zapad]]a [[rukavac|rukavcem]] [[Świna]]. Najveća [[naselje|naselja]] su [[Wolin (grad)|Wolin]] na [[jug]]u, [[Międzyzdroje]] na [[sjever]]u i dio [[Świnoujście]] ([[kvart]]ovi; Warszów, Przytór-Łunowo i Ognica)<ref name=geo>{{cite web | url =http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | title =''About the city'' | accessdate =1.01.2021. | language =engleski | publisher =Świnoujście | archive-date =2019-05-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20190518030536/http://www.swinoujscie.pl/en/contents/content/37/2 | url-status =dead }}</ref> U centru otoka prostire se [[Nacionalni park Wolin]], na površini od 10 937 [[hektar]]a<ref name=nat>{{cite web | url =http://www.wolinpn.pl/index.php?page=45 | title =''Short information about Woliński National Park'' | accessdate =01.01.2021. | language =engleski | publisher =Woliński National Park | archive-date =2011-10-18 | archive-url =https://web.archive.org/web/20111018094646/http://www.wolinpn.pl/index.php?page=45 }}</ref>, koji obuhvaća i [[obala|obalnu]] [[morena|morenu]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Wolin-island-Poland | title =''Wolin island, Poland'' | accessdate =1.01.2021. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Wolin}} * [http://www.wolinpn.pl/index.php?page=45 ''Short information about Woliński National Park''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111018094646/http://www.wolinpn.pl/index.php?page=45 |date=2011-10-18 }} {{en icon}} * [https://www.britannica.com/place/Wolin-island-Poland ''Wolin island, Poland''] {{en icon}} {{otok-začetak}} [[Kategorija:Otoci u Poljskoj]] h7hymmp686s3yb53ljofn409ntxnroe Waremme 0 4672201 42586408 42405360 2026-04-30T05:36:28Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586408 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime =Waremme | ime_genitiv =Waremma | izvorno_ime = | translit_jezik1 = | slika_panorama =20190922_149_waremme.jpg | veličina_slike =280px | opis_slike =Centar [[grad]]a | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | utemeljenje_ime= | utemeljenje_datum = | nadimak = | geslo = | širina-stupnjevi =50 | širina-minute =41 | širina-oznaka =N | dužina-stupnjevi =5 | dužina-minute =15 | dužina-oznaka =E | lokacija_ime =[[Spisak država|država]] | lokacija_info ={{flag|Belgija}} | lokacija1_ime =[[Belgijske regije|Regija]] | lokacija1_info = [[Valonija]] | lokacija2_ime =[[Belgijske provincije|Provincija]] | lokacija2_info =[[Namur (provincija)|Namur]] | lokacija3_ime =[[Belgijski arondismani|Arondisman]] | lokacija3_info =[[Waremme (arondisman)|Waremme]] | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe =[[gradonačelnik]] | ime_vođe =Jacques Chabot | dijelovi = | vrsta_dijelova = | površina_bilješke = | površina_ukupna =99,80 [[km²]]<ref name=city/> | površina_uža = | površina_šira = | visina = 31<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina =[[2021]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo =15,255<ref name=city/> | stanovništvo_gustoća =492.1 stan. / [[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_uže = | stanovništvo_uže_gustoća = | stanovništvo_šire = | stanovništvo_šire_gustoća = | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona =[[UTC+1]] | utc_pomak =+2 | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =4300<ref name=city/> | pozivni_broj =019<ref name=city/> | gradovi_prijatelji = | države_gradova_prijatelja = | web_stranica = | slika_lokacijska_karta_država =Belgija | slika_lokacijska_karta_opis =<center>Waremme na karti Belgije | bilješke = }} '''Waremme''' ([[nizozemski jezik|nizozemski]]: ''Borgworm'', [[Valonski jezik|valonski]]: ''Wareme'') je [[grad]] i [[općina]] od 15,255 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/belgium/liege/ | title =''Belgium: Liege'' | accessdate =02.05. 2021. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Belgija|Belgije]] u [[Valonija|valonskoj]] [[Namur (provincija)|Provinciji Namur]]. On je i [[glavni grad|administrativni centar]] [[Waremme (arondisman)|Arondismana Waremme]]. == Geografija == Waremme leži u [[regija|regiji]] [[Hesbaye]], na [[rijeka|rijeci]] [[Jeker]], udaljen 25 [[km]] [[zapad]]no od [[Liège]]a. == Historija== [[datoteka:Waremme_-_panoramio_(1).jpg|thumb|left|240px|[[Dvorac]] Château de Longchamps]] Waremme je prvi put [[dokument]]iran [[965]]. Početkom [[11. vijek]]a bio je mjesto sa [[zamak|zamkom]] pet [[mlin]]ova i šest [[pivara|pivovara]].<ref name=brit/> Od [[1078]]. je [[domena]] [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževine-biskupije Liège]] u čijem je sastavu ostao sve do kraja [[18. vijek]]a.<ref name=brit/> Početkom [[14. vijek]]a je mjesto sa [[Kovnica novca|kovnicom novca]], [[sajam|sajmom]] i [[bolnica|bolnicom]]. [[Gradska prava]] dobio je u [[16. vijek]]u kao jedan od 21 dobra grada [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževine-biskupije Liège]].<ref name=brit/> Tri put ga je uništio [[požar]]; [[1213]]. [[1347]]. i najžešći [[1748]]. koji je uništio četvrtinu grada. Kao [[granica|pogranični]] [[grad]]. bio je žrtva brojnih napada a najžešći se desio [[1691]].kad da je [[Brabantsko vojvodstvo|brabatski]] [[vojvoda]] [[Charles Smjeli]] [[požar|zapalio]]<ref name=brit/> [[Vojska]] [[Prva Francuska Republika|Prve Francuske Republike]] ušla je u [[Liège]] [[1792]]. i srušila [[Kneževina-biskupija Liège|Kneževinu-biskupiju Liège]], Waremme odtad pripada [[Ourthe (departman)|Departmanu Ourthe]].<ref name=brit/> Nakon [[1815]]. je dio [[Ujedinjena Kraljevina Nizozemska|Ujedinjene Kraljevine Nizozemske]] za njene vlasti izgubio je [[gradska prava]].<ref name=brit/> Ubrzo nakon belgijske [[nezavisnost]]i, [[1838]]. izgrađena je [[željeznička pruga]] [[Mechelen]]-[[Ans]] sa [[željeznički kolodvor|stanicom]] u mjestu. To je privuklo [[investicija|investitore]] koji su podigli dvije [[Šećerana|šećerane]], [[tvornica|tvornice]] [[sapun]]a, [[duhan]]a i [[Parna mašina|parni]] [[mlin]]. Tako da se od [[1815]]. do [[1880]]. broj stanovnika povećao od 1200 na 3000. Tad su osnovane i brojne [[srednja škola|srednje škole]].<ref name=brit/> Nova [[neorenesansa|neorenesansna]] [[gradska vijećnica]] podignuta je [[1902]].<ref name=de>{{cite web | url =https://www.waremme.be/loisirs/tourisme/ville-de-waremme | title =''Waremme'' | accessdate =02.05.2022. | language =francuski | publisher =Ville de Waremme }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> Gradski [[bedem]]i srušeni su [[1915]]. kad je Waremme imao 5000 stanovnika. Braća Moes izgradila su [[1922]]. [[tvornica|tvornicu]] [[lokomotiva]] [[1922]].<ref name=brit/> Poprilično je stradao od [[bombardovanje|bombardiranja]] [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|savezničke]] [[avijacija|avijacije]] posljednih mjeseci [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Nakon [[Drugi svjetski rat|rata]] je obnovljen, a [[1970]]. je [[aneksija|anektirao]] šest susjednih [[naselje|naselja]].<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.waremme.be/loisirs/tourisme/la-parole-est-a-notre-bonne-ville | title =''La parole est à notre bonne ville'' | accessdate =02.05.2022. | language=francuski | publisher=Ville de Waremme}}</ref> == Pobratimski gradovi == Waremme ima [[ugovor]]e o prijateljstvu sa slijedećim gradovima<ref name=sis>{{cite web |url=https://www.waremme.be/loisirs/tourisme/jumelages/jumelages |title =Jumelage | accessdate =02.05.2022. | language=francuski | publisher=Ville de Waremme}}</ref>; * {{flagicon|Sjeverna Makedonija}} [[Skopje]], [[Sjeverna Makedonija]] * {{flagicon|Francuska}} [[Gérardmer]], [[Francuska]] * {{flagicon|Italija}} [[Gallinaro, Frosinone|Gallinaro]], [[Italija]] == Poznati sugrađani == *[[Edmond Leburton]] ([[1915]].-[[1997]].) belgiski [[premijer]] od [[1973]]. do [[1974]]. == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{commonscat|Waremme}} *[https://www.waremme.be/ ''Ville de Waremme'' (službene stranice)] {{fr icon}} [[Kategorija:Gradovi u Belgiji]] [[Kategorija:Valonija]] stks2phkfxrrw1j5w2vlkom19pfb6ud Korisnik:James500 2 4675495 42586309 41347156 2026-04-29T19:31:39Z James500 180230 Remove template 42586309 wikitext text/x-wiki {{Babel|en}} [[en:User:James500]] b167mzfa599c51y3hjzn4f18lk01tb1 Vinícius Júnior 0 4675580 42586377 42552092 2026-04-30T01:52:30Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586377 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Vinícius Júnior | slika = Vinicius Jr 2021.jpg | punoime = {{nowrap|Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior}} | nadimak = | datumrođenja = [[12. srpnja]] [[2000.]] | rodnigrad = {{flagicon|BRA}} [[São Gonçalo (Rio de Janeiro)|São Gonçalo]] | rodnadržava = [[Brazil]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.76 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | brojnadresu = 20 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|BRA}} [[CR Flamengo|Flamengo]] | nastupi(golovi)1 = 37 (7) | godine2 = 2018 – | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 131 (31) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BRA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 19 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 6.12.2022 | zadnjiuređajrep = }} '''Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior''', poznatiji kao '''Vinícius Júnior''' ili '''Vini Jr.''' ({{IPA-pt|viˈnisjus ˈʒũɲoʁ|br}};<ref name=":1">{{cite web|url=https://forvo.com/word/vin%C3%ADcius_j%C3%BAnior/|title=Vinícius Júnior pronunciation: How to pronounce Vinícius Júnior in Portuguese|first=Forvo|last=Team|website=Forvo.com}}</ref> [[São Gonçalo (Rio de Janeiro)|São Gonçalo]], [[12. srpnja]] [[2000.]]), [[brazil]]ski [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. == Klupska karijera == === Flamengo === Za [[CR Flamengo|Flamengo]] je debitirao 13. svibnja 2017. u utakmici [[Campeonato Brasileiro Série A|brazilske Série A]] protiv kluba [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite web |title= No duelo de favoritos, Flamengo e Atlético-MG empatam na estreia, e Maracanã vê estreia de joia de 16 anos |url=http://espn.uol.com.br/noticia/694612_no-duelo-de-favoritos-flamengo-e-atletico-mg-empatam-na-estreia-e-maracana-ve-estreia-de-joia-de-16-anos |publisher=espn.com.br |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=El 'merengue' Vinicius Jr. debuta a los 16 años como profesional |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |website=Mundo Deportivo |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404003724/https://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |archive-date=4 April 2019 |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je u utakmici [[Copa Sudamericana|Cope Sudamericane]] protiv [[čile]]anskog kluba [[Club Deportivo Palestino|Palestino]] koja je završila 5:0. Svoja prva dva ligaška pogotka postigao je 19. kolovoza kada je postigao jedina dva gola na utakmici protiv kluba [[Atlético Clube Goianiense|Atlético Goianiense]].<ref>{{cite web|title=Enfim, o gol: após 385 minutos, Vinicius Junior desencanta e quebra o gelo no Fla|url=http://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/enfim-o-gol-apos-385-minutos-vinicius-junior-desencanta-e-quebra-o-gelo-no-fla.ghtml|website=Globo Esporte|access-date=20 August 2017|language=pt}}</ref><ref>{{cite web|title=Vinicius Junior makes first start|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2017/06/11/593da621e2704e9a6a8b468d.html|website=Marta|access-date=7 June 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Da atuação relâmpago aos 90 minutos: Vinicius Júnior é protagonista pela 1ª vez|url=https://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/da-atuacao-relampago-aos-90-minutos-vinicius-junior-e-protagonista-pela-1-vez.ghtml|website=Globo Esporte|date=20 August 2017|access-date=7 June 2018|language=pt}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://globoesporte.globo.com/rj/futebol/libertadores/jogo/14-03-2018/emelec-flamengo/|title=Emelec x Flamengo – Taça Libertadores 2018 |website=globoesporte.com|language=pt|access-date=10 August 2018}}</ref><ref>{{cite web |title= New Real Madrid star Vinicius Junior in tears after playing final game for Flamengo |url=http://sport360.com/article/football/real-madrid/286992/new-real-madrid-star-vinicius-junior-in-tears-after-playing-final-game-for-flamengo |publisher=Sport360 |date=11 June 2018 |access-date=13 June 2018}}</ref> === Real Madrid === Dana 23. svibnja 2017. potpisao je ugovor s [[Real Madrid CF|Real Madridom]]. Ugovor je počeo vrijediti tek 12. srpnja 2018., na Viníciusov 18. rođendan, budući da igrači moraju imati barem 18 godina kako bi ostvarili transfer na međunarodnoj razini.<ref name=pressReal>{{cite press release|url=http://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|title=Official Announcement: Vinicius Junior|date=23 May 2017|publisher=Real Madrid CF|access-date=3 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031201140/https://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|archive-date=31 October 2019|url-status=dead}}</ref> Real Madrid je za Viníciusa navodno platio 46 milijuna eura što je druga najveća odšteta u povijesti brazilskog nogometa (najveća je [[Neymar]]ova). Real Madrid je za Viníciusove usluge platio više nego bilo koji klub u povijesti za nekog igrača mlađeg od 19 godina.<ref name="theguardian.com">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2017/may/23/real-madrid-vinicius-junior-flamengo-46m-16-year-old-transfer|title=Real Madrid sign 16-year-old Vinícius Júnior from Flamengo for £39.6m|date=23 May 2017|website=The Guardian|access-date=20 July 2018}}</ref><ref name="Sky Sports">{{Cite news|url=http://www.skysports.com/football/news/11835/10890441/real-madrid-sign-vinicius-junior-from-flamengo-for-reported-38m-fee|title=Real Madrid sign Vinicius Junior from Flamengo for reported £38m fee|work=Sky Sports|access-date=20 July 2018}}</ref> Dana 20. srpnja 2018. Vinícius je predstavljen kao igrač Real Madrida.<ref name="theguardian.com"/><ref name="Sky Sports"/> Za novi klub debitirao je u utakmici bez golova protiv gradskog rivala [[Atlético Madrid|Atlética]].<ref>{{cite web|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/09/29/5bafe36c46163f96708b4577.html|title=Fabulous Madrid derby has everything but goals|work=Marca|location=Spain|date=29 September 2018}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 3. studenoga kada je [[Real Valladolid]] poražen 2:0.<ref>{{cite news|title=Vinicius changes Real's luck |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/11/03/5bdde14422601df6698b4602.html|access-date=3 November 2018|work=Marca|location=Spain}}</ref> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] prvi put je bio strijelac 11. prosinca 2019. kada je [[Club Brugge KV|Club Brugge]] poražen 1:3.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/50749103 |title=Club Bruges 1-3 Real Madrid |work=BBC Sport |date=11 December 2019}}</ref> S Realom je osvojio [[La Liga|La Ligu]] u sezoni 2019./20.<ref>{{cite web |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2020/07/17/5f10db2146163f3c2c8b45d7.html|title=Real Madrid win the longest LaLiga Santander season|date=17 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> Dana 12. svibnja postigao je [[hat-trick]] protiv [[Levante UD|Levantea]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref name=Levante>{{cite web|url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=610416|title=Real Madrid cruise with Vinicius hat trick as Levante relegated|website=ESPNFC|date=12 May 2022|accessdate=13 May 2022}}</ref> U sezoni 2021./22. s Realom je ponovno osvojio La Ligu.<ref name="LaLiga202122" /> Dana 28. svibnja 2022. s Realom je igrao [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finale UEFA Lige prvaka 2021./22.]] protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Tada je postigao jedini pogodak na utakmici. Tom pobjedom Real je osvojio UEFA Ligu prvaka rekordnih 14 puta.<ref>{{cite web |url=https://www.sportingnews.com/us/amp/soccer/news/vinicius-goal-champions-league-final-real-madrid-liverpool-result/klg5gwmdz5b3dcomysxszxtg |title=Vinicius Jr goal in Champions League final gives Real Madrid result vs Liverpool |website=Sporting News |date=28 May 2022 }}</ref> Imenovan je najboljim mladim igračem UEFA Lige prvaka 2021./22. te je uvršten u momčad natjecanja.<ref>{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref><ref name="TOTS2122" /> S 22 pogotka, Vinícius je te sezone bio drugi najbolji strijelac Reala, iza [[Karim Benzema|Karima Benzeme]].<ref name="outrageous">{{cite web |url=https://uk.sports.yahoo.com/news/12-outrageous-stats-vinicius-jr-000200893.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAJueYZNI4J1QQ4kGZ2mxDBJWtZo48W8vy_6Wpy8EI2JsGh-x3JeblAJvoqE57Um_g57YXGO5lt-A3flPRJPOoHeWS3LaU7JdGWx4XIT9JUd_kpFl-lUU_MtKMm5HxOnCzXsPL2Mjc2QoqQKjC0PuNHLqLx1-PBdEicyRuh655XKb |title=12 outrageous stats from Vinicius Jr's stunning 21-22 season at Real Madrid |publisher=uk.sports.yahoo.com |last1=Law |first1=Joshua |date=28 May 2022 |access-date=11 June 2022 }}</ref> == Reprezentativna karijera == S Brazilom je osvojio južnoameričko prvenstvo do 15 godina održanom u [[Kolumbija|Kolumbiji]] 2015. Bio je drugi najbolji strijelac tog natjecanja sa sedam postignutih pogodaka.<ref name=":0">{{Cite web |last=Darwen |first=Chris |date=14 April 2020|title=Vinicius Junior 2019/20 – scout report|url=https://totalfootballanalysis.com/opinion/vinicius-junior-2019-20-scout-report|access-date=27 December 2020|website=Total Football Analysis Magazine}}</ref> S Brazilom je također osvojio južnoameričko prvenstvo do 17 godina. Na tom natjecanju, održanom u [[Čile]]u 2017., bio je najbolji strijelac sa sedam postignutih pogodaka te je imenovan najboljim igračem natjecanja.<ref name=SA17/> Za [[brazilska nogometna reprezentacija|A selekciju Brazila]] debitirao je 10. rujna 2019. kada je Brazil izgubio 0:1 od [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]].<ref>{{cite web |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2019/09/vinicius-jr-makes-debut-for-brazil |title=Vinicius Jr. makes debut for Brazil |publisher=Real Madrid C.F. |date=11 September 2019 |access-date=11 September 2019}}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 24. ožujka 2022. kada je [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] poražen 4:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/60869947 |title=Brazil thrash Chile in World Cup qualifier |work=BBC Sport |date=25 March 2022 |access-date=11 June 2022 }}</ref> Dana 7. studenoga 2022. imenovan je članom brazilskog sastava za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>{{cite web|title=Seleção Brasileira está convocada para a Copa do Mundo FIFA Qatar 2022|url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/noticias/selecao-masculina/selecao-brasileira-esta-convocada-para-a-copa-do-mundo-fifa-qatar-2022|publisher=[[Brazilian Football Confederation|CBF]]|access-date=7 November 2022|date=7 November 2022|language=pt}}</ref> == Priznanja == === Individualna === *Najbolje lijevo krilo natjecanja [[Copa São Paulo de Futebol Júnior]]: 2017.<ref>{{cite web|url=http://globoesporte.globo.com/blogs/especial-blog/na-base-da-bola/post/selecao-da-copinha-tem-vinicius-junior-e-4-do-timao-pedrinho-e-o-melhor-jogador.html|title=Seleção da Copinha tem Vinícius Júnior e 4 do Timão; Pedrinho é o melhor jogador|publisher=Globoesporte.com|date=26 January 2017}}</ref> *Najbolji igrač južnoameričkog prvenstva do 17 godina: 2017.<ref name=SA17>{{cite web|title=Vinicius y un protagonismo estratégico|url=http://www.conmebol.com/es/vinicius-y-un-protagonismo-estrategico|publisher=CONMEBOL.com|date=20 March 2017|access-date=14 May 2017}}</ref> *Igrač mjeseca [[La Liga|La Lige]]: studeni 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|title=Vini Jr. named LaLiga Santander Player of the Month for November|date=10 December 2021|publisher=La Liga|access-date=2022-12-06|archive-date=2024-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20240307023936/https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|url-status=dead}}</ref> *Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref name="TOTS2122">{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/ |website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> *Mladi igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--young-player-of-the-season-vinicius-jr/|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige: 2021./22.<ref>{{cite web|url=https://www.ea.com/games/fifa/fifa-22/ultimate-team/tots/laliga-santander|title=LaLiga Santader Team of the Season|website=EA|date=19 May 2022|accessdate=21 August 2022}}</ref> === Klupska === '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: 2019./20.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|title=Real Madrid win 2019/20 LaLiga Santander|date=16 July 2020|publisher=LaLiga|access-date=17 July 2020|archive-date=2020-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717010848/https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|url-status=dead}}</ref> 2021./22.<ref name="LaLiga202122">{{cite web |last=Westwood |first=James |date=30 April 2022 |title=Real Madrid clinch 35th La Liga title with four games to spare after victory over Espanyol |url=https://www.goal.com/en-us/news/real-madrid-35th-la-liga-title/bltb8dfbd27f32f5feb |access-date=30 April 2022 |website=Goal.com}}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2019./20.,<ref>{{cite web|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/cronica/2020/01/12/5e1b882ce2704e6d7a8b4598.html|title=Real Madrid win the Supercopa from the spot|date=12 January 2020|access-date=12 January 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> 2021./22.<ref>{{cite news|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2022/01/16/61e481b0ca4741226d8b458c.html|title=Modric and Benzema fire Real Madrid to the Supercopa title |newspaper=Marca |first=Euan |last=Mctear |date=16 January 2022|access-date=16 January 2022}}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15415a62aaf0-36d3e17d7404-1000/ |title=Champions League final: Vinícius Júnior scores only goal as Real Madrid deny Liverpool again |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 May 2022 |access-date=28 May 2022}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/news/0278-15d6268709ab-38bef8ec34df-1000--report-real-madrid-win-the-super-cup/ |title=Real Madrid 2–0 Eintracht Frankfurt: Five-star Madrid triumph in Helsinki |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations|first=Sam|last=Honeyman|date=10 August 2022 |access-date=11 August 2022}}</ref> *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018.]]<ref>{{cite news |last=Rodríguez |first=José María |url=https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html |title=El Madrid agranda su leyenda|newspaper=Marca |location=Spain |language=es|date=22 December 2018|access-date=22 December 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008171528/https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html|archive-date=8 October 2019|url-status=dead}}</ref> === Reprezentativna === '''Brazil do 15''' *Južnoameričko prvenstvo do 15 godina: 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/sa-u15-2015.html|title=2015 South American U-15 Championship|date=15 June 2019|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]}}</ref> '''Brazil do 17''' *Južnoameričko prvenstvo do 17 godina: 2017.<ref>{{cite web|title=Brasil golea 5–0 a Chile y es campeón del Sudamericano Sub-17 |url=http://www.conmebol.com/es/brasil-golea-5-0-chile-y-es-campeon-del-sudamericano-sub-17 |publisher=CONMEBOL |language=es |date=20 March 2017}}</ref> *Kup država članica [[BRICS|BRICS-a]] do 17 godina: 2016. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == {{commons category}} *[https://int.soccerway.com/players/-/474972/ Profil], Soccerway {{Sastav Brazil 2022 SP}} {{FIFA-in igrač godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2000||}} [[Kategorija:Brazilski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] rtm03y2o1a4a1dr6uw9fgdjrp9sqb5t 42586378 42586377 2026-04-30T01:52:33Z KiranBOT 245670 removed AMP tracking from URLs ([[:m:User:KiranBOT/AMP|details]]) ([[User talk:Usernamekiran|report error]]) v2.2.9s 42586378 wikitext text/x-wiki {{Infokutija nogometaš | imenogometaša = Vinícius Júnior | slika = Vinicius Jr 2021.jpg | punoime = {{nowrap|Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior}} | nadimak = | datumrođenja = [[12. srpnja]] [[2000.]] | rodnigrad = {{flagicon|BRA}} [[São Gonçalo (Rio de Janeiro)|São Gonçalo]] | rodnadržava = [[Brazil]] | datumsmrti = | gradsmrti = | državasmrti = | nacionalnost = | državljanstvo = | visina = 1.76 m | pozicija = krilo | trenutniklub = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | brojnadresu = 20 | datumimjestodebija = | omladinskegodine = | omladinskipogoni = | godine1 = 2017 – 2018 | klubovi1 = {{flagicon|BRA}} [[CR Flamengo|Flamengo]] | nastupi(golovi)1 = 37 (7) | godine2 = 2018 – | klubovi2 = {{flagicon|ŠPA}} [[Real Madrid CF|Real Madrid]] | nastupi(golovi)2 = 131 (31) | godine3 = | klubovi3 = | nastupi(golovi)3 = | godine4 = | klubovi4 = | nastupi(golovi)4 = | godine5 = | klubovi5 = | nastupi(golovi)5 = | godine6 = | klubovi6 = | nastupi(golovi)6 = | godine7 = | klubovi7 = | nastupi(golovi)7 = | godine8 = | klubovi8 = | nastupi(golovi)8 = | godine9 = | klubovi9 = | nastupi(golovi)9 = | godine10 = | klubovi10 = | nastupi(golovi)10 = | godine11 = | klubovi11 = | nastupi(golovi)11 = | godine12 = | klubovi12 = | nastupi(golovi)12 = | godine13 = | klubovi13 = | nastupi(golovi)13 = | godine14 = | klubovi14 = | nastupi(golovi)14 = | godine15 = | klubovi15 = | nastupi(golovi)15 = | godine16 = | klubovi16 = | nastupi(golovi)16 = | godine17 = | klubovi17 = | nastupi(golovi)17 = | godine18 = | klubovi18 = | nastupi(golovi)18 = | godine19 = | klubovi19 = | nastupi(golovi)19 = | godine20 = | klubovi20 = | nastupi(golovi)20 = | godine21 = | klubovi21 = | nastupi(golovi)21 = | godine22 = | klubovi22 = | nastupi(golovi)22 = | godine23 = | klubovi23 = | nastupi(golovi)23 = | godine24 = | klubovi24 = | nastupi(golovi)24 = | godine25 = | klubovi25 = | nastupi(golovi)25 = | reprezentacija = | nacionalnegodine1 = 2019 – | nacionalneekipe1 = {{NogRep|BRA}} | nacionalninastupi(golovi)1 = 19 (2) | nacionalnegodine2 = | nacionalneekipe2 = | nacionalninastupi(golovi)2 = | nacionalnegodine3 = | nacionalneekipe3 = | nacionalninastupi(golovi)3 = | nacionalnegodine4 = | nacionalneekipe4 = | nacionalninastupi(golovi)4 = | trenergodine = | trenerklubovi = | zadnjiuređaj = 6.12.2022 | zadnjiuređajrep = }} '''Vinícius José Paixão de Oliveira Júnior''', poznatiji kao '''Vinícius Júnior''' ili '''Vini Jr.''' ({{IPA-pt|viˈnisjus ˈʒũɲoʁ|br}};<ref name=":1">{{cite web|url=https://forvo.com/word/vin%C3%ADcius_j%C3%BAnior/|title=Vinícius Júnior pronunciation: How to pronounce Vinícius Júnior in Portuguese|first=Forvo|last=Team|website=Forvo.com}}</ref> [[São Gonçalo (Rio de Janeiro)|São Gonçalo]], [[12. srpnja]] [[2000.]]), [[brazil]]ski [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Napadač (nogomet)|lijevog krila]]. Trenutačno igra za [[Real Madrid CF|Real Madrid]]. == Klupska karijera == === Flamengo === Za [[CR Flamengo|Flamengo]] je debitirao 13. svibnja 2017. u utakmici [[Campeonato Brasileiro Série A|brazilske Série A]] protiv kluba [[Clube Atlético Mineiro|Atlético Mineiro]] koja je završila 1:1.<ref>{{cite web |title= No duelo de favoritos, Flamengo e Atlético-MG empatam na estreia, e Maracanã vê estreia de joia de 16 anos |url=http://espn.uol.com.br/noticia/694612_no-duelo-de-favoritos-flamengo-e-atletico-mg-empatam-na-estreia-e-maracana-ve-estreia-de-joia-de-16-anos |publisher=espn.com.br |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017}}</ref><ref>{{cite web |title=El 'merengue' Vinicius Jr. debuta a los 16 años como profesional |url=http://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |website=Mundo Deportivo |date=13 May 2017 |access-date=14 May 2017 |language=es |archive-url=https://web.archive.org/web/20190404003724/https://www.mundodeportivo.com/futbol/real-madrid/20170514/422551482521/el-merengue-vinicius-jr-debuta-a-los-16-anos-como-profesional.html |archive-date=4 April 2019 |url-status=dead }}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je u utakmici [[Copa Sudamericana|Cope Sudamericane]] protiv [[čile]]anskog kluba [[Club Deportivo Palestino|Palestino]] koja je završila 5:0. Svoja prva dva ligaška pogotka postigao je 19. kolovoza kada je postigao jedina dva gola na utakmici protiv kluba [[Atlético Clube Goianiense|Atlético Goianiense]].<ref>{{cite web|title=Enfim, o gol: após 385 minutos, Vinicius Junior desencanta e quebra o gelo no Fla|url=http://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/enfim-o-gol-apos-385-minutos-vinicius-junior-desencanta-e-quebra-o-gelo-no-fla.ghtml|website=Globo Esporte|access-date=20 August 2017|language=pt}}</ref><ref>{{cite web|title=Vinicius Junior makes first start|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2017/06/11/593da621e2704e9a6a8b468d.html|website=Marta|access-date=7 June 2018}}</ref><ref>{{cite web|title=Da atuação relâmpago aos 90 minutos: Vinicius Júnior é protagonista pela 1ª vez|url=https://globoesporte.globo.com/futebol/times/flamengo/noticia/da-atuacao-relampago-aos-90-minutos-vinicius-junior-e-protagonista-pela-1-vez.ghtml|website=Globo Esporte|date=20 August 2017|access-date=7 June 2018|language=pt}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://globoesporte.globo.com/rj/futebol/libertadores/jogo/14-03-2018/emelec-flamengo/|title=Emelec x Flamengo – Taça Libertadores 2018 |website=globoesporte.com|language=pt|access-date=10 August 2018}}</ref><ref>{{cite web |title= New Real Madrid star Vinicius Junior in tears after playing final game for Flamengo |url=http://sport360.com/article/football/real-madrid/286992/new-real-madrid-star-vinicius-junior-in-tears-after-playing-final-game-for-flamengo |publisher=Sport360 |date=11 June 2018 |access-date=13 June 2018}}</ref> === Real Madrid === Dana 23. svibnja 2017. potpisao je ugovor s [[Real Madrid CF|Real Madridom]]. Ugovor je počeo vrijediti tek 12. srpnja 2018., na Viníciusov 18. rođendan, budući da igrači moraju imati barem 18 godina kako bi ostvarili transfer na međunarodnoj razini.<ref name=pressReal>{{cite press release|url=http://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|title=Official Announcement: Vinicius Junior|date=23 May 2017|publisher=Real Madrid CF|access-date=3 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20191031201140/https://www.realmadrid.com/en/news/2017/05/official-announcement-vinicius-junior|archive-date=31 October 2019|url-status=dead}}</ref> Real Madrid je za Viníciusa navodno platio 46 milijuna eura što je druga najveća odšteta u povijesti brazilskog nogometa (najveća je [[Neymar]]ova). Real Madrid je za Viníciusove usluge platio više nego bilo koji klub u povijesti za nekog igrača mlađeg od 19 godina.<ref name="theguardian.com">{{Cite web|url=https://www.theguardian.com/football/2017/may/23/real-madrid-vinicius-junior-flamengo-46m-16-year-old-transfer|title=Real Madrid sign 16-year-old Vinícius Júnior from Flamengo for £39.6m|date=23 May 2017|website=The Guardian|access-date=20 July 2018}}</ref><ref name="Sky Sports">{{Cite news|url=http://www.skysports.com/football/news/11835/10890441/real-madrid-sign-vinicius-junior-from-flamengo-for-reported-38m-fee|title=Real Madrid sign Vinicius Junior from Flamengo for reported £38m fee|work=Sky Sports|access-date=20 July 2018}}</ref> Dana 20. srpnja 2018. Vinícius je predstavljen kao igrač Real Madrida.<ref name="theguardian.com"/><ref name="Sky Sports"/> Za novi klub debitirao je u utakmici bez golova protiv gradskog rivala [[Atlético Madrid|Atlética]].<ref>{{cite web|url=http://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/09/29/5bafe36c46163f96708b4577.html|title=Fabulous Madrid derby has everything but goals|work=Marca|location=Spain|date=29 September 2018}}</ref> Svoj prvi klupski pogodak postigao je 3. studenoga kada je [[Real Valladolid]] poražen 2:0.<ref>{{cite news|title=Vinicius changes Real's luck |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2018/11/03/5bdde14422601df6698b4602.html|access-date=3 November 2018|work=Marca|location=Spain}}</ref> U [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] prvi put je bio strijelac 11. prosinca 2019. kada je [[Club Brugge KV|Club Brugge]] poražen 1:3.<ref>{{cite web |url=https://www.bbc.com/sport/football/50749103 |title=Club Bruges 1-3 Real Madrid |work=BBC Sport |date=11 December 2019}}</ref> S Realom je osvojio [[La Liga|La Ligu]] u sezoni 2019./20.<ref>{{cite web |url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2020/07/17/5f10db2146163f3c2c8b45d7.html|title=Real Madrid win the longest LaLiga Santander season|date=17 July 2020|access-date=17 July 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> Dana 12. svibnja postigao je [[hat-trick]] protiv [[Levante UD|Levantea]] koji je poražen s visokih 6:0.<ref name=Levante>{{cite web|url=https://www.espn.com/soccer/report?gameId=610416|title=Real Madrid cruise with Vinicius hat trick as Levante relegated|website=ESPNFC|date=12 May 2022|accessdate=13 May 2022}}</ref> U sezoni 2021./22. s Realom je ponovno osvojio La Ligu.<ref name="LaLiga202122" /> Dana 28. svibnja 2022. s Realom je igrao [[Finale UEFA Lige prvaka 2022.|finale UEFA Lige prvaka 2021./22.]] protiv [[Liverpool F.C.|Liverpoola]]. Tada je postigao jedini pogodak na utakmici. Tom pobjedom Real je osvojio UEFA Ligu prvaka rekordnih 14 puta.<ref>{{cite web |url=https://www.sportingnews.com/us/soccer/news/vinicius-goal-champions-league-final-real-madrid-liverpool-result/klg5gwmdz5b3dcomysxszxtg |title=Vinicius Jr goal in Champions League final gives Real Madrid result vs Liverpool |website=Sporting News |date=28 May 2022 }}</ref> Imenovan je najboljim mladim igračem UEFA Lige prvaka 2021./22. te je uvršten u momčad natjecanja.<ref>{{cite news|date=31 May 2022|title=Vinícius Júnior named 2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--vinicius-junior-named-2021-22-uefa-champions-league-young-playe/|access-date=31 May 2022|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations}}</ref><ref name="TOTS2122" /> S 22 pogotka, Vinícius je te sezone bio drugi najbolji strijelac Reala, iza [[Karim Benzema|Karima Benzeme]].<ref name="outrageous">{{cite web |url=https://uk.sports.yahoo.com/news/12-outrageous-stats-vinicius-jr-000200893.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAJueYZNI4J1QQ4kGZ2mxDBJWtZo48W8vy_6Wpy8EI2JsGh-x3JeblAJvoqE57Um_g57YXGO5lt-A3flPRJPOoHeWS3LaU7JdGWx4XIT9JUd_kpFl-lUU_MtKMm5HxOnCzXsPL2Mjc2QoqQKjC0PuNHLqLx1-PBdEicyRuh655XKb |title=12 outrageous stats from Vinicius Jr's stunning 21-22 season at Real Madrid |publisher=uk.sports.yahoo.com |last1=Law |first1=Joshua |date=28 May 2022 |access-date=11 June 2022 }}</ref> == Reprezentativna karijera == S Brazilom je osvojio južnoameričko prvenstvo do 15 godina održanom u [[Kolumbija|Kolumbiji]] 2015. Bio je drugi najbolji strijelac tog natjecanja sa sedam postignutih pogodaka.<ref name=":0">{{Cite web |last=Darwen |first=Chris |date=14 April 2020|title=Vinicius Junior 2019/20 – scout report|url=https://totalfootballanalysis.com/opinion/vinicius-junior-2019-20-scout-report|access-date=27 December 2020|website=Total Football Analysis Magazine}}</ref> S Brazilom je također osvojio južnoameričko prvenstvo do 17 godina. Na tom natjecanju, održanom u [[Čile]]u 2017., bio je najbolji strijelac sa sedam postignutih pogodaka te je imenovan najboljim igračem natjecanja.<ref name=SA17/> Za [[brazilska nogometna reprezentacija|A selekciju Brazila]] debitirao je 10. rujna 2019. kada je Brazil izgubio 0:1 od [[Peruanska nogometna reprezentacija|Perua]].<ref>{{cite web |url=https://www.realmadrid.com/en/news/2019/09/vinicius-jr-makes-debut-for-brazil |title=Vinicius Jr. makes debut for Brazil |publisher=Real Madrid C.F. |date=11 September 2019 |access-date=11 September 2019}}</ref> Svoj prvi reprezentativni pogodak postigao je 24. ožujka 2022. kada je [[Čileanska nogometna reprezentacija|Čile]] poražen 4:0.<ref>{{cite news |url=https://www.bbc.com/sport/football/60869947 |title=Brazil thrash Chile in World Cup qualifier |work=BBC Sport |date=25 March 2022 |access-date=11 June 2022 }}</ref> Dana 7. studenoga 2022. imenovan je članom brazilskog sastava za [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo 2022.]]<ref>{{cite web|title=Seleção Brasileira está convocada para a Copa do Mundo FIFA Qatar 2022|url=https://www.cbf.com.br/selecao-brasileira/noticias/selecao-masculina/selecao-brasileira-esta-convocada-para-a-copa-do-mundo-fifa-qatar-2022|publisher=[[Brazilian Football Confederation|CBF]]|access-date=7 November 2022|date=7 November 2022|language=pt}}</ref> == Priznanja == === Individualna === *Najbolje lijevo krilo natjecanja [[Copa São Paulo de Futebol Júnior]]: 2017.<ref>{{cite web|url=http://globoesporte.globo.com/blogs/especial-blog/na-base-da-bola/post/selecao-da-copinha-tem-vinicius-junior-e-4-do-timao-pedrinho-e-o-melhor-jogador.html|title=Seleção da Copinha tem Vinícius Júnior e 4 do Timão; Pedrinho é o melhor jogador|publisher=Globoesporte.com|date=26 January 2017}}</ref> *Najbolji igrač južnoameričkog prvenstva do 17 godina: 2017.<ref name=SA17>{{cite web|title=Vinicius y un protagonismo estratégico|url=http://www.conmebol.com/es/vinicius-y-un-protagonismo-estrategico|publisher=CONMEBOL.com|date=20 March 2017|access-date=14 May 2017}}</ref> *Igrač mjeseca [[La Liga|La Lige]]: studeni 2021.<ref>{{cite web|url=https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|title=Vini Jr. named LaLiga Santander Player of the Month for November|date=10 December 2021|publisher=La Liga|access-date=2022-12-06|archive-date=2024-03-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20240307023936/https://www.laliga.com/en-ES/news/vini-jr-named-laliga-santander-player-of-the-month-for-november|url-status=dead}}</ref> *Član momčadi sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref name="TOTS2122">{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Team of the Season |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-154650014aef-02a394f30379-1000--official-team-of-the-season/ |website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> *Mladi igrač sezone [[UEFA Liga prvaka|UEFA Lige prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |title=2021/22 UEFA Champions League Young Player of the Season|url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-1546501dd977-8e9d95ac3c37-1000--young-player-of-the-season-vinicius-jr/|website=UEFA.com|publisher=Union of European Football Associations |date=31 May 2022 |access-date=31 May 2022}}</ref> * Član momčadi sezone La Lige: 2021./22.<ref>{{cite web|url=https://www.ea.com/games/fifa/fifa-22/ultimate-team/tots/laliga-santander|title=LaLiga Santader Team of the Season|website=EA|date=19 May 2022|accessdate=21 August 2022}}</ref> === Klupska === '''Real Madrid''' *[[La Liga]]: 2019./20.,<ref>{{cite news|url=https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|title=Real Madrid win 2019/20 LaLiga Santander|date=16 July 2020|publisher=LaLiga|access-date=17 July 2020|archive-date=2020-07-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20200717010848/https://www.laliga.com/en-GB/news/real-madrid-win-2019-20-laliga-santander|url-status=dead}}</ref> 2021./22.<ref name="LaLiga202122">{{cite web |last=Westwood |first=James |date=30 April 2022 |title=Real Madrid clinch 35th La Liga title with four games to spare after victory over Espanyol |url=https://www.goal.com/en-us/news/real-madrid-35th-la-liga-title/bltb8dfbd27f32f5feb |access-date=30 April 2022 |website=Goal.com}}</ref> *[[Supercopa de España]]: 2019./20.,<ref>{{cite web|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/cronica/2020/01/12/5e1b882ce2704e6d7a8b4598.html|title=Real Madrid win the Supercopa from the spot|date=12 January 2020|access-date=12 January 2020|website=Marca|location=Spain}}</ref> 2021./22.<ref>{{cite news|url=https://www.marca.com/en/football/real-madrid/2022/01/16/61e481b0ca4741226d8b458c.html|title=Modric and Benzema fire Real Madrid to the Supercopa title |newspaper=Marca |first=Euan |last=Mctear |date=16 January 2022|access-date=16 January 2022}}</ref> *[[UEFA Liga prvaka]]: [[UEFA Liga prvaka 2021./22.|2021./22.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/0275-15415a62aaf0-36d3e17d7404-1000/ |title=Champions League final: Vinícius Júnior scores only goal as Real Madrid deny Liverpool again |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations |date=28 May 2022 |access-date=28 May 2022}}</ref> *[[UEFA Superkup]]: [[UEFA Superkup 2022.|2022.]]<ref>{{cite news |url=https://www.uefa.com/uefasupercup/news/0278-15d6268709ab-38bef8ec34df-1000--report-real-madrid-win-the-super-cup/ |title=Real Madrid 2–0 Eintracht Frankfurt: Five-star Madrid triumph in Helsinki |website=UEFA.com |publisher=Union of European Football Associations|first=Sam|last=Honeyman|date=10 August 2022 |access-date=11 August 2022}}</ref> *[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]: [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2018.|2018.]]<ref>{{cite news |last=Rodríguez |first=José María |url=https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html |title=El Madrid agranda su leyenda|newspaper=Marca |location=Spain |language=es|date=22 December 2018|access-date=22 December 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20191008171528/https://www.marca.com/futbol/mundial-de-clubes/cronica/2018/12/22/5c1e81a2e5fdea02688b4580.html|archive-date=8 October 2019|url-status=dead}}</ref> === Reprezentativna === '''Brazil do 15''' *Južnoameričko prvenstvo do 15 godina: 2015.<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/sa-u15-2015.html|title=2015 South American U-15 Championship|date=15 June 2019|publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]]}}</ref> '''Brazil do 17''' *Južnoameričko prvenstvo do 17 godina: 2017.<ref>{{cite web|title=Brasil golea 5–0 a Chile y es campeón del Sudamericano Sub-17 |url=http://www.conmebol.com/es/brasil-golea-5-0-chile-y-es-campeon-del-sudamericano-sub-17 |publisher=CONMEBOL |language=es |date=20 March 2017}}</ref> *Kup država članica [[BRICS|BRICS-a]] do 17 godina: 2016. == Izvori == {{izvori|30em}} == Vanjske veze == {{commons category}} *[https://int.soccerway.com/players/-/474972/ Profil], Soccerway {{Sastav Brazil 2022 SP}} {{FIFA-in igrač godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2000||}} [[Kategorija:Brazilski fudbaleri]] [[Kategorija:Fudbaleri Real Madrida]] cx59ax87dxamqdmn97nx2fmmypon5nr Tunja 0 4676304 42586301 42400157 2026-04-29T16:57:34Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586301 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Tunja | ime_genitiv =Tunje | izvorno_ime = | slika_panorama =Panorámica_Centro_Tunja.JPG | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Tunja na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1539]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =5 | širina-minute=32 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =73 | dužina-minute=21 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Boyacá (departman)|Boyacá]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Luis Alejandro Fúneme González | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =119.7 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža= 21.51 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =2,782 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=163,894<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =7,619 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=179,263<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =1,498 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =150001–150009<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Tunja''' je [[općina]] od 179,263 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 163,894 [[Stanovništvo|st.]] na [[sjever]]u [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Boyacá (departman)|Departmanu Boyacá]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/boyac%C3%A1/15001__tunja/ | title =''Tunja Municipality in Colombia'' | accessdate =17.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == Tunja se nalazi u [[kotlina|kotlini]] [[rijeka|riječica]] [[Teatinos]] i [[Jordan (Chulo)|Jordan]] u [[planina]]ma [[Istočni Kordiljeri (Kolumbija)|Kolubijskih Istočnih kordiljera]], udaljena 115 [[km]] od [[glavni grad|glavnog grada]] [[Bogotá|Bogote]].<ref name=acro/> Kako leži na 2,782 [[metar]]a [[nadmorska visina|nadmorske visine]] ona je najviši grad u Kolumbiji.<ref name=acro/> == Historija == [[datoteka:Tunja.jpg|thumb|left|240px|Centar [[grad]]a]] [[datoteka:JAVIER100.jpg|thumb|left|240px|[[Trg]] Bolivar]] Tunju je osnovao [[Špansko Carstvo|španjolski]] [[konkvistador]] [[Gónzalo Suárez Rendón]] u [[august]]u [[1539]]., na mjestu Hunze jedne od [[glavni grad|prijestolnica]] [[Čibča|Konfederacije Muisca]].<ref name=acro/> Gonzalo Suárez je odredio mjesta gdje treba podići [[fortifikacija|utvrde]] i sve važnije zgrade, svega dvije godine nakon osnivanja -Tunja je postala jedan od važnijih španjolskih gradova u [[Novi Svijet|Novom svijetu]].<ref name=his/> Sa [[gradska prava|statusom grada]] koju mu je dodijelio [[dvor]], Tunja je postala cilj brojnih [[kolonizacija|kolonista]] iz [[Kastilja|Kastilje]], [[Ekstremadura|Ekstremadure]] i [[Andaluzija|Andaluzije]], i izrasla u jedan od najvećih [[državna uprava|administrativnih]], [[Sudska vlast|pravosudnih]], [[politika|političkih]] i [[kultura|kulturnih]] centara u zemlji.<ref name=acro/> U Tunji se dogodilo nekoliko događaja od velike važnosti za Kolumbiju; [[1811]]. usvojen je [[ustav]] Republike Tunje, koja je [[1813]]. proglasila [[nezavisnost]] od [[Špansko Carstvo|Španjolskog Carstva]]. U [[novembar|novembru]] [[1814]]. se održao [[kongres]] [[Ujedinjene provincije Nove Granade]], kojim je predsjedao Camilo Torres Tenorio, na kom je predstavljen budući lider [[Simón Bolívar]].<ref name=his>{{cite web | url =http://www.colombiamania.com/ciudades/tunja.html | title =''Tunja, Colombia'' | accessdate =17.12.2022. | language=španjolski | publisher=Colombia Mania}}</ref> Grad je [[1819]]. poslužio kao [[vojna baza|baza]] [[vojska|vojsci]] Simóna Bolívara za pobjedu nad Španjolcima u [[Bitka kod Boyace|Bitci kod Boyace]] (8&nbsp;km južno od grada).<ref name=brit/> Tunja je danas [[student]]ski grad, od kad je [[1953]]. osnovan Pedagoško tehnološki [[univerzitet]] Kolumbije.<ref name=brit/> [[Historija|Historijski]] centar grada u kom se nalaze brojne građevine iz [[kolonijalizam|kolonijalnog]] doba, među njima i [[crkva|crkve]] Santo Domingo i San Laureano iz [[16. vijek]]a<ref name=brit/> proglašen je nacionalnim spomenikom [[1959]].<ref name=acro>{{cite web |url =https://www.asocapitales.co/nueva/tunja/ |title =Historia Tunja |publisher =Asocapitales |language =španjolski |accessdate =17.12.2022 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == Privreda i transport== Tunja je [[državna uprava|administrativni]]-[[trgovina|trgovački]] centar [[stočarstvo|stočarsko]]-[[ratarstvo|ratarskog]] kraja U okolici grada nalaze se [[rudnik|rudnici]] [[zlato|zlata]] i [[smaragd]]a. Grad se nalazi trasi [[Panamerički autoput|Panameričkog autoputa]] kojim je povezan sa [[Cúcuta|Cúcutom]] i [[Bogotá|Bogotom]], [[Željeznička pruga|željezničkom prugom]] povezan je sa Bogotom na jugozapadu.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Tunja | title =''Tunja, Colombia'' | accessdate =17.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Tunja}} * [https://www.tunja-boyaca.gov.co/ ''Alcaldía Mayor de Tunja'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] 0upa4rb96k9ebtb5ibz7x6t49iyyz1y Villavicencio 0 4676373 42586373 42400288 2026-04-30T01:36:19Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586373 wikitext text/x-wiki {{Naselje | ime = Villavicencio | ime_genitiv =Villavicencia | izvorno_ime = | slika_panorama =Villavicencio, Meta, Colombia - panoramio (7).jpg | veličina_slike = 260px | opis_slike =[[Panorama]] grada | slika_zastava = | slika_zastava_veličina = | slika_pečat = | slika_pečat_veličina = | slika_grb = | slika_grb_veličina = | slika_lokacijska_karta_država = Colombia | slika_lokacijska_karta_opis= Villavicencio na karti Kolumbije | utemeljenje_ime=Osnovan | utemeljenje_datum =[[1840]].<ref name=city/> | širina-stupnjevi =4 | širina-minute=08 | širina-oznaka= N | dužina-stupnjevi =73 | dužina-minute=37 | dužina-oznaka= W | lokacija_ime = [[Lista država|Država]] | lokacija_info = {{flag|Kolumbija}} | lokacija1_ime =[[Departmani Kolumbije|Departman]] | lokacija1_info = [[Meta (departman)|Meta]] | lokacija2_ime = | lokacija2_info = | lokacija3_ime = | lokacija3_info = | vrsta_vlasti = | vlast_bilješke = | titula_vođe = [[Gradonačelnik]] | ime_vođe=Juan Felipe Harman | stranka_vođe = | površina_bilješke = | površina_ukupna =1,286 [[km²]]<ref name=city/> | površina_kopna = | površina_vode = | postotak_vode = | površina_uža= 65.83 [[km²]]<ref name=city/> | površina_šira = | površina_prazno1_ime = | površina_prazno1 = | površina_prazno2_ime = | površina_prazno2 = | visina =467 [[metar|m]]<ref name=city/> | visina_izvor = | visina_max = | visina_min = | stanovništvo_godina = [[2020]]. | stanovništvo_bilješke = | stanovništvo = | stanovništvo_gustoća = | stanovništvo_uže=492,052<ref name=city/> | stanovništvo_uže_gustoća =7,475 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_šire=545,302<ref name=city/> | stanovništvo_šire_gustoća =424.1 stan./[[km²]]<ref name=city/> | stanovništvo_prazno1_ime = | stanovništvo_prazno1 = | stanovništvo_gustoća_prazno1 = | stanovništvo_prazno2_ime = | stanovništvo_prazno2 = | stanovništvo_gustoća_prazno2 = | vremenska_zona= [[UTC+5]] | utc_pomak = | vremenska_zona_DST = | utc_pomak_DST = | poštanski_broj =50001<ref name=city/> | pozivni_broj = | gradovi_prijatelji = | web_stranica = | bilješke = }} '''Villavicencio''' je [[općina]] od 545,302 [[Stanovništvo|stanovnika]] i [[grad]] od 492,052 [[Stanovništvo|st.]] u sredini [[Kolumbija|Kolumbije]] u [[Meta (departman)|Departmanu Meta]], čiji je [[glavni grad|administrativni centar]].<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/colombia/admin/meta/50001__villavicencio/ | title =''Villavicencio Municipality in Colombia'' | accessdate =22.12.2022. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> == Geografija == [[datoteka:CENTRO DE LA CIUDAD.JPG|left|thumb|260px|Centar grada]] Villavicencio se nalazi na mjestu gdje se [[Istočni Kordiljeri (Kolumbija)|Istočni Kolumbijski Kordiljeri]] pretapaju u [[ravnica|ravničarski]] [[Llanos]]. Tako da se grad prostire po obroncima [[Istočni Kordiljeri (Kolumbija)|Istočnih Kordiljera]] do desne [[obala|obale]] [[Guatiquía|Rijeke Guatiquía]].<ref name=asco>{{cite web | url =https://www.asocapitales.co/nueva/villavicencio/ | title =''Historia Villavicencio'' | accessdate =22.12.2022. | language =španjolski | publisher =Asocapitales | archive-date =2023-02-02 | archive-url =https://web.archive.org/web/20230202170638/https://www.asocapitales.co/nueva/villavicencio/ | url-status =dead }}</ref> == Historija == Villavicencio je novo [[naselje]] osnovano u [[april]]u [[1840]]. koje je tek [[1860]]. dobilo status Ville (naselja). To naselje izgorilo je u [[požar]]u [[1890]]., pa je premješteno na današnju lokaciju.<ref name=his/> Za razvoj Villavicencia bila je značajno društvo Monfort, koje je iniciralo brojne akcije, od osnivanja [[banka|banke]], [[bolnica|bolnice]], [[teatar|teatra]], [[biblioteka]] do [[štamparstvo|štamparije]] i brojnih [[zanat]]skih radionica.<ref name=his/> Zahvaljujući tom [[1909]]. Villavicencio je postao općinski centar.<ref name=his/> Prvi [[most]] preko rijeke Guatiquía izgrađen je između [[1933]].-[[1942]]. [[Cesta]] do [[Bogota|Bogote]] izrađena je [[1936]].<ref name=his/> Villavicencio je [[1949]]. postao centar [[pobuna|pobune]] protiv tadašnje [[vlada|vlade]] Mariana Ospine Péreza, koju je organizirao [[kapetan (vojska)|kapetan]] Alfredo Silva, simapatizer kolumbijske liberalne [[partija|partije]]. Nakon tog je buknuo [[Gerilski rat]] u [[Llanos]]u koji je trajao do [[1953]]., kad je presjednik Gustavo Rojas Pinilla proglasio [[amnestija|amnestiju]]. Kad se stanje smirilo grad je naglo nabujao dolaskom brojnih stanovnika iz drugih dijelova Kolumbije.<ref name=his/> Kad je [[1959]]. formiran Departman Meta - Villavicencio je postao njegova [[glavni grad|prijestolnica]]. Od [[1977]]. je [[univerzitet]]ski grad jer je tad osnovan Univezitet istočnog Llanosa, poznat kao ''Unillanos''.<ref name=his>{{cite web | url =https://www.villavicencio.gov.co/micrositio/pasado,-presente-y-futuro-240 | title =''Pasado, Presente y Futuro'' | accessdate =22.12.2022. | language =španjolski | publisher =Alcaldía Municipal de Villavicencio | archive-date =2022-12-24 | archive-url =https://web.archive.org/web/20221224055444/https://www.villavicencio.gov.co/micrositio/pasado,-presente-y-futuro-240 }}</ref> == Privreda i transport == [[Ekonomija]] grada bazira na [[industrija|industriji]] i [[financije|financijama]]. Villavicencio ima uglavnom pogone [[laka industrija|lake industrije]]; [[pivara|pivovare]], pržionice kave, [[destilacija|destilerije]] i [[tvornica|tvornicu]] [[sapun]]a. Villavicencio je sa 100 [[km]] udaljenom [[Bogota|Bogotom]] povezan [[autoput]]om.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Villavicencio | title =''Villavicencio, Colombia'' | accessdate =22.12. 2022. | language=engleski | publisher=Encyclopaedia Britannica}}</ref> == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Villavicencio}} *[https://www.villavicencio.gov.co/ ''Alcaldía Municipal de Villavicencio'' (Službene stranice grada)] {{es icon}} [[Kategorija:Gradovi u Kolumbiji]] iimjfa0s9ymmkz8kccxrw8fj1oya29p Lista Jugoslavena 0 4676818 42586379 42567353 2026-04-30T01:57:14Z Dwina744 178014 +literatura 42586379 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]]. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=bebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=bebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=bebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=kosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=peric1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=colovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=ilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=matkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=corovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Literatura == * Markovina, Dragan: Jugoslavenstvo poslije svega. Zemun 2015. * Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982. == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] dapl0skx83vp5kkp3w4c0vd3eqqvryd 42586380 42586379 2026-04-30T01:58:00Z Dwina744 178014 Poništena izmjena [[Special:Diff/42586379|42586379]] korisnika [[Special:Contributions/Dwina744|Dwina744]] ([[User talk:Dwina744|razgovor]]) 42586380 wikitext text/x-wiki Ovo je spisak značajnih osoba koji se danas identificiraju kao [[Jugoslaveni]] ili su se za vrijeme svoga života tako identificirali, uključujući osobe kojima je to (bila) [[nacionalnost]] ili primarni identitet i one kojima je to (bio) jedan od [[Etnički identitet|identiteta]]. Pri tome treba imati na umu da je za vrijeme postojanja [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945–1991) većina stanovništva gajila jugoslovenski identitet. Stanovnici Jugoslavije su se najčešće nacionalno osjećali "prije svega [[Hrvati]]ma, [[Makedonci]]ma, [[Slovenci]]ma, [[Srbi]]ma itd., i istodobno Jugoslavenima". Druga po brojnosti kategorija su bili "oni koji su najprije Jugoslaveni, pa zatim Srbi, Slovenci, Makedonci ili Hrvati". Treću grupu su činili oni građani koji su se osjećali ''samo'' Jugoslavenima, a nije bio malen ni broj onih koji su se osjećali ''samo'' Srbima, ''samo'' Hrvatima, ''samo'' [[Albanci]]ma itd.<ref name=jugoslavenstvo69>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 69.</ref> == Arhitektura == * [[Mia David]], arhitekta, scenograf<ref name=miadavid1>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012638/https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q |date=2023-02-11 }} YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''“Ja sam isto Jugoslovenka.”''</ref> * [[Miša David]], arhitekta<ref name=mišadavid1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“I ovoga puta, kad smo se sreli, smejali smo se tome, kako se naš zajednički prijatelj, pok. arhitekta Miša David, iz nekog protesta, kad nije mogao da se upiše kao Jugosloven, izjašnjavao na popisima kao stari Grk.”''</ref> * [[Radivoje Dinulović]], arhitekt<ref name=dinulovic1>[https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti Ne pristajem da povlađujem ovoj realnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152856/https://magazin.politika.rs/sr/clanak/571832/kulturni-dodatak/ne-pristajem-da-povladujem-ovoj-realnosti |date=2024-12-25 }} Magazin Politika. ''Aleksandra Isakov; 24.07.2024.''<br>''“Ja sam levičarsko dete, ostao sam komunista i Jugosloven, i duboko verujem da ta nova realnost mora da dođe, kao što je realnost mog detinjstva i mladosti morala da nestane.”''</ref> * [[Vlado Milunić]], arhitekt<ref name=milunic1>[https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ Preminuo Vlado Milunić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126051433/https://bosnainfo.ba/preminuo-vlado-milunic/ |date=2022-11-26 }} BosnaInfo. ''BosnaInfo; 17.09.2022.''<br>''“Ja sam češki arhitekt jer sam završio češke škole. Isto tako nisam Čeh premda imam češko državljanstvo. Ja sam Jugoslaven jer se tako osjećam, unatoč činjenici da Jugoslavija više na postoji”''</ref><ref name=milunic2>[https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away Czech-Croatian architect behind Prague's Dancing House passes away] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108235402/https://www.expats.cz/czech-news/article/czech-co-architect-behind-prague-s-dancing-house-passes-away |date=2023-01-08 }} (na engleskom) Expats.cz ''Expats.cz Staff; 18.09.2022.''<br>''Milunić was born in Zagreb in what is now Croatia in 1941, but lived in Prague from the age of 16. In regards to his nationality, he described himself as "a Czechoslovak architect because I have a Czechoslovak education, and I feel Yugoslav in protest against primitive nationalism, even though neither Czechoslovakia nor Yugoslavia exists anymore."''</ref> * [[Aljoša Šegvić]], arhitekta<ref name=segvic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 554.<br>''“Šegvić Aljoša, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milica Šterić]], arhitekta<ref name=steric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 563.<br>''“Šterić Milica, arhitekta; član Upravnog odbora i specijalni savetnik Holding korporacije "Energoprojekt" - MDD Urbanizam i arhitektura; član Umetničkog saveta Saveza arhitekata Srbije i Akademije Arhitekture Srbije. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Josip Svoboda]], arhitekta<ref name=svoboda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 550.<br>''“Svoboda Josip, arhitekta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Danilo Udovički]], arhitekta<ref name=dudovicki1>[https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ Jugosloven koji je pobegao u Teksas] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114010713/https://www.danas.rs/kultura/jugosloven-koji-je-pobegao-u-teksas/ |date=2023-11-14 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Miroslav Simeunović; 02.11.2020.''<br>''“Mogu da potvrdim i danas da je moj daroviti prijatelj arhitekta Danilo Udovički, poreklom iz bačkog sela Mol, bio i ostao veliki patriota, erudita i poliglota, ali i Jugosloven u najboljem smislu te reči. Uvek se tako i izjašnjavao na popisima dok je to moglo, jer je i za njega, kao i za mnoge od nas, razbijanje Jugoslavije bila lična uvreda.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vlado Milunić.jpg|Vlado Milunić </gallery> </center> == Diplomacija == * [[Salih Fejić]], diplomata<ref name=fejic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 182.<br>''“Fejić Salko, izvanredni poslanik i opunomoćeni ministar FNRJ u Holandiji, rez. major, r. 1914 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Rexhai Surroi]], diplomat<ref name=surroi1>Maksić, Milivoje: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf U raskoraku sa svetom.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029103157/https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Svedocanstva%2005.pdf |date=2022-10-29 }} Beograd 2000, str. 9.<br>''“Bio је Аlbаnас ро poreklu, ali Jugosloven ро svemu drugom. Nije birao prijatelje ро ključu, već ро srcu. Mnogi smo bili među onima kojima је biо blizak. Redžai је biо čovek koji је prijatelju privгžen. Ponekad se čini da u ovom našem vremenu ta divna osobina - biti privгžen prijatelju, kao da počinje da bledi pod pritiskom egoizma, i nekih drugih, čudnih i sumnjivih moralnih normi. А upravo to, osećati se Jugoslovenom, što simbolizuje uverenje da smo svi u ovoj zemlji podjednako bliski i potrebni jedni drugima, i biti privгžen drugu, prijatelju - jeste politička, а rekao bih i moralna osnova, na kojoj jedino i može počivati naša spoljnopolitička služba.”''</ref> * [[Zdenko Štambuk]], diplomata<ref name=zstambuk>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm Ko je ovaj čovek? Vladimir Štambuk (Drugaričin drug)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221123055710/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/08/srpski/P00040710.shtm |date=2022-11-23 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 07.04.2000.''<br>''“Otac Zdenko bio je čuveni diplomata, takođe Jugosloven, a majka Čehinja.”''</ref> == Film i pozorište == * [[Vjekoslav Afrić]], glumac<ref name=afric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Afrić Vjeko, dramski umetnik, pozorišni i filmski reditelj, redovni prof. Akademije za pozorišnu umetnost u Beogradu, pretsednik Sindikata kulturno-umetničkih ustanova, rez. major, r. 1906 na Hvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Neda Arnerić]], glumica<ref name=arneric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22-23.<br>''“Arnerić Neda, glumica i galerista (vlasnik galerije - knjižare "Atrijum", Bg.). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Darko Bajić]], redatelj<ref name=dbajic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 29.<br>''“Bajić Darko, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=dbajic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 29.<br>''“Bajić M. Darko, filmski reditelj, docent na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu (r. 14. V 1955, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Primož Bebler]], redatelj<ref name=bebler1>[https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ Umetnik , humanista, Jugosloven...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152828/https://www.danas.rs/kultura/umetnik-humanista-jugosloven/ |date=2024-12-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 21.11.2013.''<br>''“Primož je bio pravi, plemeniti Jugosloven. Taj njegov izbor, bitna odrednica njegovog identiteta, imao je svoju estetsku, ideološku i humanističku utemeljenost.”''</ref><ref name=bebler2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 35.<br>''“Bebler A. Primož, pozorišni reditelj; upravnik i umetnički rukovodilac Malog pozorišta Duško Radović i Večernje scene Radović u Beogradu (r. 5. V 1951, Njujork). Jugosloven.”''</ref><ref name=bebler3>[http://www.republika.co.rs/564-565/24.html Beskrajna širina stanovnika sveta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221016234820/http://www.republika.co.rs/564-565/24.html |date=2022-10-16 }} Republika. ''Goran Cvetković; Broj 564-565, 01-31.01.2014.''<br>''“Istinski levičar i Jugosloven, internacionalni i svetski pozorišni stručnjak Primož Bebler, nije stigao da uradi i tu jubilarnu predstavu Početak bune na dahije, po romanu Svetislava Basare.”''</ref> * [[Ivan Bekjarev]], glumac<ref name=bekjarev1>[https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici Bekjarev: Najgori su umetnici u politici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230804005703/https://arhiva.vesti-online.com/Scena/Soubiznis/499225/Bekjarev-Najgori-su-umetnici-u-politici |date=2023-08-04 }} Vesti online. ''D. Dušanić; 16.06.2015.''<br>''“Poreklom sam Makedonac, ali rođeni Beograđanin, i javno priznajem da sam Jugosloven.”''</ref> * [[Miroslav Benka]], redatelj<ref name=benka1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 40.<br>''“Benka Miroslav, reditelj; umetnički direktor Gradskog pozorišta u Žilini, Slovačka (od '91). […] P: Jugosloven, slovačke narodnosti, […].”''</ref> * [[Melita Bihali]], glumica<ref name=bihali1>[https://www.vesti.rs/Mercedes-Benz/Jugoslovenka-zauvek-Prica-o-lepoj-stolarevoj-kci.html Jugoslovenka zauvek: priča o lepoj stolarevoj kći] vesti.rs ''Vesti-online.com; 27.12.2015.''<br>''“I moja porodica se preselila u Istru, iako nismo imali potrebu za tim. Takvo je bilo naređenje” - kaže Melita Bihali, koja je kroz lik baba Mare opisala i raspad SFRJ, i za kraj ovog susreta naglasila da je rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umreti.''</ref><ref name=bihali2>[https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ Preminula glumica Melita Bihali, poznata po ulozi u “Maratoncima”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230907003733/https://n1info.ba/showbiz/preminula-glumica-melita-bihali-poznata-po-ulozi-u-maratoncima/ |date=2023-09-07 }} N1 BIH. ''N1 Srbija, nova.rs; 25.08.2023.''<br>''Bihali je rekla i da je „rođena kao Jugoslovenka i da će tako i umrijeti!“.''</ref> * [[Predrag Bjelac]], glumac<ref name=bjelac1>[https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ I čarobnjak i papa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230104004740/https://www.vesti-online.com/i-carobnjak-i-papa/ |date=2023-01-04 }} vesti.rs ''Nada S. Preradović; 29.01.2022.''<br>''“Do pre par godina živeo je u Pragu, izjašnjava se kao Jugosloven i ponosni je otac dve ćerke.”''</ref><ref name=bjelac2>[https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl Predrag Bjelac: "Za Čehe sam harizmatičan: Mnogo puta sam im rekao: 'Dođite kod nas da vidite, ima ovakvih koliko hoćeš'"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241205080743/https://zena.blic.rs/lifestyle/glumac-predrag-bjelac-govorio-je-o-uspesima-na-svetskoj-sceni/lh3w1pl |date=2024-12-05 }} Blic žena. ''Blic žena; 19.05.2024.''<br>''“Odgojen sam kao Jugosloven, negde sam to i dalje.”''</ref> * [[Jelica Bjeli]], glumica<ref name=bjeli1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjeli-Hadžić Jelica, glumica. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Dragan Bjelogrlić]], režiser i glumac<ref name=bjelogrlic1>[https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji Bjelogrlić: Film "Toma" se prepoznaje po univerzalnoj emociji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230121004426/https://www.nportal.rs/vest/186/vesti/kultura/bjelogrlic-film-toma-se-prepoznaje-po-univerzalnoj-emociji |date=2023-01-21 }} Nportal. ''Nportal; 27.08.2021.''<br>''“Osećam se Jugoslovenom. Imam poseban odnos prema toj državi, žao mi je što je više nema i verovatno se to oseća u filmu. Toma je otvoreno govorio pred kraj života, kad je počela da se raspada Jugoslavija, da je veliki protivnik toga. Pravio je jugoslovensku turneju neposredno pred rat”, podsetio je Bjelogrlić.''</ref><ref name=bjelogrlic2>[https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 Dragan Bjelogrlić: Iz Slovenije je vedno prihajala avantgarda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221006025712/https://www.rtvslo.si/kultura/intervju/dragan-bjelogrlic-iz-slovenije-je-vedno-prihajala-avantgarda/536803 |date=2022-10-06 }} (na slovenačkom) Radiotelevizija Slovenija. ''Gašper Andrinek, Val 202; 22.09.2020.''<br>''“Odraščal sem v Jugoslaviji in sem v svoji biti ostal Jugoslovan, ves prostor nekdanje Jugoslavije občutim kot svoj. Verjetno bo tako do konca življenja.”''</ref><ref name=bjelogrlic3>[https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html Bjelogrlić: Male razlike su me uvek inspirisale i zato sam ostao Jugosloven u duši] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231116010128/https://www.rts.rs/lat/magazin/film-i-tv/3876212/bjelogrlic-male-razlike-su-me-uvek-inspirisale-i-zato-sam-ostao-jugosloven-u-dusi.html |date=2023-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''RTS; 04.03.2020.''<br>''“Međutim, tako je kako je. Još uvek se mi umetnici trudimo da pravimo i da sarađujemo zajedno, nema tu nikakvog političkog razloga ni tržišnog. Prosto, meni bar, je uvek zanimljivo da radim sa ljudima iz drugih sredina. Više puta sam to rekao – Jugoslaviju su razorile male razlike, a male rezlike su nešto što je meni bila inspiracija i zato sam ja ostao Jugosloven u duši”, rekao je iskreno Dragan Bjelogrlić.''</ref> * [[Bogić Bošković]], glumac<ref name=bboskovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 53.<br>''“Bošković B. Bogić, glumac (r. 22. XII 1930, Prizren). Jugosloven.”''</ref> * [[Tanja Bošković]], glumica<ref name=tboskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 57.<br>''“Bošković Tatjana, glumica, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Srpkinja-Jugoslovenka.”''</ref> * [[Karlo Bulić]], glumac<ref name=bulic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Bulić Karlo, dramski glumac, nastavnik Akademije za pozorišnu i filmsku umetnost u Beogradu, r. 1910 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Branko Cvejić]], glumac<ref name=cvejic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/film-tv/3532718-branko-cvejic-ja-cu-uvek-ostati-jugosloven-rodjen-u-toj-zemlji-do-smrti-gradjanin-te-zemljeglumac Branko Cvejić: "Ja ću uvek ostati Jugosloven, rođen u toj zemlji, do smrti građanin te zemlje"] [[Telegraf.rs]]. 27.07.2022.<br>''“Bez obzira, postojala ili ne, kao greška ta zemlja, ja ću uvek ostati Jugosloven i građanin te zemlje. Ja se i sada osećam tako.”''</ref> * [[Svetozar Cvetković]], glumac<ref name=scvetkovic1>[https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 Svetozar Cvetković: Ja sam antički Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107221742/https://www.dan.co.me/zabava/svetozar-cvetkovic-ja-sam-anticki-jugosloven-5150500 |date=2023-01-07 }} Dan. ''DAN portal; 10.12.2022''<br>''“Kao umjetnik koji je stasavao i sazrijevao u vrijeme velike Jugoslavije, sebe i danas vidi kao Jugoslovena.”''</ref><ref name=scvetkovic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/istinska-elita-danas-nema-sta-da-jede Svetozar Cvetković: Istinska elita danas nema šta da jede] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 20.03.2015.''<br>''“Jednom sam već negde rekao da je biti Jugosloven danas isto što i biti prokuženi stranac. Ali, u redu, svejedno: taj sam!” - Šta ste? - “Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic3>[https://nova.rs/zabava/aleksandar-od-jugoslavije/ekskluzivno-cvetkovic-blatite-me-ja-ostajem-jugosloven/ Cvetković: Blatite me, ja ostajem Jugosloven] Nova.rs ''Pero Jovović; 09.03.2021.''<br>''“Ja rizikujem mnogo da krenu da me blate onog časa kada kažem da sam ja Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic4>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ Svetozar Cvetković: Glumčina i Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107222559/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/svetozar-cvetkovic-glumcina-i-jugosloven/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 11.08.2021.''<br>''“Ta plemenitost i svetlost, pored činjenice da je ostao Jugosloven i građanin nepostojeće države, njegovoj skromnosti i gospodstvu dodaju još jednu finu nijansu koja ga čini renesansnim gospodarom.”''</ref><ref name=scvetkovic5>[http://www.slobodnarijec.net/svetozar-cvetkovic-snimam-film-u-francuskoj/ Svetozar Cvetković: Snimam film u Francuskoj] Slobodna Riječ. ''Slobodna Riječ; 27.02.2015.''<br>''“Biti Jugosloven – to je danas kao biti neki prokuženi stranac, u redu taj sam!”''</ref><ref name=scvetkovic6>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 76.<br>''“Cvetković Svetozar, glumac, član pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=scvetkovic7>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 69.<br>''“Cvetković S. Svetozar, glumac, član pozorišta Atelje 212 u Beogradu (r. 20. VI 1958, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Borivoj Dovniković]], autor animiranih filmova, ilustrator<ref name=dovnikovic1>[https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ Borivoj Dovniković: Pripadam manjini koju jedni trpe, drugi mrze, a u biti sam član ljudske zajednice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211193920/https://p-portal.net/borivoj-dovnikovic-pripadam-manjini-koju-jedni-trpe-drugi-mrze-a-u-biti-sam-clan-ljudske-zajednice/ |date=2023-02-11 }} P-portal. ''Đorđe Matić; 24.12.2021.''<br>''“Pored svega toga, spadam u ljude koji su od početka bili i ostali Jugoslaveni, koji ne daju da se SFRJ naziva zločinačkom zemljom i kojoj bi trebalo davati priznanje za sve dobro što je učinila za nas i za svjetsku zajednicu.”''</ref> * [[Srđan Dragojević]], redatelj<ref name=dragojevic1>[http://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima Intervju nedelje, Srđan Dragojević (2. deo): Nisam snimao filmove s ratnim zločincima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.telegraf.rs/jetset/144968-intervju-nedelje-srdan-dragojevic-2-deo-nisam-snimao-filmove-s-ratnim-zlocincima |date=2022-12-29 }} Telegraf.rs ''S.M.S. – A.K.; 01.04.2012.''<br>''Da li ste jugonostalgičar, to se negde može nazreti iz vaših javnih istupa… - “Ne, nisam jugonostalgičar. Jugosloven sam.”''</ref><ref name=dragojevic2>[http://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87%3A+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html Dragojević: Sukob mišljenja, ne sukob na ulici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233159/https://www.rts.rs/page/magazine/sr/story/411/Film/981606/Dragojevi%C4%87:+Sukob+mi%C5%A1ljenja+da,+sukob+na+ulici+ne.html |date=2022-12-29 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''30.10.2011.''<br>''Budući da se osećam Jugoslovenom, rođen sam u toj zemlji, svi gradovi i države bivše Jugoslavije su mi dragi, volim da idem tamo i onda je divno kad snimajući film prosto živite tu svoju ideju da ovo jeste Jugoslavija.”''</ref><ref name=dragojevic3>[http://dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED „Парадa“ e првиот филм на трета Југославија] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120108204134/http://www.dnevnik.com.mk/?ItemID=ED29384C7EF4F44A9128FE32E5BBA0ED |date=2012-01-08 }} (na makedonskom) Dnevnik (Makedonija). ''Srebra Ðorđijevska; 05.01.2012.''<br>''“Јас сум Југословен, така се чувствувам и тоа е земјата во која живеам.”''</ref><ref name=dragojevic4>[http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html Največja Parada ponosa v srcu homofobnega Balkana] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171110171452/http://www.delo.si/zgodbe/sobotnapriloga/najvecja-parada-ponosa-v-srcu-homofobnega-balkana.html |date=2017-11-10 }} (na slovenačkom) Delo. ''Vesna Milek; 02.01.2012.''<br>''“Če bi radi še bolj plastičen prikaz tega, kar sem hotel povedati: Jaz sem Jugoslovan. Vi, ki niste, ko vas jebe. (nasmešek)”''</ref> * [[Jasna Đuričić]], glumica<ref name=djuricic1>[https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html Intervju Jasna Đuričić: Novac je već dugo vremena jedini bog na ovoj planeti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205073327/https://www.021.rs/story/Info/Misljenja-i-intervjui/236557/INTERVJU-Jasna-Djuricic-Novac-je-vec-dugo-vremena-jedini-bog-na-ovoj-planeti.html |date=2022-12-05 }} Portal 021. ''Snežana Miletić; 09.04.2020.''<br>''“Pripadam drugom vremenu, drugoj generaciji, ja sam Jugoslovenka, rođena ovde, u vreme kada su važili postulati druge vrste - za sve stvari.”''</ref><ref name=djuricic2>[https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ Jasna Đuričić, najbolja evropska glumica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231003040615/https://voice.org.rs/jasna-djuricic-najbolja-evropska-glumica/ |date=2023-10-03 }} Vojvođanski istraživačko-analitički centar (VOICE). ''Snežana Miletić; 20.12.2021.''<br>''“Sremica, Novosađanka i Jugoslovenka, potekla iz radničke porodice, od oca trgovca i majke knjigovođe.”''</ref> * [[Predrag Ejdus]], glumac<ref name=ejdus1>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost Predrag Ejdus: Lako je izgubiti ljudskost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233203/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:359184-Predrag-Ejdus-Lako-je-izgubiti-ljudskost |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Radmila Radosavljević; 24.12.2011.''<br>''“A ja sam se nacionalno uvek izjašnjavao kao Jugosloven, tako sam se izjasnio i na poslednjem popisu.”''</ref><ref name=ejdus2>[http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html Фудбал ми помогао да станем на ноге] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924134607/http://www.politika.rs/rubrike/Sport/intervjui/Fudbal-mi-pomogao-da-stanem-na-noge.lt.html |date=2015-09-24 }} [[Politika (novine)|Политика]]. ''Славко Трошељ; 13.07.2008.''<br>''“Целог живота изјашњавам се као Југословен. И данас се осећам тако. Иако та државна заједница више не постоји. Али, то је моје право. Родио сам се у тој земљи. Али, ако хоћете дубоку интуитивно осећам апсолутну припадност и јеврејском и српском народу.”''</ref><ref name=ejdus3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 131.<br>''“Ejdus Predrag, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mira Erceg]], reditelj<ref name=erceg1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 132.<br>''“Erceg Mira, pozorišni reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bekim Fehmiu]], glumac<ref name=fehmiu1>[https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ Bekim Fehmiu (1936–2010)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208030139/https://www.vreme.com/nedelja/bekim-fehmiu/ |date=2023-02-08 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''J. Gligorijević; broj 1015, 17.06.2010.''<br>''“Jedan od simbola Jugoslavije iz njenog zlatnog doba, nikada nije, u ime bratstva i jedinstva, a potom jugonostalgije, bežao od svog albanskog porekla, bio je i jedno i drugo: Albanac, Jugosloven, iznad svega umetnik, a pre svega – čovek.”</ref> * [[Dragomir Felba]], glumac<ref name=felba1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134-135.<br>''“Felba Dragomir, glumac. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ognjen Glavonić]], redatelj<ref name=glavonic1>[https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima Film se treba obraćati mladim fašistima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021845/https://www.xxzmagazin.com/film-se-treba-obracati-mladim-fasistima |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Jurica Pavičić; 14.05.2018.''<br>''Upravo zato Glavonić napominje da se osjeća kao Jugoslaven i citira Viktora Ivančića: “Budući da živimo u ambijentu gdje je Jugoslavija oglašena kao najgora psovka, upravo jugoslavenska etiketa nudi aktivniju poziciju i obilježava odgovorniji model antinacionalizma”.</ref> * [[Srđan Grahovac]], glumac<ref name=grahovac1>[https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima Udareni temelji dubljim i složenijim projektima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211012329/https://www.pobjeda.me/clanak/udareni-temelji-dubljim-i-slozenijim-projektima |date=2023-02-11 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]] ''Svetlana Višnjić; 06.05.2022.''<br>''“Saradnjama se uvijek radujem, one su nužne između republika u Jugoslaviji, ja nikada nijesam prestao da budem Jugosloven. Nikada nijesam imao granica, uvijek sam išao dalje. Saradnja i odnosi preko kulture su nužnost, ako mislimo da išta radimo u budućnosti” – rekao je Grahovac.''</ref> * [[Aleksandar Gruden]], glumac<ref name=agruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Aleksandar-Saša, glumac i reditelj; šef marketinga pozorišta "Atelje 212", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Željko Hubač]], dramski pisac<ref name=hubac1>[https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica Životna priča Željka Hubača: Na ružan način sam saznao da sam usvojen! Muslimanka me je rodila, a odgajili su me Čeh i Srpkinja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230220203017/https://www.kurir.rs/vesti/moja-zivotna-prica/4012971/zeljko-hubac-zivotna-prica |date=2023-02-20 }} Kurir.rs ''Ljubomir Radanov i Andrijana Stojanović; 18.09.2022.''<br>''“Po svom dubokom osećanju sam Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Isaković]], glumac<ref name=bisakovic1>[https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ Boris Isaković: Ako ne poštujete publiku, ne poštujete sebe i svoj rad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103201020/https://gracija.me/boris-isakovic-ako-ne-postujete-publiku-ne-postujete-sebe-i-svoj-rad/ |date=2023-01-03 }} Gracija. ''Mirjana Popović; br. 206 okt. 2022.''<br>''“I dalje voli da se izjašnjava kao Jugosloven, a svoje studente, osim glumačkim vještinama, zajedno sa suprugom, glumicom Jasnom Đuričić, uči tome da u njihovom svijetu nema mjesta mržnji.”''</ref><ref name=bisakovic2>[https://6yka.com/podcast/isak Boris Isaković za BUKU: Katastrofalno je šta se desilo s našim kulturnim bićem dolaskom aktuelne vlasti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103223056/https://6yka.com/podcast/isak |date=2023-01-03 }} Buka. ''Slađan Tomić; 19.08.2022.''<br>''“Izjašnjava se kao Jugosloven, pa su Sarajevo, Zagreb i ostali gradovi – njegovi gradovi, poput Novog Sada ili Beograda.”''</ref><ref name=bisakovic3>[https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju Ljudi ne vole da pominju ime Jugoslavije! Boris Isaković o Slobi i novoj ulozi: Bio sam pionir i Jugosloven! Meni je to ostalo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110012914/https://www.kurir.rs/zabava/kultura/3994757/boris-isakovic-intervju |date=2023-01-10 }} Kurir.rs ''22.08.2022.''<br>''“Bio sam pionir i opredeljivao sam se kao Jugosloven. Meni je to ostalo. Ne mogu protiv toga.”''</ref> * [[Feđa Isović]], scenarista<ref name=fisovic1>[https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ Isović za N1: Lik Izeta Fazlinovića sam pisao po sebi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102014830/https://ba.n1info.com/vijesti/a255518-fedja-isovic-o-izetu-fazlinovicu/ |date=2022-11-02 }} N1 BIH. ''N1 BiH; 18.04.2018.''<br>''“Volim i ja Tita, Jugosloven sam po nacionalnosti. Rodio sam se u Jugoslaviji, odgojen sam da je volim.”''</ref><ref name=fisovic2>[https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic Feđa Isović: Hercegovački neposrednik Nebojša Vukanović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225154249/https://6yka.com/bih/feda-isovic-hercegovacki-neposrednik-nebojsa-vukanovic/ |date=2024-12-25 }} Buka. ''Feđa Isović; 22.02.2020.''<br>''“Ja kao Jugosloven, mada državljanin BiH, ne mogu da se kandidujem na niz funkcija. Kao ni Jevreji, Romi i svi oni „ostali“.”''</ref><ref name=fisovic3>[https://avaz.ba/vijesti/kolumne/529374/nasi-su-ginuli-najvise Naši su ginuli najviše] [[Dnevni avaz]]. ''Feđa Isović; 16.11.2019.''<br>''“Kaže mi drug, glumac iz Beograda, kako ne može prežaliti Jugoslaviju. Slušam ga, trajala je ta njegova jadikovka neke tri pive, a onda ga priupitah da mi kaže kako se izjasnio na zadnjem popisu. Kaže: - “Kao Srbin”. - “E vidiš”, rekoh, “ja kao Jugosloven. Nemoj meni da cmizdriš i kenjaš, majke ti!”''</ref><ref name=fisovic4>[https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu Scenarist Feđa Isović za "Avaz": Desni i nacionalni pokreti uteg su oko vrata svakom narodu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231207180457/https://avaz.ba/vijesti/intervju/383445/scenarist-feda-isovic-za-avaz-desni-i-nacionalni-pokreti-uteg-su-oko-vrata-svakom-narodu |date=2023-12-07 }} [[Dnevni avaz]]. ''Edina Bakić; 30.05.2018.''<br>''“Po nacionalnosti sam Jugoslaven i ne vidim kako dva smiješna administrativna okvira, dakle Republika Srpska i Federacija, mogu na bilo koji način utjecati na taj moj osjećaj.”''</ref> * [[Ita Rina]], glumica<ref name=itarina>[https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara Ита Рина је била и Београђанка Тамара] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202190529/https://www.politika.rs/scc/clanak/431870/Ita-Rina-je-bila-i-Beogradanka-Tamara |date=2022-12-02 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''Ненад Симић; 15.06.2019.''<br>''“Шездесетих година прошлог века њен супруг и она су саградили кућу у Будви, где је као Српкиња, увек се изјашњавајући као Југословенка, умрла 10. маја 1979. године од напада астме.”''</ref> * [[Davor Janjić]], glumac<ref name=janjic>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 U Sarajevu ukopan glumac Davor Janjić: 'Spavaj, brate. S tobom je bilo tako lijepo'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230126231124/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/u-sarajevu-ukopan-glumac-davor-janjic-spavaj-brate-jer-je-s-tobom-bilo-tako-lijepo/476912 |date=2023-01-26 }} RadioSarajevo.ba, ''05.12.2022.''<br>''“Zahvaljujući svome porijeklu, tvojima Nadi i Žarku koji su te tako vaspitali, bio si univerzalist, suštinski protivnik nacionalizma, i ateist. Bosanac, Srbin, Hrvat, Slovenac, Jugoslaven, u onom značenju koje znaju samo oni koji istinski i duboko nose taj osjećaj. Oni drugi, koji su prezreli da su to ikada bili – a mnogi od njih su se često zaklinjali u to kad je to bilo kurentno – oni su danas najčešće važne karike u lancima kojima smo ovdje okovani. I koje iz vlastitog kukavičluka i komocije ne možemo prekinuti.”''</ref> * [[Đorđe Kadijević]], redatelj<ref name=kadijevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke Dodeljen „Zlatni pečat” Kinoteke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152844/https://www.politika.rs/sr/clanak/556598/Dodeljen-Zlatni-pecat-Kinoteke |date=2024-12-25 }} [[Politika (novine)|Politika]]. ''06.06.2023.''<br>''“Ponosan sam što mi nagradu „Zlatni pečat” dodeljuje ustanova koja nosi i dalje naziv Jugoslovenska kinoteka. Ja sam Jugosloven i to ću biti i ostati do poslednjeg trenutka svog života. Mnogi moji filmovi ili serije su nastajali u zemlji za koju kažu da više ne postoji. A za mene će Jugoslavija uvek postojati i ja ću zauvek biti Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic2>[https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 Legendarni Đorđe Kadijević otvorio dušu za srpske medije: pročitajte što je rekao o rodnom Šibeniku, Arsenu, Jugoslaviji...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014231824/https://sibenski.slobodnadalmacija.hr/sibenik/kultura/ostalo/legendarni-redatelj-dorde-kadijevic-otvorio-dusu-za-srpske-medije-procitajte-sto-je-rekao-o-rodnom-sibeniku-arsenu-jugoslaviji-1065670 |date=2022-10-14 }} Šibenski.hr ''Šibenski.hr; 20.12.2020.''<br>''“Po ocu sam Srbin, po majci Hrvat, a ja sam Južni Sloven, tačnije Jugosloven.”''</ref><ref name=kadijevic3>[https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ Intervju – Đorđe Kadijević, autor kultne „Leptirice“: Ovde se simulira društvo, država, demokratija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221125051223/https://www.danas.rs/kultura/intervju-djordje-kadijevic-autor-kulte-leptirice-ovde-se-simulira-drustvo-drzava-demokratija/ |date=2022-11-25 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 14.11.2022.''<br>''“Ja jesam Jugosloven i više sam za bratstvo i jedinstvo nego za ovo pozivanje na obračune onih koji bi trebalo da budu jedinstveni, i mislim da je ta žalosna situacija uzrok jedne, kako bih rekao, likvidirane kohezije čitave kulture koja nema svoju kompaktnost, nema svoju pravu temu, nema paradigmu.”''</ref><ref name=kadijevic4>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213-214.<br>''“Kadijević Đorđe, filmski i TV reditelj; likovni kritičar NIN-a. […] P: Srbin, Jugosl., […].”''</ref> * [[Rialda Kadrić]], glumica<ref name=kadric1>[https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica Umrla je nasred ulice, baš kao njena majka: Glumica koju su generacije Jugoslovena obožavale doživela tešku sudbinu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231026034059/https://glossy.espreso.co.rs/poznati/vesti/206350/rialda-kadric-zivotna-prica |date=2023-10-26 }} Glossy. ''Glossy; 14.06.2022.''<br>''“Rialda se, inače, do kraja života osećala kao Jugoslovenka, pre svega zato što dolazi iz mešovite porodice, baš kao i njen suprug.”''</ref> * [[Stefan Kapičić]], glumac<ref name=kapicic1>[https://avaz.ba/vijesti/173945/stefan-kapicic-odgojen-sam-kao-jugoslaven-i-tako-cu-odgojiti-svoju-djecu Stefan Kapičić: Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu] [[Dnevni avaz]]. ''Hajrija Lisić; 19.04.2015.''<br>''“Odgojen sam kao Jugoslaven i tako ću odgojiti svoju djecu” - ističe Kapičić.''</ref> * [[Suada Kapić]], glumica, režiserka, scenaristkinja<ref name=kapic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 218.<br>''“Kapić Suada, reditelj, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kapic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 198.<br>''“Kapić I. Suada, reditelj, slobodni umetnik (r. 15. II 1952, Sarajevo). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Milutin Karadžić]], glumac<ref name=karadzic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 219-220.<br>''“Karadžić Milutin-Mima, glumac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirjana Karanović]], glumica<ref name=mkaranovic1>[https://www.portalnovosti.com/yubilej-ja-sam-jugoslovenka Yubilej: Ja sam Jugoslovenka] Portal Novosti. ''Mirjana Karanović; 30.11.2018.''<br>''“Ja sam rođena u Jugoslaviji. Ja sam Jugoslovenka. […] Ono što danas znam jest da ću, bez ikakvog sentimenta, i dalje u svome biću biti Jugoslovenka. To je upisano u moju duhovnu genetiku i to se neće promeniti sve do moje smrti.”''</ref> * [[Srđan Karanović]], redatelj<ref name=skaranovic1>[https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 Srđan Karanović: Pisanje mi se osladilo i pomislio sam kako je pisanje puno divniji posao nego snimanje filmova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230102051029/https://www.glasistre.hr/knjizevnost/2022/12/03/srdana-karanovic-pisanje-mi-se-osladilo-i-pomislio-sam-kako-je-pisanje-puno-divniji-posao-nego-snim-833295 |date=2023-01-02 }} [[Glas Istre]]. ''Vanesa Begić; 03.12.2022.''<br>''“Karanović je govorio i zašto se na popisu stanovništva izjasnio kao Jugoslaven i zašto ga smeta kada se taj prostor naziva regionom, i bivšom Jugoslavijom, a ne Jugoslavijom, koja je ionako bivša.”''</ref> * [[Miljen Kljaković]], scenarista<ref name=kljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 229.<br>''“Kljaković Miljen - Kreka, scenograf; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Kokotović]], reditelj<ref name=kokotovic1>[https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ Nada Kokotović - Regisseurin aus Köln] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231119012803/https://migration-audio-archiv.de/nada-kokotovic/ |date=2023-11-19 }} (na njemačkom) migration-audio-archiv e.V.<br>''“Ich habe einen kroatischen Pass, aber ich fühle mich als Jugoslawin.”''</ref><ref name=kokotovic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 234.<br>''“Kokotović Nada, koreograf i reditelj. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Dejan Kosanović]], reditelj<ref name=kosanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kosanović Dejan, reditelj dokumentarnog filma. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Deana Leskovar]], scenarista, književnik<ref name=leskovar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 276.<br>''“Leskovar Deana, književnik i filmski scenarista; dramaturg u Redakciji igranog programa TVB (od '90). […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Leon Lučev]], glumac<ref name=lucev1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 Hrvatski glumac Leon Lučev: Osjećam se kao Jugoslaven, evo i zašto...] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221004013040/https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/region/hrvatski-glumac-leon-lucev-osjecam-se-kao-jugoslaven-evo-i-zasto-532772 |date=2022-10-04 }} [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. 17.02.2020.</ref> * [[Nikola Majdak]], snimatelj, reditelj<ref name=majdak1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 287.<br>''“Majdak Nikola, filmski reditelj i snimatelj; red. prof. Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Aleksandar Mandić (reditelj)|Aleksandar Mandić]], reditelj<ref name=mandic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 292.<br>''“Mandić Aleksandar, reditelj i scenarista; redovni profesor na Odseku za film i televiziju Univerziteta u Njujorku (od '92). […] P: Srbin - Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Maričić]], reditelj<ref name=maricic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 295.<br>''“Maričić Milenko, pozorišni i TV reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gordan Matić]], reditelj<ref name=matic1>[https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html Gordan Matić: Od A do Z] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108232946/https://prviprvinaskali.com/clanci/recju/autori-ppns/gordan-matic/gordan-matic-od-a-do-z.html |date=2023-01-08 }} Prvi prvi na skali. ''30.01.2012''<br>''Kulturološki se osećam kao Jugosloven, jer su na mene, između ostalih, uticali pisci Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, muzičari Milan Mladenović, Darko Rundek, Džoni Štulić, Zoran Predin, filmovi “Slučaj Harms”, “Beštije”, “Pad Italije”, “Leptirica”, “Nacionalna klasa”, “Pre kiše”''</ref> * [[Mladen Matičević]], reditelj<ref name=maticevic1>[http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu Priča o geniju Arsenu Dediću] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140804121336/http://www.blic.rs/Kultura/Vesti/460544/Prica-o-geniju-Arsenu-Dedicu |date=2014-08-04 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 27.04.2014.''<br>''“Svi su me pitali kako to da srpski reditelj snimi film o Arsenu Dediću? Kazao sam im da sam Jugosloven i da snimam film o jugoslovenskom kantautoru.”''</ref> * [[Irfan Mensur]], glumac<ref name=mensur1>[https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg Intervju Irfan Mensur: Jednostavno - postojim, i to je ono što je meni najbitnije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230625122425/https://www.blic.rs/kultura/intervju-irfan-mensur-jednostavno-postojim-i-to-je-ono-sto-je-meni-najbitnije/rf034jg |date=2023-06-25 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Tatjana Nježić; 26.04.2023.''<br>''“I prvi intervju koji sam posle povratka iz inostranstva dao bio je veliki intervju u NIN-u, gde sam pričao – iako je to bilo bogohulno - o jugoslovenstvu, da ja ne mogu biti ništa drugo nego Jugosloven i da još verujem u jugoslovenstvo kojeg i dalje ima mnogo na sve strane, ali ljudi su osujećeni da to izgovore.”''</ref><ref name=mensur2>[https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ Velika ispovest Irfana Mensura za Nova.rs] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021051349/https://nova.rs/zabava/showbiz/velika-ispovest-irfana-mensura-za-nova-rs/ |date=2022-10-21 }} Nova.rs ''Nemanja Lisinac; 24.03.2021.''<br>''“Prosto, ta neka multikulturalnost Sarajeva je nešto što me i danas opredeljuje kao jedinu varijantu mog bistvovanja, a to je da sam Jugosloven. Nekada, pre 20 godina, izgovoriti to u Srbiji bilo je bogohulno, ali ja se ni tada nisam odrekao jugoslovenstva i toga da sam Jugosloven, pa čak i po cenu toga da me izbrišu iz enciklopedije 'Ko je ko na Balkanu', što se i dogodilo”, priča Irfan Mensur u velikoj ispovesti za Nova.rs.''</ref><ref name=mensur3>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa Irfan Mensur: Loše sam odigrao Principa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020215526/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/intervju-dana/lose-sam-odigrao-principa |date=2022-10-20 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 08.08.2014.''<br>''Vidjela sam da ste u jednom intervjuu rekli kako, i nakon svega, ostajete nepopravljivi Jugosloven. Šta to danas znači? - “Jugoslavija i jugoslovenstvo moj su identitet, moja vera. U toj državi sam rođen, tu odrastao; na toj tradiciji sam vaspitavan, tako živeo. I, šta sada?! Uvek sam bio Jugosloven! Moj otac je musliman, majka katolkinja, maćeha pravoslavka; najstarijeg sina Filipa dobio sam u braku sa Ljiljanom Perović; sa Srnom Lango imam Pavla. I, nakon svega, osim Jugosloven, šta bih mogao da budem?! Pa, zar moja porodica nije Jugoslavija u malom?!”''</ref><ref name=mensur4>[https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ Irfan Mensur: Moja Jugoslavija još postoji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221022175117/https://mnemagazin.me/2015/03/08/irfan-mensur-moja-jugoslavija-jos-postoji/ |date=2022-10-22 }} MNE magazin. ''Bojana Radonjić; 08.03.2015.''<br>''Rekli ste: “Do dana današnjeg ostao sam Jugosloven”. - “Znate šta, ja sam govorio da sam Jugosloven i u vrijeme kada to nije bilo popularno, kad je pogubno bilo reći da sam jugonostalgičar, ali sam ja uvijek pojašnjavao svoju jugonostalgiju.”''</ref><ref name=mensur5>[https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci Irfan Mensur: Emotivno putovanje kući] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223450/https://www.gloria.rs/zvezde/price/132189/irfan-mensur-emotivno-putovanje-kuci |date=2022-10-20 }} Gloria. ''Maja Gašić; 24.09.2018.''<br>''“Moram tako da kažem, jer sam ostao Jugosloven do kraja, mada je nekad bilo bogohulno biti jugonostalgičar.”''</ref><ref name=mensur6>[https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda Intervju, Irfan Mensur: Kultura je vodilja ka uspehu naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020223500/https://www.ekspres.net/pozoriste/intervju-irfan-mensur-kultura-je-vodilja-ka-uspehu-naroda |date=2022-10-20 }} Ekspres. ''Mirjana Mitrović; 01.06.2017.''<br>''“Mislili su da su veći Srbi od mene i da su zato vredniji kao ljudi, bez obzira na to što je Srbija u mene uložila milione dolara kroz posao i obrazovanje i bez obzira na to što se nikada nisam bavio politikom niti sam se izjašnjavao drugačije sem da sam Jugosloven, ne iz straha, već zato što se tako osećam.”''</ref><ref name=mensur7>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 316.<br>''“Mensur Irfan, glumac i režiser, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=mensur8>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 276.<br>''“Mensur M. Irfan, glumac, član Jugoslovenskog dramskog pozorišta u Beogradu (r. 19. I 1952, Sarajevo). Jugosloven.”''</ref> * [[Ognjenka Milićević]], rediteljka<ref name=milicevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 335.<br>''“Milićević Ognjenka, reditelj, teatrolog i prevodilac. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Kokan Mladenović]], redatelj<ref name=kokan1>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html Jugosloveni su prošli kao Hazari] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120105030313/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/Dnevni_magazin/story/184680/Jugosloveni+su+pro%C5%A1li+kao+Hazari.html |date=2012-01-05 }} Press Online. ''Rade Stanić; 03.11.2011.''</ref><ref name=kokan2>[http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ Fašizam počinje od jednog prekršaja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013163926/http://www.novossti.com/2012/10/fasizam-pocinje-od-jednog-prekrsaja/ |date=2012-10-13 }} Novosti. ''Goran Plavšić; 08.10.2012.''</ref><ref name=kokan3>[http://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi Kokan Mladenović: Fajront u balkanskoj krčmi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221229233204/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:318995-Kokan-Mladenovic-Fajront-u-balkanskoj-krcmi |date=2022-12-29 }} [[Večernje novosti]]. ''Vukica Strugar; 12.02.2011.''</ref><ref name=kokan4>[http://www.naslovi.net/2011-02-27/blic/kokan-mladenovic-placamo-cenu-estradizacije-nasih-zivota/2363702 Kokan Mladenović: Plaćamo cenu estradizacije naših života]{{Dead link|date=October 2022 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Naslovi.net ''Aleksandar Nikolić; 27.02.2011.''</ref> * [[Dragana Mrkić]], režiser, ranije glumica<ref name=mrkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 365.<br>''“Mrkić Dragana, glumica, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ranko Munitić]], filmski kritičar i teoretičar<ref name=munitic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 367.<br>''“Munitić Ranko, filmski i TV scenarista, pisac o filmu i srodnim umetnostima, autor i voditelj radio i TV emisija; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dino Mustafić]], reditelj<ref name=mustafic1>[https://www.telegraf.rs/pop-i-kultura/pozoriste/4081248-dino-mustafic-nakon-premijere-u-bdp-u-meni-je-ostao-neizbrisiv-identitet-jugoslovena Dino Mustafić nakon premijere u BDP: U meni je ostao neizbrisiv identitet Jugoslovena] [[Telegraf.rs]]. ''J. V.; 30.03.2025.''<br>''“Vrlo često naglašavam da sam u kulturalnom smislu Jugosloven, bez obzira što je ta zemlja geografski i politički nestala".”''</ref><ref name=mustafic2>[https://twitter.com/mdinodino/status/887975511045156864 (Twitter status:) Živeći i radeći na Balkanu uvjerio sam se kako jedino identitarno i politički ima smisla biti Jugosloven!] MdinoDino@Twitter. ''Dino Mustafić; 20.07.2017.''</ref><ref name=mustafic3>[https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ Dino Mustafić: Kod nas se nacionalizam kao pantljičara uspinje od portira do akademika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230101043711/https://www.danas.rs/kultura/dino-mustafic-kod-nas-se-nacionalizam-kao-pantljicara-uspinje-od-portira-do-akademika/ |date=2023-01-01 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 04.12.2022.''<br>''“Moje jugoslovenstvo je kulturni identitet, duhovni prostor kojeg živim intezivno. Ima tu i mog inata prema onim kojim je Jugoslavija postala psovka. Biti Jugoslaven danas nije samo politički stav veći je i etički. Svojevrsni vid otpora nacionalističkom ološu, možda jedna odgovornija forma antinacionalizma. Ako je nekom najvažnije da bude Hrvat ili Srbin ili Bošnjak po liniji svoje nacionalne pripadnosti, onda je potpuno prirodno da možete biti Jugoslaven po liniji svoje nadnacionalne pripadnosti.”''</ref> * [[Goran Paskaljević]], reditelj<ref name=paskaljevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 400.<br>''“Paskaljević Goran, filmski reditelj; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Srbin.”''</ref><ref name=paskaljevic2>[https://istorijskenovine.unilib.rs/view/index.html#panel:pp|issue:UB_00064_19920905|page:8 Jedan film dve zastave] Nedeljna Borba, ''05/06.09.1992.'', str. 8.<br>''“Ja sam najpre filmadžija, pa Jugosloven, pa Srbin.”''</ref> * [[Borka Pavićević]], dramaturškinja<ref name=pavicevic1>[https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ Komemoracija Borki Pavićević: Vikala je iz sveg glasa – ne igraj se sa istinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230103233515/https://rs.n1info.com/vesti/a497122-odrzana-komemoracija-borki-pavicevic/ |date=2023-01-03 }} N1 SRB. ''FoNet; 04.07.2019.''<br>''On je dodao da je Pavićević ostala Jugoslovenka, a da bi se danas u Jugoslaviji slavio Dan boraca i podsetio na stihove “Naša borba zahteva, kad se gine da se peva”.''</ref><ref name=pavicevic2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika Borka Pavićević: Jugoslavija je aktuelna zbog aktuelnih politika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011074946/https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/jugoslavija-je-aktuelna-zbog-aktuelnih-politika |date=2022-10-11 }} [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Tamara Nikčević; 12.04.2017.''<br>''Ipak, kao Jugoslovenka, kao neko ko je rođen i ko je živio u “mraku socijalizma”, možete li zamisliti zajednicu čije bi “rotirajuće predsjedništvo”, pored “kralja ujedinitelja” Aleksandra Vučića, činili Bakir Izetbegović, Đorđe Ivanov, Kolinda Grabar-Kitarović, Filip Vujanović, Borut Pahor? Kakva bi to uopšte država bila? - “Mogu da zamislim samo jednu Jugoslaviju, u kojoj bi se ovi koji danas protestuju na beogradskim ulicama povezali sa ljudima iz kulture koji su svojevremeno potpisivali peticije protiv ministra Hasanbegovića, sa radnicima koji su peške iz Tuzle išli do granice sa Hrvatskom, sa… Ko piše o štrajku radnika u Bosni, taj želi da u Srbiju unese nered. Sećate li se toga? Takve rečenice su u to vreme izgovarali oni koji bi danas da prave nekakvu “staru Jugoslaviju plus Albanija”.”''</ref> * [[Josip Pejaković]], glumac<ref name=pejakovic>[https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje Josip Pejaković u Trebinju izveo monodramu "Ućerivanje"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20250120050038/https://avaz.ba/lifestyle/kultura/169689/josip-pejakovic-u-trebinju-izveo-monodramu-ucerivanje |date=2025-01-20 }} [[Dnevni avaz]]. ''P.M.; 20.03.2015.''<br>''Pejaković kaže da je monodrama „Ućerivanje“ imala dobar prijem i Hrvatskoj, mada je bilo negativne atmosfere zbog toga što se on izjasnio kao Jugosloven. „Kako neko ko se zove Josip može da se izjašnjava kao Jugosloven. Sve je kulminiralo incidentom tako da je prilikom izvođenja monodrame u Zadru i policija morala da osigurava,“ objasnio je Pejaković.''</ref> * [[Katarina Pejović]], dramaturškinja<ref name=pejovic1>[https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ Katarina Pejović: Jedini način da iskorenimo fašizam je da razumemo te ljude] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230130022252/https://nova.rs/kultura/katarina-pejovic-jedini-nacin-da-iskorenimo-fasizam-je-da-razumemo-te-ljude/ |date=2023-01-30 }} Nova.rs. ''Suzana Sudar; 02.01.2022.''<br>''“Kao Stari Grci ili Rimljani, mi koji se osećamo Jugoslovenima smo vrsta u izumiranju.”''</ref> * [[Darko Perić]], glumac<ref name=peric1>[https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 Najpoznatiji glumac iz Srbije u svetu: Samo Đoković i Modrić popularniji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011233951/https://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2018&mm=09&dd=24&nav_id=1447148 |date=2022-10-11 }} [[B92]]. ''Tara Tomović; 24.09.2018.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji. Sebe i dalje smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Pogačić]], reditelj<ref name=pogacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 437.<br>''“Pogačić Vladimir, filmski reditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Radko Polič]], glumac<ref name=polic1>[https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w Radko Polič: Biće ponovo Jugoslavije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126045237/https://www.blic.rs/zabava/vesti/radko-polic-bice-ponovo-jugoslavije/rpcc88w |date=2022-11-26 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Simonida Milojković; 24.11.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven i znam da ćemo nekada, kad-tad, ponovo biti zajedno.”''</ref><ref name=polic2>[https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 Radko Polič: Ostao sam Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221112220630/https://www.blic.rs/kultura/vesti/radko-polic-ostao-sam-jugosloven/bhgfyf9 |date=2022-11-12 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Aleksandar Nikolić; 23.02.2014.''<br>''“Uvek ću govoriti da sam Jugosloven, makar me i vređali zbog toga, kaže slovenački glumac Radko Polič.”''</ref> * [[Mladen Popović]], dramaturg<ref name=mladenpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 445.<br>''“Popović Mladen, dramaturg; urednik Filmske redakcije RTS. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nenad Prokić]], dramaturg<ref name=prokic1>[http://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU Intervju – Nenad Prokić: Srbija je počela da se trijezni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226005905/https://www.pobjeda.me/2013/09/02/intervju-nenad-prokic-srbija-je-pocela-da-se-trijezni/#.U8PFGd-KDIU |date=2023-02-26 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragan Banjac; 02.09.2013.''</ref> * [[Ljubiša Ristić]], režiser<ref name=ristic1>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm Ko je ovaj čovek? Ljubiša Ristić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304202521/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2000/04/22/srpski/P00042103.shtm |date=2016-03-04 }} [[Glas javnosti]]. ''Zorica Vulić; 21.04.2000.''<br>''“Nacionalnost - Jugosloven.”''</ref><ref name=ristic2>[http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 Ljubiša Ristić: Trećerazredni umetnici su stubovi naše kulture] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140208091536/http://www.kurir-info.rs/ljubisa-ristic-trecerazredni-umetnici-su-stubovi-nase-kulture-clanak-1159757 |date=2014-02-08 }} Kurir. ''Ljubomir Radanov; 02.01.2014.''<br>''“Ja sam Jugosloven. Dopalo se to nekom ili ne.”''</ref><ref name=ristic3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 482-483.<br>''“Ristić Ljubiša, pozorišni reditelj; predsednik Jugoslovenske udružene levice - JUL (od '95). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Olga Savić]], glumica<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Olga, glumica; član Jugoslovenskog dramskog pozorišta, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Egon Savin]], redatelj<ref name=savin1>[https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara Još živi virtuelna država umjetnika i nostalgičara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230207014024/https://www.vijesti.me/kultura/632655/jos-zivi-virtuelna-drzava-umjetnika-i-nostalgicara |date=2023-02-07 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 29.11.2022.''<br>''“Ja sam Jugosloven po opredjeljenju, jer iako Jugoslavije nema, ja sam još živ”, kazao je u intervjuu za “Vijesti” poznati pozorišni reditelj Egon Savin.''</ref><ref name=savin2>[https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 Egon Savin: Materijalnim bogatstvom smo opsednuti toliko da preziremo ljude koji nemaju ništa!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221011003004/https://elle.rs/Stav/Intervju/a14679/Egon-Savin-Materijalnim-bogatstvom-smo-opsednuti-toliko-da-preziremo-ljude-koji-nemaju-nista.html?page=2 |date=2022-10-11 }} Elle Serbia. ''Tamara Nikčević; 20.11.2016.''<br>''“Jevrejin sam rođen u multietničkom Sarajevu, studirao u multietničkom Beogradu, volim multietnički Njujork i Pariz… Ateista sam, pa šta da budem do – Jugosloven?! Iako te države više nema, ja još – postojim.”''</ref> * [[Žorž Skrigin]], reditelj<ref name=skrigin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 508.<br>''“Skrigin Georgije-Žorž, filmski reditelj i snimatelj; majstor umetničke fotografije; balet majstor; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Gorčin Stojanović]], reditelj<ref name=gstojanovic1>[https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji Najviše Jugoslovena u Srbiji] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107224840/https://www.novimagazin.rs/vesti/23219-najvise-jugoslovena-u-srbiji |date=2023-01-07 }} Novi magazin. ''IJ; 16.09.2012.''<br>''“Beogradski pozorišni i filmski reditelj Gorčin Stojanović takođe se deklariše kao Jugosloven, iako to nije činio kada je ta ideologija bila dominantna: - Ideja jugoslovenstva nije politička, već pre svega kulturna. Bazirana je na povezivanju naroda koji imaju kulturne i jezičke srodnosti. Nema veze sa titoizmom i nije suprotna ni srpstvu, ni hrvatstvu. U pitanju je ideja koja je opstala kroz decenije, jer ne umiru ideje, već države, rekao je Stojanović.”''</ref><ref name=gstojanovic2>[http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako Iyu, naopako!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101031085846/http://www.blic.rs/Komentar/Bez-secera/214220/Iyu-naopako |date=2010-10-31 }} [[Blic (novine)|Blic]]. ''Gorčin Stojanović; 29.10.2010.''<br>''“I, uzgred, ako je kome bitno, potpisnik se deklariše, otkako, hvala Bogu, nema Jugoslavije, kao - Jugosloven. Bez sentimenta, bez žala.”''</ref> * [[Abdurrahman Šalja]], glumac<ref name=salja1>[https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ Bekim Fehmiu – Blistavo i Strašno] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208034724/https://pulse.rs/bekim-fehmiu-blistavo-i-strasno/ |date=2023-02-08 }} Pulse Magazin. ''Boban Savković; 16.06.2010.''<br>''“Kao i pokojni Abdurahman Šalja bio je Albanac ali i Jugosloven…u onom smislu Kusturičinih likova koji, mrtvi, odlaze nekuda na plutajućem ostrvu.”''</ref> * [[Slavko Štimac]], glumac<ref name=stimac1>[https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. Slavko Štimac: „Dobar čovek ne može biti lud“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804003025/https://www.danas.rs/kultura/slavko-stimac-biografija/#:~:text=Slavko%20%C5%A0timac%20je%20tokom%20cele,tek%20u%20odre%C4%91enim%20okolnostima%20poka%C5%BEu. |date=2024-08-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''DanasOnline; 13.07.2024.''<br>''“Štimca predstavljaju kao srpsko-hrvatskog glumca, ali on sebe vidi kao Jugoslovena i Ličanina.”''</ref> * [[Feđa Štukan]], glumac<ref name=stukan1>[https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ Promocija knjige „Blank“ glumca Feđe Štukana u Zrenjaninu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221106064842/https://www.danas.rs/kultura/promocija-knjige-blank-glumca-fedje-stukana-u-zrenjaninu/ |date=2022-11-06 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''M. P.; 26.10.2022.''<br>''“Ja se i danas izjašnjavam kao Jugosloven, nemam problem da kažem da sam u Jugoslaviji naučio sve vrednosti kojima se vodim i danas, a na prvom mestu je ljudski kvalitet.”''</ref><ref name=stukan2>[http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom Feđa Štukan: Jugosloven sam i ponosim se svojom domovinom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130411160843/http://www.e-portal.ba/intervjui/7976-feda-stukan-jugosloven-sam-i-ponosim-se-svojom-domovinom |date=2013-04-11 }} e-portal.ba ''08.04.2013.''<br>''“Kad već ne mogu da se izjasnim kao stanovnik planete zemlje, shvatio sam da je moja nacionalnost Jugosloven, i nepada mi na pamet da se toga stidim i odričem.”''</ref><ref name=stukan3>[https://rs.n1info.com/kultura/intervju-fedja-stukan-novi-magazin/ Feđa Štukan: Iza podele i mržnje stoji religija i bogati se na našoj nesreći] N1 SRB. ''Novi magazin; 09.09.2022.''<br>''“U Jugoslaviji su me naučili da volim sve ljude podjednako zato sa izjašnjavam kao Jugosloven.”''</ref> * [[Jelena Tinska]], glumica<ref name=tinska>[https://twitter.com/JelenaTinska/status/1557072991657369600?cxt=HHwWgIC90dvo6psrAAAA (Twitter status:) ja sam rodjens u zemlji koje vise nema na mapi Ja sam Jugoslovenka i umrecu kao Jugoslovenka Ljupka oko pupka] JelenaTinska@Twitter. ''Jelena Tinska; 09.08.2022.''</ref> * [[Darko Trešnjak]], režiser<ref name=tresnjak1>[https://www.glasamerike.net/a/1936843.html Trešnjak: Bilo bi lepo režirati na Balkanu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230602043134/https://www.glasamerike.net/a/1936843.html |date=2023-06-02 }} Glas Amerike. ''Helena Đorđević; 14.06.2014.''<br>''“Mi smo se preselili ovde 1976. i to je još uvek bila Jugoslavija i tako uvek kada me ljudi pitaju uvek kažem da sam Jugosloven jer je to jedina stvar koju sam znao.”''</ref> * [[Sergej Trifunović]], glumac<ref name=strifunovic1>[https://twitter.com/WhistlerDick/status/1203054199040294914?ref_src=twsrc%5Etfw (Twitter komentar:) Ne. Jugosloven, Levičar, Glumac i Srbin. S nadom da ću postati čovek. Tim redom.] WhistlerDick@Twitter. ''Sergej Trifunović; 06.12.2019.''</ref> * [[Renata Ulmanski]], glumica<ref name=ulmanski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 597.<br>''“Ulmanski Renata, glumica. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mlađa Veselinović]], glumac<ref name=veselinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 609.<br>''“Veselinović Mladen-Mlađa, glumac i prevodilac. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Volk]], pozorišni i filmski kritičar<ref name=volk1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 619.<br>''“Volk Petar, pozorišni i filmski kritičar, teoretičar i istoričar; profesor Fakulteta dramskih umetnosti, Bg. (za pr. Istorija filma); šef Katedre za teoriju i istoriju. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stjepan Zaninović]], reditelj<ref name=zaninovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 639.<br>''“Zaninović Stjepan, filmski reditelj i scenarista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stevo Žigon]], glumac<ref name=zigon1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 649.<br>''“Žigon Stevo, glumac i reditelj. […] P: Jugosloven; […].”''</ref> * [[Milan Žmukić]], filmski producent, revolucionar<ref name=zmukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 656.<br>''“Žmukić Milan, predsednik Organizacionog odbora BITEF-a; preds. Organizacionog odbora Filmskog festivala u Herceg Novom. […] P: Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Afrić.jpg|Vjeko Afrić Datoteka:Неда Арнерић.jpeg|Neda Arnerić Datoteka:Ivan Bekjarev 2019.jpg|Ivan Bekjarev Datoteka:Adam i berberin prvi ljudi, Jakova Ignjatovića, SNP, 18.11.1969, Ivan Hajtl kao Maksa Svilokosić i Jelica Bjeli kao Fema.jpg|Jelica Bjeli Datoteka:Dragan Bjelogrlic (cropped).jpg|Dragan Bjelogrlić Datoteka:Tanja Bošković, 1975.jpg|Tanja Bošković Datoteka:Karlo Bulic.jpg|Karlo Bulić Datoteka:Бранко Цвејић.jpeg|Branko Cvejić Datoteka:Svetozar Cvetković crop.jpg|Svetozar Cvetković Datoteka:Borivoj Dovniković Bordo 2017.jpg|Borivoj Dovniković Datoteka:OIFF 2015-07-18 212827 - Srđan Dragojević.jpg|Srđan Dragojević Datoteka:Jasna Đuričić, glumica.jpg|Jasna Đuričić Datoteka:Predrag Ejdus 2021 stamp of Serbia.jpg|Predrag Ejdus Datoteka:Odissea Bekim Fehmiu.jpg|Bekim Fehmiu Datoteka:Greta, stranica 89, drama, Boris Isaković, foto M. Polzović.jpg|Boris Isaković Datoteka:Ita Rina v zrelih letih.jpg|Ita Rina Datoteka:Stefan Kapicic by Gage Skidmore.jpg|Stefan Kapičić Datoteka:Мима Караџић Стара Пазова.png|Mima Karadžić Datoteka:Mirjana Karanović Requiem for Mrs. J. Press Conference Berlinale 2017.jpg|Mirjana Karanović Datoteka:Milenko Maricic 1.jpg|Milenko Maričić Datoteka:Ognjenka Milićević, profesor i dekan FDU.tif|Ognjenka Milićević Datoteka:Ranko Munitic (1943-2009), 1989.jpg|Ranko Munitić Datoteka:Dino Mustafić (cropped).jpg|Dino Mustafić Datoteka:Inaugurazioa (8673787301) (cropped).jpg|Goran Paskaljević Datoteka:Borka Pavićević (34479274674).jpg|Borka Pavićević|Borka Pavićević Datoteka:Darko Peric BW.jpg|Darko Perić Datoteka:Radko Polič 2015.jpg|Radko Polič Datoteka:Portrait of Ljubiša Ristić.jpg|Ljubiša Ristić Datoteka:Egon Savin, foto B. Lučić.jpg|Egon Savin Datoteka:Žorž Skrigin (1943).jpg|Žorž Skrigin Datoteka:Slavko Stimac polovinom 80-ih.jpg|Slavko Štimac Datoteka:Sergej Trifunović.png|Sergej Trifunović Datoteka:Renata Ulmanski, 2019.jpg|Renata Ulmanski Datoteka:Stevo Žigon 1969 1.jpg|Stevo Žigon </gallery> </center> == Fotografija == * [[Ivo Eterović]], fotograf<ref name=eterovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Eterović Ivo, fotograf; majstor fotografije FSJ i Hin EFIAP. […] P: Hrvat, Jugosloven.”''</ref> * [[Stevan Kragujević]], fotoreporter<ref name=kragujevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 251.<br>''“Kragujević Stevan, fotograf. […] P: Jugosloven srpske narodnosti, pravosl.”''</ref> * [[Rizo Šurla]], fotograf, partizan<ref name=surla1>[https://www.youtube.com/watch?v=CSM_Fpjh-dI Ljudi - Fotograf Rizo Širla (Ulcinj, 1971.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019223450/https://www.youtube.com/watch?app=desktop&v=CSM_Fpjh-dI |date=2022-10-19 }} YouTube. ''Srđan Karanović; Jugoslavija 1972.''<br>''“I, da Vam kažem još: sad kad je bio popis stanovništva, pita što osjećam. Ja [se] osjećam kao Jugoslaven, drugo ništa, šta imam da... ostajem Jugoslaven.”''</ref><ref name=surla2>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html Ljudi - Fotograf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111100935/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/2700/rts-trezor/4883292/ljudi---fotograf.html |date=2023-01-11 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''10.08.2022''<br>''“Jugosloven po ubeđenju, ovaj navijač splitskog Hajduka u emisiji priča o svom životu u Ulcinju.”''</ref><ref name=surla3>[https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 Rizo Šurla, Afrojugoslaven iz Ulcinja: Naša zemlja je što se tiče ravnopravnosti vjerojatno jedinstvena u svijetu, a međusobna mržnja nedokučiva je glupost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111101941/https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/regija/rizo-surla-afrojugoslaven-iz-ulcinja-nasa-zemlja-je-sto-se-tice-ravnopravnosti-vjerojatno-jedinstvena-u-svijetu-a-medusobna-mrznja-nedokuciva-je-glupost-1161912 |date=2023-01-11 }} [[Slobodna Dalmacija]]. ''PSD; 24.01.2022.''<br>''“Rizo Šurla ime je i prezime čovjeka koji se najpreciznije može staviti u grupu Afrojugoslavena, iako se on čitav život osjećao kao Jugoslaven, odnosno Crnogorac koji je rođen u Ulcinju i čitav život je proveo u tome primorskom gradu.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujević, portret, okt. 1976.jpg|Stevan Kragujević </gallery> </center> == Književnost i pjesništvo== * [[Olja Alvir]], književnica<ref name=alvir1>[https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ Partizanski filmovi – poetika otpora i nade] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126234518/https://dunav.at/partizanski-filmovi-poetika-otpora-i-nade/ |date=2022-11-26 }} Dunav.at ''23.10.2019.''<br>''“Jedna od studentica dobro posjećenih predavanja na Bečkom univerzitetu koju je takođe zainteresovala solidarnosti i zajedništvo protagonista partizanskog filma, jeste Olja Alvir. Mlada spisateljica koja u Beču živi od djetinjstva i čiji su roditelji izbjegli iz Bosne, samu sebe naziva Jugoslovenkom i time pokazuje simpatiju za zemlju čija je osnova bilo zajedništvo svih njenih naroda i narodnosti, a koja je, kako se tvrdilo, nastala u antifašističkoj borbi.”''</ref> * [[Ivo Andrić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 182.<br>''“Poznato mi je da je Marko Ristić javno istupio nakon popisa (u »Politici« 27. IV 1971.) i obrazložio zašto se deklarirao kao Jugoslaven, zbog čega misli da to nije nikakav unitarizam: jer se isto tako osjećao kad je istupao za rješenje hrvatskog pitanja u staroj Jugoslaviji. I Ivo Andrić se tada također upisao kao Jugoslaven. I Oskar Davičo.”''</ref><ref name=andric2>Tošović, Branko: Strane svijeta u Andrićevom životu i stvaralaštvu, u: Kuzmanović, Rajko (ur.): Andrić između Istoka i Zapada. Banja Luka 2022, str. 143.<br>''„Nemamo podataka o tome da li se Andrić konfesionalno izražavao drugačije nego što to nalazimo u njegovim školskim i studentskim dokumentima (kao katolik), ali imamo podataka da se nacionalno drugačije opredjeljuje – od 1951. pa do smrti kao Srbin (u ličnoj karti, vjenčanici, vojnoj knjižici...) i Jugosloven (u popisu stanovništva 1971).“''</ref> * [[Vladimir Arsenijević]], književnik<ref name=arsenijevic1>[http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 O pasošu i putovnici] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305011755/http://www.tportal.hr/komentari/komentatori/201171/O-pasosu-i-putovnici.html#CommentPaging,P:1 |date=2016-03-05 }} tportal.hr ''Vladimir Arsenijević; 26.06.2012.''<br>''“Vjerujem da je to razlog zbog kog mi je oduvijek bilo znatno lakše identificirati se kao Jugoslaven.”''</ref> * [[Goran Babić]], književnik<ref name=babic1>[https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga Povratak otpisanoga] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241119022141/https://www.portalnovosti.com/povratak-otpisanoga |date=2024-11-19 }} Portal Novosti. ''Marko Pogačar; 18.11.2024.''<br>''“Babić je, bez obzira na u mladosti kritičan stav prema elementima sistema, pa i efemerne rubno "proljećarske" devijacije, deklarirani Jugoslaven i komunist, viđen kao "zadrti šuvarovac" i partijski element koji se zacrtane politike, bez veće osjetljivosti za detalje, nije libio provoditi u praksi, te je oštar kritičar hrvatskog nacionalizma u najrazličitijim njegovim pojavnim oblicima.”''</ref><ref name=babic2>[https://www.laguna.rs/laguna-bukmarker-goran-babic-ne-verujem-u-sistem-u-kojem-fukara-moze-legalno-unos-21212.html Goran Babić: Ne verujem u sistem u kojem fukara može legalno da pogubi genija] Laguna. ''Branko Rosić; 10.06.2022.''<br>''Meni deluje da ste ostali zauvek Jugosloven iz Hrvatske? - "Pa ja i jesam (ili si tako samo umišljam) daleki nastavljač one hrvatske tradicije koja je u Beogradu vidjela Pijemont, kulu svjetilju južnoga slavenstva, svijetlu tačku na kraju hiljadugodišnjeg tunela kojoj su hrlili ne samo Juraj Križanić („Đuro“ u predratnom izdanju srpske akademije) i onaj Flacijus iz Lobina, koji je svoje protestantske knjige (vidjeti spise Franje Bučara) htio štampati i na ćirilici."''</ref><ref name=babic3>[https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ Veliki povratak i autobiografija Gorana Babića, divnog pjesnika i mračnog proroka koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117044942/https://www.telegram.hr/kultura/veliki-povratak-i-autobiografija-gorana-babica-divnog-pjesnika-koji-je-godinama-prije-rata-najavljivao-apokalipsu/ |date=2022-11-17 }} telegram.hr ''Dragan Markovina; 06.06.2022.''<br>''“Goran Babić je čovjek o kojem se u Hrvatskoj temeljito šutjelo godinama. Književnik, ljevičar, pripadnik Šuvarove lijeve frakcije u SKH, divan pjesnik i mračni prorok koji je godinama prije rata najavljivao apokalipsu, glavni urednik umnogome ozloglašenog Oka, Mostarac zavičajem iz Opuzena i doline Neretve, školski drug Slobodana Praljka i uvjereni Jugoslaven, na kraju je početkom 1991. otišao iz Zagreba u Beograd, da se nikad ne vrati.”''</ref><ref name=babic4>[https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika Otvoreno djelo velikog pjesnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230926034603/https://www.vijesti.me/kultura/674792/otvoreno-djelo-velikog-pjesnika |date=2023-09-26 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Kultura Vijesti; 23.09.2023.''<br>''“Veliki Jugosloven i antinacionalista početkom ratnih sukoba 1991. napušta Hrvatsku i dolazi u Beograd.”''</ref> * [[Vladislav Bajac]], književnik<ref name=bajac1>[https://kaleidoskop-media.com/knji%C5%BEevnost/Vladislav-Bajac Bajac: Sumnja je moje prirodno stanje] Kaleidoskop. ''Jelena Pavlović; 16.03.2017.''<br>''“Nisam nikakav jugonostalgičar niti nostalgičar, ali jesam Jugosloven.”''</ref> * [[Zorica Bajin-Đukanović]], pjesnikinja<ref name=bajindjukanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 30.<br>''“Bajin-Đukanović Zorica, književnik i fotograf; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Oto Bihalji Merin]], književnik, istoričar umetnosti<ref name=bihalji1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 41.<br>''“Bihalji D. Oto, književnik, istoričar umetnosti (r. 3. I. 1904, Zemun). Jugosloven.”''</ref> * [[Laslo Blašković]], književnik<ref name=blaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 48.<br>''“Blašković Laslo, književnik; sekretar Društva književnika Vojvodine. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milenko Bodirogić]], književnik i izdavač<ref name=bodirogic1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha Bodirogić: Zemlje nastale raspadom Jugoslavije prepune su mržnje i straha] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212201/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/4/18/bodirogic-zemlje-nastale-raspadom-jugoslavije-prepune-su-mrznje-i-straha |date=2022-10-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 18.04.2020.''<br>''“Ja sam jednostavno Jugosloven i to je tako, niko ne može iz svoje kože.”''</ref><ref name=bodirogic2>[https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ Sanjali najbolji, rasturili najgori] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020212819/https://www.vreme.com/vreme/sanjali-najbolji-rasturili-najgori/ |date=2022-10-20 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Nedim Sejdinović; broj 1590, 24.06.2021.''<br>''“Ono za čime žalim jesu procesi i principi na kojima je nastajala ta zemlja, a oni su bili beskompromisno emancipatorski i prvi put su nam se dogodili na ovim prostorima. U tom smislu ja sam naprosto Jugosloven bez Jugoslavije”, kaže Bodirogić.''</ref> * [[Milena Bogavac]], književnica, dramaturškinja<ref name=bogavac1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ Kolumne Milene Bogavac – od 6. decembra svakog ponedeljka u Danasu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230120210820/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/kolumne-milene-bogavac-od-6-decembra-svakog-ponedeljka-u-danasu/ |date=2023-01-20 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Danas Online; 05.12.2021.''<br>''“Deklariše se kao feministikinja, antifašistkinja, Jugoslovenka i borkinja za ljudska prava.”''</ref> * [[Nevena Bojičić]], književna kritičarka<ref name=bojicic1>[https://twitter.com/nevenawednesday/status/1122651234312310785 (Twitter status:) JA SAM : ⚪ straight ⚪ gay ⚪ bisexual 🔘 Jugoslovenka] NevenaWednesday@Twitter. ''Nevena Bojičić; 29.04.2019.''</ref> * [[Dušan Cicvara]], književnik i filmski kritičar<ref name=cicvara1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 70.<br>''“Cicvara Dušan, novinar i književnik. […] P: Jugosloven srpskog porekla, […].”''</ref> * [[Milan Ćurčin]], pjesnik<ref name=curcin1>[https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ Ćurčin – književnik i urednik] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230816000403/https://lobisti.rs/2023/08/04/curcin-knjizevnik-i-urednik/ |date=2023-08-16 }} Lobisti.rs. ''Miodrag Skundric; 04.08.2023.''<br>''“Znameniti Pančevac, patriota, doktor nauka, liberal, pesnik, diplomata, novinar, Jugosloven.”''</ref> * [[Oskar Davičo]], književnik i pesnik<ref name=ristic-andric-davico/><ref name=davico>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu Spomen ploča Oskaru Daviču] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221117034357/https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:375302-Spomen-ploca-Oskaru-Davicu |date=2022-11-17 }} [[Večernje novosti]]. ''V. N.; 12.04.2012.''<br>''“Ne napuštajući nikad i ni na koji način svoju pripadnost Srbiji, njenom narodu i njenoj literaturi, o čemu ponajbolje svedoči njegova veličanstvena „Srbija“, on je istovremeno bio gorljivi Jugosloven, internacionalista, koji nije podnosio niti jedan od naših brojnih minijaturnih i nepodnošljivih nacionalizama - istakao je Goran Babić.”''</ref> * [[Ivan Ergić]], pjesnik, ranije nogometaš<ref name=ergic1>[http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html Ergić kod Stankovića - glas razuma usred euforije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151024062841/http://www.tportal.hr/showtime/tv/338368/Ergic-kod-Stankovica-glas-razuma-usred-euforije.html |date=2015-10-24 }} tportal.hr ''Zrinka Pavlić; 15.06.2014.''<br>''“Em se drznuo kritizirati nogomet u ovo doba koje mnogi doživljavaju kao doba obavezne nacionalne konsolidacije (koja je također predmet Ergićeve kritike), em je s priličnim negodovanjem govorio o uplitanju nacionalizma i religije u sport, em je bez imalo ustezanja izjavio da se izjašnjava kao Jugoslaven.”''</ref><ref name=ergic2>[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true Ivan Ergić: Katastrofalno je što su nogometaši uzor mladima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110014230/https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ivan-ergic-katastrofalno-je-sto-su-nogometasi-uzor-mladima/?meta_refresh=true |date=2023-01-10 }} [[Novi list]]. ''Ladislav Tomičić; 18.08.2013.''<br>''“Ja jesam Srbin, ali u kulturalnom smislu uvijek ću biti Jugosloven, kao što danas netko drugi pored pripadnosti svojoj naciji takođe može biti europejac ili nešto treće.”''</ref><ref name=ergic3>[https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ Ivan Ergić, poslednji koji je ugasio svetlo i otpevao “Hej Sloveni”] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230110015732/https://www.reprezentacija.rs/ivan-ergic-poslednji-koji-je-ugasio-svetlo-i-otpevao-hej-sloveni/ |date=2023-01-10 }} reprezentacija.rs ''Admin; 18.05.2019.''<br>''“Ja sam po tom pitanju uvek bio ležeran, nisam se smatrao ništa manjim Srbinom ako sam istovremeno i Jugosloven.”''</ref><ref name=ergic4>[https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ Ivan Ergić, Zanimanje – tragalac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230922024213/https://winestyle.rs/2019/ivan-ergic/ |date=2023-09-22 }} WineStyle. ''Tamara Marković; 03.11.2019.''<br>''“Kada sam u Švajcarskoj osećam se daleko više kao Jugosloven ili Srbin. A kada sam ovde, nemam takav doživljaj. Recimo da mi se taj osećaj pojača kada sam u nekoj drugoj sredini. Za mene je identitet stvar kulturnog, a ne etničkog konteksta.”''</ref> * [[Zdenka Feđver]], književnica<ref name=fedjver1>[https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka Jugoslovenka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221029220240/https://www.xxzmagazin.com/jugoslovenka |date=2022-10-29 }} XXZ magazin. ''Zdenka Feđver; 25.01.2021.''<br>''Nacionalnost, Jugoslovenka? - “Da.”''</ref> * [[Frida Filipović]], književnik<ref name=filipovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 136.<br>''“Filipović Frida, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka jevrejskog porekla, […].”''</ref> * [[Hristo Georgijevski]], književnik<ref name=georgijevski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 144-145.<br>''“Georgijevski Hristo, redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (za pr. Makedonska književnost i Književnost za decu). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vesna Goldsworthy]], književnica<ref name=goldsvorti1>[https://elevate.airserbia.com/Elevate_okt2019/36/?fbclid=IwAR3V0m_NfYZE1g3b5Xc7OSc-eSpHEkzpqBcHmKX4uQzIpzNPxICTw3MGyoQ Bilo jednom u Londonu] Elevate. ''str. 36/37, oktobar 2019.''<br>''“Panelisti su se takođe dotakli različitih slojeva identiteta, pa je tako književnica Goldsvorti za sebe rekla da je i Srpkinja i Jugoslovenka, kao i Britanka.”''</ref><ref name=goldsvorti2>[https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london Once upon a time in London] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230330090505/https://www.anarussellomaljev.com/post/once-upon-a-time-in-london |date=2023-03-30 }} (na engleskom) anarussellomaljev.com ''Ana Russell-Omaljev, 12.10.2020.''<br>''“The panellists also touched on different layers of identity, with writer Goldsworthy saying that she is both Serbian and Yugoslav, as well as British.”''</ref> * [[Mustafa Karahasan]], književnik<ref name=karahasan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 305.<br>''“Karahasan Mustafa, novinar i književnik, član Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1920 u Skoplju, Jugosloven (pripadnik turske manjine).”''</ref> * [[Danilo Kiš]], književnik<ref name=kis1>Popov, Jovan: [https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf Jež i jorgovan. Skica za uporedni portret Aleksandra Tišme i Danila Kiša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230202074425/https://polja.rs/wp-content/uploads/2016/01/selection11-26.pdf |date=2023-02-02 }}, u: Polja, br. 416 (2001), str. 67.<br>''“Deceniju i po kasnije, u poslednjoj godini svog života, i jednoj od poslednjih njegove zemlje, on objašnjava zašto se ne izjašnjava kao srpski pisac: »u inostranstvu jedva i to znaju šta je Jugosloven, a kamoli Srbin«. Izgovor je lakonski, a i vreme koje sledi veoma brzo će ga demantovati – Evropa će se naprasno zainteresovati za Srbe, na žalost ne na način na koji bismo voleli. Malo dalje, međutim, Kiš precizira da je nacionalnost Jugosloven »jedina tačna oznaka onoga što jesam«.”''</ref> * [[Božo Koprivica]], književnik<ref name=koprivica1>[https://www.monitor.co.me/u-fudbalu-nema-nacionalizma/ U fudbalu nema nacionalizma] Monitor. ''Nastasja Radović; 16.07.2010.''<br>''Vi ste Jugosloven? - “Bio i ostao.”''</ref><ref name=koprivica2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml Ratni i antiratni profiteri kao savest naroda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121013000115/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/06/16/srpski/I01061501.shtml |date=2012-10-13 }} [[Glas javnosti]]. ''Radmila Radosavljević; 15.06.2001.''<br>''Još se izjašnjavate kao Jugosloven iz države koja više ne postoji? - “Da. Jer, sve jeste i sve postoji, ako voliš.”''</ref> * [[Miroslav Krleža]], književnik i enciklopedista<ref name=krleza1>Cvitković, Ivan: Krleža, Hrvati i Srbi. Sarajevo 1991, str. 7.<br>''Bio sam dobar Jugoslaven i danas sam to, isticao je 1976. godine.''</ref><ref name=krleza2>Matvejević, Predrag: Granice i sudbine. O jugoslavenstvu prije i poslije Jugoslavije. Zagreb 2015, str. 267.<br>''“Često to meni negiraju, a ja sam Jugoslaven ali ne iz perspektive Aleksandra Karađorđevića ni Pere Živkovića.“''</ref> * [[Zofka Kveder]], književnica<ref name=kveder1>Свирчев, Жарка: [https://journal.knjizenstvo.rs/index.php/knjizenstvo/article/view/271/267 Југославенска жена – форум модерне списатељице], у: Књиженство, год. 5 br. 5 (2015).<br>''“Словенке ме неће више, Хрватице ме не признају још за „своју“, Српкиње такође не. Истина је, да то понекад боли, али ми такође даје снагу да останем што сам: Југославенка.”''</ref> * [[Jožef Levičnik]], književnik, glazbenik<ref name=levicnik1>Levičnik, Jos.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kteri narod je najbolj izobražen v Evropi?], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 49 (08.12.1858), str. 390.<br>''“Mi Jugoslaveni („divji narod“, se vé da!) navadno čakamo, da nas smert sama pokosi.”''</ref> * [[Milenko Maticki]], književnik, novinar<ref name=maticki1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 313.<br>''“Maticki Milenko, književnik; urednik "Politikinog" podlistka "Politika za decu". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Predrag Matvejević]], književnik<ref name=matvejevic1>Majdzik Papić, Katarzyna: [https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false Zwischen den Welten. Postjugoslawische Literatur im Spannungsfeld der Übersetzung] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230106054123/https://books.google.de/books?id=c5udEAAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=Narrative+des+Wandels:+Transformationsprozesse&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |date=2023-01-06 }}, u: Dampc-Jarosz, Renata/Kałuża, Anna (ur.): Narrative des Wandels. Transformationsprozesse nach 1989 in den mittel- und osteuropäischen Literaturen. 2022, str. 297 nap. 54. (na nemačkom) <br>''Der Interpretationskontext für Matvejevićs Texte ist in erster Linie der Mittelmeerraum (obwohl der Autor sich selbst als Jugoslawe bezeichnete und notabene in der multiethnischen Stadt Mostar geboren wurde): „Der Horizont der Existenz ist die Identität, die sich aus der Zugehörigkeit zu einer bestimmten Kultur ergibt, die für Matvejević die mediterrane Zivilisation ist.“''</ref><ref name=matvejevic2>[https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ Kome je pukla ‘Žica’?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107094902/https://ravnododna.com/kome-je-pukla-zica/ |date=2023-01-07 }} Ravno do dna. ''Jelena Svilar; 08.01.2012.''<br>''“Neobično je, nakon tolikih godina terora raznih promotera vlastitih ega koji navodno djeluju u nacionalnom interesu, u eteru javne televizije čuti intervju s čovjekom zbog kojeg ćete konačno doživjeti stanoviti ushit što pripadate istom narodu, iako je upravo nacionalni identitet ono što Matvejević, kao deklarirani Jugoslaven, nikada nije osjećao imanentnim sebi samom.”''</ref><ref name=matvejevic3>[https://www.portalnovosti.com/borac-protiv-politika-gluposti Borac protiv politika gluposti] Portal Novosti. ''N.J.; 16.02.2017.''<br>''“Predrag Matvejević je bio Jugoslaven, ali nije bio protiv nacionalnih identiteta jer je pomagao i hrvatske disidente, rečeno je na tribini ‘Ostavština Predraga Matvejevića’, održanoj 14. februara u prostorijama ‘Privrednika’ u Zagrebu.”''</ref><ref name=matvejevic4>[https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ Pisac i kritičar Božo Koprivica o mediteranstvu i jugoslovenstvu književnog velikana: Predragu Matvejeviću se njegov rodni grad Mostar odužio varvarskim činom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108022018/https://www.danas.rs/kultura/pisac-i-kriticar-bozo-koprivica-o-mediteranstvu-i-jugoslovenstvu-knjizevnog-velikana-predragu-matvejevicu-se-njegov-rodni-grad-mostar-oduzio-varvarskim-cinom/ |date=2023-01-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Radmila Radosavljević; 06.07.2022.''<br>''“Matvejević je bio Jugosloven, njegovo jugoslovenstvo počelo je kada je sa trinaest godina pristupio partizanima. […] On nije prestao da bude Jugosloven ni u najtežim trenucima, kada je HDZ preuzeo vlast u Hrvatskoj i kada je bio progonjen. […] Verujem, nažalost, da bi se nekome ko je ostao Jugosloven kao Matvejević desila ista moralna pizdarija, rušenje rodne kuće, i da je ta kuća bila u Beogradu ili bilo gde drugde na ovom prostoru.”''</ref> * [[Milan Milišić]], pesnik<ref name=milisic1>Kazalište Marin Držić: [https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf Kad je Bog stvarao Dubrovnik.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004165511/https://kmd.hr/wp-content/uploads/2020/02/2015_Kad-je-Bog-stvarao-stvarao-Dubrovnik.pdf |date=2023-10-04 }} Dubrovnik 2015, str. 22.<br>''“Paradoksalno je da je Milan Milišić koji se osjećao i izjašnjavao kao Jugoslaven, ubijen projektilom Jugoslavenske narodne armije.”''</ref><ref name=milisic2>[http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ Beatnici su danas aktualniji nego ikad] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131020073058/http://www.novossti.com/2012/05/beatnici-su-danas-aktualniji-nego-ikad/ |date=2013-10-20 }} Novosti. ''Rade Dragojević; broj 648, 19.05.2012., broj 648''<br>''“Baš kao i Danilo Kiš ili Predrag Matvejević, i Milan Milišić bio je kozmopolita i uvjereni Jugoslaven, ali i Dubrovčanin.”''</ref><ref name=milisic3>[http://www.e-novine.com/drustvo/41119-ivot-slobodu.html Život za slobodu] E-Novine. ''Dragoljub Todorović; 04.10.2010.''</ref> * [[Pero Mužijević]], književni kritičar, univerzitetski profesor<ref name=muzijevic1>[http://www.republika.co.rs/322-323/34.html In memoriam Pero Mužijević (1934-2003)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107102741/http://www.republika.co.rs/322-323/34.html |date=2023-01-07 }} Republika. ''Nastasja Radović, Nebojša Popov; broj 322-323, 01-31.12.2003.''<br>''“Pero Mužijević je bio autentičan Jugosloven, vezan za Bosnu, rođenjem i uspomenama, Beograđanin, bez kojeg se ne može zamisliti priča o našoj književnoj boemiji, nenadmašan kozer, humanista po načinu života a ne parolama, intelektualac, pre svega po osećaju sveta...”.''</ref> * [[Vladimir Nazor]], pjesnik, književnik<ref name=nazor1>Roksandić, Drago: [http://ckhis.ffzg.unizg.hr/files/file/pdf/Desnicini-susreti/DS-2011-pdf/DS-2011-07-Roksandic.pdf Prvi kongres kulturnih radnika Hrvatske (Topusko, 25.–27. lipnja 1944.): iskustvo i aproprijacije], u: Roksandić, Drago/Cvijović Javorina, Ivana (ur.): Intelektualci i rat 1939.–1947. Zbornik radova s međunarodnog skupa Desničini susreti 2011. Zagreb 2012, str. 106.<br>''Nazorov je samostalni poziv bio akt svojevrsne autentične kulturne revolucije. […] On je postavio i ključno pitanje, kao Hrvat i Jugoslaven: “Kako ćemo najuspješnije postići da u našoj federativnoj državi – ne dirajući u značajne osobine pojedinih naroda, koji je grade – gajimo kulturu što više zajedničkog (Nazorov kurziv – D.R.) duha i ideala?”''</ref> * [[Elvedin Nezirović]], književnik<ref name=nezirovic1>[https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu Ovdje je kultura izgubila svoju prosvjetiteljsku ulogu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221021193823/https://www.vijesti.me/kultura/389826/ovdje-je-kultura-izgubila-svoju-prosvjetiteljsku-ulogu |date=2022-10-21 }} [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vujica Ognjenović; 15.06.2019.''<br>''“U tom smislu, ja sam bio i ostao Jugosloven i kao takav duboko sam razočaran stvarnošću u kojoj živim.”''</ref> * [[Andrej Nikolaidis]], književnik i publicist<ref name=nikolaidis>[https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi Andrej Nikolaidis: Jugosloven sam po nadi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221009020636/https://www.portalnovosti.com/andrej-nikolaidis-jugosloven-sam-po-nadi |date=2022-10-09 }} Portal Novosti. ''Davor Konjikušić; 17.01.2017.''<br>''Možemo li reći da ste vi zapravo Jugoslaven? - “Ja to nedvojbeno jesam. I po rođenju i po kulturi. I najvažnije: po nadi.”''</ref> * [[Grozdana Olujić]], književnica<ref name=olujic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 389-390.<br>''“Olujić Grozdana, književnik, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Muharem Omerović]], pjesnik<ref name=omerovic1>[https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli Narodu nije ništa, a sve ga boli] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031233016/https://www.xxzmagazin.com/narodu-nije-nista-a-sve-ga-boli |date=2022-10-31 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 28.06.2021.''<br>''“Muharem Omerović se u popisu stanovništva uvijek izjašnjavao kao Musliman govoreći da se on osjeća i kao Jugosloven i da će jednog dana narodi Jugoslavije "ako ne budu imali dovoljno zlata praviti Tita i od blata"!”''</ref> * [[Eliezer Papo]], književnik i rabin<ref name=papo1>[https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ Eliezer Papo: Naravno da sam jugonostalgičan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230615235228/https://javniservis.net/mediji/dnevnici-nedeljnici-mesecnici/novi-magazin/eliezer-papo-naravno-da-sam-jugonostalgican/ |date=2023-06-15 }} Javni servis. ''Anđelka Cvijić; 16.09.2022.''<br>''Kažete da ste Sarajlija, Bosanac i Jugosloven. Šta vam je to značilo pre rata, šta znači sada kad Jugoslavije nema? - “Prije rata su sva ta tri pridjeva upućivala na jednu te istu puku realnost, jer tad nisam bio samo IZ Sarajeva/Bosne i Hercegovine/Jugoslavije, nego i U Sarajevu/Bosni i Hercegovini/Jugoslaviji. Danas sva tri označavaju prvenstveno kulturu, mentalitet, pogled na svijet.”''</ref> * [[Siniša Pavić]], scenarista<ref name=pavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 403.<br>''“Pavić Siniša, književnik i scenarista; sudija Okružnog suda u Beogradu (od '66). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Muharem Pervić]], književni kritičar<ref name=pervic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 417.<br>''“Pervić Muharem, književnik; književni i pozorišni kritičar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Janko Pukmeister]], pjesnik, književnik<ref name=pukmeister1>Vijanski, Janko [Janko Pukmeister (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaccENhzGg35hRmnb9yFo3SLREBOBqOomsOTGd645l8gUHnwOowaq-Bz9wNiHxHS97720IL1fz_RBRRGlidt4kQeciu7Ox_VSt5uCk5NEhZPhSdtwRX9rMRh92WXgmvc266InpUgvRlGZkSJjLEXCT1MwD0Hym5GEzeuh_aocsT2TydcsZPS0_jHqVOvQaSOTVbdzP7hgANACT37qAJt7N_hgIBYUj9n73fPNaM7G-P_vnRTOFjH0PwYPJ0-VWt4UO6Cj_OvSrlsufnHK5C4cBe3R-jcqzr9mYBwGvJ2rNW1zHbFTKY Kako Slovenci kruh čislajo], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XVI. list 9 (03.03.1858), str. 67.<br>''“Tudi pri nas Jugoslovanih je ta običaj navaden.”''</ref> * [[Dušan Radović]], književnik<ref name=radovic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ Lični stav Dušana Petričića: Duško Radović je prezirao kalkulantski patriotizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230107111056/https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/licni-stav-dusana-petricica-dusko-radovic-je-prezirao-kalkulantski-patriotizam/ |date=2023-01-07 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dušan Petričić; 12.12.2022.''<br>''“Mnogi imaju dilemu, na kojoj strani bi Duško Radović danas bio u ovoj našoj podeljenoj, razorenoj i moralno posrnuloj državi. Znam da je Duško bio iskreni Jugosloven, znam da je bio ateista, znam da je iz dubine duše prezirao lažni i kalkulantski patriotizam i znam za njegov otvoreni i duboki animozitet prema onoj raščupanoj, bradatoj i primitivnoj četničkoj Srbiji.”''</ref> * [[Vujica Rešin Tucić]], književnik<ref name=resintucic1>Milenković, Nebojša: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Vujica Rešin Tucić. Tradicija avangarde.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240425054218/https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf |date=2024-04-25 }} Novi Sad 2011, str. 64.<br>''“Uprkos brojnim razočarenjima, Rešin Tucić se čitavog života izjašnjavao kao Jugosloven i kao komunista – kao takav, čak i nakon ratnih devedesetih, u svim centrima bivše nam države bio je rado viđen gost.”''</ref><ref name=resintucic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 480.<br>''“Rešin Tucić Vujica, književnik; dramaturg u Radio N. Sadu (od '75). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Marko Ristić]], književnik i diplomata<ref name=ristic-andric-davico/> * [[Izet Sarajlić]], književnik, pjesnik<ref name=sarajlic1>[https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic Moram natrag u Sarajevo - ja sam Sarajlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231114021846/https://www.xxzmagazin.com/moram-natrag-u-sarajevo-ja-sam-sarajlic |date=2023-11-14 }} XXZ magazin. ''Savo Petrović; 15.03.2019.''<br>''I jednom će negdje kazati: “Ja sam po nacionalnosti Sarajlija i Jugosloven”.''</ref> * [[Bekim Sejranović]], književnik<ref name=sejranovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ Balkan i književnost: Bekim Sejranović, „stranac u Sloveniji, u Hrvatskoj, u Bosni i bilo gde drugo na svetu“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20231004011248/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/balkan-i-knjizevnost-bekim-sejranovic-stranac-u-sloveniji-u-hrvatskoj-u-bosni-i-bilo-gde-drugo-na-svetu/ |date=2023-10-04 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.05.2022.''<br>''Njegov odnos prema Bosni teško je opisati, kaže profesor Svan Monsland. „Bio je Bosanac, Hrvat, Jugosloven, Skandinavac, ali se najslobodnije osećao u Rijeci“, dodaje ovaj profesor.''</ref> * [[Dejan Tiago Stanković]], književnik i prevodilac<ref name=tiagostankovic1>[https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ Dejan Tiago Stanković: Književna ‘kometa’ i uvek odani, nasmejani prijatelj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231221742/https://www.danas.rs/bbc-news-serbian/dejan-tiago-stankovic-knjizevna-kometa-i-uvek-odani-nasmejani-prijatelj/ |date=2022-12-31 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''BBC News na srpskom; 21.12.2022.''<br>''“Tiago Stanković je bio i jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i deklarisao se kao Jugosloven.”''</ref><ref name=tiagostankovic2>[https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota Dejan Tiago Stanković: Oličenje radosti života] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241226001023/https://www.nin.rs/kultura/vesti/64461/dejan-tiago-stankovic-olicenje-radosti-zivota |date=2024-12-26 }} [[NIN]]. ''Aleksa Anđelić; 21.12.2024.''<br>''“Bio je jedan od potpisnika Deklaracije o zajedničkom jeziku i izjašnjavao se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Vlada Stojiljković]], književnik<ref name=stojiljkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 541.<br>''“Stojiljković Vlada, književnik i književni prevodilac; novinar u Radio Beogradu. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Darko Suvin]], teoretičar, povjesničar i kritičar književnosti i kulture<ref name=suvin1>[https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ Darko Suvin: „Svaki malo bistriji ekonomist danas bi mogao ustanoviti da se u prvih 30 godina SFRJ živjelo materijalno bolje nego danas“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230227214155/https://www.masina.rs/darko-suvin-svaki-malo-bistriji-ekonomist-danas-bi-mogao-ustanoviti-da-se-u-prvih-30-godina-sfrj-zivjelo-materijalno-bolje-nego-danas/ |date=2023-02-27 }} Mašina. ''Mašina; 27.02.2023.''<br>''Prvo, o nacionalizmu. Dijelim stav Alekse Đilasa u intervjuu 2009, koji je na pitanje „Izjašnjavali ste se kao Jugosloven?“ odgovorio: „To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin…. Jugoslavija nije bila veštačka tvorevina i za mene je njen dugi, krvavi raspad, koji se možda još nije završio, upravo dokaz da je ona bila jedino demokratsko rešenje za jugoslovensko nacionalno pitanje.“''</ref> * [[August Šenoa]], književnik<ref name=senoa1>Janjetović, Zoran: [https://hrcak.srce.hr/file/74496 Prilozi o hrvatskoj kulturi na stranicama ''Politikinog zabavnika'' u razdoblju socijalističke Jugoslavije], u: Historijski zbornik, god. 61 br. 2 (2008), str. 382.<br>''“Šenoa je bio i dobar Jugoslaven, što ga je također činilo poželjnim, čak i u vrijeme kad je Jugoslavija prestala postojati.”''</ref><ref name=senoa2>Barac, Antun: August Šenoa. Studija. Zagreb 1926, str. 82.<br>''“[…]: po svome je shvatanju Jugoslaven, ali područje svog rada ograničuje na hrvatstvo, boreći se u njemu za misao kulturnog pridizanja, dižući mu svijest i ponos.”''</ref> * [[Ivana Šćepanović]], književni prevodilac<ref name=scepanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 553.<br>''“Šćepanović Ivana, književni prevodilac; zamenik gl. urednika časopisa za flamansku i holandsku književnost "Erazmo"; urednik IP "Prometej", N. Sad. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Zvonimir Šubić]], književnik<ref name=subic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 710.<br>''“Šubić Zvonimir, književnik, r. 1902 u Srebrenici, Jugosloven.”''</ref> * [[Gvido Tartalja]], književnik<ref name=tartalja1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 719.<br>''“Tartalja Gvido, književnik, urednik Izdavačkog preduzeća »Prosveta«, r. 1899 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Tišma]], književnik<ref name=stisma1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet Slobodan Tišma: Vojvodina je izgubila identitet] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230320181732/https://balkans.aljazeera.net/teme/2020/6/1/slobodan-tisma-vojvodina-je-izgubila-identitet |date=2023-03-20 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Nedim Sejdinović; 01.06.2020.''<br>''“Bio sam Jugosloven i to sam i ostao.”''</ref><ref name=stisma2>[https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ Svako vreme ima svoju estetiku i svoj moral] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221201055415/https://cordmagazine.com/sr/zivotna-prica/svako-vreme-ima-svoju-estetiku-i-svoj-moral/ |date=2022-12-01 }} CorD magazin. ''Zorica Todorović Mirković; 01.10.2021.''<br>''“Novosadjanin od glave do pete, a izjašnjava se kao Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Todorović]], književnik, novinar<ref name=dtodorovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 578-579.<br>''“Todorović Dragan, novinar i rok kritičar, radio i TV voditelj. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Lovro Toman]], pjesnik, političar<ref name=toman1>Matica slovenska v Ljubljani: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qacb9UCdkm5brjJ1gUzqcY37J5v9Gvgg-yzkIw0eRpu54k0nI7epR_1opdVzuMQvz4gs233-y2qf1En2JRr4z8nh1KnoDPg2c96a7cAe-DayW2y6sDhqUIUXu6rxYqJA2CCAVrFP59wL4igcVfkDX0XMKJawHWzrHPJqs-ANDz5M8dZ4PmgV9Ut5o70IWDOHuw55CPueza9qmDl0Fd-xHIl_kV-Gd0O_19tkVeel9IWENCxllFHmpZPqqPMyyo6MF7Vw3fMa Dr. Lovro Toman.] Ljubljana 1876, str. 58.<br>''“Ako pa hoče nas še v eno mer na sumu imeti, naj pomisli, da se Jugoslovani tolažimo z zvesto svojo zavestjo in z zgodovino, da so prešla ministerstva: Kavničevo, Meternihovo in Bahovo, – Jugoslovani pa so vendar ostali in da bodo tudi še pretrpeli ministerstvo Schmerlingovo.”''</ref> * [[Marko Tomaš]], pjesnik<ref name=mtomas1>[https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo Tomaš: Bosanstvo se negira jer podsjeća na jugoslovenstvo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221019030251/https://balkans.aljazeera.net/teme/2017/9/23/tomas-bosanstvo-se-negira-jer-podsjeca-na-jugoslovenstvo |date=2022-10-19 }} [[Al Jazeera Balkans]]. ''Jasmin Agić; 23.09.2017.''<br>''“Gledaj, ja sam Jugosloven, i tako sam se izjašnjavao dok se to moglo, a sada sam ostali i nepriznat ukoliko se tako izjašnjavam.”''</ref><ref name=mtomas2>[https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ Marko Tomaš i Đorđe Gregović gosti književnog programa Dublin Pub-a] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230226015246/https://primorski.me/info/marko-tomas-i-djordje-gregovic-gosti-knjizevnog-programa-dublin-pub-a/ |date=2023-02-26 }} Primorski Portal. ''Primorski Portal; 20.02.2023.''<br>''“Marko Tomaš je pjesnik, boem, meštar od riječi, Jugosloven.”''</ref> * [[Janez Trdina]], književnik<ref name=trdina1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. 302.<br>''“Slovenac Janez Trdina, osvedočeni Jugosloven profesor srpskohrvatskog jezika i književnosti na rečkoj gimnaziji dao je u VIII razredu 1864-1865 pismeni zadatak »Hrvati i Srbi, ljubite se«.”''</ref> * [[Marko Vešović (književnik)|Marko Vešović]], književnik<ref name=mvesovic1>[http://www.vecernji.hr/knjige/snjezana-kordic-zasto-ovdje-nema-prijevoda-ako-govorimo-cetiri-jezika-902954 S. Kordić: Zašto ovdje nema prijevoda ako govorimo četiri jezika] [[Večernji list]]. ''Denis Derk; 15.11.2013.''<br>''“Na posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini odgovorio sam da sam Jugoslaven, da mi je materinji jezik srpsko-hrvatski te da sam ateist.”''</ref><ref name=mvesovic2>[https://www.aktuelno.me/kolumne/marko-vesovic-svastara-nesto-kao-dnevnicki-zapisi-3/ Marko Vešović: Nešto kao dnevnički zapisi (3)] Aktuelno.me ''Marko Vešović; 06.07.2021.''<br>''Sjetih se posljednjeg popisa u BIH, kad sam popisivačima rekao: “Po vjeri sam pravoslavni ateista, jezik mi je srpskohrvatski, po nacionalnosti sam Jugosloven”.''</ref><ref name=mvesovic3>[https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ Marko Vešović Svaštara (I): Mržnja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108080944/https://www.aktuelno.me/istaknuto/marko-vesovic-svastara-i-mrznja/ |date=2023-01-08 }} Aktuelno.me ''Marko Vešović; 02.11.2018.''<br>''“Ali moja mržnja je nestala otkako sam po nacionalnosti Jugosloven.”''</ref> * [[Radonja Vešović]], književnik<ref name=rvesovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 610.<br>''“Vešović Radonja, novinar i književnik, akademik. […] P: Crnogorac - Jugosloven.”''</ref><ref name=rvesovic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 760-761.<br>''“Vešović Radonja: književnik, službenik Ureda za informacije Izvršnog veća NR Crne Gore, urednik književnog časopisa »Susreti«, rez. kapetan, r. 1924 u Rijeci Marinića, Srez invangradski [sic!], Jugosloven.”''</ref> * [[Krinka Vidaković-Petrov]], književnik, direktorica Memorijalnog centra „Staro sajmište"<ref name=vidakovicpetrov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 611.<br>''“Vidaković-Petrov Krinka, književnik i književni prevodilac. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Velimir Visković]], književni kritičar i leksikograf<ref name=viskovic1>[https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir Rat, mir, Velimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230105105519/https://www.portalnovosti.com/rat-mir-velimir |date=2023-01-05 }} Portal Novosti. ''Boris Rašeta; 03.07.2022.''<br>''Izrekao je i rečenicu koja se na ovim televizijama nije dugo čula i neće, o tome kako se oduvijek osjećao “i Hrvatom, i Jugoslavenom”.''</ref> * [[Slobodan Zubanović]], književnik<ref name=zubanovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 646.<br>''“Zubanović Slobodan, književnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nina Živančević]], pjesnikinja<ref name=zivancevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 650.<br>''“Živančević Nina, književnik i književni prevodilac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:S. Kragujevic, Ivo Andric, 1961a 0.jpg|Ivo Andrić Datoteka:Vladimir Arsenijević at Krokodil 04 - cropped.jpg|Vladimir Arsenijević Datoteka:Vladislav Bajac, Studio Babic.jpg|Vladislav Bajac Datoteka:Zorica Bajin Ðukanovic.jpg|Zorica Bajin-Đukanović Datoteka:Stevan Kragujevic, Oto Bihalji Merin, slikar i istoricar umetnosti, 1990s (cropped).jpg|Oto Bihalji-Merin Datoteka:Oskar Davico 1951.jpg|Oskar Davičo Datoteka:Ivan Ergić.jpg|Ivan Ergić Datoteka:Danilo Kiš 2010 Montenegro stamp.jpg|Danilo Kiš Datoteka:Miroslav Krleža 1953 (cropped).jpg|Miroslav Krleža Datoteka:Zofka_Kveder_1920s.jpg|Zofka Kveder Datoteka:Josip Levičnik.jpg|Jožef Levičnik Datoteka:Predrag Matvejević on Subversive Festival 0 (cropped).jpg|Predrag Matvejević Datoteka:Vladimir Nazor 1976 Yugoslavia stamp.jpg|Vladimir Nazor Datoteka:Grozdana Olujic 3.jpg|Grozdana Olujić Datoteka:Marko-ristic-2.jpg|Marko Ristić Datoteka:Izet Sarajlić.jpg|Izet Sarajlić Datoteka:Dejantiagostankovic (cropped).jpg|Dejan Tiago Stanković Datoteka:August Šenoa.jpg|August Šenoa Datoteka:Gvido Tartalja portrait.jpg|Gvido Tartalja Datoteka:Dragan Todorović (writer).jpg|Dragan Todorović Datoteka:Lovro toman.jpg|Lovro Toman Datoteka:Janez Trdina.jpg|Janez Trdina </gallery> </center> == Komedija == * [[Peđa Bajović]], stand-up komičar<ref name=bajovic1>[https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx Pedja Bajović: "U duši sam Jugoslaven i ne možete mi ništa - osim smijati se"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126003852/https://www.index.hr/magazin/clanak/video-pedja-bajovic-u-dusi-sam-jugoslaven-i-ne-mozete-mi-nista-osim-smijati-se/964147.aspx |date=2022-11-26 }} index.hr ''18.04.2017.''<br>''“Da, u duši sam Jugoslavenom, ali ne u političkom smislu. Kulturološki se tako osjećam te ne predstavljam nikakvu prijetnju bilo kome.”''</ref><ref name=bajovic2>[https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle Peđa Bajović, stand-up komičar: Prijelomni trenutak je bio odlazak u Seattle] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225152852/https://www.akta.ba/licnosti/kultura-i-sport/48014/peda-bajovic-stand-up-komicarprijelomni-trenutak-je-bio-odlazak-u-seattle |date=2024-12-25 }} akta.ba ''Dnevni list; 19.01.2015.''<br>''“Kroz svoju bio-geografiju sam skupio tri i pol državljanstava i biranje samo jednog od ovih naših identiteta bi bila izdaja ostalih. Kulturološki sam Jugoslaven, a politički sam prilično daleko od toga.”''</ref><ref name=bajovic3>[https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 Peđa Bajović u Clubu Monument!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126011855/https://www.ekskluziva.ba/peda-bajovic-u-clubu-monument/20761 |date=2022-11-26 }} ekskluziva.ba ''04.01.2016.''<br>''“Jednostavno, kad se ta zemlja raspala, ja sam već imao 20 godina, dakle bio potpuno formirana ličnost. Sve ovo što je uslijedilo kasnije, nije mi se uspjelo primiti u identitet i ako kažem da sam ovo prvo - onda bih poništio ono drugo ili treće, pa čak i četvrto, a koji su sve dio mog identiteta. Zato, ja sam kulturološki Jugosloven, a imam i papire za to u vidu tri i po državljanstva! Usput, živio sam svuda unaokolo i mislim da, ako nisam u pravu, barem ima pravo na takvo mišljenje.”''</ref><ref name=bajovic4>[https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir Peđa Bajović: Prema onima koji ne izlaze na glasanje osjećam prezir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221126012420/https://6yka.com/kolumne/peda-bajovic-prema-onima-koji-ne-izlaze-na-glasanje-osjecam-prezir |date=2022-11-26 }} Buka. ''10.11.2018.''<br>''“Ja i kulturološki i praktično jesam Jugosloven. Za mene ta nekadašnja tvorevina ni u praktičnom smislu nije prestala da postoji.”''</ref> == Kulinarstvo == * [[Ljubomir Stanišić]], poznati šef kuhinje<ref name=stanisic1>[http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?mm=11&nav_id=653173&yyyy=2012 Ljubomir Stanišić - najtraženiji šef kuhinje u Portugalu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221104050126/http://arhiva.superzena.net/kolaz.php?yyyy=2012&mm=11&nav_id=653173 |date=2022-11-04 }} Super žena. ''Patricia Lazarević; 13.11.2012.''<br>''“Ja se ne deklarišem ni kao Srbin, ni kao Bosanac, već kao Jugosloven i tako će biti do moje smrti, zapravo kao Jugosloven sa portugalskim srcem!”''</ref><ref name=stanisic2>[http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ Kochen, ganz ‘politisch unkorrekt’] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211015945/http://de.meetinghalfway.eu/2013/08/kochen-ganz-politisch-unkorrekt/ |date=2023-02-11 }} (na njemačkom) Meeting Halfway.<br>''“Ich nenne mich ganz offen einen Jugoslawen, denn meine ganze Familie liebt Sex, deshalb ist auch alles vermischt, Kroaten mit Muslimen, Muslime mit Serben… Obwohl mein Name orthodox ist, bin ich kein religiöser Mensch, ich bin Jugoslawe, und werde es immer sein.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ljubomir Stanisic (Time Out Lisboa).png|Ljubomir Stanišić </gallery> </center> == Ljekarstvo == * [[Ljubica Božinović]], kardiolog<ref name=bozinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 59.<br>''“Božinović Ljubica, kardiolog. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Oliver Dulić]], kirurg, bivši političar<ref name=dulic1>Popadić, Dragan: Building up European Identity: From the Chimney Smoke, u: Psihološka istraživanja, vol. XIII br. 1 (2010), str. 16 nap. 9. (na engleskom)<br>''“Recently, Oliver Dulić, the Speaker of the Serbian Parliament until June 2008, declared his ethnicity as Yugoslav.”''</ref> * [[Slobodanka Gruden]], ljekarka, ranije političar<ref name=sgruden1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 155.<br>''“Gruden Slobodanka, lekar, primarijus; preds. Crvenog krsta Srbije; potpreds. Sekcije za transfuziologiju SLD; predsednik Stručne komisije za transfuziologiju pri Ministarstvu zdravlja SR Srbije; načelnik Službe za transfuziju KBC Zemun. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Merima Isaković]], klinički psiholog, bivša glumica<ref name=misakovic1>[https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ Merima Isaković: Ja sam Jugoslovenka i dok ja postojim – postoji Jugoslavija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221020210948/https://rs.n1info.com/kultura/merima-isakovic-ja-sam-jugoslovenka-i-dok-ja-postojim-postoji-jugoslavija/ |date=2022-10-20 }} N1 SRB. ''N1 Beograd; 28.05.2021.''<br>''“Nije tačno da ne postoji Jugoslavija, zemlja postoji dokle ljudi postoje, političke granice su drugo, ali ja sam Jugosloven i dok ja postojim – postoji Jugoslavija, da vas upoznam sa geografskom popravkom”, rekla je ona. […] “[…] Ako ja postojim, a ja sam Jugoslovenka, onda postoji i Jugoslavija, a verujem da nas ima još”, dodala je ona.''</ref> * [[Dimitrije Juzbašić]], kirurg, univerzitetski profesor<ref name=juzbasic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 297.<br>''“Juzbašić Dimitrije, dr medicine, red. prof. Medicinskog fak. u Zagrebu, upravnik Hirurške klinike Medicinskog fak., r. 1909 u Daruvaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Slavka Morić-Petrović]], neuropsihijatar, univ. profesor, revolucionar<ref name=moricpetrovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 364.<br>''“Morić-Petrović Slavka, neuropsihijatar. […] P: Jugosloven. [sic!].”''</ref> * [[Vukašin Popadić]], ljekar-bakteriolog, političar, revolucionar<ref name=vpopadic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 558.<br>''“Popadić dr Vukašin, lekar-bakteriolog, direktor Centralnog higijenskog zavoda NRM u Skoplju, rez. major, r. 1904 u Glamoču, Jugosloven.”''</ref> * [[Dragan Popović]], medicinar, univerzitetski profesor<ref name=draganpopovic1>Kilibarda, M.: [https://hrcak.srce.hr/en/file/226865 In Memoriam. Prof. dr. sci med. Dragan Popović], u: Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 37 br. 1 (1986), str. 102.<br>''“Kao osvedočeni Jugosloven, učestvovao je u oslobađanju dobrog dela naše zemlje i za to je zaslužio oficirski čin i Medalju zasluga za narod 1946. godine.”''</ref> * [[Igor Radosavljević]], psihijatar<ref name=iradosavljevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ „Srbijo, zbogom! Niko ti više ne može pomoći“: Zbog čega je psihijatar dr Igor Radosavljević, koga je i Vučić nagradio, spreman da zauvek napusti državu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230521004102/https://www.danas.rs/vesti/drustvo/srbijo-zbogom-niko-ti-vise-ne-moze-pomoci-zbog-cega-je-psihijatar-dr-igor-radosavljevic-koga-je-i-vucic-nagradio-spreman-da-zauvek-napusti-drzavu/ |date=2023-05-21 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''R. Briza/M. Radenković; 28.03.2023.''<br>''“Tamo ću se osećati zaista kao kod kuće jer rodio sam se kao Jugosloven i uvek ću se tako osećati, a Slovenija je isto Jugoslavija, zauvek!”''</ref> * [[Miroslav Simić]], imunolog, univerzitetski profesor<ref name=msimic1>[https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 Kako sam mlatio praznu slamu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153548/https://www.miroslavmirkosimic.org/?page_id=17 |date=2024-12-25 }} miroslavmirkosimic.org ''Miroslav Mirko Simić; 2004.''<br>''“Oduvek sam se izjašnjavao isključivo kao Jugosloven nikad ne osećajući neku posebnu potrebu da naglasim da sam istovremeno i Srbin po ocu, odnosno Čeh po majci. Pre Drugog svetskog rata nisam s mojim jugoslovenstvom imao nikakvih problema. Docnije, međutim, je komunistička vlast tražila da uz Jugosloven dodam i “neopredeljen” što sam smatrao da je potpuno blesavo, pa sam to uprkos prisili odbijao da činim. Kao vrlo “opredeljen“ Jugosloven naravno da sam odmah čim su krajem osamdesetih počeli da rasparčavaju moju domovinu, činio sve da se tome suprotstavim.”''</ref><ref name=msimic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 503.<br>''“Simić Miroslav, imunolog. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=msimic3>[https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html Mirko Simić: Memorandum SANU, crna tačka srpske istorije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043307/https://www.slobodnaevropa.org/a/mirko-simic-sanu/28024025.html |date=2022-11-27 }} [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 01.10.2016.''<br>''“Kao ubeđeni Jugosloven, bio sam od samog početka protivnik stavova i ideja iznetih u pisaniju nazvanom „Memorandum SANU“.”''</ref><ref name=msimic4>[http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf Životopis Miroslava Mirka Simića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221127043904/http://www.miroslavmirkosimic.org/wp-content/uploads/2015/08/%C5%BDivotopis-Miroslava-Mirka-Simi%C4%87a.pdf |date=2022-11-27 }} miroslavmirkosimic.org''<br>''“Miroslav Simić, zvani Mirko, rođen je 4. aprila. 1924. godine, i to slučajno u Beogradu, odnosno Srbiji. Stoga je on sasvim slučajno u krštenici zabeležen kao Srbin kakvim se međutim nikad nije osećao, već je uvek govorio da je Jugosloven. ”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Oliver Dulić.jpg|Oliver Dulić Datoteka:Miroslav Simić.jpg|Miroslav "Mirko" Simić </gallery> </center> == Muzika == * [[Ernest Ačkun]], klarinetista<ref name=ackun1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Ačkun Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Kamerna muzika). […] P: Jugosloven, Slovenac.”''</ref><ref name=ackun2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 10.<br>''“Ačkun E. Ernest, klarinetista; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu; generalni sekretar Saveza udruženja muzičkih umetnika Jugoslavije (r. 27. III 1930, Hrastnik, Slovenija). Jugosloven, Slovenac.”''</ref> * [[Husein Alijević]], pjevač<ref name=alijevic1>[https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film Husa otkrio šokantne detalja o dobijanju uloge u filmu o Džeju: Zapalio sam sveću Svetoj Petki] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240116081902/https://www.republika.rs/zabava/estrada/503141/husein-alijevic-husa-film |date=2024-01-16 }} Portal Republika. ''Republika/M.G.; 10.01.2024''<br>''“Kad se Jugoslavija raspadala ja sam bio tinejdžer i ma kako to zvučalo ja sebe smatram Jugoslovenom jer sam dete iz mešanog braka i jer sam rođen tu gde su se spajale različitosti.”''</ref> * [[Šaban Bajramović]], pjevač<ref name=bajramovic1>[https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ U Nišu počinje festival posvećen kralju romske muzike – „Zauvek Šaban Bajramović“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230831010327/https://niskevesti.rs/u-nisu-pocinje-festival-posvecen-kralju-romske-muzike-zauvek-saban-bajramovic/ |date=2023-08-31 }} Niške Vesti. ''Violeta Milićević; 01.08.2023''<br>''“On je bio Rom, iako je po duši bio Jugosloven.”''</ref> * [[Bebi Dol]], pevačica<ref name=bebidol1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 552-553.<br>''“Šarić Dragana - Bebi Dol, vokalni solista džez i zabavne muzike; kompozitor i tekstopisac; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Beki Bekić]], pevač<ref name=bekic1>[https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ Beki Bekić za “Express”: Ne krijem svoje ime i prezime, u Beogradu nemam problema] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230211001138/https://express.ba/naslovnica/473664/beki-bekic-za-express-ne-krijem-svoje-ime-i-prezime-u-beogradu-nemam-problema/ |date=2023-02-11 }} Express.ba ''Arina Hasović; 10.02.2023''<br>''Vi ste Albanac, sa adresom u Beogradu. Jeste li nekada imali problema zbog te činjenice? - “Nikada ništa negativno. Mene su jako dobro prihvatili, a nikada nisam krio ime ni prezime. Čak sam bolje prihvaćen nego neki njihovi pjevači. Narod kao narod, ako si dobar prema ljudima nema veze koje si vjere, to niko ne gleda u Beogradu. Moja žena je pravoslavna, živimo jugoslovenski jer ja sam u duši još uvijek Jugosloven. Ja volim tu zemlju, onu slogu gdje smo svi zajedno se voljeli, uživali. Ono kada dođem iz inostranstva pa uđem u Sloveniju i kažeš sebi „ušao sam u moju državu“.”''</ref> * [[Sergije Beljajev]], dirigent<ref name=beljajev1>[https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 Preminuo Sergije Beljajev, osnivač legendarnog hora 'Djevojke s Neretve'] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111110340/https://radiosarajevo.ba/metromahala/lica/preminuo-sergije-beljajev-osnivac-legendarnog-hora-djevojke-s-neretve/222659 |date=2023-01-11 }} RadioSarajevo.ba ''14.04.2016.''<br>''“Sergije Beljajev, Rus po narodnosti, Jugosloven po opredjeljenju, formirao je Djevojke s Neretve krajem šezdesetih godina s namjerom da izvode partizanske, zabavne i narodne pjesme.”''</ref> * [[Bruno Bjelinski]], kompozitor<ref name=bjelinski2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 61.<br>''“Bjesinski [sic!] Bruno, dr prava, kompozitor, vanr. prof. Muzičke akademije u Zagrebu, r. 1909 u Trstu, Jugosloven.”''</ref> * [[Dara Bubamara]], pjevačica<ref name=darabubamara1>[https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile Dara Bubamara za "Avaz": Mama nije vjerovala da ću voziti Poršea kao Brena, a vozila sam bolje automobile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231040455/https://avaz.ba/showbiz/jet-set/796483/dara-bubamara-za-avaz-mama-nije-vjerovala-da-cu-voziti-porsea-kao-brena-a-vozila-sam-bolje-automobile |date=2022-12-31 }} [[Dnevni avaz]]. ''N. Varupa; 27.12.2022.''<br>''“Ja jesam Srpkinja ali sam u duši Jugoslovenka.”''</ref> * [[Đorđe Ðogani]], pjevač<ref name=djogani1>[http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 Џоле: Со Слаѓа сум во одлични односи!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110722215116/http://star.vecer.com.mk/tekst.asp?tid=21389 |date=2011-07-22 }} (na makedonskom) Večer. ''Aleksandra Timkovska; 05.09.2006.''<br>''“Така е бидејќи секогаш се чувствувам како Југословен. Така сум роден, така ќе умрам и тоа е крај.”''</ref> * [[Uroš Dojčinović]], gitarista i kompozitor<ref name=dojcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 105.<br>''“Dojčinović Uroš, gitarista, kompozitor i publicista; prof. u SMŠ "J. Slavenski", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Vladimir Furduj]], muzičar<ref name=furduj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 138.<br>''“Furduj Vladimir, muzičar, bubnjar. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Glišić]], kompozitor i tekstopisac<ref name=glisic1>[https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ „Crna dama“ je Žaklina Kenedi Onazis: Ljudi, sećanja – Mirko Glišić, tekstopisac i kompozitor hitova rok i folk muzike] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241108214445/https://www.danas.rs/zivot/crna-dama-je-zaklina-kenedi-onazis-ljudi-secanja-mirko-glisic-tekstopisac-i-kompozitor-hitova-rok-i-folk-muzike/ |date=2024-11-08 }} [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Zoran Mišić; 28.09.2024.''<br>''“Mi Jugosloveni, jer sebe smatram Srbinom i Jugoslovenom smo mnogo ostrašćeni.”''</ref> * [[Zafir Hadžimanov]], pjevač<ref name=hadzimanov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 160-161.<br>''“Hadžimanov Zafir, estradni umetnik, kompozitor, glumac i pesnik. […] P: Makedonac-Jugosloven, […].”''</ref> * [[Bojan Hreljac]], muzičar<ref name=hreljac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 164.<br>''“Hreljac Bojan, muzičar, estradni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ekrem Jevrić]], pevač<ref name=jevric1>[http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 Pas do pasa, beton do betona] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100801185254/http://www.vreme.com/cms/view.php?id=942888 |date=2010-08-01 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Jovana Gligorijević; broj 1021, 29.07.2010.''<br>''“Više od dvadeset godina po odlasku iz zemlje koja se tad još zvala Jugoslavija, Ekrem se i dalje izjašnjava kao Jugosloven i dalje radi kao taksista i zidar (u Njujorku gradu).”''</ref> * [[Vladimir Janković]], muzičar<ref name=vjankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 186.<br>''“Janković Vladimir - Džet, rok muzičar, radio voditelj. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Zoran Kalezić]], pevač<ref name=kalezic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 215-216.<br>''“Kalezić Zoran, estradni umetnik; vokalni solista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Rastislav Kambasković]], kompozitor<ref name=kambaskovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 217.<br>''“Kambasković Rastislav, kompozitor; vanredni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (za pr. Muzička teorija); šef Katedre za teorijske predmete. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Kovač]], glazbenik<ref name=bkovac>[https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid Razgovor s glazbenikom Borisom Kovačem: „Osjećam se kao Jugoslaven i prihvatio sam da sam trajni apatrid“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230225234711/https://lupiga.com/intervjui/razgovor-s-glazbenikom-borisom-kovacem-osjecam-se-kao-jugoslaven-i-prihvatio-sam-da-sam-trajni-apatrid |date=2023-02-25 }} Lupiga. ''Boris Pavelić; 03.01.2022.''<br>''“Sve što je bila prednost Jugoslavije kao multietničkog, multireligijskog, multikulturnog prostora - a ja sebe i dalje doživljavam kao Jugoslovena - sistematski je razgrađivano tokom tih decenija..”''</ref> * [[Kornelije Kovač]], muzičar i kompozitor<ref name=kkovac1>[https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ Šta sam dao muzici a šta ona meni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230128021402/https://www.vreme.com/kultura/sta-sam-dao-muzici-a-sta-ona-meni/ |date=2023-01-28 }} [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tamara Nikčević; broj 1205, 06.02.2014.''<br>''“Dete sam mešanog braka, Jugosloven, pa…”''</ref> * [[Hašim Kučuk Hoki]], pevač<ref name=hoki1>[http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html Nazdravite, drugovi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221231041248/http://www.nin.co.rs/2002-12/05/26236.html |date=2022-12-31 }} [[NIN]]. ''05.12.2002., broj 2710''<br>''“Bio sam deklarisani Jugosloven, i to sam do danas ostao.”''</ref><ref name=hoki2>[https://bhdani.oslobodjenje.ba/bhdani/arhiva/bilo-jednom-medu-nama Sjećanja: Hašim Kučuk Hoki: Bilo jednom među nama] [[Dani (magazin)|Dani]]. ''Petar Luković; 01.07.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven! Titov vojnik, rođen u Jugoslaviji, položio Titovu zakletvu pod jugoslovenskom zastavom, zakleo se da ću braniti granice ove zemlje i nastaviti tradicije mog oca.”''</ref><ref name=hoki3>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml Najveći roker među narodnjacima] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230111115511/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2002/11/28/srpski/K02112701.shtml |date=2023-01-11 }} [[Glas javnosti]]. ''I. S.; 28.11.2002''<br>''“Vaspitan sam tako da ostanem celog života ono što jesam, onaj stari Jugosloven. Ja sam to.”''</ref> * [[Lepa Brena]], pevačica<ref name=brena1>[https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-'slatkim-grehom'-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video Lepa Brena progovorila o uspehu sa 'Slatkim grehom', prisetila se devedesetih godina, pa otkrila u čemu je tajna njenog sjajnog osmeha!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230210023126/https://pink.rs/domaci/458058/lepa-brena-progovorila-o-uspehu-sa-%27slatkim-grehom%27-prisetila-se-devedesetih-godina-pa-otkrila-u-cemu-je-tajna-njenog-sjajnog-osmeha-video |date=2023-02-10 }} pink.rs ''N. Ž.; 13.12.2022.''<br>''“Kako sam bila velika zvezda, ja sam bila i ostala Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena2>[http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html Povratak Lepe Brene] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131029202123/http://www.pressonline.rs/sr/vesti/dzet_set_svet/story/52970/POVRATAK+LEPE+BRENE.html |date=2013-10-29 }} Press Online. ''M. Majstorović; 07.12.2008.''<br>''Da li se još deklarišete kao Jugoslovenka? - “Ako neko ima pravo da se deklariše kao Hrvat ili Srbin, i ja imam pravo da budem Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena3>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 179-180.<br>''“Jahić Fahreta - Lepa Brena, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=brena4>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 167-168.<br>''“Jahić A. Fahreta, estradni umetnik (r. 20. X 1960, Tuzla). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vatroslav Lisinski]], skladatelj<ref name=lisinski1>[http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html Himna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119121531/http://www.arhivyu.gov.rs/active/sr-latin/home/glavna_navigacija/leksikon_jugoslavije/drzavni_simboli/himna.html |date=2019-01-19 }} Arhiv Jugoslavije<br>''“Pesmu "Hej Sloveni" napisao je u Pragu 1834, u vreme panslavističkog pokreta, Samuel-Samo Tomašik, Slovak po nacionalnosti. […] Pevana je kao himna još na panslovenskom kongresu u Pragu 1848, na kojem se delegat Vatroslav Lisinski izjasnio kao prvi Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Lokner]], muzičar<ref name=lokner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 278.<br>''“Lokner Aleksandar, estradni umetnik; klavijaturista, kompozitor, aranžer, i producent; član grupe "Bajaga i instruktori". […] P: Jugosloven”''</ref> * [[Dženan Lončarević]], pjevač<ref name=loncarevic1>[https://bor-grad.com/dzenan-loncarevic-borska-publika-razume-muziku/ Dženan Lončarević: Borska publika razume muziku] Bor Grad Info. ''Urednik; 14.02.2019.''<br>''“Ja sam okoreli Jugosloven i okoreli titovac tako da mislim da ne postoji čovek u zemlji pa čak i u regionu, odnosno našoj predivnoj bivšoj Jugoslaviji, koji je više zaljubljen u Jugoslaviju i u Tita.”''</ref><ref name=loncarevic2>[https://www.sd.rs/vip/vip/na-kafi-sa-nedom-i-vladom-dzenan-loncarevic-intervju-2018-04-23 Bez dlake na jeziku: Dženan iskreno o kolegama, rijalitijima i potresnom slučaju Nataše Bekvalac] Srbija Danas. ''Neda Perišić/Vladimir Janković; 26.04.2018.''<br>''“Pored toga, pošto sam ja i dalje Jugosloven, želeo bih da obiđem našu nekadašnju zemlju u onim okvirima koji su postojali kada sam ja bio Titov pionir.”''</ref> * [[Magnifico]], pjevač<ref name=magnifico1>[https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230212044848/https://www.mladina.si/98242/mi-jugoslovani-smo-najbolj-neverjetna-in-po-svoje-napredna-nacija-ceprav-so-nam-izbrisali-drzavo/ |date=2023-02-12 }} [https://web.archive.org/web/20080419082022/http://www.mladina.si/tednik/200752/clanek/kul--intervju-max_modic/] Magnifico il Grande. Po domače, car [[Mladina]]. ''Max Modic; broj 52, 04.01.2008./28.12.2007.''<br>''“Mi Jugoslovani smo najbolj neverjetna in po svoje napredna nacija. Čeprav so nam izbrisali državo, še naprej živimo, delamo in ustvarjamo. V bistvu obstajamo na neki višji duhovni stopnji. Z našim življenjem in delom dokazujemo, da ne potrebujemo ne države ne davkov ne politikov ne liderjev.”''</ref><ref name=magnifico2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko Lična karta - Robert Pešut-Manjifiko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141021003912/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/598/robert-pesut-manjifiko |date=2014-10-21 }}. Puls. ''Tatjana Čanak''<br>''“Ali ja sam i sada Jugosloven, bez obzira na sve. Upisan sam kao Jugosloven, služio sam JNA, dao zakletvu i – šta sad?”''</ref> * [[Milivoje Marković]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181>[https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega Humor jači od svega] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20241225153228/https://www.nin.rs/arhiva/vesti/12268/humor-jaci-od-svega |date=2024-12-25 }} [[NIN]]. ''Radmila Stanković; 20.09.2023.''<br>''“Mojmir je bio i ostao veliki Jugosloven, kao i ja.”''</ref><ref name=mmarkovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 304.<br>''“Marković Milivoje, muzičar, kompozitor; dirigent Džez orkestra RTB; publicista. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Milan Mladenović]], pjevač i muzičar<ref name=mladenovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 311.<br>''“Mladenović S. Milan, muzičar, vođa rok grupe Ekatarina Velika (r. 21. IX 1958, Zagreb). Jugosloven, […].”''</ref> * [[Redžo Mulić]], kompozitor<ref name=mulic1>[https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem Tradiciju preispitivao sa strašću i velikim nadahnućem] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120025954/https://www.pobjeda.me/clanak/tradiciju-preispitivao-sa-strascu-i-velikim-nadahnucem |date=2024-01-20 }} [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Dragana Erjavšek; 04.01.2024.''<br>''“O ovom važnom kompozitoru koji se, iako albanskog porijekla, uvijek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven, za Pobjedu su govorile njegova kćerka Vesna Mulić i muzikološkinja Sonja Marinković.”''</ref><ref name=mulic2>[https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ Predavanje o Redži Muliću: Ko je Gusinjski Paganini?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240120035446/https://www.gorazdevac.com/2023/05/10/predavanje-o-redzi-mulicu-ko-je-gusinjski-paganini/ |date=2024-01-20 }} Web portal gorazdevac.com ''Radio Mitrovica sever; 10.05.2023.''<br>''“Iako albanskog porekla, Mulić se uvek i svuda izjašnjavao kao Crnogorac i Jugosloven.”''</ref> * [[Robert Nemeček]], muzičar, TV urednik<ref name=nemecek1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 372-373.<br>''“Nemeček Robert, zamenik glavnog i odgovornog urednika RTV "Pink". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Istra Pečvari]], pijanistkinja<ref name=pecvari1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pečvari Istra, samostalni umetnički saradnik na Fakultetu muzičke umetnosti, Bg. […] P: P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Vlastimir Peričić]], kompozitor<ref name=pericic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 412.<br>''“Peričić Vlastimir, muzički pisac i kompozitor; redovni profesor Fakulteta muzičke umetnosti, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=pericic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 532.<br>''“Peričić Vlastimir, kompozitor, asistent Muzičke akademije u Beogradu, r. 1927 u Vršcu, Jugosloven.”''</ref> * [[Šako Polumenta]], pevač<ref name=špolumenta1>[https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html "Od Srbije sam dobio sve u životu, slavim sve": Šako odgovorio albanskoj pevačici na skandaloznu izjavu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240804002118/https://mondo.rs/Zabava/Zvezde-i-tracevi/a1959748/odgovor-saka-polumente-na-skandalozne-izjave-bebe-rekse.html |date=2024-08-04 }} Mondo. ''01.08.2024.''<br>''“Ja sam veliki Jugosloven pre svega.”''</ref> * [[Esma Redžepova]], pevačica<ref name=eredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 573.<br>''“Teodosievski-Redžepova Esma, estradni umetnik, vokalni solista, član Predsedništva za kulturu Međunar. unije Roma. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Usnija Redžepova]], pjevačica<ref name=uredzepova1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 479.<br>''“Redžepova Usnija, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Romkinja, Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Senidah]], pevačica<ref name=senidah1>[https://nova.rs/zabava/showbiz/senidah-otkrila-zasto-je-neki-ljudi-ne-prihvataju/ „U Sloveniji nikada neću biti prihvaćena zbog prezimena“: Senidah progovorila o svojim korenima] Nova.rs ''Bojana Krkeljić; 07.07.2025.''<br>''“Volim sav narod, dobre ljude. Imam veze i s Makedonijom i s Hrvatskom. Ja sam tu gde sam i stvarno mogu da kažem da sam rođena u Jugoslaviji i zauvek ću ostati Jugoslovenka.”''</ref> * [[Mojmir Sepe]], kompozitor<ref name=mmarkovic-sepe-181/> * [[Šemsa Suljaković]], pevačica<ref name=suljakovic1>[https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka Ekskluzivno! Intervju za sva vremena - Šemsa Suljaković: Zauvek ću biti Jugoslovenka!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221102114327/https://www.kurir.rs/stars/2704633/ekskluzivno-intervju-za-sva-vremena-semsa-suljakovic-zauvek-cu-biti-jugoslovenka |date=2022-11-02 }} [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Ljilja Jorgovanović; 27.02.2017.''<br>''“Muslimanka sam oduvijek, takva sam rođena, to sam i sada. Ali sam i Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Švager]], saksofonista<ref name=svager1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 567.<br>''“Švager Ivan, kompozitor i aranžer; vođa sekcije saksofonista i solista u Džez orkestru RTB i "Dzezteta Ivana Švagera". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dado Topić]], pjevač i muzičar<ref name=topic1>[https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest "A sad adio" i muzika iz "Otpisanih": U Beču održan koncert muzike iz srpske kinematografije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221202095615/https://www.euronews.rs/kultura/aktuelno-iz-kulture/63374/a-sad-adio-i-muzika-iz-otpisanih-u-becu-odrzan-koncert-muzike-iz-srpske-kinematografije/vest |date=2022-12-02 }} Euronews. ''Tanjug; 25.09.2022.''<br>''“Rođen sam u Jugoslaviji, uvek bio Jugosloven, iz radničke porodice.”''</ref><ref name=topic2>[https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven Dado Topić: Nisam Jugonostalgičar, već Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116033920/https://espona.me/index.php/ex-yu/10641-dado-topic-nisam-jugonostalgicar-vec-jugosloven |date=2022-11-16 }} espona.me ''03.09.2021.''</ref><ref name=topic3>[https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html Balkanskom ulicom: Dado Topić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221116034617/https://www.rts.rs/page/tv/sr/story/22/rts-svet/2690555/balkanskom-ulicom-dado-topic.html |date=2022-11-16 }} [[Radio-televizija Srbije]]. ''Vesna Dedić; 09.04.2017.''<br>''“Dado Topić, Beograđanin, Jugosloven, legenda rok end rola i nadasve porodičan čovek svojom pričom će sigurno ove nedelje u mnoge domove uneti osećaj da je dobro samo ako ima ljubavi i poštovanja.”''</ref> * [[Bisera Veletanlić]], pjevačica<ref name=bveletanlic1>[https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ Kako mi je fudbal pomogao da preživim devedesete: Razgovor sa Biserom Veletanlić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230504234543/https://www.nedeljnik.rs/kako-mi-je-fudbal-pomogao-da-prezivim-devedesete-razgovor-sa-biserom-veletanlic/ |date=2023-05-04 }} Nedeljnik. ''Branko Rosić; 15.09.2019.''<br>''“Ja sam i danas Jugoslovenka. Pa rodila sam se u Jugoslaviji. Rođena sam u Zagrebu i živim skoro pedeset godina u Beogradu.”''</ref><ref name=bveletanlic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Bisera, estradni umetnik, vokalni solista. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=bveletanlic3>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Bisera, estradni umetnik, vokalni solista (r. 15. IX 1942, Zagreb). Jugoslovenka.”''</ref> * [[Senka Veletanlić]], pevačica<ref name=sveletanlic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Veletanlić Senija-Senka, estradni umetnik, vokalni solista džez i zabavne muzike. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=sveletanlic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Veletanlić M. Senija - Senka, estradni umetnik, vokalni solista (r. 27. V 1936, Zagreb). Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Bojana Vunturišević]], pevačica i tekstopisac<ref name=vunturisevic1>[https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo Bojana Vunturišević: Verujem da i dalje možemo da se volimo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20240524021136/https://www.portalnovosti.com/bojana-vunturisevic-verujem-da-i-dalje-mozemo-da-se-volimo |date=2024-05-24 }} Portal Novosti. ''Katarina Bošnjak; 13.05.2024.''<br>''“I otud moja ljubav za Dalmacijom – zato što je moje političko, nacionalno, ne znam ni ja kakvo sve opredeljenje, to da sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Toma Zdravković]], pjevač<ref name=zdravkovic1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 540.<br>''“Zdravković D. Tomislav - Toma, vokalni solista i kompozitor narodne muzike (r. 20. XI 1938, Aleksinac). Srbin, Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Ernest Ačkun.jpg|Ernest Ačkun Datoteka:Хуса Алијевић 2014.png|Husein Alijević Datoteka:Šaban Bajramović.IMG 3786.jpg|Šaban Bajramović Datoteka:Bebi Dol u Nisu na Letnjoj pozornici 1991 02.jpg|Bebi Dol Datoteka:Bruno_Bjelinski.jpg|Bruno Bjelinski Datoteka:Kornelije Kovač.jpg|Kornelije Kovač Datoteka:Lepa brena.jpg|Lepa Brena Datoteka:Vatroslav Lisinski.jpg|Vatroslav Lisinski Datoteka:Dženan Lončarević (cropped).jpg|Dženan Lončarević Datoteka:Robert Pesut crop.jpg|Magnifico Datoteka:Milan Mladenović.jpg|Milan Mladenović Datoteka:Vlastimir Pericic.jpg|Vlastimir Peričić Datoteka:SakoPolumenta.JPG|Šako Polumenta Datoteka:Есма Реџепова.jpg|Esma Redžepova Datoteka:Usnija Redzepova-mc.rs.jpg|Usnija Redžepova Datoteka:Dado Topić 2007.jpg|Dado Topić Datoteka:Belgrade_Pride_2021_-_Bojana_Vunturišević.jpg|Bojana Vunturišević Datoteka:Toma Zdravković.jpg|Toma Zdravković </gallery> </center> == Nauka == * [[Zlatko Ahmetović]], univerzitetski profesor<ref name=ahmetovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 12.<br>''“Ahmetović Zlatko, profesor Fakulteta za fizičku kulturu, N. Sad; pomoćnik pokrajinskog sekretara za kulturu i obrazovanje. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vjekoslav Babukić]], jezikoslovac<ref name=babukic1>Babukić, Vjekoslav/Karadžić, Vuk Stefanović/Vraz, Stanko: Prijateljski dopisi o pravopisu ćirilskimi i latinskimi pismeni medju Vukom Stefanov. Karadžićem i Věkoslavom Babukićem, u: Kolo (1847), str. 71.<br>''“Kako sada mi (Jugoslavjani) stojimo, razděljeni na iztočni i zapadni věrozakon i obrede […].”''</ref> * [[Jovo Bakić]], sociolog<ref name=bakic1>[https://www.youtube.com/watch?v=ioJg1tUgXDo Jovo Bakić iskreni Jugosloven] YouTube. ''2021.''<br>''“Ovo govorim kao levičar, ali i kao iskreni Jugosloven.”''</ref> * [[Dževad Belkić]], fizičar<ref name=belkic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 39.<br>''“Belkić Dževad, fizičar, naučni savetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dunja Blažević]], istoričarka umetnosti<ref name=blazevic1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/intervju-dunja-blazevic/30164157.html Blažević: Izložba Marine Abramović košta koliko i budžet muzeja] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.09.2019.''<br>''“Međutim, ja sam i dalje Jugoslovenka, to može da se nazove jugonostalgičar ili kako god hoćete. Ali ja sam Jugoslovenka i dalje.”''</ref> * [[Slavko Borojević]], agronom, genetičar<ref name=borojevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 56.<br>''“Borojević Slavko, akademik; profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (penz.) […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> * [[Boris Buden]], filozof<ref name=buden1>[https://www.vijesti.me/zabava/56453/maternji-jezik-je-ideolosko-politicka-konstrukcija Maternji jezik je ideološko-politička konstrukcija] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Matija Otašević; 12.11.2017.''<br>''“Postoji Jugoslavija uspostavljena 1943. kao emancipacijski projekt, i samo u tom smislu - a ne u smislu nekakvog nacionalnog i kulturnog identiteta, zajedničke historije - ne, već u smislu identifikacije sa jugoslavenskim projektom i mogućnostima njegovog nastavljanja…” - U onom smislu, dakle, u kojem danas u Hrvatskoj djeluje i o kojem piše Viktor Ivančić? - “Apsolutno, moj prijatelj Viktor Ivančić. U tom smislu sam Jugoslaven i krležijanac.”''</ref> * [[Ivan Čolović]], etnolog<ref name=colovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Čolović Ivan, književnik, izdavač i književni prevodilac, etnolog, viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU. […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=colovic2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 76.<br>''“Čolović M. Ivan, književnik, izdavač; viši naučni saradnik u Etnografskom institutu SANU (r. 24. III 1938, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksa Đilas]], sociolog<ref name=adjilas1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/507246/I-u-maloj-zemlji-moguce-je-boriti-se-za-velike-ciljeve I u maloj zemlji moguće je boriti se za velike ciljeve] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Aleksandar Apostolovski; 15.05.2022.''<br>''“Ja sam se uvek izjašnjavao kao Jugosloven i to je za mene bilo samo prirodni produžetak toga što sam Srbin i Crnogorac.”''</ref><ref name=adjilas2>[http://www.nspm.rs/prenosimo/mozemo-bez-velikih-sila.html?alphabet=l Možemo bez velikih sila] Nova srpska politička misao. ''Dubravka Vujanović; 16.02.2010.''<br>''“Da, smatram se i dalje Jugoslovenom, ali se time ne odričem srpstva.”''</ref><ref name=adjilas3>[https://www.vreme.com/vreme/nade-i-planovi-zaboravljenih-emigranata/ Nade i planovi zaboravljenih emigranata] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Ljiljana Smajlović; broj 980, 15.10.2009.''<br>''Izjašnjavali ste se kao Jugosloven? - “To sam i danas. Što ne znači da nisam i Crnogorac i Srbin. A takođe i Srbijanac – pa u Beogradu u istom stanu živim od 1954!”</ref><ref name=adjilas4>Djilas, Aleksa: [http://books.google.de/books?id=ZMyZdvTympMC&printsec=frontcover&dq=editions:I4_wUiRXowIC&hl=de&sa=X&ei=24TKULbtHaeE4gSPiIC4BA&ved=0CDQQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Funeral Oration for Yugoslavia], u: [[Dejan Đokić|Djokić, Dejan]] (izd.): Yugoslavism. Histories of a Failed Idea, 1918 - 1992, London 2003, str. 323.<br>''“Indeed, in the next official population count, I intend to declare myself a Yugoslav. This is what I was in census of 1971, 1981 and 1991; this is what I am in 2001.”''</ref><ref name=djilas5>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 83.<br>''“Đilas Aleksa, istoričar i publicista. […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=adjilas6>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Posmrtni_govor_Jugoslaviji.html Posmrtni govor Jugoslaviji - jedan zamišljeni dijalog sa zapadnim prijateljima]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref><ref name=adjilas7>[http://www.djilas.rs/PITANJE/Braneci_Zapad.html Braneći Zapad]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Djilas.rs ''Aleksa Đilas''</ref> * [[Dejan Đokić]], historičar<ref name=djokic1>[http://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp A farewell to Yugoslavia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707210022/https://www.opendemocracy.net/people-debate_36/article_325.jsp |date=2017-07-07 }} (na engleskom) openDemocracy. ''Dejan Đokić; 10.04.2002.''<br>''“I usually declared myself a Yugoslav, which had several advantages over being merely a Serb, which I also am, by virtue of being born in Serbia, to Serbian parents. True, by Yugoslav I don't just mean a citizen of a country called Yugoslavia, in Central and Eastern Europe national identities have primarily ethnic and not civic meaning. This effectively means that even though there is no country called Yugoslavia anymore, I can continue to declare myself a Yugoslav. But, I have an(other) ethnic identity, that of a Serb, and anyhow, being Yugoslav always meant something more to me than just a national identification. […] Although, as I already said, I always identified with Yugoslavia, I think I only became a real Yugoslav once the real Yugoslav state disintegrated, when I left Serbia for Britain.”''</ref> * [[Vladimir Dvorniković]], filozof i etnopsiholog<ref name=dvornikovic1>[https://www.dw.com/sr/jugoslovenski-dert/a-44853062 Jugoslovenski dert] [[Deutsche Welle]]. ''Dragoslav Dedović; 28.07.2018.''<br>''“On nije bio samo Jugosloven po nacionalnom opredeljenju. On je o Jugoslovenima izrekao istine koje spadaju u najtačnije i najbolnije spoznaje do kojih je jedan etnopsiholog mogao doći.”''</ref> * [[Egon Fekete]], lingvista<ref name=fekete1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 134.<br>''“Fekete Egon, filolog, serbokroatista, leksikograf; naučni savetnik u Institutu za sh. jezik, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Milutin Garašanin (arheolog)|Milutin Garašanin]], arheolog<ref name=garasanin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 140.<br>''“Garašanin Milutin, arheolog, akademik; preds. Odbora za arheologiju SANU. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Andrej Grubačić]], sociolog<ref name=grubacic1>Grubačić, Andrej: [http://books.google.de/books?id=zFDOQsocASMC&printsec=frontcover&dq=Don%27t+Mourn,+Balkanize!:+Essays+After+Yugoslavia&hl=de&sa=X&ei=Q4bHUYvYK8besgaa5IDoDg&ved=0CDIQ6AEwAA#v=onepage&q=Don%27t%20Mourn%2C%20Balkanize!%3A%20Essays%20After%20Yugoslavia&f=false Don't mourn, balkanize! Essays after Yugoslavia] Oakland 2010, str. 11. {{ISBN|1-60486-470-2}}.<br>''“I grew up in Belgrade—or, more precisely, between Belgrade and Sarajevo—but I always considered myself Yugoslav. I do not see any reason to stop doing so now.”''</ref> * [[Fedor Herbut]], fizičar<ref name=herbut1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 163.<br>''“Herbut Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg.; dopisni član SANU. […] P: Rusin, Jugosloven.”''</ref><ref name=herbut2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 152.<br>''“Herbut E. Fedor, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; dopisni član SANU (r. 3. V 1932, Novi Vrbas). Rusin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Ivić]], psiholog, univerzitetski profesor<ref name=ivic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 176.<br>''“Ivić Ivan, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Razvojna psihologija). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anton Janežič]], filolog<ref name=janezic1>Prijatelj, Ivan: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-CELRWWCE/29cc0c10-4627-410e-8ce0-7e49e74864a3/PDF Borba za individualnost slovenskega književnega jezika 1848–1857] Ljubljana 1937, str. 109.<br>''“Ti nam pripravljaš pot, da se naj popred Jugoslovani sjedinimo, zraven pa tudi drugim narečjem približamo, da ne zagazimo na stranputice, po kterih žalibog tako radi tumaramo i vagutamo...”''</ref> * [[Božidar Jezernik]], etnolog<ref name=jezernik1>[https://pescanik.net/jugoslavija-zemlja-snova-2/ Jugoslavija, zemlja snova] Peščanik. ''03.12.2018.''<br>''“On je glavni lik Bože Jezernika, jer Boža je integralni Jugosloven i on žali – i to je jedna od teza ove knjige – što, po njegovom mišljenju, u Jugoslaviji, kako on kaže, nije bilo više jugoslovenskog nacionalizma.”''</ref> * [[Đokica Jovanović]], sociolog<ref name=jovanovic1>[https://nova.rs/emisije/zasto-u-srbiji-ima-sve-vise-jugoslovena/ Zašto u Srbiji ima sve više Jugoslovena?] Nova.rs ''TV Nova; 02.05.2023.''<br>''“Sociolog Đokica Jovanović iz Niša na nedavnom popisu izjasnio se kao Jugosloven i to ne prvi put.”''</ref> * [[Damir Kakaš]], univerzitetski profesor, političar<ref name=kakas1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 214.<br>''“Kakaš Damir, potpredsednik Skupštine AP Vojvodine (od '94); potpredsednik Izvršnog odbora Reformske demokratske stranke Vojvodine; redovni profesor Fakulteta tehničkih nauka, N. Sad. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksej Kišjuhas]], sociolog<ref name=kisjuhas1>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Na njihov poziv prvi se odazvao sociolog, profesor na Sveučilištu u Novom Sadu i kolumnist lista Danas, Aleksej Kišjuhas, koji je na dan početka popisa podržao pokret poveznicom na svoju kolumnu pod naslovom 'Jugoslavija živi'.”''</ref> * [[Ivan Klajn]], jezikoslovac<ref name=klajn1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 228.<br>''“Klajn Ivan, lingvista; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Maja Korać]], sociolog<ref name=korac1> Savić, Svenka/Korać, Maja: Naučnice iz Srbije u svetu: kroz dijalog i refleksiju, u: Prelić, Mladena/Stevanović, Lada/Lukić Krstanović, Miroslava (ur.): [https://etno-institut.co.rs/storage/710/63abe78a83ade_Etnografski-zbornik-2022-PRINT2.pdf Rod, znanje i moć. Istorija, nasleđe i značaj naučnica u Srbiji] Beograd 2022, str. 202.<br>''“Ja sam bila i ostala Jugoslovenka. Da pojasnim, multikulturna Južna Slovenka. To je moje duboko, i pre svega, lično opredeljenje, ne političko. Zasnovano na iskustvu i načinu života moje (primarne) porodice, kao i na istoriji mojih porodičnih predaka.”''</ref> * [[Ana Kotevska]], muzikolog i muzički kritičar<ref name=kotevska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 246.<br>''“Kotevska Ana, muzikolog i muzički kritičar; glavni i odgovorni urednik muzičkog mesečnika "Bis"; […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Boško Kovačević]], sociolog<ref name=kovacevic1>[https://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/sjecanje-na-boska-kovacevica-918183 Sjećanje na Boška Kovačevića] [[Oslobođenje (list)|Oslobođenje]]. ''27.12.2023.''<br>''“Za sebe je volio da govori da je Sokolčanin, Subotičanin, Ličanin, Vojvođanin, Srbin, Jugosloven, Evropljanin, Građanin sveta”''</ref> * [[Fran Kovačič]], teolog, historičar<ref name=kovačič1>Kovačič, Fran: [https://books.google.de/books?id=Uuj64Xn6lc0C&newbks=1&newbks_redir=0&printsec=frontcover&hl=de#v=onepage&q&f=false Ob osemstoletnici križarskih vojsk. (1096 – 1896)], u: Katoliški obzornik, letnik I. (1897), str. 162.<br>''“Tem znamenitejše je to vprašanje za nas sedaj ob osemstoletnici križarskih vojsk, ker smo zlasti mi Jugoslovani v neposredni zvezi s križarskimi vojskami in se vprašanje cerkvenega zedinjenja posebno nas tiče.”''</ref> * [[Marija Kraljević-Balalić]], genetičar<ref name=kraljevicbalalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 252.<br>''“Kraljević-Balalić Marija, dekan i redovni profesor Poljoprivrednog fakulteta, N. Sad (za pr. Genetika, Populaciona genetika i Uvod u metodiku maučnog [sic!] rada). […] P: Jugosl., […].”''</ref> * [[Ivan Kukuljević Sakcinski]], istoričar, književnik, političar<ref name=sakcinski1>I. K. S.: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5Qafecy6iKlcE4GRP36GCRjeS9AYE3ZKN4DtQb8v1YneKWwXP8ld5anxHTN8z7etr5CGTzYs6U5R0JEqz2r57g_dJAvk2YISjAh1_L-8uUNoKGjJ_3-K-qR5N5bwoZVY4HJKGA11VkUXgB6k-VFf_OZXWxAYg6f1kqWue6C8jtlemwhdXfI3_kI6Av7h8auSwL-rXpy_qyGym-ClQYCNiYHRT-RjqAtDzccX_9madJD6_gOeRNLXqDtoCqjO0ZnmjzqOAm-UFFo7e4PDGeFic2zoZak0UvgSC-cFMnrRlriWDKYrRrAM Politička pověstnica], u: Arkiv za pověstnicu jugoslavensku, knjiga II. (1852), str. 1.<br>''“Mi Jugoslaveni neimamo sve dosada našega diplomatara, pa ipak nećemo nikada bez njega moći razsvětliti i kritički napisati razgranjenu historiu našega naroda.”''</ref> * [[Đuro Kurepa]], fizičar<ref name=djkurepa1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 231-232.<br>''“Kurepa R. Đuro, redovni član SANU i ANU-BiH, dopisni član JAZU; profesor univerziteta - u penziji (r. 16. VIII 1907, Majske Poljane, Glina). Srbin-Jugosloven, […]. ”''</ref> * [[Milan Kurepa]], fizičar<ref name=mkurepa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 263.<br>''“Kurepa Milan, redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF, Bg. (za pr. Fizika molekula i Fizika opšti kurs); naučni savetnik u Institutu za fiziku, Bg.; preds. Nacionalnog komiteta za fiziku Jugoslavije (od '87). […] P: Jugosloven srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref><ref name=mkurepa2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 232.<br>''“Kurepa V. Milan, fizičar; redovni profesor Fizičkog fakulteta PMF u Beogradu; predsednik Nacionalnog komiteta za fiziku SFRJ (r. 11. V 1933, Bačka Palanka). Jugosloven, srpsko-jevrejskog porekla.”''</ref> * [[Šime Ljubić]], istoričar, arheolog<ref name=ljubic1>Okuka, Miloš: Eine Sprache - viele Erben. Sprachpolitik als Nationalisierungsinstrument in Ex-Jugoslawien. Klagenfurt 1998, S. 23. (na njemačkom)<br>“»Hej, Ihr Jugoslawenbrüder, seien wir ruhmreich!« So ruft der Kroate Šime Ljubić 1864 in seinem Spiegel der jugoslawischen Literaturgeschichte (Ogledalo književne poviesti Jugoslavjanske na podučavanje mladeži) in der […].</ref> * [[Vlado Mađarić]], istoričar umetnosti<ref name=madjaric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 403.<br>''“Mađarić Vlado, direktor Saveznog instituta za zaštitu spomenika kulture u Beogradu, r. 1915 u Ludbregu, Jugosloven.”''</ref> * [[Matija Majar]], etnograf, jezikoslovac<ref name=majar1>Majar, Matija: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-05AJDQXQ/0768df73-0700-4779-81e0-226111bc3825/PDF Naše slovstvo], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 44 (03.06.1857), str. 174.<br>''“Mi Jugoslaveni, imenito Slovenci, smo v takih okolnostih, da moramo to pitanje tako le staviti: Čto moramo činiti, storiti, da se književno slože narečja serbsko, bulgarsko, horvatsko i slovensko?”''</ref> * [[Fedor Mesinger]], meteorolog, univerzitetski profesor<ref name=mesinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 317.<br>''“Mesinger Fedor, meteorolog; redovni profesor PMF, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nada Milašin]], naučnik<ref name=milasin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 328.<br>''“Milašin Nada, viši naučni saradnik u Institutu za arhitekturu i urbanizam Srbije, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vojin Milić]], sociolog<ref name=milic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 334.<br>''“Milić Vojin, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Aleksandar Nikolić (istoričar)|Aleksandar Nikolić]], istoričar, novinar<ref name=anikolic1>[https://boom93.rs/article/54985/jugosloveni-kulturno-povezivanje-trajnije-od-drzavnih-granica Jugosloveni: Kulturno povezivanje trajnije od državnih granica] Radio Boom93. ''Neda Stojićević/Jelena Milenković''.<br>''“Onda je bilo potpuno prirodno da 2022. kažem na popisu ću se izjasniti kao Jugosloven.”''</ref> * [[Viktor Novak]], istoričar<ref name=novak1>[https://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1526/srbija-na-vezi/2091781/-magnum-crimen---bez-cenzure-.html Magnum Crimen - bez cenzure] [[Radio-televizija Srbije]]. ''03.11.2015''<br>''“Prvo izdanje ove kultne knjige, Viktor Novak, Hrvat, ali i integralni Jugosloven, uspeo je da objavi u burnim posleratnim godinama, 1948.”''</ref> * [[Pavel Opavski]], univerzitetski profesor<ref name=opavski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390.<br>''“Opavski Pavel [sic!], redovni profesor Fakulteta fizičke kulture, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven, […].”''</ref><ref name=opavski2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 334.<br>''“Opavski J. Pavle, redovni profesor Fakulteta za fizičku kulturu u Beogradu (r. 9. XI 1925, Stara Pazova). Jugosloven.”''</ref> * [[Milenko Panić]], univerzitetski profesor<ref name=panic1>[https://www.rts.rs/page/tv/ci/story/19/rts-svet/1290146/evropa-i-srbi-milenko-panic.html Европа и Срби: Миленко Панић] [[Радио-телевизија Србије]]. ''Војислав Лалетин; 26.03.2013.''<br>''“Премда је Југославија разбијена, он се и даље, с пуно разлога, осећа и понаша као Југословен.”''</ref><ref name=panic2>[https://www.youtube.com/watch?v=VZzu-CMhDjA Evropa i Srbi: Milenko Panić] [[YouTube]]. ''RTS Obrazovno-naučni program - Zvanični kanal; 22.08.2016.''<br>''“Pa, moram Vam reći da ovaj, ja sam uvijek bio, i odgojen, i… i ostao jugoslovenski orijentisan. […] Ali, ja sam se osjećao Jugosloven, i dalje se osjećam Jugosloven.”''</ref> * [[Zlatica Pavlovski]], naučni savjetnik iz područja živinarstva<ref name=pavlovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 409.<br>''“Pavlovski Zlatica, upravnik Zavoda za živinarstvo u Institutu za stočarstvo, Zemun. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan K. Pavlowitch]], historičar<ref name=pavlowitch1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-60401608 Srbija i Velika Britanija: Ko je bio istoričar Stevan K. Pavlović - kosmopolita i džentlmen srpskog porekla] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 25.02.2022.''<br>''“Istoričar Stevan K. Pavlović bio je kosmopolita i Evropljanin koji je govorio da je Jugosloven po rođenju, Srbin po porodičnom poreklu, Britanac po državljanstvu i Francuz po kulturnom afinitetu.”''</ref> * [[Vesna Pešić]], sociološkinja<ref name=vpesic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/dragoslav-petrovic-jugoslavija-ce-se-vracati-zazivece-u-novim-formama/ Dragoslav Petrović: Jugoslavija će se vraćati, zaživeće u novim formama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Beta; 15.11.2024.''<br>''“Ali, ja sam i danas ostala Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nebojša Popov]], sociolog<ref name=popov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 439.<br>''“Popov Nebojša, sociolog; viši naučni saradnik u Institutu za filozofiju i društveni teoriju, Bg. (od '81); odgovorni urednik lista "Republika" (od '91); član Saveta Beogradskog univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Popović]], ekonomista, univerzitetski profesor<ref name=tpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 447-448.<br>''“Popović Tomislav, naučni savetnik, redovni profesor univerziteta. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dušan Puhalo]], anglista<ref name=puhalo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 455.<br>''“Puhalo Dušan, književni prevodilac; redovni profesor Filološkog fakulteta, Bg. (penz.) […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Franjo Rački]], historičar, političar, katolički svećenik<ref name=racki1>Novak, Viktor: Franjo Rački u govorima i raspravama. Zagreb 1925, str. 126.<br>''“Naš ugovor ima se navlaš na to obazrijeti, da smo Jugoslovjeni, da nam je bolja budućnost samo u Jugoslovjenstvu.”''</ref><ref name=racki2>Novak, Grga (i drugi) (ur.): Spomenica. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1866-1966. Zagreb 1966, str. 14.<br>''“Rački je bio ne samo velik učenjak nego i velik patriot u najširem smislu te riječi: Hrvat, Jugoslaven, Slaven.”''</ref> * [[Božo Radman]], agronom<ref name=radman1>[https://www.glassrpske.com/lat/plus/teme/in-memoriam-mr-bozo-radman-do-posljednjeg-daha-posvecen-nauci-i-pravdi/348739 In memoriam - mr Božo Radman: Do posljednjeg daha posvećen nauci i pravdi] Glas Srpske. ''Mladen Karić; 30.01.2021.''<br>''“Ja sam univerzalista i kosmopolita. Nacionalno se osjećam kao Jugosloven. Ako me neko detaljnije pita, ja sam Bosanac. Ako ide još detaljnije, ja sam Krajišnik. Najdetaljnije, ja sam Banjalučanin. Nakon toga, nemojte me dalje pitati!”''</ref> * [[Duško Radosavljević]], politolog i predsjednik Saveza antifašista Vojvodine<ref name=dradosavljevic>[https://sav-ns.wixsite.com/sav2017/struktura-sav-a Struktura i rukovodstvo SAV-a] SAV - Savez antifašista Vojvodine.<br>''“Sremac, Srbin, Vojvođanin, Jugosloven i Evropljanin.”''</ref> * [[Ljubiša Rajić]], lingvist<ref name=rajic1>[http://www.slobodnaevropa.org/content/sta_znaci_multikulturalnost/2276177.html Šta znači multikulturalnost] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Biljana Jovićević; 16.01.2011.''<br>''“Ja sam rođen u Jugoslaviji, tu sam odrastao, obrazovao se, oženio i dobio djecu. Nisam mogao biti ništa drugo nego Jugosloven, bez obzira što su moj otac i majka bili Srbi.”''</ref><ref name=rajic2>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 471.<br>''“Rajić Ljubiša, vanredni profesor za skandinavske jezike i književnosti na Filološkom fakultetu, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Slobodan Ribnikar]], fizikohemičar<ref name=sribnikar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 481.<br>''“Ribnikar Slobodan, akademik; redovni profesor Prirodno-matematičkog fakulteta, Bg. (za pr. Nuklearna hemija i Fadiohemija). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Rot]], profesor psihologije<ref name=rot1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 487-488.<br>''“Rot Nikola, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Obrad Savić]], filozof<ref name=osavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 495.<br>''“Savić Obrad, viši predavač na Katedri za društvene nauke Tehnološko-metalurškog fakulteta, Bg.; generalni sekretar Beogradskog kruga i gl. urednik časopisa "The Belgrade circle". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Svenka Savić]], psihološkinja, lingvistkinja<ref name=ssavic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 496.<br>''“Savić Svenka, redovni profesor Filozofskog fakulteta, N. Sad (za pr. Psiholingvistika, Analiza diskursa i Uvod u lingvistiku). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Ljubica Simaković]], univerzitetska profesorica<ref name=simakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 500.<br>''“Simaković Ljubica, redovni profesor Ekonomskog fakulteta, Kragujevac (za pr. Ekonomska filozofija i politika). […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Đorđe Stanković]], povjesničar<ref name=djstankovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 521.<br>''“Stanković Đorđe, redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (za pr. Istorija Jugoslavije); šef Katedre za istoriju Jugoslavije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dubravka Stojanović]], povjesničarka<ref name=dstojanovic1>[https://www.danas.rs/vesti/politika/demostat/dubravka-stojanovic-nismo-u-hladnom-ratu-vucic-nije-tito-a-ni-srbija-nije-jugoslavija/ Dubravka Stojanović: Nismo u Hladnom ratu, Vučić nije Tito, a ni Srbija nije Jugoslavija] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Demostat/Ivana Petronijević Terzić; 21.12.2022.''<br>''“Ni ja ne želim Jugoslaviju, ja jesam Jugoslovenka, ali ne želim Jugoslaviju zato što mislim da je njeni narodi nisu dorasli.”''</ref><ref name=dstojanovic2>[https://www.slobodnaevropa.org/a/most-nasledje-latinka-perovic-istorija-balkan-jugoslavija/32723484.html Latinka Perović - u Srbiji ignorisana i napadana, u regionu poštovana] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Omer Karabeg; 10.12.2023.''<br>''“Tek sam kasnije kroz duge razgovore s njom shvatila tu njenu poziciju bez obzira što se s njom na tom pitanju nisam slagala i ostala sam Jugoslovenka.”''</ref> * [[Svetomir Škarić]], profesor ustavnog prava<ref name=skaric1>[http://www.dnevnik.mk/?ItemID=969BE953C56D4D4294BC6BE9769FDB93 Пратениците-торбеши бараат третман на помала етничка заедница]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Dnevnik. ''Tatjana Popovska; 18.09.2011.''</ref><ref name=skaric2>[http://www.novamakedonija.com.mk/NewsDetal.asp?vest=121810833459&id=9&setIzdanie=22161 Ин мемориам]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} (na makedonskom) Nova Makedonija. ''Svetomir Škarić; 18.12.2010.''</ref> * [[Slobodan Šoja]], historičar<ref name=soja1>[https://unaworld.tv/video/reaktor-bih-jugonostalgija Jugonostalgija] Una televizija, emisija ''Reaktor BiH''. ''04.12.2023.''<br>''“Pa znate šta, ja mislim da je bolje reći da... da sam Jugosloven nego jugonostalgičar.”''</ref> * [[Jorjo Tadić]], istoričar<ref name=jtadic1>Тадић, Јорјо: [https://books.google.de/books?id=bzCZCgAAQBAJ&printsec=frontcover&hl=de&source=gbs_ge_summary_r&cad=0#v=onepage&q&f=false Сабласти круже Југославијом...], у: Историјски часопис, књ. 18 (1971), str. 48.<br>''“А још више зато што је мени лично сасвим свеједно да ли се нешто назива хрватским или српским, јер су за мене Срби и Хрвати један народ, без обзира што се о томе мислило или данас мисли, пише и прописује. Као Југословен, али не по линији државне већ по свом дубоком националном опредељењу, а и научном уверењу, јер сам то био и онда када смо о југословенској држави само сањали, сматрам да је ненаучно и смешно сврставати старе Дубровчане у Србе или Хрвате, а њихова културна дела, посебно књижевност, резервисати искључиво за једне или друге.“''</ref><ref name=tadic2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 715-716.<br>''“Tadić Jorjo, dr filozofije, red. prof. Filozofskog fakulteta u Beogradu za Opštu istoriju Novoga veka, dopisni član Srpske akademije nauka u Beogradu, dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, r. 1899 u Starom Gradu, Srez hvarski, Jugosloven.”''</ref> * [[Nevenka Tadić]], neuropsihijatar<ref name=ntadic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 568.<br>''“Tadić Nevenka, neuropsihijatar. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Nikola Tesla]], izumitelj<ref name=tesla1>[https://www.slobodnaevropa.org/a/nikola-tesla/30612584.html Svi hoće Nikolu Teslu] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Mila Đurđević/Una Čilić''.<br>''“Zbog toga, braćo i sestre, kao najstariji Srbin, Jugoslaven, Amerikanac naše krvi u Sjedinjenim Državama, upućujem vam ovo pismo moleći vas da se odazovete pozivu predsjednika Roosevelta.”''</ref> * [[Rajko Tomović]], naučnik, robotičar<ref name=tomovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 585.<br>''“Tomović Rajko, akademik; direktor (sa N. Uzungoluom) Centra za multidisciplinarno praćenje pravaca razvoja informatike, Atina (od '96). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubinka Trgovčević-Mitrović]], povjesničarka<ref name=trgovcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 590.<br>''“Trgovčević Ljubinka, viši nauč. saradnik u Istorijskom institutu SANU, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref><ref name=trgovcevic2>[https://www.danas.rs/kultura/vece-secanja-na-ljubinku-trgovcevic-1948-2022-istoricarka-putnica-zena-nadasve-prijateljica/ Veče sećanja na Ljubinku Trgovčević (1948-2022): Istoričarka, putnica, žena, nadasve prijateljica] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''J. J.; 06.03.2023.''<br>''“Rođena u njenom središtu, u Bosni, u Sarajevu, ostala je Jugoslovenka do kraja.”''</ref> * [[Milan Trtanj]], fizikohemičar<ref name=trtanj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 593-594.<br>''“Trtanj Milan, rukovodilac Laboratorije za hemijsku dinamiku i permanentno obrazovanje Instituta za nuklearne nauke "Vinca". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Vladeta Urošević]], fizičar<ref name=urosevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 598.<br>''“Urošević Vladeta, osnivač i direktor preduzeća "Metrologia". […] P: Srbin, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Vejvoda]], politikolog<ref name=vejvoda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 605.<br>''“Vejvoda Ivan, politikolog; profesor na Syssex [sic!] University, Engleska (od '93). […] P: Jugosloven.”''</ref><ref name=vejvoda2>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 510.<br>''“Vejvoda I. Ivan, politikolog; istraživač u Institutu za evropske studije u Beogradu (r. 27. XII 1949, Beograd). Jugosloven.”''</ref> * [[Vuk Vernić]], sociolog, revolucionar<ref name=vernic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 65.<br>''“Vernić Vuk, borac u prištapskim jedinicama VŠ, neutvrđenog mesta rođenja, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Jugosloven, u NOV došao krajem marta 1943. iz ustaškog logora Jasenovac razmenom za zarobljene Nemce.”''</ref> * [[Radina Vučetić]], historičarka<ref name=vucetic1>[https://www.pressreader.com/serbia/nin/20200806/281706912025220][http://www.nin.co.rs/pages/article.php?id=102354064] Неорадикалски рикверц води у провалију [[НИН]]. ''Радмила Станковић; 06.08.2020.''<br>''“Радина Вучетић је имала ту срећу: предмет њеног научног интересовања је превасходно Југославија, Краљевина и она социјалистичка, а за себе једнако каже да је Југословенка јер је рођена и васпитана у тој земљи, јер је формирана у југословенском духу и не може за првих двадесет година свог живота да каже „пуј, пике, више не важи“.”''</ref><ref name=vucetic2>[https://www.youtube.com/watch?v=Icqc0scR63Q Prostori slobode - Radina Vučetić] YouTube. ''Remarker Media; 01.07.2020.''<br>''Jesi ti Jugoslovenka? - “Jesam, da. To moram da pomenem.”''</ref> * [[Sreten Vujović]], sociolog<ref name=svujovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 628.<br>''“Vujović Sreten, sociolog; redovni profesor Filozofskog fakulteta, Bg. (od '92); član Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vjekoslav Babukić.jpg|Vjekoslav Babukić Datoteka:Jovo Bakic-mc.rs.jpg|Jovo Bakić Datoteka:Dejan Djokic LMU Book presentation.jpg|Dejan Đokić Datoteka:Andrej Grubačić at the SF anarchist bookfair 2010 (cropped).jpg|Andrej Grubačić Datoteka:JanezicAnton.jpg|Anton Janežič Datoteka:Ivan Klajn.jpg|Ivan Klajn Datoteka:Fran Kovačič.jpg|Fran Kovačič Datoteka:Ivan Kukuljevic Sakcinski 1889 Mukarovsky.png|Kukuljević Sakcinski Datoteka:Kurepa georg2 (cropped).jpg|Đuro Kurepa Datoteka:Sime Ljubic 1885 Mayerhofer.png|Šime Ljubić Datoteka:Matija Majar (2).jpg|Matija Majar Datoteka:Vojinmilic.jpg|Vojin Milić Datoteka:Nebojsa Popov-mc.rs.jpg|Nebojša Popov Datoteka:Božidar Jezernik 02.jpg|Božidar Jezernik Datoteka:Franjo_Rački_1897_Th._Mayerhofer.png|Franjo Rački Datoteka:Ljubiša Rajić.jpg|Ljubiša Rajić Datoteka:Dubravka Stojanović.jpg|Dubravka Stojanović Datoteka:Nevenka Tadić.jpg|Nevenka Tadić Datoteka:Tesla circa 1890.jpeg|Nikola Tesla Datoteka:Rajko Tomovic.jpg|Rajko Tomović Datoteka:Ivan Vejvoda - July 2015 (cropped).jpg|Ivan Vejvoda </gallery> </center> == Novinarstvo i publicistika == * [[Mihailo Bjelica]], novinar, univ. profesor<ref name=bjelica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 45.<br>''“Bjelica Mihailo, naučni savetnik u Institutu za političke studije, Bg.; redovni profesor Fakulteta političkih nauka, Bg. (za pr. Istorija novinarstva). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Angelina Čakširan]], novinarka<ref name=caksiran1>[https://www.mojnovisad.com/gradske-face/angelina-caksiran-novinar-i-urednik-pisanje-mora-imati-svrhu-i-poruku-jer-to-je-pravo-novinarstvo-id43596.html Angelina Čakširan, novinar i urednik: Pisanje mora imati svrhu i poruku jer to je pravo novinarstvo] mojnovisad.com ''Aleksandar Jovanović; 12.11.2021.''<br>''“Kao Jugoslovenka, što sam ostala do danas, prezirala sam svaki nacionalizam, srpski, hrvatski, bilo koji. To nas je i dovelo do raspada zemlje koja je definitivno bila najlepša na svetu. U svakom pogledu.”''</ref> * [[Đorđe Dragojlović]], novinar<ref name=dragojlovic1>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/sto-ce-kerum-na-ovo-reci-vojvodjanski-novinar-osniva-nacionalno-vijece-jugoslavena/462207.aspx Što će Kerum na ovo reći: Vojvođanski novinar osniva Nacionalno vijeće Jugoslavena] Index. ''27.11.2009.''</ref> * [[Milovan Đilas]], publicista, politički disident, političar, revolucionar<ref name=mdjilas1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/balkan-53066157 Milovan Đilas: „Crnogorac, Srbin i Jugosloven koji po značaju daleko prevazilazi jugoslovenske okvire“] BBC na srpskom. ''Dejan Đokić; 17.07.2020.''<br>''“Đilas je bio Crnogorac, Srbin i Jugosloven. Ali je po svom značaju daleko prevazilazio jugoslovenske okvire, pa iako zvuči kao kliše, može se reći da je bio građanin sveta, pre svega onog sveta koji se borio za slobodu, pravdu i društvenu jednakost.”''</ref> * [[Jug Grizelj]], novinar<ref name=grizelj1>Đoković, Momir (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji 1991. Leksikon. Beograd 1991, str. 144.<br>''“Grizelj, I. Jug, novinar (r. 2. VIII 1926, Vrlika). Jugosloven.”''</ref><ref name=grizelj2>[https://www.vreme.com/vreme/jug-grizelj-1926-1991/ Venci i reči za velikana novinarstva] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Živorad Kovaćević; br. 12, 14.01.1991.''<br>''“Jug Girzelj je bio Jugosloven u najboljem smislu te reči Zato je toliko voleo Beograd — onaj široki, neuskogrudi, neprovincijalni, tolerantni, kosmopolitski Beograd. Bio je ponosan što je Beograđanin. Njegov zvezdani čas je bio kad su kolege odlučile da on, po krvi Hrvat i Italijan, po ljudskom opredeljenju Jugosloven, bude predsednik Udruženja novinara Srbije.”''</ref> * [[Dinko Gruhonjić]], novinar i univerzitetski profesor<ref name=gruhonjic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/a-vi-sto-biste-da-nas-koljete-vi-ste-dinko-sakic-autorski-tekst-dinka-gruhonjica-o-tome-sta-je-zaista-rekao-u-dubrovniku/ A vi, što biste da nas koljete, vi ste Dinko Šakić: Dinko Gruhonjić za Danas o tome šta je zaista rekao u Dubrovniku] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 25.03.2024.''<br>''“Ja sam dete bratstva i jedinstva, moja jedina domovina bila je i ostala Jugoslavija, a ja sam Jugosloven, Bosanac i Vojvođanin. Nikada nisam prestao da verujem u bratstvo i jedinstvo naših naroda i narodnosti.”''</ref><ref name=gruhonjic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/hulje-vrebaju-iz-mraka-i-krecu-se-u-coporima/ Hulje vrebaju iz mraka i kreću se u čoporima] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dinko Gruhonjić; 05.12.2020.''<br>''“Ja sam Jugosloven, dakle apatrid. Ali, odavno sam shvatio da je Jugoslavija bila prirodna tvorevina, a da su ove banane u kojima živimo totalno neprirodne.”''</ref><ref name=gruhonjic3>[https://autonomija.info/dinko-gruhonjic-danas-je-sveti-avnoj-ideja-jugoslavije-je-ideja-slobode/ Dinko Gruhonjić: Danas je sveti AVNOJ – ideja Jugoslavije je ideja slobode] Autonomija. ''Dinko Gruhonjić; 29.11.2021.''<br>''“Kao Jugosloven, kažem da Jugoslavija nije bila savršena. Ali se mogla “popraviti”. A ovo, ovo što su nam servirale ubice Jugoslavije kao “novu normalnost”, e to je potpuno nepopravljivo!”''</ref> * [[Zdravko Huber]], novinar, urednik<ref name=huber1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 165.<br>''“Huber Zdravko, novinar, urednik u "Našoj Borbi". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Dejan Ilić]], izdavač i urednik<ref name=ilic1>[https://pescanik.net/razgovor-u-jajcu/ Razgovor u Jajcu] Peščanik. ''Dejan Ilić; 26.07.2017.''<br>''“Da li to što sam Jugosloven isključuje mogućnost da budem Srbin?”''</ref> * [[Viktor Ivančić]], novinar<ref name=ivancic1>[https://www.021.rs/story/Info/Srbija/260982/Dezulovic-To-sto-radi-Vesic-moze-i-Baka-Prase.html Dežulović: To što radi Vesić može i Baka Prase] Portal 021. ''Danas; 15.12.2020.''<br>''“Inače, taj princip, da dobri Hrvati iz srpske perspektive smeju da seru samo po Hrvatskoj i njenim gradovima, i obratno, da je dobrim Srbima iz hrvatske perspektive dopušteno da seru isključivo po Srbiji i njenim gradovima, za mene je nakaradan. Ja se kao Jugosloven zalažem za to da svi seremo po svima, slobodno, velikodušno, bez kočnica i ustezanja.”''</ref> * [[Željko Ivanović]], novinar<ref name=zivanovic1>[https://www.nedeljnik.rs/priblizite-mi-to-kako-se-covek-oseca-ko-crnogorac-zeljko-ivanovic-u-novom-nedeljniku/ „Približite mi to, kako se čovek oseća ko Crnogorac?“ Željko Ivanović u novom Nedeljniku] Nedeljnik. ''Veljko Miladinović; 13.01.2024.''<br>''“Ja sam bio Jugosloven. I danas sam u kulturološkom smislu Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Kirigin]], novinar, publicist, revolucionar<ref name=kirigin1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 317.<br>''“Kirigin Josip, novinar, šef dopisništva zagrebačkog Vjesnika u Beogradu, rez. kapetan, r. 1918 u Australiji, Jugosloven.”''</ref> * [[Ferdo Kočevar]], publicist<ref name=kocevar1>Žavčanin, K. [Ferdo Kočevar (pseudonim)]: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QafI8q6cWMCSYx5DASe5f4K9LHOzIvL2AH58YK0c7JYOkjJ7oZB_OTlRLbYsgT45Daa8UMBStsfx3pi2R9XZ7VFaUKFuoXfoeB2HQLn2j4NThGNY-GJv5JNACbJCNEhYJrBiCsAH9AQDPYDdn1be2GLBSUNd5tP1cFAY5VS6-FfgGs4mJiar0TuMEbqaYjlaWHj3R3SIm_8EUuu3jtoEpL2YMm_-8bETpnDxn990Z8ZR92XZcOJrRiwvfQ9Mob_AcKF4R4vM6KinlM9V2sgsh4VeP5LR10FjGptp9KroUmjhDomEeJw Jugoslavenska akademija], u: Novice gospodarske, obertniške in narodne, tečaj XIX. list 19 (08.05.1861), str. 150.<br>''“Mi Jugoslovani smo v tem obziru v dosta hujem položaji. […] Naravno je tedaj, da so zadobile te sosedne slovstva pretežni upljiv v nas Jugoslovane in sicer na veliko škodo in nevarnost za našo narodnost.”''</ref> * [[Mahmud Konjhodžić]], novinar, publicist<ref name=konjhodzic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 331.<br>''“Konjhodžić Mahmud, novinar, r. 1905 u Ljubuškom, srez Mostar, Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Kos]], publicist<ref name=kos1>A[nton]. K[os]. Cestnikov: [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-I14QC4EA/fa8e646f-84d3-473a-9ea7-ebcbed6d420a/PDF Poljodelstvo in kemija], u: Novice gospodarske, obertnijske in národske, tečaj XV. list 53 (04.07.1857), str. 210.<br>''“Tudi mi Jugoslovani se moremo sponašati z možem, ki po vsej pravici zaslužuje, da ga v vesrto Mezzofantov vredimo.”''</ref> * [[Boro Krivokapić]], novinar<ref name=krivokapic1>[https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven Boro Krivokapić, poslednji Jugosloven] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230208063744/https://www.xxzmagazin.com/boro-krivokapic-poslednji-jugosloven |date=2023-02-08 }} XXZ magazin. ''Milivoj Bešlin; 28.11.2018.''<br>''“Ja sam bio i ostao prije svega Jugosloven”, neretko je ponavljao.''</ref> * [[Sergije Lukač]], novinar, univ. profesor<ref name=lukac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 281.<br>''“Lukač Sergije, novinar; redovni profesor FPN, Bg. (penz.). […] P: Jugosloven-Srbin, […].”''</ref> * [[Svetlana Lukić]], novinarka<ref name=lukic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 283.<br>''“Lukić Svetlana, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika za program Radija "B-92" (od '96). [...] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Petar Luković]], novinar<ref name=lukovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 284.<br>''“Luković Petar, novinar; zamenik glavnog i odgovornog urednika lista "Vreme". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Tomislav Marković (novinar)|Tomislav Marković]], novinar i književnik<ref name=tmarkovic1>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2022/10/21/budimo-jugosloveni-iako-smo-srbi Budimo Jugosloveni iako smo Srbi] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Tomislav Marković; 21.10.2022.''<br>''“Izjašnjavajući se kao Jugosloveni po nacionalnosti podrivamo totalitarnu ideju nacionalnog identiteta, a o njenoj totalitarnosti dovoljno govori masovna histerija protiv jugoslovenstva kojoj svedočimo. […] Budimo Jugosloveni, iako smo Srbi.”''</ref> * [[Rusko Matulić]], publicista<ref name=matulic1>[https://www.vreme.com/vreme/poslednji-odlazak-jugoslovenskog-emigranta/ Poslednji odlazak jugoslovenskog emigranta] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Petar Lađević; broj 1283, 06.08.2015.''<br>''“Tridesetog jula ove godine u Nju Džersiju je umro veliki Jugosloven, istinski borac za ljudska prava, najbliži saradnik pokojnog Mihajla Mihajlova, saradnik i prijatelj Saveza Oslobođenje i jedan od najrespektabilnijih izučavalaca i sakupljača različitih izvora za stvaranje celovite slike o demokratskoj Jugoslaviji; politički emigrant koji je čitav život posvetio intelektualnoj i ljudskoj borbi za demokratsku Jugoslaviju.”''</ref> * [[Mihajlo Mihajlov]], publicista, politički disident<ref name=mihajlov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 321.<br>''“Mihajlov Mihai [sic!], publicista; viši naučni saradnik u Elliott Schoo [sic!] of International Affairs, Vašington (od '94); član Centralnog komiteta Socijaldemokrata Amerike. […] Rus po rođenju, Jugosl. po opredeljenju; […]”''</ref> * [[Živko Milić]], novinar, publicista<ref name=milic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 452.<br>''“Milić Živko, novinar, urednik «Borbe», član upravnog odbora Saveza novinara Jugoslavije, rez. kapetan, r. 1923 u Zagrebu, Jugosloven.”''</ref> * [[Avdo Mujčinović]], novinar i pozorišni kritičar<ref name=mujcinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 366.<br>''“Mujčinović Avdo, pozorišni kritičar u listu "Politika ekspres", Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Ivan Rizinger]], novinar<ref name=rizinger1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rizinger Ivan, muzički urednik Radio Kruševca (od '89), revije "Pobeda" (od '90) i diskografske kuće "Take It Or Leave It", Bg. (od '95). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Teofil Pančić]], novinar<ref name=pancic1>[https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ Teofil Pančić za Karakter: Moja lista pet najboljih novinara] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221203054707/https://karakter.rs/intervju/post/teofil-pancic-za-karakter-srbi-i-hrvati-su-u-kulturnom-smislu-jedan-narod/ |date=2022-12-03 }} Karakter. ''Karakter; 03.12.2021.''<br>''“Aludirate na moj tekst u kome sam objasnio da su entiteti složeniji i da ne mora da bude samo jedan, jer sam ja celog života i Srbin i Vojvođanin i Jugosloven i da ne vidim u čemu je tu problem. Na popisima sam se uvek izjašnjavao kao Srbin, ali sad dolazim u iskušenje da se pomalo iz inata izjasnim kao Vojvođanin. Ako nacionalistima to već toliko smeta, onda malo da ih iritiram.”''</ref><ref name=pancic2>[https://slobodnarec.rs/2021/08/31/teofil-pancic-srpstvo-vojvodjanstvo-i-ostale-koske/ Srpstvo, vojvođanstvo... i ostale koske] Slobodna reč. ''Teofil Pančić; 31.08.2021.''<br>''“A identiteti mogu da budu složeni, višestruki i isprepleteni, sve u jednom čoveku, i to ne nužno zato što ovaj ima „mešano poreklo“ po oveštalim etnocentričnim standardima. Evo, znam po sebi: u svakoj bih prilici mogao reći za sebe, i na svakom bih se popisu stanovnišva – ako se takvo izjašnjavanje već traži – mogao izjasniti i kao Srbin i kao Vojvođanin i kao Jugosloven, i ne bih nikada slagao baš ništa.”''</ref> * [[Vlado Ribnikar]], novinar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Dževad Sabljaković]], novinar i književnik<ref name=sabljakovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 490.<br>''“Sabljaković Dževad, književnik, književni kritičar i novinar. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Dragoslav Simić]], novinar<ref name=dsimic1>[https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ Bez Jugoslovena na popisu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221014223724/https://portalforum.rs/blog/2022/10/12/bez-jugoslovena-na-popisu/ |date=2022-10-14 }} Forum - Portal građanske Srbije. ''D. B.; 12.10.2022.''<br>''“Redakciji Portala Forum javio se kolega Dragoslav Simić (Radio Beograd) i rekao da mu je pre dva dana došla popisivačica kojoj je na pitanje o nacionlanosti odgovorio da je Jugosloven.”''</ref> * [[Tamara Skrozza]], novinarka<ref name=skrozza1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/nazalost-jedinica-sam-tamara-skrozza-o-odrastanju-u-somboru-i-tome-kako-je-posao-birao-nju-a-ne-ona-njega/ „Nažalost, jedinica sam“: Tamara Skrozza o odrastanju u Somboru i tome kako je posao birao nju, a ne ona njega] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 16.04.2023.''<br>''“Dete sam iz mešovitog braka, nisam krštena, vaspitavana sam i uvek sam se izjašnjavala kao Jugoslovenka.”''</ref> * [[Jelena Sofronijevic]], novinarka<ref name=sofronijevic1>[https://vittles.substack.com/p/yugonostalgic-cuisine Yugonostalgic Cuisine] (na engleskom) Vittles. ''Natasha Tripney; 23.08.2021.''<br>''“Sofronijevic regards herself as Yugoslav, though she was born in the UK in 1998.”''</ref> * [[Grujica Spasović]], novinar, urednik<ref name=spasovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 514.<br>''“Spasović Grujica, novinar; dopisnik Švedskog radija (od '89). […] P: Jugosloven, […].''</ref> * [[Gordana Suša]], novinarka<ref name=susa1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 549.<br>''“Suša Gordana, novinar i komentator; novinar u listu "Naša Borba"; urednik Video nedeljnika "VIN"; član Izvršnog odbora Nezavisnog udruženja novinara Srbije i Malog veća Beogradskog kruga. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Hari Štajner]], novinar<ref name=stajner1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 562-563.<br>''“Štajner Hari, novinar; spoljnopolitički komentator lista "Vreme"; direktor "Medija centra", Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Zaharije Trnavčević]], novinar<ref name=trnavcevic1>[http://www.danas.rs/dodaci/nedelja/mogu_li_jugosloveni_postati_etnicka_zajednica.26.html?news_id=272880 Mogu li Jugosloveni postati etnička zajednica?] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Katarina Živanović; 13.12.2013.''<br>''“Trnavčević se, inače, izjašnjava kao Jugosloven. Jedan je od 23.303 koliko ih po poslednjem popisu ima u Srbiji.”''</ref> * [[Boris Varga]], novinar, politolog<ref name=varga1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/boris-varga-privilegija-je-danas-biti-u-manjini/ Boris Varga: Privilegija je danas biti u manjini] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Rade Radovanović; 29.09.2019.''<br>''“U Ukrajini sam među majdanistima kao neko ko se deklariše među ostalom i kao Jugosloven, Rusin i ukrajinski levičar, što je prema uspostavljenim tamošnjim stereotipima skoro sve do ekscesa potpuno isključivo.”''</ref> * [[Gordana Vujović]], novinarka, književnica<ref name=gvujovic1>[https://primorski.me/info/kultura/gordana-vujovic-jugoslovenka-zivi-u-meni-srcem-sam-pisala-tako-je-bilo-napisano-u-libru/ Gordana Vujović: Jugoslovenka živi u meni, srcem sam pisala “Tako je bilo napisano u libru”] Primorski Portal. ''Biljana Dabić; 10.09.2024.''<br>''“U duši sam bila i ostala Jugoslovenka i umrjeću kao Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Stevan Kragujevic, Milovan Djilas,1950.JPG|Milovan Đilas Datoteka:Dinko Gruhonjić.jpg|Dinko Gruhonjić Datoteka:ViktorIvancic.jpg|Viktor Ivančić Datoteka:Ferdo Kočevar.jpg|Ferdo Kočevar Datoteka:Anton Kos Cestnikov.jpg|Anton Kos Datoteka:Petar lukovic gm.jpg|Petar Luković Datoteka:Mihajlo Mihajlov wiki photo.jpg|Mihajlo Mihajlov Datoteka:Teofil Pancic-mc.rs.jpg|Teofil Pančić Datoteka:Gordana Susa-mc.rs.jpg|Gordana Suša Datoteka:Zaharije Trnavčević.jpg|Zaharije Trnavčević </gallery> </center> == Obaveštajstvo == * [[Vojin Đurašinović]], obavještajac, revolucionar<ref name=djurasinovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 166.<br>''“Đurašinović Vojin-Kostja, inspektor u Državnom sekretarijatu za unutrašnje poslove NR Srbije, r. 1919 u Bastaji, srez Daruvar, Jugosloven.”''</ref> == Odvjetništvo == * [[Srđa Popović (advokat)|Srđa Popović]], advokat, borac za ljudska prava<ref name=spopovic1>Stehlík, Petr: Jugoslavenstvo Srđe Popovića kao temelj suvremenog promišljanja jedne naizgled umirovljene ideje, u: Štěpánek, Václav (ur.): Савремена српска и чешка славистичка истраживања. Реферати са Kолоквијума Београд–Брно одржаног 21. октобра 2021. на Филoлошком факултету Универзитета у Београду./Současná srbská a česká slavistická bádání. Příspěvky z Kolokvia Brno–Bělehrad, které se konalo 21. října 2021 na Filologické fakultě Univerzity v Bělehradě. Edice Brno–Bělehrad, sv. 2. Brno 2021, str. 73.<br>''“Oduvek sam bio Jugosloven. Prvo što sam u životu naučio bilo je kako se zovem, u kojoj ulici stanujem i to da sam Jugosloven. Druga stvar je bio režim prema kome sam bio vrlo kritičan. Najveći problem Jugoslavije bio je u tome što ona nije mogla da postane demokratska država. Desimir Tošić je to jednom lepo rekao: ‚Ideja Jugoslavije je bila velika, ali smo mi, nažalost, bili mali’.”''</ref><ref name=spopovic2>[https://www.vreme.com/vreme/advokat-od-lika-i-dela/ Advokat od lika i dela] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Aleksandar Ćirić; 02.12.2010.''<br>''“Neočekivano za mnoge, Srđa Popović otkriva da je oduvek bio Jugosloven, mada je imao problem "s tom vrstom identifikacije".”''</ref><ref name=spopovic3>[http://pescanik.net/2013/10/srda-popovic-intervju/ Srđa Popović – intervju] [[Peščanik]]. ''Esquire; 19.10.2013.''<br>''“Srđa Popović nikada nije odustao od svog opredeljenja da se izajšnjava kao Jugosloven, ali ni tome ne prilazi olako, jednostrano.”''</ref><ref name=spopovic4>[https://www.monitor.co.me/sra-popovi-i-tadeu-mazovjecki-odlazak-boraca-za-ljudska-prava/ Srđa Popović i Tadeuš Mazovjecki, odlazak boraca za ljudska prava] Monitor. ''Tamara Kaliterna; 01.11.2013.''<br>''“Srđa Popović se do kraja izjašnjavao kao Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Srđa Popović advokat.jpeg|Srđa M. Popović </gallery> </center> == Politika == === 21. vijek === * [[Miroslav Kopečni]], političar, bivši diplomat<ref name=kopecni1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 239.<br>''“Kopečni Miroslav, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Đorđe Subotić]], politički aktivista<ref name=subotic1>[https://www.danas.rs/dijalog/licni-stavovi/ni-od-mramora-ni-od-gvozdja-vec-covek-od-principa/ Ni od mramora, ni od gvožđa, već čovek od principa] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Duško Radosavljević; 10.12.2019.''<br>''“Po svome ličnom opredeljenju, i to je stalno naglašavao, Đorđe je bio Rumljanin, Sremac, Vojvođanin i Jugosloven. To je ono što ga je određivalo, činilo njegovu ličnost, opredeljivalo stavove i ponašanje.”''</ref> === 20. vek === * [[Milka Agbaba]], političarka, revolucionar<ref name=agbaba1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 63.<br>''“Agbaba T. Milka (Izborni srez begejski, APV – NRS), politički radnik, rođena u siromašnoj seljačkoj porodici 24-XI-1921 godine u Banatskom Karađorđevu, APV – NRS. Jugoslovenka.”''</ref><ref name=agbaba2>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 11.<br>''“Agbaba Milka, nar. poslanik Savezne narodne skupštine za Srez begejski, član CK SK Srbije, pretsednik Saveza društava prijatelja dece i omladine za APV, r. 1921 u Banatskom Karađorđevu, Jugoslovenka.”''</ref> * [[Džemal Bijedić]], političar, revolucionar<ref name=bijedic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 57.<br>''“Bijedić Džemal, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član Izvršnog veća NR BiH, pretsednik Sreskog NO u Mostaru, član CK SK BiH, član Saveznog odbora Saveza boraca NOR, član Pretsedništva [sic!] Glavnog odbora SSRN BiH, rez. potpukovnik, r. 1917 u Mostaru, Jugosloven.”''</ref> * [[Josip Broz Tito]], državnik, revolucionar, vojskovođa<ref name=Tito1>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 179-180.<br>''“Tito je bio Jugoslaven na jedan novi način, i kao državnik, i kao politički čovjek, i naprosto kao čovjek. […] Za vrijeme rata ustaše su nastojali prikriti Titovo hrvatsko porijeklo. On sam ga nije krio: kad je došao u oslobođeni Beograd svi su znali koje je nacionalnosti. Nije to previše isticao niti je smatrao da je to najvažnije. U nekim je prilikama ipak govorio o tome: i o svojoj nacionalnosti i o jugoslavenstvu. Postoje tri njegove veće izjave kojima se može poslužiti na različite načine. Prva je negdje s kraja pedesetih ili početka šezdesetih godina (objavio ju je zagrebački tjednik »Danas« na Titov devedeseti rođendan, 25. V 1982, bez preciznije datacije): »Tko hoće da bude Jugoslaven, neka bude Jugoslaven, kome to smeta. Ne smije se, naravno, to forsirati, na isti način kao što se tome ne treba ni suprotstavljati. I važno je da se zna da to ne može biti nacionalno opredjeljenje. I ja kažem da sam Jugoslaven. I to ću uvijek kazati, što ne znači da sam zaboravio da sam rođen u Zagorju, da sam po nacionalnosti Hrvat. Bitno je što radim i čemu težim«... 1. marta 1971. dao je još jednu izjavu o tome, koja, ako se ne varam, tada nije odmah puštena u javnost: »Ja sam protiv svakog pritiska u pogledu nacionalnog opredjeljenja, tj. da se ljudi moraju izjašnjavati da pripadaju ovoj ili onoj naciji. Ima čitav niz ljudi kojima to smeta. Dobro je da se ljudi, opredjeljuju, jer se od toga ne može pobjeći. Ja sam rođen u Hrvatskoj, kao i moji preci, u Zagorju. To svi znaju. Ali, ja sam Jugosloven, po svojoj funkciji, po svemu. I ne samo to. Ja sam internacionalista.« (navedeno prema »Politici«, Beograd 4. V 1982). Treća izjava, kojom se najviše operira, izgovorena je vrlo spontano, možda čak s ljutnjom, u jeku najveće poslijeratne međunacionalne krize u nas: u ljeto 1971, na manevrima »Sloboda 71«. Ona se u ponečem razlikuje od prve te se obično i citira s različitom namjerom: »Bilo je slučajeva da se počelo zaboravljati da smo mi Jugoslavija. Govorilo se o republici, a o Jugoslaviji se ćutalo. Bilo je skoro sramota da se prizna da si Jugosloven. Ja za sebe kažem: ja sam Jugosloven i ništa drugo ne mogu biti. Ja sam Jugosloven i po svojim obavezama, po svom položaju a i po svom duhu. Ali, ja nisam zatajio ni da sam rođen u Hrvatskoj. Zašto da sada ističem da sam Hrvat. Ja sam odrastao u Jugoslaviji u sredini radničke klase. A takvih ima stotine hiljada.« Razlika između prve i treće izjave posve je razumljiva: kad je zajedništvo dovedeno u pitanje, pogotovo kad je u krizi, Titu je jugoslavenstvo važnije nego nacionalnost. Da to nije bilo tako, zar bi bila moguća 1941, NOB, AVNOJ i sve drugo.”''</ref><ref name=Tito2>Ičević, Dušan: Savremeni smisao jugoslovenstva, u: Socijalizam, god. 30 br. 10 (1987), str. 57.<br>''Prigovara što se tada, 1969. godine, sve manje čuje riječ Jugoslavija, a piše i govori pretežno o federaciji: »Mi moramo jače isticati Jugoslaviju. Mi smo Slovenci, Hrvati, Srbi, Makedonci, Crnogorci i drugi, ali smo svi ujedno i Jugosloveni, svi smo građani socijalističke Jugoslavije... […].''«</ref> * [[Vice Buljan]], političar, revolucionar<ref name=buljan1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 92.<br>''“Buljan Vice, nar. posl. Saveznog veća Savezne narodne skupštine za srez Sinj, r. 1905 u Sinju, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181>Matvejević, Predrag: Jugoslavenstvo danas. Pitanja kulture. Zagreb 1982, str. 180-181.<br>''“Uostalom, on nije bio jedini koji se u presudnim trenucima naše historije iskazao kao Jugoslaven. To je slučaj velikog broja njegovih najbližih drugova i suboraca koji su se u raznim prilikama u ratu i poratnim godinama, izjasnili na isti način: Kosta Nađ, Koča Popović, Svetozar Vukmanović-Tempo, Petar Drapšin, Peko Dapčević, Ivan Gošnjak, Vice Buljan, Vicko Krstulović, Avdo Humo, Osman Karabegović, Vlado Popović, Rato Dugonjić, Ivo i Jurica Ribar, dr Ivan Ribar, Grga Jankes, Zaim Šarac, Vlado Ribnikar, Šefket Maglajlić, Uglješa Danilović, Veljko Vlahović i mnogi drugi.”''</ref> * [[Uglješa Danilović]], političar, revolucionar<ref name=danilovic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 95.<br>''“Danilović J. ing. Uglješa (poslanik Veća naroda iz NR BiH), inženjer agronomije, rođen 7-II-1913 god. u selu Gnionici, srez Modriča, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Peko Dapčević]], političar, diplomata, general-pukovnik, revolucionar<ref name=dapcevic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 96.<br>''“Dapčević J. Peko (Izborni srez žički, NRS), general-pukovnik, rođen 25-VI-1913 god. u Ljubotinju, kraj Cetinja, NR CG. Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Drapšin]], revolucionar, general-lajtnant<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Ratomir Dugonjić]], političar, revolucionar<ref name=dugonjic1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 102.<br>''“Dugonjić I. Ratomir (poslanik Veća naroda iz NR BiH), pravnik, rođen 10-I-1916 god. u Trebinju, NR BiH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Avdo Humo]], političar, revolucionar, general-major u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Vicko Krstulović]], političar, revolucionar, general<ref name=krstulovic1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 48.<br>''“Krstulović Marka Vicko, komandant rasformirane 9. dalmatinske divizije, na raspoloženju u VŠ, rođen 1905, Split, radnik, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1922, član CK KPJ od 1940, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a, krajem rata ministar u vladi NR Hrvatske. ”''</ref><ref name=krstulovic2>Mihaljević, Josip: Dometi i granice kritičke misli u KPJ (SKJ) - Slučaj Vicko Krstulović, u: Republika, br. 480–483 (2010), str. 15-26. ''<br>''“Stoga, iako je etnički bio Hrvat, u nacionalnom smislu smatrao se Jugoslavenom.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Grga Jankes]], političar, revolucionar<ref name=jankes1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 270.<br>''“Jankes Grga, nar. poslanik Saveznog veća Savezne nar. skupštine, pretsednik Odbora za pritužbe i žalbe, član Centralnog odbora Saveza ratnih vojnih invalida, r. 1906 u Ivanskoj, srez Bjelovar, Jugoslovan [sic!].”''</ref><ref name=jankes2>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 122.<br>''“Jankes Đ. Grga (Izborni srez Bjelovar NRH), politički radnik, rođen 12-III-1906 u Ivanskoj, Srez bjelovarski, NRH. Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Šefket Maglajlić]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Romano Moric]], političar, revolucionar<ref name=moric1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 613.<br>''“Romano Moric, ekonomista, nar. posl. Republičkog veća Narodnog sobranja NR Makedonije, član Izvršnog veća NR Makedonije, član CK SK Makedonije, član pretsedništva Glavnog odbora SSRN Makedonije, rez. poručnik, r. 1921 u Bijeljini, NR BiH, Jugosloven.”''</ref> * [[Radovan Papić]], političar, revolucionar<ref name=rpapic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 518.<br>''“Papić Radovan, nar. poslanik Savezne narodne skupštine, posl. Veća Naroda za NR BiH, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu Saveznog izvršnog veća, član Izvršnog komiteta CK Saveza komunista BiH, član Centralne revizione komisije Saveza komunista Jugoslavije, član Pretsedništva Glavnog odbora SSRN BiH, rez. pukovnik, r. 1910 u Vlahinji, srez Bileća, Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola I Petrović Njegoš]], knez i kralj Crne Gore<ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 56 od ponedeljka 8. oktobra 1918. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 20. октобра 1918.|Wikisource]] i [[:c:File:Nikolapr.jpg|Wikimedia Commons]]): „Pozdrav svoj dragoj braći Jugoslovenima od strane dugonapaćenog, a danas najsrećnijeg i najradosnijeg Jugoslovenina — Kralja Crne Gore.”</ref><ref>''[[Glas Crnogorca]]'', br. 62 od ponedeljka 2. januara 1919. ([[:sr:s:Краљевска прокламација од 15. јануара 1919.|Wikisource]]): „Međutim, nijedan pojedinac u Srpstvu i Jugoslovenstvu nije više radio na njemu od mene, nastavljajući u tome djelo mojih besmrtnih predaka. [...] Ni ja ni moja kuća nijesmo se popeli i držali na prijesto Crne Gore silom; nećemo na njega ni ostati, ako to zahtijevaju interesi Crne Gore i jugoslovenskog naroda.”</ref> * [[Moša Pijade]], političar, revolucionar<ref name=pijade1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 57.<br>''“Pijade Samuila Moša Čiča Janko, načelnik odseka VŠ za vojne vlasti u pozadini i član CK KPJ, rođen 1890, Beograd, akademski slikar i novinar, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od 1920, bio član ilegalnog Izvršnog odbora KPJ od 1922, izdržao četrnaest godina robije, većnik Prvog i Drugog zasedanja AVNOJ-a.”''</ref> * [[Gavrilo Princip]], revolucionar<ref name=princip1>Grujičić, Nebojša: Da je skrlet kao što je kuvet bio bi ibret, u: Bazdulj, Muharem/Grujičić, Nebojša (ur.): Stogodišnji rat. Sarajevski atentat i tumačenja. Beograd 2015, str. 74.<br>''Govoreći u ovom kontekstu o Mladoj Bosni, sociolog Todor Kuljić je napisao neveliki tekst koji zaslužuje da se ovde ponovi: “[…] Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije […].”''</ref><ref name=princip2>[https://www.politika.rs/sr/clanak/270960/Princip-bez-advokata Princip bez advokata] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Todor Kuljić; 23.09.2013.''<br>''“Doduše, neki Principa i brane. To danas čine pretežno srpski istoričari. Zašto? Utisak je da to ne čine zbog solidarnosti sa težnjama sunarodnika (uostalom Gavrilo se izjašnjavao kao Jugosloven i to jeste bio njegov istinski identitet), nego više stoga što se time opiru demonizovanju vlastite nacije.”''</ref><ref name=princip3>[http://www.slobodnaevropa.org/content/jugoslovenstvo-gavrila-principa/25296984.html Povodom predstave "Mali mi je ovaj grob": Jugoslovenstvo Gavrila Principa] [[Radio Slobodna Evropa]]. ''Branka Mihajlović; 14.03.2014.''<br>''Autorka teksta Biljana Srbljanović primećuje “da se istoričari utrkuju, otimajući se oko identiteta čoveka koji se vrlo jasno, na nekoliko zvaničnih mesta, potpisano i pisano, izjašnjavao o sopstvenom identitetu kao jugoslovenske nacionalnosti, vrlo nereligiozan čovek, koji nema nikakve veze sa velikosrpskom idejom.”''</ref> * [[Vaso Radić]], političar, revolucionar<ref name=vradic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 584.<br>''“Radić Vaso, narodni poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, član Revizione komisije CK SK BiH, član Glavnog odbora SSRN BiH i Vazduhoplovnog saveza BiH, rez. major, r. 1923 u Vlahinju, srez Visoko, Jugosloven.”''</ref> * [[Ivan Ribar]], državnik, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=ivanribar1>Novak, Viktor: Antologija jugoslovenske misli i narodnog jedinstva (1390-1930). Beograd 1930, str. LXII.<br>''“Jedan narod, iako sa raznim plemenskim imenima i u zajedničkoj državi, nije u Ustavotvornoj skupštini, (kojoj je bio pretsednik Hrvat i osvedočeni Jugosloven Ivan Ribar), na žalost pod navalom gentilnog instinkta, u Ustavu dobio ni […].”''</ref> * [[Ivo Lola Ribar]], revolucionar, političar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Jurica Ribar]], revolucionar, slikar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/><ref name=jribar1>Petričević, Jozo: Jurica Ribar. Slikar i revolucionar. Zagreb 1988, str. 115.<br>''Jurica je umro na rukama Steve Dobrkovića. Njegovom susretljivošću uspio sam utvrditi točan datum Juričine smrti. “[…] Ovako nesvjesan živio je još oko dva sata kada ga je izdala i posljednja snaga i kada je zauvijek prestalo kucati mladenačko srce - divnog druga i borca Četvrte proleterske brigade, rođenog sina iz bratske Hrvatske i velikog Jugoslavena Jurice Ribara.”''</ref><ref name=jribar2>Petričević, Jurica Ribar, str. 99.<br>''“Iako je kasnije, u više navrata imao poći na novu dužnost, ostao je sa Crnogorcima. Nikako ih nije htio ostaviti. Crnogorce je volio neograničeno. S njima se toliko saživio. Juricu je kao Hrvata, odnjihao slobodarski Beograd, a Četvrta ga je sudbinski, trajno, zanavijek povezala za Crnu Goru i on ništa manje nije bio Crnogorac - bio je u stvari Jugoslaven. […] ...” (Dr Ivan Ribar).''</ref> * [[Paško Romac]], političar, revolucionar<ref name=romac1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 612-613.<br>''“Romac Paško, nar. poslanik Saveznog veća Savezne narodne skupštine, pretsednik Glavnog zadružnog saveza FNRJ, član CK SKH i CK SKS, organizacioni sekretar Pokrajinskog komiteta SKS za Vojvodinu, član Glavnog odbora SSRNS, sekretar Pokrajinskog odbora SSRNS, član Glavnog odbora Saveza boraca Srbije, rez. pukovnik, r. 1915 u Vukšiću, srez Benkovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Frano Supilo]], političar<ref name=supilo1>Boban, Branka: [https://hrcak.srce.hr/file/333440 Stavovi hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države], u: Tragovi, god. 2 br. 2 (2019), str. 41.<br>''“Govorim kao slobodan, uvjeren, a i informiran narodni čovjek. Govorim kao Hrvat slobodnih misli, Jugoslaven, ali – last but not least – kao Dubrovčanin.”''</ref> * [[Zaim Šarac]], političar<ref name=sarac1>Greble, Emily: Muslims and the making of modern Europe. New York 2021, str. 239. (na engleskom)<br>''“Šarac was a lifelong, self-identified Yugoslav who abhorred the fascists and had been among those responsible for spearheading the Muslim cultural association, Preporod.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Pero Šoć]], političar, književnik<ref name=soc1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 701.<br>''“Šoć Pero, dr književnosti, ministar Crne Gore u penziji, r. 1884 u Ljubotinju, Srez cetinjski, Jugosloven.”''</ref> * [[Veljko Vlahović]], političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nemanja Vlatković]], političar, revolucionar<ref name=vlatkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 769.<br>''“Vlatković Nemanja, učitelj, nar. posl. Republičkog veća Narodne skupštine NR BiH, član glavnog odbora Saveza boraca BiH, r. 1914 u Lješljanima, Srez bosansko-novski, Jugosloven.”''</ref> * [[Svetozar Vukmanović]], političar, revolucionar, general-pukovnik u rezervi<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Gregor Žerjav]], političar<ref name=zerjav1>[https://kaldrma.rs/slovenac-koji-je-stitio-siromasne-beogradske-radnike/ Slovenac koji je štitio siromašne beogradske radnike] Kaldrma. ''Kaldrma; 01.05.2023.''<br>''“Slovenac po rođenju, Jugosloven po uverenju, čovek zanimljive biografije, političar, i nadasve neko ko je u opustošenom Beogradu posle Prvog svetskog rata imao itekako sluha za nevolje onih koji su u prestonom gradu nove države Srba, Hrvata i Slovenaca tražeći posao u nemaštini lutali ulicama.”''</ref> === 19. vijek === * [[Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak]], političar, publicist<ref name=ljubusak1>Kapetanović-Ljubušak, Mehmed-beg: [https://books.google.de/books?id=JmsWAAAAYAAJ&pg=PR7&dq=istocno+blago+ljubusak&hl=de&newbks=1&newbks_redir=0&sa=X&ved=2ahUKEwje8p-rgvSAAxVMZ_EDHek-A60Q6AF6BAgJEAI#v=onepage&q&f=false Istočno blago. Svezak I: Turske, arapske i perzijske poslovice i mudre rečenice.] Sarajevo 1896, str. 76.<br>''“Mi Jugoslaveni kao poznati gostoljubivi narod sa ovom se turskom poslovicom ni najmanje ne možemo složiti, već se držimo onoga, kao što veli naš narod: »Kako kojeg gosta, tako ga je i dosta«”''</ref> * [[Lovro Monti]], političar<ref name=monti1>Milutinović, Kosta: Vojvodina i Dalmacija 1760-1914. Novi Sad 1973, str. 288.<br>''“Možda baš zbog italijanskog porekla po ocu i srpsko-hrvatske simbioze po majci, Monti se osećao kao Jugosloven i najoštrije osuđivao ekstremiste na jednoj i na drugoj strani, a naročito klerikalce.”''</ref> * [[Valentin Zarnik]], političar, odvjetnik, književnik<ref name=zarnik1>Zarnik, Valentin: [https://books.googleusercontent.com/books/content?req=AKW5QaeTxxosvosIUzL7hulhDWeL5IR37J32bzf08UScB9V8hJnmxS0V-lghCjpeqM_jr0rUUwHeFfArHmuOKakypp23WEavFbqa8w3eaMBDEoe2A7rYM0tc33MehF_6Ge87367e3GAxU0i1LdYQf_Ts1WZ2QvY4cxsozAG_9uO33svgDB-Bqi9Dt1nqliAWt6NB8A6YhoB3wJYS7j83NMzOiLwBtues3VkPYc6PjsGDYc2rrIqCaMHhfYVzhJaoGKwZsAO2Adg735yW56Rhb_H1vsU4Ij0KyAjC-Lgj1qxwfOH-VA0-JeA Originali iz domačega življenja], u: Novice gospodarske, obrtniške in narodne, tečaj XX. list 20 (14.05.1862), str. 155.<br>''“Slovenci in sploh Jugoslovani še dosedaj nimamo svojega domačega narodnega vseučilišča, in toraj se naša po znanostih hrepeneča mladež že od nekdaj večidel na Dunaj (Beč) podaja, ter v Gradcu komaj tretjina ostaja.”''</ref><ref name=zarnik2>Zarnik, Valentin: [https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-E23ULBE5/f9350d9e-a1b9-472f-8e9a-73b048b28801/PDF Zbrani spisi Dr. V. Zarnika. I. zvezek: Pripovedni spisi.] Ljubljana 1888, str. 149-150.<br>''“Na tak način bi bili mi avstrijski Jugoslovani popolnoma od morja ločeni in kupčijski razvitek našega naroda uničen.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Milka Agbaba Crna grob (cropped).JPG|Milka Agbaba Datoteka:Visit of Džemal Bijedić, Yougoslav Prime Minister, to the CEC (cropped).jpg|Džemal Bijedić Datoteka:Stevan Kragujevic, Marsal Josip Broz Tito.jpg|Josip Broz Tito Datoteka:Peko Dapčević1.jpg|Peko Dapčević Datoteka:Petar Drapšin 1944.jpg|Petar Drapšin Datoteka:Ratomir Dugonjić.jpg|Rato Dugonjić Datoteka:Mehmed-beg Kapetanovic Ljubusak.jpg|Mehmed-beg Kapetanović Ljubušak Datoteka:Vicko Krstulovic (crop).jpg|Vicko Krstulović Datoteka:Lovro-Monti.jpg|Lovro Monti Datoteka:Nicholas I of Montenegro.jpg|Nikola I Petrović Njegoš Datoteka:Moša Pijade.jpg|Moša Pijade Datoteka:Gavrilo Princip young.jpg|Gavrilo Princip Datoteka:Ivan Ribar (1995x2048) (cropped).png|Ivan Ribar Datoteka:Ivo Lola Ribar.jpg|Ivo Lola Ribar Datoteka:Jurica Ribar.jpg|Jurica Ribar Datoteka:Paško Romac.jpg|Paško Romac Datoteka:Frano Supilo rat.jpg|Frano Supilo Datoteka:Pero Šoć 2021 stamp of Montenegro.jpg|Pero Šoć Datoteka:Veljko Vlahović crop.jpg|Veljko Vlahović Datoteka:Stevan Kragujevic, Svetozar Vukmanovic, Tempo.jpg|Svetozar Vukmanović Datoteka:Valentin Zarnik4.jpg|Valentin Zarnik Datoteka:Gregor Zerjav.jpg|Gregor Žerjav </gallery> </center> == Privreda == * [[Dejan Cvetković]], inženjer elektrotehnike, direktor tehnološkog razvoja Microsoft razvojnog centra u Srbiji<ref name=dcvetkovic1>[https://www.akta.ba/licnosti/privreda-i-politika/72855/dejan-cvetkovic-uz-cvrstu-odluku-i-fokus-ostvarit-cete-sve-sto-zelite Dejan Cvetković: Uz čvrstu odluku i fokus ostvarit ćete sve što želite] Akta.ba ''Ivana Mihajlović; 27.12.2016.''<br>''“Dejan Cvetković za sebe voli reći da je nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=ajosipovic2>[http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html Aleksandar Josipović: Odbio sam srpske umetnice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140527214340/http://www.nadlanu.com/pocetna/zabava/celebrity/Aleksandar--Josipovic-Odbio-sam-srpske-umetnice.a-236537.305.html |date=2014-05-27 }} Nadlanu. ''Marija Milenković; 26.05.2014.''<br>''“Aleksandar za sebe kaže da je Jugosloven. Iz mešovitog je braka i jako je ponosan na svoje poreklo.”''</ref> * [[Vane Ivanović]], poslovni čovjek, politički aktivista<ref name=vivanovic1>Djokić, Dejan: A concise history of Serbia. London 2023, str. 447. (na engleskom)<br>''“The Serb democratic emigres, whose unofficial mentor was Božidar Vlajić (1888–1974), one of the leading members of the pre-war Democratic Party, campaigned for a democratic alternative to the communist government in Yugoslavia, together with their Bosnian (Adil Zulfikarpašić), Croat (Ilija Jukić, Branko Pešelj), Slovene (Nace Čretnik, Ljubo Sirc) and 'declared' Yugoslav (Vane Ivanović) colleagues.”''</ref><ref name=vivanovic2>[http://pescanik.net/2009/04/mini-manjina-vane-ivanovic/ Mini manjina – Vane Ivanović] Peščanik. ''Dejan Đokić; 04.04.2009.''<br>''“Vane je svakako sebe video pre svega kao Jugoslovena, pošto, kako je govorio, Jugoslavija nije bila teniski klub pa da bi mogao da promeni članstvo.”''</ref><ref name=vivanovic3>[http://www.vane.hr/Obituaries.htm Vane Ivanovic (1913-1999)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151104060200/http://www.vane.hr/Obituaries.htm |date=2015-11-04 }} Vane.hr ''Nenad V. Petrovic''<br>''“U nedelju 4. aprila, na katolicki Uskrs, prestalo je da kuca srce jednog retko plemenitog coveka koji je sebe smatrao integralnim Jugoslovenom, Vaneta Ivanovica, brodovlasnika i pisca, politickog ideologa i pocasnog konzula Knezevine Monako u Londonu, velikog dobrotvora i poznatog sportiste, coveka izvanredne inteligencije i prefinjenog duha.”''</ref> * [[Aleksandar Josipović]], konsultant i direktor marketinga, bivši plesač<ref name=aleksandarjosipovic1>[http://wannabemagazine.com/wannabe-intervju-aleksandar-josipovic/ Wannabe intervju: Aleksandar Josipović] Wannabe Magazine. ''Marina Gusev; 15.08.2011.''<br>''“Ja se nikada nisam deklarisao kao Srbin, uvek za sebe kažem da sam Jugosloven, ili jugoslovenskog porekla.”''</ref><ref name=ajosipovic2/> * [[Milan Popović]], poduzetnik<ref name=milanpopovic1>[https://portalnovosti.com/milan-popovic-donirao-100-000-eura-za-kupnju-25-kontejnera Milan Popović donirao 100.000 eura za kupnju 25 kontejnera] Portal Novosti. ''G. Borković; 29.01.2021.''<br>''“Ja sam u duši još uvek Jugoslaven i to je za mene human i normalan gest. Ko će kome da pomogne ako neće komšija komšiji ili susjed susjedu. Govorim to posebno zato šta smo godinama zajedno sarađivali i živeli u istoj državi. Mi bi trebali svi jedni druge da pomažemo. Kažem to kao Jugoslaven, odnosno kao jugonostalgičar” – rekao je Popović za Novosti.''</ref> * [[Petar Tutavac]], privrednik<ref name=tutavac1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 595.<br>''“Tutavac Petar, privrednik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Boris Vukobrat]], poslovni čovjek i humanista<ref name=vukobrat1>[http://www.audioifotoarhiv.com/knjige%20koje%20govore/knjige/vukobrat.html Boris Vukobrat] Audio i foto arhiv Simić.<br>''“Boris Vukobrat je rođen 1940. godine u Zagrebu. Po nacionalnosti je Jugosloven.”''</ref><ref name=vukobrat2>[http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi Govor Borisa Vukobrata o svojoj knjizi] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230108085334/http://fondmir.com/sr/knjige/87-govor-borisa-vukobrata-o-svojoj-knjizi |date=2023-01-08 }} Fondacija za mir i rešavanje kriza. ''06.06.2012.''<br>''“Ja sam Jugosloven, rođen u Zagrebu u srpskoj porodici.”''</ref> * [[Zvonimir Šimunec]], poslovni čovjek<ref name=šimunec1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 558.<br>''“Šimunec Zvonimir, novinar; urednik Zabavnog programa i predstavnik TV Beograd u Atini (razmena programa); predsednik Udruženja propagandista Srbije. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Dejan Cvetkovic proposal.png|Dejan Cvetković Datoteka:Aleksandar Josipović at Amsterdam fashion Week, July 2014.jpg|Aleksandar Josipović </gallery> </center> == Religija == * [[Hamdija Jusufspahić]], vjerski poglavar<ref name=jusufspahic1>[https://www.vreme.com/vreme/musliman-jugosloven-i-levicar/ Musliman, Jugosloven i levičar] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]] ''Dragoslav Grujić i Dokumentacioni centar "Vreme"; broj 844, 08.03.2007.''<br>''“Ja sam i sada Jugosloven, neki kažu jugonostalgičar. Jesam, iskreno. […] Mnogi su insistirali da izjavim kako se osećam Srbinom. Ja nikada nisam rekao ni da sam Srbin ni da sam Hrvat. Ja sam Jugosloven, Bosanac, musliman.”''</ref><ref name=jusufspahic2>[http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml Braća po krvi i jeziku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221101182733/http://arhiva.glas-javnosti.rs/arhiva/2001/05/20/srpski/I01051902.shtml |date=2022-11-01 }} [[Glas javnosti]]. ''Slavica Jovović; 19.05.2001.''<br>''“Ja sam i dalje Jugosloven i ostajem u svim svojim političkim orijentacijama za Jugoslaviju. Mi smo svi bili Sloveni, oni koji su bili bliži istoku postali su pravoslavci, a oni koji su bili bliži rimskom carstvu prihvatili su katolicizam. Kada su došli Turci, prihvaćen je islam. Svi govorimo istim jezikom ali različitim narječjima. Mi smo svi braća po krvi i jeziku.”''</ref> * [[Nedeljko Kačavenda]], pastor<ref name=kacavenda1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačavenda Nedeljko, pastor Pastoralnog okruga, Niš (od '95); adventista sedmog dana. […] P: Srbin-Jugosloven.”''</ref> == Sport == * [[Amir Alagić]], fudbalski stručnjak<ref name=alagic1>[https://sportklub.rs/blog/blog-ostalo/od-verdera-do-sri-lanke-17-zemalja-5-kontinenata/ Od Verdera do Šri Lanke: 17 zemalja, 5 kontinenata...] Sport Klub. ''Bojan Marinković; 17.12.2020.''<br>''“Poreklom je iz Bihaća, sebe smatra Jugoslovenom, a loša situacija posle raspada nekadašnje države navela ga je da se otisne u pečalbu.”''</ref> * [[Radmilo Armenulić]], teniski stručnjak, bivši teniser<ref name=armenulic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 22.<br>''“Armenulić Radmilo, savezni kapiten Davis-cup reprezentacije Jugoslavije; šef Odseka za tenis na Fakultetu za fizičku kulturu, Bg. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Marijan Beneš]], boksač<ref name=benes1>[https://www.vreme.com/vreme/simbol-jugoslavije/ Simbol Jugoslavije] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Tanja Topić; broj 1445, 13.09.2018.''<br>''“Uprkos opštem nacionalističkom ludilu Marijan Beneš je do poslednjeg daha ostao Jugosloven.”''</ref><ref name=benes2>[https://ba.n1info.com/sport-klub/ostali-sportovi/marijan-benes-banjalucka-celicna-pesnica/ Marijan Beneš – banjalučka čelična pesnica] N1 BIH. ''Snežana Mitrović; 21.09.2022.''<br>''“Bio je i ostao Jugoslaven do kraja života.”''</ref><ref name=benes3>[https://sportal.blic.rs/ostali-sportovi/borilacki-sportovi/peca-popovic-pise-za-blic-ljuba-vrapce-moga-doba/2022042205421797665 Peca Popović piše za "Blic" Ljuba Vrapče moga doba] Sportal.rs ''Peca Popović; 09.09.2018.''<br>''“Stisnut, pola veka kasnije, između obostranog ekstremizma u svojoj Banjaluci, Beneš će kao žrtva međunacionalnih nesporazuma, odbačenosti i samoće ponavljati: Ja sam sve, Srbin i Hrvat i musliman. Jugosloven. Pacifista, čovekoljubac.”''</ref> * [[Stjepan Bobek]], fudbaler<ref name=bobek1>[https://www.rtv.rs/sr_ci/sport/fudbal/oprostaj-od-stjepana-bobeka_208573.html Опроштај од Стјепана Бобека] Радио-телевизија Војводине. ''ФоНет; 27.08.2010.''<br>''“Караџић је рекао да је Бобек, сумирајући утиске о животу, најближим пријатељима говорио да је рођени Загрепчанин, срцем Београђанин, делимично и Атињанин, по осећају Југословен и, захваљујући фудбалу, грађанин света.”''</ref> * [[Miodrag Božović]], nogometni trener<ref name=bozovic1>[https://www.vijesti.me/tag/7164/miodrag-bozovic Grof Božović: Bio sam i ostao Jugosloven] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Vijesti sport; 19.08.2022.''<br>''“I dalje se osjećam i smatram Jugoslovenom.”''</ref><ref name=bozovic2>[https://informer.rs/sport/fudbal/408521/bozovic-ocrnio-orlove-srbija-gora-nego-pre-mundijala-milivojevic-rekao-istinu Božović ocrnio "orlove": Srbija je gora nego pre Mundijala, Milivojević je rekao istinu!] [[Informer (novine)|Informer]]. ''informer.rs; 17.11.2018.''<br>''“Rođen sam u Juguslaviji. Bio sam i ostao Jugosloven.. Takav mi je osećaj. Ne mogu drugačije, niti da zaboravljam detinjstvo.”''</ref> * [[Dejan Damjanović]], bivši nogometaš<ref name=damjanovic1>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/fudbal/ispovijest-dejana-damjanovica-nesudjenog-clana-najveceg-partizanovog-paketa-za-glas-umjesto-u-humsku-skrenuo-u-koreju/605666 Ispovijest Dejana Damjanovića, nesuđenog člana najvećeg Partizanovog "paketa", za "Glas": Umjesto u Humsku, skrenuo u Koreju] Glas Srpske. ''Dejan Kondić; 10.11.2025.''<br>''“Ja sebe smatram Jugoslovenom.”''</ref> * [[Vladimir Gudelj]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=gudelj1>[https://www.lavozdegalicia.es/noticia/ourense/o-carballino/2019/11/29/llegue-contrato-gente-lado-huian-guerra/00031575029961280295542.htm «Yo llegué con un contrato y gente a mi lado. Ellos huían de la guerra»] (na španskom) La Voz de Galicia. ''Pablo Varela; 29.11.2019.''<br>''“Yo soy de Tito, me considero yugoslavo.”''</ref> * [[Borislav Ivkov]], šahovski igrač i trener<ref name=ivkov1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 177.<br>''“Ivkov Borislav, šahovski velemajstor (od '55); selektor Jugoslovenske šahovske reprezentacije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Anton Josipović]], bokser<ref name=antonjosipovic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/8360/Sport/Od-sampiona-do-drzavnika Od šampiona do državnika] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Slavko Trošelj; 02.12.2007.''<br>''“Nastavio sam da treniram i boksujem širom Jugoslavije, a onda su stigle devedesete... Mirisalo je na rat... Pri popisu stanovništva u rubriku "nacionalnost" upisao sam – Japanac, mada sam uvek bio Jugosloven i srcem i dušom. Da su svi tako učinili možda rata ne bi bilo.”''</ref><ref name=antonjosipovic2>[https://www.rtvbn.com/380937/Intervju--Anton-Josipovic-Holifild-mi-je-nudio-pomoc Intervju - Anton Josipović: Holifild mi je nudio pomoć...!] [[Radio-televizija BN]]. ''08.04.2016.''<br>''Brzo mu je u olimpijskom selu "skrenuta" pažnja, iako je nebrojeno puta tokom našeg razgovora naglasio da je još Jugosloven, a kamoli tada. […] Otišao je u Švajcarsku, putovao po cijeloj Evropi, živio i u Zagrebu, gdje je imao priliku da postane predsjednik Bokserskog saveza Hrvatske, ali se ipak odlučio na povratak u Banjaluku. “Nudili su mi za vrijeme Franje Tuđmana da budem predsjednik, ali nisam mogao, jer sam bio i ostao Jugosloven. Moje mišljenje se oko toga ni sada nije promijenilo. Zato ne mogu da shvatim ove današnje političare kako promijene po desetak različitih političkih opcija”, dodao je olimpijski šampion, koji živi od nacionalne penzije.''</ref> * [[Nikola Karabatić]], bivši rukometaš<ref name=karabatic1>[https://www.tportal.hr/sport/clanak/karabatic-otkrio-bilicu-ponosan-sam-na-hrvatske-i-srpske-korijene-20250415 Karabatić otkrio Biliću: 'Ponosan sam na hrvatske i srpske korijene'] tportal.hr ''A. H.; 15.04.2025.''<br>''“Uvijek smo bili vrlo ponosni na naše korijene. Bivša Jugoslavija, Hrvatska, Srbija… ali u isto vrijeme je tata bio ponosan kada smo dobili državljanstvo…nikada se nisam osjećao kao stranac. Uvijek kao Francuz. Pola Francuz, pola Jugoslaven.”''</ref> * [[Milivoj Karakašević]], stonoteniser<ref name=karakasevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 220.<br>''“Karakašević Milivoj, trener i kapiten stonoteniske reprezentacije Jugoslavije. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Stanislav Karasi]], bivši fudbalski trener i igrač<ref name=karasi1>[https://www.dan.co.me/sport/fudbal/legende-za-sva-vremena-5210766 Legende za sva vremena] Dan. ''D.K./D.P.; 28.11.2023.''<br>''“Ja sam još Jugosloven i otvoren čovjek i radim kako moja glava misli” - kazao je Karasi za "Dan".''</ref> * [[Dane Korica]], atletičar<ref name=korica1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 241.<br>''“Korica Daniel Dane, šef Stručnog štaba Atletskog saveza Jugoslavije; kapiten atletske reprezentacije Jugoslavije; član Predsedništva AK "Crvena zvezda", Bg.; prof. fizičke kulture. […] P: Jugosloven.''</ref> * [[Refik Kozić]], bivši nogometaš<ref name=kozic1>[https://www.zurnal.rs/sr/clanak/179640/fudbal/partizan/igrao-sam-ostro-ali-nisam-bio-grubijan “Igrao sam oštro, ali nisam bio grubijan”] [[Sportski žurnal]]. ''Slađan Jeremić; 23.03.2024.''<br>''“Dolazim do Srbije i ostalih novostvorenih zemalja makar jedan put godišnje. Ostao sam veliki Jugosloven. Odem do Sarajeva, Banjaluke, u Pulu gde sam odrastao. Po Beogradu potrošim najviše vremena.”''</ref> * [[Ivan Matošević]], reli vozač<ref name=matosevic1>[https://www.automotorevija.rs/rubrike/zemunski-bard-jugoslovenskih-gugutka Zemunski bard jugoslovenskih trka] Auto moto revija. ''AMR; 27.08.2022.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugosloven i zakleti Zemunac, gde je odrastao i gde i danas živi.”''</ref> * [[Franjo Mihalić]], atletičar<ref name=mihalic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 323.<br>''“Mihalić Franja [sic!], trener u atletskom klubu "Partizan". […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Predrag Mijatović]], fudbalski funkcioner, ranije nogometaš<ref name=mijatovic1>[https://www.novosti.rs/sport/fudbal/1222121/sam-jugosloven-pedja-mijatovic-otvorio-dusu-spancima "Ja sam Jugosloven": Peđa Mijatović otvorio dušu Špancima] [[Večernje novosti]]. ''Novosti online; 31.03.2023.''<br>''“Zato moram da kažem da sam još uvek Jugosloven. Ja sam Crnogorac i Španac, ali deo mene je i dalje Jugosloven”''</ref> * [[Nikola Nikić]], nogometni trener, ranije igrač<ref name=nikic1>[https://www.youtube.com/watch?v=SzYynxlLrCQ Face to Face] YouTube. ''10.05.2025.''<br>''“Ne da mi fali Jugoslavija, nego sam bio, ostao i umrijet ću kao Jugosloven.”''</ref> * [[Ivica Osim]], nogometaš i fudbalski trener<ref name=osim1>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.294.html:529442-Ivica-Osim-Velika-Jugoslavija-je-mnogima-smetala-ali-se-od-proslosti-ne-zivi Ivica Osim: Velika Jugoslavija je mnogima smetala, ali se od prošlosti ne živi] [[Večernje novosti]]. ''Predrag Vasiljević; 17.01.2015.''<br>''Ostali ste, čini se, poslednji nepopravljivi Jugosloven? - “Jesam, i ponosim se time.”''</ref><ref name=osim2>[https://www.alo.rs/sport/fudbal/625315/ivica-osim-jugoslavija-argentina-viski/vest "Pijanac", penali protiv Argentine i viski umesto vode - Ko je bio Ivica Osim, legendarni selektor Jugoslavije?] Alo. ''Alo/M.M.; 01.05.2022.''<br>''Moglo bi se reći da je porodica Osim Evropa u malom, jer su mu deda i baka s očeve strane Slovenac i Nemica, a s majčine Poljak i Čehinja. On za sebe kaže da je Jugosloven.”''</ref> * [[Blagoje Paunović]], fudbaler i fudbalski trener<ref name=paunovic1>[https://www.telegraf.rs/sport/fudbal/3186341-emotivna-prica-veljka-paunovica-o-ocu-teskim-danima-u-partizanu-i-triku-za-osvajanje-svetskog-trona Kakva priča Veljka Paunovića: O ocu, teškim danima u Partizanu i triku za osvajanje svetskog trona] [[Telegraf.rs]]. 06.05.2020.<br>''“Otac mi je uvek govorio o Jugoslaviji, umro je osećajući se kao Jugosloven, ali je uvek bio veoma ponosan što je Srbin i to je sada moja zemlja.”''</ref> * [[Marko Pešić]], generalni direktor [[FC Bayern München (košarka)|KK FC Bayern München-a]]<ref name=mpesic>[https://www.glassrpske.com/lat/sport/sp-svijet/marko-pesic-generalni-menadzer-bajerna-za-glas-srspke-lucic-je-kao-levandovski/393996 Marko Pešić, generalni menadžer Bajerna za “Glas Srspke”: Lučić je kao Levandovski] Glas Srpske. ''Dušan Repija; 17.01.2022.''<br>''“Odrastao sam kao Jugosloven i tako se osećam, mada to možda nije ni popularno u ova vremena. Tri decenije sam u Nemačkoj, ali se osećam onako kako sam odgojen u porodici. Igrao sam za Nemačku, ali priznajem da sam sanjao dres Jugoslavije - rekao je Pešić.”''</ref> * [[Svetislav Pešić]], košarkaški trener<ref name=spesic1>[https://www.kurir.rs/sport/kosarka/1693560/svetislav-pesic-nostalgican-i-dalje-sam-jugosloven Svetislav Pešić nostalgičan: I dalje sam Jugosloven] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''01.03.2015.''<br>''“Rođen sam u Srbiji, ali sebe sam uvek smatrao Jugoslovenom, iako je sad na tom prostoru napravljeno više država. Za mene taj osećaj i dalje postoji. Osećam tu pripadnost, ali to ne znači da je moj dom samo jedno mesto.”''</ref><ref name=spesic2>[https://www.b92.net/sport/kosarka/vesti.php?yyyy=2005&mm=01&dd=19&nav_id=160246 Pešić će pomagati Obradoviću] [[B92]]. ''B92, fibaeurope.com; 19.01.2005.''<br>''“Ja sam Jugosloven i učiniću sve da pomognem jugoslovenskoj košarci i Obradoviću kako bi stigli do evropskog zlata.”''</ref><ref name=spesic3>[https://www.tz.de/sport/fcb-basketball/svetislav-pesic-zuhause-zr-4751962.html "Ich bleibe Jugoslawe!"] (na njemačkom) tz. ''Lena Mayer; 20.02.2015''<br>''“Ich selbst bin in Serbien geboren, habe mich aber immer generell als Jugoslawe gefühlt und bezeichnet. Und das tue ich auch weiterhin – auch, wenn es Jugoslawien politisch gesehen nicht mehr gibt. Für mich existiert dieses Gemeinschaftsgefühl noch immer.”''</ref><ref name=spesic4>[https://www.elmundo.es/deportes/baloncesto/2019/02/14/5c642dbb21efa0f7638b45d8.html Pesic: "Hay dos cosas que me faltan en la vida: mis padres y mi Yugoslavia"] (na španjolskom) El Mundo. ''Francisco Cabezas; 14.02.2019.''<br>''“Aunque yo nací en Novi Sad, ahora Serbia, yo me siento todavía yugoslavo.”''</ref> * [[Velimir Petković]], rukometni trener<ref name=petkovic1>[https://www.svijet-rukometa.com/velimir-petkovic-i-za-njemce-kultni-trener/ Velimir Petković i za Njemce kultni trener] Svijet Rukometa. ''B. Božin; 01.02.2018.''<br>''“Pravi sam Jugosloven, što danas nije popularno. Vidim i pratim sve, bez obzira na to što sam 26 godina u Nemačkoj. Najlepša sećanja imam za taj period, iz igračkog i postigračkog vremena, privatnog života, i sve lepo sam imao u toj zemlji. Ni danas ne krijem ako sam u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, a to potenciram i ovde u Berlinu. Tako da ko ima problem sa tim – ima problem sa samim sobom.”''</ref> * [[Dušan Popović (vaterpolista)|Dušan Popović]], vaterpolista<ref name=dusanpopovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 442.<br>''“Popović Dušan, vaterpolista, majstor sporta. […] P: Srbin-Jugosloven”''</ref> * [[Dževad Prekazi]], fudbaler<ref name=prekazi1>[https://www.bbc.com/serbian/lat/srbija-48368957 Zašto je Arton Zekaj izabrao fudbalsku reprezentaciju Kosova, a ne Srbije] BBC News na srpskom. ''Marko Protić; 22.05.2019.''<br>''“Dževad Prekazi je rođeni Albanac iz Kosovske Mitrovice, za sebe kaže da je Jugosloven, a značajan deo fudbalske karijere proveo je u Partizanu u kojem trenutno radi sa mlađim kategorijama.”''</ref><ref name=prekazi2>[https://www.vesti-online.com/dzevad-prekazi-decu-danas-uce-lap-top-strucnjaci/ Dževad Prekazi: Decu danas uče lap-top stručnjaci!] Vesti online. ''Srđan Antić; 12.09.2020.''<br>''“Zaljubljen sam u Jugoslaviju. Nacionalna pripadnost mi nikada nije bila bitna. Raspad Jugoslavije, najlepše zemlje na svetu mi je teško pao. Uvek ću biti Jugosloven.”''</ref> * [[Goran Rađenović]], predsjednik VK Budva, ranije vaterpolista<ref name=radjenovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 469.<br>''“Rađenović Goran, vaterpolista; član VK "Roma" (od '92). […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Monika Seleš]], bivša tenisačica<ref name=seles1>[https://stil.kurir.rs/celebrities/153921/monika-seles-nesreca-nikad-ne-dolazi-sama-tragedija-koja-je-sunovratila-njen-zivot Monika Seleš: Nesreća nikad ne dolazi sama! Tragedija koja je sunovratila njen život!] Stil. ''Stil/story.rs; 25.06.2021.''<br>''“Dodala je i da se oseća kao Jugoslovenka, Mađarica i Amerikanka, kao i da nikada ne bi mogla da se odrekne svog porekla jer bi na taj način porekla ono što zapravo jeste.”''</ref> * [[Zoran Slavnić]], bivši košarkaš i košarkaški trener<ref name=slavnic1>[https://sportal.blic.rs/kosarka/domaca-kosarka-i-aba/kosarkaski-bum-moke-slavnica-za-blic-bertomeu-je-separatista-evroliga-je-privatna-liga/2022042211290884632 Košarkaški bum Moke Slavnića za "Blic": Bertomeu je separatista, Evroliga je privatna liga] Sportal.rs ''Časlav Vuković/Miodrag Dimitrijević; 07.07.2018.''<br>''“Ja sam još uvek Jugosloven, a pošto sada imamo samo jednu našu zemlju, a to je Srbija, žao mi je što sve manje naših sportista odlazi u Španiju.”''</ref> * [[Aleksandar Šoštar]], vaterpolo trener, ranije vaterpolista<ref name=sostar1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 561.<br>''“Šoštar Aleksandar, vaterpolista, član VK "Barselona", Barselona. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Bogdan Tanjević]], košarkaški trener<ref name=tanjevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:451849-Tanjevic-Srbija-kao-2009-Zeljko-ce-da-napravi-dar-mar-u-Evroligi Tanjević: Srbija kao 2009, Željko će da napravi dar-mar u Evroligi!] [[Večernje novosti]]. ''D. Kontić; 01.09.2013.''<br>''“Bogdan Tanjević, koji, inače, za sebe kaže da je Jugosloven, ima neviđen dar, zračenje jačine nuklearne elektrane, ali pozitivno..”''</ref><ref name=tanjevic2>[https://reprezentacija.me/bogdan-tanjevic-nepopravljivi-jugosloven-1/ Bogdan Tanjević – Nepopravljivi Jugosloven] Reprezentacija.me ''Ognjen; 07.09.2017.''<br>''“Poznato je da je Tanjević nepopravljivi Jugosloven.”''</ref><ref name=tanjevic3>[https://tacno.net/bogdan-tanjevic-kad-ti-emerik-blum-drzi-leda-mozes-biti-prvak-evrope/ Bogdan Tanjević: Kad ti Emerik Blum drži leđa, možeš biti prvak Evrope] [[Tačno.net]]. ''Amer Obradović; 07.12.2023.''<br>''“O košarci zna sve. O književnosti, filmu i muzici skoro sve. Mada nije nikada postao svjetski košarkaški prvak Boša Tanjević je bez dvojbe svjetski šampion u šarmu. Boša – Crnogorac, Sarajlija, Italijan, Turčin ali prije svega Jugosloven – gost je nove episode Mikrofonije sa Amerom.”''</ref><ref name=tanjevic4>[http://www.pobjeda.me/2013/06/27/intervju-bogdan-tanjevic-navijam-za-sve-nase/#.UzhpaVcjyZE Intervju – Bogdan Tanjević: Navijam za sve naše] [[Pobjeda (novine)|Pobjeda]]. ''Ana Marković; 27.06.2013.''</ref> * [[Aleksandar Tirnanić]], fudbalski igrač i trener<ref name=tirnanic>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 725.<br>''“Tirnanić Aleksandar, savezni kapiten Fudbalskog saveza Jugoslavije, r. 1910 u Krnjevu, srez Veliko Orašje, Jugosloven.”''</ref> * [[Petar Trifunović]], šahist<ref name=ptrifunovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 736.<br>''“Trifunović Petar, dr prava, šahovski velemajstor, rez. kapetan, r. 1910 u Dubrovniku, Jugosloven.”''</ref> * [[Eleonora Vild]], košarkašica<ref name=vild1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 637.<br>''“Wild Eleonora, košarkašica, član KK "Vemeks", Berlin. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Duško Vujošević]], košarkaški trener<ref name=vujosevic1>[http://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:438989-Vujosevic-I-Dzajic-je-morao-da-pretuce-svog-coveka-srecan-sam-sto-nisam-uhapsen Vujošević: I Džajić je morao da pretuče svog čoveka, srećan sam što nisam uhapšen...] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 14.06.2013.''<br>''“Ja sam Jugosloven, partizanovac i Beograđanin.”''</ref><ref name=vujosevic2>[https://www.novosti.rs/vesti/sport.295.html:551240-Vujosevic-U-medijima-se-pezorativno-nazivam-crnogorskim-strucnjakom-a-prvo-sam-Jugosloven Vujošević: U medijima se pežorativno nazivam crnogorskim stručnjakom, a prvo sam Jugosloven] [[Večernje novosti]]. ''Tanjug; 03.06.2015.''<br>''“Ja se u medijima pežorativno nazivam crnogorskim sručnjakom, a prvo sam Jugosloven, dok se za Radonjića nije reklo da je Crnogorac”, zaključio je Vujošević.''</ref><ref name=vujosevic3>[http://sportskenovosti.rs/102383/vujosevic-naravno-da-hocemo-da-platimo-porez/ Vujošević: Naravno da hoćemo da platimo porez]{{Dead link|date=October 2021 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }} Sportske novosti. ''14.06.2013.''</ref> * [[Veselin Vujović]], rukometni trener<ref name=vvujovic1>[https://lobsport.me/rukomet/veselin-vujovic-za-lob-sport-crna-goro-od-srca-ti-zelim-pobjedu-a-fer-plej-bas-me-briga-za-to/ Veselin Vujović za Lob Sport: Crna Goro, od srca ti želim pobjedu, a fer-plej – baš me briga za to] Lob sport. ''Aleksandar Popović; 11.01.2024.''<br>''“Ja se osjećam Jugoslovenom.”''</ref><ref name=vvujovic2>[https://narod.hr/sport/veselin-vujovic-jugoslaven-danas-cujem-himnu-hej-sloveni-produ-me-trnci Veselin Vujović: Jugoslaven sam. I danas kada čujem himnu ‘Hej Sloveni’ prođu me trnci] Narod.hr. ''Miroslav Herceg; 02.01.2018.''</ref><ref name=vvujovic3>[https://www.marca.com/balonmano/europeo/2016/01/18/569cd4e522601dcf118b467f.html Veselin Vujovic, yugoslavo de corazón] (na španjolskom) Marca. ''Javier Romano; 18.01.2016.''<br>''“Yo soy montenegrino, estuve cinco años en Macedonia, he sido seleccionador serbio, ahora lo soy esloveno, trabajo en Croacia, pero me siento siempre yugoslavo”, desgrana Vujo en el fluido español que conserva.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Benes (cropped).jpg|Marijan Beneš Datoteka:S. Kragujević, Sjepan Bobek, fudbaler, 21. 8. 1949.jpg|Stjepan Bobek Datoteka:Miodrag Božović 2021.jpg|Miodrag Božović Datoteka:데얀 2018년.jpg|Dejan Damjanović Datoteka:Vladimir_Gudelj.JPG|Vladimir Gudelj Datoteka:Ivkov,Borislav 1998 Grieskirchen.jpeg|Borislav Ivkov Datoteka:NikolaKarabatic.jpg|Nikola Karabatić Datoteka:Dane Korica.jpg|Dane Korica Datoteka:Franjo Mihalić.jpg|Franjo Mihalić Datoteka:Predrag Mijatović 2007 b.jpg|Predrag Mijatović Datoteka:Ivica Osim - SK Sturm (1999) (cropped).jpg|Ivica Osim Datoteka:Svetislav Pešić (cropped).jpg|Svetislav Pešić Datoteka:Velimir Petkovic 01.jpg|Velimir Petković Datoteka:Cevad Prekazi.jpg|Dževad Prekazi Datoteka:Горан Рађеновић.jpeg|Goran Rađenović Datoteka:Monica Seles 1991.jpg|Monika Seleš Datoteka:Aleksandar Šoštar 01.jpg|Aleksandar Šoštar Datoteka:BogdanTanjevic.jpg|Bogdan Tanjević Datoteka:Aleksandar Tirnanić (1).jpg|Aleksandar Tirnanić Datoteka:Petar Trifunović 1962.jpg|Petar Trifunović Datoteka:Duško Vujošević.jpg|Duško Vujošević Datoteka:Veselin Vujović 2017.jpg|Veselin Vujović </gallery> </center> == Televizija i radio == * [[Sanja Kužet]], televizijska voditeljka<ref name=kuzet1>[https://gracija.me/sanja-kuzet-djeca-su-me-ojacala/ Sanja Kužet: Djeca su me ojačala] Gracija. ''Svetlana Peruničić; 20.07.2018.''<br>''“Majka nije nikada živjela u Crnoj Gori, tata je iz Dalmacije, tako da je, što se mene tiče, bio neki interesantan miks (smijeh). Majka je rođena u Makedoniji, gdje je provela dio života, jer je otac bio vojno lice, a onda je došla u Beograd, gdje je rođen i moj otac, a kasnije i ja. Zato stalno kažem, iako ta država ne postoji, da sam Jugoslovenka.”''</ref><ref name=kuzet2>[https://poslovnidnevnik.ba/2018/02/02/ocarala-dekolteom-sanja-kuzet-u-najprovokativnijem-izdanju-do-sada-pogledajte-sta-je-izludilo-muskarce/ Očarala dekolteom| Sanja Kužet u najprovokativnijem izdanju do sada: pogledajte šta je izludilo muškarce] Poslovnidnevnik.ba ''02.02.2018.''<br>''“Za sebe često voli da istakne da je jedna „prava Jugoslovenka“, jer joj je otac Milovan poreklom iz Dalmacije, a majka Verica je iz Crne Gore.”''</ref> * [[Daško Milinović]], radijski voditelj<ref name=milinovic1>[https://www.danas.rs/svet/region/i-kraljevinu-i-republiku-ubijaju-zar-ne-jugoslovensko-nasledje-u-postjugoslovenskim-zemljama/ I kraljevinu i republiku ubijaju, zar ne?: Jugoslovensko nasleđe u postjugoslovenskim zemljama] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Matea Jerković/Srdan Kosović/Jelka Jovanović/Denis Romac; 19.06.2023.''<br>''Saglasan je i novosadski novinar Daško Milinović, deklarisani antifašista – zbog čega je i fizički napadan – ali i jedan od 23.303 građana/ki koji su se na Popisu 2022. izjasnili kao Jugosloveni. „Mi smo jedina etnička grupa koja je zabeležila rast“, kaže sa Milinović, inicijator stvaranja nacionalnog saveta jugoslovenske manjine.''</ref><ref name=milinovic2>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/sve-vise-jugoslovena-u-srbiji-u-novom-sadu-ih-cak-30-odsto-vise-podnose-zahtev-za-registraciju-svog-nacionalnog-saveta/ Sve više Jugoslovena u Srbiji, u Novom Sadu ih čak 30 odsto više: Podnose zahtev za registraciju svog Nacionalnog saveta] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''A. Latas; 30.04.2023.''<br>''“Da li se rodio koji Jugosloven ili su se neki setili da su Jugosloveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je jedan od najpoznatijih Jugoslovena u našoj zemlji.''</ref><ref name=milinovic3>[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/krenula-kampanja-sve-veci-broj-javnih-osoba-nagovara-gradane-da-se-izjasne-kao-jugoslaveni-20221002 Krenula kampanja: Sve veći broj javnih osoba nagovara građane da se izjasne kao Jugoslaveni] tportal.hr. ''B. Stilin; 02.10.2022.''<br>''“Nedugo zatim na Twitteru se oglasio popularni radijski voditelj Daško Milinović, koji često sarkastično tvita s računa po imenu Uspeh Petrović. On je objavio da se radi na osnivanju Nacionalnog vijeća Jugoslavena u Srbiji, po uzoru na druge manjinske zajednice poput Roma, koje nemaju svoju matičnu državu. Dakako, za osnivanje manjinske zajednice koja bi uživala manjinska prava potrebno je da takva zajednica ima određenu brojnost.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:EXIT 2012 Red Union.jpg|Daško Milinović </gallery> </center> == Umetnost == * [[Marina Abramović]], umjetnica performansa<ref name=abramovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 9.<br>''“Abramović Marina, slikar, multimedijalni umetnik; profesor na Likovnoj akademiji, Hamburg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Stevan Aleksić]], vizuelni umjetnik, scenograf<ref name=aleksic1>[https://www.instagram.com/p/DDPpnQctnSy/?utm_source=ig_web_copy_link&igsh=MzRlODBiNWFlZA%3D%3D Drugarica Brena i moja malenkost. (…) Jugosloven, rame uz rame sa Jugoslovenkom, (…).] [[Instagram]]. ''stevan_aleksic_art; 06.12.2024.''</ref> * [[Mrđan Bajić]], vajar<ref name=mbajic1>[https://www.harpersbazaar.rs/kultura/umetnost-knjige-muzika/ne-propustite-poslednje-javno-vodenje-kroz-izlozbu-mrdana-bajica Ne propustite: Poslednje javno vođenje kroz izložbu Mrđana Bajića] Harper’s Bazaar. ''Milena Kitić; 19.01.2023.''<br>''“Nikakvo idealizovanje nije u pitanju i stalno ponavljam da nisam jugonostalgičan, već sam zapravo i Jugosloven, pored toga što sam i Srbin.”''</ref><ref name=mbajic2>[http://www.tanjug.rs/full-view.aspx?izb=753923 Mrđan Bajić za Tanjug: Spomenik Đinđiću mora biti postavljen] [[Tanjug]] ''15.10.2022.''<br>''“Vajar i konceptualni umetnik Mrđan Bajić kaže da nikada nije imao tako veliku i zahtevnu izložbu kao što je postavka "Nepouzdani pripovedač", da nije jugonostalgičan iako se smatra Jugoslovenom, i da očekuje da će njegova najbolja skulptura spomenik Zoranu Đinđiću jednom konačno biti postavljen na pravom mestu.”''</ref><ref name=mbajic3>[https://www.politika.rs/sr/clanak/521814/U-lokalnom-i-globalnom-dvoumlju U lokalnom i globalnom dvoumlju] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Marija Đorđević; 21.10.2022.''<br>''“Dakle nisam jugonostalgičan, ja sam naprosto i Jugosloven, poreklom, svetonazorom, poimanjem jezika, ljudi, zavičajnosti i kulturnih kodova.”''</ref> * [[Danica Basta]], slikarka<ref name=basta1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 35.<br>''“Basta Danica, slikar; profesor u Višoj školi likovnih i primenjenih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vjera Biller]], slikarica<ref name=biller1>Голубовић, Видосава/Суботић, Ирина: [https://monoskop.org/images/e/e6/Milenkovic_Nebojsa_Vujica_Resin_Tucic_Tradicija_avangarde_The_Tradition_of_Avant-garde_2011.pdf Зенит 1921–1926] Београд, 2008, str. 298.<br>''Из писама се види да јој је отац Аустријанац Емилио, да има аустријско држављанство, „али ипак, ја сам у ствари Југословенка, пошто сам рођена у... Хрватској и мој први језик је био хрватски; моја мајка Малвина Куглер, је такође Југословенка“</ref> * [[Ema Bregović]], vizuelna umjetnica<ref name=ebregovic1>[https://www.kurir.rs/zabava/pop-kultura/3708363/ema-bregovic-dela-stvaram-uz-burek-i-cevape Dela stvaram uz burek i ćevape: Ema Bregović za Kurir: Odrasla sam kao Jugoslovenka i to će tako ostati] [[Kurir (novine)|Kurir]]. ''Kurir/Lj. Radanov; 14.06.2021.''</ref><ref name=ebregovic2>[https://www.ekspres.net/scena/ne-treba-traziti-nove-razloge-za-podjele-8-7-2021 Intervju Ema Bregović - "Ne treba tražiti nove razloge za podjele"] Ekspres. ''Mihailo Paunović; 08.07.2021.''<br>''“Rođena je u Parizu, ali sebe smatra Jugoslovenkom što je direktna posledica nasleđa koje je, u istim tim koferima, ponela iz kuće.”''</ref><ref name=ebregovic3>[https://www.blic.rs/zabava/ema-bregovic-izlozba-otac-goran-beograd/j0ydxtb (Video) Roditelji nisu došli da je podrže - Ćerka Gorana Bregovića o svom poslu i poznatom ocu! "Ja sam Jugoslovenka", a evo šta misli o Beogradu] [[Blic (novine)|Blic]]. ''F.J.; 12.06.2021.''<br>''“Ja se osjećam kao Jugoslovenka, jer ja nemam taj nacionalistički stav.”''</ref> * [[Eduard Čehovin]], grafički dizajner<ref name=cehovin1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 80.<br>''“Čehovin Eduard, grafički dizajner. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Božidar Damjanovski]], slikar<ref name=damjanovski1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 92.<br>''“Damjanovski Božidar, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Evgenija Demnievska]], likovni umjetnik<ref name=demnievska1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 97.<br>''“Demnievska Evgenija, slikar, slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Emir Dragulj]], grafičar<ref name=dragulj1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 109.<br>''“Dragulj Emir, slikar i grafičar; redovni profesor Fakulteta likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nikola Džafo]], slikar<ref name=dzafo1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 114.<br>''“Džafo Nikola, slikar, slobodni umetnik; likovni urednik lista "Republika". […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Branko Gavrić]], grafički dizajner<ref name=gavric1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 142.<br>''“Gavrić Branko, grafički dizajner; vlasnik i direktor firme "Total Design" DOO. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Nandor Glid]], vajar<ref name=glid1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 145-146.<br>''“Glid Nandor, vajar; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, Jevrejin.”''</ref> * [[Darija Kačić]], slikarka<ref name=kacic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 213.<br>''“Kačić Darija, slikar; docent na Fakultetu likovnih umetnosti, Bg. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Nikola Kostandinović]], grafički dizajner<ref name=kostandinovic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 242.<br>''“Kostandinović Nikola, grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Pjer Križanić]], slikar-karikaturista<ref name=krizanic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 358.<br>''“Križanić Pjer, slikar-karikaturista, novinar, r. 1890 u Mečenčanu, srez Glina, Jugosloven.”''</ref> * [[Ankica Oprešnik]], slikarica i grafičarka<ref name=opresnik1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 390-391.<br>''“Oprešnik Ankica, slikar i grafičar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka, […].”''</ref> * [[Gradimir Pankov]], balet majstor<ref name=pankov1>[http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Moja-trupa-mora-uvek-da-iznenadi.lt.html Моја трупа мора увек да изненади] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Биљана Лијескић; 11.12.2013.''<br>''“То ми много значи, јер никада нисам изгубио везу са простором одакле сам дошао, иако живим у иностранству годинама. Имам обичај да кажем, са саркастичним хумором, да сам Југословен са канадским и америчким пасошем! Али, чак иако сам канадски и амерички држављанин, остајем Југословен у срцу и никада нећу заборавити своју матичну земљу.”''</ref> * [[Dragan Papić]], multimedijalni umjetnik<ref name=dpapic1>[https://www.novosti.rs/vesti/kultura.71.html:155431-Darovi-sa-buvljaka Darovi sa buvljaka] [[Večernje novosti]]. ''A. Šerer, N. Smiljić; 24.02.2004.''<br>''“Ipak, najviše volim da izlažem u našoj zemlji, pred domaćom publikom. Za sebe volim da kažem da sam prvo Beograđanin, pa Jugosloven.”''</ref> * [[Ljuba Popović]], slikar<ref name=ljpopovic1>[https://www.vreme.com/kultura/slikarstvo-je-muzika-za-oci/ Slikarstvo je muzika za oči] [[Vreme (nedeljnik)|Vreme]]. ''Dragan Todorović; 30.10.2014.''<br>''“On lično je 51 godinu tamo, kad ga pitaju ko je, odgovara, Jugosloven, srpskog porekla, da pripada srpskom plemenu…”''</ref> * [[Verica Rakočević]], modna dizajnerka<ref name=rakocevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 473.<br>''“Rakočević Verica, modni kreator. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ivan Rendić]], kipar<ref name=rendic1>Kečkemet, Duško: Ivan Rendić: Život i djelo. Supetar 1969, str. 47.<br>''Rendić pisao je u starosti: »On me je uputio da moram biti svijestan, da sam Hrvat, dakle Jugoslaven.« Dalje veli da mu je knjige, iz kojih je učio naš jezik, slao također Strossmayer. I taj Strossmayerov kredo »Hrvat, dakle Jugoslaven« postaje otada i Rendićev kredo, kojeg se držao i za koji se borio dosljedno sve do smrti, u toku čitavog svog dugog i napornog rada i burnog života.''</ref> * [[Mateja Rodiči]], slikar<ref name=rodici1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 485.<br>''“Rodiči Mateja, slikar i grafički dizajner; slobodni umetnik. […] P: Jugosloven, […].”''</ref> * [[Anđelka Slijepčević]], modni kreator, univ. profesor<ref name=aslijepcevic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 509.<br>''“Slijepčević Anđelka, redovni profesor Fakulteta primenjenih umetnosti i dizajna, Bg.; potpredsednik Saveta Univerziteta umetnosti. […] P: Jugoslovenka, Srpkinja, […].”''</ref> * [[Marija Tišma]], slikarka<ref name=mtisma1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 577.<br>''“Tišma Marija, slikar; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Emma Varga]], dizajner stakla<ref name=varga-marodic1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 308.<br>''“Marodić Emilija, dizajner stakla; slobodni umetnik. […] P: Jugoslovenka.”''</ref> * [[Vladimir Veličković]], slikar<ref name=velickovic1>[https://nova.rs/kultura/najbolji-izdanak-gradanskog-secanje-na-vladu-velickovica/ Najbolji izdanak građanskog – sećanje na Vladu Veličkovića] Nova.rs. ''Radmila Stanković; 29.08.2020.''<br>''“Ja sam duboko ukorenjen kao Jugosloven i takav ću ostati do kraja života. Dubokih korena sam i Beograđanin, što podrazumeva i da sam Srbin.”''</ref><ref name=velickovic2>[https://www.vesti-online.com/ostajem-jugosloven/ Ostajem Jugosloven] Vesti online. ''02.11.2014.''<br>''“Ja sam veoma privržen toj Srbiji, Beogradu, ja sam pre svega Beograđanin, naravno sa plemenitom idejom da ostajem Jugosloven, ono što mi se negde i zamera, a negde mi se i ne oprašta.”''</ref> * [[Sonja Vukićević]], koreografkinja, glumica, balerina<ref name=vukicevic1>[https://www.vijesti.me/zabava/19258/sonja-vukicevic-politicari-su-postali-i-glumci-i-reditelji Sonja Vukićević: Političari su postali i glumci i reditelji] [[Vijesti (Podgorica)|Vijesti]]. ''Jelena Kontić; 23.09.2018.''<br>''“Ja sam Jugoslovenka i van granica Jugoslavije, a danas sam Jugoslovenka i van granica bivše Jugoslavije.''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Marina Abramović. The Cleaner (45524492341).jpg|Marina Abramović Datoteka:Ljuba Popovic-mc.rs.jpg|Ljuba Popović Datoteka:Ivan Rendić 1885 Th. Mayerhofer.jpg|Ivan Rendić Datoteka:Velickovic Zarko-Vijatovic (cropped).jpg|Vladimir Veličković </gallery> </center> == Vojska == * [[Vicko Antić]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=antic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 22.<br>''“Antić Vicko, generalmajor avijacije JNA, r. 1912 u Selcu, srez Crikvenica, Jugosloven.”''</ref> * [[Tomo Buzov]], oficir, poznat po herojskom činu za vreme bratoubilačkog rata 1993. godine<ref name=buzov1>[https://www.nin.rs/english/news/50784/darko-buzov-my-father-was-murdered-because-he-didnt-want-to-stay-silent Darko Buzov for NIN: My father was murdered because he didn’t want to stay silent] (na engleskom) [[NIN]]. ''Tanja Nikolić Đaković; 06.06.2024.''<br>''“And my father never thought of himself as a Croat. He was, as I said, a Yugoslav, a JNA officer. For years after the abduction in Štrpci, various NGOs contacted us, they wanted us to insist on the idea that the Serbs killed my father because he was a Croat. And the truth is that my father was a Yugoslav.”''</ref><ref name=buzov2>[https://n1info.rs/vesti/bio-je-covek-i-jugosloven-tomo-buzov-dao-je-svoj-za-zivot-mladica-u-vozu-u-strpcima/ „Bio je čovek i Jugosloven“: Tomo Buzov, dao je svoj za život mladića u vozu u Štrpcima] N1 SRB. ''Sonja Kamenković; 31.05.2024.''<br>''On kaže da ima posebnu obavezu da naglasi da je Tomo Buzov bio oficir JNA, ali pre svega čovek i Jugosloven. „Bio je oficir JNA, učinio je taj gest koji mnogi nikada ne bi, ali presudno je bilo upravo to što je Toma bio Jugosloven i nije delio ljude po nacionalnosti. On je spasio mladića koji je pošao tim vozom u Bar. Tomo je umesto tog mladića izašao iz voza, važno je reći da nije ubijen kao Hrvat kako su to neki govorili, već kao Jugosloven.“''</ref> * [[Ivan Gošnjak]], general, političar, revolucionar<ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Nikola Karanović]], general-pukovnik, revolucionar<ref name=nkaranovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 307-308.<br>''“Karanović Nikola-Karan, generalpotpukovnik JNA, r. 1914 u Prkosima, srez Bosanski Petrovac, Jugosloven.”''</ref> * [[Mirko Matković]], general-major, revolucionar<ref name=matkovic1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 431.<br>''“Matković Mirko, pukovnik JNA, r. 1915 u Podima, srez Hercegnovi, Jugosloven.”''</ref> * [[Kosta Nađ]], general, političar, revolucionar<ref name=nadj1>Nešović, Slobodan/Mitrović, Živan: Savezna narodna skupština: izabrana 22 i 24 novembra 1953 godine. Beograd 1955, str. 173.<br>''“Nađ S. Kosta (Izborni srez Zrenjanin, APV – NRS), general-pukovnik, rođen 15-V-1911 god. u Petrovaradinu, srez Novi Sad, APV – NRS, Jugosloven.”''</ref><ref name=jugoslavenstvodanas180-181/> * [[Rudolf Primorac]], general, diplomata, revolucionar<ref name=primorac>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_8.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 102.<br>''“Primorac Antuna Rudolf, načelnik Štaba divizije, rođen 1904, Sutomore, Bar, major jugoslovenske vojske, Jugosloven, u NOB od 1941, član KPJ od oktobra 1942, krajem rata šef Jugoslovenske vojne misije u SSSR-u.”''</ref> * [[Velimir Radičević]], general-potpukovnik, narodni heroj<ref name=radicevic1>[https://www.danas.rs/vesti/drustvo/zaboravljeni-devedesetogodisnjaci/ Zaboravljeni devedesetogodišnjaci] [[Danas (dnevnik)|Danas]]. ''Dragoljub Petrović; 26.12.2011.''<br>''“Ja sam internacionalac bio ceo život. I Jugosloven.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Vicko Antić.jpg|Vicko Antić Datoteka:Memorial plaque for captain Tomo Buzov in New Belgrade.jpg|reljef Tome Buzova na spomen-ploči Datoteka:Ivan Gošnjak (1).jpg|Ivan Gošnjak Datoteka:Nikola Karanović.jpg|Nikola Karanović Datoteka:Kosta Nađ.jpg|Kosta Nađ Datoteka:Rudolf Primorac.jpg|Rudolf Primorac </gallery> </center> == Druge oblasti == * [[Sonja Biserko]] aktivistica za ljudska prava, bivši diplomat<ref name=biserko1>Pavelić, Boris: [https://www.kucaljudskihprava.hr/wp-content/uploads/2019/12/Kad-glave-igraju__.pdf Kad glave igraju.] Zagreb 2019, str. 118.<br>''“Moji su živeli u tom jugoslovensko-dalmatinskom krugu. Tu sam i ja odrasla, pa nemam nacionalnost u smislu u kojem se danas govori o njoj: Beograđanka sam, Dalmatinka, Jugoslovenka. To je moj osećaj, ne mogu to da menjam.” - Osjećaj identiteta Sonje Biserko jasan je i osviješten – jugoslavenstvo koje ne negira nijednu svoju sastavnicu, od etničke preko regionalne do vjerske - ali danas, doslovno opasan. - “Biti Jugosloven i kosmopolita, to je danas proterana populacija.”''</ref><ref name=biserko2>Perović, Latinka: [https://www.helsinki.org.rs/serbian/doc/Ziveti%20svoje%20ideale.pdf U ogledalu vremena. Skica za biografiju Sonje Biserko, s povodom.], u: Stanojlović, Seška/Kisić, Izabela (ur.): Živeti svoje ideale. Sonja Biserko, skice za portret. Beograd 2018, str. 33.<br>''“Samozatajna po prirodi, Sonja Biserko je, po svom tačnom samorazumevanju, ličnost sa složenim identitetom. Jugoslovenka, Beograđanka, Dalmatinka, Mediteranka, Evropljanka, kosmopolitkinja… Antifašizam i ideje jednakosti i solidarnosti levice utemeljene su u njenom porodičnom vaspitanju.”''</ref> * [[Aida Ćorović]], aktivistica za ljudska prava, novinarka<ref name=corovic1>[https://nova.rs/vesti/politika/aida-corovic-grigorije-jedini-moze-da-ujedini-gradane/ Ćorović: Grigorije može da nas spasi od Vučića] Nova.rs ''Vojislav Milovančević; 09.07.2020.''<br>''“I neka mu se kaže da ja, Jugoslovenka, levičarka, feministkinja…mislim da je Srbiji potrebna njegova pomoć.”''</ref><ref name=corovic2>[https://balkans.aljazeera.net/opinions/2024/7/14/novi-sad-antifa-grad-ustase-i-cetnici-zajedno-ste Novi Sad antifašistički grad: Ustaše i četnici, zajedno ste bježali] [[Al Jazeera Balkans]]. ''Aida Ćorović; 14.07.2024.''<br>''“Mirovna i građanska aktivistkinja od početka ratova '90-ih, antifašistkinja, feministkinja i braniteljka ljudskih prava. Kosmopolitkinja. Jugoslovenka.”''</ref> * [[Ervina Dabižinović]], aktivistkinja za ženska prava, psihološkinja<ref name=dabizinovic1>Domović Bulut, Senka: [https://www.faktcg.org/wp-content/uploads/2020/10/final-publikacija.pdf Ženske stvari. Women matters.] Herceg Novi 2018, str. 60.<br>''“Ja sam se osjećala, i osjećam se i danas, Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Herta Haas]], službenica, revolucionarka<ref name=haas1>Kučan, Viktor: [https://znaci.org/00001/129_5.pdf Borci Sutjeske.] Beograd 1996, str. 44.<br>''“Has Herta, borac u službi veze VŠ, rođena 1917, Maribor, studentkinja, Jugoslovenka, u NOB od 1941. godine, član KPJ.”''</ref> * [[Eduard Ille]], kulturni funkcioner<ref name=ille1>Kovačević, Irena (i drugi) (ur.): Ko je ko u Srbiji '96. Intelektualna, umetnička, politička, finansijska, vojna, sportska elita Srbije. Biografski leksikon. Beograd 1996, str. 171.<br>''“Ille Eduard, direktor "Jugokoncerta", Bg. (od '86). […] P: Jugosloven.”''</ref> * [[Ljubica Krnjaić]], inženjer protivpožarne zaštite<ref name=krnjajic1>[https://zenskimuzejns.org.rs/tag/ljubica-krnjajic/ Vatrogastvo i ženska emancipacija] ŽeNSki muzej. ''Vesna Nedeljković Angelovska; 21.12.2023.''<br>''“Za sebe kaže da je Jugoslovenka. Ima kritički stav prema politici savremenog društva ali smatra da je socijalistički poredak Jugoslavije bio najhumaniji poredak.”''</ref> * [[Ašok Murti]], poznati stilista<ref name=murti1>[http://www.blic.rs/Intervju/160207/Ostao-sam-ovde-iz-inata- Ostao sam ovde iz inata] Blic Online. ''Žiža Antonijević; 23.03.2008.''<br>''“Nemam nikakav stid i sram da izgovorim da ću ja zauvek ostati Jugosloven i da je to jedino s čime mogu da se identifikujem.”''</ref><ref name=murti2>[http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija Ašok Murti - Biografija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110325002131/http://www.pulsonline.rs/licna-karta/228/asok-murti/biografija |date=2011-03-25 }} Puls Online<br>''“Ja sam Jugosloven, ali indijskog porekla, to je identitet koga se nikada neću odreći. Moja intimna istorija ne poklapa se sa opštom, a naročito ne sa geografijom. Nisam jugonostalgičar, to je kulturni i emotivni, ne geografski prostor.”''</ref> * [[Bosiljka Schedlich]], kulturni radnik<ref name=schedlich1>[https://balkandiskurs.com/2018/05/19/prelazeci-granice-dio-ii/ Prelazeći granice: bosanske migracije u Njemačkoj (Dio II)] Balkan Diskurs. ''Dženeta Karabegović; 19.05.2018.''<br>''“SüdOst centar, ili “südost Europa Kultur e.V.” osnovala je Bosiljka Schedlich, rođena u Hrvatskoj, koja se udomaćila u Njemačkoj, a sebe smatra Jugoslovenkom.”''</ref> * [[Jagoda Slijepčević]], popularna, dugogodišnja radnica JAT-a<ref name=jslijepcevic1>[https://www.politika.rs/sr/clanak/453773/Odlazak-stjuardese Odlazak stjuardese] [[Politika (novine)|Politika]]. ''Jovo Simišić; 08.05.2020.''<br>''“Bila je entuzijasta i velika Jugoslovenka.”''</ref> * [[Maja Veseli]], kulturni radnik<ref name=veseli1>Janković, Slavko/Milanović, Mihajlo (ur.): Ko je ko u Jugoslaviji. Biografski podaci o jugoslovenskim savremenicima. Prvo izdanje. Beograd 1957, str. 759.<br>''“Veseli Maja, profesor, sekretar Saveta za prosvetu, nauku i kulturu NR Hrvatske, član Glavnog odbora SSRNS Hrvatske, član Saveza ženskih društava NR Hrvatske, r. 1908 u Irigu, Jugoslovenka.”''</ref> <center> <gallery perrow=6> Datoteka:Sonja Biserko.jpg|Sonja Biserko Datoteka:Aida Ćorović 2011-mc.rs.jpg|Aida Ćorović Datoteka:Herta Has.jpg|Herta Haas </gallery> </center> == Povezano == * [[Jugoslaveni]] * [[Jugoslavenstvo]] == Reference == {{reflist|colwidth=30em}} [[Kategorija:Biografije, Jugoslavija|*]] [[Kategorija:Liste osoba|Jugoslaveni]] 6oj25tb0midxa8v4fdgbm9x0dgs8874 Wikipedija:Pijaca/Tehnička pitanja 4 4681650 42586311 42586190 2026-04-29T19:54:54Z Aca 108187 /* Uvođenje Wikiljubavi */ odgovor 42586311 wikitext text/x-wiki {{pijaca}} == Questions from the CEE Hub regarding your technical village pump == Hello and sorry for writing in English. There is an automatically translated version below, feel free to modify it if it contains errors. I'm user Strainu, member of the [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Steering Committee. One of the directions of the Hub for 2025 is to support its member communities technically, including for technical village pumps. We would like to understand how you use this page, so I would appreciate your answers to a few questions: # If you have a technical problem, does it usually get an answer here? # Does your project have enough technical members to respond such questions? # Are there any profiles missing locally? (for instance: gadget creators, bot creators, people with graphical skills etc.) # On a scale from 1 to 10, how important is it for you to receive an answer in the project's language? # Would you be willing to support smaller communities to resolve technical issues if you get notified about such questions? Thank you! Based on the community's responses, we will try to provide some ideas that would support you in the next few months. Best, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) ---- Ja sam korisnik Strainu, član [[metawiki:CEE Hub|CEE Hub]] Upravnog odbora. Jedan od pravaca Huba za 2025. godinu je tehnička podrška njegovim članicama, uključujući tehničke seoske pumpe. Želeli bismo da razumemo kako koristite ovu stranicu, pa bih cenio vaše odgovore na nekoliko pitanja: #Ako imate tehnički problem, da li obično ovde dobijete odgovor? #Da li vaš projekat ima dovoljno tehničkih članova koji mogu odgovoriti na takva pitanja? #Da li nedostaju neki profili na lokalnom nivou? (na primer: kreatori gadžeta, kreatori botova, ljudi sa grafičkim veštinama itd.) #Na skali od 1 do 10, koliko je važno za vas da dobijete odgovor na jeziku projekta? #Da li biste bili voljni da podržite manje zajednice u rešavanju tehničkih problema ako biste bili obavešteni o takvim pitanjima? Hvala! Na osnovu odgovora zajednice, pokušaćemo da pružimo nekoliko ideja koje bi vas podržale u narednim mesecima. Srdačno, [[Korisnik:Strainu|Strainu]] ([[Razgovor s korisnikom:Strainu|razgovor]]) 10. februara 2025. u 13:22 (CET) :Hello @[[User:Strainu|Strainu]], we sincerely appreciate your commitment to technically support small CEE Hub member communities. :# Most issues of technical nature are more likely to get an answer here than in other places on the wiki, unless specifically addressed to another active editor more knowledgeable about the specific issue. :# I believe we lack in the number of tech-savvy editors but all questions posed so far have been resolvable relatively easily and quickly. :# At the moment, there is only one local and active editor capable of creating technical solutions for the needs of the entire community. We do not have dedicated creators of either gadgets, graphics, or scripts, relying instead on the replicable solutions from larger wikis (sometimes to no avail). :# Getting help at all, in any language, takes precedence to not getting any. English is the first foreign language of most editors in our community. Translation tools and LLM are widely accessible on the Internet for others. :# Yes. The [[:m:Cross-Project Collaboration Initiative]] was in fact established by several CEE Hub member communities from the region (as an attempt) to strengthen the practice of offering and receiving help, although this project has yet to gain momentum. :Cheers! – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 10. februara 2025. u 17:43 (CET) == Sub-referencing: User testing == <div lang="en" dir="ltr"> [[File:Sub-referencing reuse visual.png|400px|right]] <small>''Apologies for writing in English, please help us by providing a translation below''</small> Hi I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]'s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. We are making great strides with the new [[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|sub-referencing feature]] and we’d love to invite you to take part in two activities to help us move this work further: #'''Try it out and share your feedback''' #:[[:m:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing# Test the prototype|Please try]] the updated ''wikitext'' feature [https://en.wikipedia.beta.wmflabs.org/wiki/Sub-referencing on the beta wiki] and let us know what you think, either [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/Sub-referencing|on our talk page]] or by [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/talktotechwish booking a call] with our UX researcher. #'''Get a sneak peak and help shape the ''Visual Editor'' user designs''' #:Help us test the new design prototypes by participating in user sessions – [https://greatquestion.co/wikimediadeutschland/gxk0taud/apply sign up here to receive an invite]. We're especially hoping to speak with people from underrepresented and diverse groups. If that's you, please consider signing up! No prior or extensive editing experience is required. User sessions will start ''May 14th''. We plan to bring this feature to Wikimedia wikis later this year. We’ll reach out to wikis for piloting in time for deployments. Creators and maintainers of reference-related tools and templates will be contacted beforehand as well. Thank you very much for your support and encouragement so far in helping bring this feature to life! </div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|talk]])</bdi> 28. aprila 2025. u 17:03 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/Sub-referencing/massmessage_list&oldid=28628657 --> == We will be enabling the new Charts extension on your wiki soon! == ''(Apologies for posting in English)'' Hi all! We have good news to share regarding the ongoing problem with graphs and charts affecting all wikis that use them. As you probably know, the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Graph|old Graph extension]] was disabled in 2023 [[listarchive:list/wikitech-l@lists.wikimedia.org/thread/EWL4AGBEZEDMNNFTM4FRD4MHOU3CVESO/|due to security reasons]]. We’ve worked in these two years to find a solution that could replace the old extension, and provide a safer and better solution to users who wanted to showcase graphs and charts in their articles. We therefore developed the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|Charts extension]], which will be replacing the old Graph extension and potentially also the [[:mw:Extension:EasyTimeline|EasyTimeline extension]]. After successfully deploying the extension on Italian, Swedish, and Hebrew Wikipedia, as well as on MediaWiki.org, as part of a pilot phase, we are now happy to announce that we are moving forward with the next phase of deployment, which will also include your wiki. The deployment will happen in batches, and will start from '''May 6'''. Please, consult [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart/Project#Deployment Timeline|our page on MediaWiki.org]] to discover when the new Charts extension will be deployed on your wiki. You can also [[:mw:Special:MyLanguage/Extension:Chart|consult the documentation]] about the extension on MediaWiki.org. If you have questions, need clarifications, or just want to express your opinion about it, please refer to the [[:mw:Special:MyLanguage/Extension_talk:Chart/Project|project’s talk page on Mediawiki.org]], or ping me directly under this thread. If you encounter issues using Charts once it gets enabled on your wiki, please report it on the [[:mw:Extension_talk:Chart/Project|talk page]] or at [[phab:tag/charts|Phabricator]]. Thank you in advance! -- [[User:Sannita (WMF)|User:Sannita (WMF)]] ([[User talk:Sannita (WMF)|talk]]) 6. maja 2025. u 17:07 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Sannita (WMF)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Sannita_(WMF)/Mass_sending_test&oldid=28663781 --> == Changes to the way some users are granted the right to see temporary account IP addresses == Hello! This is the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product|Trust and Safety Product]] team. We would like to share that we have decided to change the requirements for access to temporary account IP addresses. '''The impact on your community will be minimal'''. We are planning on implementing the change in the week of May 26 ([[phab:T393358|T393358]] + [[phab:T393360|T393360]] + [[phab:T390942|T390942]]). I will keep you updated about the details. We are only changing the rules for users who do not have extended rights (e.g. admins, bureaucrats, checkusers – [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Wikimedia_Access_to_Temporary_Account_IP_Addresses_Policy#requirements-for-access|see the policy for more examples]]) but their account is a minimum of 6 months old, and who have made a minimum of 300 edits on this wiki. They will lose access to IP addresses ([[phab:T393360|T393360]]), and to have it back, '''they will need to apply for the right. Admins or stewards will decide whether to grant it''' ([[phab:T390942|T390942]]). This will entail human manual work, but this method will be safer than if we continued to grant the rights automatically. We want to emphasize that fewer than five users who don't have extended rights have ever revealed a temporary account's IP addresses on your wiki. We made this decision based on what we heard from you, piloting wikis, particularly Romanian Wikipedians. We also consulted on options with Stewards, and had discussions on Meta-Wiki and about 20 Wikipedias with large communities. When we deploy temporary accounts to more wikis, we will evaluate the impact and may adjust our approach again. In addition, we'd like you to know that requirements for access to the [[mediawikiwiki:Special:MyLanguage/Trust_and_Safety_Product/IP_Info|IP Info]] feature will be identical with the ones for access to the temporary accounts' IP addresses (a user will either have full information or none). '''The rationale for the change''' We chose the current numerical thresholds and automatic granting before deploying temporary accounts on any wiki. However, it’s become clear to us that these requirements are quite low and it is still too easy for bad-faith actors to gain access to temporary account IP addresses. We want temporary accounts to meaningfully improve editor privacy, so we need to be more restrictive. Our goal is to more consistently limit IP address access to only those who need it. '''How will this work''' * When a user without extended rights needs to view temporary account IP addresses, they will need to file a request for being added to the "Temporary account IP viewers" group. They will file the request to admins (the local communities will be able to decide what that process will be) or stewards (for wikis without local admins). * The software will require that the user has at least 300 edits and the account since at least 6 months. Admins and stewards will not be able to grant temporary account IP access to accounts that do not meet that criteria. This is a minimum, and we encourage you to enforce higher thresholds. * The user reviewing the request will check if the user applying for the right meets requirements and that they have provided a valid justification. The right itself will be granted through Special:UserRights. * Users who grant requests for the right will also handle removal of the right. We would also like to clarify some details. For your convenience, we will also document some of it in [[mediawikiwiki:Trust_and_Safety_Product/Temporary_Accounts/FAQ|the project FAQ]]. {{Sakrij|naslov=Access to IP addresses|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Separation of the new right''' (checkuser-temporary-account) out to a new group ([[metawiki:Meta:Temporary_account_IP_viewer|Temporary account IP viewers]]), as opposed to technically attaching it to any [[Special:ListGroupRights|existing group]] (like patroller). We have decided to do this for a few reasons: ** '''Having access to IP addresses carries risk'''. This right is similar to checkuser. IP addresses are considered personally identifiable information (a kind of [[:en:personal data|personal data]]). Outside actors who want to access IP addresses will now need to interact with users who have this right. Users with this right should be aware of this, and alert to the possibility of suspicious access requests. ** '''Good practices for privacy protection'''. Giving access to users who are trusted but do not need access to carry on their work is not in line with good practices for processing personal data. ** '''Removal of right'''. Access to IPs will be [[phab:T325658|logged]] ([https://sh.wikipedia.org/wiki/Special:Log?type=checkuser-temporary-account example]). If any misuse of this right is detected, it can be taken away separately from any other permissions the user may hold. It would be difficult and sometimes also unreasonable to remove the rights unrelated to access to IP addresses. ** You may grant the new right to all users belonging to a certain existing group individually. These users must meet the criteria for Temporary account IP viewers, though. ** For clarity – all this does not affect administrators, bureaucrats, checkusers, stewards, and other groups mentioned in the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Access_to_temporary_account_IP_addresses|global policy]]. * '''Activity requirement'''. With regards to users who would need to be granted access manually, the policy says that they "must edit or take a logged action to the local project at least once within a 365-day period". This requirement is not changing. }} {{Sakrij|naslov=Process of granting the right|bg1=background-color:#eee;|podaci =<nowiki/> * '''Formality of granting the right'''. There is no need for discussions or votes like Request for Adminship. It does suffice if a single admin makes a decision using their own judgement. * '''Additional requirements for the users applying for the right'''. ** You have autonomy over the process for granting the right. You can adopt thresholds higher than 300 edits, or disallow the "non-admin+" users to have the right. The granting process can be as basic or elaborate as you deem appropriate. ** Which criteria admins should take when deciding whether to grant the right – how to tell whether a user needs access to IP addresses? There are no mandatory requirements beyond a minimum of 300 edits and a 6 month old account. You may introduce additional criteria related to trust to the user (such as no prior blocks or copyright violations) or experience in patrolling activities. * '''Additional burden on administrators'''. We understand the toil of having to grant and remove an additional right. This is indeed a downside. We think that it will only have to be a one-time effort to grant this right to a larger number of people. We are curious if you can find ways to limit this burden. }} '''Next steps on your side we would like to suggest''' * We are encouraging you to consider '''adopting a policy''' on granting and removing the right, if you think you need to add anything to the global policy. * We are encouraging you to '''start granting the right'''. Considering our data (up to a few non-functionaries have ever revealed temporary account IP addresses here), we believe you don't need to rush or spend a lot of time preparing for this before the change comes into force, though. * We would like to show you what level of wiki-bureaucracy seems sufficient from our point of view. [https://meta.wikimedia.org/w/index.php?oldid=28667152 In the sandbox], we have created a draft of what a page with requests for the flag could look like. Of course the final content of the page will depend on your community. We do not want to imply that we are instructing you on this matter. Let us know if you have any questions. Thank you! [[metawiki:User:NKohli_(WMF)|NKohli (WMF)]] and [[Korisnik:SGrabarczuk (WMF)|SGrabarczuk (WMF)]] ([[Razgovor s korisnikom:SGrabarczuk (WMF)|razgovor]]) 16. maja 2025. u 04:22 (CEST) == Join the 6th Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign – 2025 Edition == Dear Wikipedia community, (''Please help translate to your language'') We invite your community to participate in the 6th edition of the [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025|Wikipedia Pages Wanting Photos Campaign]], a global campaign taking place from July 1 to August 31, 2025. Participants will choose among Wikipedia pages without photos, then add a suitable photo from among the many thousands of photos in the Wikimedia Commons, especially those uploaded from thematic contests ([[:m:Wiki Loves Africa|Wiki Loves Africa]], [[:m:Wiki Loves Earth|Wiki Loves Earth]], [[:m:Wiki Loves Folklore|Wiki Loves Folklore]], [[:m:Wiki Loves Monuments|Wiki Loves Monuments]], etc.) over the years. More than 80 Wikimedia affiliates have participated since the campaign was launched in 2020 and have added images to more than 400,000 Wikipedia articles in over 245 Wikipedia languages. Thanks to the volunteer contributors! We now invite your community to organize and lead the campaign within your community. As a local organizer, you may: *Encourage individual members to take part by adding images to Wikipedia articles. *Host edit-a-thons focused on improving visual content. *Organize training workshops to teach contributors how to correctly integrate images into Wikipedia. These activities will help build local capacity and increase visual content across Wikipedia. Please note that for participants to be eligible to participate in the campaign, they need to have registered an account for at least a year before the official start date of the contest. That is, for the 2025 edition, they must have registered an account on or before July 1, 2025. The account can be from any Wikimedia project wikis. The organizing team is looking for a contact person to coordinate WPWP participation at the Wikimedia user group or chapter level (geographically or thematically) or for a language Wikipedia. We would be glad for you to [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|sign up directly]] at [[:m:Wikipedia Pages Wanting Photos 2025/Participating Communities|WPWP Participating Communities]]. With kind regards, [[User:Reading Beans]] On behalf of the Wikipedia Pages Wanting Photos campaign 2025. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 18. maja 2025. u 23:53 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:T Cells@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Wikipedia_Pages_Wanting_Photos_2025/Call_for_participation_letter/Village_pump&oldid=28751075 --> == Poboljšanje jezičkih fallbackova == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 20:09 (CEST)|Uvedeno}} Na prijedlog Međuprojektne saradnje, donosim nekoliko ideja za poboljšanje jezičkih fallbackova unutar interfejsa. Za glavni srpskohrvatski kod: * sh (trenutno): <code>$fallback = 'sh-latn, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh (predloženo): <code>$fallback = 'sh-latn, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski latinični kod treba proširiti fallbackove (tako da idu prvo latinični ijekavski, pa ćirilični): * sh-latn (trenutno): <code>$fallback = 'sh, sh-cyrl, bs, sr-el, sr-latn, hr';</code> * sh-latn (predloženo): <code>$fallback = 'sh, bs, cnr-latn, cnr, hr, sr-latn, sr-el, cnr-cyrl, sh-cyrl, sr, sr-cyrl, sr-ec';</code> Za srpskohrvatski ćirilični kod treba proširiti fallbackove (tako da prvo idu ćirilični pa latinični): * sh-cyrl (trenutno): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sh-latn';</code> * sh-cyrl (predloženo): <code>$fallback = 'sr-cyrl, sr-ec, sr, cnr-cyrl, sr-latn, sr-el, sh, sh-latn, bs, cnr, cnr-latn, hr';</code> U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:42 (CEST) :Prijedlog je još u izradi/pripremi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 12:39 (CEST) ::Prijedlog je sada spreman. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 17:14 (CEST) :::Samo da specificiram, fallbackovi su rezervni jezici koji se upotrebljavaju u slučaju da neka poruka interfejsa nije prevedena na srpskohrvatski jezički kod. Dakle, da uzmemo primjer sh-cyrl, ako poruka nije prevedena na srpskihrvatsku ćirilicu, uzima se prijevod iz srpske ćirilice; ako prijevoda nema u srpskoj ćirilici, onda se uzima prijevod iz crnogorske ćirilice itd. Nadam se da je sada jasnije kako ovo radi. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 1. jula 2025. u 08:04 (CEST) ---- Budući da nema protivljenja, zaključujem da postoji konsenzus za poboljšanje jezičkih fallbackova. Bit će napravljen task na Phabricatoru i zakrpa na Gerritu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:56 (CEST) :Ovo se ipak mora reducirati na 8 jezičkih kodova, s obzirom na tehnička ograničenja. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 01:45 (CEST) ::Uvedeno, zbog tehničkih ograničenja izostavljeni su sledeći kodovi: <code>cnr-cyrl</code>, <code>cnr-latn</code>, <code>cnr</code>, <code>sr</code>. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:53 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Poboljšanje transwiki uvoza == {{zaglavlje rasprave|Zaključci navedeni na dnu. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 11. jula 2025. u 19:56 (CEST)|Uvedeno}} Na inicijativu Međuprojektne saradnje, predlažem omogućavanje transwiki uvoza sa sledećih Wikipedija: * bs * hr * sr U ime Međuprojektne saradnje, [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 30. juna 2025. u 03:51 (CEST) :{{za}}, podržavam.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. juna 2025. u 23:08 (CEST) ---- Na temelju provedene rasprave zaključujem da postoji konsenzus za uvođenje transwiki uvoza sa bswikija, hrwikija i srwikija. Izrađen je [https://phabricator.wikimedia.org/T399113 odgovarajući task na Phabricatoru]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 9. jula 2025. u 21:03 (CEST) :Uvedeno. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 10. jula 2025. u 10:54 (CEST) {{podnožje rasprave}} == Wikidata Item and Property labels soon displayed in Wiki Watchlist/Recent Changes == ''(Apologies for posting in English, you can help by translating into your language)'' Hello everyone, the [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Wikidata For Wikimedia Projects]] team is excited to announce an upcoming change in how Wikidata edit changelogs are displayed in your [[Special:Watchlist|Watchlists]] and [[Special:RecentChanges|Recent Changes]] lists. If an edit is made on Wikidata that affects a page in another Wikimedia Project, the changelog will contain some information about the nature of the edit. This can include a QID (or Q-number), a PID (or P-number) and a value (which can be text, numbers, dates, or also QID or PID’s). Confused by these terms? See the [[d:Special:MyLanguage/Wikidata:Glossary|Wikidata:Glossary]] for further explanations. The upcoming change is scheduled for '''17.07.2025''', between '''1300 - 1500 UTC'''. The change will display the label (item name) alongside any QID or PIDs, as seen in the image below: [[File:Apr10 edit summary on Wikidata.png|An edit sum entry on Wikidata, labels display alongside their P- and Q-no.'s]] These changes will only be visible if you have Wikidata edits enabled in your User Preferences for Watchlists and Recent Changes, or have the active filter ‘Wikidata edits’ checkbox toggled on, directly on the Watchlist and Recent Changes pages. Your bot and gadget may be affected! There are thousands of bots, gadgets and user-scripts and whilst we have researched potential effects to many of them, we cannot guarantee there won’t be some that are broken or affected by this change. Further information and context about this change, including how your bot may be affected can be found on this [[m:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|project task page]]. We welcome your questions and feedback, please write to us on this dedicated [[m:Talk:Wikidata_For_Wikimedia_Projects/Clearer_Wikidata_Edit_Summaries/Resolve_Labels|Talk page]]. Thank you, - [[m:User:Danny_Benjafield_(WMDE)|Danny Benjafield (WMDE)]] on behalf of the Wikidata For Wikimedia Projects Team. [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 14. jula 2025. u 14:45 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Danny Benjafield (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Danny_Benjafield_(WMDE)/MassMessage_Test_List&oldid=28981877 --> == Šabloni:tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako == Imamo glavne šablone za provjeru točnosti informacija u sadržaju članka. Nalaze se u kategoriji [[:Kategorija:Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti|Šabloni za citiranje i sporove provjerljivosti]]. Ako imate još šablona za predložiti, slobodno dodajte.– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:23 (CEST) :Odlično. Uključi te šablone na bar jednoj stranici, da ne bi zatrpavale [[Posebno:UnusedTemplates|izveštaje održavanja]]. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 17:35 (CEST) :::Njih bi bilo preporučljivo koristiti što više, naravno pri patroliranju. Na primjer, nisam dužan brisati ili forsirano gledati kroz prste informaciji koja je sumnjiva, ali zato mogu postaviti upit i ukazati na njezinu nestabilnost. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:09 (CEST) ::::Naravno, podrazumijeva se. Moja gornja napomena odnosila se na to da svaki šablon treba imati bar 1 uključenje, pa makar i samo na vlastitoj dokumentacijskoj stranici, kako ne bismo opterećivali izvještaje. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:11 (CEST) ::Da, naravno, to ćemo brzo. ::Imam dodatno pitanje tj. napravio bih i sljedeće dodatne šablone: :::– <u>Neprovjerljiva hipoteza</u> :::– <u>Vrlo sumnjivo</u> :::– <u>Neneutralno stajalište</u> :::– <u>Nelogično</u> :::– <u>Neprecizno</u> ::Ali nisam siguran, jer ako dublje pogledamo, oni upućuju na provjeravanja koja su već uključena u šablonima tko, kojem, što, kada, gdje, zašto, kako. Možda samo se dodaju neke suptilnosti: "neprovjerljiva hipoteza" ili "neprovjerljivo", znači ne samo da nema izvora, nego za dotične činjenice nema mogućih dokaza; "vrlo sumnjivo" bi bio generičan šablon (što po sebi nije naj naj); "neneutralno stajalište" bi bila ''inline'' verzija postojećeg šablona [[:Šablon:NPOV|NPOV]], tako da u sadržaju mogu točno ukazati gdje stoji neneutralna izjava; ostala dva šablona bi bila također generična. Što mislite vi o ovome? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:29 (CEST) :::Ako {{xt|za dotične činjenice nema mogućih dokaza}}, onda takva činjenica ne treba ni biti u članku. Šablon tu nema upotrebnu vrednost. Vrlo sumljivo mi je vrlo sumljivo. Za neneutralnu tvrdnju se slažem – to treba napraviti (v. [[:en:Template:POV statement|neutralnost osporena]]). Ostala dva šablona su mi neprecizna. :) – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:36 (CEST) :::::Sjajno. @[[Korisnik:Aca|Aca]] Možemo li ga nazvati "neneutralno", radi jednostavnosti? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 18. jula 2025. u 19:42 (CEST) ::::::Može, ''less is more'', možda radije "pristrano"? – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 18. jula 2025. u 20:04 (CEST) :::::::Mislim da nam za sada ne treba toga toliko. "Nelogično" je nepotrebno jer je to vrijednosni sud sam po sebi; nelogične rečenice treba uklanjati, a ne ih ostavljati - plus, nije svakome sve isto logično, a ako baš piše da "RIbe plivaju u vodi dok trče kopnom", onda tu ne treba šablon, nego brisanje. "Vrlo sumnjivo" je neenciklopedijski i te izjave isto treba uklanjati ili staviti {{tl|fact}} uz obrazloženje. "Neprecizno" je okej, ali nisam siguran koliko nam treba. "Neprovjerljiva hipoteza" je nešto za naučnike - mi to nismo. Ja ne mogu procijeniti je li nekakva hipoteza provjerljiva ili ne jer nemam dovoljno stručnih znanja za to. "Neneutralno stajalište" nam ne treba iz dva razloga. Prvo, imamo {{tl|NPOV}}, a drugo - dogovoreno je odavno da članci ne imaju sadržavati vrijednosne sudove ili stajališta. Dakle, jedino možda "neprecizno", ali mislim da nam ni to '''trenutno''' ne treba. Za to bismo morali prvo imati neku stilsku smjernicu o tome što je precizno, a što ne. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 19. jula 2025. u 03:19 (CEST) ::::::::::Okej, onda da izbrišem šablon "neneutralno" (Edgar) ili da ga "preimenujem" (Aca)? ::::::::::Što se tiče smjernice, ide na moju listu "stvari za uraditi". – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:15 (CEST) :::::::::::Sredio sam ja to. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 21. jula 2025. u 19:25 (CEST) ::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]], [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]]: Možda je bolje da taj šablon vratimo i preimenujemo. Bilo bi super da možemo ''inline'' označavati sporne tvrdnje, što je svrha šablona. Šablon POV služi za označavanje celog članka, a ovaj šablon koristio bi se za konkretne rečenice. Zadnjih nekoliko dana sređivao sam članke s pristranim formulacijama, gde su problematične bile samo pojedine rečenice, ali ne i celi članak. Zato mislim da šablon ima svrhu i da ga treba vratiti. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 21. jula 2025. u 19:39 (CEST) :::::::::::::Jedna rečenica se treba riješiti na mjestu, a ne ostavljati. Ukoliko je sistemski, onda ima opći šablon, koji može ići i za sekciju, a ne cijeli članak. Svrha ovih šablona je da popune praznine koje postoje kod većih šablona, a ne da dupliciraju istu svrhu. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:46 (CEST) ::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Po toj logici ne bi trebalo da postoji nijedan ''inline'' šablon ({{redni citat|[j]edna rečenica se treba riješiti na mjestu}}). Možda neko ne zna kako treba srediti rečenicu u skladu sa enciklopedijskim stilom i rađe bi je samo označio za sređivanje, nego da sam čeprka. Nadalje, možda nije jedna rečenica, nego celi pasus. Šablon se može i tu koristiti. Označavanje celog članka može biti neprecizno i nejasno, pogotovo ako je on dugačak. ''Inline'' šabloni služe da konkretno specificiraju i lokaliziraju veće šablone, što bi bio i ovde slučaj. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 02:55 (CEST) :::::::::::::::Kako ne? Koji drugi šablon koi imamo pokriva pitanje - tko, što, koji, čiji, gdje? Nijedan. Koji pokriva - potrebna provjera izvora ili neuspjela provjera izvora? Nijedan. Nije poanta da je inline šablon sam po sebi sporan, nego da je ovo već pokriveno. Za konkretizaciju postoji SRZ članka. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 02:58 (CEST) ::::::::::::::::@[[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Ta logika nema smisla. Imamo i {{tl|Nedostaje referenca}}, uprkos činjenici da postoji {{tl|Nedostaju izvori}}. Potpuno ista svrha, razlike nema. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:01 (CEST) :::::::::::::::::Je, samo što neutralnost jedne rečenice nije nešto što bi se trebalo rješavati na taj način. Ako u nekoj rečinici piše "Brad Pitt je najljepši muškarac u povijesti", onda se to ispravi, a ne piše da je ta jedna rečenica neobjektivna - tako se samo gomilaju "problemski" članci, a radi se o minornim problemima koje nema potrebe gomilati. Ova dva citirana šablona su drugo - drugi se uglavnom koristi kada izvora uopće nema ili ih je nedovoljno, što je značajan sustavni problem (kao i NPOV članka), a ovo je za pojedinačne tvrdnje koje nisu sustavne. Međutim, pronaći izvor puno je složeniji proces od ispravljanja jedne neneutralne rečenice. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 22. jula 2025. u 03:20 (CEST) ::::::::::::::::::Mhm, okej. Slažem se onda. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 22. jula 2025. u 03:32 (CEST) == Kategorije:Dinastije == Poštovane kolege, Na temelju prijedloga jednog kolege postavio sam si pitanje o tome kako postupamo s kategorijama koje se odnose na dinastije. Čini mi se da se o tome već govorilo na Pijaci, kada se raspravljalo o imenima papa i kraljeva, ako se ne varam. U svakom slučaju, ovdje imamo [[:Kategorija:Rjurikovići|kategoriju Rjurikovići]] i [[:Kategorija:Dinastija Rjurikovič|kategoriju Dinastija Rjurikovič]]. Kako ih razvrstavamo – s oznakom "dinastija" ili bez nje? Drugo: imena dinastija, transliteriramo li ih (Rjuriković) ili ih ostavljamo onako kako su zapisani u izvorniku (Rjurikovič)? Hvala. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 15. oktobra 2025. u 23:39 (CEST) :Mislim da je format "Dinastija [IME]" najpraktičniji jer dokida problem nedosljednosti. Kako ćemo Saxe-Coburg-Gotha? Sakeskoburggotovići? :D Ovako, ako je sve "Dinastija [Ime]", onda smo mirni i sve će biti potpuno dosljedno. Isto vrijedi i za zadržavanje izvornog imena dinastije; to je dosljedno praksi i jezičnim smjernicama koje imamo. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 16. oktobra 2025. u 02:03 (CEST) :+1 za "Dinastija Rjurikovič", per Edgar. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 16. oktobra 2025. u 13:32 (CEST) :::Da, i ja se slažem s opcijom "Dinastija Rjurikovič". Slijedi pitanje: hoćemo li dakle sve dinastijske kategorije (i članke) preimenovati prema tome principu? – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 17. oktobra 2025. u 01:44 (CEST) ::::Da, dosljednosti radi – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 17. oktobra 2025. u 03:28 (CEST) :::::@[[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]], [[Korisnik:Edgar Allan Poe|Edgar Allan Poe]]: Usklađeno za Dinastiju Rjurikovič. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. marta 2026. u 17:22 (CEST) :::::::@[[Korisnik:Aca|Aca]]: sjajno!– [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 30. marta 2026. u 15:51 (CEST) == Funding tech projects == Hi everyone, The [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group|CEE Hub Technical Advancement working group]] is organising an open call to support software development projects related to Wikimedia. We invite individuals, groups, and affiliates to apply with their tech project ideas. Selected projects will receive funding support. To apply, please send your proposal by '''January 25, 2026''' to: toni.ristovski@wmceehub.org For full details, including eligibility and criteria, please read the [[metawiki:CEE_Hub/Working_Groups/Technical_Advancement_Group#Open_call|'''announcement''' on our Meta page]]. Feel free to reach out if you have any questions. – [[Korisnik:MHeidarzadeh-CEEhub|MHeidarzadeh-CEEhub]] ([[Razgovor s korisnikom:MHeidarzadeh-CEEhub|razgovor]]) 20. januara 2026. u 15:50 (CET) == Tipografska standardizacija šablona Jez-x == {{zaglavlje rasprave|<nowiki/> * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na ćirilici i latinici u jezičnim šablonima u kurzivu. * Postoji konsenzus za ispis stranog teksta na drugim pismima običnim slovima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 20. marta 2026. u 00:14 (CET) |Usvojeno}} Trenutno neki [[:Kategorija:Šabloni Jez-x|šabloni Jez-x]] koriste kurziv, a neki obična slova. Dosad smo sledili praksu s enwikija koja je nalagala da se tekst na latiničnim stranim jezicima piše u kurzivu, a tekst na ćiriličnim običnim slovima. Tako imamo [[Šablon:Jez-en]] koji ispisuje kurzivni tekst i [[Šablon:Jez-ru]] koji ispisuje obična slova. Ovo rešenje nije optimalno iz sledećih razloga: * U ćiriličnoj verziji članaka (putem Jezičkog konvertora) ćirilični strani tekst nema nikakvu kurzivnu označenost, odudarajući od latiničnog konteksta. * Ćirilični zapis nekad treba da bude ukošen, pogotovo za nazive umetničkih dela. Međutim, tu se postavljaju nova pitanja: * Nazivi dela na stranom jeziku koji se služi latinicom takođe trebaju biti iskošeni. Trenutno nema nikakve razlike u tipografiji između nasumične strane reči poput ''computer'' i naziva dela poput ''Romeo and Juliet''. Zašto se uopšte koristi kurziv ako nam je već naznačen naziv jezika? Kolega [[Korisnik:Vipz|Vipz]] izneo je sledeće ideje za tipografsku standardizaciju na Discordu: * Ne treba stavljati u kurziv nijedan strani naziv koji se u jeziku izvorniku ne piše u kurzivu. * Ne treba stavljati podebljanje ni na jedan strani naziv u zagradama kako bi se izbjegla preterana upotreba podebljanja u prvoj rečenici članka. * Tekst na drugim pismima nikad ne treba stavljati u kurziv, osim srpskohrvatske ćirilice koja će se automatski prikazati u kurzivu kroz transliterator. Vipz je naveo Nirnberg kao adekvatan primer varijantske ujednačenosti: * '''Nürnberg''' (izgovor: Nirnberg) je [...] * '''Nürnberg''' je * '''Nirnberg''' (njemački: Nürnberg) je [...] * '''Nirnberg''' je Ja bih ovde dodao da se ćirilca može italicizirati za nazive dela, kao u [[Zločin i kazna]]. Ovi predlozi su dosta velika promena dosadašnje prakse, pa bi bilo poželjno videti širi stav zajednice i koliko je sve ovo izvodljivo. Moj prvobitni predlog je bio da se ćirilica italicizira i da se time latinični i ćirilični konteksti izjenače. Ideja je prosta i konkretna, ali ne ulazi u suštinu drugih povezanih pitanja. Unapred zahvalan na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 02:02 (CET) :Moj kontrapredlog: Budući da jezički šaboni govore o terminima kao takvima, predlažem kodifikaciju prakse sa ruwikija: :* Ćirilički i latinički zapisi na stranom jeziku u jezičkim šalonima pišu se uvek kurzivom, nezavisno o kom je terminu reč. :* Ostali zapisi na drugim pismima pišu se bez kurziva, jer većina drugih pisama i ne podržava kurziv. :– [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 12. marta 2026. u 03:26 (CET) :Glede kako su i latinica i ćirilica naša pisma, ja sam za stavljanje i latiničnih i ćiriličnih naziva u nakošen tekst, a sad ostala, nama strana pisma se ne moraju stavljati. – [[Korisnik:Fertile Snowcent|Fertile Snowcent]] ([[Razgovor s korisnikom:Fertile Snowcent|razgovor]]) 12. marta 2026. u 07:04 (CET) ::Ovo je puno komplicirano za stvar koja je suštinski čisto stilska odluka koja se u nekom kasnijem trenutku može lako promijeniti. Svi argumenti imaju smisla, s tim da se slažem s dosad izrečenim da nećirilična-nelatinična strana pisma trebaju ostati kako jesu, dakle bez kurziva. Ostalo, podržavam opciju koja je najlakša za provesti u tehničkom smislu jer mislim da neće kvaliteta projekta opasti ako piše "Nürnberg" ili ''Nürnberg''. – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 12. marta 2026. u 15:04 (CET) :::Типографија је далеко мање важна, од непоштовања срБског језика у целини. Нема екавице, нема срБских речи... Превођење хрватског на срБски, изостаје... У суштини, ћирилично писмо, које ви овде користите, није српски језик, него непостојећи хрватски, исписан ћирилицом. – [[Posebno:Doprinosi/&#126;2026-16512-01|&#126;2026-16512-01]] ([[Razgovor s korisnikom:&#126;2026-16512-01|razgovor]]) 16. marta 2026. u 08:41 (CET) :::::: Dragi korisniče, hvala vam na komentaru, uzeću slobodu da ga shvatim ozbiljno. Mislim da vaša kritika – iz vašeg ugla – je na mestu, ali iz našeg ona se uklapa u dugačak niz primedbi koje smo tokom godina dobijali, a koje imaju za cilj da dovedu u pitanje samu legitimnost srpskohrvatskog jezika. Vaša mi, dakle, deluje kao legitimna opservacija, dok je u toj nepreglednoj seriji sličnih kritika najčešće bila reč o pravim napadima, ponekad iznenađujuće žestokim. Bilo je ljudi koji su iz tog razloga pokretali zahteve za zatvaranje čitavog našeg projekta. Te zahteve smo, razume se, uredno vratili pošiljaocu pa danas na to više i ne trošimo mnogo vremena: ako korisnik napadne projekat na osnovu jezika, mi ga jednostavno blokiramo i pozovemo da svoju finu retoriku i nacionalnu lingvistiku praktikuje tamo gde će biti bolje shvaćen. :::::: S naše strane, ostajemo Vikipedija na srpskohrvatskom jeziku, polazimo od načela policentričnosti jezika te nastojimo da očuvamo koegzistenciju različitih varijanti istog jezika. Lično se trudim da osiguram pluralitet glasova, ali vas uveravam da moje kolege čine isto — a možda i bolje od mene. :::::: Odgovoriću direktno na vašu poruku. Pođimo od upotrebe jezika: vaša poruka je napisana ćirilicom, ali pišete "срБског језика", dok je pravilno "српског језика". Kažete "Нема екавице, нема срБских речи": jeste li sigurni u to? Imamo, na primer, članke [[Ludwig Wittgenstein|Ludwig Wittgenstein]] ili [[Vlajko Begović]], izabrali smo ih za članke od vrednosti i preporučujem vam da ih pročitate. Kažete: "Превођење хрватског на срБски изостаје". Mi ne prevodimo iz jedne varijante u drugu. Nikako i nipošto! Iz kog razloga bi jedan Austrijanac prevodio [[Heinrich Heine|Hajnovu]] pesmu sa nemačkog na austrijski? Ako on ne razume tekst Heinea, onda Heine nije stranac — već jednostavno on nije pročitao dovoljno knjigâ na svome sopstvenom jeziku. Po mom mišljenju, ako govorite srpski, trebalo bi da vam bude sasvim prirodno da čitate i Krležu i Daviča, i to bez ikakvog napora. Uz to, opšte pravilo kod nas jeste da članak prati onu jezičku varijantu koja dominira u njegovom tekstu. Ako ste, recimo, napisali deset hiljada reči u standardu kakav se govori i piše u Nišu, a drugi korisnik je dodao dvesta u varijanti kakva se koristi u Umagu, onda će se prilikom generalnog pregleda (na kraju, inače) tekst u pravilu uskladiti sa niškom varijantom. Ali pojmovi i sadržaj moraju ostati tačno onakvi kakvi jesu — bez obzira na jezičku varijantu. Lep pozdrav – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 16. marta 2026. u 18:16 (CET) :::::::Saglasan sam s Inokosnim organom ovde. Dapače/štaviše, većina članaka na ovoj jezičkoj verziji Wikipedije napisana je, igrom slučaja, na srpskoj varijanti ekavskog izgovora (botovski unosi), i kao takvi to su legitimni članci jednakog statusa na ovome projektu, što je regulirano usvajanjem [[Wikipedija:Jezičke smjernice|jezičkih smernica]]. Što se tiče ispravne transkripcije stranih reči, to je pitanje na kojem ova zajednica aktivno radi i razmatra sve moguće solucije kako da Jezički konvertor radi najbolji mogući posao. U tom pogledu, mislim da ovaj projekat nastoji očuvati sve raznolikosti našeg jezika, ali da istovremeno ostane praktičan i upotrebljiv. Ipak, svaka pomoć u poboljšanju kvaliteta Jezičkog konvertora je dobrodošla, pa sam zato urgirao da ovaj komentar bude shvaćen dobronamerno i da imamo što širu paletu mišljenja kako bismo ostvarili naš cilj ravnopravnosti svih standardnih varijeteta. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 17. marta 2026. u 00:45 (CET) {{podnožje rasprave}} == Request for Comment: VisualEditor automatic reference names == <div lang="en" dir="ltr"> Hi, I’m Johannes from [[:m:Wikimedia Deutschland|Wikimedia Deutschland]]’s [[:m:WMDE Technical Wishes|Technical Wishes team]]. Apologies for writing in English. {{Int:Please-translate}}! We are considering to work on [[:m:Community Wishlist/W17|Community Wishlist/W17: Improve VE references' automatic names and reuse]]. This has been a long-term issue for wikitext editors (see e.g. [[:en:WP:VisualEditor/Named references]]) which has been among the top-voted wishes in several [[:m:Community Wishlist Survey|Community Wishlist Surveys]], e.g. [[:m:Community Wishlist Survey 2017/Editing/VisualEditor: Allow editing of auto-generated references before adding them|2017]], [[:m:Community Wishlist Survey 2019/Citations/VisualEditor: Allow references to be named|2019]], [[:m:Community Wishlist Survey 2022/Editing/VisualEditor should use human-like names for references|2022]] or [[:m:Community Wishlist Survey 2023/Editing/VisualEditor should use proper names for references|2023]]. We would like your input on the [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Proposed solutions|solutions]] proposed on our project page: '''[[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names]]'''. We are considering several options, which can be combined if desired by the community. * Changing the default pattern for automatically generated reference names (currently <code>":n"</code>, e.g. <code>":0"</code>, <code>":1"</code>...) to use the [[:mw:Help:Reference Previews#Exposed reference types|reference type]] instead (e.g. <code>"book_reference-1"</code>). * Providing a simple mechanism for communities to configure a different default name. * Generating automatic reference names based on the [[:en:domain name|domain name]] (if it’s a web citation). * Generating automatic reference names based on template parameters (e.g. "title" or "last"+"first") – defined by the community. === Feedback === [[:m:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names|Visit our project page]] to read about our proposal in detail and share your thoughts [[:m:Talk:WMDE Technical Wishes/References/VisualEditor automatic reference names#Request for comment|on metawiki]]. '''Please note''': We will only implement a solution if there’s clear consensus among the global community. Our intention is not to build the perfect solution, but to find a simple and lean one that alleviates the pain caused by auto generated names. We are aware that some experienced VisualEditor users might prefer an option to manually change reference names in VisualEditor, but such a UX intervention is difficult to achieve across reference types and thus out of scope for our team, we can only improve the auto-naming mechanism. We are happy about suggestions for improving certain details of the proposed solutions. Any other feedback and alternative proposals are also welcome – even though it’s out of scope for us, it might still be relevant for future work on this topic. Please support us interpreting consensus by clearly indicating your opinion (e.g. by using support/neutral/oppose templates). We are aware of [[:en:WP:NOTVOTE]], but given that we are facilitating this discussion with users from different wikis, potentially commenting in their native language, clearly indicating your position helps us avoid misunderstandings. Thank you for participating!</div> <bdi lang="en" dir="ltr">[[User:Johannes Richter (WMDE)|Johannes Richter (WMDE)]] ([[User talk:Johannes Richter (WMDE)|razgovor]])</bdi> 19. marta 2026. u 12:15 (CET) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:Johannes Richter (WMDE)@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Johannes_Richter_(WMDE)/MassMessageRecipients&oldid=30281362 --> == Action Required: Update templates/modules for electoral maps (Migrating from P1846 to P14226) == Hello everyone, This is a notice regarding an ongoing data migration on Wikidata that may affect your election-related templates and Lua modules (such as <code>Module:Itemgroup/list</code>). '''The Change:'''<br /> Currently, many templates pull electoral maps from Wikidata using the property [[:d:Property:P1846|P1846]], combined with the qualifier [[:d:Property:P180|P180]]: [[:d:Q19571328|Q19571328]]. We are migrating this data (across roughly 4,000 items) to a newly created, dedicated property: '''[[:d:Property:P14226|P14226]]'''. '''What You Need To Do:'''<br /> To ensure your templates and infoboxes do not break or lose their maps, please update your local code to fetch data from [[:d:Property:P14226|P14226]] instead of the old [[:d:Property:P1846|P1846]] + [[:d:Property:P180|P180]] structure. A [[m:Wikidata/Property Migration: P1846 to P14226/List|list of pages]] was generated using Wikimedia Global Search. '''Deadline:'''<br /> We are temporarily retaining the old data on [[:d:Property:P1846|P1846]] to allow for a smooth transition. However, to complete the data cleanup on Wikidata, the old [[:d:Property:P1846|P1846]] statements will be removed after '''May 1, 2026'''. Please update your modules and templates before this date to prevent any disruption to your wiki's election articles. Let us know if you have any questions or need assistance with the query logic. Thank you for your help! [[User:ZI Jony|ZI Jony]] using [[Korisnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] ([[Razgovor s korisnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:09 (CEST) <!-- Pošiljalac poruke: Korisnik:ZI Jony@metawiki; spisak primalaca: https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Distribution_list/Technical_Village_Pumps_distribution_list&oldid=29905755 --> :Nemamo što uraditi povodom ovoga. Jedini shwiki šablon na popisu stranica koju su generisali je [[Šablon:PBB/2065]], a on ne koristi svojstva Wikipodataka. – [[Korisnik:Vipz|Vipz]] ([[Razgovor s korisnikom:Vipz|razgovor]]) 3. aprila 2026. u 19:18 (CEST) == Uvođenje Wikiljubavi == Predlažem uvođenje '''[[:mw:Extension:WikiLove|Wikiljubavi]]''' na srpskohrvatskoj Wikipediji. Riječ je o dodatku koji služi da olakša iskazivanje zahvalnosti i slanje priznanja drugim korisnicima. Dodatak se već koristi na enwikiju i srwikiju. Interfejs sam u potpunosti lokalizirao, a dodatak unaprijed konfigurirao. Mislim da će služiti kao dobra stvar za motiviranje novih i postojećih korisnika. Unapred zahvaljujem na komentarima. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:36 (CEST) :Ako je tehnički okej (ne razumijem se previše u to, ali kolege će javiti), nemam niš protiv :D – [[Korisnik:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Edgar A.</span>]] [[Razgovor s korisnikom:Edgar Allan Poe|<span style="color:var(--color-base); font-family:'Free Style Script';">Poe</span>]] 28. aprila 2026. u 13:39 (CEST) :Izgleda zanimljivo, saglasan sam – [[Korisnik:Panasko|Panasko]] ([[Razgovor s korisnikom:Panasko|razgovor]]) 28. aprila 2026. u 13:44 (CEST) ::{{za}}, i ja se slažem. – [[Korisnik:Inokosni organ|Inokosni organ]] ([[Razgovor s korisnikom:Inokosni organ|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 02:24 (CEST) :[[phab:T424891|Odgovarajući zadatak]] na Phabricatoru. – [[Korisnik:Aca|Aca]] ([[Razgovor s korisnikom:Aca|razgovor]]) 29. aprila 2026. u 21:54 (CEST) 5gez1cqdug7h4tkvzu219tieh558zx6 Zlata Vucelić 0 4693641 42586440 42571219 2026-04-30T11:18:17Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586440 wikitext text/x-wiki '''Zlata Vucelić''' ([[Požega]], [[23. ožujka]] [[1942.|1942]].), [[hrvatska]] [[fotograf]]kinja, živi i radi u [[Samobor]]u. == Biografija == Rođena je u Požegi gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. U Zagreb odlazi na studij likovnog odgoja na [[Pedagoška akademija u Zagrebu|Pedagoškoj akademiji]]. Studij likovnog odgoja još više je učvrstio snažnu kreativnost Zlate Vucelić. Neposredno nakon studija otkriva fotografiju kao važno kreativno područje. Kako bi razvila što temeljitiji svoj fotografski status, učlanjuje se u [[Fotoklub Zagreb]]. Fotografija joj postaje preokupacija i dominantno područje rada. Nižu se izložbe što joj daje poticaj za daljnji rad. Godine [[1972.]] postaje članica ''[[Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika|Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika]]'' - HZSU i ''[[Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti|Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti]]'' - ULUPUH.<ref>{{Cite web|title=ULUPUH - Sekcije|url=http://arhiva.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&idclana=168|access-date=2024-04-30|website=arhiva.ulupuh.hr}}</ref> Postepeno prestaje biti dokumentaristica, već fotografijom izražava unutarnji, duhovni doživljaja fotografiranog motiva, doradom fotografija u laboratoriju. Preklapanjem negativa, dužinom osvjetljavanja, tonerom sepia boje, autorica stvarnost sklapa u originalnu vizualnu poetsku cjelinu.<ref>{{Cite web|title=ANALIZA FOTOGRAFIJA|url=https://issuu.com/zoran1002/docs/web_abc_662/s/19851094|access-date=2024-04-30|website=issuu|language=en}}</ref> Fotografije je izlagala na brojnim samostalnim i skupnim [[izložba]]ma. Dobitnica je više nagrada i priznanja. 2001. godine sudjelovala je serijama fotografija ''Pučka raspela'' i ''Otok'', na manifestaciji ''Mjesec fotografije'' u [[Bratislava|Bratislavi]], u izboru [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu]],<ref>{{Cite web|title=Nova fotomonografija o Zagrebu|url=https://www.matica.hr/vijenac/201/nova-fotomonografija-o-zagrebu-15517/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> te je predstavljena na MSU izložbi ''[[Vidljive]]'' ([[2023.|2023.)]], autorice koncepcije i kustosice Martine Munivrane. == Fotografski ciklusi == Značajni ciklusi su joj ''Portreti mladih (''1968.-1973.), ''Gornji grad i sakralni Zagreb'' (1972.-1992.), ''Portreti umjetnika i njihova djela'' (1970.-1991.), ''Magdica'' (1976.), ''Hrvatsko zagorje'' (1976.-1978.), ''Narodna raspela'' (1978.-1992.), ''Otok'' (1982.), ''Drugo vrijeme'' (1988.-1989.), ''Lun-Otok Pag'' (1989.), ''Međugorje'' (1989.), ''Otok II.'' (1993.-1999.), ''Hommage Josefu Sudeku'' (2006.), ''Fotografije na jezeru'' (od 2005.), ''Fotografije putovanja'' (2005.-). Ciklusom ''Magdica'' (1976.) započinje svoj karakterističan neoromantičarski pristup fotografiji. U ciklusu ''Portreti umjetnika'' ističe se opus posvećen hrvatskoj pjesnikinji [[Vesna Parun|Vesni Parun]], s kojom se družila cijeli život. == Samostalne izložbe (odabir) == * Samostalna izložbu fotografija, Galerija Lotrščak, [[1982.]] Autorica teksta ''U početku bijaše foton'' i komentare uz izložbu, [[Vesna Parun]].<ref>{{Cite web|title=ARHiNET - Izložba Zlate Vucelić, Galerija Lotrščak, Zagreb, 1982. (dosje)|url=http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|access-date=2024-04-30|website=arhinet.arhiv.hr|archive-date=2024-05-07|archive-url=https://web.archive.org/web/20240507055722/http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_157353|url-status=dead}}</ref> * Izložba ''Zlata Vucelić - fotografije'', Samoborski muzej, 26.11. - 17.12. [[1989.]] Predgovor Zdravko Tišljar. * Izložba [[Petar Dabac|Petra Dabca]] i Zlate Vucelić, Galerija Sebastian, [[Beograd]], 29.3. - 24.4. [[1990.]] Predgovor, Ljiljana Domić. * Izložba ''Otok II.'', fotografije Zlate Vucelić, predgovor [[Tonko Maroević]]. Zagreb, ULUPUH, [[1999.|1999]].<ref>{{Citiranje časopisa|last=Maroević|first=Tonko|date=2020-03-12|title=Anamarija Paljetak (1937. – 2019.)|url=http://dx.doi.org/10.15291/csi.2994|journal=Croatica et Slavica Iadertina|volume=15|issue=2|pages=562–563|doi=10.15291/csi.2994|issn=1849-0131}}</ref> * Izložba ''Čovjek i more - otok'', Gradska loža u [[Zadar|Zadru]], u organizaciji [[Narodni muzej Zadar|Narodnog muzeja Zadar]], [[2004.]] godina. * Izložba fotografija iz ciklusa ''Hommage a [[Josef Sudek]],'' Galerija Badrov (Trg žrtava fašizma 1), [[2006.]] godina.<ref>{{Citiranje časopisa|last=Radović Mahečić|first=Darja|date=2020-12|title=Potez triju trgova (Trg hrvatskih velikana – Trg žrtava fašizma – Krešimirov trg) – urbani status istočne ekstenzije zagrebačkoga Donjeg grada|url=http://dx.doi.org/10.31664/ripu.2020.44/2.10|journal=Radovi Instituta za povijest umjetnosti|issue=44/2|pages=161–186|doi=10.31664/ripu.2020.44/2.10|issn=0350-3437}}</ref> == Skupne izložbe (odabir) == * Sudjelovala je na ''Izložbi članica Fotokluba Zagreb'', održanoj u [[Muzej grada Zagreba|Muzeju grada Zagreba]] [[1976.]] godine. Koncepciju izložbe potpisuje [[Đuro Griesbach]], koji o radu Zlate Vucelić piše: "Zlata Vucelić je buntovnički intelektualni duh u krhkom nježnom tijelu. Uvijek svjesna što želi reći, beskompromisno pristupa njoj vazda zamamnoj temi – čovjeku. Koliko ima iskrenosti i istine u njenoj izjavi: dati portret čovjeka je najteže u slikarstvu, a i u fotografiji, jer iz njega treba zračiti ono nevidljivo u čovjeku – karakter duha ličnosti, a to je veoma – veoma teško. Njenih pet slika poznatih umjetnika su rijetki primjer uspjelih portreta i djeluju kao snažni akord na kraju ove izložbe."<ref>{{Cite web|title=MGZ|url=http://nmz.hr/|access-date=2024-04-30|website=nmz.hr}}</ref> * Sudjelovala je na skupnoj fotografskoj izložbi ''Vidjeti vrijeme,'' autora koncepcije Vladimira Gudca, u organizaciji [[Hrvatski fotosavez|Hrvatskog fotosaveza]]. Izložba je održana u [[Umjetnički paviljon|Umjetničkom paviljonu]] u Zagrebu [[2001.]] godine.<ref>{{Cite web|title=Izložba Vidjeti vrijeme u Umjetničkom paviljonu|url=https://www.matica.hr/vijenac/202/izlozba-vidjeti-vrijeme-u-umjetnickom-paviljonu-15418/|access-date=2024-04-30|website=www.matica.hr|language=hr}}</ref> * Sudjelovala je na skupnim izložbama ''Aktualno'' (2008.)<ref>{{Cite web|last=target="_blank">Totalportal.hr</a>|first=<a href="http://www totalportal hr"|date=2008-05-04|title=Izložba eminentnih hrvatskih fotografa u Mimari|url=https://ezadar.net.hr/kultura/2590153/izlozba-eminentnih-hrvatskih-fotografa-u-mimari/|access-date=2024-04-30|website=ezadar.net.hr|language=hr}}</ref> i ''Aktualno 2+60''  (2010.)<ref>{{Cite web|title=Smotra suvremene hrvatske fotografije u Mimari|url=https://www.tportal.hr/kultura/clanak/smotra-suvremene-hrvatske-fotografije-u-mimari-20100601|access-date=2024-04-30|website=tportal.hr}}</ref> Sekcije za fotografiju Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti - ULUPUH, autorice koncepcije Višnje Slavice Gabout, održane u [[Muzej Mimara|Muzeju Mimara]]. == Fotografske mape, publikacije, monografije == * Objavila je nekoliko fotografskih mapa. * Izdavačka kuća Mladost, Zagreb, objavila je [[1981.]] pjesničko-grafičko-fotografsku mapu ''Magdica'', autorica Vesne Parun, [[Zdenka Pozaić|Zdenke Pozaić]] i Zlate Vucelić. * Autorica je fotografija u reprezentativnom izdanju ''Sakralni Zagreb'', autora Nikole Pulića; izdavačka kuća Mladost, biblioteka ''Posebna izdanja,'' [[1991.|1991]].<ref>{{Cite web|title=Katalog Gradske knjižnice Požega -|url=https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=sakralna+umjetnost&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|access-date=2024-04-30|website=katalog.gkpz.hr|archive-date=2024-04-30|archive-url=https://web.archive.org/web/20240430173524/https://katalog.gkpz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?selectedId=921221064%C2%A4tPage=1&searchById=100&sort=0&age=0&spid0=100&spv0=sakralna+umjetnost&mdid0=0&vzid0=0&xm0=1|url-status=dead}}</ref> * Fotomonografija ''Zlata Vucelić: spiritualna fotografija,'' autorice Branke Hlevnjak, u izdanju Hrvatskog fotosaveza, objavljena je [[2017.]] godine.<ref>{{Cite web|title=Knjižnice grada Zagreba - Zlata Vucelić: Spiritualna fotografija|url=https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zlata-vucelic-spiritualna-fotografija/43241|access-date=2024-04-30|website=www.kgz.hr}}</ref> ==Izvori== {{izvori}} == Vanjske veze == * Centar za kulturu i informacije, Zagreb, 1982. https://hrcak.srce.hr/file/393507 * Dokumentacijski fond MDC-a https://hrcak.srce.hr/file/210815 {{Authority control}} {{Životni vijek|1942||Vucelić,Zlata}} [[Kategorija:Jugoslavenski fotografi]] [[Kategorija:Hrvatski fotografi]] [[Kategorija:Biografije, Požega]] f45n00r9se4w88qwf7rhiaj1s26m006 Venasque 0 4702490 42586349 42347170 2026-04-29T23:33:07Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586349 wikitext text/x-wiki {{Infokutija naselje | ime=Venasque | drugo_ime = | službeno_ime= | izvorno_ime = | tip_naselja = [[grad]] | transkripcija_jezik1 = | transkripcija_jezik1_vrsta = | transkripcija_jezik1_info = | slika_horizont =161005-Venasque-02.jpg | slika_veličina = 280px | slika_alt= | opis_slike= | marker_mapa = Francuska | marker_mapa_alt = | marker_mapa_opis = Venasque na karti Francuske | marker_mapa_veličina = | marker_oznaka_pozicija = | marker_reljef= | koordinate= {{Coord|43|59|49|N|5|08|50|E|type:adm1st_region:XK|display=inline,title}} | podjela_vrsta= | podjela_ime= | podjela_vrsta = Država | podjela_ime = {{flag|Francuska}} | podjela_vrsta1= [[Regioni Francuske|Regija]] | podjela_ime1= [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Provence-Alpes-Côte d'Azur]] | podjela_vrsta2=[[Departmani Francuske|Departman]] | podjela_ime2 =[[Vaucluse]] | podjela_vrsta3= [[Okruzi Francuske|Arrondissement]] | podjela_ime3 =Carpentras | osnivanje_naslov = | osnivanje_datum= | osnivač = | vlada_vrsta = | vladajuće_tijelo = | vođa_stranka = | vođa_titula =[[gradonačelnik|Maire]] | vođa_ime =️Dominique Plancher | nadmorska_visina=279<ref name=city/> | površina_ukupno =35.01 | površina_napomena = | stanovništvo_datum = [[2021]]. | stanovništvo_ukupno =1050 | stanovništvo_urban = | stanovništvo_rural = | stanovništvo_metro= | stanovništvo_blank1= | stanovništvo_blank2 = | stanovništvo_napomena = | stanovništvo_demonim = | stanovništvo_napomene = | vremenska_zona = [[UTC+1]] | vremenska_zona_DST= | utc_pomak = | utc_pomak_DST= | poštanski_broj =84210<ref name=city/> | registarska_oznaka = | pozivni_broj = | veb-sajt = | napomene = }} '''Venasque''' je [[općina]] od 1,050 [[Stanovništvo|stanovnika]]<ref name=city>{{cite web | url =https://www.citypopulation.de/en/france/vaucluse/carpentras/84143__venasque/ | title =''Venasque, in Carpentras (Vaucluse)'' | accessdate =8.11.2024. | language=engleski | publisher=City population}}</ref> na [[jug]]u [[Francuska|Francuske]] u [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Regiji Provence-Alpes-Côte d'Azur]] u [[Vaucluse|Departmanu Vaucluse]].<ref name=his/> == Geografija == Venasque se nalazi u [[dolina|dolini]] rijeke [[Rhône]], udaljen [[12|dvanaestak]] [[km]] [[jugoistok|jugoistočno]] od [[Carpentras]]a (30 od [[Avignon]]a). == Historija == Za [[Antički Rim|rimskih vremena]] bio je važno naselje, [[fortifikacija|utvrđeno]] sa tri [[toranj|kule]].<ref name=his/> U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] bio je [[feud]] [[Grof Toulousea|Tuluških]] [[grof]]ova, sve do [[Katarski križarski rat|Katarskog križarskog rata]], kad je [[1219]]. ustupljen [[papa|papi]].<ref name=his/> Venasque je od [[1274]] bio prva [[administrativni centar|prijestolnica]] [[Comtat Venaissin]]a, [[vazal]]ne [[grofovija|grofovije]] [[Papinska Država|Papinske Države]]., koja je po njemu i dobila [[ime]] - Venaissin.<ref name=brit>{{cite web | url =https://www.britannica.com/place/Comtat-Venaissin | title =''Comtat-Venaissin, former province, France'' | accessdate =8.11.2024. | language=engleski | publisher=Encyclopædia Britannica}}</ref> Kad je ona [[1320]] preseljena u [[Carpentras]], opao mu je zanačaj i odtad živi u sjeni tog grada, kao obično [[selo]]. Raseljavanje je dovelo do toga da je [[1946]]. spao na 371 stanovnika. Počeo se oporavljati kao [[ladanje|ladanjsko]] mjesto, kad su napuštene kuće pokupovali ljudi iz većih gradova i obnovili ih za [[vikendica|vikendice]].<ref name=his>{{cite web | url =https://lifestyle.rosier.pro/details-venasque+village+medieval+du+vaucluse+riche+en+histoire+et+patrimoine-3866.html | title =''Venasque village médiéval'' | accessdate =8.11.2024. | language =francuski | publisher =rosier | archive-date =2024-11-10 | archive-url =https://web.archive.org/web/20241110212154/https://lifestyle.rosier.pro/details-venasque%20village%20medieval%20du%20vaucluse%20riche%20en%20histoire%20et%20patrimoine-3866.html | url-status =dead }}</ref> == Izvori == {{izvori}} == Vanjske veze == {{Commonscat|Venasque}} * [https://www.venasque.fr/accueil.html ''Venasque'' (službene stranice)] {{fr icon}} [[Kategorija:Općine Francuske]] [[Kategorija:Departman Vaucluse u Francuskoj]] ksmaeveiapsb49jxxd2aen23tlkdrmm Značajna područja za ptice 0 4713996 42586442 42451944 2026-04-30T11:40:33Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 0 sources and tagging 1 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586442 wikitext text/x-wiki [[File:2014, A Globally Important Site for Bird Conservation and Preservation - panoramio.jpg|mini|desno|Jedno od značajnih područja za ptice]] '''Značajna područja za ptice''' (engl. Important Bird Areas - IBA) su područja koja su klasifikovana prema globalnim kriterijumima kao važna za očuvanje vrsta [[ptica]] i njihovih staništa. Globalni program značajnih područja za ptice ima za cilj da identifikuje, nadgleda i zaštiti područja od značaja za očuvanje ptica. Ovaj program je pokrenuo [[BirdLife International]], koji je nosilac programa, svjetska krovna organizacija [[Ornitologija|ornitologa]], krajem XX. stoljeća. U njegovoj realizaciji učestvuje i veći broj partnerskih organizacija širom svijeta i njihov broj stalno raste. Vremenom je postao jedan od najefikasnijih instrumenata zaštite prirode.<ref name="IBA Deutsch">{{Cite web |url= https://bergenhusen.nabu.de/forschung/ibas/index.html |title= Forschung IBAs Important Bird Areas |work= Nabu |accessdate= 17. 3. 2025}}</ref> Ta područja u svom sastavu sadrže najvažnije svjetske populacije ptica. Zbog izrazitog trenda opadanja brojnosti mnogih vrsta ptica u [[Evropa|Evropi]] tokom poslednjih decenija 20. vijeka, razvijen je sistem kriterijuma za identifikaciju vrsta ptica kojima su potrebne koordinirane mjere očuvanja na nivou Evrope (''Species of European Conservation Concern – SPEC''). Područja od državnog i međunarodnog značaja za ptice određena su na osnovu IBA kriterijuma, prilagođenih lokalnim biogeografskim i ekološkim uslovima. Koncept projekta je identifikacija i specijalno vrednovanje predjela prema značaju za ptice, njihovo upisivanje u međunarodne registre i najzad, preduzimanje adekvatnih mjera zaštite i unapređenja stanja istih. Nakon što neka zemlja ustanovi IBA područja, potrebno je da vodi brigu o njihovoj zaštiti, i o monitoringu njihovog stanja.<ref name="IBA Srbija">{{Cite web |url= https://pticesrbije.rs/proglasena-nova-znacajna-podrucja-za-ptice-u-srbiji/ |title= Proglašena nova značajna područja za ptice u Srbiji |work= Društvo za zaštitu i proučavanje ptica u Srbiji |accessdate= 17. 3. 2025}}</ref> Do danas je na cijelom svijetu identifikovano preko 12.000 IBA područja u okviru 200 zemalja, a cilj je da se uspostavi svojevrsna mreža tih staništa, koja bi omogućila dugoročno uspešnu međunarodnu zaštitu, nesmetano kretanje, te prirodno mješanje populacija i regularnih migracija ptica. <ref name="IBA Vojv">{{Cite web |url= https://www.ekourbapv.vojvodina.gov.rs/rs/%D0%BD%D0%B0%D0%B4%D0%BB%D0%B5%D0%B6%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8/%D0%B7%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BF%D1%80%D0%B8%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%B5-%D0%B1%D0%B0%D1%88%D1%82%D0%B8%D0%BD%D0%B5-%D0%B8-%D0%B1%D0%B8%D0%BE%D0%B4%D0%B8%D0%B2%D0%B5%D1%80%D0%B7/m%D0%B5%D1%92%D1%83%D0%BD%D0%B0%D1%80%D0%BE%D0%B4%D0%BD%D0%BE-%D0%B7%D0%BD%D0%B0%D1%87%D0%B0%D1%98%D0%BD%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B0-%D1%83-%D0%B0%D0%BF%D0%B2/%D0%B8%D0%B1%D0%B0-%D0%BF%D0%BE%D0%B4%D1%80%D1%83%D1%87%D1%98%D0%B0/ |title= Međunarodno značajna područja za ptice u Vojvodini – IBA područja |work= Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine |accessdate= 17. 3. 2025}}</ref> == Kriteriji == IBA područja se određuju na osnovu međunarodno dogovorenog skupa kriterijuma. Specifične IBA pragove određuju regionalne i državne vladajuće organizacije. Da bi bio naveden kao IBA, područje mora da zadovolji najmanje jedan od sledećih kriterijuma za ocjenjivanje: === A1 - Globalno ugrožene vrste === Lokalitet se kvalifikuje ako je poznato, procenjeno ili se smatra da sadrži populaciju vrste koja je kategorisana na [[IUCN]] Crvenoj listi kao kritično ugrožena, ugrožena ili ranjiva. Generalno, redovno prisustvo kritične ili ugrožene vrste, bez obzira na veličinu populacije, na lokaciji može biti dovoljno da se lokacija kvalifikuje kao IBA. Za ranjive vrste, prisustvo više od graničnih brojeva na lokaciji je neophodno da bi se pokrenula selekcija. === A2 - Vrste ograničenog dometa === Lokalitet čini jedan od skupa odabranih da bi se osiguralo da su sve vrste ograničenog dometa endemskog područja ptica (EBA) ili sekundarnog područja (SA) prisutne u značajnom broju na najmanje jednom lokalitetu, a po mogućnosti više. === A3 - Vrste ograničene na biome === Lokacija čini jednu od skupa odabranih da osigura adekvatnu zastupljenost svih vrsta ograničenih na dati biom, kako u celom biomu, tako i za sve njegove vrste u svakom stanju opsega. === A4 - Vrste koje se udružuju u jata === * A4i - Za stanište se zna ili se smatra da sadrži na regularnom nivou ≥ 1% biogeografskih populacija vodenih ptica koje žive u velikim jatima. * A4ii - Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži ≥ 1% globalnih populacija morskih ili terestričnih ptica koje žive u zajednici. * A4iii - Za stanište se zna ili se smatra da na regularnom nivou sadrži ≥20.000 vodenih ptica ili 10.000 parova morskih ptica od jedne ili više vrsta. * A4iv - Za stanište se zna ili se smatra da treba da bude „okupljalište“, mjesto gdje najmanje 20.000 roda (Ciconiidae), grabljivica (Accipitriformes i Falcomiformes) ili ždralova (Gruidae) redovno prolaze za vrijeme jesenje ili proljećne migracije. Vrste ptica koje se združuju u velika jata.<ref name="IBABosna">{{Cite web |url= https://ptice.ba/wp/wp-content/uploads/2024/01/Program-IBA-Medjunarodno-znacajna-podrucja-za-ptice-u-BiH.pdf |title= PROGRAM IBA MEĐUNARODNO ZNAČAJNA PODRUČJA ZA PTICE U BOSNI I HERCEGOVIN |work= Ornitološko društvo Naše ptice - ptice.ba |accessdate= 29. 3. 2025 }}{{Dead link|date=April 2026 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}</ref> == IBA u Evropi == Ukupan broj svjetskih IBA područja je 10.993 područja u 193 zemlje (Butchart i sar., 2012). U Evropi je zabilježeno nešto manje od 40% svih dosada zvanično priznatih svjetskih IBA područja, pri čemu oko 4.000 IBA evropskih područja obuhvata površinu od oko 7% evropskog teritorija Najveći broj zabilježen je u zemljama Evropske unije sa jačim ekonomskim standardima: [[Njemačka]] (540), [[Španija]] (391), [[Velika Britanija]] (295) i [[Francuska]] (277), koje su ujedeno bile i pokretači IBA programa i koje su ovaj program nametnule kao jedan od standarda unutar same Unije.<ref name="IBABosna"/> == Liste == * [[Lista značajnih područja za ptice u Srbiji]] * [[Lista značajnih područja za ptice u Bosni i Hercegovini]] == Izvori == {{Izvori}} {{Commonscat|Important Bird Areas}} {{DEFAULTSORT:S, }} [[Kategorija:Značajna područja za ptice u Srbiji| ]] qrx8x229augpp1h3ml6fes5c5o52qbp Zgrada Komande vazduhoplovstva u Zemunu 0 4716681 42586436 42512166 2026-04-30T10:48:31Z InternetArchiveBot 155863 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 42586436 wikitext text/x-wiki [[File:Komanda vazduhoplovstva (2).JPG|mini|desno|Zgrada Komande vazduhoplovstva u Zemunu]] '''Zgrada Komande vazduhoplovstva u Zemunu''' nalazi se na Avijatičarskom trgu br. 12 u [[Zemun]]u, [[Srbija]]. Gradnja je počela u proljeće 1934, na inicijativu kralja [[Aleksandar I Karađorđević|Aleksandra I Karađorđevića]], a završena je 1936. god. Na izradi ovog zdanja svakodnevno je radilo oko 400 radnika.<ref name="kom">{{Cite web |url= https://arhitekton.net/komanda-ratnog-vazduhoplovstva-i-arhitektura-dragise-brasovana/ |title= Komanda ratnog vazduhoplovstva i arhitektura Dragiše Brašovana, 29. novembar 2022. |work= Arhitektura, arhitekton.net |accessdate= 8. jul. 2025}}</ref> Izgrađena je po projektu [[Dragiša Brašovan|Dragiše Brašovana]], tada najpopularnijeg graditelja porodičnih kuća i vila u [[Beograd]]u, u duhu [[Jugoslavenska arhitektura|jugoslovenske moderne arhitekture]] između dva svjetska rata, sa izrazitom arhitektonsko-[[Urbanizam|urbanističkom]] i kulturno-istorijskom vrijednošću. Statički proračun i nadzor bio je povjeren [[Milutin Milanković|Milutinu Milankoviću]], srpskom naučniku.<ref name="komanda">{{Cite web |url= https://www.beforeafter.rs/grad/vazduhoplovna-komanda-zaboravljeni-ikar/ |title= Vazduhoplovna komanda i zaboravljeni Ikar, 29. novembar 2022. |work= www.beforeafter.rs |accessdate= 8. jul. 2025 |archive-date= 2025-09-14 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250914112816/https://www.beforeafter.rs/grad/vazduhoplovna-komanda-zaboravljeni-ikar/ |url-status= dead }}</ref> == Opis == Objekat Komande vazduhoplovstva je postavljen kao monumentalna blok-zgrada, simetričnog volumena, glavnom fasadom orijentisanom ka Avijatičarskom trgu. Građena je sa osnovom u obliku četvorougla, sa unutrašnjim dvorištem i predbaštom. [[File:Komanda vazduhoplovstva (4).JPG|mini|lijevo|[[Skulptura]] [[Ikar]]a na fasadi]] Brašovan je čitavu masu zgrade razbio na tri segmenta, stvorivši utisak da se radi o tri samostalna objekta – to su glavna zgrada sa unutrašnjim dvorištem sa četiri sprata, masivna kula na sredini sa sedam spratova i zaobljena krila na bočnim stranama. Kula je građena tako da po svojoj konstrukciji podseća na trup i kljun aviona, sadrži stepenište i na vrhu meteorološku stanicu. Na fasadu prema Glavnoj ulici naknadno je dodata [[skulptura]] [[Ikar]]a, rad novosadske vajarke [[Zlata Markov|Zlate Markov]]. U opštoj konfiguraciji prepoznaje se simbolika Ikarovih krila ili tada modernog oblika aviona .Zbog toga je arhitektura ove zgrade kritikovana kao "ekspresionističko istraživanje", "naivni simbolizam", "manirističko odstupanje“ od glavnog principa moderne – dosljedne funkcionalnosti.<ref name="koma">{{Cite web |url= https://zemunskevesti.rs/dom-vazduhoplovstva-u-zemunu-mesto-gde-je-ikar-zakovan/ |title= Dom vazduhoplovstva u Zemunu – mesto gde je Ikar zakovan |work= www.beforeafter.rs |accessdate= 8. jul. 2025 |archive-date= 2024-06-25 |archive-url= https://web.archive.org/web/20240625193408/https://zemunskevesti.rs/dom-vazduhoplovstva-u-zemunu-mesto-gde-je-ikar-zakovan/ }}</ref> Godine 1935. završeni su spoljni radovi, a iznad petokrilnih staklenih vrata postavljen je natpis kralju Aleksandru I koji je ubijen nekoliko meseci nakon početka izgradnje. Kada je u potpunosti završena, 1936. godine bila je to najviša zgrada u Beogradu (36 m.). Oštećena je u [[NATO-ovo bombardovanje SR Jugoslavije|NATO bombardovanju]] 5. aprila 1999, a kada će rekonstrukcija početi i ko će je finansirati – još nije poznato. Po projektu obnove zgrada će zadržati istu namjenu, a enterijer će biti adaptiran. Osam godina poslije bombardovanja, zgrada Komande vazduhoplovstva zbog svojih arhitektonskih i kulturno-istorijskih vrijednosti upisana je u registar kulturnih dobara kao pojedinačni [[Spomenik kulture u Srbiji|spomenik kulture]].<ref name="komazem">{{Cite web |url= https://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2013/06/Zgrada-Komande-Vazduhoplovstva.pdf |title= Zgrada vazduhoplovstva |work= Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda - /beogradskonasledje.rs, 2012. |accessdate= 8. jul. 2025 |archive-date= 2025-07-28 |archive-url= https://web.archive.org/web/20250728025718/http://beogradskonasledje.rs/wp-content/uploads/2013/06/Zgrada-Komande-Vazduhoplovstva.pdf |url-status= dead }}</ref> == Izvori == {{Reflista|2}} {{Commonscat|Airforce command building (Zemun)}} [[Kategorija:Zemun]] [[Kategorija:Moderna arhitektura u Srbiji]] pv4pboe83iz1g9xkddk8k4vdq75dg0b Jannik Sinner 0 4721034 42586280 42586195 2026-04-29T12:45:54Z Edgar Allan Poe 29250 /* Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) */ 42586280 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) === === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] etrvhrh79ikoycfuaxwqr05bzyjohxy 42586281 42586280 2026-04-29T12:49:18Z Edgar Allan Poe 29250 /* Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) */ 42586281 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. [[File:Sinner RG21 (59) (51376300983).jpg|thumb|220px|left|Jannik Sinner na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) === === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] exj19bqg9xy61t40ido50r9hnw4c8u8 42586282 42586281 2026-04-29T12:49:59Z Edgar Allan Poe 29250 /* Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) */ 42586282 wikitext text/x-wiki {{Infokutija teniser | ime = Jannik Sinner | slika = Jannik Sinner 2025 US Open.jpg | opis_slike = Jannik Sinner u finalu [[US Open 2025.|US Opena 2025.]] godine | širina_slike = 220px | profesionalna karijera = [[2018.]] – ''danas'' <!-- Osobne informacije --> | država = {{flag|Italija}} | punoime = | datum rođenja = {{Datum rođenja i dob|hr=da|2001|8|16}} | mjesto rođenja = {{flagicon|ITA|1946}} [[Innichen]], [[Italija]] | datum smrti = <!-- možete koristiti {{death date and age|godina smti|mjesec smrti|dan smrti|godina rođenja|mjesec rođenja|dan rođenja}} --> | mjsto smrti = | prebivalište = {{flagicon|MNK|size=16px}} [[Monte Carlo]], [[Monako]] | nadimak = | visina = 1.91 m<ref name=ATP>{{cite web|title=Jannik Sinner {{!}} Overview |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|work=[[ATP Tour]]|access-date=21 April 2025|archive-date=29 March 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20250329205650/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> | stil igre = dešnjak (dvoručni bekend) | zarada = {{nowrap|62,321,898$<ref>{{Cite web|url=https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf|title=ATP Prize Money Leaders|website=Protennslive.com|access-date=30 December 2024|archive-date=30 December 2025|archive-url=https://web.archive.org/web/20251230094617/https://www.protennislive.com/posting/ramr/career_prize.pdf |url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|title=Jannik Sinner &#124; Overview &#124; ATP Tour &#124; Tennis|website=ATP Tour}}</ref> (6. u historiji)}} | trener = [[Simone Vagnozzi]]<br>[[Darren Cahill]] <!--Singlovi--> | pojedinačni_rekord = 346–88 | pojedinačnih_titula = 27 | najviši_pojedinačni_rang = '''[[Lista tenisera koji su bili prvi na ATP ljestvici|1.]]''' ([[10. lipnja]] [[2024.]]) | trenutni_pojedinačni_rang = 1. ([[13. travnja]] [[2026.]])<ref>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/rankings/singles | title = PIF ATP Rankings (Singles) | website = ATP Tour | access-date = 31 January 2026}}</ref> | Australian_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | Roland_Garros_rezultat = F ([[2025]]) | Wimbledon_rezultat = '''P''' ([[2025]]) | US_Open_rezultat = '''P''' ([[2024]]) | ATP_Finals_rezultat = '''P''' ([[2024]], [[2025]]) | WTA_Finals_rezultat = | Olimpijada_rezultat = <!--Parovi--> | parovi_rekord = 26–25 | parovi_titula = 1 | najviši_doubles_rang = 124. ([[27. rujna]] [[2021.]]) | trenutni_doubles_rang = | Australian_Open_parovi_rezultat = | Roland_Garros_parovi_rezultat = | Wimbledon_parovi_rezultat = | US_Open_parovi_rezultat = | ATP_Finals_parovi_rezultat = | WTA_Finals_parovi_rezultat = | Olimpijada_parovi_rezultat = <!--Mješoviti parovi--> | mješoviti_rekord = | mješoviti_titula = | Australian_Open_mješoviti_rezultat = | Roland_Garros_mješoviti_rezultat = | Wimbledon_mješoviti_rezultat = | US_Open_mješoviti_rezultat = | Olimpijada_mješoviti_rezultat = <!--Momčadski turniri--> | Davis_Cup = '''P''' ([[2023]], [[2024]]) | Fed_Cup = | Hopman_Cup = | svetsko ekipno prvenstvo = <!--Medalje--> | prikaži-medalje = <!--yes ili no--> | medalje = | medalje-naslov = <!-- Ažurirano i vanjske veze --> | ažurirano = [[5. travnja]] [[2026.]] | atp profil = | wta profil = | vebsajt = }} '''Jannik Sinner''' ({{IPA-de|ˈjanɪk ˈsɪnɐ|small=no}}, {{IPA-it|ˈjannik ˈsinner|small=no}}; [[Innichen]], [[16. kolovoza]] [[2001.]]), [[Italija|talijanski]] tenisač. Sinner je tijekom karijere bio najbolje rangirani tenisač na [[ATP ljestvica|ATP ljestvici]], a [[2024.]] godinu završio je kao prvi tenisač svijeta. Do sada je osvojio 26 titula u karijeri, uključujući četiri [[Grand Slam]]a, sedam [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000 turnira]] i dva [[ATP Finals]]a. Također je predvodio [[Davis Cup reprezentacija Italije|Italiju]] do uzastopnih naslova na [[Davis Cup]]u [[2023.]] i [[2024.]] godine. Iako kao junior nije imao previše uspjeha, Sinner se već sa 16 godina prebacio na profesionalne turnire te je bio jedan od rijetkih tenisača koju su već sa 17 godina osvajali [[ATP Challenger Tour]] turnire. Godine [[2019.]] osvojio je [[Next Generation ATP Finals]]e te je dobio nagradu za [[ATP nagrade|debitanta godine]], a dvije godine kasnije postao je prvi tenisač rođen u [[2000-e|2000-ima]] koji je ušao među deset najboljih tenisača na svijetu. Svoju prvu Masters 1000 titulu osvojio je na [[National Bank Open|Canadian Openu]] [[2023.]] godine, kada je ujedno bio i finalist na ATP Finals turniru. Na [[Australian Open]]u [[2024.]] pobijedio je tada prvog tenisača svijeta [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], a kasnije i [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]] u finalu od pet setova i tako osvojio svoj prvi [[Grand Slam]] naslov. Iste godine osvojio je i [[US Open]] te [[ATP Finals]]e, završivši godinu na prvom mjestu; ujedno je tako postao i prvi talijanski tenisač u historiji koji je došao na prvo mjesto ATP ljestvice. Početkom [[2025.]] godine obranio je titulu u [[Melbourne]]u, nakon čega je odradio tromjesečnu suspenziju zbog slučajnog uzimanja [[klostebol]]a. Po povratku, igrao je finala sva tri preostala Grand Slama protiv [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]], pobijedivši na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]]. Sezonu je završio pobjednom protiv Alcaraza u [[ATP Finals]]ima. == Rani život i juniorska karijera == Jannik Sinner rođen je [[16. kolovoza]] [[2001.]] godine kao sin Hanspetera i Siglinde Sinner u [[Innichen]]u, u sjevernotalijanskoj provinciji [[Bolzano (provincija)|Južni Tirol]]. Njegov [[materinji jezik]] je [[njemački]].<ref>{{Cite web |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |date=4 April 2024 |access-date=12 September 2024 |publisher=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |author=Abby Aguirre |archive-date=11 September 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240911121802/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref><ref>{{Cite web |url=https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |title="It was difficult speaking Italian" – Jannik Sinner |date=24 June 2021 |access-date=1 February 2024 |archive-date=1 February 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240201080532/https://tennistonic.com/tennis-news/302051/it-was-difficult-speaking-italian-jannik-sinner/ |url-status=live }}</ref> Odrastao je u [[Sexten]]u u [[Dolomiti]]ma, gdje mu je otac radio kao kuhar, a majka kao konobarica u skijalištu.<ref>{{cite web |title=Jannik Sinner, dallo sci al primo trionfo tennistico in Atp |trans-title=Jannik Sinner, from skiing to his first tennis triumph in the ATP |url=https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |website=Dove Sciare |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |language=it |archive-date=26 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210126200337/https://www.dovesciare.it/news/2020-11-14/jannik-sinner-dallo-sci-al-primo-trionfo-tennistico-atp |url-status=live }}</ref> Ima starijeg posvojenog brata Marka, koji je rođen u [[Rusija|Rusiji]] [[1998.]] godine.<ref>{{Cite web |date=30 January 2024 |title=The Story of Jannik Sinner's Brother |url=https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |access-date=27 June 2024 |website=ilmessaggero.it |language=en |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627200155/https://www.ilmessaggero.it/en/the_story_of_jannik_sinner_s_brother-7904038.html |url-status=live }}</ref><ref name=atp-profile>{{cite web|title=Jannik Sinner|url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|website=ATP Tour|access-date=22 April 2019|archive-date=16 May 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210516020601/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/overview|url-status=live}}</ref> U dobi od tri godine počeo je skijati, a na prva je natjecanja išao već s osam godina. Tenis je počeo igrati u dobi od sedam godina.<ref name=":6">{{Cite book |last1=Anderloni |first1=Enzo |title=Diventare Sinner |last2=Dell'Edera |first2=Michelangelo |last3=Mastroluca |first3=Alessandro |date=5 July 2024 |publisher=Giunti Editore |isbn=978-8809921566 |edition=1st |location=Italy |publication-date=15 May 2024 |language=it |trans-title=Becoming Sinner}}</ref> Od sedme do dvanaeste godine bio je jedan od najboljih juniorskih skijaša u [[Italija|Italiji]] – godine [[2008.]], u dobi od sedam godina, pobijedio je u nacionalnom prvenstvu u [[veleslalom]]u, a [[2012.]] godine, u dobi od jedanaest godina, bio je nacionalni doprvak.<ref name=":2">{{Cite web|url=https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|title=Jannik Sinner Is Ready for Tennis Superstardom|first=Mekala|last=Rajagopal|date=1 May 2023|website=Interview Magazine|access-date=27 January 2024|archive-date=27 January 2024|archive-url=https://web.archive.org/web/20240127214759/https://www.interviewmagazine.com/culture/jannik-sinner-is-ready-for-tennis-superstardom|url-status=live}}</ref><ref name=times>{{Cite news|url=https://www.thetimes.com/sport/tennis/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|title=Jannik Sinner: the rising teenage star 'like a young Federer'|first=Stuart|last=Fraser|date=17 January 2020|access-date=17 January 2020|website=The Sunday Times|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008202405/https://www.thetimes.co.uk/article/jannik-sinner-the-rising-teenage-star-like-a-young-federer-b6wzt37qb|url-status=live}}</ref><ref name=sinless>{{cite web |title=Il tennista senza peccato – Jannik Sinner |trans-title=The Sinless Tennis Player – Jannik Sinner |url=https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |website=Dagospia |access-date=15 November 2020 |language=it |date=24 November 2019 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074119/https://m.dagospia.com/jannik-sinner-a-otto-anni-era-uno-sciatore-provetto-poi-arrivo-secondo-e-decise-di-219940 |url-status=live }}</ref><ref name=tv6>{{cite web | url-status = dead | last=Stonham |first=Marcus |title=Much More Than A "Sinner": Jannik Sinner, The Young Italian Who Goes For Everything At Roland Garros |url=https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-url = https://web.archive.org/web/20201021151854/https://tv6.news/much-more-than-a-sinner-jannik-sinner-the-young-italian-who-goes-for-everything-at-roland-garros/ | archive-date = 21 October 2020 |website=TV6 |access-date=15 November 2020 | date = 2 October 2020}}</ref> Dok je trenirao skijanje, Sinner je odustao od tenisa na jednu godinu prije nego ga je otac pogurao da se vrati tenisu.<ref name="forbes">{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Meet The Former Ski Champ Who Could Be The 'Next Roger Federer' |url=https://www.forbes.com/sites/daniellerossingh/2020/02/26/meet-the-former-ski--champ-who-could-be-the-next-roger-federer/?sh=56cbd0ef5181 |website=Forbes |access-date=15 November 2020 |date=26 February 2020 |archive-date=7 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211107074348/https://gum.criteo.com/syncframe?origin=publishertag&topUrl=forbes.com |url-status=live }}</ref> Kada je ponovo uzeo reket u ruke, njegov prvi redovni trener postao je Heribert Mayr.<ref>{{cite web |title=Heribert Mayr, uno dei primi coach di Sinner: "Se lo rimontavo al tie-break piangeva di rabbia" |trans-title=Heribert Mayr, one of Sinner's first coaches: "If I got him back at the tie-break he would cry with anger" |url=https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |website=Ubi Tennis |date=26 May 2020 |language=it |access-date=15 November 2020 |archive-date=11 June 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200611165614/https://www.ubitennis.com/blog/2020/05/26/heribert-mayr-uno-dei-primi-coach-di-sinner-se-lo-rimontavo-al-tie-break-piangeva-di-rabbia/ |url-status=live }}</ref> Djed ga je vodio u Teniski kamp San Giorgio rano ujutro gdje je imao individualne sate s Mayrom zato što nije bilo djece njegove dobi koja su bila jednako dobra kao on.<ref name=":6"/> Međutim, tenis mu je u tom periodu bio tek treći prioritet, nakon skijanja i [[nogomet]]a.<ref name="five-things">{{cite web |title=Five Things To Know About Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=23 May 2020 |archive-date=19 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210119062000/https://www.atptour.com/en/news/five-things-to-know-jannik-sinner |url-status=live }}</ref><ref name="spotlight">{{cite web |title=First-Time Winner Spotlight: Jannik Sinner |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210302174929/https://www.atptour.com/en/news/sinner-first-time-winner-spotlight-sofia-2020 |url-status=live }}</ref> Tijekom jutra bi se natjecao u skijanju, a poslijepodne bi igrao nogomet za lokalni AFC Sexten.<ref name=":6"/> U dobi od 13 godina, Sinner je odustao od skijanja i nogometa te se odlučio posvetiti tenisu zbog fizičke konstitucije; bio je visok, mršav i imao samo 35 kilograma.<ref name=":6"/> Također mu se više sviđalo natjecati se u individualnom sportu jer je imao više utjecaja na ishod.<ref name="spotlight"/><ref name=":1">{{Cite web |last=Aguire |first=Abby |date=4 April 2024 |title=The Stunning Rise of Tennis's Jannik Sinner |url=https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |access-date=27 June 2024 |website=[[Vogue (magazine)|Vogue]] |language=en-US |archive-date=27 June 2024 |archive-url=https://web.archive.org/web/20240627191926/https://www.vogue.com/article/profile-jannik-sinner-june-2024 |url-status=live }}</ref> Samostalno se preselio u [[Bordighera|Bordigheru]] kako bi trenirao u [[Teniski centar Piatti|Teniskom centru Piatti]] pod [[Riccardo Piatti|Riccardom Piattijem]] i Massimom Sartorijem, što su njegovi roditelji podržali.<ref name=atp-profile/><ref name=sinless/><ref name=forbes/> Tamo je isprva živio s obitelji svog trenera, Luke Cvjetkovića, a kasnije se preselio u stan zajedno s još dvojicom dječaka.<ref name=":6"/><ref name=roland-garros>{{cite web |last=Rossingh |first=Danielle |title=Jannik Sinner: Ski champ to tennis star |url=https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |website=Roland Garros |access-date=15 November 2020 |date=29 September 2020 |archive-date=28 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201128112701/https://www.rolandgarros.com/en-us/article/jannik-sinner-interview-rg2020-ski-champ-tennis-star |url-status=live }}</ref> Prije nego se potpuno posvetio treninzima s Piattijem, Sinner je bio igrao samo dva puta tjedno. Istovremeno je završio privatnu ekonomsku školu Institut Walther u [[Bolzano|Bolzanu]].<ref name=":6"/> Juniorsku karijeru započeo je u sklopu [[ITF Junior Circuit]]a. Iako nije imao značajnih uspjeha kao junior, već je na kraju [[2017.]] godine prešao na seniorsku razinu. Kao junior, nikada nije igrao u glavnom turniru nekog turnira prve razine niti je igrao na juniorskim [[Grand Slam]] turnirima. Jedini veći juniorski turnir na kojemu je igrao bio je [[Trofeo Bonfiglio]]. Nakon što je [[2017.]] godine ispao u prvom kolu jakog juniorskog turnira u matičnoj zemlji, sljedeće je godine došao do četvrtfinala i bio je to jedini juniorski turnir koji je odigrao te godine. Zbog činjenice da nije imao zapaženih rezultata kao junior, Sinnerov je najbolji plasman na juniorskoj listi bilo 133. mjesto.<ref name="itf-junior-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Juniors Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=25 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210125105300/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/jt/s/activity/#pprofile-info-tabs |url-status=live }}</ref> == Profesionalna karijera == === Debi, NextGen naslov i ulazak u top 50 (2018. – 2020.) === Sinner je [[2018.]] godine počeo igrati u sklopu [[ITF Men's Circuit]] toura, međutim zbog lošeg je rankinga imao direktan plasman samo na [[ITF Futures]] turnire. Ipak, u drugoj polovici godine počeo je dobivati pozivnice za [[ATP Challenger Tour]] turnire;<ref name="itf-singles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Singles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116165816/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/s/activity/ |url-status=live }}</ref> godinu je završio sa samo jednim ITF naslovom i to u parovima<ref name="itf-doubles">{{cite web |title=Jannik Sinner Men's Doubles Activity |url=https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |website=ITF Tennis |access-date=15 November 2020 |archive-date=16 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116200742/https://www.itftennis.com/en/players/jannik-sinner/800405198/ita/mt/d/activity/ |url-status=live }}</ref> te na 551. mjestu godišnje liste.<ref name="atp-rankings">{{cite web |title=Jannik Sinner Rankings History |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=14 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201014014927/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/rankings-history |url-status=live }}</ref> Prvi Challenger osvojio je [[2019.]] godine u [[Bergamo|Bergamu]] u dobi od 17 godina i 6 mjeseci, iako do tog turnira nije imao nijednu pobjedu na Challenger razini. Postao je prva osoba rođena [[2001.]] godine koja je došla do finala nekog Challengera te najmlađi Talijan s titulom; taj mu je turnir donio skok od 200 mjesta na rang listi te je došao do 324. mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|title=Sinner Sweeps Into Bergamo Challenger Final|date=23 February 2019|access-date=23 February 2019|website=Tennis TourTalk|archive-date=20 January 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210120013948/https://www.tennis-tourtalk.com/40599/sinner-sweeps-into-bergamo-challenger-final|url-status=live}}</ref><ref name=bergamo>{{cite web | url = https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | title = Sinner's Stunner: 17-Year-Old Reflects On Maiden Title | website = ATP Tour | date = 26 February 2019 | access-date = 26 February 2019 | last = Meiseles | first = Josh | archive-date = 27 July 2019 | archive-url = https://web.archive.org/web/20190727130402/https://www.atptour.com/en/news/bergamo-challenger-2019-sinner | url-status = live }}</ref> Nakon dvije ITF Futures titule, Sinnerov prvi ATP nastup bio je u svojstvu ''lucky losera'' na [[Hungarian Open]]u [[2019.]] godine, gdje je pobijedio [[Máté Valkusz|Mátéa Valkusza]], domaćeg igrača s pozivnicom.<ref name="first-match-win">{{cite web |title=On This Day In 2019: Sinner Steps Into The Spotlight |url=https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=24 April 2020 |archive-date=2 May 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200502063848/https://www.atptour.com/en/news/on-this-day-sinner-budapest-2019-first-atp-win |url-status=live }}</ref> Nakon te prve pobjede na ATP Touru, tjedan kasnije izgubio je finale Challengera u [[Ostrava|Ostravi]] od [[Kamil Majchrzak|Kamila Majchrzaka]].<ref>{{cite web |title=Majchrzak Cruises Past Sinner To Clinch Ostrava Challenger Title |url=http://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |website=Tennis TourTalk |access-date=15 November 2020 |date=5 May 2019 |archive-date=16 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210116145940/https://www.tennis-tourtalk.com/43465/majchrzak-cruises-past-sinner-to-clinch-ostrava-challenger-title |url-status=live }}</ref> [[File:Jannik Sinner after winning NextGen ATP Finals in Milan, 2019.jpg|thumb|320px|Jannik Sinner s peharom pobjednika [[Next Gen ATP Finals|Next Gen ATP Finalsa]] [[2019.]] godine.]] U drugoj polovici [[2019.]] godine, Sinner je sve češće igrao na ATP razini.<ref name="atp-activity">{{cite web |title=Jannik Sinner Player Activity |url=https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=1 September 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20200901011505/https://www.atptour.com/en/players/jannik-sinner/s0ag/player-activity |url-status=live }}</ref> Prvu [[ATP Masters 1000 turniri|Masters 1000]] pobjedu imao je na [[Italian Open]]u protiv [[Steve Johnson (teniser)|Stevea Johnsona]], a nakon sljedeće pobjede na [[Croatia Open Umag|Croatia Openu]] u [[Umag]]u, probio se u prvih 200.<ref name=atp-rankings/> Sljedećeg mjeseca osvojio je Challenger u [[Lexington, Kentucky|Lexingtonu]], postavši jedan od tek jedanaest sedamnaestogodišnjaka s više od jedne titule na Challengerima.<ref>{{cite web |title=Challenger Q&A: Sinner, 17, Joins Elite Company With Lexington Title |url=https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=21 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210121221201/https://www.atptour.com/en/news/lexington-challenger-2019-sinner |url-status=live }}</ref> Iste godine izborio je i svoj prvi [[Grand Slam]] nastup,<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|title=Sinner, Chung Lead US Open Qualifiers|date=24 August 2019|access-date=24 August 2019|website=ATP Tour|archive-date=18 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233916/https://www.atptour.com/en/news/us-open-qualifying-2019-day-4-sinner-chung|url-status=live}}</ref> ali je u prvom kolu [[US Open]]a ispao od [[Stan Wawrinka|Stana Wawrinke]].<ref name=atp-activity/> Uz to, imao je i vrlo snažan kraj sezone. Nakon što se nastupom na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, gdje je na putu do polufinala<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|title=Sinner In The Semis: #NextGenATP Italian Makes Breakthrough In Antwerp|date=18 October 2019|access-date=18 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=9 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201009120936/https://www.atptour.com/en/news/sinner-tiafoe-antwerp-2019-friday|url-status=live}}</ref> izbacio i prvog nositelja turnira [[Gaël Monfils|Gaëla Monfilsa]],<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|title=18-Year-Old Shining: Sinner Shocks Monfils In Antwerp|date=17 October 2019|access-date=17 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=11 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201011165955/https://www.atptour.com/en/news/monfils-sinner-antwerp-2019-thursday|url-status=live}}</ref> probio u prvih 100 tenisača svijeta,<ref name=atp-rankings/> dobio je pozivnicu za [[Next Gen ATP Finals]], gdje je bio najlošije rangirani tenisač.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|title=Kecmanovic, Humbert, Ymer, Sinner complete the 21-and-under field|date=25 October 2019|access-date=25 October 2019|website=ATP Tour|archive-date=13 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200913000706/https://www.atptour.com/en/news/field-is-set-next-gen-atp-finals-2019|url-status=live}}</ref> U grupnoj je fazi pobijedio [[Frances Tiafoe|Francesa Tiafoea]] i [[Mikael Ymer|Mikaela Ymera]] te je, uz poraz od [[Ugo Humbert|Ugoa Humberta]], izborio polufinale. Tu je pobijedio [[Miomir Kecmanović|Miomira Kecmanovića]], nakon čega je u finalu iznenadio prvog nositelja i tada 18. igrača svijeta, [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|title=Sinner Stuns De Minaur For Milan Title|date=9 November 2019|access-date=9 November 2019|website=ATP Tour|archive-date=19 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210419162349/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-milan-2019-saturday|url-status=live}}</ref> Godinu je završio kao 78. tenisač svijeta, najmlađi u prvih 80 još od [[Rafael Nadal|Rafaela Nadala]] [[2003.]] godine te je dobio nagradu za [[ATP Debitant godine|debitanta godine]]<ref name="newcomer">{{cite web |title=Sinner Honoured With Newcomer of the Year Award |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=19 December 2019 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233923/https://www.atptour.com/en/news/sinner-atp-awards-2019-newcomer-of-the-year |url-status=live }}</ref> i [[Gazzettine sportske nagrade|Gazzettinu sportsku nagradu]] za nastup godine na račun pobjede protiv de Minaura.<ref>{{Cite web |last=Colle |first=Lorenzo |date=19 December 2019 |title=Gazzetta Sports Awards 2019: premiati Berrettini e Sinner |url=https://www.ubitennis.com/blog/2019/12/19/gazzetta-sports-awards-2019-premiati-berrettini-e-sinner/ |access-date=11 July 2024 |website=Ubitennis |language=it-IT}}</ref> Početak sljedeće sezone obilježio je prvom pobjedom na [[Grand Slam]]u, pobijedivši [[Max Purcell|Maxa Purcella]] u prvom kolu [[Australian Open]]a, odnosno prvom Top 10 pobjedom, protiv [[David Goffin|Davida Goffina]] u [[Rotterdam Open|Rotterdamu]].<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|title=Sinner Shines For First Top 10 Win In Rotterdam|date=13 February 2020|access-date=13 February 2020|website=ATP Tour|archive-date=8 October 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20201008011849/https://www.atptour.com/en/news/sinner-goffin-rotterdam-2020-thursday|url-status=live}}</ref> Nakon pauze zbog [[Pandemija COVID-a 19|pandemije COVID-a 19]] i poraza u prvom kolu [[US Open]]a od [[Karen Hačanov|Karena Hačanova]] imao je nekoliko solidnih nastupa u Europi,<ref>{{cite web |title=Dimitrov Impressed By Sinner: 'He Can Only Get Better' |url=https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=18 September 2020 |archive-date=8 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201008181214/https://www.atptour.com/en/news/dimitrov-sinner-reaction-rome-2020 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Alex Zverev beats Jannik Sinner to keeps hopes of Cologne Double Alive |url=https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |website=Eurosport |access-date=15 November 2020 |date=25 October 2020 |archive-date=30 November 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201130133733/https://www.eurosport.com/tennis/atp-cologne-1/2020/alex-zverev-beats-jannik-sinner-to-keeps-hopes-of-cologne-double-alive_sto7966175/story.shtml |url-status=live }}</ref> uključujući i četvrtfinale [[Roland-Garros]]a, gdje ga je pobijedio [[Rafael Nadal]].<ref>{{cite web |title=Sinner Eliminates Zverev To Reach Maiden Major Quarter-final |url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=4 October 2020 |archive-date=18 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210418233919/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-roland-garros-2020-day-8 |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Forget Tomorrow, Sinner is A Clear & Present Danger |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |archive-date=12 October 2020 |archive-url=https://web.archive.org/web/20201012122854/https://www.atptour.com/en/news/sinner-roland-garros-2020-qf-reaction |url-status=live }}</ref> Sezonu je završio osvajanjem svoje prve ATP titule na [[Sofia Open]]u, gdje je u finalu pobijedio [[Vasek Pospisil|Vaseka Pospisila]].<ref>{{cite web |title=One Year On, Sinner Earns Second De Minaur Victory |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=12 November 2020 |archive-date=24 January 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210124064833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-de-minaur-sofia-2020-thursday |url-status=live }}</ref> Sinner je tako postao najmlađi Talijan s titulom od početka Open ere te najmlađi osvajač ATP titule od [[Kei Nishikori|Keija Nishikorija]] [[2008.]] godine.<ref>{{cite web |title=Sinner Makes Italian History In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=13 November 2020 |archive-date=19 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210419072654/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mannarino-sofia-2020-friday#:~:text=Jannik%20Sinner%20became%20the%20youngest,reach%20the%20Sofia%20Open%20final. |url-status=live }}</ref><ref name="maiden-title">{{cite web |title=Sinner The Winner: Jannik Clinches Maiden ATP Tour Title In Sofia |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |website=ATP Tour |access-date=15 November 2020 |date=14 November 2020 |archive-date=2 February 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210202031951/https://www.atptour.com/en/news/sinner-pospisil-sofia-2020-saturday-final |url-status=live }}</ref> Godinu je završio na 37. mjestu.<ref name=atp-rankings/> === Ulazak u top 10 (2021. – 2022.) === Uspjeh s kraja prethodne sezone nastavljen je početkom [[2021.]] godine kada je osvojio [[Great Ocean Road Open]],<ref name="second-title">{{cite web |title=#NextGenATP Sinner Extends Streak, Wins Great Ocean Road Open Title |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=7 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163744/https://www.atptour.com/en/news/sinner-travaglia-great-ocean-road-open-2021-sunday |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web |title=Sinner Saves M.P., Gains Khachanov Revenge At Great Ocean Road Open |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=6 February 2021 |archive-date=1 March 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210301163833/https://www.atptour.com/en/news/sinner-khachanov-travaglia-great-ocean-road-open-2021-saturday |url-status=live }}</ref> postavši tako najmlađi igrač s dvije uzastopne ATP titule još od Nadalovog niza iz [[2005.]] godine.<ref name=second-title/> Njegova serija od deset uzastopnih pobjeda prekinuta je u prvom kolu [[Australian Open]]a, kada ga je u pet setova pobijedio [[Denis Shapovalov]].<ref>{{cite web |last=Abulleil |first=Reem |title=Match of the Day: Shapovalov sinks Sinner in epic |url=https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |website=Australian Open |access-date=16 April 2021 |date=9 February 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091733/https://ausopen.com/articles/news/match-day-shapovalov-sinks-sinner-epic |url-status=live }}</ref> Veliki uspjeh postigao je na [[Miami Open]]u, gdje je došao do svog prvog Masters 1000 finala,<ref>{{cite web |last=Eichenholz |first=Andrew |title=How Sinner Is Storming Down His 'Long Road' |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |website=ATP Tour |access-date=16 April 2021 |date=2 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091730/https://www.atptour.com/en/news/sinner-miami-2021-sf-reaction |url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|title=Sinner Strikes Late To Reach Maiden ATP Masters 1000 Final|url=https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|website=ATP Tour|access-date=16 April 2021|archive-date=16 April 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.atptour.com/en/news/bautista-agut-sinner-miami-2021-day-10|url-status=live}}</ref> ali je izgubio od [[Hubert Hurkacz|Huberta Hurkacza]].<ref>{{cite web |last=Carayol |first=Tumaini |title=Hubert Hurkacz sees off Jannik Sinner to win Masters final in Miami |url=https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |website=The Guardian |access-date=16 April 2021 |date=4 April 2021 |archive-date=16 April 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20210416091731/https://www.theguardian.com/sport/2021/apr/04/hubert-hurkacz-sees-off-jannik-sinner-to-win-masters-final-in-miami |url-status=live }}</ref> Na [[Roland-Garros]]u ga je ponovo izbacio Nadal,<ref>{{Cite web|url = https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|title = Rafael Nadal ousts Jannik Sinner to march into 15th French Open quarter-final|date = 8 June 2021|access-date = 8 June 2021|archive-date = 8 June 2021|archive-url = https://web.archive.org/web/20210608141537/https://indianexpress.com/article/sports/tennis/french-open-2021-nadal-vs-sinner-fourth-round-result-7348612/|url-status = live}}</ref> dok je na [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] ispao u prvom kolu. [[File:Sinner RG21 (59) (51376300983).jpg|thumb|220px|left|Jannik Sinner na [[Roland-Garros 2021.|Roland-Garrosu 2021.]] godine.]] U paru s [[Reilly Opelka|Reillyjem Opelkom]] osvojio je svoj prvi naslov u parovima na [[Atlanta Open]]u,<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|title=Reilly Opelka & Jannik Sinner Make Perfect Team Debut in Atlanta |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=5 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210805134851/https://www.atptour.com/en/news/atlanta-2021-doubles-final|url-status=live}}</ref> a pobjedom protiv [[Mackenzie McDonald|Mackenzieja McDonalda]] osvojio je i [[Citi Open]] u [[Washington, D.C.|Washingtonu]], što mu je bio treći turnir ukupno i prvi ATP 500 naslov.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|title=Jannik Sinner Halts Jenson Brooksby in #NextGenATP Clash to Reach Washington Final |work=ATP Tour |access-date=9 August 2021|archive-date=8 August 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210808130741/https://www.atptour.com/en/news/sinner-brooksby-washington-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Postao je tako prvi Talijan s titulom na Citi Openu te najmlađi ATP 500 pobjednik, odnosno prvi tinejdžer s ATP 500 pobjedom od uspostave kategorije [[2009.]] godine.<ref>{{Cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| title=Sinner Shines In Washington, Beats McDonald For First ATP 500 Title| work=ATP Tour| date=8 August 2021| access-date=9 August 2021| archive-date=9 August 2021| archive-url=https://web.archive.org/web/20210809003039/https://www.atptour.com/en/news/sinner-mcdonald-washington-2021-final| url-status=live}}</ref> Ovime je [[9. kolovoza]] [[2001.]] godine ušao među 15 najboljih tenisača svijeta. Nakon ispadanja u četvrtom kolu [[US Open]]a, Sinner je uspješno obranio naslov u [[Sofija|Sofiji]]<ref>{{cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |title=Sinner Beats Monfils, Retains Sofia Title |publisher=atptour.com |date=3 October 2021 |access-date=3 October 2021 |last=Jacot |first=Sam |archive-date=4 October 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211004204825/https://www.atptour.com/en/news/sinner-monfils-sofia-final-2021-sunday |url-status=live }}</ref> te je nadovezao naslov na [[European Open]]u u [[Antwerpen]]u, pobijedivši [[Diego Schwartzman|Diega Schwartzmana]] za svoj peti naslov u karijeri.<ref>{{Cite web|title=Jannik Sinner Marches Into Antwerp Final |url=https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|access-date=23 October 2021|website=ATP Tour|archive-date=23 October 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211023203551/https://www.atptour.com/en/news/www.atptour.com/en/news/sinner-harris-antwerp-2021-saturday|url-status=live}}</ref> Tako je postao najmlađi tenisač s pet ATP naslova još od [[Novak Đoković|Novaka Đokovića]], koji je imao 19 kada je to uspio.<ref>{{Cite web|url=https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|title=Stat of the Day: 20-year-old Sinner becomes youngest man to win five ATP titles since 19-year-old Djokovic|access-date=17 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117002254/https://www.tennis.com/baseline/articles/stat-of-the-day-sinner-youngest-man-to-win-five-atp-titles-since-djokovic|url-status=live}}</ref> Nakon ulaska u polufinale [[Vienna Open]]a postao je prvi tenisač rođen u [[21. vijek|XXI. stoljeću]] koji je ušao među deset najboljih tenisača svijeta, što mu je donijelo status nositelja na [[Rolex Paris Masters]]u; tamo ga je porazio [[Carlos Alcaraz]], oduzevši mu tako priliku za direktan plasman na [[ATP Finals]]e.<ref>{{Cite web |url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |title=Carlos Alcaraz Stops Jannik Sinner's Nitto ATP Finals Tilt &#124; ATP Tour &#124; Tennis |work=ATP Tour |access-date=3 November 2021 |archive-date=3 November 2021 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211103183139/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-paris-2021-wednesday |url-status=live }}</ref> Ipak, Sinner je bio prva alternativa te je upao u turnir nakon što se njegov sunarodnjak [[Matteo Berrettini]] povukao nakon svog prvog meča zbog ozljede abdomena.<ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|title=Berrettini Withdraws From Nitto ATP Finals, Sinner Steps In|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001919/https://www.atptour.com/en/news/berrettini-nitto-atp-finals-2021-withdrawal|url-status=live}}</ref> Sinner je pobijedio Hurkacza u drugom kolu te tako postao najmlađi pobjednik nekog meča na Finalsima još od [[Lleyton Hewitt|Lleytona Hewitta]] [[2000.]] godine te prva zamjena s pobjedom još od [[Janko Tipsarević|Janka Tipsarevića]] [[2011.]] godine.<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|title=Jannik Sinner Rocks Turin Debut with Hubert Hurkacz Win|website=ATP Tour|access-date=16 November 2021|archive-date=17 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211117001903/https://www.atptour.com/en/news/sinner-hurkacz-turin-2021-tuesday|url-status=live}}</ref><ref>{{Cite web|url = https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|title = ATP Finals 2021 – Jannik Sinner beats Hubert Hurkacz after replacing injured Matteo Berrettini|date = 16 November 2021|access-date = 16 November 2021|archive-date = 25 January 2022|archive-url = https://web.archive.org/web/20220125194300/https://www.eurosport.com/tennis/atp-finals/2021/jannik-sinner-v-hubert-hurkacz-atp-finals-live_sto8629938/story.shtml|url-status = live}}</ref> Turnir je završio porazom od [[Danil Medvedev|Danila Medvedeva]], što mu je ipak bilo dovoljno da završi godinu kao 10. tenisač svijeta. U finalnom krugu [[Davis Cup]]a pobijedio je [[John Isner|Johna Isnera]] i [[Marin Čilić|Marina Čilića]], ali je Italija ispala u četvrtfinalu od Hrvatske.<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|title=Davis Cup – Draws & Results|access-date=27 November 2021|archive-date=25 November 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20211125095003/https://www.daviscup.com/en/draws-results/tie.aspx?id=M-DC-2021-FLS-E-M-USA-ITA-01|url-status=live}}</ref> Sljedeća sezona donijela je generalni napredak u smislu da je na velikim turnirima stizao sve dalje, ali bila je obilježena manjkom titula. Sinner je imao sasvim solidne nastupe na [[Australian Open]]u (četvrtfinale),<ref>{{Cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|title=Sinner Stays Perfect, Downs De Minaur|work=ATP Tour |access-date=17 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920170445/https://www.atptour.com/en/news/de-minaur-sinner-australian-open-2022-monday|url-status=live}}</ref> [[Miami Open]]u (predaja u četvrtfinalu),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | title=Jannik Sinner Erases 5 Match Points to Edge Pablo Carreño Busta | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503195747/https://www.atptour.com/en/news/carreno-busta-sinner-miami-2022-sunday | url-status=live }}</ref> [[Monte Carlo Masters]]u (četvrtfinale),<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | title=Jannik Sinner Rallies Past Andrey Rublev, Reaches Second Straight ATP Masters 1000 QF | work=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200812/https://www.atptour.com/en/news/rublev-sinner-monte-carlo-2022-thursday | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | title=Alexander Zverev Wins Decisive Tie-break to Edge Jannik Sinner in Monte Carlo Classic | website=ATP Tour | access-date=3 May 2022 | archive-date=3 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220503200811/https://www.atptour.com/en/news/zverev-sinner-monte-carlo-2022-qf | url-status=live }}</ref> [[Madrid Open]]u (treće kolo),<ref>{{cite web | url=https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | title=Jannik Sinner reacts to saving three MPS in stunning comeback win in Madrid | date=2 May 2022 | access-date=3 May 2022 | archive-date=2 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220502214932/https://www.tennisworldusa.org/tennis/news/Tennis_Interviews/113285/jannik-sinner-reacts-to-saving-three-mps-in-stunning-comeback-win-in-madrid/ | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|title=Felix Flies Past Sinner, Sets Zverev Showdown|publisher=[[Association of Tennis Professionals]]|date=5 May 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920173030/https://www.atptour.com/en/news/felix-sinner-zverev-musetti-madrid-2022-thursday|url-status=live}}</ref> [[Roland-Garros]]u (četvrto kolo)<ref>{{cite news | url=https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | title=Rublev through to French Open last eight as Sinner retires injured | newspaper=Reuters | date=30 May 2022 | last=Pretot | first=Julien | access-date=5 September 2022 | archive-date=5 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220905035540/https://www.reuters.com/lifestyle/sports/rublev-through-french-open-last-eight-sinner-retires-injured-2022-05-30/ | url-status=live }}</ref> i [[Wimbledon (tenis)|Wimbledonu]] (četvrtfinale).<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | title=Jannik Sinner: Skiing Sensation to Tennis Star | website=ATP Tour | access-date=28 June 2022 | archive-date=28 June 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220628001133/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ski-feature-june-2022 | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | title=Novak Djokovic Recovers Two-Set Deficit to Sink Jannik Sinner at Wimbledon | website=ATP Tour | access-date=31 July 2022 | archive-date=7 July 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220707223755/https://www.atptour.com/en/news/djokovic-sinner-wimbledon-2022-tuesday | url-status=live }}</ref> U [[Madrid]]u je protiv [[Alex de Minaur|Alexa de Minaura]] ostvario 100. pobjedu u karijeri, za što mu je trebalo samo 147 mečeva;<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | title=Jannik Sinner Captures 100th Win, Advances in Madrid | website=ATP Tour | access-date=4 May 2022 | archive-date=4 May 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220504224747/https://www.atptour.com/en/news/sinner-madrid-2022-wednesday | url-status=live }}</ref> jedina dva tenisača koji su brže došli do 100. pobjeda bili su [[Rafael Nadal]] (nakon 137 mečeva) i [[Novak Đoković]] (nakon 143 meča).<ref>{{cite web| url=https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| title=Tsitsipas 100 wins tribute| work=ATP Tour| access-date=19 December 2022| archive-date=19 December 2022| archive-url=https://web.archive.org/web/20221219200152/https://www.atptour.com/en/news/tsitsipas-100-wins-tribute| url-status=live}}</ref> Svoje jedino finale te sezone igrao je na [[Croatia Open Umag|turniru u Umagu]], gdje je pobijedio branitelja naslova [[Carlos Alcaraz|Carlosa Alcaraza]] i osvojio svoj prvi naslov na zemlji te jedini naslov u [[2022.]] godini.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | title=Jannik Sinner Rallies Past Alcaraz to Umag Crown | website=ATP Tour | access-date=2 August 2022 | archive-date=1 August 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220801072818/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-umag-2022-sunday-final | url-status=live }}</ref> Nakon ispadanja u trećem kolu i u [[National Bank Open|Montrealu]]<ref>{{cite web|url=https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|title=Montreal Masters: Carreno Busta reaches quarter-finals defeating Sinner, quarter finals are set|website=Tennis Majors|date=12 August 2022|access-date=20 September 2022|archive-date=20 September 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220920172438/https://www.tennismajors.com/atp/montreal-masters-carreno-busta-reaches-quarter-finals-617509.html|url-status=live}}</ref> i u [[Cincinnati Masters|Cincinnatiju]],<ref>{{Cite web |title=Félix Auger-Aliassime Saves 2 MPs, Stuns Jannik Sinner In Cincinnati |url=https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |access-date=20 August 2022 |website=ATP Tour |archive-date=30 August 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20220830202751/https://www.atptour.com/en/news/auger-aliassime-sinner-cincinnati-2022-thursday |url-status=live }}</ref> uspio je doći do četvrtfinala [[US Open]]a,<ref>{{cite web | url= https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | title= Sinner earns late-night win against Nakashima at the 2022 US Open | access-date= 6 September 2022 | archive-date= 6 September 2022 | archive-url= https://web.archive.org/web/20220906041336/https://www.usopen.org/en_US/news/articles/2022-09-04/sinner_earns_latenight_win_against_nakashima_at_the_2022_us_open.html | url-status= live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | title=Sinner Survives Service Yips & Five-Set Scare | website=ATP Tour | access-date=6 September 2022 | archive-date=6 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220906043355/https://www.atptour.com/en/news/sinner-ivashka-us-open-2022-monday | url-status=live }}</ref> gdje je ponovo igrao s Alcarazom. Alcaraz je pobijedio u pet setova nakon pet sati i petnaest minuta; meč je završio u 2:50 ujutro po lokalnom vremenu, što je rekord za najkasnije završeni meč u historiji turnira, te je postao drugi najduži meč u historiji US Opena.<ref>{{cite web | url=https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | title=Alcaraz tops Sinner at 2:50 a.m.; latest US Open finish ever | website=[[Associated Press]] | date=8 September 2022 | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912062839/https://apnews.com/article/us-open-tennis-championships-sports-new-york-jannik-sinner-49a9b96ec94a29b6deaae56dc2b54c4e | url-status=live }}</ref><ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | title=Carlos Alcaraz Saves MP, Outlasts Jannik Sinner in Historic US Open QF Thriller | website=ATP Tour | access-date=14 September 2022 | archive-date=12 September 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20220912010205/https://www.atptour.com/en/news/alcaraz-sinner-us-open-2022-qf | url-status=live }}</ref> Kraj sezone bio je nešto lošiji. Iako je pomogao Italiji da dođe do posljednje faze [[Davis Cup]]a,<ref>{{Cite web|url=https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|title=Italy beats Argentina to book place in Final 8|access-date=17 September 2022|archive-date=17 October 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20221017040143/https://www.daviscupfinals.com/news/group-a-italy-v-argentina|url-status=dead}}</ref> zbog ozljede u [[Sofija|Sofiji]] izbivao je s terena gotovo mjesec dana.<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday | title=Holger Rune Advances Past Jannik Sinner into Sofia Final | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=10 October 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221010220432/https://www.atptour.com/en/news/sinner-rune-huesler-musetti-sofia-2022-saturday/ | url-status=live }}</ref> Igrao je još četvrfinale [[Erste Bank Open]]a,<ref>{{cite web | url=https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | title=Daniil Medvedev Sinks Jannik Sinner in Vienna | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101004045/https://www.atptour.com/en/news/medvedev-sinner-vienna-2022-friday | url-status=live }}</ref> dok je na [[Rolex Paris Masters]]u ispao u prvom kolu.<ref>{{cite news | url=https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | title=Marc-Andrea Huesler Stuns Jannik Sinner in Paris Opener | website=ATP Tour | access-date=1 November 2022 | archive-date=1 November 2022 | archive-url=https://web.archive.org/web/20221101002302/https://www.atptour.com/en/news/huesler-sinner-paris-2022-monday | url-status=live }}</ref> Sezonu je završio kao 15. tenisač svijeta. === Davis Cup i Grand Slam naslovi (2023. – 2024.) === === Novi Grand Slam naslovi i suspenzija (2025.) === === Borba za prvo mjesto (2026. – ''danas'') === == Rivalstva == == Stil igre == == Treneri i stožer == == Statistike == == Reference == {{reflist}} == Vanjske veze == {{Commons category}} * {{#invoke:Official website|main}} * {{ATP}} {{Top 10 tenisera i teniserki|atpsinglovi=y}} {{Broj jedan teniseri}} {{Pobjednici Australian Opena}} {{Pobjednici Wimbledona}} {{Pobjednici US Opena}} {{Pobjednici Davis Cupa}} {{Italijanski sportista godine}} {{Authority control}} {{Životni vijek|2001||Sinner, Jannik}} [[Kategorija:Italijanski teniseri]] [[Kategorija:Pobjednici Australian Opena]] [[Kategorija:Pobjednici Wimbledona]] [[Kategorija:Pobjednici US Opena]] [[Kategorija:ATP brojevi 1]] gs0pqbzq7ljwi0ub3y1ry5xz0ov9wxd Korisnik:Edgar Allan Poe/igralište 2 4721655 42586294 42586128 2026-04-29T15:37:27Z Edgar Allan Poe 29250 42586294 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip1|}}}}}-->; font-size: 100%; text-align: center;" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip2|}}}}}-->;">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip3|}}}}}-->;">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip4|}}}}}-->;">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip5|}}}}}-->;">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip6|}}}}}-->;">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip7|}}}}}-->;">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip8|}}}}}-->;">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip9|}}}}}-->;">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip10|}}}}}-->;">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{nasljeđe<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka}}} |<!--onda:--> ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija}}} |<!--onda:--> ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje}}} |<!--onda:--> ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje}}} |<!--onda:--> ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} 21z833ln3bbpnq5x0fmof8kz69eqzo5 42586295 42586294 2026-04-29T15:38:44Z Edgar Allan Poe 29250 42586295 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="background: {{Infokutija državnik/boje|{{{tip1|}}}}}; font-size: 100%; text-align: center;" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip4|}}}}}-->;">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip5|}}}}}-->;">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip6|}}}}}-->;">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip7|}}}}}-->;">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip8|}}}}}-->;">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip9|}}}}}-->;">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip10|}}}}}-->;">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{nasljeđe<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka}}} |<!--onda:--> ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija}}} |<!--onda:--> ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje}}} |<!--onda:--> ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje}}} |<!--onda:--> ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} k8f6cqh3o5cv46iavblvif8yo9fbcli 42586297 42586295 2026-04-29T15:41:21Z Edgar Allan Poe 29250 42586297 wikitext text/x-wiki {| class="infobox vcard" style="font-size: 88%; text-align: left; width: 22em;" |- ! colspan="2" style="color: #000000; font-size: 120%; text-align: center;" class="fn"| {{{Ime|{{{ime|{{PAGENAME}}}}}}}} |- <!----------Slika----------> {{#if:{{{slika}}} |<!--then:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center;"{{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{veličina|}}}|<!--onda:-->{{{veličina}}}|220px}}|{{PAGENAME}}]]<br /> {{{opis slike|{{{opis|}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{položaj|{{{titula<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}}}}} | {{!}} colspan="2" style="background: {{Infokutija državnik/boje|{{{tip1|}}}}}; font-size: 100%; text-align: center;" {{!}} '''{{{položaj|{{{titula}}}}}}''' {{!}}- }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} – {{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj|{{{vladavina_kraj|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start|{{{vladavina_start}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip2|}}}}};">{{{čin2|{{{položaj2|{{{titula2}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} – {{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj2|{{{vladavina_kraj2|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start2|{{{vladavina_start2}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip2|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip2|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip2|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj2}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje2}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik2<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik2}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:{{Infokutija državnik/boje|{{{tip3|}}}}};">{{{čin3|{{{položaj3|{{{titula3}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} – {{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj3|{{{vladavina_kraj3|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start3|{{{vladavina_start3}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip3|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip3|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip3|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj3}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje3}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik3<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik3}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip4|}}}}}-->;">{{{čin4|{{{položaj4|{{{titula4}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} – {{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj4|{{{vladavina_kraj4|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start4|{{{vladavina_start4}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip4|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip4|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip4|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj4}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje4}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik4<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik4}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip5|}}}}}-->;">{{{čin5|{{{položaj5|{{{titula5}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} – {{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj5|{{{vladavina_kraj5|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start5|{{{vladavina_start5}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip5|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip5|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip5|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj5}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje5}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik5<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik5}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip6|}}}}}-->;">{{{čin6|{{{položaj6|{{{titula6}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} – {{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj6|{{{vladavina_kraj6|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start6|{{{vladavina_start6}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip6|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip6|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip6|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj6}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje6}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik6<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik6}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip7|}}}}}-->;">{{{čin7|{{{položaj7|{{{titula7}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} – {{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj7|{{{vladavina_kraj7|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start7|{{{vladavina_start7}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip7|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip7|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip7|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj7}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje7}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik7<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik7}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip8|}}}}}-->;">{{{čin8|{{{položaj8|{{{titula8}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} – {{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj8|{{{vladavina_kraj8|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start8|{{{vladavina_start8}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip8|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip8|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip8|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj8}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje8}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik8<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik8}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip9|}}}}}-->;">{{{čin9|{{{položaj9|{{{titula9}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} – {{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj9|{{{vladavina_kraj9|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start9|{{{vladavina_start9}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip9|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip9|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip9|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj9}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje9}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik9<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik9}}} {{!-}} }} {{#if:{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender <!--{{Infokutija državnik/boje|{{{tip10|}}}}}-->;">{{{čin10|{{{položaj10|{{{titula10}}}}}}}}}</div> {{!-}} }} <!----------mandat----------> {{#if:{{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} |<!--onda:--> {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--mandat ima početak i kraj--> {{!}}colspan="2" style="border-bottom:none; text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} – {{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10}}}}}} {{!-}} |<!--osim:--> <!--mandat traje--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} '''[[Inkumbent]]''' {{!-}} }} {{#if:{{{mandat_kraj10|{{{vladavina_kraj10|}}}}}} |<!--(ništa, mandat je završio)--> |<!--osim:--> {{!}}colspan="2" style="text-align:center; background-color:lavender;"{{!}} od {{{mandat_start10|{{{vladavina_start10}}}}}} {{!-}} }} }} {{#if: {{{krunidba10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{krunidba-tip10|Krunidba}}} {{!}} {{{krunidba10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{monarh10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Monarh {{!}} {{{monarh10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{regent10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Regent {{!}} {{{regent10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predsjednik {{!}} {{{predsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predsjednik vlade10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{predsjednik vlade-tip10|Premijer}}} {{!}} {{{predsjednik vlade10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{potpredsjednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Potpredsjednik {{!}} {{{potpredsjednik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{zamjenik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{{zamjenik-tip10|Zamjenik}}} {{!}} {{{zamjenik10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{predlagatelj10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Predlagatelj {{!}} {{{predlagatelj10}}} {{!}}- }} {{#if: {{{imenuje10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Imenovanje {{!}} {{{imenuje10}}} {{!}}- }} {{#if:{{{prethodnik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Prethodnik {{!}} {{{prethodnik10}}} {{!-}} }} {{#if:{{{nasljednik10<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Nasljednik {{!}} {{{nasljednik10}}} {{!-}} }} {{#if: {{{nasljeđe<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | {{!}} colspan="2" style="background: lavender; height: 2px; text-align: center;" {{!}} {{!}}- }} {{#if:{{{puno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Puno ime {{!}} {{{puno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{posthumno ime<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} |<!--then:--> ! Posthumno ime {{!}} {{{posthumno ime}}} {{!-}} }} {{#if:{{{datum rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{datum rođenja}}}<br />{{{mjesto rođenja}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto rođenja}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Rođenje {{!}} {{{mjesto rođenja}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{datum smrti}}}<br />{{{mjesto smrti}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto smrti}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Smrt {{!}} {{{mjesto smrti}}} {{!}}- }}}} {{#if:{{{datum pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} {{{datum pokopa}}}<br />{{{mjesto pokopa}}} {{!}}-|{{#if:{{{mjesto pokopa}}}|! style="vertical-align: top;" {{!}} Sahrana {{!}} <span class="label">{{{mjesto pokopa}}}</span> {{!}}- }}}} {{#if:{{{stranka}}} |<!--onda:--> ! {{nowrap|Politička&nbsp;stranka}} {{!}} {{{stranka}}} {{!-}} }} {{#if:{{{dinastija}}} |<!--onda:--> ! Dinastija {{!}} {{{dinastija}}} {{!-}} }} {{#if: {{{vladarska himna<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! {{nowrap|Vladarska himna}} {{!}} {{{vladarska himna}}} {{!}}- }} {{#if:{{{obrazovanje}}} |<!--onda:--> ! ''Alma mater'' {{!}} {{{obrazovanje}}} {{!-}} }} {{#if:{{{zanimanje}}} |<!--onda:--> ! Zanimanje {{!}} {{{zanimanje}}} {{!-}} }} {{#if: {{{otac<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Otac {{!}} {{{otac}}} {{!}}- }} {{#if: {{{majka|<noinclude>-</noinclude>}}} | ! Majka {{!}} {{{majka}}} {{!}}- }} {{#if:{{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Supružnik {{!}} {{{supruga|{{{supruge|{{{suprug|{{{supruzi}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if:{{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} |<!--onda:--> ! Partner {{!}} {{{partnerica|{{{partnerice|{{{partner|{{{partneri}}}}}}}}}}}} {{!-}} }} {{#if: {{{djeca<!--|<noinclude>-</noinclude>-->}}} | ! Djeca {{!}} {{{djeca}}} {{!}}- }} {{#if:{{{vjera}}} |<!--onda:--> ! Vjera {{!}} {{{vjera}}} {{!-}} }} {{#if:{{{potpis}}} |<!--onda:--> !colspan="2" style="text-align:center; font-size:100%;"{{!}} <hr><div style="background:lavender;">Potpis</div> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="text-align:center;{{!}}[[Datoteka:{{{potpis}}}|128px|center]] }} {{#if:{{{fusnote}}} |<!--onda:--> {{!-}} {{!}}colspan="2" style="border-top:1px solid; font-size:85%;"{{!}} {{{fusnote}}} }} |} 1840qu1xubmu78n5psaa3sr85ux7hch Modul:Submit an edit request 828 4721681 42586322 42585889 2026-04-29T20:52:54Z Vipz 151311 podrška srpskohrvatskog 42586322 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', } local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end if type(ret.type) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(ret.type)) ret.type = typeAliases[value] or ret.type end return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) return level and validLevels[level] or 'full' end local function getLevelInfo(level, field) return cfg.protectionLevels[level][field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local action = mw.title.new(page).exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, page) ~= '*' end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if cfg['main-page-content'][basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = validateLevel(level) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = {wrapper} }) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) return p 3qihhaud2nhz8xn4lya0eya75pwkbhb 42586325 42586322 2026-04-29T21:00:26Z Vipz 151311 42586325 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] or 'full' end local function getLevelInfo(level, field) return cfg.protectionLevels[level][field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local action = mw.title.new(page).exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, page) ~= '*' end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if cfg['main-page-content'][basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = validateLevel(level) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = {wrapper} }) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) return p iswgow9zdqajv2maclasqjv2a6yhnlj 42586351 42586325 2026-04-29T23:45:05Z Vipz 151311 42586351 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj, frame) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) frame = frame or mw.getCurrentFrame() local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return frame:expandTemplate{ title = 'fmbox', args = { type = 'editnotice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) } } end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, { wrappers = {wrapper} }) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p 7apvsi7cn1bchlpl0udkeuvsz0rsbco 42586356 42586351 2026-04-30T00:28:41Z Vipz 151311 42586356 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then return message('request-not-on-talk-page-error') .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p jv3o6667zxkdoonwsuqmnm3kqfp7g14 42586364 42586356 2026-04-30T00:54:24Z Vipz 151311 42586364 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p 8i4iusfqcktsuqaykcrkqvlpwdp02kf 42586366 42586364 2026-04-30T01:11:59Z Vipz 151311 42586366 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- For MediaWiki:Protectedpagetext local rightAliases = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p seky2aq52epwj951xjg1cm9he18t8ap 42586367 42586366 2026-04-30T01:17:29Z Vipz 151311 primarno se pojavljuje u [[MediaWiki:Protectedpagetext]] 42586367 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- For MediaWiki:Protectedpagetext local rightAliases = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function getProtectedPageTextLevel(right) if type(right) ~= 'string' then return 'semi' end right = mw.ustring.lower(mw.text.trim(right)) return rightAliases[right] or 'semi' end local function getProtectedPageLevelText(level) return getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') or level end local function makeProtectedPageButton(level, titleObj) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = message('protectedpagetext-button-text'), url = p.makeRequestUrl(level, titleObj), class = 'mw-ui-progressive' } end local function makeProtectedPageText(level, titleObj, talkProtected) local pageLink = '[[:' .. titleObj.prefixedText .. ']]' local logLink = '[[Special:Log/protect/' .. titleObj.prefixedText .. '|' .. message('protectedpagetext-log-link-text') .. ']]' local button = makeProtectedPageButton(level, titleObj) local talkLink if titleObj.talkPageTitle then talkLink = '[[' .. titleObj.talkPageTitle.prefixedText .. '|' .. message('protectedpagetext-talk-link-text') .. ']]' else talkLink = message('protectedpagetext-talk-link-text') end local whatList = message('protectedpagetext-what-list', talkLink, button) if talkProtected then whatList = whatList .. '\n' .. message('protectedpagetext-talk-protected-note') end return table.concat({ "'''", message('protectedpagetext-title'), "'''", "\n\n", message('protectedpagetext-intro', pageLink, getProtectedPageLevelText(level)), '\n\n{| style="width:100%;"', '\n|-', '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-right:1.5em;" |', '\n== ', message('protectedpagetext-why-heading'), ' ==', '\n', message('protectedpagetext-why-list', logLink), '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-left:1.5em;" |', '\n== ', message('protectedpagetext-what-heading'), ' ==', '\n', whatList, '\n|}' }) end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._protectedpagetext(args) args = normalizeArgs(args) local titleObj = mw.title.new(args.page or mw.title.getCurrentTitle().prefixedText) if not titleObj then titleObj = mw.title.getCurrentTitle() end local level = validateLevel(args.type or getProtectedPageTextLevel(args.right or args[1])) local talkProtected = yesno(args['talk-protected'], false) return require('Module:Message box').main('ombox', { type = 'protection', image = '[[Datoteka:Padlock-bronze.svg|60px|alt=|link=]]', text = makeProtectedPageText(level, titleObj, talkProtected) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) p.protectedpagetext = makeInvokeFunc(p._protectedpagetext) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p sxfvcqvsy9g78oi5o0ypcem71hjc8ht 42586371 42586367 2026-04-30T01:34:27Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42586367|42586367]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) zasebni modul - [[Modul:Protectedpagetext]]. 42586371 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- For MediaWiki:Protectedpagetext local rightAliases = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p seky2aq52epwj951xjg1cm9he18t8ap 42586374 42586371 2026-04-30T01:36:39Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42586366|42586366]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) 42586374 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) return require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p 8i4iusfqcktsuqaykcrkqvlpwdp02kf 42586395 42586374 2026-04-30T03:33:02Z Vipz 151311 42586395 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj, frame) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) frame = frame or mw.getCurrentFrame() return frame:expandTemplate{ title = 'tmbox', args = { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) } } end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p ij2b6fjfeene8fbnvvmmva0pn33ebf4 42586397 42586395 2026-04-30T03:39:51Z Vipz 151311 42586397 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), editintro_page = titleObj.prefixedText, editintro_type = level, preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj, frame) args = normalizeArgs(args) local editintroPage = args.editintro_page if editintroPage and editintroPage ~= '' then titleObj = mw.title.new(editintroPage) or titleObj end titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.editintro_type or args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) frame = frame or mw.getCurrentFrame() return frame:expandTemplate{ title = 'tmbox', args = { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) } } end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p iuzm9gxz9u1lfr6g26p278amonk3jrw 42586398 42586397 2026-04-30T03:43:54Z Vipz 151311 42586398 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require("Module:String")._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual' } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit' })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new' })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find("== *" .. escape(sectionname) .. " *==") then local dedup = 2 while true do local newname = message("preload-title-dedup-suffix", sectionname, dedup) if not content:find("== *" .. escape(newname) .. " *==") then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), editintro_page = titleObj.prefixedText, editintro_type = level, preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new' }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive' } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) local box = require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj) }) return tostring( mw.html.create('div') :addClass('mw-parser-output') :wikitext(box) ) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args, nil, frame) end return p 9u66djxel58mdcr96e2iftdjwdp3dgo 42586399 42586398 2026-04-30T03:47:05Z Vipz 151311 42586399 Scribunto text/plain -- This module implements {{Submit an edit request}}. local CONFIG_MODULE = 'Module:Submit an edit request/config' -- Load necessary modules local mRedirect = require('Module:Redirect') local cfg = mw.loadData(CONFIG_MODULE) local effectiveProtectionLevel = require('Module:Effective protection level')._main local escape = require('Module:String')._escapePattern local lang = mw.language.getContentLanguage() local p = {} local validLevels = { semi = 'semi', extended = 'extended', template = 'template', full = 'full', interface = 'interface', manual = 'manual', } -- Localisation for Serbo-Croatian local typeAliases = { ['djelomična'] = 'semi', ['djelomična zaštita'] = 'semi', ['statusna'] = 'extended', ['statusna zaštita'] = 'extended', ['šablonska'] = 'template', ['šablonska zaštita'] = 'template', ['puna'] = 'full', ['puna zaštita'] = 'full', ['potpuna'] = 'full', ['potpuna zaštita'] = 'full', ['sučelje'] = 'interface', ['sučeljska'] = 'interface', ['zaštita sučelja'] = 'interface', ['sučeljska zaštita'] = 'interface', ['ručno'] = 'manual', } local protectionLevelAliases = { autoconfirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local parameterAliases = { tip = 'type', vrsta = 'type', razina = 'type', prikaz = 'display', tekst = 'display', natpis = 'display', odgovoreno = 'answered', odg = 'answered', } local function normalizeLevel(level) if type(level) == 'string' then local value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(level)) return typeAliases[value] or value end return level end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = mw.ustring.lower(mw.text.trim(tostring(value))) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true elseif value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' or value == 'nema' then return false end return default end local function normalizeArgs(args) local ret = {} for k, v in pairs(args or {}) do ret[k] = v end for alias, canonical in pairs(parameterAliases) do if ret[canonical] == nil and ret[alias] ~= nil then ret[canonical] = ret[alias] end end ret.type = normalizeLevel(ret.type) return ret end local function message(key, ...) local params = {...} local msg = cfg[key] if #params < 1 then return msg else return mw.message.newRawMessage(msg):params(params):plain() end end local function validateLevel(level) level = normalizeLevel(level) return level and validLevels[level] end local function getEffectiveRequestLevel(titleObj) if not titleObj then return nil end local level = effectiveProtectionLevel('edit', titleObj) return protectionLevelAliases[level] end local function getRequestLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) or 'full' end local function getEditintroLevel(level, titleObj) return validateLevel(level) or getEffectiveRequestLevel(titleObj) end local function getLevelInfo(level, field) local levelCfg = cfg.protectionLevels[level] or cfg.protectionLevels.full return levelCfg and levelCfg[field] end local function resolveRedirect(page) return mRedirect.luaMain(page) end local function isProtected(page) local titleObj = mw.title.new(page) if not titleObj then return false end local action = titleObj.exists and 'edit' or 'create' return effectiveProtectionLevel(action, titleObj) ~= '*' end local function getSubjectTitle(titleObj) if titleObj and titleObj.isTalkPage and titleObj.subjectPageTitle then return titleObj.subjectPageTitle end return titleObj end local function isTemplateOrModule(titleObj) return titleObj and ( titleObj.namespace == 10 or titleObj.namespace == 828 ) end local function makeSubpageLink(titleObj, subpageKey, displayKey, createDisplayKey) local subpage = message(subpageKey) local display = message(displayKey) local createDisplay = message(createDisplayKey) local subpageTitle = mw.title.new(titleObj.prefixedText .. '/' .. subpage) if not subpageTitle then return display end if subpageTitle.exists then return string.format( '[[%s|%s]]', subpageTitle.prefixedText, display ) end return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', tostring(mw.uri.fullUrl(subpageTitle.prefixedText, { action = 'edit', })), createDisplay ) end local function getEditintroImage(level) local images = cfg['editintro-images'] or {} return images[level] or images.default or 'Semi-protection-shackle-no-text.svg' end local function makeEditintroText(titleObj) local ret = {} ret[#ret + 1] = string.format( '<div style="text-align: center; font-size: 140%%;">\'\'\'%s\'\'\'</div>', message('editintro-heading') ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-main-page-request') ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-first-request') if isTemplateOrModule(titleObj) then local sandboxLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-sandbox-subpage', 'editintro-sandbox-display', 'editintro-create-sandbox-display' ) local testLink = makeSubpageLink( titleObj, 'editintro-test-subpage', 'editintro-test-display', 'editintro-create-test-display' ) ret[#ret + 1] = '* ' .. message( 'editintro-specific-template', sandboxLink, testLink ) else ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-specific-page') end ret[#ret + 1] = '* ' .. message('editintro-reasons') return table.concat(ret, '\n') end local function getRequestPageText(args) local pages = {} local i = 1 while args[i] do local page = mw.text.trim(args[i]) if page ~= '' then table.insert(pages, page) end i = i + 1 end if #pages == 0 then return '' end local links = {} for _, page in ipairs(pages) do table.insert(links, '[[:' .. page .. ']]') end return message('request-page-text', table.concat(links, ', ')) end local function getRequestCategory(level) local categories = cfg['request-categories'] or {} return categories[level] or categories.full end local function makeRequestText(level, pageText) local levelText = getLevelInfo(level, 'requestLevelText') or getLevelInfo(level, 'levelText') or getLevelInfo('full', 'requestLevelText') or getLevelInfo('full', 'levelText') return message('request-active-text', levelText, pageText) end local function makeAnsweredRequestText(pageText) return message('request-answered-text', pageText) end function p.makeRequestUrl(level, titleObj) titleObj = titleObj or mw.title.getCurrentTitle() local mainPageContent = cfg['main-page-content'] or {} local basePage = titleObj.basePageTitle.fullText if mainPageContent[basePage] then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('main-page-request-page'))) end local talkPageName = titleObj.talkPageTitle if talkPageName == nil then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end talkPageName = resolveRedirect(talkPageName.prefixedText) if isProtected(talkPageName) then return tostring(mw.uri.fullUrl(message('protected-talk-page-request-page'))) end level = getRequestLevel(level, titleObj) if level == 'manual' then return tostring(mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', section = 'new', })) end local sectionname = message( 'preload-title-text', getLevelInfo(level, 'levelText'), lang:formatDate(message('preload-title-date-format')) ) local content = mw.title.new(talkPageName):getContent() if content and content:find('== *' .. escape(sectionname) .. ' *==') then local dedup = 2 while true do local newname = message('preload-title-dedup-suffix', sectionname, dedup) if not content:find('== *' .. escape(newname) .. ' *==') then sectionname = newname break end dedup = dedup + 1 end end local url = mw.uri.fullUrl(talkPageName, { action = 'edit', editintro = getLevelInfo(level, 'editintro'), preload = message('preload-template'), preloadtitle = sectionname, section = 'new', }) url = tostring(url) -- Add the preload parameters. @TODO: merge this into the mw.uri.fullUrl -- query table once [[phab:T93059]] is fixed. local function encodeParam(key, val) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(val)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', getLevelInfo(level, 'requestTemplate')) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end function p._link(args) args = normalizeArgs(args) return string.format( '<span class="plainlinks">[%s %s]</span>', p.makeRequestUrl(args.type), args.display or message('default-display-value') ) end function p._button(args) args = normalizeArgs(args) return require('Module:Clickable button').main{ [1] = args.display or message('default-display-value'), url = p.makeRequestUrl(args.type), class = 'mw-ui-progressive', } end function p._editintro(args, titleObj) args = normalizeArgs(args) titleObj = getSubjectTitle(titleObj or mw.title.getCurrentTitle()) local level = getEditintroLevel(args.type, titleObj) local image = getEditintroImage(level) local box = require('Module:Message box').main('tmbox', { type = 'notice', style = message('editintro-style'), image = string.format('[[File:%s|45px|link=|alt=]]', image), text = makeEditintroText(titleObj), }) return tostring( mw.html.create('div') :addClass('mw-parser-output') :wikitext(box) ) end function p._request(args) args = normalizeArgs(args) local level = getRequestLevel(args.type, mw.title.new(args[1] or '')) local answered = yesno(args.answered or args.ans, false) local demo = yesno(args.demo, false) local skiptalk = yesno(args.skiptalk, false) local titleObj = mw.title.getCurrentTitle() if not titleObj.isTalkPage and not demo and not skiptalk then local ret = message('request-not-on-talk-page-error') if titleObj.namespace ~= 10 then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. message('request-not-on-talk-page-category') .. ']]' end return ret end local pageText = getRequestPageText(args) local boxArgs = { class = 'editrequest', } if answered then boxArgs.type = 'notice' boxArgs.small = 'yes' boxArgs.smalltext = makeAnsweredRequestText(pageText) else boxArgs.type = 'content' boxArgs.image = message('request-active-image') boxArgs.text = makeRequestText(level, pageText) end local ret = require('Module:Message box').main('tmbox', boxArgs) if not answered and not demo then local category = getRequestCategory(level) if category then ret = ret .. '[[Kategorija:' .. category .. ']]' end end return ret end local function makeInvokeFunc(func, wrapper) return function (frame) local options = {} if wrapper then options.wrappers = {wrapper} end local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame, options) return func(args) end end p.link = makeInvokeFunc(p._link, message('link-wrapper-template')) p.button = makeInvokeFunc(p._button, message('button-wrapper-template')) p.request = makeInvokeFunc(p._request) function p.editintro(frame) local args = require('Module:Arguments').getArgs(frame) return p._editintro(args) end return p k9cucs3vws9rf8uz8thor38zlqs0tqc Modul:Submit an edit request/config 828 4721682 42586321 42585901 2026-04-29T20:47:34Z Vipz 151311 prijevod i lokalizacija 42586321 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/styles.css'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje/styles.css'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme/styles.css'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak/styles.css'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Jeste li znali/styles.css'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Slika sedmice/styles.css'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti/styles.css'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice slike'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } 6c9np9nq3pj736qlpx9oy52khbzbo6n 42586323 42586321 2026-04-29T20:54:15Z Vipz 151311 42586323 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'zahtjev za izmjenu zaštićene stranice', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } 72v34k58m508aqnvj8enexh7t0ast9n 42586338 42586323 2026-04-29T22:07:50Z Vipz 151311 pojednostavljivanje 42586338 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } is0ukfsycbakd89p2esd6etqklilp50 42586340 42586338 2026-04-29T22:26:26Z Vipz 151311 42586340 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } s0k82l6dur67zsj5cflibyxv63zidp9 42586345 42586340 2026-04-29T23:21:04Z Vipz 151311 42586345 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-image-default'] = 'Full-protection-shackle.svg', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Full-protection-shackle.svg', manual = 'Full-protection-shackle.svg', default = 'Full-protection-shackle.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -- Images used by the shared editintro. editintroIcons = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } 4yoew4snaiieheav2uw32k0kf10yy7f 42586350 42586345 2026-04-29T23:38:22Z Vipz 151311 42586350 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', manual = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', }, } } omf6qenf1z4o7jirtq4v2a9st1798x4 42586359 42586350 2026-04-30T00:48:20Z Vipz 151311 42586359 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', manual = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -- Messages used by the edit request box. -- $1 is the comma-separated linked page list. ['request-page-text'] = ' za $1', -- $1 is the protection level text. $2 is the page text from request-page-text. ['request-active-text'] = '\'\'\'Ovo je zahtjev za izmjenu $1$2.\'\'\'\n\n' .. 'Molimo navedite tačno koju izmjenu treba napraviti. Zahtjev treba biti dovoljno jasan da ga drugi urednik može provesti bez dodatnog tumačenja.\n\n' .. '<small>Kada zahtjev bude obrađen, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'da\'\'\' kako bi se uklonio iz kategorije aktivnih zahtjeva.</small>', -- $1 is the page text from request-page-text. ['request-answered-text'] = 'Ovaj zahtjev za izmjenu$1 je obrađen. Ako ga treba ponovo aktivirati, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'ne\'\'\'.', ['request-active-image'] = '[[Datoteka:Padlock-bronze-open.svg|60px|alt=|link=]]', ['request-not-on-talk-page-error'] = '<span class="error">Greška: zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica mogu se postavljati samo na stranicama za razgovor.</span>', ['request-not-on-talk-page-category'] = 'Zahtjevi za izmjenu postavljeni izvan stranica za razgovor', ['request-categories'] = { semi = 'Zahtjevi za izmjenu djelomično zaštićenih stranica', extended = 'Zahtjevi za izmjenu statusno zaštićenih stranica', template = 'Zahtjevi za izmjenu šablonski zaštićenih stranica', full = 'Zahtjevi za izmjenu potpuno zaštićenih stranica', interface = 'Zahtjevi za izmjenu stranica zaštićenih na nivou sučelja', manual = 'Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', requestLevelText = 'djelomično zaštićene stranice', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', requestLevelText = 'statusno zaštićene stranice', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', requestLevelText = 'šablonski zaštićene stranice', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', requestLevelText = 'potpuno zaštićene stranice', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', requestLevelText = 'stranice zaštićene na nivou sučelja', }, } } ok22adva2fgs3tpkychjgp2cy71atlh 42586363 42586359 2026-04-30T00:53:01Z Vipz 151311 42586363 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', manual = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -- Messages used by the edit request box. -- $1 is the comma-separated linked page list. ['request-page-text'] = ' za $1', -- $1 is the protection level text. $2 is the page text from request-page-text. ['request-active-text'] = '\'\'\'Ovo je zahtjev za izmjenu $1$2.\'\'\'\n\n' .. 'Molimo navedite tačno koju izmjenu treba napraviti. Zahtjev treba biti dovoljno jasan da ga drugi urednik može provesti bez dodatnog tumačenja.\n\n' .. '<small>Kada zahtjev bude obrađen, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'da\'\'\' kako bi se uklonio iz kategorije aktivnih zahtjeva.</small>', -- $1 is the page text from request-page-text. ['request-answered-text'] = 'Ovaj zahtjev za izmjenu$1 je obrađen. Ako ga treba ponovo aktivirati, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'ne\'\'\'.', ['request-active-image'] = '[[Datoteka:Padlock-bronze-open.svg|60px|alt=|link=]]', ['request-not-on-talk-page-error'] = '<span class="error">\'\'\'Greška: zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica mogu se postavljati samo na stranicama za razgovor.\'\'\'</span>', ['request-not-on-talk-page-category'] = 'Zahtjevi za izmjenu postavljeni izvan stranica za razgovor', ['request-categories'] = { semi = 'Zahtjevi za izmjenu djelomično zaštićenih stranica', extended = 'Zahtjevi za izmjenu statusno zaštićenih stranica', template = 'Zahtjevi za izmjenu šablonski zaštićenih stranica', full = 'Zahtjevi za izmjenu potpuno zaštićenih stranica', interface = 'Zahtjevi za izmjenu stranica zaštićenih na nivou sučelja', manual = 'Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', requestLevelText = 'djelomično zaštićene stranice', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', requestLevelText = 'statusno zaštićene stranice', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', requestLevelText = 'šablonski zaštićene stranice', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', requestLevelText = 'potpuno zaštićene stranice', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', requestLevelText = 'stranice zaštićene na nivou sučelja', }, } } jjv7a25pv9u4z0g0a7rv341n23m0ha0 42586365 42586363 2026-04-30T01:10:25Z Vipz 151311 42586365 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', manual = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -- Messages used by the edit request box. -- $1 is the comma-separated linked page list. ['request-page-text'] = ' za $1', -- $1 is the protection level text. $2 is the page text from request-page-text. ['request-active-text'] = '\'\'\'Ovo je zahtjev za izmjenu $1$2.\'\'\'\n\n' .. 'Molimo navedite tačno koju izmjenu treba napraviti. Zahtjev treba biti dovoljno jasan da ga drugi urednik može provesti bez dodatnog tumačenja.\n\n' .. '<small>Kada zahtjev bude obrađen, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'da\'\'\' kako bi se uklonio iz kategorije aktivnih zahtjeva.</small>', -- $1 is the page text from request-page-text. ['request-answered-text'] = 'Ovaj zahtjev za izmjenu$1 je obrađen. Ako ga treba ponovo aktivirati, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'ne\'\'\'.', ['request-active-image'] = '[[Datoteka:Padlock-bronze-open.svg|60px|alt=|link=]]', ['request-not-on-talk-page-error'] = '<span class="error">\'\'\'Greška: zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica mogu se postavljati samo na stranicama za razgovor.\'\'\'</span>', ['request-not-on-talk-page-category'] = 'Zahtjevi za izmjenu postavljeni izvan stranica za razgovor', ['request-categories'] = { semi = 'Zahtjevi za izmjenu djelomično zaštićenih stranica', extended = 'Zahtjevi za izmjenu statusno zaštićenih stranica', template = 'Zahtjevi za izmjenu šablonski zaštićenih stranica', full = 'Zahtjevi za izmjenu potpuno zaštićenih stranica', interface = 'Zahtjevi za izmjenu stranica zaštićenih na nivou sučelja', manual = 'Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', }, -- Messages used by MediaWiki:Protectedpagetext. ['protectedpagetext-title'] = 'Ova stranica je trenutno zaštićena od uređivanja.', -- $1 is the page link. $2 is the protection level text. ['protectedpagetext-intro'] = 'Stranica $1 trenutno je zaštićena: \'\'\'$2\'\'\'.', ['protectedpagetext-why-heading'] = 'Zašto je stranica zaštićena?', ['protectedpagetext-what-heading'] = 'Šta mogu učiniti?', -- $1 is the protection log link. ['protectedpagetext-why-list'] = '* Zaštita se obično koristi radi sprečavanja vandalizma, uređivačkih ratova ili većih smetnji.\n' .. '* Razlog zaštite može se provjeriti u $1.', -- $1 is the talk page link. $2 is the edit request button. ['protectedpagetext-what-list'] = '* Možete raspraviti izmjenu na $1.\n' .. '* Ako predlažete jasnu i nespornu izmjenu, možete podnijeti zahtjev za izmjenu pomoću dugmeta ispod.\n\n' .. '$2', ['protectedpagetext-talk-protected-note'] = '* Stranica za razgovor također je zaštićena; zahtjev će biti preusmjeren na odgovarajuću stranicu za zahtjeve.', ['protectedpagetext-log-link-text'] = 'evidenciji zaštita', ['protectedpagetext-talk-link-text'] = 'stranici za razgovor', ['protectedpagetext-button-text'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', requestLevelText = 'djelomično zaštićene stranice', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', requestLevelText = 'statusno zaštićene stranice', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', requestLevelText = 'šablonski zaštićene stranice', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', requestLevelText = 'potpuno zaštićene stranice', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', requestLevelText = 'stranice zaštićene na nivou sučelja', }, } } qa63qwoy5w289v789raxicmosz4amz9 42586372 42586365 2026-04-30T01:35:47Z Vipz 151311 Poništena izmjena [[Special:Diff/42586365|42586365]] korisnika [[Special:Contributions/Vipz|Vipz]] ([[User talk:Vipz|razgovor]]) 42586372 Scribunto text/plain -- This module contains configuration data for [[Module:Submit an edit request]]. return { -------------------------------------------------------------------------------- -- Messages -------------------------------------------------------------------------------- -- The default display value for edit requests. ['default-display-value'] = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', -- The template that stores the edit request preload text ['preload-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', -- The section heading that is generated when a user clicks on an edit request -- link. $1 is the protection level text, e.g. "Semi-protected" or -- "Template-protected". $2 is the current date, in the format specified by the -- "preload-title-date-format" message. ['preload-title-text'] = 'Zahtjev za izmjenu stranice ($1): $2', -- The date format for the automatically-generated section heading. The format -- must be valid input for the #time parser function. ['preload-title-date-format'] = 'j. F Y.', -- What do do with the generated section header if another header with the same section already exists -- $1 is the original section header. $2 is an automatically generated number, starting at 2 and increasing -- by one until a unique header is found. ['preload-title-dedup-suffix'] = '$1 ($2)', -- The names of pages (and their subpages) that make up the content of the main page for this wiki ['main-page-content'] = { ['Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Zaglavlje'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Dugme'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/Odlomak'] = true, ['Šablon:Glavna stranica/O Wikipediji'] = true, ['Šablon:Istaknuti članak'] = true, ['Šablon:IČ'] = true, ['Šablon:Aktualni istaknuti članak'] = true, ['Šablon:Broj istaknutih članaka'] = true, ['Šablon:Jeste li znali'] = true, ['Šablon:Aktualni događaji'] = true, ['Šablon:Na današnji dan'] = true, ['Šablon:Slika sedmice'] = true, ['Šablon:Wikipedijini srodni projekti'] = true, ['Modul:Jeste li znali'] = true, ['Modul:Jeste li znali/natuknice'] = true, ['Wikipedija:Novosti'] = true }, -- The page used to request changes to things on the Main Page. ['main-page-request-page'] = 'Razgovor:Glavna stranica', -- The page used to request edits to protected talk pages. ['protected-talk-page-request-page'] = 'Wikipedija:Administratorska tabla', -- The names of the templates to be used as wrappers for the "link" and "button" -- functions. These are passed as arguments to the "wrappers" option of -- [[Module:Arguments]]. ['link-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/veza', ['button-wrapper-template'] = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu', -- Messages used by the shared editintro. ['editintro-style'] = 'background-color: var(--background-color-warning-subtle, ivory); color: inherit;', ['editintro-images'] = { semi = 'Semi-protection-shackle.svg', extended = 'Extended-protection-shackle.svg', template = 'Template-protection-shackle.svg', full = 'Full-protection-shackle.svg', interface = 'Interface-protection-shackle.svg', manual = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', default = 'Semi-protection-shackle-no-text.svg', }, ['editintro-heading'] = 'Kako podnijeti zahtjev za izmjenu:', ['editintro-main-page-request'] = 'Ako želite ispraviti grešku na [[Glavna stranica|glavnoj stranici]], koristite njenu [[Razgovor:Glavna stranica|stranicu za razgovor]].', ['editintro-first-request'] = 'Ako prvi put podnosite zahtjev za izmjenu, pročitajte [[Pomoć:Zahtjevi za izmjene|upute]]. Zahtjev mora biti jasan i potpun.', ['editintro-specific-page'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti i priložite tekst kojim to treba zamijeniti.', ['editintro-specific-template'] = 'Budite konkretni; tačno navedite šta želite promijeniti. Ako je primjenjivo, napravite ili ažurirajte $1 kao kopiju trenutnog šablona ili modula, ondje unesite predloženu izmjenu i provjerite je na $2 uz nekoliko primjera koji pokazuju očekivani rezultat.', ['editintro-reasons'] = 'Obrazložite zahtjev. Zahtjevi bez obrazloženja vjerovatno će biti odbijeni.', ['editintro-sandbox-subpage'] = 'igralište', ['editintro-sandbox-display'] = 'igralište', ['editintro-create-sandbox-display'] = 'napravite igralište', ['editintro-test-subpage'] = 'test', ['editintro-test-display'] = 'test', ['editintro-create-test-display'] = 'napravite test-stranicu', -- Messages used by the edit request box. -- $1 is the comma-separated linked page list. ['request-page-text'] = ' za $1', -- $1 is the protection level text. $2 is the page text from request-page-text. ['request-active-text'] = '\'\'\'Ovo je zahtjev za izmjenu $1$2.\'\'\'\n\n' .. 'Molimo navedite tačno koju izmjenu treba napraviti. Zahtjev treba biti dovoljno jasan da ga drugi urednik može provesti bez dodatnog tumačenja.\n\n' .. '<small>Kada zahtjev bude obrađen, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'da\'\'\' kako bi se uklonio iz kategorije aktivnih zahtjeva.</small>', -- $1 is the page text from request-page-text. ['request-answered-text'] = 'Ovaj zahtjev za izmjenu$1 je obrađen. Ako ga treba ponovo aktivirati, promijenite parametar <code style="white-space: nowrap;">&#124;odgovoreno&#61;</code> u \'\'\'ne\'\'\'.', ['request-active-image'] = '[[Datoteka:Padlock-bronze-open.svg|60px|alt=|link=]]', ['request-not-on-talk-page-error'] = '<span class="error">\'\'\'Greška: zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica mogu se postavljati samo na stranicama za razgovor.\'\'\'</span>', ['request-not-on-talk-page-category'] = 'Zahtjevi za izmjenu postavljeni izvan stranica za razgovor', ['request-categories'] = { semi = 'Zahtjevi za izmjenu djelomično zaštićenih stranica', extended = 'Zahtjevi za izmjenu statusno zaštićenih stranica', template = 'Zahtjevi za izmjenu šablonski zaštićenih stranica', full = 'Zahtjevi za izmjenu potpuno zaštićenih stranica', interface = 'Zahtjevi za izmjenu stranica zaštićenih na nivou sučelja', manual = 'Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', }, -------------------------------------------------------------------------------- -- Protection level config -------------------------------------------------------------------------------- protectionLevels = { --[[ -- These settings are for the different protection levels which the module can -- output edit request links for. -- -- editintro: -- The template to use as the edit intro users see when they click on an edit -- request link. -- -- request-template: -- The name of the edit request template for that protection level. Do not -- include the "Template:" text. -- -- protectionlevel: -- The name of the protection level, used for formatting the automatically- -- generated section headings. --]] -- Semi-protection semi = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'djelomična zaštita', requestLevelText = 'djelomično zaštićene stranice', }, -- Extended-confirmed-protection extended = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'statusna zaštita', requestLevelText = 'statusno zaštićene stranice', }, -- Template-protection template = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'šablonska zaštita', requestLevelText = 'šablonski zaštićene stranice', }, -- Full protection full = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'potpuna zaštita', requestLevelText = 'potpuno zaštićene stranice', }, -- Interface-protection interface = { editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', levelText = 'zaštita sučelja', requestLevelText = 'stranice zaštićene na nivou sučelja', }, } } jjv7a25pv9u4z0g0a7rv341n23m0ha0 Šablon:Uvodna napomena 10 4721736 42586314 2026-04-29T20:12:51Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Naslovna napomena]] 42586314 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Naslovna napomena]] 8cr399u57rib2q4we1msn3hcr34j07a Šablon:Zaglavna napomena 10 4721737 42586315 2026-04-29T20:13:01Z Vipz 151311 Preusmjereno na [[Šablon:Naslovna napomena]] 42586315 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Naslovna napomena]] 8cr399u57rib2q4we1msn3hcr34j07a Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload 10 4721738 42586326 2026-04-29T21:02:05Z Vipz 151311 Nova stranica: <includeonly>{{$1|$2|answered=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Below this line, write your suggested changes UNAMBIGUOUSLY, in the format "Change X to Y", so that editors who may be unfamiliar with this page know exactly what to add or remove. Blank requests will be declined. --> <!-- Write your request ABOVE this line and do not remove the tildes and curly brackets below. --> }} ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Documentation|content={{Prelo... 42586326 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|answered=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Below this line, write your suggested changes UNAMBIGUOUSLY, in the format "Change X to Y", so that editors who may be unfamiliar with this page know exactly what to add or remove. Blank requests will be declined. --> <!-- Write your request ABOVE this line and do not remove the tildes and curly brackets below. --> }} ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Documentation|content={{Preloaded template|[[Module:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> ec9s4u6zu5feowcezk3f3v3aqhnj9w4 42586327 42586326 2026-04-29T21:09:46Z Vipz 151311 42586327 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|answered=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Ispod ove linije NEDVOSMISLENO napišite predložene izmjene, u obliku "Treba zamijeniti X sa Y", tako da urednici koji možda nisu upoznati s ovom stranicom tačno znaju šta treba dodati ili ukloniti. Prazni zahtjevi bit će odbijeni. --> <!-- Zahtjev napišite IZNAD ove linije i ne uklanjajte tilde ni vitičaste zagrade ispod. --> }} ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Dokumentacija|content={{Preloaded template|[[Modul:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> icm4ufzxc7wzzj0l71djaweybidm60k 42586335 42586327 2026-04-29T21:59:18Z Vipz 151311 42586335 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|answered=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Ispod ove linije NEDVOSMISLENO napišite predložene izmjene, u obliku "Treba zamijeniti X sa Y", tako da urednici koji možda nisu upoznati s ovom stranicom tačno znaju šta treba dodati ili ukloniti. Prazni zahtjevi bit će odbijeni. --> <!-- Zahtjev napišite IZNAD ove linije i ne uklanjajte tilde ni vitičaste zagrade ispod. --> }} ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Dokumentacija|content={{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> ptg7j60q19olvwcylfgqhh6pyi0cb91 42586337 42586335 2026-04-29T22:03:11Z Vipz 151311 42586337 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|answered=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Ispod ove linije NEDVOSMISLENO napišite predložene izmjene, u obliku "Treba zamijeniti X sa Y", tako da urednici koji možda nisu upoznati s ovom stranicom tačno znaju šta treba dodati ili ukloniti. Prazni zahtjevi bit će odbijeni. --> <!-- Zahtjev napišite IZNAD ove linije i ne uklanjajte tilde ni vitičaste zagrade ispod. --> }} – ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Dokumentacija|content={{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> s53qrypmva4o3e6lpkr234sb1njwi1a 42586341 42586337 2026-04-29T22:27:18Z Vipz 151311 42586341 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|odgovoreno=no}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Ispod ove linije NEDVOSMISLENO napišite predložene izmjene, u obliku "Treba zamijeniti X sa Y", tako da urednici koji možda nisu upoznati s ovom stranicom tačno znaju šta treba dodati ili ukloniti. Prazni zahtjevi bit će odbijeni. --> <!-- Zahtjev napišite IZNAD ove linije i ne uklanjajte tilde ni vitičaste zagrade ispod. --> }} – ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Dokumentacija|content={{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> s1dmq2s6y4d6x5h4z0vc91m59q591h1 42586360 42586341 2026-04-30T00:49:25Z Vipz 151311 42586360 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{$1|$2|odgovoreno=ne}}</includeonly> {{<includeonly>subst:</includeonly>trim|1= <!-- Ispod ove linije NEDVOSMISLENO napišite predložene izmjene, u obliku "Treba zamijeniti X sa Y", tako da urednici koji možda nisu upoznati s ovom stranicom tačno znaju šta treba dodati ili ukloniti. Prazni zahtjevi bit će odbijeni. --> <!-- Zahtjev napišite IZNAD ove linije i ne uklanjajte tilde ni vitičaste zagrade ispod. --> }} – ~~<noinclude />~~<noinclude> {{Dokumentacija|content={{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config#L-13]]}} }}</noinclude> dzrfeeqsltved196xdzen3h3wognai5 Šablon:Predučitani šablon 10 4721739 42586328 2025-06-19T00:35:59Z en>HouseBlaster 0 actually, that should be inside the includeonly 42586328 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Preloaded template | type = notice | text = This is a [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|preloaded template]]{{#if:{{{1|}}}|{{space}}used in {{{1|}}}}}. It is used for preloading instead of being directly transcluded or substituted.}}<includeonly>{{Sandbox other|| [[Category:Wikipedia preloaded templates]] }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> 882t5riu2chq0ebxxdq5b3gx3segf1m 42586329 42586328 2026-04-29T21:30:20Z Vipz 151311 Uvezena je jedna revizija sa [[:en:Template:Preloaded_template]] 42586328 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Preloaded template | type = notice | text = This is a [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|preloaded template]]{{#if:{{{1|}}}|{{space}}used in {{{1|}}}}}. It is used for preloading instead of being directly transcluded or substituted.}}<includeonly>{{Sandbox other|| [[Category:Wikipedia preloaded templates]] }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> 882t5riu2chq0ebxxdq5b3gx3segf1m 42586330 42586329 2026-04-29T21:30:51Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Preloaded template]] na [[Šablon:Predučitani šablon]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42586328 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Preloaded template | type = notice | text = This is a [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|preloaded template]]{{#if:{{{1|}}}|{{space}}used in {{{1|}}}}}. It is used for preloading instead of being directly transcluded or substituted.}}<includeonly>{{Sandbox other|| [[Category:Wikipedia preloaded templates]] }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude>{{Documentation}}</noinclude> 882t5riu2chq0ebxxdq5b3gx3segf1m 42586332 42586330 2026-04-29T21:54:05Z Vipz 151311 42586332 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Predučitani šablon | type = notice | text = Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}| koji se koristi u {{{1|}}}}}. Njegov je sadržaj namijenjen za predučitavanje; ne služi za neposrednu transkluziju ili supstituciju. }}<includeonly>{{Igralište-drugo|| [[Kategorija:Šabloni obaveštenja]] [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> lhw0k4mkszjiqyw0jiml023ntn5p65i 42586333 42586332 2026-04-29T21:55:14Z Vipz 151311 42586333 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Predučitani šablon | type = notice | text = Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}| koji se koristi u {{{1|}}}}}. Njegov je sadržaj namijenjen za predučitavanje; ne služi za neposrednu transkluziju ili supstituciju. }}<includeonly>{{Igralište-drugo|| }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni obaveštenja]] [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }} </noinclude> b07tdcbqo2re0e66ygs04mczvrz8zfm 42586334 42586333 2026-04-29T21:59:00Z Vipz 151311 42586334 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Predučitani šablon | type = notice | text = Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}|{{space}}koji se koristi u {{{1|}}}}}. Njegov je sadržaj namijenjen za predučitavanje; ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]]. }}<includeonly>{{Igralište-drugo|| }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni obaveštenja]] [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }} </noinclude> 2ofl63tenwqm0uyb09r1obflxk37vna 42586336 42586334 2026-04-29T22:00:59Z Vipz 151311 42586336 wikitext text/x-wiki {{Ombox | name = Predučitani šablon | type = notice | text = Ovo je [[mw:Manual:Creating pages with preloaded text|predučitani šablon]]{{#if:{{{1|}}}|<nowiki /> koji se koristi u {{{1|}}}}}. Njegov je sadržaj namijenjen za predučitavanje; ne služi za neposrednu transkluziju ili [[Wikipedija:Supstitucija šablona|supstituciju]]. }}<includeonly>{{Igralište-drugo|| }}__EXPECTUNUSEDTEMPLATE__</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|content= [[Kategorija:Šabloni obaveštenja]] [[Kategorija:Šabloni za dokumentaciju šablona]] }} </noinclude> bja18xnl9ry3o5iogdv27c2twhfd9rp Šablon:Preloaded template 10 4721740 42586331 2026-04-29T21:30:51Z Vipz 151311 Vipz premješta stranicu [[Šablon:Preloaded template]] na [[Šablon:Predučitani šablon]]: [[WP:JEZIK|Prijevod ili lokalizacija]] 42586331 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Šablon:Predučitani šablon]] i8rrx6ztq5au4km8ub3cda2m8ch3had Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev 10 4721742 42586352 2026-04-29T23:58:47Z Vipz 151311 Nova stranica: <includeonly>{{#switch:{{lc:{{trim|{{{odgovoreno|{{{answered|}}}}}}}}}} | da | yes = {{mbox | type = notice | text = Ovaj zahtjev za izmjenu je obrađen. Postavite parametar {{para|odgovoreno|ne}} da biste ga ponovo otvorili. }} | #default = {{mbox | type = editnotice | text = '''Zahtjev za izmjenu zaštićene stranice [[:{{{1}}}]]''' Molimo navedite tačno šta treba promijeniti i obrazložite zahtjev. }} }}</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Predučita... 42586352 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#switch:{{lc:{{trim|{{{odgovoreno|{{{answered|}}}}}}}}}} | da | yes = {{mbox | type = notice | text = Ovaj zahtjev za izmjenu je obrađen. Postavite parametar {{para|odgovoreno|ne}} da biste ga ponovo otvorili. }} | #default = {{mbox | type = editnotice | text = '''Zahtjev za izmjenu zaštićene stranice [[:{{{1}}}]]''' Molimo navedite tačno šta treba promijeniti i obrazložite zahtjev. }} }}</includeonly><noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config]]}} }} </noinclude> j8puymx99pl2j2ee21osjfm6000chzq 42586361 42586352 2026-04-30T00:50:55Z Vipz 151311 42586361 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|request}}<noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> nlrcgqj98kh9ui0lnu49a6rqp4u30h9 42586362 42586361 2026-04-30T00:52:30Z Vipz 151311 42586362 wikitext text/x-wiki <includeonly>{{#invoke:Submit an edit request|request}}</includeonly><noinclude>{{Dokumentacija}}</noinclude> ol2h7ub4kal3t5bx46gvi69k9f4v6xe Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro 10 4721743 42586354 2026-04-30T00:07:11Z Vipz 151311 Nova stranica: {{#invoke:Submit an edit request|editintro}}<noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config]]}} }} </noinclude> 42586354 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Submit an edit request|editintro}}<noinclude> {{Dokumentacija|content= {{Predučitani šablon|[[Modul:Submit an edit request/config]]}} }} </noinclude> sbfhxzuodsttljmz9lixvk6n2he7kip Modul:Protectedpagetext 828 4721744 42586368 2026-04-30T01:29:22Z Vipz 151311 Nova stranica: -- This module implements [[MediaWiki:Protectedpagetext]]. -- It is intentionally self-contained and should not depend on the edit request module. local p = {} local msg = { title = 'Ova stranica je trenutno zaštićena od uređivanja.', intro = 'Stranica %s trenutno je zaštićena: \'\'\'%s\'\'\'.', whyHeading = 'Zašto je stranica zaštićena?', whatHeading = 'Šta mogu učiniti?', whyList = '* Zaštita se obično koristi radi sprečavanja vandalizma, uređivačk... 42586368 Scribunto text/plain -- This module implements [[MediaWiki:Protectedpagetext]]. -- It is intentionally self-contained and should not depend on the edit request module. local p = {} local msg = { title = 'Ova stranica je trenutno zaštićena od uređivanja.', intro = 'Stranica %s trenutno je zaštićena: \'\'\'%s\'\'\'.', whyHeading = 'Zašto je stranica zaštićena?', whatHeading = 'Šta mogu učiniti?', whyList = '* Zaštita se obično koristi radi sprečavanja vandalizma, uređivačkih ratova ili većih smetnji.\n' .. '* Razlog zaštite može se provjeriti u %s.', whatList = '* Možete raspraviti izmjenu na %s.\n' .. '* Ako predlažete jasnu i nespornu izmjenu, možete podnijeti zahtjev za izmjenu pomoću dugmeta ispod.\n\n%s', talkProtectedNote = '* Stranica za razgovor također je zaštićena; zahtjev će biti preusmjeren na odgovarajuću stranicu za zahtjeve.', logLinkText = 'evidenciji zaštita', talkLinkText = 'stranici za razgovor', buttonText = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', preloadTitleDateFormat = 'F Y', preloadTitleText = 'Zahtjev za izmjenu zaštićene stranice, %s', preloadTemplate = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', protectedTalkPageRequestPage = 'Wikipedia:Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', } local rightToLevel = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } local levelText = { semi = 'djelomična zaštita', extended = 'statusna zaštita', template = 'šablonska zaštita', full = 'potpuna zaštita', interface = 'zaštita sučelja', manual = 'zaštita', } local function trimLower(value) if type(value) ~= 'string' then return '' end return mw.ustring.lower(mw.text.trim(value)) end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = trimLower(tostring(value)) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true end if value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' then return false end return default end local function getLevelFromRight(right) right = trimLower(right) return rightToLevel[right] or 'semi' end local function fakeHeading(text, level) level = tonumber(level) or 2 local base = { 'color: inherit', 'background: none', 'overflow: hidden', 'page-break-after: avoid' } local style if level == 1 then style = { 'font-size: 1.8em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } elseif level == 3 then style = { 'font-size: 1.17em', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } elseif level == 4 or level == 5 or level == 6 then style = { 'font-size: 100%', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } else style = { 'font-size: 1.5em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } end for _, rule in ipairs(style) do table.insert(base, rule) end return tostring( mw.html.create('div') :attr('style', table.concat(base, '; ')) :wikitext(text or 'Odjeljak') ) end local function makeButton(url, text) return tostring( mw.html.create('a') :attr('href', url) :addClass('mw-ui-button') :addClass('mw-ui-progressive') :wikitext(text) ) end local function makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected) local talkPageTitle = titleObj.talkPageTitle if not talkPageTitle or talkProtected then return tostring(mw.uri.fullUrl(msg.protectedTalkPageRequestPage)) end local sectionTitle = string.format( msg.preloadTitleText, mw.language.getContentLanguage():formatDate(msg.preloadTitleDateFormat) ) local url = mw.uri.fullUrl(talkPageTitle.prefixedText, { action = 'edit', section = 'new', editintro = msg.editintro, preload = msg.preloadTemplate, preloadtitle = sectionTitle }) url = tostring(url) local function encodeParam(key, value) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(value)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', msg.requestTemplate) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end local function makeOmbox(text) local image = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-image') :wikitext('[[Datoteka:Padlock-bronze.svg|60px|alt=|link=]]') ) local textCell = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-text') :wikitext(text) ) return tostring( mw.html.create('table') :addClass('plainlinks') :addClass('ombox') :addClass('ombox-protection') :attr('role', 'presentation') :tag('tr') :wikitext(image) :wikitext(textCell) :done() ) end local function makeText(level, titleObj, talkProtected) local pageLink = '[[:' .. titleObj.prefixedText .. ']]' local logLink = '[[Special:Log/protect/' .. titleObj.prefixedText .. '|' .. msg.logLinkText .. ']]' local talkLink if titleObj.talkPageTitle then talkLink = '[[' .. titleObj.talkPageTitle.prefixedText .. '|' .. msg.talkLinkText .. ']]' else talkLink = msg.talkLinkText end local button = makeButton( makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected), msg.buttonText ) local whatList = string.format(msg.whatList, talkLink, button) if talkProtected then whatList = whatList .. '\n' .. msg.talkProtectedNote end return table.concat({ "'''", msg.title, "'''", "\n\n", string.format(msg.intro, pageLink, levelText[level] or levelText.full), '\n\n{| style="width:100%;"', '\n|-', '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-right:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whyHeading, 2), '\n', string.format(msg.whyList, logLink), '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-left:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whatHeading, 2), '\n', whatList, '\n|}' }) end function p._main(args) local titleObj = mw.title.new(args.page or mw.title.getCurrentTitle().prefixedText) if not titleObj then titleObj = mw.title.getCurrentTitle() end local level = getLevelFromRight(args.right or args[1]) local talkProtected = yesno(args['talk-protected'], false) return makeOmbox(makeText(level, titleObj, talkProtected)) end function p.main(frame) return p._main(frame.args) end return p tuwyqkwytlepku82onjoq4a0c0dzts8 42586369 42586368 2026-04-30T01:29:49Z Vipz 151311 Zaštićena stranica [[Modul:Protectedpagetext]]: Šablon ili modul visokog rizika ([uređivanje: dopušteno samo administratorima] (neodređeno) [premještanje: dopušteno samo administratorima] (neodređeno)) 42586368 Scribunto text/plain -- This module implements [[MediaWiki:Protectedpagetext]]. -- It is intentionally self-contained and should not depend on the edit request module. local p = {} local msg = { title = 'Ova stranica je trenutno zaštićena od uređivanja.', intro = 'Stranica %s trenutno je zaštićena: \'\'\'%s\'\'\'.', whyHeading = 'Zašto je stranica zaštićena?', whatHeading = 'Šta mogu učiniti?', whyList = '* Zaštita se obično koristi radi sprečavanja vandalizma, uređivačkih ratova ili većih smetnji.\n' .. '* Razlog zaštite može se provjeriti u %s.', whatList = '* Možete raspraviti izmjenu na %s.\n' .. '* Ako predlažete jasnu i nespornu izmjenu, možete podnijeti zahtjev za izmjenu pomoću dugmeta ispod.\n\n%s', talkProtectedNote = '* Stranica za razgovor također je zaštićena; zahtjev će biti preusmjeren na odgovarajuću stranicu za zahtjeve.', logLinkText = 'evidenciji zaštita', talkLinkText = 'stranici za razgovor', buttonText = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', preloadTitleDateFormat = 'F Y', preloadTitleText = 'Zahtjev za izmjenu zaštićene stranice, %s', preloadTemplate = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', protectedTalkPageRequestPage = 'Wikipedia:Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', } local rightToLevel = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } local levelText = { semi = 'djelomična zaštita', extended = 'statusna zaštita', template = 'šablonska zaštita', full = 'potpuna zaštita', interface = 'zaštita sučelja', manual = 'zaštita', } local function trimLower(value) if type(value) ~= 'string' then return '' end return mw.ustring.lower(mw.text.trim(value)) end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = trimLower(tostring(value)) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true end if value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' then return false end return default end local function getLevelFromRight(right) right = trimLower(right) return rightToLevel[right] or 'semi' end local function fakeHeading(text, level) level = tonumber(level) or 2 local base = { 'color: inherit', 'background: none', 'overflow: hidden', 'page-break-after: avoid' } local style if level == 1 then style = { 'font-size: 1.8em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } elseif level == 3 then style = { 'font-size: 1.17em', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } elseif level == 4 or level == 5 or level == 6 then style = { 'font-size: 100%', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } else style = { 'font-size: 1.5em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } end for _, rule in ipairs(style) do table.insert(base, rule) end return tostring( mw.html.create('div') :attr('style', table.concat(base, '; ')) :wikitext(text or 'Odjeljak') ) end local function makeButton(url, text) return tostring( mw.html.create('a') :attr('href', url) :addClass('mw-ui-button') :addClass('mw-ui-progressive') :wikitext(text) ) end local function makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected) local talkPageTitle = titleObj.talkPageTitle if not talkPageTitle or talkProtected then return tostring(mw.uri.fullUrl(msg.protectedTalkPageRequestPage)) end local sectionTitle = string.format( msg.preloadTitleText, mw.language.getContentLanguage():formatDate(msg.preloadTitleDateFormat) ) local url = mw.uri.fullUrl(talkPageTitle.prefixedText, { action = 'edit', section = 'new', editintro = msg.editintro, preload = msg.preloadTemplate, preloadtitle = sectionTitle }) url = tostring(url) local function encodeParam(key, value) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(value)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', msg.requestTemplate) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end local function makeOmbox(text) local image = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-image') :wikitext('[[Datoteka:Padlock-bronze.svg|60px|alt=|link=]]') ) local textCell = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-text') :wikitext(text) ) return tostring( mw.html.create('table') :addClass('plainlinks') :addClass('ombox') :addClass('ombox-protection') :attr('role', 'presentation') :tag('tr') :wikitext(image) :wikitext(textCell) :done() ) end local function makeText(level, titleObj, talkProtected) local pageLink = '[[:' .. titleObj.prefixedText .. ']]' local logLink = '[[Special:Log/protect/' .. titleObj.prefixedText .. '|' .. msg.logLinkText .. ']]' local talkLink if titleObj.talkPageTitle then talkLink = '[[' .. titleObj.talkPageTitle.prefixedText .. '|' .. msg.talkLinkText .. ']]' else talkLink = msg.talkLinkText end local button = makeButton( makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected), msg.buttonText ) local whatList = string.format(msg.whatList, talkLink, button) if talkProtected then whatList = whatList .. '\n' .. msg.talkProtectedNote end return table.concat({ "'''", msg.title, "'''", "\n\n", string.format(msg.intro, pageLink, levelText[level] or levelText.full), '\n\n{| style="width:100%;"', '\n|-', '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-right:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whyHeading, 2), '\n', string.format(msg.whyList, logLink), '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-left:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whatHeading, 2), '\n', whatList, '\n|}' }) end function p._main(args) local titleObj = mw.title.new(args.page or mw.title.getCurrentTitle().prefixedText) if not titleObj then titleObj = mw.title.getCurrentTitle() end local level = getLevelFromRight(args.right or args[1]) local talkProtected = yesno(args['talk-protected'], false) return makeOmbox(makeText(level, titleObj, talkProtected)) end function p.main(frame) return p._main(frame.args) end return p tuwyqkwytlepku82onjoq4a0c0dzts8 42586370 42586369 2026-04-30T01:31:56Z Vipz 151311 42586370 Scribunto text/plain -- {{zs-šablon}} -- This module implements [[MediaWiki:Protectedpagetext]]. -- It is intentionally self-contained and should not depend on the edit request module. local p = {} local msg = { title = 'Ova stranica zaštićena je od uređivanja.', intro = 'Stranica %s trenutno je zaštićena: \'\'\'%s\'\'\'.', whyHeading = 'Zašto je stranica zaštićena?', whatHeading = 'Šta mogu učiniti?', whyList = '* Zaštita se obično koristi radi sprečavanja vandalizma, uređivačkih ratova ili većih smetnji.\n' .. '* Razlog zaštite može se provjeriti u %s.', whatList = '* Možete raspraviti izmjenu na %s.\n' .. '* Ako predlažete jasnu i nespornu izmjenu, možete podnijeti zahtjev za izmjenu pomoću dugmeta ispod.\n\n%s', talkProtectedNote = '* Stranica za razgovor također je zaštićena; zahtjev će biti preusmjeren na odgovarajuću stranicu za zahtjeve.', logLinkText = 'evidenciji zaštita', talkLinkText = 'stranici za razgovor', buttonText = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', preloadTitleDateFormat = 'F Y', preloadTitleText = 'Zahtjev za izmjenu zaštićene stranice, %s', preloadTemplate = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/preload', editintro = 'Šablon:Podnesi zahtjev za izmjenu/editintro', requestTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu/zahtjev', protectedTalkPageRequestPage = 'Wikipedia:Zahtjevi za izmjenu zaštićenih stranica', } local rightToLevel = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', } local levelText = { semi = 'djelomična zaštita', extended = 'statusna zaštita', template = 'šablonska zaštita', full = 'potpuna zaštita', interface = 'zaštita sučelja', manual = 'zaštita', } local function trimLower(value) if type(value) ~= 'string' then return '' end return mw.ustring.lower(mw.text.trim(value)) end local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = trimLower(tostring(value)) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true end if value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' then return false end return default end local function getLevelFromRight(right) right = trimLower(right) return rightToLevel[right] or 'semi' end local function fakeHeading(text, level) level = tonumber(level) or 2 local base = { 'color: inherit', 'background: none', 'overflow: hidden', 'page-break-after: avoid' } local style if level == 1 then style = { 'font-size: 1.8em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } elseif level == 3 then style = { 'font-size: 1.17em', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } elseif level == 4 or level == 5 or level == 6 then style = { 'font-size: 100%', 'font-weight: bold', 'margin-top: 0.3em', 'margin-bottom: 0', 'line-height: 1.6', 'padding-top: 0.5em', 'padding-bottom: 0' } else style = { 'font-size: 1.5em', 'font-family: Georgia,Times,serif', 'margin-top: 1em', 'margin-bottom: 0.25em', 'line-height: 1.3', 'padding: 0', 'border-bottom: 1px solid var(--border-color-subtle, #AAAAAA)' } end for _, rule in ipairs(style) do table.insert(base, rule) end return tostring( mw.html.create('div') :attr('style', table.concat(base, '; ')) :wikitext(text or 'Odjeljak') ) end local function makeButton(url, text) return tostring( mw.html.create('a') :attr('href', url) :addClass('mw-ui-button') :addClass('mw-ui-progressive') :wikitext(text) ) end local function makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected) local talkPageTitle = titleObj.talkPageTitle if not talkPageTitle or talkProtected then return tostring(mw.uri.fullUrl(msg.protectedTalkPageRequestPage)) end local sectionTitle = string.format( msg.preloadTitleText, mw.language.getContentLanguage():formatDate(msg.preloadTitleDateFormat) ) local url = mw.uri.fullUrl(talkPageTitle.prefixedText, { action = 'edit', section = 'new', editintro = msg.editintro, preload = msg.preloadTemplate, preloadtitle = sectionTitle }) url = tostring(url) local function encodeParam(key, value) return string.format('&%s=%s', mw.uri.encode(key), mw.uri.encode(value)) end url = url .. encodeParam('preloadparams[]', msg.requestTemplate) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', titleObj.prefixedText) url = url .. encodeParam('preloadparams[]', level) return url end local function makeOmbox(text) local image = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-image') :wikitext('[[Datoteka:Padlock-bronze.svg|60px|alt=|link=]]') ) local textCell = tostring( mw.html.create('td') :addClass('mbox-text') :wikitext(text) ) return tostring( mw.html.create('table') :addClass('plainlinks') :addClass('ombox') :addClass('ombox-protection') :attr('role', 'presentation') :tag('tr') :wikitext(image) :wikitext(textCell) :done() ) end local function makeText(level, titleObj, talkProtected) local pageLink = '[[:' .. titleObj.prefixedText .. ']]' local logLink = '[[Special:Log/protect/' .. titleObj.prefixedText .. '|' .. msg.logLinkText .. ']]' local talkLink if titleObj.talkPageTitle then talkLink = '[[' .. titleObj.talkPageTitle.prefixedText .. '|' .. msg.talkLinkText .. ']]' else talkLink = msg.talkLinkText end local button = makeButton( makeRequestUrl(level, titleObj, talkProtected), msg.buttonText ) local whatList = string.format(msg.whatList, talkLink, button) if talkProtected then whatList = whatList .. '\n' .. msg.talkProtectedNote end return table.concat({ "'''", msg.title, "'''", "\n\n", string.format(msg.intro, pageLink, levelText[level] or levelText.full), '\n\n{| style="width:100%;"', '\n|-', '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-right:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whyHeading, 2), '\n', string.format(msg.whyList, logLink), '\n| style="width:50%; vertical-align:top; padding-left:1.5em;" |', '\n', fakeHeading(msg.whatHeading, 2), '\n', whatList, '\n|}' }) end function p._main(args) local titleObj = mw.title.new(args.page or mw.title.getCurrentTitle().prefixedText) if not titleObj then titleObj = mw.title.getCurrentTitle() end local level = getLevelFromRight(args.right or args[1]) local talkProtected = yesno(args['talk-protected'], false) return makeOmbox(makeText(level, titleObj, talkProtected)) end function p.main(frame) return p._main(frame.args) end return p 541emnh8titpijs0p7aw1o4ygrz5k34 42586391 42586370 2026-04-30T03:01:22Z Vipz 151311 42586391 Scribunto text/plain local p = {} local msg = { permissionLead = 'Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice iz sljedećeg razloga:', requirementPrefix = 'Za uređivanje ove stranice potrebna su ', requirementSuffix = '.', whyHeading = 'Zašto je stranica zaštićena?', whatHeading = 'Što mogu učiniti?', protectionGeneral = 'Zaštita se koristi kada je potrebno spriječiti [[WP:Vandalizam|vandalizam]], [[WP:Ratovanje izmjenama|ratovanje izmjenama]] ili druge oblike remetilačkog uređivanja. Može biti privremena ili trajna.', protectionLogPrefix = 'Razlog zaštite i vrijeme njenog trajanja mogu se provjeriti u ', protectionLogSuffix = '.', policyPrefix = 'Opća pravila i kriteriji opisani su u ', policySuffix = '.', talkPrefix = 'Sadržaj ove stranice raspravljajte na ', talkSuffix = '.', editRequestText = 'Ispravke grešaka i druge \'\'\'jednostavne, nekontroverzne izmjene\'\'\' možete predložiti podnošenjem zahtjeva za izmjenu pomoću dugmeta ispod.', talkProtectedText = 'Ako je i stranica za razgovor zaštićena, zahtjev možete postaviti na ', saveText = 'Ako ste već sastavili tekst izmjene, privremeno ga sačuvajte na svoj uređaj kako ga ne biste izgubili.', logLinkText = 'evidenciji zaštita', talkLinkText = 'stranici za razgovor', policyLinkText = 'pravilu o zaštiti stranica', adminBoardLinkText = 'Administratorskoj tabli', policyPage = 'Wikipedija:Pravilo o zaštiti stranica', adminBoard = 'Wikipedija:Administratorska tabla', buttonTemplate = 'Podnesi zahtjev za izmjenu', } local rightToType = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', editsemiprotected = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', autopatrol = 'extended', autopatrolled = 'extended', patrol = 'extended', patroller = 'extended', templateeditor = 'template', protect = 'full', editprotected = 'full', sysop = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function trimLower(value) if type(value) ~= 'string' then return '' end return mw.ustring.lower(mw.text.trim(value)) end local typeToRequirement = { semi = 'ovlaštenja [[WP:Automatski potvrđeni korisnici|automatski potvrđenog korisnika]]', extended = 'ovlaštenja [[WP:Autopatrolirani korisnici|autopatrolera]] ili [[WP:Patroleri|patrolera]]', template = 'ovlaštenja za uređivanje zaštićenih šablona', full = '[[WP:Administratori|administratorska]] ovlaštenja', interface = 'ovlaštenja [[WP:Administratori sučelja|administratora sučelja]]', manual = 'odgovarajuća korisnička ovlaštenja', } local protectionLevelToType = { autoconfirmed = 'semi', confirmed = 'semi', extendedconfirmed = 'extended', autopatrol = 'extended', autopatrolled = 'extended', patrol = 'extended', patroller = 'extended', templateeditor = 'template', sysop = 'full', protect = 'full', editprotected = 'full', editinterface = 'interface', interfaceadmin = 'interface', ['interface-admin'] = 'interface', } local function yesno(value, default) if value == nil then return default end if type(value) == 'boolean' then return value end value = trimLower(tostring(value)) if value == 'yes' or value == 'y' or value == 'true' or value == '1' or value == 'da' or value == 'd' then return true end if value == 'no' or value == 'n' or value == 'false' or value == '0' or value == 'ne' then return false end return default end local function getType(right) right = trimLower(right) if typeToRequirement[right] then return right end return rightToType[right] or 'semi' end local function getProtectionLevelFromTitle(titleObj, action) if not titleObj or type(titleObj.protectionLevels) ~= 'table' then return nil end action = trimLower(action) if action == '' then action = 'edit' end local levels = titleObj.protectionLevels[action] if type(levels) == 'string' and levels ~= '' then return trimLower(levels) end if type(levels) ~= 'table' then return nil end for _, level in ipairs(levels) do level = trimLower(level) if level ~= '' then return level end end for level, enabled in pairs(levels) do if enabled then level = trimLower(level) if level ~= '' then return level end end end return nil end local function getTypeFromProtection(titleObj, action, fallbackRight) local protectionLevel = getProtectionLevelFromTitle(titleObj, action) if protectionLevel then if protectionLevelToType[protectionLevel] then return protectionLevelToType[protectionLevel] end if typeToRequirement[protectionLevel] then return protectionLevel end end return getType(fallbackRight) end local function getRequirementText(requestType) return msg.requirementPrefix .. (typeToRequirement[requestType] or typeToRequirement.manual) .. msg.requirementSuffix end local function getTitle(args) local titleText = args.page or mw.title.getCurrentTitle().prefixedText return mw.title.new(titleText) or mw.title.getCurrentTitle() end local function makeProtectionLogLink(titleObj) return string.format( '[[Special:Log/protect/%s|%s]]', titleObj.prefixedText, msg.logLinkText ) end local function makeTalkLink(titleObj) local talkTitle = titleObj.talkPageTitle if talkTitle then return string.format('[[%s|%s]]', talkTitle.prefixedText, msg.talkLinkText) end return msg.talkLinkText end local function makeRequestButton(frame, titleObj, requestType, talkProtected) local args = { [1] = titleObj.prefixedText, tip = requestType, } if talkProtected then args['razgovor-zaštićen'] = 'da' end return frame:expandTemplate{ title = msg.buttonTemplate, args = args } end local function makeHeading(text) return table.concat({ '<div style="font-size:1.5em; font-family:Georgia, Times, serif; margin-top:0.8em; margin-bottom:0.35em; line-height:1.25; border-bottom:1px solid #a2a9b1;">', text, '</div>' }) end local function buildWikitext(frame, args) local titleObj = getTitle(args) local action = args.action or args[2] or 'edit' local requestType = getTypeFromProtection(titleObj, action, args.right or args[1]) local talkProtected = yesno(args['talk-protected'], false) local protectionLogLink = makeProtectionLogLink(titleObj) local talkLink = makeTalkLink(titleObj) local policyLink = string.format('[[%s|%s]]', msg.policyPage, msg.policyLinkText) local adminBoardLink = string.format('[[%s|%s]]', msg.adminBoard, msg.adminBoardLinkText) local button = makeRequestButton(frame, titleObj, requestType, talkProtected) local out = {} table.insert(out, '<p style="margin:0 0 0.75em 0;">' .. msg.permissionLead .. '</p>') table.insert(out, '<div style="background:#f8f9fa; padding:1.25em 1.5em; margin:0.75em 0 1em 0;">') table.insert(out, '<p style="margin-top:0;"><strong>' .. getRequirementText(requestType) .. '</strong></p>') table.insert(out, '<div style="display:flex; gap:2.5em; align-items:flex-start; flex-wrap:wrap;">') -- Left column table.insert(out, '<div style="flex:1 1 24em; min-width:18em;">') table.insert(out, makeHeading(msg.whyHeading)) table.insert(out, '<ul>') table.insert(out, '<li>' .. msg.protectionGeneral .. '</li>') table.insert(out, '<li>' .. msg.protectionLogPrefix .. protectionLogLink .. msg.protectionLogSuffix .. '</li>') table.insert(out, '<li>' .. msg.policyPrefix .. policyLink .. msg.policySuffix .. '</li>') table.insert(out, '</ul>') table.insert(out, '</div>') -- Right column table.insert(out, '<div style="flex:1 1 24em; min-width:18em;">') table.insert(out, makeHeading(msg.whatHeading)) table.insert(out, '<ul>') table.insert(out, '<li>' .. msg.talkPrefix .. talkLink .. msg.talkSuffix .. '</li>') table.insert(out, '<li>' .. msg.editRequestText .. '</li>') table.insert(out, '</ul>') table.insert(out, '<div style="margin:0.6em 0 0.9em 1.6em;">') table.insert(out, button) table.insert(out, '</div>') table.insert(out, '<ul>') if talkProtected then table.insert(out, '<li>' .. msg.talkProtectedText .. adminBoardLink .. '.</li>') end table.insert(out, '<li>' .. msg.saveText .. '</li>') table.insert(out, '</ul>') table.insert(out, '</div>') table.insert(out, '</div>') table.insert(out, '</div>') return table.concat(out, '\n') end function p.main(frame) return frame:preprocess(buildWikitext(frame, frame.args)) end return p 55g5c5jwyzp1hekous6gd5ubp7434v9 Korisnik:Vipz/igralište3 2 4721745 42586375 2026-04-30T01:45:25Z Vipz 151311 Nova stranica: {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} 42586375 wikitext text/x-wiki {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} 1c817m5ux1vvxtk5w2t9eib0v9gttf4 42586393 42586375 2026-04-30T03:26:50Z Vipz 151311 42586393 wikitext text/x-wiki Eventualno dio mreže editnotice šablona. ---- {{#invoke:Protectedpagetext|main|right=$1|action=$2|page={{FULLPAGENAME}}|talk-protected={{#if:{{PROTECTIONLEVEL:edit|{{TALKPAGENAME}}}}|yes|no}}}} hmlmcfhnm1yxqjit0wbna0nv4nhjhck Korisnik:Salarnhiri2011 2 4721746 42586413 2026-04-30T06:24:04Z Salarnhiri2011 218574 Nova stranica: {{#babel:th|sh-0}} 42586413 wikitext text/x-wiki {{#babel:th|sh-0}} q7p9n7j6bkp7qzz5tyc9hhtm5dj7qbo Evolutivna zamka 0 4721747 42586416 2026-04-30T07:16:08Z Duma 16555 Nova stranica: Termin '''evolutivna zamka''' zadržao je nekoliko definicija povezanih s različitim [[biologija|biološkim disciplinama]]. == Evolutivna biologija == Unutar [[evolutivna biologija|evolutivne biologije]], taj termin se sporadično koristio za označavanje situacija u kojima je postojeća (i vjerovatno dobro prilagođena i uspješna) osobina postala zastarjela ili maladaptivna ([[evolutivna neusklađenost]]) zbog promjenjivih biofizičkih ili društvenih okruženja, ali su [... 42586416 wikitext text/x-wiki Termin '''evolutivna zamka''' zadržao je nekoliko definicija povezanih s različitim [[biologija|biološkim disciplinama]]. == Evolutivna biologija == Unutar [[evolutivna biologija|evolutivne biologije]], taj termin se sporadično koristio za označavanje situacija u kojima je postojeća (i vjerovatno dobro prilagođena i uspješna) osobina postala zastarjela ili maladaptivna ([[evolutivna neusklađenost]]) zbog promjenjivih biofizičkih ili društvenih okruženja, ali su [[evolucija|evoluirana]] složena pravila donošenja odluka u ponašanju („Darvinistički algoritmi“) akumulirana prethodnim adaptacijama sada isključivala bilo kakvu efikasnu ponovnu adaptaciju - jer [[organizam|organizmi]] mogu samo modificirati ili "zakrpiti" postojeće osobine (koje su u suštini postale naslijeđeni "prtljag") umjesto da [[Devolucija (biologija)|devoluiraju]], uklanjaju ili "redizajniraju" osobinu (tj. [[Dollov zakon nepovratnosti]]) - ostavljajući vrstu koja je domaćin te osobine da se bori da održi korak s [[prirodna selekcija|prirodnom selekcijom]] i stoga je ranjiva na konkurentski nedostatak, [[lokalno izumiranje|istrebljenje]] ili čak [[izumiranje]]. U seriji predavanja [[BBC]]-a iz 1991. godine pod nazivom ''[[Growing Up in the Universe|Odrastanje u svemiru]]'', britanski evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] jednom je [[analogija|usporedio]] taj koncept s [[alpinizam|planinar]]om koji se slijepo penje (jer "evolucija nema predviđanja"), pri čemu mu nije dozvoljeno da se vrati nizbrdo; on na kraju ostane zarobljen na jednom [[vrh]]u i stoga ne može ići nigdje drugo. == Ekologija == Unutar [[etologija|bihevioralnih]] i [[ekologija|ekoloških]] nauka, evolutivne zamke se javljaju kada brze [[Promjena okoline|promjene u okolini]] podstaknu organizme da donose neprilagođene bihevioralne odluke.<ref name=schlaepfer02>{{cite journal |last=Schlaepfer |first=M.A. |author2=Runge, M.C. |author3=Sherman, P.W. |year=2002 |title=Ecological and evolutionary traps |journal=Trends in Ecology and Evolution |volume=17 |issue= 10|pages=478–480 |doi=10.1016/S0169-5347(02)02580-6}}</ref> Organizmi su skloni donošenju neprikladnih odluka kada se okolina naglo promijeni jer su evoluirani Darwinovi algoritmi (pravila odlučivanja) koji su u osnovi bihevioralnih izbora složeni samo onoliko koliko je potrebno da se postignu adaptivni ishodi u normalnim okolnostima, a ne toliko složeni da pokriju nepredviđene, eksperimentalno ili ljudski stvorene, kontingencije. Evolutivna zamka se javlja u bilo kojoj situaciji u kojoj iznenadna antropogena promjena u okolini uzrokuje da organizam donese odluku koja bi normalno (u okolini u kojoj se organizam razvio) bila adaptivna, ali sada rezultira neprilagođenim ishodom, iako su bolje alternative i dalje dostupne. Evolutivne zamke mogu se odvijati unutar bilo koje vrste konteksta ponašanja (npr. odabir partnera, izbor hrane, vrijeme migracije i razmnožavanja, odabir mjesta za gnijezdo).<ref name=schlaepfer02/> Witherington<ref name=witherington97>{{cite book |last=Witherington |first=B.E. |editor=Clemons, J.R. |editor2=Bucholz, R. |title=Behavioral approaches to conservation in the wild |year=1997 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge, UK |isbn=0-521-58054-4 |pages=[https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 303–328] |chapter=The problem of photopollution for sea turtles and other nocturnal animals |chapter-url=https://archive.org/details/behavioralapproa0000unse_y5h0/page/303 }}</ref> predstavlja zanimljiv slučaj "navigacijske zamke". Tokom evolutivnog vremena, mladunci [[morske kornjače|morskih kornjača]] razvili su tendenciju da migriraju prema svjetlosti mjeseca nakon izlaska iz svojih gnijezda u pijesku. Međutim, u modernom svijetu, to je rezultiralo time da se oni orijentiraju prema jakom svjetlu na plaži, koje je intenzivniji izvor svjetlosti od mjeseca. Usljed toga, mladunci migriraju uz plažu i dalje od okeana, gdje se iscrpljuju, suše i umiru, bilo zbog iscrpljenosti, dehidracije ili predatora. Empirijski i teoretski najrazumljiviji tip evolutivne zamke je [[ekološka zamka]]<ref name=dwernychuk72>{{cite journal |last=Dwernychuk |first=L.W. |author2=Boag, D.A. |year=1972 |title=Ducks nesting in association with gulls-an ecological trap? |journal=Canadian Journal of Zoology |volume=50 |issue= 5|pages=559–563 |doi=10.1139/z72-076 }}</ref><ref>{{cite journal |last1=Gates |first1=J. Edward |last2=Gysel | first2=Leslie W. |title=Avian nest dispersion and fledgling success in field-forest ecotones |journal=Ecology |date=August 1978 |volume=59 |issue=5 |page=871-883 |doi=10.2307/1938540}}</ref> koja predstavlja maladaptivno ponašanje pri odabiru [[stanište|staništa]]. Odabir staništa je izuzetno važan proces u životnom vijeku većine organizama. Taj izbor utiče na gotovo sve kasnije izbore jedinke,<ref name=orians91>{{cite journal |last=Orians |first=G.H. |author2=Wittenberger, J.F. |year=1991 |title=Spatial and temporal scales in habitat selection |journal=American Naturalist |volume=137 |pages=S29–S49 |doi=10.1086/285138 }}</ref> tako da možda nije naročito iznenađujuće da je vrsta evolutivne zamke s najboljom empirijskom podrškom upravo ekološka zamka. Ekološke i evolutivne zamke je relativno teško otkriti, te stoga mali broj dokazanih slučajeva može biti rezultat nedostatka istraživača koji ih traže, uz zahtjevne dokaze potrebne za dokazivanje njihovog postojanja.<ref name=robertson06>{{cite journal |last=Robertson |first=B.A. |author2=Hutto, R.L. |year=2006 |title=A framework for understanding ecological traps and an evaluation of existing evidence |journal=Ecology |volume=87 |issue= 5|pages=1075–1085 |url= http://scholarworks.umt.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1275&context=biosci_pubs|doi=10.1890/0012-9658(2006)87[1075:AFFUET]2.0.CO;2 |pmid=16761584 |issn=0012-9658|url-access=subscription }}</ref> == Povezano == * [[Koizumiranje]] * [[Devolucija (biologija)]] * [[Ekološka zamka]] * [[Evolutivni anahronizam]] * [[Evolutivni kompromis]] * [[Masovno izumiranje]] * [[Perceptivna zamka]] * [[Evolutivna neusklađenost]] * [[Mutacijski slom]] == Reference == {{reflist|2}} [[Kategorija:Evoluciona biologija]] sdsf6jf3m4jlnswz4q4c8ap6pqdoy0h Evolucijska zamka 0 4721748 42586417 2026-04-30T07:16:29Z Duma 16555 Preusmjereno na [[Evolutivna zamka]] 42586417 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Evolutivna zamka]] hhq91vjqvkw81vp3o7fpxz3ft095bih Watergate 0 4721749 42586444 2026-04-30T11:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Watergate]] na [[Afera Watergate]] preko preusmjerenja: preciznije 42586444 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Afera Watergate]] aeatsgvbrbr9b1itq0mjq4hht5siih1 Razgovor:Watergate 1 4721750 42586446 2026-04-30T11:45:21Z Edgar Allan Poe 29250 Edgar Allan Poe premješta stranicu [[Razgovor:Watergate]] na [[Razgovor:Afera Watergate]]: preciznije 42586446 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Razgovor:Afera Watergate]] a636rhe7o1mz2xa8hvllw5s3g3iyimu Maria Stuart 0 4721751 42586449 2026-04-30T11:54:52Z Edgar Allan Poe 29250 Preusmjereno na [[Mary II od Engleske]] 42586449 wikitext text/x-wiki #PREUSMJERI [[Mary II od Engleske]] 42xgx86chwdkkt1wa0crluy76g7p2wm